2
Portal Prognozno-izveštajne službe zaštite bilja tite bilja š be za ž tajne slu š izve - Prognozno Portal > tetnih organizama š Katalog > a č plamenja - viticola Plasmopara vinove loze Plasmopara viticola-plamenjača vinove loze Portal Prognozno-izveštajne službe zaštite bilja Content Editor Web Part Plamenjača vinove loze- Plasmopara viticola ŠTETNI ORGANIZAM: Plasmopara viticola (Berk.&M.A.Curtis) Berl.& De Toni, (1888) SINONIMI: Botrytis viticola, Berk.&M.A.Curtis(1848), Peronospora viticola (Berk.&M.A.Curtis) de Bary (1863), Rhysotheca viticola (Berk.&M.A.Curtis) G.W.Willson (1907), Plasmopara amurensis Prots.,(1946) NARODNI NAZIV: Plamenjača vinove loze TAKSONOMSKI STATUS: Carstvo: Fungi Razdeo: Oomycota Klasa: Oomycete Red: Peronosporales Familija: Peronosporaceae Rod: Plasmopara Vrsta: Plasmopara viticola KARANTINSKI STATUS: nema DOMAĆINI: usko specijalizovan na vrstama roda Vitis GEOGRAFSKA RASPROSTRANJENOST: raširena je svugde gde se gaji vinova loza, naročito na humidnim delovima. Plemenite evropske vrste Vitis vinifera su osetljive na plamenjaču. SIMPTOMI Plamenjača vinove loze napada sve zelene delove vinove loze: lišće, mladare, cvet i cvasti, peteljke, mlade bobice i vitice. Na lišću – se simptomi bolesti najpre poljavljuju u proleće u obliku žućkastih pega, koje opažamo na licu lista u različitim veličinama i nejasnim konturama. Pege podsećaju na uljane fleke na hartiji. U optimalnim uslovima za razvoj parazita – noćne temperature iznad 12ËšC i 90% relativne vlažnosti vazduha - na naličju lista sa suprotne strane od uljastih pega poljavjuju se karakteristične bele prevlake koje predstavljaju mnogobrojne konidiofore sa konidijama gljive. Posle pojave belih prevlaka na naličju lista počinje tkivo lista da odumire i poprima mrku boju. U povoljnim uslovima broj pega se povećava, posle fruktifikacije dolazi do odumiranja i odpadanja lista. Sasušeno lišće izgleda kao da je spaljeno i tako je bolest dobila i ime-plamenjača. U slučajevima velike zaraze, ceo vinograd izgleda kao spaljen i lišće prevremeno opada a to ima negativne posledice na razvoj grožđa i na sazrevanje lastara. Cvet - može biti zaražen, čak i pre nego što se otvori, tako se suši i propada. Sporonosni organi parazita se pojavljuju na plodniku tučka u vidu beličastog paperja. Plodovi - zaraza plodova može biti ostvarena od momenta zametanja pa do pojave šarka. Vreme precvetavanja je najosetljiviji stadijum za zarazu od plamenjače. Ako u tom periodu imamo veoma povoljne uslove za razvoj plamenjače može cela berba da bude kompromitovana. Opasnost direktnih zaraza na bobicama postoji sve dok su na pokožici razvijeni stomini otvori. Razvijene bobice pak mogu da budu zaražene preko peteljke, u tom slučaju gljiva se razvija u unutrašnjosti bobice, koja dobija tamno mrku boju, smežura se i suši. Konidiofore i konidije se poljavljuju mestimično samo na peteljkama. Mladari - naročito vrhovi mogu biti zaraženi,tamo se posle završetka inkubacije pojavljuje se beličasta navlaka od konidiofora i konidija. Kasnije mladari dobijaju mrku boju i suše se. Zaraza mladara je naročito može da bude opasna za prporišta i mlade vinograde. MORFOLOGIJA Zimske spore-oospoore: loptastog su oblika veličine 25-35 mikrona. Obavija ih debela troslojna membrana, koja obezbeđuje prezimljavanje i održavanje u nepovoljnim uslovima. Klijaju u obliku kratke hife koja se na vrhu proširuje obrazujući jednu kruškoliku krupnu konidiju-makrokonidiju (zoosporangiju). Makrokonidija: se izoluje jednom poprečnom membranom i kada dođu u dordir sa vodom dalje evoluiraju kao konidije u kojoj se diferenciraju brojne zoospore. Zoospore: bubrežastog su oblika i snabdevene sa dve treplje pomoću kojih se kreću. Konidiofore i konidije (sporonosni organi): Konidiofore izbijaju kroz stominih otvora u grupama i granaju se pod pravim uglom, svaki vrh ogranka završava se sa tri zupčasta izraštaja (sterigme) na kojima se razvija po jedna konidija. CIKLUS RAZVIĆA Prezimljava u obliku zimskih spori - oospore u zaraženom tkivu lista vinove loze. U proleće čim nastupe povoljni Page 1 of 2 Katalog štetnih organizama - Plasmopara viticola-plamenjača vinove loze 25-Feb-15 http://www.pisvojvodina.com/Katalog%20tetnih%20organizama/Plasmopara%20viticola-...

Plamenjaca Vinove Loze

  • Upload
    popayko

  • View
    229

  • Download
    5

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Bolesti vinove loze

Citation preview

  • Portal Prognozno-izvetajne slube zatite bilja

    t i te bi l jabe zatajne s luizve-PrognoznoPorta l > tetn ih o rganizamaKata log > a p lamenja-v i t icolaP lasmopara v inove loze

    Plasmopara viticola-plamenjaa vinove loze

    Portal Prognozno-izvetajne slube zatite bilja

    Content Editor Web PartPlamenjaa vinove loze- Plasmopara viticola

    TETNI ORGANIZAM: Plasmopara viticola (Berk.&M.A.Curtis) Berl.& De Toni, (1888)SINONIMI: Botrytis viticola, Berk.&M.A.Curtis(1848), Peronospora viticola (Berk.&M.A.Curtis) de Bary (1863), Rhysotheca viticola (Berk.&M.A.Curtis) G.W.Willson (1907), Plasmopara amurensis Prots.,(1946)NARODNI NAZIV: Plamenjaa vinove lozeTAKSONOMSKI STATUS: Carstvo: FungiRazdeo: OomycotaKlasa: OomyceteRed: PeronosporalesFamilija: PeronosporaceaeRod: PlasmoparaVrsta: Plasmopara viticolaKARANTINSKI STATUS: nemaDOMAINI: usko specijalizovan na vrstama roda VitisGEOGRAFSKA RASPROSTRANJENOST: rairena je svugde gde se gaji vinova loza, naroito na humidnim delovima. Plemenite evropske vrste Vitis vinifera su osetljive na plamenjau.

    SIMPTOMIPlamenjaa vinove loze napada sve zelene delove vinove loze: lie, mladare, cvet i cvasti, peteljke, mlade bobice i vitice.Na liu se simptomi bolesti najpre poljavljuju u prolee u obliku ukastih pega, koje opaamo na licu lista u razliitim veliinama i nejasnim konturama. Pege podseaju na uljane fleke na hartiji. U optimalnim uslovima za razvoj parazita none temperature iznad 12C i 90% relativne vlanosti vazduha - na naliju lista sa suprotne strane od uljastih pega poljavjuju se karakteristine bele prevlake koje predstavljaju mnogobrojne konidiofore sa konidijama gljive. Posle pojave belih prevlaka na naliju lista poinje tkivo lista da odumire i poprima mrku boju. U povoljnim uslovima broj pega se poveava, posle fruktifikacije dolazi do odumiranja i odpadanja lista. Sasueno lie izgleda kao da je spaljeno i tako je bolest dobila i ime-plamenjaa. U sluajevima velike zaraze, ceo vinograd izgleda kao spaljen i lie prevremeno opada a to ima negativne posledice na razvoj groa i na sazrevanje lastara.Cvet - moe biti zaraen, ak i pre nego to se otvori, tako se sui i propada. Sporonosni organi parazita se pojavljuju na plodniku tuka u vidu beliastog paperja.Plodovi - zaraza plodova moe biti ostvarena od momenta zametanja pa do pojave arka. Vreme precvetavanja je najosetljiviji stadijum za zarazu od plamenjae. Ako u tom periodu imamo veoma povoljne uslove za razvoj plamenjae moe cela berba da bude kompromitovana. Opasnost direktnih zaraza na bobicama postoji sve dok su na pokoici razvijeni stomini otvori. Razvijene bobice pak mogu da budu zaraene preko peteljke, u tom sluaju gljiva se razvija u unutranjosti bobice, koja dobija tamno mrku boju, smeura se i sui. Konidiofore i konidije se poljavljuju mestimino samo na peteljkama.Mladari - naroito vrhovi mogu biti zaraeni,tamo se posle zavretka inkubacije pojavljuje se beliasta navlaka od konidiofora i konidija. Kasnije mladari dobijaju mrku boju i sue se. Zaraza mladara je naroito moe da bude opasna za prporita i mlade vinograde.

    MORFOLOGIJAZimske spore-oospoore: loptastog su oblika veliine 25-35 mikrona. Obavija ih debela troslojna membrana, koja obezbeuje prezimljavanje i odravanje u nepovoljnim uslovima. Klijaju u obliku kratke hife koja se na vrhu proiruje obrazujui jednu krukoliku krupnu konidiju-makrokonidiju (zoosporangiju).Makrokonidija: se izoluje jednom poprenom membranom i kada dou u dordir sa vodom dalje evoluiraju kao konidije u kojoj se diferenciraju brojne zoospore.Zoospore: bubreastog su oblika i snabdevene sa dve treplje pomou kojih se kreu.Konidiofore i konidije (sporonosni organi): Konidiofore izbijaju kroz stominih otvora u grupama i granaju se pod pravim uglom, svaki vrh ogranka zavrava se sa tri zupasta izrataja (sterigme) na kojima se razvija po jedna konidija.

    CIKLUS RAZVIAPrezimljava u obliku zimskih spori - oospore u zaraenom tkivu lista vinove loze. U prolee im nastupe povoljni

    Page 1 of 2Katalog tetnih organizama - Plasmopara viticola-plamenjaa vinove loze

    25-Feb-15http://www.pisvojvodina.com/Katalog%20tetnih%20organizama/Plasmopara%20viticola-...

  • uslovi, oospore klijaju. Uslovi za klijanje su temperatura zemljita 8C, koja mora trajati najmanje 24 asa uz optimalnu zasienost vodom. Oospore klijaju u obliku kratke hife koja se na vrhu proiruje obrazujui krukoliku krupnu makrokonidiju (zoosporangiju) u koju prilikom klijanja emigrira ceo sadraj oospore. Ove makrokonidije se izoluju jednom poprenom membranom i kada dou u dodir sa vodom dalje evoluiraju kao konidije u kojoj se diferenciraju brojne zoospore. Makrokonidije noene vetrom ili kapljicama vode padnu na mokar list, klijaju u kapljici vode, i iz njih izlaze zoospore koje imaju dve treplje pomou kojih se kreu. Kada zoospore u kapljici vode stignu do stominih otvora zaustave se i klijaju u obliku hife koja prodire u podstominu duplju. Prodorom hife u podstominu duplju izvren je proces infekcije. U ovom sluaju to su primarne infekcije.Za ostvarivanje primarne zaraze moraju biti ispunjeni istovremeno sledei uslovi:- da se u prirodi nalaze klijave spore,- da je srednja dnevna temperatura vazduha 2-3 dana iznad 11C,- da vinova loza ima razvijeno lie veliine najmanje 2-3 cm,- da kini period traje najmanje 2-3 dana i da u to vreme padne najmanje 10 mm kie (puna zasienost prezimelog lia vodom).U sluaju da jedan od navedenih uslova nije u potpunosti ostvaren nee doi do primarnih zaraza.Razvoj micelija u mladom tkivu tee veoma brzo, u stanju je da za nekoliko dana zahvati velike delove lista. Micelija se na poetku razvija u tkivu tako da koristi elijski sadraj, simptomi su tada nevidljivi. Tek nakon izvesnog vremena gljiva poinje destruktivno da deluje na hlorofil, i onda se pojavljuju simptomi u obliku svetlo utih uljanih pega. Ubrzo nakon toga na naliju lista na pegama se pojavljuju bele prevlake u obliku paperja - konidiofore i konidije (sporonosni organi). Sa pojavom simptoma i konidija se zavrava inkubacioni period.Konidije im se pojave sposobne su za klijanje. Njihova evolucija je potpuno identina sa evolucijom makrokonidija. im dospeju u kapljicu vode u njima se diferencira 5-10 (najee 6) zoospora, koje dalje u kapi vode klijaju i omoguavaju sekundarne zaraze.Optimalne temperature za klijanje konidija 22-24C.Za ostvarivanje sekundarnih zaraza potrebni su u prirodi sledei uslovi:- prisutnost klijavih konidija (letnjih spora),- da su zeleni delovi vinove loze vlani najmanje 2-2,5 sata,- da je temperatura vazduha najmanje 12C,- da zeleni delovi vinove loze nisu zatieni sa nekim fungicidom.U toku vegetacije imamo vie generacija letnjih spora (konidija) ili inkubacionih perioda.

    Page 2 of 2Katalog tetnih organizama - Plasmopara viticola-plamenjaa vinove loze

    25-Feb-15http://www.pisvojvodina.com/Katalog%20tetnih%20organizama/Plasmopara%20viticola-...