PLAN GOSPODARENJA OTPADOM GRADA …dokumenti.azo.hr/Dokumenti/PGO_grada_Vrbovsko.pdfPlan gospodarenja otpadom grada Vrbovsko DVOKUTECRO 2 1.0. UVOD I POLAZNE OSNOVE Neodgovarajue gospodarenje

DVOKUT ECRO

PLAN GOSPODARENJAOTPADOM

GRADA VRBOVSKO

PRIMORSKO-GORANSKAŽUPANIJA

Zagreb, studeni 2010.

DVOKUT ECRO

Naručitelj: GRAD VRBOVSKOGoranska 1, 51326 Vrbovsko

Izrađivač: DVOKUT ECRO d.o.o.Trnjanska cesta 37, 10000 Zagreb

Naslov: PLAN GOSPODARENJA OTPADOMGRADA VRBOVSKO

Voditelj projekta: Jérôme Le Cunff, dipl. kem. ing.

Radni tim:

Mario Pokrivač, dipl. ing. prom.

Mirjana Meštrić, dipl. ing. agr.

Ines Geci, dipl.ing.geol.

Kamenko Josipović, dipl. ing. građ.

Zoran Poljanec, prof. biol.

Direktorica: Marta Brkić, dilp. ing. agr.

Plan gospodarenja otpadom grada Vrbovsko

DVOKUT ECRO 1

SADRŽAJ:

1.0. UVOD I POLAZNE OSNOVE .............................................................................. 2

1.1. NAZIVLJA U PLANU I POPIS I ZNAČENJE MANJE POZNATIH KRATICA I POJMOVA .............................. 21.2. SVRHA I OPSEG PLANA GOSPODARENJA OTPADOM................................................................. 51.3. ZAKONODAVNI OKVIR.................................................................................................... 91.3.1. ODREDBE I OBVEZE PREUZETE IZ PLANA GOSPODARENJA OTPADOM RH.....................................11

1.3.2. PLAN GOSPODARENJA OTPADOM PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE ..... 12

1.3.3. PROSTORNI PLAN PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE .............................................................161.3.4. PPUG VRBOVSKO...................................................................................................17

2.0. POSTOJEĆE STANJE GOSPODARENJA KOMUNALNIM OTPADOM .................. 21

2.1. PODACI O KOMUNALNOM OTPADU....................................................................................212.1.1. NAČIN PRIKUPLJANJA I ODVOZA KOMUNALNOG OTPADA ......................................................212.1.2. GOSPODARENJE KOMUNALNIM OTPADOM........................................................................222.1.3. PROCJENE KOLIČINA KOMUNALNOG OTPADA DO KRAJA 2015.GOD.........................................23

2.2. POPIS OTPADOM ONEČIŠĆENOG OKOLIŠA I NEUREĐENIH ODLAGALIŠTA ......................................242.2.1. POPIS LOKACIJA ODLAGALIŠTA S OSNOVNIM PODACIMA ......................................................252.2.2. SLUŽBENO ODLAGALIŠTE GRADA VRBOVSKO "CETIN" ........................................................25

3.0. PLAN GOSPODARENJA OTPADOM GRADA VRBOVSKO .................................. 27

3.1. MJERE ODVOJENOG SAKUPLJANJA OTPADA .........................................................................273.1.1. MJERE ODVOJENOG SAKUPLJANJA KOMUNALNOG OTPADA I POSEBNIH VRSTA OTPADA.............273.1.2. ODLAGANJE KOMUNALNOG OTPADA...............................................................................37

3.2. MJERE IZBJEGAVANJA I SMANJENJA NASTANKA OTPADA NA PODRUČJU GRADA VRBOVSKO ...............383.2.2. OPĆE PREVENTIVNE MJERE ZA IZBJEGAVANJE I SMANJENJE KOLIČINE KOMUNALNOG OTPADA......39

3.3. MJERE ZA UPRAVLJANJE I NADZOR ODLAGALIŠTA ZA KOMUNALNI OTPAD „CETIN“...........................433.3.1. OPĆE MJERE ZAŠTITE .............................................................................................463.3.2. MJERE ZA ZAŠTITU ZRAKA .......................................................................................463.3.3. MJERE ZA ZAŠTITU VODA ........................................................................................473.3.4. MJERE ZAŠTITE FLORE I FAUNE .................................................................................483.3.5. MJERE ZAŠTITE OD BUKE.........................................................................................493.3.6. MJERE ZA ZAŠTITU U SLUČAJU AKCIDENTA ...................................................................493.3.7. PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA ........................................................................49

3.4. REDOSLIJED AKTIVNOSTI SANACIJE NEUREĐENIH ODLAGALIŠTA I OTPADOM ONEČIŠĆENOG OKOLIŠA.....503.5. IZVORI I VISINA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE SANACIJE.............................................513.6. EDUKACIJA ..................................................................................................................53

4.0. ZAKLJUČAK.................................................................................................... 55


DVOKUT ECRO 2

1.0. UVOD I POLAZNE OSNOVE

Neodgovarajuće gospodarenje otpadom trenutno je najveći problem zaštite okoliša u

Hrvatskoj. Količina otpada raste, a infrastruktura koja bi taj otpad trebala zbrinuti nije

dostatna, a sam sustav gospodarenja otpadom ne funkcionira u potpunosti. Takav sustav

gospodarenja otpadom negativno se odražava na okoliš, vodu, zrak, more i tlo, te na klimu,

ljudsko zdravlje i drugi živi svijet.

Aktualno stanje «gospodarenja» otpadom na području Primorsko-goranske županije pa tako i

na području Grada Vrbovsko predstavlja problem koji je potrebno prioritetno riješiti. Problem

je vidljiv u tome što se otpad dugi niz godina zbrinjavao na neodgovarajući način uz izrazito

nizak stupanj recikliranja kao i obrade/prerade otpada.

1.1. NAZIVLJA U PLANU I POPIS I ZNAČENJE MANJE POZNATIH KRATICA IPOJMOVA

U ovom PGO koriste se pojmovi, koji se terminološki pojavljuju u propisima RH kojima se

regulira sustav zaštite okoliša.

• Okoliš je prirodno okruženje: zrak, tlo, voda, klima, biljni i životinjski svijet u ukupnostiuzajamnog djelovanja i kulturna baština kao dio okruženja kojeg je stvorio čovjek,

• Kakvoća okoliša je stanje okoliša izraženo fizikalnim, kemijskim, estetskim i drugimpokazateljima,

• Onečišćavanje okoliša je promjena stanja okoliša koja je posljedica štetnog djelovanja, iliizostanka potrebnog djelovanja, ispuštanja, unošenja ili odlaganja štetnih tvari,ispuštanja energije i utjecaja drugih zahvata i pojava nepovoljnih po okoliš,

• Onečišćivač je svaka pravna ili fizička osoba čije djelovanje posredno ili neposrednouzrokuje onečišćavanje okoliša,

• Otpadne tvari podrazumijevaju sve tvari ili predmeti određene kategorijama otpadapropisanih posebnim pravilnikom, a koje posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti,

• Proizvođač otpada jest svaka osoba čijom aktivnošću nastaje otpad (izvorni proizvođač)i/ili koja prethodnom obradom, miješanjem ili drugim postupkom, mijenja sastav ilisvojstva otpada,

• Komunalni otpad jest otpad iz kućanstava, te otpad iz proizvodne i/ili uslužne djelatnostiako je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava,

• Proizvodni otpad je otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i drugimprocesima, a po sastavu i svojstvima se razlikuje od komunalnog otpada. Proizvodnimotpadom se ne smatraju ostaci iz proizvodnog procesa koji se koriste u proizvodnomprocesu istog proizvođača,

• Opasni otpad – svaki otpad koji može ugroziti okoliš zbog svojstava otpada kao što suotrovnost, korozivnost, reaktivnost, zapaljivost ili drugi razlog

• Inertni otpad jest otpad koji ne podliježe značajnim fizikalnim kemijskim i/ili biološkimpromjenama.

• Ambalažni otpad je otpad definiran u kategorijama Kataloga otpada i predstavlja


DVOKUT ECRO 3

ambalažu i ambalažni materijal koji ostane nakon što se proizvod otpakira i odvoji odambalaže, isključujući proizvodne ostatke.

• Glomazni otpad je otpad velikih dimenzija kao npr. namještaj, bijela tehnika, vozila,madraci, drveće i sl.

• Posebna kategorija otpada je otpad s kojim je postupanje definirano Zakonom o otpadu ,čl. 104 (ambalaža i ambalažni otpad, električki i elektronski otpad, otpadna vozila,otpadne baterije i akumulatori, otpadne gume, infektivni otpad, otpad iz rudarstva iotpadna ulja)

• Skupljanje otpada jest prikupljanje, razvrstavanje i/ili miješanje otpada u svrhu prijevoza,• Skupljač otpada je pravna ili fizička osoba koja skuplja, razvrstava ili prevozi otpad,• Obrada otpada jest postupak kojim se u mehaničkom, fizikalnom, termičkom, kemijskom

ili biološkom procesu, uključujući razvrstavanje, mijenjaju svojstva otpada u svrhusmanjivanja količine i/ili opasnih svojstava, te olakšava rukovanje i poboljšavaiskoristivost otpada,

• Oporaba otpada jest svaki postupak ponovne obrade radi njegova korištenja umaterijalne i energetske svrhe,

• Zbrinjavanje otpada podrazumijeva svaki postupak obrade ili odlaganja otpada propisanpropisima ZOO,

• Recikliranje jest ponovna uporaba otpada u proizvodnom procesu osim uporabe otpada uenergetske svrhe.

• Obrađivač otpada je pravna ili fizička osoba koja skladišti, obrađuje ili odlaže otpad.• Upravno tijelo jest upravno tijelo jedinice lokalne samouprave – grada i općine i upravno

tijelo jedinica područne (regionalne) samouprave – županije i Grada Zagreba, nadležnoza poslove zaštite okoliša,

• Odlagalište je najrasprostranjenija i najjeftinija metoda odlaganja otpada. Otpad se odlažena pripremljeni teren, zbija se buldožerima ili kompaktorima, a na kraju radnog danaprekriva se slojem inertnog materijala. Procjedne vode se skupljaju tako da je izbjegnutoonečišćenje površinskih i podzemnih voda. Lokacija odlagališta je udaljena odgrađevinske zone te je dobro povezana pristupnim cestama. Nakon odlaganjabiorazgradivi otpad se razgrađuje. Skupljeni plinovi ispuštaju se kroz odzračne kanale.Odlagalište mora biti čuvano i ograđeno te mora imati izrađene prateće sadržaje iopremu.

• Procjedne vode su vode sadržane u otpadu, vode koje nastaju u odloženom otpadu ivode koje prolaze kroz odloženi otpad, a koje sadrže desorbirane, dispergirane iotopljene tvari iz otpada,

• Odlagališni plinovi su plinovi nastali fizikalnim, kemijskim i biološkim procesima uodloženom otpadu,

• Sanacija odlagališta otpada je sustav mjera poduzetih radi smanjenja štetnog utjecajaodlagališta otpada na ljudsko zdravlje i okoliš,

• Predobrađivanje je djelomično obrađivanje otpada prije skladištenja, obrađivanja, iliodlaganja otpada,

• Eluat je proizvod laboratorijske simulacije procjeđivanja vode kroz otpad, koji se sastojiod desorbiranih, dispergiranih i otopljenih tvari iz uzorka otpada i vode,

• Divlje odlagalište je odlagalište na koje neko naselje, skupina domaćinstava ili pojedinadomaćinstva unutar neke općine ili grada odlažu svoj otpad na nekontroliran način,

• Pretovarna stanica je mjesto ili pogon gdje se otpad iz manjih vozila pretovaruje u velikekontejnere koji se odvoze na veliku udaljenost (do mjesta za zbrinjavanje otpada). Uvećim pogonima moguće je i izdvajanje pojedinih komponenti otpada,

• Reciklažno dvorište je mjesto gdje stanovnici ili firme donose po vrstama izdvojenereciklirajuće materijale i ubacuju ih u odgovarajuće kontejnere,

• Zeleni (reciklažni) otoci su skupine raznovrsnih posuda u kojima se odvojeno skupljajureciklirajući materijali (papir, staklo, plastika, metali, biorazgradivi otpad),


DVOKUT ECRO 4

• Izdvajanje i recikliranje je podjela otpada u grupe sličnih materijala kao npr. papir,staklo, plastika, metali, biorazgradivi otpad. Također to je i sortiranje unutar iste grupeotpada (bijelo i tamno staklo, različite vrste plastike). Obavlja se ručno i strojno,

• Odobrena ili službena lokacija ili objekt podrazumijeva lokaciju ili objekt za odlaganjeotpada, koji su odobrile odgovarajuće institucije,

• Smetlište je isto što i nekontrolirano odlagalište, odnosno «divlje odlagalište»,• Zahvat u okolišu je svako trajno ili privremeno djelovanje čovjeka koje može narušiti

ekološku stabilnost ili biološku raznolikost okoliša ili na drugi način može nepovoljnoutjecati na okoliš,

• Štetna tvar je tvar čija su svojstva opasna za ljudsko zdravlje i okoliš, s dokazanimakutnim i kroničnim toksičnim učincima, vrlo nadražujuća, kancerogena, mutagena,nagrizajuća, zapaljiva i eksplozivna tvar, ili tvar koja u određenoj količini i/ili koncentracijiima takva svojstva,

• Monitoring (praćenje stanja okoliša) je sustavno mjerenje emisija, imisija, praćenjeprirodnih i drugih pojava, praćenje kakvoće okoliša i promjena stanja u okolišu,

• Katastar onečišćavanja okoliša je skup podataka o izvorima, vrsti, količini, načinu i mjestuunošenja, ispuštanja ili odlaganja štetnih tvari u okoliš.

• Specifična količina otpada po stanovniku je količina komunalnog otpada koja seorganizirano skupi iz domaćinstava, institucija i usluga (izražena u kilogramima kojestanovnik stvori u jednom danu).

Popis korištenih kratica sa značenjem je prikazan u slijedećoj tablici:

Kratica Englesko značenje Hrvatsko značenjeAl-Fe Aluminij-željezoCZGO Centralna zona za gospodarenje s otpadomDIN njem.: Deutsches Institut für

NormeNjemački institut za norme

EC European Comission Europska komisijaEEZ Europska ekonomska zajednicaEFTA European Free Trade

AssociationEuropska udruga slobodne trgovine

EMS Environmental Management Standardi upravljanja okolišemEPA Environmental Protection

AgencyAgencija sa zaštitu okoliša

EU European Union Europska unijaEWC European Waste Catalogue Europski katalog otpadaGUP Generalni urbanistički planHEP Hrvatska elektroprivredaHPT Hrvatska pošta i telekomunikacijeIVO Izbjegavanje-Vrednovanje-Oporaba-OdlaganjeISO International Standard

OrganisationMeđunarodna organizacija za standarde

ISO14001 International StandardOrganisation

Norma za uspostavu sustava upravljanja okolišemISPA Instrument for Structural

policies for Pre-AccessionInstrument za strukturnu politiku u pretrpistupnomrazdoblju

JP Javno poduzećeKEO Katastar emisija u okolišKD Komunalno društvoLD Landfill Directive Direktiva o odlagalištimaMBO Mikrobiološka obradaMET Metalna ambalažaMU Međunarodni ugovorMZOPUG Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i


DVOKUT ECRO 5

NIMBY Not In My Back Yard Ne u mom dvorištuNIMET Not In My Election Time Ne za vrijeme mog mandataNN Narodne novineOECD Organisation for Economic Co- Organizacija za gospodarsku suradnju i razvojPE PolietilenPET Polietilen-teraftalatPGO Plan gospodarenja otpadomPGŽ Primorsko-goranska županijaPP Prostorni planPP PolipropilenPPUG Prostorni plan uređenja gradaPVC Polivinil-kloridRD Reciklažno dvorišteRH Republika HrvatskaROHS Restriction of Hazardous Ograničavanje opasnih tvariSAD Sjedinjene Američke državeSUO Studija o utjecaju na okolišUNESCO United Nations Educational, Organizacija Ujedinjenih Naroda za obrazovanje,

znanost iŽCGO Županijski centar za gospodarenje otpadom

1.2. SVRHA I OPSEG PLANA GOSPODARENJA OTPADOM

Polazišta za izradu PGO Grada Vrbovskog su pravno-zakonodavni okvir Republike Hrvatske i

EU, međunarodni ugovori, državni strateški dokumenti gospodarenja otpadom, planski

dokumenti gospodarenja otpadom (državni i županijski), prostorno-planska dokumentacija

(državna, županijska, lokalna), pravni akti lokalne samouprave i projektni zadatak. Plan je

izrađen i na temelju informacija dobivenih od gradskih službi i poduzeća koji su na području

grada važni sudionici u gospodarenju otpadom.

Zakonom o otpadu («Narodne novine» broj 178/04, 111/06 i 60/08, 87/09), propisane su

obveze donošenja planskih dokumenata u vidu Plana gospodarenja otpadom države,

županije, a nakon toga i Plana gospodarenja otpadom grada/općine koji se donose za 8-

godišnje razdoblje.

Gradski plan donosi se za 8-godišnje razdoblje te ga gradonačelnik dostavlja gradskom vijeću

na usvajanje. Ujedno je županijskim Planom gospodarenja otpadom propisana provedba

procedure usvajanja od strane Županije odnosno Upravnog odjela za prostorno uređenje,

gradnju i zaštitu okoliša, Pododsjeka za zaštitu okoliša.

Izvršavanje Plana provjerava se godišnje, gdje je gradonačelnik dužan do 30. travnja tekuće

godine dostaviti gradskom Vijeću Izvješće o provedbi plana na usvajanje. Ujedno nadzor nad


DVOKUT ECRO 6

provedbom Plana kao i provjeru usvojenog Izvješće provodi nadležni upravni odjel Županije

koji usvojeno Izvješće prosljeđuje u MZOPUG i AZO.

Izmjene i dopune Plana mogu se donijeti samo za četverogodišnje razdoblje temeljem

analize učinkovitosti mjera vidljivih iz Izvješća.

Gradski Plan detaljnije je usmjeren na razradu i propisivanje mjera gospodarenja

komunalnim otpadom, ali s obzirom da je razlika između pojedinih vrsta otpada i

komunalnog otpada mala, ovaj Plan će se dotaknuti tematike i posebnih kategorija otpada

kao što su: ambalažni otpad, otpad/mulj sa pročistača, građevinski otpad. animalni otpad i

dr.

Svaka Općina ili Grad treba postaviti svoje ciljeve i mjere za provođenje kako bi se što prije

postigli rezultati na područjima što većeg izbjegavanja novonastalih količina otpada kao i na

povećanju % reciklaže, obrade i oporabe otpada. Gradskim Planom je potrebno propisati

poticanje mjere izbjegavanja, mjere sortiranja i odvajanja u domaćinstvima, mjere uspostave

zelenih otoka i reciklažnih dvorišta, mjere obrade otpada prije njegovog odlaganja, mjere

sanacije postojećih lokacija onečišćenih otpadom i dr.

Potrebno je naglasiti da se troškovi gospodarenja otpadom obračunavaju prema kriteriju

količine i svojstva otpada, uz primjenu načela „onečišćivač plaća“. Za komunalni

otpad mogu se primijeniti i drugi obračunski kriteriji u skladu s propisom kojim se uređuje

komunalno gospodarstvo, ali treba procijeniti koliko su stimulativni unutar sustava u kojem

nastojimo poticati smanjenje nastanka i primarnu reciklažu otpada.

Potrebno je naglasiti funkcioniranje planiranog sustava gospodarenja otpadom na području

Primorsko-goranske županije. Postojat će samo jedan Centar gospodarenja otpadom koji će

otpad preuzimati od stanovništva, a njegovo će zbrinjavanje naplaćivati temeljem količine,

odnosno vaganjem. S obzirom na navedenu situaciju u cilju svake Općine ili Grada je da

potakne primarnu reciklažu, selekciju i gospodarenje posebnim vrstama otpada tako da do

krajnjeg cilja (CGO-a) dođe što manja količina otpada.

Osnovni principi gospodarenja otpadom svode se na:

Izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada te smanjivanje njegovih opasnihsvojstava.

Ako se nastajanje otpada ne može izbjeći niti smanjiti, otpad se mora ponovnokoristiti – reciklirati i/ili oporabiti.


DVOKUT ECRO 7

Otpad koji se više ne može racionalno iskoristiti trajno se odlaže na prihvatljiv načinza okoliš.

Strategijom gospodarenja otpadom RH, utvrđeni su KVANTITATIVNI CILJEVI koji određuju

dinamiku ostvarivanja strateških ciljeva za područje cijele RH, a prikazani su tablicama 1. i 2.

Tablica 1.: Kvantitativni ciljevi za količine otpada

CiljeviUdio (%) / godina

2005. 2010. 2015. 2020. 2025.

Stanovništvo obuhvaćeno organiziranim skupljanjemkomunalnog otpada 80 85 90 95 99

Količina odvojeno skupljenog i recikliranogakomunalnog otpada 6 8 12 18 25

Količina obrađenoga komunalnog otpada 2 10 20 25 30

Količina odloženoga komunalnog otpada 95 80 68 58 45

Količina odloženoga biorazgradivog komunalnogotpada od količine proizvedene 1995. 95 85 75 55 35

Tablica 2.: Ciljane kvote oporabe i recikliranja za neke tokove otpada

Otpad RokKvota (% težine)

oporaba recikliranje

Ambalažni otpad2010.

2015.

50 – 60

65

25 – 45

55 – 60

Otpadna vozila2015.

2025.

85

95

80

85

e-otpad 4 kg/stan/god 2015. 70 – 80 50 –80

Otpadne gume vozila2010

2015

70 – 80

90

60 – 70

70

Otpadna ulja 2010 90 -

Predloženi koncept gospodarenja otpadom IVO (IZBJEGAVANJE – VREDNOVANJE –

ODLAGANJE), primjenjiv je za sve tokove otpada. Bitni sudionici u cjelokupnom sustavu

gospodarenja otpadom su gradovi/općine kao i pripadajuće gospodarstvo i stanovništvo, te

su njihove najvažnije zadaće:


DVOKUT ECRO 8

Jedinice lokalne samouprave (općine i gradovi)

donijeti plan gospodarenja otpadom Grada, usklađen s državnim i županijskim

planom gospodarenja otpadom

prostornim planom utvrditi lokacije građevina i postrojenja za gospodarenje

otpadom

organizirati sakupljanje i sigurno odlaganje (komunalnog) otpada u skladu sa

standardima i planom gospodarenja otpadom općine/grada

sustavno educirati i informirati lokalne upravne strukture i stanovništvo

omogućiti odvojeno sakupljanje sekundarnih sirovina i bio-otpada, te

organizirati prijevoz do centara za gospodarenje otpadom

dostavljati podatke u skladu s propisima

stimulirati kupovanje ekološki prihvatljivih proizvoda.

Proizvođači otpada –kućanstva

odlagati otpad na odgovarajući način

odlagati otpad namijenjen oporabi (papir, staklo, PET-ambalaža, limenke,

staro željezo, biootpad i dr.) ili posebnoj obradi (baterije, ulja, bio-otpad,

lijekovi i dr.) u odgovarajuće spremnike/reciklažna dvorišta ili na druga

odgovarajuća mjesta i način (npr. kompostiranje)

kupovati proizvode koji sadrže reciklirane materijale te kupovati proizvode i

koristiti usluge koje stvaraju manje otpada (pridržavati se osnovnih načela

održivog razvoja)

biti aktivnim sudionikom programa i aktivnosti na unapređivanju sustava

gospodarenja otpadom.

Drugi proizvođači otpada i proizvoda

izrađivati planove gospodarenja otpadom

prijavljivati sve vrste i količine proizvedenog otpada

omogućiti (i platiti) odvojeno skupljanje, prijevoz i oporabu i/ili zbrinjavanje

(obradu i/ili odlaganje) otpada kojeg stvaraju

izbjegavati stvaranje otpada i smanjivati otpad na mjestu nastanka


DVOKUT ECRO 9

1.3. ZAKONODAVNI OKVIR

Temelji politike gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj sadržani su u Zakonu o

otpadu ("Narodne novine" broj 178/04, 111/06 i 60/08), Strategiji gospodarenja

otpadom ("Narodne novine" broj 130/05), Planu gospodarenja otpadom Republike

Hrvatske ("Narodne novine" broj 85/07) i Planu gospodarenja otpadom Karlovačke

županije („Glasnik Karlovačke županije“ 01/2008). Navedeni propisi usklađeni su sa

europskim direktivama te su dobar temelj prioritetnog rješavanja problema

gospodarenja otpadom. Sljedećim popisom evidentirani su zakoni i pravilnici koji

reguliraju sustav gospodarenja na području RH s ciljem što većeg izbjegavanja

nastajanja otpada kao i sa ciljem što veće reciklaže, obrade i oporabe otpada.

Pregled propisa koji uređuju gospodarenje otpadom u RH

Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, NN 130/05

Plan gospodarenja otpadom RH, NN 85/07,

Zakon o otpadu, NN 178/04, 111/06, 60/8, 87/09

Zakon o potvrđivanju Baselske konvencije o nadzoru prekograničnog prometa opasnog

otpada i njegovu odlaganju, NN - Međunarodni ugovori 3/1994

Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog

otpada, NN 50/05

Uredba o nadzoru prekograničnog prometa otpadom, NN 69/06, 17/07

Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom, NN 32/98

Uredba o jediničnim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobližim kriterijima i

mjerilima za utvrđivanje naknada na opterećivanje okoliša otpadom, NN 71/04

Pravilnik o gospodarenju otpadom, NN 23/07,111/07

Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za

odlagališta otpada, NN 117/07

Pravilnik o vrstama otpada, NN 27/96

Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom, NN 123/97 i 112/01

Pravilnik o načinima i uvjetima termičke obrade otpada, NN 45/07

Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu, NN 97/05, 115/05

Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama, NN 40/06

Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima, NN 124/06

Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima, NN 133/06


DVOKUT ECRO 10

Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima, NN 136/06

Pravilnik o gospodarenju otpadnim električkim i elektroničkim uređajima i opremom, NN

74/07

Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom, NN 72/07

Pravilnik o načinu i postupcima gospodarenja otpadom koji sadrži azbest, NN 42/07,

Pravilnik o gospodarenju građevnim otpadom , NN 38/08

Pravilnik o gospodarenju muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kada se mulj

koristi u poljoprivredi, NN 38/08,

Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja očevidnika obveznika plaćanja naknade na

opterećivanje okoliša otpadom, NN 120/04

Pravilnik o očevidniku pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću posredovanja u

organiziranju oporabe i/ili zbrinjavanja otpada i pravnih i fizičkih osoba koje se bave

djelatnošću izvoza neopasnog otpada, NN 51/06

Pravilnik o mjerilima, postupku i načinu određivanja iznosa naknade vlasnicima nekretnina

i jedinicama lokalne samouprave, NN 59/06

Pravilnik o načinu i rokovima obračunavanja i plaćanja naknada na opterećivanja okoliša

otpadom, NN 95/04

Odluka o uvjetima označavanja ambalaže, NN 155/05, 24/06, 28/06

Odluka o dopuštenoj količini otpadnih guma koja se može koristiti u energetske svrhe u

2006., NN 64/06

Odluka o dopuštenoj količini otpadnih guma koja se može koristiti u energetske svrhe u

2007., NN 37/07

Postoji niz dodatnih propisa (zakona, pravilnika, uredbi) koji također reguliraju i utječu na

gospodarenje otpadom:

Zakon o komunalnom gospodarstvu, NN 36/95, 70/97, 128/99,110/04

Zakon o zaštiti okoliša, NN 110/07,

Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš, NN 64/08

Zakon o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (NN 107/03) sa pripadajućim

mu pravilnicima

Pravilnik o registru onečišćavanja okoliša, NN 35/08

Direktive Europske unije

Temelji politike gospodarenja otpadom u EU sadržani su u Rezoluciji Vijeća Europe o

strategiji gospodarenja otpadom (97/C76/01) koja se temelji na Okvirnoj direktivi o otpadu

(75/442/EEC) i ostalim propisima o gospodarenju otpadom u EU.


DVOKUT ECRO 11

Rezolucija Vijeća EU kao i Okvirna direktiva o otpadu predstavljaju jedan od temelja

Kohezijske politike EU razvoja i zaposlenosti. Navedenom politikom nastoji se maksimalno

povećati ekonomska dobit kao i smanjiti stupanj zagađenja okoliša na samom izvoru

njegovog nastanka

Implementirajući načela u sektor gospodarenja otpadom dolazimo do prioritetnih akcija:

prevencija, reciklaža i biološka razgradnja otpada koji su jeftiniji sustavi a osiguravaju

višu zaposlenost za razliku od spaljivanja i samog odlaganja otpada.

1.3.1. ODREDBE I OBVEZE PREUZETE IZ PLANA GOSPODARENJA OTPADOM RH

Sadržaj i način izrade Plana gospodarenja otpadom Grada Vrbovskog temelji se na

Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske kao i Planu gospodarenja otpadom

Primorsko-goranske županije, a sastavni dijelovi Plana su:

1 Polazišta izrade dokumenta

2 Opis postojećeg stanja i

3 Planirani sustav gospodarenja otpadom.

EU PROPISI

Gospodarenjeotpadom

Direktive o oporaba iodlaganju otpadaDirektiva o odlaganju otpada(99/31/EC)

Direktiva o spaljivanju otpada(2000/76/EC)

Direktiva o spaljivanju opasnogotpada (94/67/EC)

Direktiva o integriranomsprječavanju i nadzoruonečišćenja(96/61/EC)

Direktive o određenimvrstama otpadaDirektiva o odlaganju otpadnihulja (75/439/EEC)

Direktiva o baterijama iakumulatorima(91/157/EEC)

Direktiva o ambalaži iambalažnom otpadu(94/62/EC)

Direktiva o otpadnim vozilima(2000/53/EC)

Direktiva o električkom ielektroničkom otpadu(2000/96/EC)

Okvirne direktive

Direktiva o otpadu(75/442/EEC)

Direktiva o opasnom otpadu(91/689/EEC)

Direktiva o prijevozu,izvozu i uvozu otpada

Uredba br. 259/93 (Regulation259/93) o nadzoru i kontrolipošiljaka otpada koje seotpremaju unutar Europskezajednice, ulaze u nju, ili iz njeizlaze


DVOKUT ECRO 12

Temeljem zakonske regulative kao i odredbi Plana gospodarenja otpadom RH i potrebno je

prioritetno, do kraja 2008. godine donijeti Plan gospodarenja otpadom grada.

Planom se detaljno određuju i propisuju:

1. Mjere, aktivnosti i rokovi uspostave kao i provođenja cjelovitog sustava gospodarenja

otpadom na području općine/grada.

a. Odrediti lokacije i načine skupljanja, predobrade ili obrade pojedinih vrsta otpada,

glede iskorištavanja vrijednih svojstava otpada. Planirati i odrediti lokacije zelenih

otoka, reciklažnog dvorišta, lokacije za prihvat građevinskog otpada...

b. Promijeniti način naplate zbrinjavanja otpada, odnosno primijeniti drugi

obračunski kriterij uz primjenu načela «onečišćivač plaća». U novi tarifni sustav, u

cijenu odnosno troškove gospodarenja otpadom ugraditi troškove sakupljanja,

obrađivanja , odlaganja otpada kao i troškove sanacije onečišćenih područja i dr.

2. Uključiti se u centralni sustav gospodarenja otpadom Županije (CGO-a).

3. Evidentirati lokacije onečišćenih područja te propisati mjere sanacije i rokove provedbe.

Okvirni rok je 2011 god.

a. Hitno saniranje i zatvaranje odlagališta koja ne udovoljavaju zakonske uvjete –

ukoliko je lokacija odnosno kapacitet odlagališta manji od 40 000 m3 – za sanaciju

je potreban samo sanacijski program.

4. JLS treba donijeti Odluku o mjerilima, postupku i načinu utvrđivanja naknade vlasnicima

o umanjenoj vrijednost nekretnina. Temeljem odluke, upravno tijelo JLS izdaje rješenja

za sve nekretnine koje su na udaljenosti od 500m od građevina za zbrinjavanje otpada.

a. Građevine zbrinjavanja otpada su: Centri gospodarenja otpadom, odlagališta

otpada (inertnog, neopasnog i opasnog) i spalionice otpada.

1.3.2. PLAN GOSPODARENJA OTPADOM PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE

Temeljni zadatak PGO u navedenom razdoblju je organiziranje provođenja glavnih ciljeva

Strategije RH, postavljene za razdoblje 2005. do 2025. na području gospodarenja otpadom u

Primorsko-goranskoj županiji i to:

sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta, uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, sanacija «crnih točaka», lokacija u okolišu visoko opterećenih otpadom,


DVOKUT ECRO 13

razvoj i uspostava Regionalnog (županijskog) centra za gospodarenjeotpadom «Marišćina», s predobradom otpada prije konačnogzbrinjavanja ili odlaganja i

uspostava potpune informatizacije sustava gospodarenja otpadom.

Za Primorsko-goransku županiju donesen je Plan gospodarenja otpadom Primorsko goranskežupanije za razdoblje 2007.-2015. (Službene novine Primorsko-goranske županije 17/07). Unastavku navodimo dijelove Plana koji se odnose na područje zahvata, odnosno na planiranusanaciju odlagališta komunalnog otpada „Cetin“ i njegovo zatvaranje nakon uspostaveregionalnog/županijskog odlagališta Primorsko-goranske županije.III. POLAZIŠTA

1. Obveze Županije koje proizlaze iz Zakona o otpadu, podzakonskih propisa i drugihdokuemanta zaštite okoliša i prostornog uređenja državne i županijske razine

U Izvješću o stanju okoliša Primorsko-goranske županije na temelju analize postojećeg stanjau postupanju s otpadom utvrđuje se nužnost izgradnje centralne zone za gospodarenjeotpadom, reciklažnih dvorišta i transfer stanica i sanacije postojećih odlagališta, posebnoSovjaka, Viševca, Duplje, Cetina i Petrkovog laza.

U Strategiji zaštite okoliša Primorsko-goranske županije formuliran je posebni cilj zaštiteokoliša u području postupanja s otpadom na sljedeći način:„Uskladiti postupanje s otpadom na području Županije s odredbama Zakona o otpadu ipodzakonskim propisima donijetim na temelju ovoga zakona, Nacionalne strategije iNacionalnog plana gospodarenja s otpadom i Prostornog plana PGŽ, što podrazumijeva:

Uspostavu usvojenog sustava gospodarenja otpadom na području Primorsko-goranske županije;

Postupno zatvaranje i sanaciju postojećih službenih odlagališta otpada; Sprječavanje nenadziranog postupanja s otpadom; Saniranje neuređenih odlagališta i otpadom onečišćenog tla; Razvijanje i utvrđivanje programa edukacije o otpadu.

Kako bi se ovaj posebni cilj ostvario, potrebno je poduzeti ove mjere:Donijeti sljedeće dokumente:

Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom, kojim će se razraditi program zaodvojeno skupljanje i materijalno, te energetsko vrednovanje korisnih i štetnihsastojaka komunalnog, proizvodnog i posebnih kategorija otpada.

Provesti sljedeće konkretne akcije: Uspostaviti sustav za odvojeno skupljanje, sortiranje, predobradu i obradu otpada. Izgraditi elemente sustava gospodarenja otpadom:

o središnju građevinu za skladištenje, obrađivanje i odlaganje komunalnog ineopasnog proizvodnog otpada, u sklopu koje će se osigurati privremenoskladištenje i predobrada nekih posebnih kategorija neopasnog otpada(primjerice: otpadne gume, vozila kojima je istekao rok trajanja i sl.);

o transfer-stanice;o reciklažna dvorišta.

Nakon uspostave sustava sanirati postojeća odlagališta, posebno Viševac, Duplje,Cetin i Peterkov laz.

Sanirati odlagalište opasnog otpada Sovjak.


DVOKUT ECRO 14

Sanirati površine unutar kruga INE rafinerije na Urinju i unutar kruga Adria - procesneindustrije u Omišlju na otoku Krku na kojima se godinama privremeno odlagaoneutralizirani i do razine neopasnog obrađeni proizvodni otpad.

Realizirati Plan sanacije otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta napodručju Primorsko-goranske županije.

Osigurati sredstva: za financiranje gradnje građevina za skladištenje, oporabu i zbrinjavanje svih

kategorija otpada, osim opasnog otpada za realizaciju svih ovdje navedenih i ostalih mjera u kojima sudjeluje Županija.

Osigurati praćenje stanja: Upravno tijelo županije nadležno za zaštitu okoliša dužno je osigurati podatke

potrebne za vođenje informacijskog sustava o postupanju s otpadom. Unaprijediti postojeći sustav KEO (uključivati nove obveznike, rekonstruirati software

na način da omogućuje obradu podataka).Edukacija:

Osmisliti i provesti program edukacije o postupanju s otpadom.«

U Programu zaštite okoliša Primorsko-goranske županije za razdoblje 2006.-2009. mjereutvrđene Strategijom razrađene su u obliku preglednih tablica koje sadrže i podatke onositeljima provedbe pojedinih aktivnosti, potrebnim sredstvima i izvorima sredstava terokovima za njihovo dovršenje.

Na vrhu liste je izgradnja središnje građevine za skladištenje, obrađivanje i odlaganjekomunalnog i neopasnog proizvodnog otpada. Nadalje, predviđa se nastavak aktivnosti radisanacije svih postojećih odlagališta komunalnog otpada: Viševac, Duplje, Osojnica, Cetin,Peterkov laz, Sović laz, Treskavac, Pržić, Kalvarija i Sorinj, te sanacija površina unutar krugaDINE petrokemije i INE, Rafinerije nafte na Urinju na kojima se tijekom niza godina odlagaoi/ili solidificirao, do razine neopasnog obrađeni, proizvodni otpad. U Program je uvrštena iprovedba »Plana sanacije otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta na područjuPrimorsko-goranske županije«, koji je usvojila Županijska skupština. Radi cjelovitosti, uProgramu je i sanacija napuštenog odlagališta opasnog otpada Sovjak, iako je ona unadležnosti Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

3.1.2. Odlaganje komunalnog otpada

Skupljeni komunalni otpad se na cijelom području Županije odlaže na službena odlagalištabez prethodne obrade.

Na području Županije nalazi se deset odlagališta komunalnog otpada: Viševac (za odlaganjeotpada s područja Rijeke i okruženja), Osojnica (opatijsko područje), Duplja (za crikveničko-vinodolsko područje), Pržić (za otok Cres), Kalvarija (za otok Mali Lošinj), Treskavac (za otokKrk), Sorinj (za otok Rab), Cetin (za područje Vrbovskog), Peterkov laz (za područje Čabra) iSović laz (za područje Delnica).

Odlagalište Cetin je namijenjeno odlaganju otpada s područja Vrbovskog. Udaljeno je 6,5 kmod Vrbovskog i 4 km od najbližeg naselja.

Odlagalište zauzima površinu od 10.000 m2, ograđeno je i ima uređen protupožarni pojas.Nema priključke na vodovodnu i telekomunikacijsku infrastrukturu. Za potrebe protupožarnezaštite na odlagalištu se nalazi jedna cisterna s vodom i nekoliko aparata za gašenje požara.


DVOKUT ECRO 15

U okviru pripreme dokumentacije za sanaciju odlagališta u tijeku je izrada programa sanacijei studije utjecaja sanacije na okoliš, te provođenje potrebnih istražnih radova.

V USPOSTAVA NOVOG SUSTAVA GOSPODARENJA OTPADOM

1.2. Pretovarne stanice

Pretovarne stanice čine neizostavnu, efikasnu i racionalnu vezu između skupljanja otpada (zamjesta na većoj udaljenosti od 40 km od CZGO) i krajnjeg zbrinjavanja.

Svrha pretovarne stanice je prihvat komunalnog otpada iz naselja koja gravitirajupretovarnoj stanici, a nalaze se na udaljenosti većoj od 40 km od CZGO, i pretovar ukamione namijenjene prijevozu otpada na veće udaljenosti. Na lokacijama pretovarnihstanica nema dugotrajnog skladištenja otpada, nego se otpad pretovara i privremenoskladišti u velike kontejnere, te u roku od nekoliko sati/dana otprema do CZGO.Tehno-ekonomski koncept predviđa izgradnju 5 pretovarnih stanica i to:

Pretovarna stanica Krk, Pretovarna stanica Cres, Pretovarna stanica Rab, Pretovarna stanica Novi Vinodolski, Pretovarna stanica Delnice.

Navedeni prijedlog lokacija pretovarnih stanica se razlikuje od lokacija utvrđenih Prostornimplanom PGŽ, radi čega će biti potrebno izvršiti usklađenje prostorno-planske dokumentacije.U sljedećoj tablici dan je pregled lokacija pretovarnih stanica prema Prostornom planu PGŽ iStudiji koncepta sustava.1

Pretovarne stanice će se izgraditi uz postojeća odlagališta, osim pretovarne stanice NoviVinodolski čiju lokaciju treba definirati, jer se lokacija odlagališta Duplja nalazi na područjuIII. zone sanitarne zaštite izvorišta vode za piće.Kapaciteti pretovarnih stanica ovisit će o:

količini otpada koja nastaje na području koje gravitira pretovarnoj stanici, mogućoj dinamici prijevoza otpada do i od pretovarne stanice, broju i efikasnosti reciklažnih dvorišta.

U pretovarnoj stanici otpad se prima, zbija, privremeno skladišti u kontejnere i predaje usustav prijevoza prema CZGO.

7. Sanacija i zatvaranje službenih odlagališta otpada

Nakon uspostave novog statusa i početka rada centralne zone za gospodarenje otpadom,planirano je postupno zatvaranje i sanacija postojećih službenih odlagališta otpada napodručju Županije.

1 Prostornim planom Primorsko-goranske županije (Službene novine Primorsko-goranske županije 14/00) u sklopu sustavagospodarenja otpadom Županije na području Grada Vrbovsko predviđena je lokacija transfer stanice u Vrbovskom dok sukladnoPlanu gospodarenja otpadom Primorsko goranske županije za razdoblje 2007.-2015. (Službene novine Primorsko-goranskežupanije 17/07), postojeća lokacija odlagališta otpada „Cetin“ nije namijenjena za potencijalnu lokaciju pretovarne stanice.


DVOKUT ECRO 16

Nadzor nad provedbom Plana obavlja Nadležni ured koji je dužan jednom godišnje

podnositi Županijskoj skupštini izvješće o provedbi plana – poglavito o izvršenju utvrđenih

obveza i učinkovitosti poduzetih mjera.

1.3.3. PROSTORNI PLAN PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE

Prema prilogu 2. Korištenje i namjena površina/prostora prema PP Primorsko-goranskežupanije, M 1 : 100000 područje zahvata smješteno je na području gospodarske šume.

Prema prilogu 3. Obrada, skladištenje i odlaganje otpada prema PP Primorsko-goranskežupanije područje zahvata nije ubilježeno kao buduća lokacija za odlagalište otpada. Naistom prilogu vidi se lokacija buduće transfer stanice za Grad Vrbovsko (za koje je pregledomPPUG Vrbovsko utvrđeno da neće biti na lokaciji postojećeg odlagališta otpada „Cetin“ većcca. 1 km jugoistočno od postojeće lokacije odlagališta otpada „Cetin“).

U PP Primorsko-goranske županije u KNJIZI III. ODREDBE ZA PROVOĐENJE, dijelu 2.2.UVJETI ODREĐIVANJA PROSTORA GRAĐEVINA OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU,točka 2.2. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA ŽUPANIJU pod točkom 10. Građevine zapostupanje s otpadom navode se potencijalne lokacije građevina za postupanje s otpadomna području Primorsko-goranske županije:

10. Građevine za postupanje s otpadom.a) Centralna zona za gospodarenje otpadomb) Reciklažna dvorišta s transfer stanicom u gradovima: Delnice, Rijeka, Novi Vinodolski(Crikvenica) i Rab, ic) Transfer stanice u gradovima: Čabar, Vrbovsko, Vrbnik, Cres i Mali Lošinj.

U dijelu 9. POSTUPANJE S OTPADOM (članak 115.) navodi se način na koji je potrebnoprovesti postupanje s otpadom na području cijele Županije.

Članak 115.Sustav gospodarenja otpadom sačinjava centralna zona za gospodarenje otpadom,reciklažna dvorišta i transfer stanice.Centralna zona za gospodarenje otpadom sadrži sljedeće osnovne sadržaje:

centralno skladištenje, obrađivanje i trajno odlaganje komunalnog otpada, centralno skladištenje, obrađivanje i trajno odlaganje neopasnog tehnološkog otpada, skladištenje i obrada građevinskog otpada, obrada biološkog otpada – biokompostana, prateći sadržaji

Ovim Planom određene su četiri potencijalne lokacije centralne zone za gospodarenjeotpadom: Dolčina, Marišćina, Nova i Rojno. Odabir lokacije centralne zone za gospodarenjeotpadom izvršiti će se na temelju rezultata studije o utjecaju na okoliš.

Reciklažno dvorište je prostor na kojem se odvojeno skupljau pojedine vrste otpada (papir,staklo, metal, PVC i drugi). Tako skupljen otpad prerađuje se i plasira kao sekundarnasirovina.


DVOKUT ECRO 17

Transfer stanica je prostor na kojem se komunalni otpad sabija (kompaktira) i prekrcava izmanjeg u veće vozilo. Transfer stanice u pravilu sadržavaju i manje reciklažno dvorište.

Tablica 1.3.3. Smještaj i broj reciklažnih dvorišta i transfer stanica

Općine i Gradovi Reciklažna dvorišta Transfer staniceDelnice 1 -Čabar - 1Vrbovsko - 1Rijeka 10 -Novi Vinodolski 1 -Vrbnik - 1Cres - 1Mali Lošinj - 1Rab 1 -Ukupno: 13 5

U tablici 1.3.3. određuje se broj reciklažnih dvorišta i transfer stanica, te općine i gradovi ukojima se predviđa njihov smještaj. Lokacije reciklažnih dvorišta i transfer stanicaodredit će se prostornim planom uređenja gradova i općina.

Općine i gradovi mogu prostornim planom uređenja općine i grada predvidjeti veći brojlokacija reciklažnih dvorišta i transfer stanica od onih određenih ovim Planom.

Prostornim planom grada Raba treba odrediti sanitarno odlagalište komunalnog otpada douključivanja u županijski sustav gospodarenja otpadom.

Uspostavom sustava gospodarenja otpadom sanirat će se napuštena odlagališta na područjuŽupanije.

Sustav gospodarenja otpadom prikazan je u grafičkom prilogu broj 2c. Obrada, skladištenje iodlaganje otpadom (prilog 3. ove Studije).

Dakle, Prostornim planom Primorsko-goranske županije u sklopu sustavagospodarenja otpadom Županije na području Grada Vrbovsko predviđena jelokacija transfer stanice u Vrbovskom. Istim Prostornim planom predviđeno je dase lokacije transfer stanica odrede u prostornim planovima uređenja gradova iopćina te da se uspostavom sustava gospodarenja otpadom saniraju svanapuštena odlagališta na području Županije.

1.3.4. PPUG VRBOVSKO

Prema prilogu 4. Korištenje i namjena površina/prostora prema PPUG Vrbovsko, M 1 : 25000 područje zahvata definirano je kao prostor sanacije odlagališta otpada, u okruženjušume gospodarske namjene.

Prema prilogu 5. Infrastrukturni sustavi i mreže - vodnogospodarski sustav, obrada,skladištenje i odlaganje otpada prema PP Grada Vrbovsko, M 1 : 25 000 vidljiva je lokacijabuduće transfer stanice za Grad Vrbovsko koja je udaljena cca. 1 km jugoistočno odpostojeće lokacije odlagališta otpada „Cetin“ (vidljivo iz priloga 4. i 6.). Iz istog prilogavidljivo je da jugozapadno od lokacije odlagališta otpada „Cetin“ prolazi magistralni plinovodza međunarodni transport. Magistralni plinovodni sustav Like i Dalmacije neće prolaziti


DVOKUT ECRO 18

jugozapadno od lokacije odlagališta, obzirom da je u tijeku izrada Izmjena i dopunaProstornog plana Karlovačke županije, kojima će se utvrditi promjena trase ovog plinovoda.

Prema prilogu 6. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora prema PPUG Vrbovsko, M1 : 25 000 područje zahvata definirano je kao prostor sanacije odlagališta otpada.

U PPUG Vrbovsko u KNJIZI I. POLAZIŠTA, dijelu 1.2.7. Postupanje s otpadom navodi seslijedeće:

Grad Vrbovsko ima odlagalište otpada na lokaciji (Cetin) udaljenoj 7 km od središta grada –naselja Vrbovsko, uz cestu Vrbovsko-Kamensko. Otpad se odlaže u prirodnu depresijuokruženu niskim i visokim raslinjem. Javno komunalno poduzeće „Komunalac“ d.o.o. izVrbovskog vrši skupljanje, odvoz i odlaganje raznog, uglavnog kućnog otpada od1997.godine. Otpad se skuplja na cijelom području Grada i odvozi specijalnim kamionima ili ukontejnerima.

Godišnje se u prosjeku na površini odlagališta od oko 4542 m2 deponira količina od 1 000 m3

raznog otpada. Odlagalište je ograđeno i ima ulaznu rampu. Na odlagalištu nije uređenoprikupljanje procjednih voda, odvodnja oborinskih voda, otplinjavanje, vaga i sl.

Glomazni otpad (auto-školjke, štednjaci i sl.) skuplja se dva puta godišnje (jesen i proljeće),deponira na određenom prostoru gdje se zatim preša i odvozi.

Na deset mjesta unutar prostora grada postavljeni su Eko-kontejneri za staklo, papir iplastiku, čiji se sadržaj odvozi na daljnju preradu.

Ovakvo odlagalište je potrebno sanirati.

U PPUO Vrbovsko, u KNJIZI II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE, dijelu 2. Uvjeti za uređenjeprostora, pod točkom 2.1. Građevine od važnosti za državu i Primorsko-goransku županiju(članak 10.) između ostalih građevina pod brojem 6. Građevine za postupanje s otpadomnavodi se da je to transfer stanica Vrbovsko,

U dijelu 7. Mjere za postupanje s otpadom (članci 156., 157., 158., 159., 160., 161. i 162.)navodi se:

Članak 156.(1) Na području Grada Vrbovskog predviđa se lokacija transfer stanice za komunalni otpad,koja bi bila uključena u županijski sustav gospodarenja otpadom.(2) Gospodarenje otpadom razumjeva sprječavanje i smanjivanje nastajanja otpada injegovog štetnog utjecaja na okoliš, te postupanje s otpadom po gospodarskim načelima.(3) Postupanje s otpadom razumjeva: skupljanje, prijevoz, privremeno skladištenje, oporabu,zbrinjavanje otpada, uvoz, izvoz i provoz otpada, zatvaranje i saniranje građevinanamjenjenih odlaganju otpada i drugih otpadom onečišćenih površina, te nadzor.(4) S otpadom se mora postupati na način da se izbjegne: opasnost za ljudsko zdravlje;opasnost za biljni i životinjski svijet; onečišćenje okoliša (voda, mora, tla,zraka) iznadpropisanih graničnih vrijednosti; nekontrolirano odlaganje i spaljivanje; nastajanje eksplozijei požara; stvaranje buke i neugodnih mirisa; pojavljivanje i razmnožavanje štetnih životinja ibiljaka te razvoj patogenih mikroorganizama; narušavanje javnog reda i mira.


DVOKUT ECRO 19

Članak 157.(1) Otpad su tvari ili predmeti:- koje je posjednik otpada odbacio, namjerava ili ih mora odbaciti.(2) Otpad se po mjestu nastanka dijeli na:

komunalni otpad - otpad iz kućanstva, od čišćenja javnih površina i otpad sličankućnom otpadu iz kućanstva, koji nastaje u gospodarstvu, ustanovama i uslužnimdjelatnostima;

industrijski otpad - otpad iz proizvodnog procesa u industriji, gospodarstvu, obrtu, aposastavu i svojstvima se razlikuje od komunalnog otpada;

ambalažni otpad – ambalaža preostala nakon što se proizvod raspakira, a obuhvaćasve proizvode u obliku kutija, posuda, omota i druge oblike koji služe držanju drugogproizvoda u svrhu njegove zaštite, rukovanja, promidžbe i prodaje;

građevni otpad – otpad koji nastaje gradnjom, održavanjem i uklanjanjem građevinaprema posebnom propisu;

električni i elektronički otpad – bilo koja električka ili elektronička oprema pokrivenadefinicijom otpada koja se odbacije,

otpadna vozila i otpadne gume – otpada koji nastaje protekom životnog ciklusaproizvoda.

Članak 158.Otpad se po svojstvima dijeli:

opasni otpad – svaki otpad koji sadrži tvari koje imaju neko od sljedećih svojstava:eksplozivnost, reaktivnost, zapaljivost, nadražljivost, štetnost, toksičnost, infektivnost,kancerogenost, mutagenost, teratogenost, ekotoksičnost, svojstvo oksidiranja,svojstvo nagrizanja i svojstvo otpuštanja otrovnih plinova kemijskom reakcijom ilibiološkom razgradnjom;

o komunalni, industrijski, ambalažni, građevni, električki i elektronički otpad iotpadna vozila svrstavaju se u opasni otpad ako imaju neko od svojstavaopasnog otpada;

neopasni otpad – otpad koji nema neko od svojstava opasnog otpada;o inertni otpad – neopasni otpad koji ne podliježe značajnijim fizičkim,

kemijskim ili biološkim promjenama; nije topiv, goriv ni na druge načine reaktivan niti biorazgradljiv; sa tvarima s kojima dolazi u dodir ne djeluje tako da bi to utjecalo na

ljudsko zdravlje ili na povećanje emisija u okoliš; vodotopivost, sadržaj onečišćujućih tvari u vodenom ekstraktu i

ekotoksičnost vodenog ekstrakta (eluata) inertnog otpada mora bitizanemariva i ne smije ugrožavati kakvoću površinskih ili podzemnihvoda.

Članak 159.Osnovi ciljevi postupanja s otpadom su:

izbjegavanje i smanjenje nastajanja otpada i smanjivanje opasnih svojstava otpadačiji nastanak se ne može sprječiti,

sprječavanje nenadziranog postupanja s otpadom, iskorištavanje vrijednih svojstava otpada u materijalne i energetske svrhe i njegovo

obrađivanje prije odlaganja, kontrolirano odlaganje otpada, saniranje otpadom onečišćenog tla.


DVOKUT ECRO 20

Članak 160.(1) Proizvođač otpada, te svi sudionici u postupanju s otpadom (skupljač, obrađivač) dužnisu pridržavati se odredbi Zakona o otpadu (Narodne novine broj 151/03.) i drugih propisa:

Pravilnika o vrstama otpada (Narodne novine broj 27/1996.), Pravilnika o uvjetima za postupanje s otpadom (Narodne novine broj 123/1997. i

112/01.), Pravilnika o postupanju s ambalažnim otpadom (Narodne novine broj 53/1996.), Uredbe o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom (Narodne novine broj

32/1998.).(2) Proizvođač otpada dužan je na propisan način obraditi i/ili odložiti otpad koji nastaje iznjegove djelatnosti.(3) Proizvođač otpada može privremeno skladištiti otpad unutar poslovnog prostora.(4) Opasni otpad namjenjen obrađivanju i/ili odlaganju smije se privremeno skladištiti unutarposlovnog prostora najduže 12 mjeseci.(5) Industrijski, ambalažni, građevni, električki i elektronički otpad, otpadna vozila i otpadnegume namjenjeni obrađivanju smiju se skladištiti unutar poslovnog prostora najduže 12mjeseci, a namjenjeni odlaganju smiju se skladištiti najduže 6 mjeseci.

Članak 161.(1) Provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurava Grad Vrbovsko,odnosno ovlaštena pravna osoba.(2) Prilikom postupanja s komunalnim otpadom mora se iz njega izdvojiti opasni otpad i snjim postupati sukladno s odredbama zakona koji se odnosi na opasni otpad.(3) Provođenje mjera za postupanje s industrijskim, ambalažnim, građevnim, električkim ielektroničkim otpadom, otpadnim vozilima i otpadnim gumama osigurava Županija, odnosnoovlaštene pravne osobe.(4) Postupanje s opasnim otpadom smatra se djelatnošću od interesa za Republiku Hrvatsku,a provođenje mjera osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno ovlaštene pravne osobe.

Članak 162.(1) Neopasni otpad čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti mora se odvojeno skupljati iskladištiti.(2) Otpad iz 1. stavka ovog članka može se iznimno odložiti s ostalim otpadom ili spaliti akoje to gospodarski opravdanoi nije štetno za okoliš, uz suglasnost upravnog odjela županijenadležnog za poslove zaštite okoliša.(3) Industrijski, ambalažni, građevni, električki i elektronički otpad, otpadna vozila i otpadnegume moraju se posebno skupljati, označavati i u najvećoj mogućoj mjeri reciklirati

Dakle, Prostornim planom uređenja Grada Vrbovsko predviđa se lokacija transferstanice za komunalni otpad, koja bi bila uključena u županijski sustavgospodarenja otpadom. U postupanju s otpadom između ostalog predviđa se izatvaranje i saniranje građevina namjenjenih odlaganju otpada i drugih otpadomonečišćenih površina, te nadzor.


DVOKUT ECRO 21

2.0. POSTOJEĆE STANJE GOSPODARENJA KOMUNALNIMOTPADOM

2.1. PODACI O KOMUNALNOM OTPADU

Otpad je svaka tvar ili predmet određen kategorijama otpada propisanim provedbenim

propisima Zakona o otpadu, koje posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti. Komunalni

otpad jest otpad iz kućanstava, te otpad iz proizvodne i/ili uslužne djelatnosti, ako je po

svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava. Uobičajeni izvori proizvodnje komunalnog

otpada na području Grada Vrbovsko su kućanstva, komercijalni izvori, trgovine, uredi,

autoservisi i druge radionice, školstvo, vrtići, OPG-i te javne površine.

Uz komunalni otpad, na području Grada generira se i građevinski otpad, bio-otpad, razni

tipovi ambalaže (pa tako i ambalaža od pesticida), biološki mulj sa pročistača i dr.

Općenito je zbrinjavanje komunalnog otpada, a i otpada posebnih kategorija, nedovoljno

riješeno te je potrebno uspostaviti organizirani sustav PREVENCIJE - IZBJEGAVANJA –

ADEKVATNE OBRADE I ZBRINJAVANJA.

2.1.1. NAČIN PRIKUPLJANJA I ODVOZA KOMUNALNOG OTPADA

Prikupljanje i odlaganje komunalnog otpada, kao i održavanje čistoće na području Grada

Vrbovskog obavlja tvrtka KOMUNALAC d.o.o. Vrbovsko (Željeznička 1a, Vrbovsko). Otpad

s cijelog područja Grada Vrbovskog se dovozi na odlagalište otpada "Cetin" pomoću kamiona

"smećara" ili kontejnera. Odlagalište je od Vrbovskog udaljeno oko 5,5 kilometara

Godišnje se u prosjeku na površini odlagališta od oko 4.550 m2 odloži količina preko 1 600

m3 raznog otpada. Odlagalište je ograđeno i ima ulaznu rampu. Na odlagalištu nije uređeno

prikupljanje procjednih voda, odvodnja oborinskih voda, otplinjavanje, vaga i sl.

Glomazni otpad (auto-školjke, štednjaci i sl.) skuplja se dva puta godišnje (jesen i proljeće) i

odlaže na određenom prostoru gdje se zatim preša i odvozi.

Na deset mjesta unutar prostora grada postavljeni su Eko-kontejneri za staklo, papir i

plastiku, čiji se sadržaj odvozi na daljnju preradu.

Osim gradskog odlagališta otpada "Cetin" na širem području grada postoji veći broj "divljih"

odlagališta koja su manja površinom ali zato uvelike mogu naštetiti okolišu. Na "divljim"


DVOKUT ECRO 22

odlagalištima otpad se odlaže stihijski bez ikakvih sigurnosnih mjera, najčešće u prirodne

depresije ili uz rubna područja naselja.

Obzirom da trenutno nije dostupan potpuni i detaljni popis neuređenih odlagališta, prvi korak

ka njihovoj sanaciji je upravo izrada točnog popisa.

Svako neuređeno odlagalište potrebno je sanirati u zakonskim okvirima i potpuno ukloniti

svaku mogućnost zagađenja okoliša, poglavito podzemnih voda. Da bi se uopće mogla izvršiti

sanacija manjih divljih odlagališta, potrebno je sanirati postojeće odlagalište "Cetin".

Glomazni otpad (auto-školjke, štednjaci i sl.) skuplja se dva puta godišnje (jesen i proljeće) i

odlaže na određenom prostoru gdje se zatim preša i odvozi.

Obzirom da je složeni projekt uređenja Regionalnog odlagališta komunalnog otpada za

područje Primorsko – goranske županije započeo i da je potrebno proći još neko vrije prije

same uspostave cjelokupnog regionalnog sustava zbrinjavanja otpada (odabrana lokacija –

"Marišćina" – u toku izrada dokumentacije), nužno je na postojećoj lokaciji nastaviti s

odlaganjem do izgradnje regionalnog odlagališta. Postojeću lokaciju je potrebno dovesti u

stanje odlagališta otpada I kategorije prema Pravilniku o postupanju s otpadom (N.N.

123/97).

Vrste otpada koje se odlažu na području Grada Vrbovskog

Miješani komunalni otpad, građevinski otpad (otpad od rušenja), glomazni otpad i sl.

Vozni park Tvrtka KOMUNALAC d.o.o. obavlja prikupljanje i odvoženje neopasnog otpada.

Za prikupljanje i odvoz otpada tvrtka Komunalac d.o.o. raspolaže kamionima "smećarima" i

kamionima za prijevoz kontejnera. Na odlagalištu se odlaže komunalni i glomazni otpad.

2.1.2. GOSPODARENJE KOMUNALNIM OTPADOM

Sustav integralnog postupanja s komunalnim otpadom na području Grada Vrbovsko nije

uspostavljen. Navedeno znači kako ne postoji potpuna kontrola otpada od mjesta nastanaka

do mjesta konačnog zbrinjavanja. Također ne postoji obrada otpada prikupljenog

komunalnog otpada te izdvajanje i recikliranje njegovih iskoristivih komponenti.

Gospodarenje s komunalnim otpadom svodi se na prikupljanje i konačno odlaganje u okviru

odlagališta «Cetinl» koje nije uređeno sukladno propisima RH. Sama lokacija odlagališta

sanirati će se i zatvoriti do kraja 2011.god. odnosno stavljanjem u funkciju CGO-a Primorsko-

goranske županije.


DVOKUT ECRO 23

2.1.3. PROCJENE KOLIČINA KOMUNALNOG OTPADA DO KRAJA 2015.GOD

Procjenu količine otpada do 2015. godine, dajemo obzirom na činjenicu kako će se još

tijekom 2008. god. na odlagalište dovoziti otpad sa istih onih područja kao i proteklih godina.

U obzir se uzima ona količina koja će se legalno dovesti na odlagalište. Druga bitna

pretpostavka je da će se tijekom 2008./2009. god. uspostaviti kontrolirano odlaganje tj. da

neće biti ilegalnog odlaganja te da će se odlaganje u potpunosti kontrolirati te da će podaci

iz očevidnika imati veći postotak pouzdanosti.

Otvaranjem CGO-a, novonastale količine komunalnog i proizvodnog neopasanog otpada

odvoziti će se na CGO, a odlagalište "Cetin" će se sanirati i zatvoriti. Procjena količina

komunalnog i proizvodnog neopasnog otpada radi se na temelju sljedećih podataka i

pretpostavki:

Organiziranim prijevozom obuhvaćeno je sve stanovništvo na području Gradašto čini oko 6.047 stanovnika,

Na području grada Vrbovskog je u 2005. ostvareno 3.464 noćenja, Obuhvaćenost stanovništva je 100 %, Broj stanovnika neće se bitno mijenjati, Količina otpada povećavati će se za 2% godišnje (temeljem Strategije

gospodarenja otpadom RH)- utemeljena na povećanju standarda stanovništva Proračun je rađen na bazi broja stalnih stanovnika i turista, te na količini

otpada od 0,9 kg po danu za stalnog stanovnika (u prosjeku, (327 kg/stan/g),a kreće se u rasponu od 0,56 do 1,28 kg/stan/dan (206 do 467 kg/stan/g),prema PLANU GOSPODARENJA OTPADOM U REBUBLICI HRVATSKOJ ZARAZDOBLJE 2007. – 2015. GODINE (NN 85/07) i 1,01 kg po ostvarenomnoćenju turista.

Procijenjene godišnje količine otpada za slijedećih 5 godina dane su u tablici 4. a 2006.

godina uzeta je kao polazna godina sa procijenjenom količinom otpada od 1.636 t god.

Tablica 4. Procjena količina neopasnog otpada od 2006 do 2015 god. s prosječnim povećanjem od

2% godišnje po godinama.

Godina

stalni stanovnici turisti ukupnoKoličina

novonastalogotpada

(t)

Kumulativnakoličina

(t)

Količinanovonastalog

otpada(t)


(t)

Količinanovonastalog

otpada(t)


(t)

2006 1.633 1.633 3 3 1.636 1.636

2007 1.666 3.299 3 6 1.669 3.305

2008 1.699 4.998 3 9 1.702 5.007

2009 1.733 6.731 3 12 1.736 6.743

2010 1.768 8.499 3 16 1.771 8.515

2011 1.803 10.302 3 19 1.806 10.321

2012 1.839 12.141 3 22 1.842 12.163

2013 1.876 14.017 3 25 1.901 14.042

2014 1.914 15.931 3 28 1.942 15.959

2015 1.952 17.883 3 31 1.983 17.914


DVOKUT ECRO 24

Uvođenje cjelovitog sustava na razmatranom području putem zelenih-otoka ili reciklažnih

dvorišta za sada je u početnoj fazi. U takvoj situaciji prisutna je relativno niska procjena

udjela primarne reciklaže. Na razini županije, prema Planu gospodarenja otpadom Primorsko-

goranske županije predviđena je za izgradnju zelenih otoka na području Vrbovskog.

2.2. POPIS OTPADOM ONEČIŠĆENOG OKOLIŠA I NEUREĐENIHODLAGALIŠTA

Trenutno stanje na području Grada ne upućuje na veći broj onečišćenih površina

komunalnim otpadom. Prema Izvješću Odsjeka za komunalni sustav i gospodarstvo Grada

Vrbovskog evidentirane lokacije koje spadaju u kategoriju divljih odlagališta su:

Tablica 4.a. Sanirana i uređena divlja odlagališta

MO Naziv odlagališta godina sanacije i uređenja

Vrbovsko Heskov put 2003

Vrbovsko Žakule 2003

Moravice Carevići 2005

Moravice Radoševići 2005

Gomirje put za Majer 2006

Moravice Lazine 2006

Moravice Grić 2006

Lukovdol Nadvučnik 2006

Vrbovsko Školska ulica 2006

Jadrč-Osojnik Mali Jadrč 2006

Vrbovsko Luke vrtac 2007

Vrbovsko Gluhe drage 2007

Plemenitaš uz šumski put za Litorić 2007

Moravice Tići 2007

Lukovdol Lukovdolska Draga 2007

Severin na Kupi Stanašnica 2008

Moravice Gornji Vučkovići 2008

Ljubošina Ljubošina uz šumski put 2010

Vrbovsko Goranska ulica 2010

Vrbovsko Krš 2010

Plemenitaš Zaumol uz šumski put 2010


DVOKUT ECRO 25

Stanje na do sada saniranim i uređenim odlagalištima je vrlo dobro, što znači da se na

saniranim lokacijama ne ponavlja odlaganje otpada i pod stalnim su nadzorom komunalnih

službi Grada Vrbovskog.

Tablica 4.b. Nesanirana i neuređena divlja odlagališta

Naselja Naziv odlagališta

Nadvučnik Šumski put

Vrbovsko Ulica Hambarište

Ljubošina Šumski put

Lukovdol Šumski put

Rim Uz T-Stanicu_Rim

U kategoriju dogovornih odlagališta spšada službeno odlagališta Cetin.

Niska svijest o potrebi zaštite okoliša, te primjenjivanje novijih propisa u području

gospodarenja otpadom što se ne može sagledati samo u kontekstu Grada Vrbovsko nego u

širem županijskom odnosno regionalnom kontekstu, i uvjetovali su stanje gospodarenja

otpadom kakvo ono danas postoji.

2.2.1. POPIS LOKACIJA ODLAGALIŠTA S OSNOVNIM PODACIMA

U skladu sa Strategijom gospodarenja otpadom NN130/05, u nastavku je dana sljedeća

kategorizacija odlagališta:

- Legalna odlagališta otpada- Odlagališta otpada u postupku legalizacije- Službena odlagališta otpada- Dogovorna odlagališta otpada- »Divlja« odlagališta otpada – smetlišta

2.2.2. SLUŽBENO ODLAGALIŠTE GRADA VRBOVSKO "CETIN"

Prikupljanje i odlaganje komunalnog otpada, kao i održavanje čistoće na području Grada

Vrbovskog obavlja tvrtka KOMUNALAC d.o.o. Vrbovsko (Željeznička 1a, Vrbovsko). Otpad

s cijelog područja Grada Vrbovskog se dovozi na ovo odlagalište putem kamiona "smećara" ili

putem kontejnera.


DVOKUT ECRO 26

Slika 1. Položaj odlagališta otpada „Cetin“

Odlagalište otpada "Cetin" smješteno je u šumskom području zvanom Cetin na oko 5,5 km

od središta Vrbovskog i koristi se od 1985 godine. Površina odlagališta zauzima katastarske

čestice br. 1990/01, 1992, 1993/3, 1993/4 i mali dio k.č. 2048/2 katastarske općine Osojnik.

Odlagalište je ograđeno i ima ulaznu rampu s kontrolnim kontejnerom, ali se ne vrši kontrola

otpada. Nema osnovne infrastrukture (prikupljanje procjednih voda, odvodnja oborinskih

voda, otplinjavanje voda).

Slika 2. Postojeće stanje na odlagalištu otpada „Cetin“


DVOKUT ECRO 27

3.0. PLAN GOSPODARENJA OTPADOM GRADAVRBOVSKO

3.1. MJERE ODVOJENOG SAKUPLJANJA OTPADA

3.1.1. MJERE ODVOJENOG SAKUPLJANJA KOMUNALNOG OTPADA I POSEBNIH VRSTAOTPADA

Grad i općina odgovorni su za gospodarenje komunalnim otpadom što znači da je gradsko

poglavarstvo, odnosno vijeće dužno u svom području osigurati uvjete i provedbu propisanih

mjera za gospodarenje komunalnim otpadom. Koordinacija sa Županijom pri tome je osobito

važna. Sukladno čl. 15. stavku 4 Izmjena i dopuna Zakona o otpadu ("Narodne novine"

br.60/08), gradovi i općine su na svom području dužne postaviti odgovarajuće spremnike i

osigurati gradnju reciklažnog dvorišta za odvojeno prikupljanje otpada u gospodarenju

komunalnim otpadom. Komunalni otpad obuhvaća i razne, po Zakonu, definirane kategorije

posebnog otpada za koje su doneseni posebni podzakonski akti. Pravilnicima (o ambalaži,

otpadnim baterijama i akumulatorima, gumama, vozilima, ee-otpadu i dr.) pobliže se

određuje način gospodarenja ovim skupinama otpadnih materijala. Ponekad je teško

razdijeliti granicu komunalni – posebni otpad te, stoga, polazimo od činjenice da je iz ukupne

mase komunalnog otpada uputno izdvojiti što je više moguće posebnih vrsta otpada tj. onih

iskoristivih materija koje se dalje mogu plasirati kao vrijedne sirovine za stvaranje novih

proizvoda ili proizvodnju energije. Cilj, je, svakako, smanjiti ukupnu količinu otpada koji

opterećuje potencijalno kvalitetno obradivo zemljište grada te predstavlja velik ekološki

problem koji ugrožava kakvoću podzemnih voda, tla i okolnog zraka ukoliko se odloži na

odlagalište. Istovremeno, taj odbačeni otpad je izvor ekonomskog interesa pravnoj osobi

ovlaštenoj za gospodarenje otpadom koja ga zbrinjava na legalan i ekološki prihvatljiv način

rasterećujući prirodne resurse grada.

Primarna reciklaža

Izdvajanje korisnih komponenti iz toka miješanog komunalnog otpada (papir, staklo, metal,

pet ambalaža, organski otpad, plastika i sl.) i njihova priprema za ponovno korištenje u

proizvodnom procesu naziva se reciklaža. Primarno odvajanje navedenih sastavnih dijelova

komunalnog otpada trebalo bi započeti već u domaćinstvima, odnosno na mjestu samog

nastanka otpada.


DVOKUT ECRO 28

Mjere odvojenog prikupljanja pojedinih kategorija otpada su slijedeće:

Mjera 1): - PRIORITETNO!

- u Gradu Vrbovsko potrebno je uspostaviti sustav organiziranog rasporeda

odgovarajućih spremnika/posuda/kontejnera – zelenih otoka za odvojeno skupljanje osnovnih

skupina otpada:

na ključnim mjestima (ukupno oko 30 do 50 posuda na 1000 stanovnika predviđeno

Planom gospodarenja otpadom RH) - PRIORITETNA MJERA koju treba realizirati

PRIJE sanacije divljih odlagališta!

točne lokacije zelenih otoka tj. lokacije i raspored pojedinih spremnika unutar naselja

rasporedit će ovlašteno komunalno poduzeće, vodeći računa da pokrivenost bude

ravnomjerna.

Mjera 2): - PRIORITETNO!

- grad Vrbovsko treba osigurati prostor za izgradnju reciklažnog dvorišta (RD)

ili mini reciklažnog dvorišta koje će uključivati odgovarajuće spremnike i prostor za

prikupljanje minimalno 4 osnovne skupine otpada (papir, staklo, metal, plastiku)

proširujući ovaj koncept svake godine opsegom prikupljanja i vrstama otpada koje se

prikuplja:

građevinski otpad mora se prikupljati bilo unutar navedenog, bilo formiranjem

zasebnog reciklažnog dvorišta na lokaciji bliže najvećim gradskim izvorima ovog

otpada

za opasni otpad iz kućanstava potrebno je omogućiti prikupljanje unutar RD-a radi

smanjenja opasnosti ugrožavanja poljoprivrednih površina i okoliša grada

općenito, naročito u pogledu zbrinjavanja otpadnih zaštitnih poljoprivrednih

sredstava, njihove ambalaže, otpadnih lijekova, lakova, boja i otpadnih baterija i

akumulatora

glomazni otpad

Mjera 3): - TRAJNO!

Usporedo s uspostavom zelenih otoka i reciklažnog dvorišta grada je dužna vršiti

intenzivne edukacijske mjere predložene ovim Planom.


DVOKUT ECRO 29

Mjera 4):

Sanacija i zatvaranja svih ustanovljenih divljih odlagališta.

Prema članku 56. Izmjena i dopuna Zakona o otpadu, gradovi i općine dužne su na

svojem području postaviti spremnike i osigurati gradnju reciklažnog dvorišta za

odvojeno prikupljanje otpada do 31. 12. 2008. godine te osigurati gradnju

najmanje jednog reciklažnog dvorišta za građevinski otpad.

Slika 3: Osnovna ideja postupanja komunalnim otpadom iz kućanstva

ZELENI OTOCI: - to je mjesto na javnoj površini na kojem se nalazi jedna ili više posudaza prihvat odvojeno sakupljenog materijala. Od korisnih komponenti sustavom odvojenogprikupljanja izdvajat će se papirnati i kartonski otpad, otpadni PET, staklo i metali, odnosnootpad koji u velikoj većini spada u ambalažni otpad. S obzirom na hrvatske propise određenakoličina tih komponenti će se prikupiti povratom ambalažnog otpada prema PRAVILNIKU OAMBALAŽI I AMBALAŽNOM OTPADU (NN 97/05) u trgovinama.Stanovništvo samostalno odlaže otpadne materijale u navedene spremnike. Iz tog razloga uprvom redu potrebno je započeti s mjerama edukacije stanovništva i povećanjem svijesti oproblemima vezanim za otpad. Spremnici moraju imati oznaku vrste i naziva ambalažnogotpada koji se u njima odlaže, uputu o načinu odlaganja, osnovne informacije o pravnojosobi koja je odgovorna za pražnjenje spremnika.Zeleni otoci se u pravilu sastoje od 4 spremnika različite boje, a moguće je dodati i jedan zabaterije. U Republici Hrvatskoj su standardizirane boje spremnika, a karakteristične bojespremnika za komponente koje se planiraju izdvajati su prikazane u tablici 9.To su spremnici za:

papirnati i kartonski otpad


DVOKUT ECRO 30

otpadnu plastiku metalni otpad otpadno staklo

Tablica 5: Karakteristične boje spremnika za komponente koje se namjeravaju izdvajati

Grad treba odrediti tvrtku (ovlaštenog reciklažera) koji će prikupljati i zbrinjavati odvojeno

sakupljeni otpad i sa njom sklopiti Ugovor. Otpad se može izravno transportirati poduzećima

ovlaštenim za obradu ili odvoziti u reciklažno dvorište. Otpad će se tu sortirati i pripremiti za

transport, ovisno o pojedinoj vrsti i proslijediti tvrtkama ovlaštenima za obradu. Predviđaju

se spremnici od 400 do 1100 l za papir, staklo i metale i mrežasti spremnik od 400 do 600

litara za PET plastiku. Spremnik za iskorištene baterije bi bio manje zapremine (oko 50 l) .

Slika 4: Izgled zelenog otoka


DVOKUT ECRO 31

Proces postupanja s odvojeno prikupljenim papirnatim, plastičnim i metalnim otpadom sa

zelenih otoka prikazan je na donjoj shemi. Postupanje sa staklom je identično, ali ne sadrži

prešanje i baliranje nego se samo može lomiti da se smanji volumen.

RECIKLAŽNO DVORIŠTE: određen prostor naselja opremljen spremnicima i posudama

namijenjenim odvojenom privremenom skladištenju iskoristivih frakcija otpada. Ovdje bi

stanovnici uvijek mogli na jednostavan i pristupačan način dobiti informacije o svim pitanjima

postupanja tj. gospodarenja otpadom a naročito u pogledu smanjivanja količina i štetnosti

vlastitog otpada kao i boljeg iskorištavanja otpada. Putem lokalnim sredstava obavješćivanja

i aktivnosti samog grada, stanovništvo se obavještava o radnom vremenu reciklažnog

dvorišta, popularizira odvajanje otpada, angažira mlađa populacija u daljnjoj edukaciji starije,

informira o vrstama otpada i sl.). Cilj odvojenog sakupljanja otpada iz kućanstava je

smanjivanje ukupne količine otpada i otpada koji se neiskorišten odlaže na deponiju.

Reciklažno dvorište mora udovoljavati određenim tehničko-tehnološkim uvjetima:

- mora biti ograđeno

- svi otvoreni spremnici (za otpadno staklo, plastiku, željezo i sl.) moraju biti u

posebno ograđenom natkrivenom prostoru u koji je onemogućen dotok oborinskih

voda

- otpad se mora skladištiti odvojeno po svojstvima otpada, vrsti i agregatnom stanju

- podna površina mora biti nepropusna

- stacionarna posuda, spremnik i druga ambalaža moraju biti izrađeni tako da je

moguće sigurno punjenje i pražnjenje

- mora biti označeno natpisom „Reciklažno dvorište“ s podacima o vrsti otpada koji

se skladišti, ključnom broju iz kataloga otpada sukladno posebnom propisu,

radnom vremenu i sl.


DVOKUT ECRO 32

Obzirom na vrste otpada koje se mogu pronaći na odlagalištima širom grada, u reciklažnom

dvorištu potrebno je osigurati spremnike za slijedeće vrste otpada:

- stari namještaj i drugi glomazni otpad

- otpadno željezo

- plastiku

- papir

- električne i elektroničke uređaje

- otpadnu ambalažu onečišćenu opasnim

tvarima (posude od pesticida, ulja, boja i lakova i sl.)

- opasni otpad iz domaćinstva (otpadni lijekovi, kemikalije, boje i sl.)

- motorna ulja

- staklo

- otpadne baterije

Grad Vrbovsko mora u naselju Vrbovsko osigurati prostor za reciklažno dvorište građevinskog

otpada. Najlogičnije rješenje koje se nameće je izbor lokacije u blizini najvećeg izvora ove

vrste otpada. Na taj način, građevinski otpad bi bio organizirano privremeno prikupljen do

daljnje obrade na odgovarajućoj lokaciji, a tvrtke - izvori bi većim dijelom rasteretile vlastiti

proizvodni prostor i riješile problem neadekvatnog odbacivanja otpadnog građevnog

materijala. Ukoliko izbor ove lokacije nije moguć, prikupljanje građevinskog otpada treba

osigurati unutar reciklažnog dvorišta namijenjenog prikupljanju već navedenih kategorija

otpada.

Pravna osoba, koncesionar koja upravlja reciklažnim dvorištem ne mora imati dozvolu za

gospodarenje otpadom izdanu od nadležnog županijskog upravnog tijela koja obuhvaća i

djelatnost upravljanja reciklažnim dvorištem, ali mora imati uporabnu dozvolu za namjenu

korištenja prostora za namjenu privremenog skladištenja otpada.. Ukoliko se prikupljaju i

opasne kategorije otpada, tada je potrebna i dozvola Ministarstva zaštite okoliša, prostornog

uređenje i graditeljstva za gospodarenje tom vrstom otpada. Reciklažno dvorište može biti u

vlasništvu grada ili će grad ovlastiti odabrane tvrtke/u da u njihovo ime, upravljaju

reciklažnim dvorištem i preuzimaju odvojeno skupljeni otpad iz kućanstva. U kasnijoj fazi,

nakon što se vremenom utvrdi koja struktura otpada je u kojim omjerima najekonomičnija za


DVOKUT ECRO 33

prikupljanje, broj spremnika može se proširiti onim vrstama otpada za koje se utvrdi najveća

potreba i pronađe odgovarajući skupljač/obrađivač koji će ga preuzeti.

U papirnati i kartonski otpad koji se može odložiti u reciklažno dvorište ili u zelenim

otocima spadaju:

novine i časopisi prospekti, katalozi, bilježnice knjige i slikovnice papirnate vrećice, kartonske fascikle i kutije valoviti karton ostali papirni i kartonski predmeti bez plastičnih ili drugih materijala

Prilikom odvojenog odlaganja otpada u posude za ovu kategoriju otpada ne odlažu se:

višeslojna, kompozitna ambalaža (neke vrste mlijeka, jogurta i sokova) foto papir zauljeni papiri ostali nepapirnati materijali

Papir i karton kao sastavni dio komunalnog otpada treba odvajati u spremnike postavljene na

području grada, odnosno naselja da bi se smanjile ukupne količine otpada odloženog kao

neiskoristivi miješani komunalni otpad na odlagalištu.

Sav opasni otpad mora se izdvajati iz toka komunalnog i drugih tipova neopasnog otpada.

Staklo - dvije glavne skupine staklenih predmeta u širokoj primjeni su:

staklene posude (boce, čaše, ) prozorsko staklo

U spremnike za staklo, moguće je odlagati prazne staklenke i boce svih boja bez zatvarača i

čepova. Za potrebe recikliranja, čep i etiketa onečišćuju bocu te ih je potrebno odvojeno

odlagati. Lomljenjem stakla se ostvaruje ušteda u odlagališnom prostoru jer se volumen

smanjuje za više od 7 puta.

U spremnike se ne odlažu žarulje, porculansko ili keramičko posuđe, svjetiljke, armirano,

kristalni i automobilsko staklo, bočice od lijekova. Prozorsko staklo moguće je zbrinuti kod

staklara.

Staklo iz komunalnog otpada, dakle, treba, kao i sve kategorije otpada za koje je to izvedivo,

izdvajati i odvojeno prikupljati na lokacijama zelenih otoka ili spremnika unutar reciklažnog

dvorišta.


DVOKUT ECRO 34

Metalni otpad se može podijeliti na:

željezne metale (čelik, lim, lijev,…) obojene metale (aluminij, bakar, cink, olovo,…)

Posebnu kategoriju metalnog otpada čine aluminijska ambalaža za pakiranje piva i gaziranih

pića pa se zato organizira posebno sakupljanje ove vrste otpadnog materijala. U spremnike

je moguće odlagati prazne metalne doze – konzerve alkoholnih i bezalkoholnih pića, prazne

konzerve prehrambenih proizvoda, metalne kraće cijevi, alat, čelične trake, metalne

zatvarače i čepove od boca i staklenki. Doze i limenke od raznih vrsta sprejeva koji sadrže

zapaljive, opasne i zabranjene tvari (lakovi za kosu, dezodoransi, boje u spreju i drugi slični

spojevi) nije moguće odlagati u spremnike.

Za glomazni otpad također treba omogućiti privremeno prikupljanje u reciklažnim

dvorištima tako da mještani mogu tijekom cijele godine i svih radnih dana, uključujući i

subotu, besplatno odložiti ovu vrstu otpada.

Animalni otpad – njegovo zbrinjavanje treba započeti u trenu samog uginuća životinje koje

mora biti registrirano i evidentirano u nadležnim veterinarskim službama. Prikupljalište,

sabirno mjesto za privremeno zbrinjavanje animalnog otpada ne organizira se na nivou svake

jedinice lokalne samouprave već jedna jedinica lokalne samouprave u Županiji prihvaća

otpad s cijelog županijskog područja do daljnje otpreme u konačno mjesto zbrinjavanja.

Vlasnik uginule životinje ne smije čekati više od 24 sata od prijave uginuća službi koja će

vozilom doći po životinju. Odlaganje poluraspadnutih strvina po putevima, na odlagalištu te

na svim drugim mjestima, treba biti najstrože sankcionirano. Edukacija i prevencija u

postupanju s ovom vrstom otpada trebaju biti prioritetne mjere koje treba provoditi grad.

Otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda mora se riješiti sukladno

projektu gradnje uređaja za pročišćavanje koji treba predvidjeti potpunu aerobnu ili

anaerobnu stabilizaciju mulja prije nego se uputi na odlaganje. Mulj koji se namjerava

koristiti za odlaganje na poljoprivredne površine, potrebno je obraditi sukladno Pravilniku koji

obuhvaća ovu problematiku. Mulj u tekućem stanju bez predobrade nije dozvoljeno odlagati

na odlagalište.


DVOKUT ECRO 35

Prikupljeni građevinski otpad moguće je iskoristiti u procesu upravljanja i privremenih

sanacijskih mjera odlagališta (dnevne prekrivke, izgradnja transportnih putova i sl.) čime se

smanjuju troškovi gospodarenja građevinskim otpadom i sanacije odlagališta.

Povratna ambalaža – (PET, aluminij) otkupljuje se na lokacijama prodajnih mjesta u gradu

Vrbovskom. Ove prodavaonice imaju potpisan Ugovor s Fondom za zaštitu okoliša i

energetsku učinkovitost o preuzimanju povratne ambalaže za koju se plaća naknada.

Plastiku koja ne pripada povratnom sustavu zbrinjavanja – ambalaža od alkoholnih pića,

sokova, mlijeka, jestivog ulja, octa, deterdženta, omekšivača, šampona, kozmetičkih

proizvoda, PVC folije, plastične vrećice itd. također je moguće odvojeno prikupljati u

spremnicima, odvojeno po vrstama i ovisno o ponudi mogućih sakupljača/obrađivača ovih

vrsta otpada, no za njih nije propisana mogućnost plaćanja naknade njihovim donosiocima.

Ako se radi o ambalaži opasnih tvari kao što su ljepila, smole za čišćenje, otapala, lijekovi,

ambalažu je zajedno s preostalim sadržajem potrebno odvojiti u segment opasni otpad.

Guma - glavna skupina gumenih predmeta u širokoj primjeni su gume za vozila (guma

osobnih automobila, autobusa, teretnih automobila, radnih strojeva, vozila i traktora,

zrakoplova i drugih letjelica, te slični odgovarajući proizvod koje posjednik radi oštećenja,

istrošenosti, isteka roka trajanja ili drugih uzroka ne može ili ne želi upotrebljavati te ga zbog

toga odbacuje ili namjerava odbaciti. Odlaganje guma na odlagalištu predstavlja poseban

problem jer zauzimaju velik prostor, idealna su staništa za glodavce, a velika su opasnost.

Kako su otpadne gume sirovina koja se može reciklirati, preraditi u granule ili iskoristiti za

dobivanje energije ne smiju se odbacivati na odlagališta.

Glavne skupine drvenih predmeta koji čine otpad:

prerađeno drvo (dijelovi namještaja,…)

šumarski otpad (otpad od čišćenja zelenih površina, parkova,…)

Manji dio se obrađuje i dijelom koristi kao energent (ostaci drveta i piljevina) u prerađivačkoj

industriji, a veći dio (osobito šumarskog otpada) se ostavlja i trune u šumi te na taj način

velike količine organskog otpada propadaju a moguće ih je preradom iskoristiti kao malč na

zelenim površinama ili u energetske svrhe i sl.

Biorazgradivi otpad


DVOKUT ECRO 36

Sastoji se od kuhinjskih ostataka iz domaćinstava te različitog vrtnog otpada. Sustav za

gospodarenje biorazgradivim otpadom vrlo je važan segment iz razloga što u komunalnom

otpadu on zauzima najveći udio. Sustav obrade biorazgradivog otpada smanjuje količine koje

je potrebno odložiti na odlagalište. Proces prerade biorazgradivog otpada vrši se

kompostiranjem. Dodatna korist takvog sustava jesu velike količine biognojiva koje se

proizvedu.

Proces postupanja sa biorazgradivim otpadom:

Grad Vrbovsko bi u razdoblju od 2009.-2015. u svojim naseljima trebao osigurati minimalne

uvjete odvojenog prikupljanja otpada te unaprjeđivati edukacijske metode kojima bi

stanovništvo potaknulo na realizaciju takvih mjera. Temeljni princip koji pri tome treba

poštivati je ponašanje koje zadovoljava strog hijerarhijski slijed zbrinjavanja otpada kojeg

definiraju europske direktive, Zakon o otpadu, republički i županijski Plan gospodarenja

otpadom: izbjegavanje nastanka otpada - ponovna uporaba - razne vrste oporabe otpada-

konačno odlaganje u minimumu. Navedena rješenja se koriste i iscrpljuju tim redom kako bi

se u konačnici svaki put smanjila količina otpada namijenjena isključivo za odlaganje.

Otpadne baterije i akumulatori - tvrtke za skupljanje, obradu i promet sekundarnim

sirovinama ili ovlašteni koncesionari vrše skupljanje manjeg dijela tog otpada koji nastaje

domaćinstvima i gospodarstvu, te ih dijelom predobrađuju i izvoze. Otpadne baterija i

akumulatori moraju se zasebno skupljati na reciklažnim dvorištima uz posebnu pažnju.

Također je predviđeno poticanje potrošača da odlažu otpadne baterije i akumulatore na

mjestima određenim za preuzimanje.


DVOKUT ECRO 37

Otpadna ulja - prioritet je zbrinjavanje otpadnih mineralnih ulja termičkom obradom u

postojećim i novim termoelektranama, tvornicama cementa te u industrijskim toplanama i

kotlovnicama. Treba unaprijediti sustav odvojenog skupljanja otpadnih ulja i pojačati

kontrolu skupljača otpadnih ulja zbog postizanja određene i garantirane kvalitete. Uz

poduzimanje određenih rekonstrukcija u pogonima omogućava se povećanje kapaciteta

suizgaranja otpadnih ulja. Otpadna jestiva ulja treba posebno prikupljati i oporabiti

(biodiesel).

3.1.2. ODLAGANJE KOMUNALNOG OTPADA

Odlagalište „Cetin“ određeno je u skupini tzv. službenih odlagališta, koja pripada

odlagalištima koje se koriste do uspostave centralnog sustava gospodarenja otpadom,

odnosno Centra gospodarenja otpadom. Na odlagalištu Cetin nije potrebna predobrada

otpada prije njegova odlaganja kao ni odstranjivanje biorazgradive komponente otpada do

maksimalnog udjela 35% ukupne mase. Ti će se zahtjevi postavljati CGO-ima, sukladno

Pravilniku. Međutim odvajanje svih iskoristivih sastavnih dijelova otpada prije odlaganja

svakako je mjera koju treba provoditi što je kvalitetnije moguće putem zelenih otoka i

spremnika unutar reciklažnih dvorišta u većim naseljima kao što je ranije navedeno.

Na odlagalište „Cetin“ potrebno je odlagati samo ostatni, neiskoristivi dio

otpada iz kojeg su prethodno izdvojene sve vrste posebnog otpada (čije

gospodarenje je propisano posebnim propisima, uključujući i papir, metal, staklo,

biorazgradivi, glomazni i opasni otpad) - korisnog materijala, potencijalne

sirovine za daljnju obradu/oporabu/reciklažu.

Odlaganje miješanog otpada na odlagalište trebalo bi se postupno smanjivati na

način da udio izdvojenog otpada raste počevši od 2008. godine s tendencijom da se

količina prosječno godišnje odloženog otpada smanjuje tijekom svake godine kako bi

se do razdoblja uspostave centralnog sustava gospodarenja otpadom na regionalnoj

razini, u Gradu Vrbovsko (kao i ostalim JLS) u potpunosti uhodao sistem selekcije i

odvojenog prikupljanja, a odlagalište saniralo i zatvorilo (ostatni neizdvojeni

otpad bi se odlagao na istoj lokaciji CGO-a).


DVOKUT ECRO 38

Otpad čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti mora se odvojeno skupljati

i skladištiti da bi se omogućilo gospodarenje tim otpadom u skladu s

odredbama Zakona o otpadu.

Prilikom skupljanja komunalnog otpada mora se iz njega izdvojiti opasan otpad

i njime gospodariti u skladu sa Zakonom.

Plan predlaže obračun komunalnog otpada od domaćinstava po kriteriju volumena

kao najstimulativnijeg modela, odnosno količine i svojstava otpada (za razliku od

kriterija broja članova kućanstava, površine i dr. koji se kao kriteriji smiju

primjenjivati završno s 31.12.2009. godine sukladno Izmjenama i dopunama Zakona

o otpadu) da bi se količina otpada koji je namijenjen odlaganju poticala na

smanjivanje.

3.2. MJERE IZBJEGAVANJA I SMANJENJA NASTANKA OTPADA NAPODRUČJU GRADA VRBOVSKO

Za pojam „izbjegavanje otpada“ postoji više definicija. Jedna od njih, izbjegavanje otpada

definira kao skup mjera koje dovode do toga da se kod proizvodnje i potrošnje stvara manje

otpada ili uopće otpad ne nastaje. Pojam smanjenja otpada može se definirati kao zbroj svih

mjera kojima se u procesima proizvodnje, potrošnje robe, pakiranja i korištenja postiže

smanjenje i/ili potpuno izbjegavanje otpada tj. kojima se postiže proizvodnja otpada koji se

može obraditi i/ili ponovno upotrijebiti.

Korištenjem pogodnih načina proizvodnje i obrade, uvođenjem na tržište «povoljnih» vrsta

proizvoda te ekološki svjesnim ponašanjem krajnjih potrošača, smanjiti će količine i štetnost

otpada koje bi trebalo obraditi i/ili odložiti. Učinkovita primjena mjera za izbjegavanje i

smanjenje nastanka otpada na području Grada znači i osjetno smanjenje priliva otpada na

postojeće odlagalište odnosno u budući županijski centar za gospodarenje otpadom.


DVOKUT ECRO 39

Navedeno znači da je smanjenje nastanka otpada prioritetna aktivnost u cjelovitom sustavu

gospodarenja kako je to predviđeno i Strategijom gospodarenja otpadom.

ZAKONSKA REGULATIVA U FUNKCIJI IZBJEGAVANJA I SMANJENJA KOMUNALNOG OTPADA

Donesena zakonska regulativa kojom je ustanovljen pravni okvir za provedbu cjelovitog

sustava gospodarenja otpadom u jednom svom segmentu govori i o mjerama koje su vezane

izbjegavanju otpada. Isto se odnosi i na državnu Strategiju gospodarenja otpadom u kojoj je

osmišljen cijeli niz općih i posebnih mjera za ostvarivanje zacrtanih ciljeva. Osim državne

razine iste se jednim dijelom implementiraju na regionalnoj i lokalnoj razini, te ih je sustavno

potrebno provoditi i na području Grada Vrbovsko.

3.2.2. OPĆE PREVENTIVNE MJERE ZA IZBJEGAVANJE I SMANJENJE KOLIČINE KOMUNALNOGOTPADA

Prioritetnu aktivnost u sustavu gospodarenja otpadom čine mjere izbjegavanje nastanka i

smanjivanje količina otpada. Za izbjegavanje otpada razlikuju se mjere poduzete u

proizvodnji i potrošnji materijalnih dobara. U proizvodnji materijalnih dobara izbjegavanje

otpada obuhvaća:

Razvoj reciklaže, Razvoj „čišće“ proizvodnje, Proizvodnja proizvoda s manjim potencijalom otpada.

U potrošnji proizvoda, izbjegavanje otpada generalno obuhvaća:

Korištenje proizvoda s manjim potencijalom otpada, Racionalno korištenje i postupanje s otpadnim tvarima.

Ako se izbjegne nastanak otpada, potreba za sakupljanjem i gospodarenjem otpadom, a time

i pritisak na okoliš bit će potpuno uklonjen. Osnovne preventivne mjere za smanjenja otpada

koje uključuju sektor proizvodnje i potrošnje materijalnih dobara su:

Spriječiti nepotrebno nastajanje pojedinih vrsta otpada; Spriječiti da se u proizvod za tržište ugrađuju štetni sastojci; Spriječiti miješanja raznih vrsta materijala pri proizvodnji novih roba za tržište

koji onemogućava da se otpadni materijal koristi za ponovnu uporabu; U okviru tehničkih i gospodarstvenih mogućnosti treba robu tako oblikovati,

proizvoditi i prerađivati da se ostatne tvari mogu maksimalno ponovnoiskorištavati;

Načine prodaje novih proizvoda i preuzimanja iskorištenih proizvoda reguliratitako, da se količina otpada kod krajnjih potrošača stvara u što manjemobimu;

Proizvode tako upotrebljavati da nakon njihove primjene ostaje što manještetnih tvari odnosno što manje otpada;


DVOKUT ECRO 40

Razviti tržišta za materijale koji se mogu reciklirati i poticati potražnju zatakvim materijalima, uvođenje proizvoda od recikliranog materijala ili spovećanim udjelom takvog materijala;

Provoditi promidžbene i edukacijske aktivnosti na promoviranju mjera zasmanjenje otpada.

Preventivne mjere za izbjegavanje i smanjenje količine otpada su univerzalne mjere koje se

mogu primijeniti na bilo kojem području i za bilo koje vrste otpada. Sumarni prikaz općih

preventivnih mjere za izbjegavanje nastanka otpada u proizvodnji i potrošnji je kako slijedi:

Izbjegavati nastanak otpada u proizvodnji razvojem tehnologije koja ne stvaraotpad,

Vraćati otpad u vlastitu proizvodnju, upućivati ga na recikliranje i koristiti udrugim proizvodnim procesima;

Proizvoditi robu koja nakon upotrebe ima manje otpada kojeg treba obraditi; Pri proizvodnji za tržište izbjegavati oblikovanje proizvoda s pretjeranom

količinom ambalaže i štetnosti otpada; Proizvod na tržište davati u najnužnijoj ambalaži i ne pakirati ih u ambalažu

koja služi za jednokratnu upotrebu, a nakon toga se odbacuje kao otpad; Ne kupovati proizvode koji se ne mogu reciklirati, odnosno izbjegavati robu u

jednokratnoj ambalaži, odnosno pri kupovanju preferirati povratnu ambalažu,smanjiti korištenje plastičnih vrećica i slične ambalaže i dr.;

Koristiti medije i obrazovne institucije za edukaciju proizvođača i potrošača omogućim načinima izbjegavanja nastanka otpada i/ili njegovog mogućegsmanjenja;

Stimulirati kupovine ekološki povoljnih proizvoda; Promicati načela čistije proizvodnje u industriji, uz poticanje potvrđivanja

sustava upravljanja okolišem (EMS, ISO 14000) i označavanja ekološkipovoljnih proizvoda.

3.2.2.1. POSEBNE MJERE ZA IZBJEGAVANJE I SMANJIVANJE KOLIČINA OTPADA

Izbjegavanje i smanjenja nastanka otpada također obuhvaća korištenje medija za edukaciju

o pravilnom gospodarenju otpadom. Radi se posebnim mjerama motiviranja i edukacije, kako

potrošača, tako i proizvođača materijalnih dobara tj. proizvoda. Kod svih sudionika gdje se

generira miješani komunalni otpad potrebno je izbjegavanje nastanka otpada nametnuti kao

dugoročnu i djelotvornu mjeru zaštite okoliša. Posebne mjere za izbjegavanje i smanjenje

količine otpada iz Strategije primjenjive na Grad Vrbovsko obzirom na njegovu pravnu

odgovornost glede gospodarenja s komunalnim otpadom su slijedeće:

Edukacija i informiranje, Stimulacija prakse čistije proizvodnje, Unapređivanje sustava odvojenog skupljanja i recikliranja otpada, Donošenje Plana gospodarenja otpadom i striktna primjena zakonske

regulative.


DVOKUT ECRO 41

3.2.2.2. GOSPODARSKO-FINANCIJSKI INSTRUMENTI ZA POTICANJE IZBJEGAVANJA ISMANJIVANJE KOLIČINA OTPADA

Politički instrumenti poticanje izbjegavanja i smanjenja količine otpada manifestiraju se kroz

politiku infrastrukture, prostorne planove i dozvole za gradnju te zakonske i podzakonske

odredbe relevantne za razvoj i zaštitu okoliša. Financijski instrumenti mogu biti realizirani

kroz izravnu pomoć koja obuhvaća porezne olakšice, jamstva (npr. kod kredita) i donacije

novčanih sredstava odnosno kroz politiku smanjenja doprinosa prema službama i

ustanovama u ovlasti Grada. Na ovaj način se pokazuje dodatna skrb prema onima

subjektima koji pokazuju visoku ekološku svijest u zbrinjavanju i provođenju mjera za

smanjenje nastanka otpada, bilo da se radi o aktivnom ili pasivnom izbjegavanju kako je to

prikazano na donjoj shemi.

3.2.2.3. MJERE ZA IZBJEGAVANJE I SMANJENJE KOMUNALNOG OTPADA KOD GOSPODARSKIHSUBJEKATA

U realizaciji predstojećeg koncepta gospodarenja otpadom treba predvidjeti da veći

gospodarski subjekti svoj otpad (sličan komunalnom) što je moguće više recikliraju i/ili

upotrebljavaju u svojim procesima, te koriste tehnologije koje ne stvaraju otpad. Kod

proizvođača materijalnih dobara, bitno izbjegavanje otpada može se postići kod

ambalažiranja istog. Jednostavnija ambalaža u smislu mase i volumena, može pridonijeti

izbjegavanju otpada, uz istovremeno povećanje konkurentnosti proizvoda na tržištu. U

trgovinama je također moguća značajno smanjenje otpadnih tvari posebice u segmentu

ambalažnog otpada na način da se izbjegava korištenje jednokratne ambalaže i ambalaže za

pakiranje „stabilnih“ proizvoda, gdje ista možda nije ni potrebna.

3.2.2.4. MJERE ZA IZBJEGAVANJE I SMANJENJE KOMUNALNOG OTPADA U KUĆANSTVIMA

Područja na kojima se najkonkretnije mogu primijeniti mjere za izbjegavanje otpada su

smanjivanje dobara za uporabu i potrošnju, orijentacija na izbjegavanje upotrebe štetnih

tvari i vođenje kućanstva u smislu izbjegavanja nastanka suvišnog otpada. Konkretne mjere

koje se u svakom kućanstvu mogu primijeniti su slijedeće:

Izbjegavati suvišnu papirnu i kartonsku ambalažu, jer se npr. tekući napitcimogu uzimati u povratnim bocama (npr. staklene boce);

Treba izbjegavati kupnju proizvoda za jednokratnu upotrebu tj. onih proizvodakoji se nedugo nakon upotrebe bacaju (papirnate čaše, tanjuri, pribor,salvete);

Izbjegavati korištenje folija na način da se npr. za namirnice koriste posudekoje se mogu zatvoriti. Izbjegavati kupnju lako pokvarljivih namirnica;


DVOKUT ECRO 42

Izbjegavati suvišno kupovanje konzervirane hrane koja donosi velike količineotpada. Umjesto toga kupovati svježe namirnice;

Ukoliko mogućnosti dopuštaju, organsku hranu kompostirati u malimkompostnim jedinicama koje se mogu smjestiti ili na balkonu ili okućnici,

Stare stvari (npr. roba, uređaji) ne bacati već prodati ili pokloniti. Isto tako prikupnji istih voditi računa o trajnosti i njihovoj reciklabilnosti,

Kupovati kvalitetne proizvode koji se mogu reparirati tj., popraviti i koji trošemanje energije (struja, voda)

3.2.2.5. MJERE ZA SMANJIVANJE I IZBJEGAVANJE NASTANKA PROBLEMATIČNIH TVARI

a) Mjerama za izbjegavanje i smanjenje otpada u kućanstvima može se pridonijeti i

izbjegavanjem nastanka štetnih tvari u komunalnom otpadu. Na više način se može

utjecati da dođe do smanjenja tzv. problematičnih tvari koje su najštetnije po okoliš:

Racionalno koristiti kemijska sredstva za čišćenje i održavanje, Odabirati i koristiti proizvode bez štetnih tvari, Izbjegavati korištenje kemijskih sredstava za kućno bilje, Koristiti aparate na struju ili aparate s ponovno punjivom baterijom, Ne kupovati suvišne doze lijekova, Ne koristiti prekomjerno sredstva za bojanje, lakove i razrjeđivače.

b) Gospodarske djelatnosti trebaju primijeniti proizvodne sirovine koje su «prijateljski zaokoliš» i na taj način izravno doprinijeti smanjenju problematičnih tvari u otpadu. Istotako gospodarstvo kroz tehnološka rješenja mora omogućiti ponovnu uporabuproblematičnih tvari u proizvodnji te na taj način omogućiti njihov kružni tok.

c) U potrošnji je potrebno smanjiti i izbjeći nastanak problematičnih tvari pravilnomupotrebom proizvoda i korištenjem ekološki kvalitetnijih proizvoda.

d) Grad kao jedinica lokalne samouprave mora omogućiti odgovarajuću infrastrukturu zaodvojeno prikupljanje različitih problematičnih tvari koje nastaju u kućanstvima.

3.2.2.6. MJERE ZA IZBJEGAVANJE I SMANJENJE KOMUNALNOG OTPADA IZ JAVNIH I USLUŽNIHDJELATNOSTI

Komunalni otpad iz javnih i uslužnih djelatnosti podrazumijeva otpad iz administracije u

gradskim službama, bankama, poslovnim uredima, školama, sveučilištima, socijalne i ostale

državne i županijske službe, ugostiteljstvo, hoteli, kantine, bolnice itd. Kod svih mjera za

izbjegavanje otpada principijelno se radi o uvođenju štedljivosti u potrošnji materijalnih

dobara.

U gradskim, županijskim i ostalim državnim službama koristiti uredskematerijale u količini primjerenoj za obavljanje poslova (uredsko pokućstvo,pisaći pribori, papiri, ljepila, razni plastični proizvodi itd.), te iste nakonuporabe odvojeno prikupljati i vraćati ovlaštenim obrađivačima;


DVOKUT ECRO 43

U školama i visokoškolskim ustanovama omogućiti reciklažu posebice papirakoji se pojavljuje u najvećim količina te koristiti namještaje i opremu s dužimvijekom trajanja;

U ugostiteljskim radnjama izbjegavati ponudu namirnica u malim pakiranjima,ne koristiti piće u nepovratnim bocama i ne koristiti jednokratni pribor za jelo.Također izbjegavati korištenje papirnatih maramica i ubrusa;

U zdravstvenim ustanovama smanjiti korištenje jednokratno upotrebljivihproizvoda, osim u slučaju kada to zahtijevaju drugi zdravstveni i higijenskirazlozi.

3.2.2.7. JAVNO OBAVJEŠĆIVANJE (PROPAGANDA) U FUNKCIJI IZBJEGAVANJE I SMANJENJEKOMUNALNOG OTPADA

Iz Europske prakse je poznato da mjere izbjegavanja i smanjenja nastanka otpada kao i

poticaji za odvojeno sakupljanje njegovih iskoristivih komponenti može dati dobre rezultate

u praksi samo ako se provodi javna propaganda tj. javna edukacija stanovnika. U tom

smislu potrebno je voditi ciljane kampanje člancima u novinama i emisijama na radiju,

televiziji te ostalim sredstvima javnog obavješćivanja. U skladu s županijskim Planom,

potrebno je izraditi posebnu Studija o edukaciji stanovništva za smanjenje količine otpada.

3.3. MJERE ZA UPRAVLJANJE I NADZOR ODLAGALIŠTA ZA KOMUNALNIOTPAD „CETIN“

Postojeća odlagališta koja ne zadovoljavaju uvjete Pravilnika o načinima i uvjetima odlaganja

otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada ("Narodne novine" br. 117/07),

pravna osoba koja upravlja i odgovorna je za rad odlagališta, dužna je u roku od godine

dana od stupanja na snagu Pravilnika (istječe u studenom 2008.) izraditi plan sanacije i/ili

zatvaranja odlagališta prema uvjetima iz Pravilnika te ga dostaviti nadležnom tijelu na

suglasnost.

Temeljem odobrenih planova sanacije i/ili zatvaranja i uvjeta iz Pravilnika, postojeća

odlagališta moraju biti sanirana i/ili zatvorena najkasnije do 31. prosinca 2011.

godine (do kad se očekuje početak rada, uspostave centralnog sustava gospodarenja

otpadom). Stroge uvjete Pravilnika moći će dugoročno zadovoljiti samo odlagališta i sustavi

u koje je uloženo mnogo sredstava radi ostvarenja svih mjera prevencije onečišćenja okoliša

deponije ostatnog otpada, konačne sanacije, zatvaranja i monitoringa okoliša nakon

provedenih sanacijskih mjera i zatvaranja.

Općinska ili gradska odlagališta čijim uslugama se koristi samo jedna ili mali broj jedinica

lokalne samouprave ne mogu biti rentabilna (ni okolišno ni ekonomski) te njihovo


DVOKUT ECRO 44

održavanje i dugoročni rad ne bi trebali biti podupirani financijskim poticajima ni s

županijske ni s državne razine (Fond zaštite okoliša i energetske učinkovitosti). Mjere

sanacije i zatvaranja takvih odlagališta, (poput „Cetin“) usporedo s mjerama odvojenog

prikupljanja otpada, trebaju biti stimulirane.

Krajnji cilj: - dugoročno realizirati najviše jedno odlagalište (i to samo ostatnog,

neiskoristivog otpada iz kojeg su izdvojene sve korisne komponente) na području

Županije. Gradsko vijeće mora nadzirati provođenje sanacijskih mjera odlagališta

„Cetin“.

Sanacija odlagališta „Cetin“ mora se izvesti prema tehičkoj dokumentaciji i Studiji

uticaja zahvata na okoliš. Nakon izrade projektne dokumentacije, putem javnog

natječaja gradsko vijeće će izabrati izvođača sanacije.

Sanacija mora biti postupna ili brza i kratkoročna ali s početkom terenskih radova tek

u godini zatvaranja. Sanacija i zatvaranje mora biti dovršeno do kraja 2011.

godine.

Za tri godine trajanja planiranog rada odlagališta nisu potrebne mjere izgradnje

cjelokupne infrastrukture odlagališta (struja, voda, vaga i sl.) već samo najnužnije

mjere sprječavanja prodora onečišćenja u podzemne vode tlo i zrak, uključujući

mjere odvojenog prikupljanja otpada i edukacije o naprednijim metodama

zbrinjavanja otpada.

Opasnost od požara na odlagalištu treba spriječiti prvenstveno:

- mjerama odvojenog sakupljanja otpada koji je „interesantan“ neovlaštenim

osobama koje se bez nadzora trajno zadržavaju na odlagalištu i uzrokuju opasne

radnje – na prostoru reciklažnog dvorišta potrebno je osigurati i prostor za trajnu

mogućnost preuzimanja glomaznog otpada koji sadrži metalne dijelove i sl. a koji

se često pali na deponiji te druge korisne sirovinske materijale koji ne smiju dospjeti

na odlagalište

- strožim nadzorom nad odlagalištem: - izgradnja ograde, ograničenje pristupa,

povremena čuvarska služba, ograničiti vrijeme zadržavanja na odlagalištu odlukom,

postavljanje natpisne ploče s radnim vremenom uvjetima i ograničenjima ponašanja

na odlagalištu, angažiranjem nadležnim službi policije po potrebi


DVOKUT ECRO 45

Plan gospodarenja otpadom Grada Vrbovskog potrebno je primjenjivati uključujući

mjere gospodarenja otpadom predložene županijskim Planom gospodarenja

otpadom Primorsko-goranske županije. Županijski PGO detaljnije obrađuje

problematiku regionalnog sustava gospodarenja otpadom i funkcioniranja CGO-a te

mjere odvojenog prikupljanja i smanjenja nastajanja otpada.

Odlagalište „Cetin“ privremenog je karaktera do uspostave CGO-a, kada će se zatvoriti ili,

eventualno, definirati njegova nova uloga unutar sustava (pretovarna stanica). Do tada

odlagalište treba ograditi i spriječiti njegovo daljnje proširenje te raznošenje otpada na

okolne površine. Ugovorni koncesionar koji brine o odlagalištu mora obavljati redovito

prekrivanje otpada inertnim materijalom, dok služba komunalnog redarstva treba aktivnije

sudjelovati u prepoznavanju radnji koje ne doprinose prihvatljivom radu odlagališta.

Spaljivanje otpada treba najstrože sankcionirati te zabraniti dulje zadržavanje osoba na

prostoru odlagališta. Grad pri ovakvim organizacijskim aktivnostima, umjesto pasivne uloge,

mora pružati stručnu i financijsku potporu ovlaštenom koncesionaru za odvoz i odlaganje

otpada (ograđivanje prostora, postavljenje natpisa upozorenja, radnog vremena, rampe i

sl.). Isto tako, grad je dužan stimulirati odvojeno sakupljanje otpada prije faze odlaganja na

deponiji (edukacijske mjere, angažiranje ovlaštenih tvrtki- sakupljača posebnih kategorija

otpada) tako da se spriječi mogućnost nalaženja iskoristivih komponenti otpada na samoj

deponiji i, ujedno, interesa raznim neovlaštenim „skupljačima“ iza kojih ostaje još više

nereda u prostoru (požari, raznošenje, dovoženje kategorija otpada koje nije moguće

odlagati na deponiji poput strvina, opasnog otpada, kemikalija, lijekova i sl.).

Na odlagalište „Cetin“ sukladno Pravilniku o načinima i uvjetima odlaganja otpada,

kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada ne mora se odlagati prethodno obrađeni

otpad i otpad sa udjelom biorazgradive komponente (maksimalno 35%). To, s druge strane,

ne znači da biootpad nije potrebno odvojeno prikupljati isto kao i ostale posebne kategorije

otpada. Naime, na odlagalištu se ne smiju naći one vrste otpada čije je gospodarenje

propisano posebnim propisima s osobitim naglaskom na njihovo odvojeno skupljanje te

obradu i oporabu (tekući mulj, otpadne gume, industrijske i automobilske baterije i

akumulatori, otpadna motorna vozila, bolnički, klinički otpad, opasni, lako zapaljiv, korozivan,

eksplozivan opasni otpad, animalni i klaonički otpad, otpad električnih i elektroničkih uređaja


DVOKUT ECRO 46

i opreme i dr.) jer se radi o odlagalištu koje će se koristiti i nakon sanacije do uspostave

Centra za gospodarenje otpadom.

3.3.1. OPĆE MJERE ZAŠTITE

Izraditi edukacijski i promidžbeni materijal s ciljem kreiranja informacije i ekološkeporuke te davanja savjeta stanovnicima radi poticanja na pravilno gospodarenjeotpadom. Temeljem tih materijala pripremiti i provoditi promidžbene kampanje zapojedine programe (biootpad – mini kompostane u svakom dvorištu, papir, staklo,limenke, posebni otpad) u svim komunikacijskim sredstvima (lokalni radio i novine,panoi, reciklažna dvorišta, »zeleni otoci«, Internet- web stranice komunalnogpoduzeća).

O radu odlagališta i rezultatima praćenja stanja okoliša informirati putem različitihmedijskih oblika na lokalnoj i regionalnoj razini.

Ograditi odlagalište ogradom visine najmanje dva metra. Na ulazu odlagališta kontrolirati vrstu i količinu zaprimljenog otpada. Na odlagalištu

odlagati samo komunalni otpad te proizvodni otpad sličnih karakteristikakomunalnom, odnosno ako sastav eluata odgovara odredbama Pravilnika o uvjetimaza postupanje s otpadom, NN 123/97 i 112/01.

Urediti minimalni protupožarni pojas oko ograde odlagališta otpada. Nakon završene sanacije, zatvaranja i rekultivacije uz lokaciju zatvorenog odlagališta

postaviti vidljivu zabranu odlaganja bilo koje vrste otpada. Po zatvaranju odlagališta komunalni redar treba redovito obilaziti lokaciju odlagališta

kako bi uvidio stanje na lokaciji i otkrio moguća nelegalna odlaganja na odlagalištu.

3.3.2. MJERE ZA ZAŠTITU ZRAKA

Mjere za zaštitu atmosfere dijele se na mjere za sprječavanje nastanka ekoloških nesreća

kod kojih može doći do onečišćenja atmosfere i na mjere za skupljanje i obradu plinova koji

nastaju uslijed mikrobiološke razgradnje otpadaka. Odlagališni plin se razvija u uvjetima

anaerobne biološke razgradnje organskog dijela otpada. Biološka razgradnja organskog

dijela otpada predstavlja egzotermni proces, pri čemu dolazi do stalnog oslobađanja

toplinske energije. Tijekom anaerobnih procesa, oslobađanjem toplinske energije održava se

povišena temperatura u tijelu odlagališta, a iznosi od 40o do 60oC. Proces se odvija prema

predviđenim uvjetima u uređenim odlagalištima, gdje se plinovi odvode odušnicima. U

neuređenim odlagalištima isti ne odvija na navedeni način, plin se nakuplja u tijelu

odlagališta.

U incidentnim situacijama može doći do samozapaljenja odlagališnog plina, a tim i do velike

ekološke nesreće i zagađenja zraka. Stoga je potrebno otpad kompaktirati i obavljati

svakodnevna prekrivanja otpada inertnim materijalom. Na ovaj način eliminira se nastanak

neugodnih mirisa stvaranjem anaerobnih zona zbog prethodnog kompaktiranja otpada.

Opskrbljenost protupožarnim sredstvima i osiguranje potrebnih mjera zaštite od požara na

odlagalištima komunalnog otpada regulirano je Pravilnikom o uvjetima za postupanje s


DVOKUT ECRO 47

otpadom (NN 123/97, 112/01). Direktne mjere vezane uz zaštitu od požara na odlagalištima

odrađene su sljedećim člancima:

Članak 19: Na odlagalištu otpada I. kategorije moraju se skupljati i obrađivatiodlagališni plinovi. Sustav za skupljanje odlagališnih plinova mora biti tehničkiizveden tako da omogućuje mjerenje sastava i količine odlagališnih plinova naispustu;

Članak 21: Odlagalište otpada mora biti ograđeno ogradom visine najmanje 2 m.Oko ograde odlagališta otpada mora biti uređen protupožarni pojas širine 4-6 m;

Članak 22: Odlagalište otpada mora biti opremljeno strojevima za sabijanje iprekrivanje odloženoga otpada. Odlagalište otpada mora imati odgovarajućuopremu za predobrađivanje otpada. Odlagalište otpada mora biti opremljenouređajima, opremom i sredstvima za dojavu, gašenje i sprečavanje širenja požarate drugim zaštitnim uređajima i instalacijama sukladno posebnim propisima;

Članak 24: Na ulazu odlagališta otpada kontrolira se vrsta i količina zaprimljenogotpada. Odlagalište otpada mora se neprekidno čuvati 24 sata;

Članak 25: Na odlagalištu otpada moraju se poduzimati mjere za sprečavanješirenja mirisa prašine, aerosola i buke, nastajanje požara i raznošenje otpadavjetrom. Na odlagalištu otpada mora se spriječiti da ptice, glodavci i kukci neraznose otpad. Odloženi otpad mora se na odlagalištu otpada I. kategorije svakogadana prekrivati inertnim materijalom;

Članak 29: Za zatvoreno odlagalište otpada I. kategorije općina, odnosno gradmora osigurati praćenje utjecaja na okoliš najmanje 20 godina od dana zatvaranjaodlagališta otpada. Nakon zatvaranja odlagališta otpada I. kategorije, obvezno jemjeriti količinu i sastav odlagališnih plinova.

Slijedeći dio mjera za zaštitu atmosfere je kontrolirano skupljanje i evakuacija plinova koji

nastaju unutar tijela odlagališta. Sakupljanje odlagališnog plina, točnije rečeno “kontrolirano

otplinjavanje”, može se provesti na nekoliko načina. Ti načini su:

pasivno otplinjavanje, aktivno otplinjavanje,

Skupljanje plinova može biti pasivno ili aktivno.Pasivno otplinjavanje podrazumijeva

iskorištavanje vlastitog tlaka plina u tijelu odlagališta, te nema dodatne potrošnje energije za

otplinjavanje (predviđa se kod malih odlagališta). Aktivno otplinjavanje obuhvaća postupak

isisavanja plina iz tijela odlagališta (skupo i isplativo jedino za velika odlagališta). Skupljeni

deponijski plin moguće je energetski iskoristiti.

3.3.3. MJERE ZA ZAŠTITU VODA

Izvesti slojeve temeljnog brtvenog sustava za novo privremeno odlaganje (pokrovnisloj na starom otpadu koji preuzima ulogu temeljnog brtvenog sloja za novi otpadkoji se tu nastavlja privremeno odlagati) na dno polja i na istočni, južni i zapadnipokos do visine +10 m od kota dna polja. Temeljni brtveni sloj na dnu polja izvesti napostojeći kompaktirani otpad od slijedećih slojeva: brtvenog sloja GCL, geomembranePEHD 2,5 mm obostrano hrapave T/T, zaštitnog geotekstila 1200 g/m2, drenažnogsloja šljunka debljine 50 cm, razdjelne PP mrežice. Temeljni brtveni sloj na pokosima


DVOKUT ECRO 48

izvesti na prirodnu podlogu pokosa od slijedećih slojeva: izravnavajućeg sloja,geosintetskog glinenog brtvenog sloja GCL, geomembrane PEHD 2,5mm obostranohrapave T/T, zaštitnog geotekstila 1200 g/m2.

Izgraditi razdjelni sustav odvodnje za vode različitog tipa onečišćenja (sustav zaprocjedne vode – drenažne cijevi i bazen procjedne vode kao i sustav za oborinskevode - kanali za odvodnju oborinske vode i bazen oborinske vode).

Prikupljenu procjednu vodu s temeljnog brtvenog sloja za novo privremeno odlaganje(pokrovnog sloja na starom otpadu koji preuzima ulogu temeljnog brtvenog sloja zanovi otpad koji se tu nastavlja privremeno odlagati) odvoditi do bazena zaprikupljanje procjednih voda i recirkulacijom vraćati na odloženi otpad.

Oborinske vode pale na brtveni sustav bez otpada potrebno je preko bazena zaoborinsku vodu ispuštati u okoliš.

Postaviti zaštitnu nepropusnu tankvanu ispod spremnika za gorivo za pogon dieselagregata. Tankvana mora imati zapreminu veću od maksimalno moguće količine uspremniku.

Sredstva za podmazivanje skladištiti u originalnim pakiranjima ili odgovarajućimposudama i spremnicima smještenim na vodonepropusnoj podlozi na način da seonemogući razlijevanje istih u sustav odvodnje.

3.3.4. MJERE ZAŠTITE FLORE I FAUNE

Prije početka sanacije svaku sječu drveća dogovoriti s nadležnom Upravom za šume. Unaprijed definirati proces sanacije prostora i putove po kojima će se kretati

mehanizacija kako bi se biljni pokrov što manje devastirao. Izbjegavati pustošenje i krčenje šuma, sječu ili oštećivanje drveća i grmlja kao i

odsijecanje grana i dijelova grana uz dopuštanje sječe samo onih primjeraka kojiizravno smetaju mehanizaciji.

U šumi ili na šumskom zemljištu te na zemljištu u neposrednoj blizini šume ne smijese ložiti otvorena vatra i paliti drveni ugljen, osim na mjestima i uz poduzimanjeodgovarajućih mjera opreznosti koje određuje nadležna Uprava za šume.

U šumi je zabranjeno odlagati otpad. Tijekom izvođenja zahvata izvođač radova je dužan djelovati tako da u najmanjoj

mjeri oštećuje prirodu, a po završetku zahvata dužan je u zoni utjecaja zahvatauspostaviti ili približiti stanje u prirodi onom stanju koje je bilo prije zahvata.

Ukoliko je to tehnički izvedivo, preporuča se izvođenje grubih građevinskih radova urazdoblju listopad-travanj, kada na terenu nema ptica koje na lokalitetu borave ljeti.

Stupove i tehničke komponente srednjonaponskih vodova izvesti na način da se pticezaštite od strujnog udara.

Zabranjeno je uznemiravanje, hvatanje ili ozljeđivanje divljih životinja, smanjivanjebrojnosti populacije divlje svojte (ubijanje, uklanjanje i sl.) te uništavanje ilioštećivanje njihovih staništa.

Prilikom izvođenja radova u blizini speleoloških objekata ne smije se ugroziti ili oštetitispeleološki objekt, zatrpati ulaz, oštetiti, uništiti ili odnositi sigovine i podzemni živisvijet speleoloških objekata.

Strogo je zabranjeno mijenjanje stanišnih uvjeta u speleološkom objektu bacanjemsmeća ili biološkog otpada, loženjem vatre ili na neki drugi način, odnosnopoduzimanje bilo kojih aktivnosti ili radnji kojima se ugrožava ili oštećuje speleološkiobjekt.

Ako u tijeku izvođenja radova na sanaciji odlagališta otpada „Cetin“ nastanunepredvidive promjene ili oštećenja speleoloških objekata, izvođač radova dužan jepoduzeti sve radnje i mjere koje mu u cilju sprječavanja nastalih promjena ili


DVOKUT ECRO 49

oštećenja naredi Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu prirode, Odjel za zaštićenapodručja.

Svako eventualno otkriće novog speleološkog objekta ili njegovog dijela potrebno jeprijaviti Ministarstvu kulture u roku od 15 dana. U tom slučaju daljnje aktivnosti iliradnje vezane uz speleološki objekt obavljati jedino uz prethodno dopuštenjeMinistarstva kulture, Uprave za zaštitu prirode, Odjela za zaštićena područja.

3.3.5. MJERE ZAŠTITE OD BUKE

Tijekom odlaganja otpada na odlagalištu koriste se različiti kamioni i strojevi koji proizvode

buku razine od cca 80 dB. Osnovne mjere zaštite obzirom da se radi o lokacija koja prema

propisima u RH predstavlja poslovnu zonu je praćenje razine buke na ogradi odlagalište

prema najbližim stambenim objektima. U ovisnosti o dobivenim rezultatima potrebno je

eventualno obaviti korektivne radnje u cilju njenog smanjenja (vrijeme rada, strojevi s

manjim izvorom buke na izvoru itd.)

3.3.6. MJERE ZA ZAŠTITU U SLUČAJU AKCIDENTA

Opremiti odlagalište uređajima, opremom i sredstvima za dojavu, gašenje (koji nesadrže halone) i sprječavanje širenja požara te drugim zaštitnim uređajima iinstalacijama sukladno posebnim propisima.

Redovito održavati svu opremu i mehanizaciju korištenu prilikom sanacije uispravnom stanju.

Izgraditi protupožarnu cestu oko odlagališta.

3.3.7. PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA

Jednom godišnje za proteklu godinu prikupljati meteorološke podatke: temperatura,količina i intenzitet oborina, smjer i jakost vjetra te vlažnosti, s najbliže meteorološkepostaje.

Tijekom rada odlagališta četiri puta godišnje mjeriti količine i sastav odlagališnihplinova (metan (CH4), ugljični dioksid (CO2), sumporovodik (H2S), vodik (H2) i kisik(O2). Nakon zatvaranja mjeriti sukladno Pravilniku o uvjetima za postupanje sotpadom (NN 123/97 i 112/01).

Tijekom rada odlagališta četiri puta godišnje uzorkovati i analizirati procjednu vodu izbazena za prikupljanje procjedne vode. Kontrolirati sljedeće parametre: pHvrijednost, TOC, elektrovodljivost, isparni ostatak, fenole, fluoride, cijanide,ekstraktivne organske halogene spojeve (AOX), arsen, bakar, olovo, kadmij, krom6+,nikal, cink, živa, amonij i nitriti. Nakon zatvaranja mjeriti sukladno Pravilniku ouvjetima za postupanje s otpadom (NN 123/97 i 112/01).

Prije samog početka sanacije, kao i tijekom rada odlagališta (četiri puta godišnje)kontrolirati kakvoću vode na izvoru Gojak, na pokazatelje iz Uredbe o klasifikacijivoda (NN 77/98). Nakon zatvaranja odlagališta dinamiku uzorkovanja i analiziranjakakvoće vode na izvoru Gojak utvrđivati sukladno dobivenim rezultatima. Ako se


DVOKUT ECRO 50

tijekom rada odlagališta otpada pokaže da je prisutno onečišćenje, sugeriratiHrvatskim vodama da se izvor Gojak uvrsti u nacionalni program praćenja voda.

Jednom godišnje tijekom rada kontrolirati slijeganje tijela odlagališta. Nakonzatvaranja odlagališta kontrolu obavljati svake četiri godine tijekom 20 godina.

Voditi dnevnik u koji se upisuju podaci važni za rad odlagališta sukladno odredbamaPravilnika o postupanju s otpadom (NN 123/97 i 112/01).

Rezultate praćenja stanja okoliša dostavljati jednom godišnje za proteklu godinunadležnim tijelima.

3.4. REDOSLIJED AKTIVNOSTI SANACIJE NEUREĐENIH ODLAGALIŠTA IOTPADOM ONEČIŠĆENOG OKOLIŠA

Na ovom odlagalištu neophodan je nastavak odlaganja do otvaranja županijskog centra za

zbrinjavanje otpada i pretovarnih stanica.

Kako bi se odlagalište zatvorilo potrebno ga je sanirati prema odredbama Pravilnika o

uvjetima za postupanje s otpadom, NN 123/97 te u ovom slučaju omogućiti privremeni

nastavak odlaganja (do 2015.) uz provođenje sanacije.

U Studiji o utjecaju zahvata na okoliš sanacije i nastavka rada odlagališta, komunalnog

otpada „Cetin“, grad Vrbovsko; opisana je sanacija odlagališta:

Svi postupci i tehnička rješenja koja su dani su usmjereni na sanaciju postojećeg stanja, te

da se minimalizira utjecaj postojećeg otpada. Između ostalog predviđeno je slijedeće:

1. Premještanje dijela postojećeg otpada – sadašnji položaj otpada ne omogućavanikakve tehničke intervencije na tijelu otpada za smanjenje nastanka procjednihvoda, te se povremeno nekontrolirano samozapaljuje bez tehničkih mogućnosti zagašenje, a dimovi se nekontrolirano šire u okoliš;

2. Cjelokupan postojeći otpad nakon djelomičnog premještanja se prekriva pokrovnimbrtvenim sustavom kojim se sprečava prodor kišnice u otpad i tako se smanjujekoličina procjednih voda.

3. Predviđena je izgradnja obodnih kanala za sprečavanje dotoka oborinskih voda uvrtaču.

4. Mjerama 1.,2.,3. bitno se utječe na smanjivanje količina voda koje dolaze u doticaj sotpadom, te se na taj način i smanjuju količine procjednih voda koje nekontroliranoodlaze u okoliš.

Brtveni slojevi

Otpad koji je sada samo odložen treba građevinskim strojevima postepeno presložiti i

ugraditi u slojevima, kako bi se formirao planum dna brtvenog sustava. Izvedba brtvenog

sustava na vrhu planuma postojećeg otpada ima dvije funkcije:

temeljni brtveni sustav za novo privremeno odlaganje – onemogućava nekontroliranuodvodnju procjedne vode iz novog otpada,


DVOKUT ECRO 51

pokrovni brtveni sustav – onemogućava daljnji prodor oborina u postojeći otpad iproizvodnju procjedne vode,

Kota planuma vrha presloženog postojećeg otpada tj. kota dna brtvenog sustava je

određena prema količini postojećeg otpada i kapaciteta nove kasete. U momentu izvođenja

tu kotu treba korigirati za razliku količine postojećeg otpada koja će se odložiti u

međuvremenu.

Završni pokrovni sloj

S odlaganjem komunalnog otpada je moguće prekinuti kada se za to steknu uvjeti, odnosno

kada se izgradi županijski centar za gospodarenje otpadom/županijsko odlagalište otpada.

Odlagalište komunalnog otpada se zatvara izvedbom prekrivnog brtvenog sustava na

odloženi otpad. Prekrivni brtveni sustav se izvodi prema Pravilniku o uvjetima za postupanje

s otpadom (NN 123/97 i 112/01).

Slijeganje

Nakon prestanka odlaganja otpada, u tijelu odlagališta se i dalje odvijaju kemijsko-fizikalni

procesi kojima dolazi do smanjenja volumena odloženog otpada i to uvjetuje pojavu

slijeganja i diferencijalnog slijeganja otpada, a samim time i završnog pokrovnog sloja.

Veličina slijeganja ovisi o sastavu odloženog otpada, načinu i tehnologiji ugrađivanja (sa

kompaktorom ili bez njega), visini otpada, postotku vlažnosti pri ugradnji itd. Potpuno

inertiziran komunalni otpad, nakon završenih procesa razgradnje postiže specifičnu težinu od

približno 1300 kg/m3.

Rekultivacija

Rekultivacijom se nakon zatvaranja odlagalište otpada izgledom uklapa u okolni krajobraz, tj.

vraća približno u prijašnje stanje i može se koristiti za neku drugu namjenu.

3.5. IZVORI I VISINA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE SANACIJE

Troškovi odlaganja otpada, sukladno Pravilniku a prema načelu „onečišćivač plaća“

uključuju troškove projektiranja, izgradnje odlagališta, operativne troškove rada odlagališta i

procijenjene troškove zatvaranja odlagališta, održavanja i nadzora tijekom 30 godina


DVOKUT ECRO 52

nakon zatvaranja. Tako je u cijenu odlaganja na indirektan način uključena i cijena sanacije

deponije.

Sva odlagališta na području Grada Vrbovskog, uključujući ona službena i neslužbena

prvenstveno se moraju financirati iz gradskog proračuna. Ostali mogući izvori su: županijski

proračun, Fond zaštite okoliša i energetske učinkovitosti, sredstva ugovornog koncesionara,

donacije, kreditiranja i sl.

Odlagalište Cetin – projektnom dokumentacijom će se utvrditi detaljni troškovi, odnosno

visina i dinamika sredstava namijenjenih sanaciji koja bi omogućila odlaganje kroz vrijeme do

uspostave CGO-a. Tijekom narednih godina korištenja, pridržavajući se mjera predloženih

ovim Planom, ukupna količina otpada na odlagalištu trebala bi se znatno smanjiti svakom

slijedećom godinom korištenja. Potrebno je procijeniti rentabilnost planiranih investicija te

izraditi projektnu dokumentaciju na način da sanacija podrazumijeva ujedno i drugačiji način

odlaganja, tj. obradu otpada i njegovo odvajanje prije odlaganja s ciljem smanjenja količine

otpada, dok bi se potpuna sanacija terena izvela tijekom 2010. ili 2011. godine kada ističe

rok mogućeg korištenja ovog tipa odlagališta. Sanacija mora biti postupna ili brza i

kratkoročna ali s početkom terenskih radova tek u godini zatvaranja. Sukladno članku 21.

Pravilnika o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada

za odlagališta otpada do kraja 2008. godine treba izraditi Plan sanacije i/ili

zatvaranja odlagališta prema uvjetima iz Pravilnika te ga dostaviti županijskom upravnom

odjelu za zaštitu okoliša na suglasnost.

Temeljem odobrenih planova sanacije/zatvaranja i uvjeta iz Pravilnika, postojeća

odlagališta moraju biti sanirana i/ili zatvorena najkasnije do 31. prosinca 2011.

godine.

Prema Planu sanacije odlagališta otpada „Cetin“, Grad Vrbovsko s nastavkom rada do

otvaranja CGO PGŽ, imati će ukupne troškove sanacije u iznosu cca 6.250.072,00 kn (prema

okvirnom troškovniku HIDROPLAN d.o.o)

Uz troškove sanacije treba uzeti u obzir i troškove mjera zaštite okoliša i mjera praćenja

stanja okoliša, koji su procijenjeni u pripadnoj studiji utjecaja na okoliš sanacije odlagališta,

izgradnje i korištenja CGO-a:

Mjere zaštite vezane za provedbu monitoringa na odlagalištu iznose:


DVOKUT ECRO 53

PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA

Prikupljanje meteoroloških parametara 7.500,00

Mjerenje količine i sastava odlagališnih plinova 80.000,00

Uzorkovanje procjednih voda na odlagalištu i laboratorijska analiza kakvoće 60.000,00

Uzorkovanje voda izvora Gojak i laboratorijska analiza kakvoće 60.000,00

UKUPNO 207.500,00

Izvor: DVOKUT ECRO d.o.o.

Sanaciju trebaju pratiti kontinuirane edukacijske mjere na razini mjesnih odbora i grada gdje

treba organizirati svojevrsne „tribine“ na kojima o problemu nelegalnog odlaganja treba

aktivno raspravljati te, po mogućnosti, identificirati počinitelje primjenjujući načelo

„onečišćivač plaća“. Pri tome je potrebno vršiti kontinuirane edukacijske mjere od strane

nadležne gradske službe. Određene manje zadatke tipa nadgledanja terena i bilježenja

promjena te mogućeg sastava i porijekla otpada trebalo bi podijeliti pojedincima koji bi na

kraju mjeseca ili tromjesečja izvještavali svoje mjesne odbore o svojim očevidima. Ovakvim

aktivnim uključivanjem stanovništva, namjera je poticati vlastiti angažman ljudi u rješavanju

problema koje doživljavaju stranim i nametnutim ukoliko nemaju pravo odlučivanja i

kreiranja lokalne razvojne strategije. Izmjenom što većeg broja mještana sa ovakvim

„nadzornim“ ulogama stvara se svojevrsni lokalni korektiv gdje se susjedi međusobno potiču

na prihvatljivo ponašanje obzirom na postupanje s otpadom, bez strogih mjera novčanog

kažnjavanja i drugih sankcija. Pri tome je svakako dobro došla pomoć gradskih službi.

3.6. EDUKACIJA

Stanovništvo Grada potrebno je kontinuirano educirati. Neke od metoda koje je moguće

primijeniti su: radionice, predavanja, prezentacije, plakati, brošure, letci, oglasne ploče,

lokalni mediji – lokalne novine, radio, školske udruge, priredbe s edukacijskim sadržajem i sl.

Potrebno je provoditi edukaciju o:

- mjerama odvojenog prikupljanja i selekcije otpada- mjerama sprečavanja odlaganja otpada na nezaštićeno tlo- opasnostima ugrožavanja zdravlja pri neadekvatnom postupanju s otpadom- ekonomskim i okolišnim prednostima recikliranja otpada- mjerama, akcijama i poticajima koje treba na gradskoj razini poduzeti da bi se

spriječilo nelegalno odlaganje otpada- mjere pristupa i zadržavanja na odlagalištu- važnost korištenja reciklažnog dvorišta, odnosno zelenih otoka- način odlaganja otpada u reciklažnim dvorištima i otocima- pravilnom korištenju energije i mjerama moguće uštede u domaćinstvima


DVOKUT ECRO 54

- opasnostima odlaganja otpada opasnih svojstava u okolišu (stare baterije,ambalaža pesticida, ispiranje opreme od pesticida na nezaštićenim površinama,otpadne kemikalije i sl.)

- potrebi većeg uključivanja komunalnog redarstva, inspekcije zaštite okoliša isanitarne inspekcije u rješavanje problema u okolišu po pozivu mještana

- potrebi korištenja grada i komunalnog poduzeća, koncesionara kao info-servisa zasve upite o gospodarenju otpadom.

Potrebno je osigurati trajnu komunikaciju komunalnog redara sa sanitarnom inspekcijom

i inspekcijom zaštite okoliša kako bi se spriječilo onečišćenje okoliša kemikalijama,

neopasnim i opasnim otpadom. Sve registrirane privredne subjekte na području grada

potrebno je nadzirati u smislu ispunjenja svojih obveza glede postupanja s otpadom i

prijave onečišćujućih tvari u županijski registar onečišćivanja okoliša.


DVOKUT ECRO 55

4.0. ZAKLJUČAK

Plan gospodarenja otpadom grada, odnosno općine donosi gradsko/općinsko vijeće za

razdoblje od osam godina, a njegovu provedbu nadzire nadležni ured. Provedbom ovog

plana postići će se:

o uspostava sustava gospodarenja otpadom u županiji po županijskomkonceptu,

o povećanje udjela odvojeno prikupljanog otpada,o recikliranje i ponovna oporaba otpada,o prethodna obrada otpada prije konačnog odlaganjao smanjenje udjela biorazgradivog otpada u komunalnom otpadu,o izdvajanje goriva iz otpada (GIO),o smanjenje količina otpada koje se odlažu na odlagalištima,o smanjivanje štetnih utjecaja otpada na okoliš,o samoodrživo financiranje sustava gospodarenja komunalnim otpadom.

Grad Vrbovsko može provođenjem mjera navedenih u ovom Planu kao i Planu gospodarenja

otpadom Primorsko-goranske županije preuzeti jedno od vodećih mjesta jedinice lokalne

samouprave obzirom na provođenje ekološki prihvatljivih rješenja. Županija ima interesa

provesti svojevrsno ocjenjivanje razine ekološke osviještenosti i učinkovitosti pojedine

jedinice lokalne samouprave krajem svake godine. Ocjenjivanje se može temeljiti na visini

značaju i obimu provedenih projekata zaštite okoliša realiziranih na razini grada (broj i

uspješnost provedenih edukacijskih tribina u mjesnim odborima, broj i učinkovitost

provedenih akcija čišćenja terena i ukazivanja na onečišćivače koji ne prate zakonsku

regulativu, visini uloženih sredstava u provođenje mjera zaštite okoliša, od kojih mjere

postupanja s otpadom odnosno gospodarenja iskoristivim materijalima predstavljaju

značajan udio, aktivnost školskih i predškolskih ustanova u području ekologije, učinkovitosti

provođenja mjera odvajanja otpada, uspostave reciklažnih dvorišta, smanjenju broja divljih

deponija i smanjenju pojave nelegalnog postupanja na odlagalištima i sl.).

Grad mora biti nositelj i pokretač svih mjera predloženih ovim Planom,

Županijskim planom gospodarenja otpadom i Programom zaštite okoliša

Primorsko-goranske županije te je odgovoran za učinkovitost provedbe Plana

gospodarenja otpadom Grada Vrbovskog. Gradonačelnik je dužan, sukladno

Zakonu o otpadu, svake godine izraditi Izvješće o provedbi Plana gospodarenja


DVOKUT ECRO 56

otpadom te ga do 30. travnja tekuće godine za prethodnu godinu, podnijeti

gradskom vijeću na usvajanje. Poglavito mora sadržavati izvješće o provedbi

obveza i učinkovitosti poduzetih mjera. Nadležni županijski ured nadzire

provedbu Plana i usvojena gradska izvješća dostavlja nadležnom Ministarstvu i

Agenciji za zaštitu okoliša.

Ovaj Plan i Izvješća o izvršenju Plana objavljuju se u Službenom glasilu jedinice regionalne

samouprave.

Documents

PLAN GOSPODARENJA OTPADOM GRADA …dokumenti.azo.hr/Dokumenti/PGO_grada_Vrbovsko.pdfPlan gospodarenja otpadom grada Vrbovsko DVOKUTECRO 2 1.0. UVOD I POLAZNE OSNOVE Neodgovarajue gospodarenje