10
9 / 2012 17 Računovodstvo Neven Baica, mag. oec. Plaćanje i naplata u gotovom novcu Ovaj članak obrađuje ograničenja naplate u gotovom novcu, ograničenja njegova korištenja te plaćanja gotovinom kako u kunama tako i stranim sredstvima plaćanja. Članak se ne bavi radom banaka, mjenjačnica i ostalih sudionika platnog prometa kojima je promet gotovinom dio djelatnosti. 1. Uvodno Danas se gotovina koristi sve rjeđe, a uglavnom se javlja u sluča- jevima kada je jedan od sudionika transakcije fizička osoba. U po- slovanju između pravnih subjekata gotovinom se plaćaju najčešće manje isporuke roba i usluga. kako se mijenja značaj gotovine u suvremenom poslovanju tako su se prilagođavala i zakonska ograničenja njegove upotrebe. U po- sljednjih nekoliko godina u propisima o platnom prometu ukinuta su ograničenja transakcija u gotovini, ali su ona ostala u drugim pro- pisima. Osnovno ograničenje koje je danas na snazi propisano je relativno novim Zakonom koji se bavi sprječavanjem pranja novca i financiranja terorizma. Značajna ograničenja propisana su i dalje za upotrebu strane go- tovine. Ograničenja su propisana deviznim propisima i odnose se na korištenje stranih sredstava plaćanja u republici Hrvatskoj, te na platni promet sa inozemstvom, što uključuje i transakcije u stranoj gotovini. Blagajničko poslovanje Gotovinski promet obavlja se preko blagajničkog poslovanja, čiji ustroj i tehnika rada nisu više eksplicitno regulirani zakonskim odredbama. Tako je sudionicima platnog prometa dana sloboda kod organizacije rada blagajne, dok dokumentacija mora biti usklađena sa propisima o računovodstvu. Već dulji niz godina nije više propisan niti blagajnički maksimum, već ga sudionik platnog prometa sam utvrđuje ovisno o svojim potrebama. Iz tog razloga na blagajničko poslovanje nismo trošili mnogo riječi. Izuzetak od navedenog je de- vizna blagajna, kod koje su deviznim propisima predviđena poseb- na ograničenja prometa, te je propisan i blagajnički maksimum. O navedenom pišemo u posebnom poglavlju ovog članka. Definiranje “gotovine” Prije važećim Zakonom o platnom prometu (Nar. nov., br. 117/01) navedeno je da se plaćanja između sudionika obavljaju bezgoto- vinskim, gotovinskim i obračunskim putem, a gotovinsko plaćanje definirano je kao izravna predaja gotovog novca između sudionika, uplata gotovog novca na račun i isplata gotovog novca s računa. Ovih odredbi nema u novom Zakonu o platnom prometu (Nar. nov., br. 133/09). No, premda ovim Zakonom gotovinsko plaćanje više nije definira- no, definicije tog pojma možemo naći u nekim od propisa kojima su regulirana i ograničenja gotovinskih transakcija. Tako je propisima o deviznom poslovanju definiran pojam strane gotovine (novčanica i kovanog novca) kao novčanog potraživanja od središnje banke ili države koja je gotovinu izdala. U propisima vezanim uz porez na dohodak dana je specifična definicija gotovine koja se primjenjuje za potrebe oporezivanja dohotka, a prema kojoj se isplatama u gotovu novcu smatra izravna predaja gotova novca (novčanica i kovanica), isplata čekom, isplata na štednu knjižicu gra- đana pri poslovnoj banci ili pošti i sve druge isplate obavljene izravno odnosno mimo žiroračuna poreznih obveznika otvorenih kod banke. 2. Ograničenja poslovanja s gotovinom Ukidanjem Odluke o uvjetima i načinu plaćanja gotovim novcem (Nar. nov. br. 36/2002), smanjena su neka ograničenja u svezi kori- štenja gotovine. Tako je ukidanjem te uredbe ukinuto ograničenje plaćanja nabave proizvoda i usluga do iznosa od 5.000,00 kn po po- jedinom računu, no ostala su ograničenja u drugim propisima. Ograničenja u svezi s gotovinom možemo naći u odredbama sli- jedećih propisa:

Plaćanje i naplata Računovodstvo u gotovom novcu · 9 / 2012 17 Računovodstvo Neven Baica, mag. oec. Plaćanje i naplata u gotovom novcu Ovaj članak obrađuje ograničenja naplate

  • Upload
    others

  • View
    1

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Plaćanje i naplata Računovodstvo u gotovom novcu · 9 / 2012 17 Računovodstvo Neven Baica, mag. oec. Plaćanje i naplata u gotovom novcu Ovaj članak obrađuje ograničenja naplate

179 / 2012 17

Računovodstv

o

Neven Baica, mag. oec.

Plaćanje i naplata u gotovom novcuOvaj članak obrađuje ograničenja naplate u gotovom novcu, ograničenja njegova korištenja te plaćanja gotovinom kako u kunama tako i stranim sredstvima plaćanja. Članak se ne bavi radom banaka, mjenjačnica i ostalih sudionika platnog prometa kojima je promet gotovinom dio djelatnosti.

1. UvodnoDanas se gotovina koristi sve rjeđe, a uglavnom se javlja u sluča-

jevima kada je jedan od sudionika transakcije fizička osoba. U po-slovanju između pravnih subjekata gotovinom se plaćaju najčešće manje isporuke roba i usluga.

kako se mijenja značaj gotovine u suvremenom poslovanju tako su se prilagođavala i zakonska ograničenja njegove upotrebe. U po-sljednjih nekoliko godina u propisima o platnom prometu ukinuta su ograničenja transakcija u gotovini, ali su ona ostala u drugim pro-pisima. Osnovno ograničenje koje je danas na snazi propisano je relativno novim Zakonom koji se bavi sprječavanjem pranja novca i financiranja terorizma.

Značajna ograničenja propisana su i dalje za upotrebu strane go-tovine. Ograničenja su propisana deviznim propisima i odnose se na korištenje stranih sredstava plaćanja u republici Hrvatskoj, te na platni promet sa inozemstvom, što uključuje i transakcije u stranoj gotovini.

BlagajničkoposlovanjeGotovinski promet obavlja se preko blagajničkog poslovanja,

čiji ustroj i tehnika rada nisu više eksplicitno regulirani zakonskim odredbama. Tako je sudionicima platnog prometa dana sloboda kod organizacije rada blagajne, dok dokumentacija mora biti usklađena sa propisima o računovodstvu. Već dulji niz godina nije više propisan niti blagajnički maksimum, već ga sudionik platnog prometa sam utvrđuje ovisno o svojim potrebama. Iz tog razloga na blagajničko poslovanje nismo trošili mnogo riječi. Izuzetak od navedenog je de-viznablagajna, kod koje su deviznim propisima predviđena poseb-na ograničenja prometa, te je propisan i blagajnički maksimum. O navedenom pišemo u posebnom poglavlju ovog članka.

Definiranje“gotovine”Prije važećim Zakonom o platnom prometu (Nar. nov., br. 117/01)

navedeno je da se plaćanja između sudionika obavljaju bezgoto-vinskim, gotovinskim i obračunskim putem, a gotovinsko plaćanje definirano je kao izravna predaja gotovog novca između sudionika, uplata gotovog novca na račun i isplata gotovog novca s računa. Ovih odredbi nema u novom Zakonu o platnom prometu (Nar. nov., br. 133/09).

No, premda ovim Zakonom gotovinsko plaćanje više nije definira-no, definicije tog pojma možemo naći u nekim od propisa kojima su regulirana i ograničenja gotovinskih transakcija.

Tako je propisima o deviznom poslovanju definiran pojam strane gotovine (novčanica i kovanog novca) kao novčanog potraživanja od središnje banke ili države koja je gotovinu izdala. U propisima vezanim uz porez na dohodak dana je specifična definicija gotovine koja se primjenjuje za potrebe oporezivanja dohotka, a prema kojoj se isplatama u gotovu novcu smatra izravna predaja gotova novca (novčanica i kovanica), isplata čekom, isplata na štednu knjižicu gra-đana pri poslovnoj banci ili pošti i sve druge isplate obavljene izravno odnosno mimo žiroračuna poreznih obveznika otvorenih kod banke.

2. Ograničenja poslovanja s gotovinom

Ukidanjem Odluke o uvjetima i načinu plaćanja gotovim novcem (Nar. nov. br. 36/2002), smanjena su neka ograničenja u svezi kori-štenja gotovine. Tako je ukidanjem te uredbe ukinuto ograničenje plaćanja nabave proizvoda i usluga do iznosa od 5.000,00 kn po po-jedinom računu, no ostala su ograničenja u drugim propisima.

Ograničenja u svezi s gotovinom možemo naći u odredbama sli-jedećih propisa:

Page 2: Plaćanje i naplata Računovodstvo u gotovom novcu · 9 / 2012 17 Računovodstvo Neven Baica, mag. oec. Plaćanje i naplata u gotovom novcu Ovaj članak obrađuje ograničenja naplate

9 / 201218

Računovodstv

o

Plaćanje i naplata u gotovom novcu

� Zakon o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04 -22/2012); � Pravilnik o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05 - 137/11 ); � Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (Nar. nov.,

br. 91/10); � Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma

(Nar. nov., br. 87/08 i 25/12).U nastavku dajemo osnovne odrednice tih ograničenja.

2.1. Ograničenja iz propisa o porezu na dohodak

Odredbom članka 61. Zakona o porezu na dohodak propisano je da tijela državne uprave i sudbene vlasti i druga državna tijela, tijela i službe jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, zavodi, neprofitne organizacije, poduzetnici – pravne i fizičke osobe, obavlja-ju isplate primitaka koji se smatraju dohotkom obveznicima poreza na dohodak nažiroračunkodbanke,aiznimnoiugotovomnov-cunapropisannačin.

Dakle, odredbom čl. 61. Zakona o porezu na dohodak dano je osnovnopravilo:

� primici koji su dohodak obvezno na žiroračun, � primici koji nisudohodakmoguiugotovini.

ali je pri tome ostavljena mogućnost da se propiše i dru-gačije.

To je i učinjeno odredbom čl. 90. Pravilnika o porezu na dohodak gdje su izuzetci tako da se i neki oblici dohotka fizičkoj osobi mogu isplaćivati u gotovini, dok se sa druge strane određeni primici koji nisu oporezivi obvezno isplaćuju na žiro račun fizičke osobe.

Prema čl. 90. Pravilnika o porezu na dohodak iznimno organizacije odnosno osobe mogu obveznicimaporezanadohodakugotovunovcuisplatiti:

1) primitkekojiseuskladusčlankom9.Zakonanesmatra-judohotkom,osim primitaka po osnovi darovanja za zdrav-stvene potrebe iz stavka 1. točke 7. toga članka,:a) primici od kamata na kunsku i deviznu štednju, na polo-

ge (po viđenju i oročene) na žiroračunu, tekućem i devi-znom računu koji su ostvareni od banaka, štedionica i štedno-kreditnih zadruga,

b) primici od kamata po vrijednosnim papirima izdanim u skladu s posebnim zakonom,

c) primici od otuđenja financijske imovine ako to nije djelat-nost poreznog obveznika,

d) izravne uplate premije osiguranja za dokup dijela doži-votne mirovine određene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju kojeg bi osiguranik ostvario da je navršio određenu starosnu dob i/ili određeni mirovinski staž, a koje uplaćuju poslodavci za svoje radnike u vrijeme nji-hovog umirovljenja,

e) obiteljske mirovine koje djeca ostvaruju nakon smrti ro-ditelja prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i čla-nova njihovih obitelji,

f) državne nagrade ustanovljene propisima koje donosi Hrvatski sabor i Vlada republike Hrvatske, nagrade jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

propisane statutom tih jedinica i novčane nagrade za osvojenu medalju na olimpijskim igrama te svjetskim i europskim prvenstvima planirane za te namjene u dr-žavnom proračunu republike Hrvatske i proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,

g) primici koje fizičke osobe ostvaruju po osnovi darova-nja pravnih i fizičkih osoba, a za zdravstvene potrebe (operativne zahvate, liječenja, nabavu lijekova i orto-pedskih pomagala), rješavanje kojih nije plaćeno os-novnim, dopunskim, dodatnim i privatnim zdravstve-nim osiguranjem niti na teret sredstava fizičke osobe, a pod uvjetom da je darovanje, odnosno plaćanje na-stalih izdataka za tu namjenu obavljeno na žiroračun primatelja dara ili zdravstvene ustanove te na temelju vjerodostojnih isprava.

h) primici po posebnim propisima: potpore zbog zbrinja-vanja ratnih invalida i članova obitelji smrtno stradalih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovin-skog rata, socijalne potpore, doplatak za djecu i novča-ni primici za opremu novorođenog djeteta. Dohotkom se ne smatraju primici po osnovi potpora za novoro-đenče, odnosno potpora za opremu novorođenog dje-teta koje isplaćuju ili daju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, na temelju svojih općih akata i za koje su sredstva planirana u proračunima tih jedinica, primici osoba s invaliditetom, osim plaća i mirovina, potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog elementarnih nepogoda,

i) potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog ratnih događaja,

j) nasljedstva i darovi,k) primici od otuđenja osobne imovine,l) odštete koje nisu u svezi s gospodarstvenom djelat-

nošću,m) primici ostvareni na nagradnim natječajima ili natjeca-

njima, raspisanim pod jednakim uvjetima uz moguć-nost sudjelovanja svih osoba i igrama na sreću prema posebnom zakonu,

n) novčani dodaci uz mirovinu koje umirovljenicima isplaćuju jedinice lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave, na temelju svojih općih akata i za koje su sredstva planirana u proračunima tih jedinica,

o) potpore koje djeci u slučaju smrti roditelja isplaćuju ili daju jedinice lokalne i područne (regionalne) samou-prave na temelju svojih općih akata te pravne i fizičke osobe.

p) primici po osnovi osiguranja stvari, odgovornosti, ži-vota i imovine. Primici po osnovi životnog osiguranja i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja smatraju se dohotkom ako su premije toga osiguranja bile porezno priznati izdatak.

2) primitkenakojeseuskladusčlankom10.Zakonanepla-ćaporeznadohodak,osim:2.1) primitaka učenika i studenata na redovnom školovanju

za rad preko učeničkih i studentskih udruga po poseb-nim propisima koje se obavljaju na njihove žiroračune,

2.2) stipendija učenicima i studentima koje se isplaćuju za vrijeme njihova redovnog školovanja, a koje se do pro-

Page 3: Plaćanje i naplata Računovodstvo u gotovom novcu · 9 / 2012 17 Računovodstvo Neven Baica, mag. oec. Plaćanje i naplata u gotovom novcu Ovaj članak obrađuje ograničenja naplate

199 / 2012 19

Računovodstv

oNeven Baica, mag. oec.

pisanog iznosa ne smatraju drugim dohotkom te stipen-dija koja služi za pokriće troškova iz članka 45. stavka 1. točke 7. ovoga Pravilnika, osim troškova školarine koji se isplaćuju na račun visokog učilišta,

2.3) športskih stipendija, nagrada za športska ostvarenja i naknada športašima amaterima prema posebnih propi-sima, do propisanih iznosa

3) primitkepoosnovinesamostalnogradaiz članka 14. Zakona,4) primitkeodkapitala iz članka 30. Zakona,5) primitkeodosiguranja iz članka 31. Zakona,6) naknade za rad usvezisizboromčije je održavanje propisa-

no posebnim zakonom, ako se isplaćuju do 1.600,00 kuna po održanom izboru,

7) naknade za otkup sekundarnihsirovina i otpada uz uvjet da sakupljanje sekundarnih sirovina i otpada nije samostalna dje-latnost poreznog obveznika u skladu s člankom 18. stavkom 1. Zakona, odnosno da se radi o djelatnosti po osnovi koje se utvrđuje drugi dohodak prema članku 32. Zakona te uz uvjet da porezni obveznik kod jednog isplatitelja ostvari primitak do najviše 1.600,00 kuna mjesečno,

8) naknadezaprodaneosobnestvariodnosnoimovinugra-đana koja nije služila za obavljanje samostalne djelatnosti od-nosno ostvarivanje dohotka,

9) primitke koje ostvaruju djeca do navršene punoljetnosti, odnosno do završetka redovnog školovanja, od obavljanja sezonskih poslova (sezonski poslovi u poljoprivredi, branje i skupljanje plodova i bilja, poslovi prodaje poljoprivrednih pro-izvoda, šumskih proizvoda, osvježavajućih napitaka, ledenih slastica, dnevnog tiska, ulaznica i slično, poslovi popisivanja, anketiranja, očitanja brojila i slično, amatersko sudjelovanje u radu kulturno umjetničkih društava i slični poslovi), uz uvjet da ovi primici kod jednog isplatitelja ne prelaze 11.000,00 kuna godišnje.

10)nagradenerezidentima iz članka 32. stavka 5. točke 3. Zako-na i članka 44. stavka 15. Pravilnika o porezu na dohodak, za sudjelovanje na športskim, umjetničkim i drugim natjecanjima u republici Hrvatskoj, ako se do završetka natjecanja ne zna koji od natjecatelja ostvaruje pravo na novčanu nagradu.

Pojam“gotovnovac”U stavku 3. istog članka Pravilnika dana je i posebna definicija što

se smatra isplatama u gotovu novcu.

Primitciizčlanka10.Zakonaoporezunadohodakkojisemoguisplaćivatiugotovinisu:

1) naknadu razlike plaće za vrijeme vojne službe u Oružanim snagama republike Hrvatske,

2) naknadu plaće pripadnicima civilne zaštite i drugim osoba-ma za djelatnost u okviru civilne zaštite i zaštite od elemen-tarnih nepogoda,

3) naknadu plaće za vrijeme privremene nezaposlenosti i spri-ječenosti za rad isplaćenu na teret sredstava obveznih osi-guranja,

4) nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja do propisanog iznosa,

5) nagrade učenicima i studentima osvojene na natjecanjima u okviru obrazovnog sustava i organiziranim školskim i sveu-čilišnim natjecanjima,

6) primitke učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga, po posebnim propisi-ma, a do propisanog iznosa,

7) naknade štete zbog posljedica nesreće na radu prema odluci suda ili nagodbi u tijeku sudskog postupka, ako je naknada određena u jednokratnom iznosu,

8) naknade i nagrade koje osuđene osobe primaju za rad u ka-zneno-popravnim ustanovama i domovima za preodgoj,

9) primitke radnika i fizičkih osoba iz članka 14. stavka 1. Za-kona o porezu na dohodak po osnovi naknada, potpora i nagrada koje im isplaćuje poslodavac i isplatitelj primitka, odnosno plaće, do propisanih iznosa,

10) primitke po osnovi naknada, potpora i nagrada osoba koje obavljaju samostalne djelatnosti iz članka 18. ovoga Zakona i drugih djelatnosti koje se oporezuju na način propisan za samostalnu djelatnost, do propisanih iznosa,

11) primitke po osnovi službenih putovanja fizičkih osoba koje ne ostvaruju primitke po osnovi nesamostalnog rada iz član-ka 14. Zakona o porezu na dohodak ili primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak iz članka 32. Zakona, u neprofitnim organizacijama uz naknadu, a do propisanog iznosa,

12) stipendije učenicima i studentima za redovno školovanje na srednjim, višim i visokim školama i fakultetima, ukupno do propisanog iznosa,

13) stipendije studenata za redovno školovanje na višim i vi-sokim školama i fakultetima i poslijediplomanata te posli-jedoktoranata za koje su sredstva planirana u državnom proračunu republike Hrvatske i stipendije koje se isplaćuju, odnosno dodjeljuju iz proračuna europske unije, uređene posebnim međunarodnim sporazumima i to studentima za redovno školovanje na visokim učilištima,

14)sportske stipendije koje se prema posebnim propisima isplaćuju sportašima za njihovo sportsko usavršavanje, do propisanog iznosa,

15) sindikalne socijalne pomoći koje se isplaćuju iz sredstava sindikalne članarine članovima sindikata,

16) nagrade za sportska ostvarenja i naknade sportaši-ma amaterima prema posebnim propisima, do propisanih iznosa,

17) premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja koje poslo-davac uplaćuje u korist svojeg radnika, uz njegov prista-nak, tuzemnom dobrovoljnom mirovinskom fondu, koji je registriran u skladu s propisima koji uređuju dobrovoljno mirovinsko osiguranje, do visine 500,00 kuna za svaki mjesec poreznog razdoblja, odnosno ukupno do 6.000,00 kuna godišnje,

18) stipendije studentima izabranima na javnim natječajima kojima mogu pristupiti svi studenti pod jednakim uvjetima, za redovno školovanje na visokim učilištima koje isplaću-ju, odnosno dodjeljuju zaklade, fundacije, ustanove i druge institucije registrirane u republici Hrvatskoj za odgojno-obrazovne ili znanstveno-istraživačke svrhe, koje djeluju u skladu s posebnim propisima, osnovane s namjenom stipendiranja,

19)primitkeoddividendiiudjelaudobitinatemeljuudjelaukapitaludoukupno12.000,00kunagodišnje.

www.RiPup.hr

Page 4: Plaćanje i naplata Računovodstvo u gotovom novcu · 9 / 2012 17 Računovodstvo Neven Baica, mag. oec. Plaćanje i naplata u gotovom novcu Ovaj članak obrađuje ograničenja naplate

9 / 201220

Računovodstv

o

Plaćanje i naplata u gotovom novcu

Za svrhe oporezivanja dohotka, isplatamaugotovunovcusmatrase izravna predaja gotova novca (novčanica i ko-vanica), isplata čekom, isplata na štednu knjižicu građana pri poslovnoj banci ili pošti i sve druge isplate obavljene izravno odnosno mimo žiroračuna poreznih obveznika otvo-renih kod banke.

PropisananovčanakaznaU slučaju kada se neki od primitaka za koji je propisana obveza

isplate na žiro račun isplati u gotovini za isplatitelja takvog primitka u čl. 67. st. 1. t. 4. Zakona o porezu na dohodak predviđena je novčana kazna u iznosu od 500,00 do 50.000,00 kn.

2.2. Ograničenja za ovršenikaPrema čl. 15. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima

(Nar. nov., br. 91/10) ovršenik koji u Jedinstvenom registru računa ima oznaku blokade računa, odnosno zabranu raspolaganja oroče-nim novčanim sredstvima:

� ne smije svoje obveze plaćati gotovim novcem i � gotov novac koji je primio obavljajući registriranu djelatnost

dužan je položiti na račun u banci.U slučaju da ovršenik ne postupi sukladno navedenom odred-

bom čl. 30. istog Zakona predviđena je novčana kazna u iznosu od 50.000,00 do 500.000,00.

2.3. Ograničenja u svrhu sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma

Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (Nar. nov., br. 87/08 i 25/12) ne propisuje ograničenje plaćanja u gotovu novcu, već ograničava naplatu u gotovu novcu za pojedine transakcije.

Tako je odredbom članka 39. navedenog Zakona, predviđeno ograničenjegotovinskenaplate koje se odnosi na sve pravne i fizičke osobe koje, obavljajući registriranu djelatnost, primaju gotov novac zaobavljeneslijedećetransakcije:

� prodaje robe i pružanja usluga, � prodaje nekretnina, � primanja zajmova, � prodaje prenosivih vrijednosnih papira ili udjela.

Navedene transakcije u republici Hrvatskoj nesmijusenapla-ćivatiugotovini u iznosu koji prelazi 105.000,00kuna odnosno u poslovima s nerezidentima u vrijednosti koja prelazi 15.000,00EUR, već se u tom slučaju moraju provesti bezgotovinski preko računa u kreditnoj instituciji, ako drugim zakonom nije drugačije uređeno.

Isto vrijedi i u slučaju kada se plaćanje obavlja u više me-đusobno povezanih gotovinskih transakcija koje prelaze navedene iznose

PropisanevisokenovčanekazneOdredbom članka 90. st. 1. toč. 20 navedenog zakona predviđen

su visoki raspon novčane kazne za prekršitelje propisanog gotovin-skog limita u gotovini.

Tako će se novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 700.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako od stranke ili treće osobe primi naplatu u gotovini u iznosu koji prelazi 105.000,00 kuna odnosno u poslovima s nerezidentima u vrijednosti koja prelazi 15.000,00 eUr odnosno ako primi plaćanje u više među-sobno povezanih gotovinskih transakcija koje ukupno prelaze iznos od 105.000,00 kuna odnosno koje prelaze vrijednost od 15.000,00 eUr (članak 39. stavak 1. i 2.),

3. Plaćanje gotovinom

3.1. Isplatitelj: PRAVNA OSOBAOgraničenja iz propisa koje smo naveli u prethodnim poglavljima

utječu na način isplate ovisno o tome da li se kao primatelj javlja pravna osoba, fizička osoba - građanin ili fizička osoba koja se bavi obavljanjem samostalne djelatnosti.

Da li je račun isplatitelja blokiran?

pravnoj osobi fizičkoj osobikoja obavlja

samost. djelat.

fizičkoj osobi

odredbe propisa o porezu na dohodak

PROVJERITI

do 105.000 kn *

MOŽENije dozvoljena

isplata u gotovini

NE MOŽE

Kome bi trebala biti isplaćena gotovina?

NE

DA

3.1.1. 3.1.2. 3.1.3.

Kada pravna osoba može isplatiti gotovinu?

* odnosi se na ograničenje primatelja

3.1.1. Plaćanje u gotovom novcu pravne osobe drugoj pravnoj osobi

kada se u gotovom novcu pravna osoba plaća pravnoj osobi, tada isplatitelj nema ograničenja, ali ih prema čl. 39 Zakona o sprječava-nju pranja novca i financiranja terorizma ima pravna osoba - prima-telj koji za određene transakcije ne smije u gotovini naplatiti iznos koji prelazi 105.000,00 kuna, odnosno 15.000,00 eUr.

Dakle, Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja te-rorizma ne ograničava isplatitelja već primatelja gotovine.

Naravno, u konačnici ovo ograničenje primatelja utiče i na ispla-titelja koji će u propisanim slučajevima biti upućen da izvrši uplatu isključivo na račun primatelja u banci. Ipak treba istaći da isplatitelju još uvijek ostaju mogućnosti izbora izvora te uplate. Naime isplatitelj sredstva mora uplatiti na žiro račun primatelja, ali pri tome može odlučiti da li će uplatu izvršiti:

� uplatom gotovine na žiro računu pravne osobe primatelja � prijenosom sa svog žiro računa na žiro račun pravne osobe

primatelja ili na neki drugi bezgotovinski način.

Page 5: Plaćanje i naplata Računovodstvo u gotovom novcu · 9 / 2012 17 Računovodstvo Neven Baica, mag. oec. Plaćanje i naplata u gotovom novcu Ovaj članak obrađuje ograničenja naplate

219 / 2012 21

Računovodstv

oNeven Baica, mag. oec.

3.1.2. Plaćanje pravne osobe u gotovom novcu fizičkoj osobi - građaninu

Osnovna ograničenja gotovinskih isplata fizičkim osobama nalaze se u propisima o porezu na dohodak (vidi poglavlje 2.1.). Da li će se primitak moći isplatiti u gotovini ili ne, ne ovisi o njegovoj oporezi-vosti porezom na dohodak, već o tome što piše u čl. 90. Pravilnika o porezu na dohodak. U nastavku ćemo pojasniti način isplate pojedi-nih uobičajenih primitaka oporezivih porezom na dohodak, kao i onih koji nisu dohodak ili nisu oporezivi.

kod isplata primitakakoji suoporeziviporezomnadohodak bitna je činjenica da se gotovinska isplata, ali niti ona preko žiro ra-čuna ne smije obaviti prije obračunavanja i obustavljanja poreza na dohodak i eventualno obveznih doprinosa. evo nekih od njih:

� isplataplaće gotovina - plaća je dohodak od nesamo-stalnog rada i temeljem čl. 90. st. 1. toč. 3 Pravilnika, isplata se može obaviti i u gotovom novcu

� isplataautorskoghonorara žiro račun - isplata se smatra drugim dohotkom koji se mora isplatiti na žiro račun.

� naknadezaradusvezisizboromčijejeodržavanjepro-pisanoposebnimzakonom,akoseisplaćujudo1.600,00kunapoodržanomizboru gotovina - može se isplatiti u gotovini temeljem čl. 90. st. 1. toč. 6. Pravilnika.

U vezi naknade za rad s izborom ističemo da se radi o pri-mitku koji je oporeziv porezom na dohodak, no isplata je unatoč tome temeljem navedene odredbe Pravilnika omo-gućena u gotovini. Dakle, isplatitelj ovaj primitak ne smije isplatiti prije obračuna javnih davanja.

� isplata dividende gotovina - isplata dividende jest doho-dak od kapitala, te se oporezuje sukladno propisima o porezu na dohodak, a može se isplatiti u gotovini temeljem čl. 90. st. 1. toč. 4. Pravilnika.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 80/10.) uvedena je obveza uplate primitaka po osnovi udjela i dividende na žiro račun fizičke osobe. Ova odredba ukinuta je novom izmjenom Zakona iz Nar. nov. 114/2011, te se od 15. listopada 2011. primici po osnovi udjela u dobiti ponovo mogu isplaćivati i u gotovini.

kod isplateprimitakakoji senesmatrajudohotkom ili nisuoporeziviporezomnadohodak navodimo slijedeće primjere:

� isplatanaknadezaautokojijefizičkaosobaprodalaprav-noj gotovina .

� primitak od otuđenja osobne imovine iz čl. 9. Zakona čija je isplata moguća u gotovini temeljem odredbe čl. 90. st. 1. toč. 1. Pravilnika.

� isplatabolnicizaliječenjeradnika žiro račun . � primitak koja fizička osoba ostvaruje po osnovi darovanja

pravnih i fizičkih osoba, a za zdravstvene potrebe iz čl. 9. st. 1. toč. 7. Zakona. izuzetak iz čl. 90. st. 1. toč. 1. Pravil-nika koji se mora isplatiti na žiro račun.

Fizičke osobe koje nemaju registriranu djelatnost kod naplate nisu dužne primjenjivati odredbu čl. 39. Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma.

3.1.3. Plaćanje pravne osobe u gotovom novcu fizičkoj osobi koja obavlja samostalnu djelatnost (obrt i dr.)

Dohotkom od samostalne djelatnosti smatra se dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, dohodak od slobodnih zanimanja i dohodak od poljoprivrede i šumarstva.

Premda se u poreznim propisima i ove osobe smatraju fizičkim osobama, obveze koje proizlaze iz tih i drugih propisa razlikuju se od onih koji se odnose na fizičke osobe koje ne obavljaju te djelatnosti

Fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost upisuju se u registar obveznika poreza na dohodak, utvrđuju dohodak na temelju podataka iz poslovnih knjiga, te za svaku obavljenu isporuku dobara ili usluga moraju ispostaviti račun.

Namirenje obveze po računu za isporuku obavljenu od fi-zičke osobe koje obavlja samostalnu djelatnost moraseobavitiprekožiroračuna te fizičke osobe.

Navedeno proizlazi iz činjenice da se radi o primitku po osnovi do-hotka od samostalne djelatnosti. za koji nije predviđena mogućnost plaćanja u gotovini temeljem čl. 90. Pravilnika.

3.2. Isplatitelj: FIZIČKA OSOBAU prethodnom poglavlju obradili smo slučajeve u kojima je ispla-

titelj pravna osoba. U ovom poglavlju obradit ćemo slučajeve u ko-jima je isplatitelj:

� fizička osoba koja obavlja samostalnu djelatnost ili � fizička osoba - građanin

3.2.1. Isplatitelj: fizička osoba koja obavlja samostalnu djelatnost

U propisima kojima su propisana ograničenja plaćanja ili naplate fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost izjednačene su sa pravnim osobama.

Dakle možemo izvesti zaključak.

Ograničenja plaćanja u gotovini koja vrijede za pravnu oso-bu primjenjuju se i na fizičku osobu koja obavlja samostal-nu djelatnost.

Dakle fizička osoba koja obavlja samostalnu djelatnost može ispla-titi:

� pravnojosobi u gotovini - ako pravna osoba primatelj zbog ograničenja iz Zakona o sprječavanja pranja novca ne može naplatiti u gotovini uplata će se morati izvršiti na račun primatelja otvoren u banci

� fizičkojosobi-građaninu u gotovini ili na žiro račun - ovisno o tome da li je isplata dozvoljena u gotovini sukladno čl. 90 Pravilnika o porezu na dohodak.

� fizičkojosobikojaobavljasamostalnudjelatnost na žiro račun .

Page 6: Plaćanje i naplata Računovodstvo u gotovom novcu · 9 / 2012 17 Računovodstvo Neven Baica, mag. oec. Plaćanje i naplata u gotovom novcu Ovaj članak obrađuje ograničenja naplate

9 / 201222

Računovodstv

o

Plaćanje i naplata u gotovom novcu

3.2.2. Isplatitelj: Fizička osoba – građanin

Fizičke osobe (građani) kod isplate drugoj fizičkoj osobinisu duže primjenjivati odredbe iz propisa o porezu na dohodak. Zakon o porezu na dohodak u čl. 61. propisuje ograničenja isplate u gotovini za isplatitelje poduzetnike – pravne i fizičke osobe. Dakle, kada fizič-ka osoba nije poduzetnik ova odredba ga ne obvezuje.

Ovdje treba naglasiti da se na fizičku osobu ne odnose niti ogra-ničenja naplate iz Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (vidi slijedeće poglavlje).

No, fizička osoba sva plaćanjaupućenapravnimilifizičkimoso-bama koja obavljaju samostalnu djelatnost nećemoćiobavitinablagajniprimatelja, jer ta mogućnost ovisi o ograničenjima kod pri-matelja te transakcije, odnosno o ograničenjima naplate u gotovini o kojima pišemo u nastavku.

4. Naplata u gotoviniOgraničenja propisana Zakonom i Pravilnikom o porezu na do-

hodak, te propisima vezanim uz ovrhu ne propisuju ograničenja u svezi naplate, već u vezi plaćanja. Ograničenja naplate ugotovinipropisanesujedinoZakonomosprječavanjupranjanovcaifi-nanciranjaterorizma kako je navedeno u čl. 39. navedenog Zakona ograničenje se odnosi na sve pravne i fizičke osobe koje obavljajući registriranu djelatnost za određene transakcije primaju gotov novac (vidi poglavlje 2.3.). Fizička osoba - građanin nema registriranu dje-latnost pa nije niti obvezna primjenjivati navedenu odredbu.

Ograničenjanaplate iz čl. 39. Zakona o sprječavanju pra-nja novca i financiranja terorizma odnose se na pravne oso-be i fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost, a ne odnose se na fizičke osobe građane.

Treba naglasiti da se ograničenje iz čl. 39. Zakona odnosi na tran-sakcije koje su tim člankom i nabrojane. To znači da se transakcije koje nisu nabrojane mogu naplatiti u gotovom novcu u neograniče-nim iznosima.

Zanimljiva je primjena navedene odredbe na pozajmiceizmeđupravneifizičkeosobe-građanina. Naime u čl. 39. Zakona među transakcijama na koje se odnosi ograničenje navedeno je i primanje zajmova, ali ne i povrat iznosa koji je pozajmljen. No kod povrata treba razlučiti dio koji se odnosi na glavnicu i dio koji je kamata, jer kamate čine naknadu za uslugu financiranja koja jest nabrojana u čl. 39. Zakona. kako ovo raspetljati prikazat ćemo na praktičnom primjeru.

Primjer 1.: Fizička osoba daje pozajmicu pravnoj osobiFizička osoba daje pozajmicu pravnoj osobi u iznosu od 2.000.000

kn. Nakon godine dana pravna osoba vraća pozajmicu sa kamatama u ukupnom iznosu od 2.200.000 kn, od čega se 200.000 kn odnosi na kamate.

Transakcije treba obaviti na slijedeće načine: � isplata pozajmice pravnoj osobi na žiro račun . � pravna osoba vraća pozajmicu u ukupnom iznosu od 2.200.000

kn od čega je 200.000 kn kamata sve može u gotovini .

5. Strana gotovinaOdredba članka 21. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (Nar. nov.,

br. 75/08) propisuje kunu kao zakonsko sredstvo plaćanja u repu-

blici Hrvatskoj. No istom odredbom utvrđena je i mogućnostdasezakonskidopustiikorištenjeidrugevalute. Ovim područjem bave se propisi o deviznom poslovanju.

Mogućnost korištenja strane valute propisano je Zakonom o devi-znom poslovanju (Nar. nov., br. 96/03 do 145/10), te njegovim pod-zakonskim aktima, od kojih su za problematiku plaćanja u stranoj gotovini bitne:

� Odluka o plaćanju i naplati u stranim sredstvima plaćanja u zemlji (Nar. nov., br. 111/05) i

� Odluka o načinu na koji rezidenti podižu i polažu stranu goto-vinu i čekove na račun otvoren u banci (Nar. nov., br. 48/10.);

Zakonodeviznomposlovanjuuređuje: jednostrane prijenose imovine iz rH i u rH koji nemaju obilježja izvršenja posla između rezidenata i nerezidenata te sklapanje tekućih i kapitalnih poslova tenjihovoizvršavanjeplaćanjima,naplatamailiprijenosima:

� izmeđurezidenatainerezidenata u stranim sredstvima pla-ćanja i u kunama te

� izmeđurezidenata u stranim sredstvima plaćanja.

Definicije iz čl. 4. Zakona o deviznom poslovanju:Stranasredstvaplaćanja, u smislu ovoga Zakona, jesu devize, strana gotovina, čekovi i ostali novčani instrumenti koji glase na stranu valutu i koji su unovčivi u stranoj valuti.Devize, u smislu ovoga Zakona, jesu novčana potraživanja od inozemstva.Stranagotovina (novčanice i kovani novac) novčano je potraživanje od središnje banke ili države koja je gotovinu izdala.Čekovi i ostali novčani instrumenti koji glase na stranu valutu i koji su unovčivi u stranoj valuti novčana su potraži-vanja od izdavatelja.

Zakonom su predviđene znatno veće mogućnosti korištenja stra-nih sredstava plaćanja kada se kao jedan od sudionika pojavi ne-rezident u odnosu na slučajeve kada se transakcija obavlja između dva rezidenta. Stoga je prije odluke o isplati u stranim sredstvima plaćanja od izuzetnog značaja točno definirati rezidentnost svih su-dionika transakcije.

5.1. Utvrđivanje rezidentnostiPrema čl. 2. Zakona o deviznom poslovanju rezidentimasesma-traju:

� pravneosobe sa sjedištem u republici Hrvatskoj, osim njiho-vih podružnica u inozemstvu,

� podružnice stranih trgovačkih društava i trgovaca pojedinaca upisane u registar koji se vodi kod nadležnog tijela državne vlasti ili uprave u republici Hrvatskoj,

� trgovcipojedinci,obrtnici idrugefizičkeosobe sa sjedi-štem odnosno prebivalištem u republici Hrvatskoj koje sa-mostalnim radom obavljaju gospodarsku djelatnost za koju su registrirane (u daljnjem tekstu: poduzetnici pojedinci),

� fizičkeosobe s prebivalištem u republici Hrvatskoj,� fizičkeosobe koje u republici Hrvatskoj borave na osnovi

važeće dozvole boravka u trajanju najmanje 183 dana, osim diplomatskih i konzularnih predstavnika stranih zemalja te čla-nova njihovih obitelji,

Page 7: Plaćanje i naplata Računovodstvo u gotovom novcu · 9 / 2012 17 Računovodstvo Neven Baica, mag. oec. Plaćanje i naplata u gotovom novcu Ovaj članak obrađuje ograničenja naplate

239 / 2012 23

Računovodstv

oNeven Baica, mag. oec.

� diplomatska, konzularna i druga predstavništva republike Hrvatske u inozemstvu koja se financiraju iz proračuna te hrvatski državljani zaposleni u tim predstavništvima i članovi njihovih obitelji.

Svedrugeosobekojenisunavedenesmatrajusenereziden-tima.

Ovako definiran pojam rezidentnosti koristi se za potrebe Zakona o deviznom poslovanju i razlikuje od onog iz pore-znih propisa.

Dakle, u praksi se mogu javiti slučajevi da rezident utvrđen prema poreznim propisima nije ujedno i rezident prema deviznim propisima, i obrnuto. Stoga utvrđivanju devizne rezidentnosti treba posvetiti do-datnu pažnju.

5.2. OgraničenjaPrema čl. 15. Zakona o deviznom poslovanju plaćanje i naplata u

stranim sredstvima plaćanja te prijenosi deviznih sredstava između rezidenata te između rezidenata i nerezidenata u republici Hrvatskoj dopušteni su u slučajevima propisanima zakonom ili odlukom Hrvat-ske narodne banke.

U odredbama Odluke o plaćanju i naplati u stranim sredstvima plaćanja u zemlji navedeni su slučajevi kada je dopušteno plaćanje ili naplata stranim sredstvima plaćanja, odnosno kada je isto ogra-ničeno.

5.2.1. Plaćanja između rezidenata

Odredbama čl. III.-V.izmeđurezidenata dopuštene su:� donacijestranihsredstavaplaćanja u znanstvene, kulturne

i humanitarne svrhe. � plaćanje i naplata u stranimsredstvimaplaćanja:

� pri kupoprodaji robe s carinskog skladišta tipa »D«; � za isplatu i povrat troškova službenog puta i drugih troš-

kova povezanih s time u inozemstvu uključujući terenski dodatak;

� pri posredničkim poslovima u međunarodnom prijevozu i turističko-agencijskim uslugama, između posrednika i drugog rezidenta fizičke osobe, za uslugu koju je pružio nerezident.

� plaćanje i naplata u devizama u slučajevima propisanim čl. IV. st. 2. Odluke.

Odredbom čl. IV. st. 2. Odluke dopušteni su plaćanje i naplata iz-među rezidenata udevizama u sljedećim slučajevima:

� pri kupoprodaji na primarnom tržištu blagajničkih zapisa Hr-vatske narodne banke i vrijednosnih papira izdanih od republi-ke Hrvatske koji glase na stranu valutu,

� pri kupoprodaji vrijednosnih papira koji kotiraju ili su izdani u inozemstvu, između investitora i ovlaštenog društva te između ovlaštenih društava, osim vrijednosnih papira koji su izdani u inozemstvu, a kotiraju u republici Hrvatskoj,

� za isplatu plaća radnicima rezidenata koji su privremeno na radu u inozemstvu (radnici na radilištima u inozemstvu, u predstavništvima, pomorci, konzuli, diplomati i slično),

� pri kupoprodaji robe i usluga između korisnika slobodne zone te pri kupoprodaji robe i usluge između korisnika slobodne zone i rezidenta izvan zone, ako je riječ o domaćoj robi ili usluzi koja je namijenjena izvozu ili ako je riječ o stranoj robi ili usluzi,

� pri izvođenju investicijskih radova u inozemstvu, između nosite-lja posla i drugih sudionika u poslu za iznos naplaćenih radova,

� pri posredničkim poslovima u međunarodnom prijevozu i tu-rističko-agencijskim uslugama, između posrednika i drugog rezidenta, za uslugu koju je pružio ili primio nerezident,

� kod tekućih poslova u trgovini s inozemstvom, između po-srednika i drugog rezidenta za plaćanje uvoza robe i usluga, odnosno za naplaćeni izvoz robe i usluga,

� u postupku unutarnje proizvodnje za uslugu dorade, obrade i prerade uključujući i utrošeni materijal, koju je rezident pružio nositelju unutarnje proizvodnje,

� pri obračunu po platnim karticama za iznos plaćanja ili podi-zanja gotovine platnom karticom domaćeg izdanja kojom se rezident koristio u inozemstvu, odnosno za iznos naplate ili podizanja gotovine platnom karticom stranog izdanja kojom se nerezident koristio u republici Hrvatskoj,

� između podružnice stranog osnivača i drugog rezidenta ako plaćanje i naplata predstavljaju ispunjenje obveze iz ugovora sklopljenog između tog drugog rezidenta i stranog osnivača te podružnice,

� plaćanje i naplata premije osiguranja u devizama između društva za osiguranje i rezidenta kada je ugovaratelj osigura-nja fizička osoba koja u inozemstvu boravi na temelju važeće radne dozvole u trajanju od najmanje 183 dana.

kada se sklapa ugovor o reosiguranju između rezidentnog osigura-vateljskog ili reosiguravateljskog društva i nerezidentno-ga reosigu-ravateljskog društva, dopuštena je naplata premije i isplata štete u devizama između sljedećih rezidenata:

� osiguravateljskog društva i ugovaratelja odnosno korisnika osiguranja;

� osiguravateljskog i reosiguravateljskog društva na temelju ugovora o reosiguranju.

5.2.2. Plaćanja između rezidenata i nerezidenta

Plaćanje u devizama zatekućeposlove između rezidenta i nerezi-denta dopuštenopriizvozuiuvozurobeiusluga, koji se dokazuju:

� zaizvoziliuvozrobe jedinstvenom carinskom deklaracijom� zauvoziliizvozusluga ugovorom ili računom za uslugu

Dopuštena su plaćanja i naplate u devizama između rezidenta i nerezidenta i zakapitalneposlove, ali su odtogaizuzete:a) kupoprodajenekretnine u republici Hrvatskoj i udjela u trgo-

vačkim društvima sa sjedištem u republici Hrvatskoj;b) kupoprodaje udjela u investicijskim fondovima osnovanima

prema propisima republike Hrvatske;c) kupoprodajevrijednosnihpapirakojikotirajuilisuizdaniuRepubliciHrvatskoj bez obzira na to glase li na stranu valutu ili kune, osim vrijednosnih papira koji su izdani u republici Hr-vatskoj, a kotiraju u inozemstvu. Ova zabrana se ne odnosi na kupoprodaju na primarnom tržištu vrijednosnih papira izdanih od republike Hrvatske koji glase na stranu valutu.

5.2.3. Primjena deviznih ograničenja sa ostalim ograničenjima plaćanja i naplate u gotovini

Ovdje treba naglasiti da u slučaju kada je odredbama deviznih pro-pisa dopušteno korištenje strane gotovine u republici Hrvatskoj ili u poslovanju sa nerezidentima, prije gotovinske isplate treba provjeriti i ostala ograničenja koja vrijede pri plaćanju i naplati gotovine u ku-nama zbog slijedeće činjenice:

Page 8: Plaćanje i naplata Računovodstvo u gotovom novcu · 9 / 2012 17 Računovodstvo Neven Baica, mag. oec. Plaćanje i naplata u gotovom novcu Ovaj članak obrađuje ograničenja naplate

9 / 201224

Računovodstv

o

Plaćanje i naplata u gotovom novcu

Na stranu gotovinu uz ograničenja iz deviznih propisa pri-mjenjuju se i sva druga ograničenja plaćanja i naplate u gotovini koja se odnose i na gotovinu u kunama.

5.3. ObvezeDeviznim propisima nisu samo propisana ograničenja kada se goto-

vinom može plaćati ili vršiti naplata, već su regulirane i obveze u vezi podizanja gotovine sa računa i polaganja na račun. Ove dodatne obve-ze i ograničenja dana su odredbama Odluke o načinu na koji rezidenti podižu i polažu stranu gotovinu i čekove na račun otvoren u banci.

Odredbama navedene Odluke uređene su slijedeće obveze rezi-denata:a) Kodpodizanjastranegotovinesaračuna:

� stranu gotovinu i čekove podići sa svog računa radi plaćanja te banci dostaviti ugovor, račun ili predračun

� ako je strana gotovina podignuta temeljem predračuna u roku od 60 dana od dana podizanja strane gotovine ili čekova obvezno se bancipodnosedokazi o da je podignuta gotovina i/ili čekovi iskorišteni za plaćanje ili se gotovina vraća na račun.

b) Kodnaplatestranegotovine: � naplaćenu stranu gotovinu i čekove položitinasvoj računubanciurokuodtriradnadana od dana naplate te banci dostaviti ugovor, račun ili predračun

� ako se polaganje strane gotovine i čekova na račun obavlja naosnovipredračuna, rezident je dužan banci naknadno dosta-viti ugovor ili račun u roku u kojem je ugovorena isporuka robe ili usluga odnosno drugo ispunjenje obveze.

5.4. Ograničenja devizne blagajneOdredbama Odluke o načinu na koji rezidenti podižu i polažu stranu go-

tovinu i čekove na račun otvoren u banci, propisano je kada se i za koje potrebe strana gotovina i čekovi mogu čuvati i koristiti preko blagajne.

Tako stranu gotovinu i čekove u blagajni mogu imati:� zaizdatkezaslužbenaputovanjauinozemstvo - pro-

sječno dnevno stanje u tromjesečju do 1.500,00 eura (odnosi se na sve rezidente),

� zaplaćanjetroškovauvezisprijevoznimsredstvimairobomnaslužbenomputuuinozemstvu - prosječno dnevno stanje u tromjesečju do 1.500,00 eura (od-nosi se na rezidente koji pružaju usluge u međunarod-nom robnom i putničkom prometu i koji pružaju hitnu medicinsku pomoć),

� radivraćanjaostatkanovcakupcu-prosječnodnev-nostanjeutromjesečjudo3.000,00eura (odnosi se na rezidente koji su registrirani ili njihove posrednike: za pružanje ugostiteljsko-turističkih usluga (usluga noćenja, pansiona, polupansiona i usluga prijevoza), za pružanje usluga zračnih luka, morskih luka, marina, pristaništa i autocesta te za opskrbu stranih zrakoplova i brodova go-rivom i mazivom i drugom potrošnom robom,za prodaju robe s carinskog skladišta tipa »D« iza prodaju putničkih i robnih voznih isprava, neposredno ili preko putničkih turi-stičkih agencija, za račun nerezidenata).

Prosječnodnevnostanjeutromjesečju je propisani maksimalni iznos gotovine i čekova u blagajni koje rezidenti mogu držati u bla-gajni za navedene namjene. Izračunava se tako da se zbroje dnevna stanja svakoga dana u tromjesečju i dobiveni zbroj podijeli s brojem kalendarskih dana u tom tromjesečju.

HNB može rezidentima izdati odobrenje za držanje strane gotovine i čekova u blagajni u iznosu višem od propisanog u slučajevima i pod uvjetima iz čl. IV. Odluke.

Odlukom su predviđeni određeni izuzetci za pomorske agente, a od primjene Odluke dijelom su izuzeti određeni rezidenti registrirani za priređivanje igara na sreću u kasinima koji gotovinu u blagajni mogu držati u skladu sa propisima koji uređuju priređivanje igara na sreću.

6. Prijenos gotovine preko graniceOdredbom čl. 40. Zakona o deviznom poslovanju propisano je da

rezidenti i nerezidenti moraju prilikom prelaska državne granice cari-niku prijaviti unošenje odnosno iznošenje gotovine u kunama, strane gotovine i čekova u vrijednosti propisanoj Zakonom o sprječavanju pranja novca.

Prema spomenutom Zakonu tijela Carinske uprave republike Hr-vatske obvezna su obavijestiti Ured za sprječavanje pranja novca odmah, a najkasnije u roku od tri dana od dana prijenosa gotovine preko državne granice:

� o svakoj prijavi unošenja ili iznošenja gotovine u domaćoj ili stranoj valuti preko državne granice u kunskoj protuvrijednosti iznosa od 10.000,00 eUr ili više1.

� o svakom unošenju ili iznošenju gotovine preko državne grani-ce koje nije bilo prijavljeno carinskom tijelu.

Dakle, prenošenje gotovine preko granice nije zabranjeno, ali je iznose u kunskoj protuvrijednosti od 10.000,00EURivišepotrebnoprijavitinagranici.

U slučaju da se navedeno propusti učiniti carina će primijeniti čl. 69. Zakona o deviznom poslovanju. Prema navedenoj odredbi nov-čanom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za pre-kršaj domaća i strana fizička osoba, domaća i strana pravna osoba, predstavnik, odgovorna osoba ili opunomoćenik domaće i strane pravne osobe ako pokuša prenijeti ili prenese preko državne granice bez prijave cariniku gotovinu i čekove u vrijednosti utvrđenoj zako-nom kojim se uređuje sprječavanje pranja novca.

Gotovina i čekovi koji su predmet ovog prekršaja oduzetćeserješenjemoprekršajuu korist proračuna republike Hrvatske čak i ako nisu vlasništvo počinitelja.

7. Ukidanje utrška za plaćanje obveza

Ukidanjem provedbenih akata prije važećeg Zakona o platnom prometu ukinute su i odredbe koje su ograničavale upotrebu go-tovog novca u blagajni poduzetnika pa tako i dnevnog utrška. No,

1 Tijela Carinske uprave Republike Hrvatske obvezna su obavijesti Ured najkasnije u roku od tri dana od dana prijenosa gotovine preko državne granice i u slučaju unošenja ili iznošenja, odnosno pokušaja unošenja ili iznošenja gotovine u domaćoj ili stranoj valuti preko državne granice u iznosu manjem od kunske protuvrijednosti iznosa od 10.000,00 EUR ako su vezi s osobom koja gotovinu prenosi, načinom prijenosa ili dru-gim okolnostima prijenosa postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranja terorizma

Page 9: Plaćanje i naplata Računovodstvo u gotovom novcu · 9 / 2012 17 Računovodstvo Neven Baica, mag. oec. Plaćanje i naplata u gotovom novcu Ovaj članak obrađuje ograničenja naplate

259 / 2012 25

Računovodstv

oNeven Baica, mag. oec.

neka ograničenja postoje i dalje, a utvrđena su propisima o ovrsi i deviznom poslovanju. Značajna ograničenja odnose se na korište-nje utrška naplaćenog u stranoj gotovini, pa u nastavku posebno dajemo pregled ograničenja za utržak u kunama i za utržak u stranoj gotovini.

7.1. Utržak u kunamaUkidanjem provedbenih akata starog Zakona o platnom prometu

nestale su i odredbe koje su ograničavale upotrebu gotovog novca u blagajni poduzetnika pa tako i dnevnog utrška. Jedino ograničenje proizlazi u slučaju blokade računa kada je ovršenik dužan gotov no-vac koji je primio obavljajući registriranu djelatnost dužan je položiti na račun u banci (vidi poglavlje 2.2.)

Iz toga proizlazi slijedeće:

Gotovinu u kunama s osnove dnevnog utrška koja je zapri-mljena u blagajnu poduzetnik možekoristitizaplaćanjeračuna za zaprimljenu robu i usluge te za ostale poslovne namjene bez obveze evidentiranja takvih plaćanja (tj. bez obveze polaganja gotovine na račun), osim u slučaju blo-kade računa.

7.2. Utržak u stranoj gotoviniZa razliku od utrška prikupljenog u kunama, utržakprikupljenustranojgotoviniima i dodatna ograničenja iz deviznih propisa.

Tako prema čl. III. Odluke o načinu na koji rezidenti podižu i polažu stranu gotovinu i čekove na račun otvoren u banci naplaćenu stranu gotovinu i čekove rezidenti morajupoložitinasvojračunubanciurokuodtriradnadanaod dana naplate te banci dostaviti ugovor, račun ili predračun.

Iz navedenog proizlazi da se utržakustranojgotovininemožekoristitizaplaćanjeobveza.

8. Na kraju…Ukidanjem ograničenja plaćanja u gotovini u iznosu od 5.000,00

kn kojim je promet gotovinom bio ograničen dugi niz godina, otvorile su se nove mogućnosti subjektima platnog prometa. No, time su došla do izražaja druga ograničenja gotovinskih plaćanja, te relativno novo ograničenje naplate u gotovu novcu. Stoga prije svakog plaća-nja ili naplate sudionici platnog prometa moraju dobro provjeriti da li je plaćanje ili naplata u gotovini ograničeno nekim od zakonskih ograničenja.

Posebno treba voditi računa da su za gotovinske transakcije u stranoj valuti propisana dodatna ograničenja u odnosu na gotovin-ske transakcije u kunama. To znači da za plaćanje ili naplatu u stranoj gotovini uz posebna ograničenja za strana sredstva plaćanja treba primijeniti i ona koja vrijede i za gotovinu u kunama.

U grafičkom pregledu koji slijedi dajemo pregled propisanih ogra-ničenja posebno za kune, a posebno za stranu gotovinu sa nazna-kom poglavlja u kojima smo o tome pisali u ovom članku.

STRANA GOTOVINA

poglavlje 2.3. i pogavlje 4.

GOTOVINA U KUNAMA

pog. 2.1., pog. 2.2. i pog. 3.

poglavlje 5.xxx

xxx. poglavlje. 5.4.

poglavlje. 7.1. poglavlje. 7.2.Ograničenja korištenja utrška za plaćanje obveza

Prijenos gotovine preko granice (poglavlje 6)

Ograničenja blagajničkog poslovanja

Ograničenja iz deviznih propisa

Ograničenja naplate

Ograničenjaplaćanja

Bilješke

Page 10: Plaćanje i naplata Računovodstvo u gotovom novcu · 9 / 2012 17 Računovodstvo Neven Baica, mag. oec. Plaćanje i naplata u gotovom novcu Ovaj članak obrađuje ograničenja naplate

9 / 201226

Računovodstv

o

mr. sc. Ivan Žic

Računovodstvo pripajanja dioničkih društava

Sadržaj

1. Uvod 272. Pripajanjedioničkihdruštava 272.1. Pojam i ciljevi pripajanja 272.2. Priprema pripajanja 272.2.1. Ugovor o pripajanju 282.2.2. revizija pripajanja 282.2.3. Financijski izvještaji 282.3. Pripajanje kapitalno nepovezanih dioničkih društava 282.4. Pripajanja kapitalno povezanih dioničkih društava 302.4.1. Pripajanje ovisnog dioničkog društva matici 302.4.2. Pripajanje pridruženog dioničkog društva 313. Oporezivanjepripajanjadruštava 324. Zaključak 32