PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINA CETINGRAD ZA … · 2018-05-22 · Plan gospodarenja otpadom Općine Cetingrad za razdoblje od 2018.-2023. godine HIDROPLAN d.o.o. za izgradnju i

d.o.o. za izgradnju i konzalting

PLAN GOSPODARENJA OTPADOM

OPĆINA CETINGRAD

ZA RAZDOBLJE 2018.-2023. GODINE

Zagreb, veljača 2018.

Plan gospodarenja otpadom Općine Cetingrad za razdoblje od 2018.-2023. godine

HIDROPLAN d.o.o. za izgradnju i konzalting 1

SADRŽAJ

0.OPĆI DIO ................................................................................................................................... 1

0.1.Rješenje za izdavanje suglasnosti za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša .......................... 1

0.2.Ključni pojmovi i njihovo objašnjenje ........................................................................................ 5

0.3.Važeći zakonski propisi u gospodarenju otpadom ....................................................................... 9

1. UVOD ...................................................................................................................................11

1.1.Obveze Općine Cetingrad temeljem ZOGO................................................................................15

2. ANALIZA TE OCJENA STANJA I POTREBA U GOSPODARENJU OTPADOM NA PODRUČJU OPĆINE

CETINGRAD .................................................................................................................................17

2.1.Osnovni podaci o Općini Cetingrad ...........................................................................................17

2.2.Analiza postojećeg stanja u gospodarenju otpadom Općine Cetingrad ........................................23

2.2.1.Sakupljanje, odvoz i odlaganje otpada na području Općine Cetingrad ......................................23

2.3.Izobrazno-informativne aktivnosti ............................................................................................24

2.4.Analiza obveza Općine Cetingrad .............................................................................................24

3.PODACI O VRSTAMA I KOLIČINAMA PROIZVEDENOG OTPADA, ODVOJENO SAKUPLJENOG OTPADA,

ODLAGANJU KOMUNALNOG I BIORAZGRADIVOG OTPADA TE OSTVARIVANJU CILJEVA ...................29

3.1.Vrste i količine proizvedenog otpada i odvojeno skupljenog otpada na području Općine Cetingrad

...................................................................................................................................30

3.1.1.Količine odvojeno prikupljenog otpada na području Općine Cetingrad .....................................30

3.1.2.Proizvedena količina otpada po stanovniku na području Općine Cetingrad ...............................35

4.CILJEVI I MJERE GOSPODARENJA OTPADOM NA PODRUČJU OPĆINE CETINGRAD ........................36

5. PODACI O PLANIRANIM I POSTOJEĆIM GRAĐEVINAMA ZA GOSPODARENJE OTPADOM TE

STATUSU SANACIJE NEUSKLAĐENIH ODLAGALIŠTA I LOKACIJA ONEČIŠĆENIH OTPADOM ..............38

5.1.Podaci o planiranim i postojećim građevinama za gospodarenje otpadom ..................................38

5.2.Status sanacije neusklađenih odlagališta i lokacija onečišćenih otpadom ....................................44

5.3.Podaci o lokacijama odbačenog otpada i njihovom uklanjanju ...................................................45

6.MJERE POTREBNE ZA OSTVARIVANJE CILJEVA SMANJIVANJA ILI SPRJEČVANJA NASTANKA

OTPADA, UKLJUČUJUĆI IZOBRAZNO-INFORMATIVNE AKTIVNOSTI I EDUKACIJU STANOVNIŠTVA ...46

6.1.Sprječavanje nastanka otpada .................................................................................................46

7.OPĆE MJERE ZA GOSPODARENJE OTPADOM, OPASNIM OTPADOM I POSEBNIM KATEGORIJAMA

OTPADA.......................................................................................................................................49

7.1.Opće mjere za gospodarenje otpadom .....................................................................................49

7.2.Mjere za gospodarnje opasnim otpadom ..................................................................................50

7.3.Mjere gospodarenja posebnim kategorijama otpada ..................................................................50

8.MJERE PRIKUPLJANJA MIJEŠANOG KOMUNALNOG I BIORAZGRADIVOG KOMUNALNOG OTPADA ..51

9.MJERE ODVOJENOG PRIKUPLJANJA OTPADNOG PAPIRA, METALA, STAKLA, PLASTIKE TE KRUPNOG

(GLOMAZNOG) KOMUNALNOG OTPADA .........................................................................................52

10.PROJEKTI VAŽNI ZA PROVEDBU PLANA GOSPODARENJA KOMUNALNIM OTPADOM ....................54

11. ROKOVI I NOSITELJI IZVRŠENJA PLANA ..................................................................................57



12.ZAKLJUČAK .............................................................................................................................58

13.LITERATURA ...........................................................................................................................59



0. OPĆI DIO

0.1. Rješenje za izdavanje suglasnosti za obavljanje stručnih poslova zaštite

okoliša

Rješenje za izdavanje suglasnosti tvrtki HIDROPLAN d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu,

Horvaćanska cesta 17/a za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša, KLASA: UP/I-351-02/17-

08/04, UR.BROJ: 517-06-2-1-1-17-2, Zagreb, 24. ožujka 2017. godine.





0.2. Ključni pojmovi i njihovo objašnjenje

Ključni pojmovi koji će se koristiti u ovome planu gospodarenja otpadom, a sukladno važećoj

legislativi su:

BIOLOŠKI RAZGRADIV OTPAD je otpad koji se može razgraditi biološkim aerobnim ili

anaerobnim postupkom.

BIOOTPAD je biološki razgradiv otpad iz vrtova i parkova, hrana i kuhinjski otpad iz

kućanstava i restorana, obiteljskih i maloprodajnih objekata i slični otpad iz proizvodnje

prehrambenih proizvoda.

BIORAZGRADIVI KOMUNALNI OTPAD je otpad nastao u kućanstvu i otpad koji je po

prirodi i sastavu sličan otpadu iz kućanstva, osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede,

šumarstva, a koji u svom sastavu sadrži biološki razgradiv otpad.

CENTAR ZA GOSPODARENJE OTPADOM je sklop više međusobno funkcionalno i/ili

tehnološki povezanih građevina i uređaja za obradu komunalnog otpada.

CENTRI ZA PONOVNU UPORABU I MREŽE ZA PONOVNU UPORABU su subjekti čija je

aktivnost sakupljanje, obnova ili popravak i ponovna distribucija proizvoda koji bi u suprotnom

postali otpad.

GRAĐEVINA ZA GOSPODARENJE OTPADOM je građevina za sakupljanje otpada (skladište

otpada, pretovarna stanica i reciklažno dvorište), građevina za obradu otpada i centar za

gospodarenje otpadom. Ne smatra se građevinom za gospodarenje otpadom građevina druge

namjene u kojoj se obavlja djelatnost oporabe otpada,

GRAĐEVNI OTPAD je otpad nastao prilikom gradnje građevina, rekonstrukcije, uklanjanja i

održavanja postojećih građevina, te otpad nastao iz iskopanog materijala, koji se ne može bez

prethodne oporabe koristiti za građenje građevine zbog kojeg građenja je nastao,

INERTNI OTPAD jest otpad koji ne podliježe značajnim fizikalnim, kemijskim i/ili biološkim

promjenama,

KRUPNI GLOMAZNI OTPAD je predmet ili tvar koju je zbog zapremine i/ili mase neprikladno

prikupljati u sklopu usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i određen je naputkom

iz čl.29. st. 11 Zakona o održivom gospodarenju otpadom,

KOMUNALNI OTPAD je otpad nastao u kućanstvu i otpad koji je po prirodi i sastavu sličan

otpadu iz kućanstva, osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede i šumarstva,

MIJEŠANI KOMUNALNI OTPAD je otpad iz kućanstava i otpad iz trgovina, industrije i iz

ustanova koji je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, iz kojeg posebnim

postupkom nisu izdvojeni pojedini materijali (npr. papir, staklo, plastika i drugo) te je u

Katalogu otpada označen kao 20 03 01,

NEOPASNI OTPAD je otpad koji ne posjeduje nijedno od opasnih svojstava određenih

Prilogom Uredbe (EU) br. 1357/2014,



ODLAGALIŠTE OTPADA je građevina namijenjena odlaganju otpada na površinu ili pod

zemlju (podzemno odlagalište).

ODVOJENO SAKUPLJANJE je sakupljanje otpada tako da se otpad odvaja prema njegovoj

vrsti i svojstvima kako bi se olakšala obrada i sačuvala vrijedna svojstva otpada,

OPASNI OTPAD je otpad koji posjeduje jedno ili više svojstava određenih Prilogom Uredbe

(EU) br. 1357/2014,

OPORABA OTPADA je svaki postupak čiji je glavni rezultat uporaba otpada u korisne svrhe

kada otpad zamjenjuje druge materijale koje bi inače trebalo uporabiti za tu svrhu ili otpad

koji se priprema kako bi ispunio tu svrhu, u tvornici ili u širem gospodarskom smislu,

OTPAD je svaka tvar koju posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti,

PONOVNA UPORABA je svaki postupak kojim se omogućava ponovno korištenje proizvoda

ili dijelova proizvoda koji nisu otpad, u istu svrhu za koju su izvorno načinjeni,

POSJEDNIK OTPADA je proizvođač otpada ili pravna i fizička osoba koja je u posjedu otpada,

POSTROJENJE ZA SORTIRANJE ODVOJENO PRIKUPLJENOG OTPADA

(SORTIRNICA) je građevina za gospodarenje otpadom namijenjena razvrstavanju,

mehaničkoj obradi i skladištenju odvojeno prikupljenog komunalnog otpada,

POSTUPCI GOSPODARENJA OTPADOM sakupljanje otpada, interventno sakupljanje

otpada, priprema za ponovnu uporabu, priprema prije oporabe i zbrinjavanja, postupci

oporabe i zbrinjavanja, trgovanje otpadom, posredovanje u gospodarenju otpadom, prijevoz

otpada, energetska oporaba određenog otpada, sakupljanje otpada u reciklažno dvorište i

privremeno skladištenje vlastitog proizvodnog otpada;

PRETOVARNA STANICA (transfer stanica) je građevina za skladištenje, pripremu i pretovar

otpada namijenjenog prijevozu prema mjestu njegove oporabe ili zbrinjavanja,

PRIPREMA ZA PONOVNU UPORABU su postupci oporabe kojima se proizvodi ili dijelovi

proizvoda koji su postali otpad provjerom, čišćenjem ili popravkom, pripremaju za ponovnu

uporabu bez dodatne prethodne obrade;

PROBLEMATIČNI OTPAD je opasni otpad iz podgrupe 20 01 Kataloga otpada koji

uobičajeno nastaje u kućanstvu te opasni otpad koji je po svojstvima, sastavu i količini

usporediv s opasnim otpadom koji uobičajeno nastaje u kućanstvu pri čemu se problematičnim

otpadom smatra sve dok se nalazi kod proizvođača tog otpada,

PROIZVODNI OTPAD je otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i

drugim procesima, osim ostataka iz proizvodnog procesa koji se koriste u proizvodnom procesu

istog proizvođača,

PROIZVOĐAČ OTPADA je svaka osoba čijom aktivnošću nastaje otpad i/ili koja prethodnom

obradom, miješanjem ili drugim postupkom mijenja sastav ili svojstva,



RECIKLAŽNI CENTAR je sklop građevina i uređaja za sakupljanje i obradu komunalnog

otpada. Obrada otpada su postupci oporabe ili zbrinjavanja i postupci pripreme prije oporabe

ili zbrinjavanja. Reciklažni centar se može sastojati od: centra za ponovnu uporabu, reciklažnog

dvorišta, reciklažnog dvorišta za građevinski otpad, postrojenja za sortiranje odvojeno

prikupljenog otpada (sortirnica) i postrojenja za biološku (aerobnu ili anaerobnu) obradu

odvojeno prikupljenog biootpada,

RECIKLAŽNO DVORIŠTE je nadzirani ograđeni prostor namijenjen odvojenom prikupljanju

i privremenom skladištenju manjih količina posebnih vrsta otpada,

RECIKLAŽNO DVORIŠTE ZA GRAĐEVNI OTPAD je građevina namijenjena razvrstavanju,

mehaničkoj obradi i privremenom skladištenju građevnog otpada,

RECIKLIRANJE je svaki postupak oporabe, uključujući ponovnu preradu organskog

materijala, kojim se otpadni materijali prerađuju u proizvode, materijale ili tvari za izvornu ili

drugu svrhu osim uporabe otpada u energetske svrhe, odnosno prerade u materijal koji se

koristi kao gorivo ili materijal za zatrpavanje,

SAKUPLJANJE OTPADA je prikupljanje otpada, uključujući prethodno razvrstavanje otpada

i skladištenje otpada u svrhu prijevoza na obradu;

SKLADIŠTENJE OTPADA je privremeni smještaj otpada u skladištu najduže do godinu dana;

SPRJEČAVANJE NASTANKA OTPADA su mjere poduzete prije nego li je tvar, materijal ili

proizvod postao otpad, a kojima se smanjuju: količine otpada uključujući ponovnu uporabu

proizvoda ili produženje životnog vijeka proizvoda, štetan učinak otpada na okoliš i zdravlje

ljudi ili sadržaj štetnih tvari u materijalima i proizvodima,

SANACIJA ONEČIŠĆENOG TLA je skup aktivnosti i radova radi uklanjanja posljedica

onečišćenja tla otpadom kojima se vraćaju, ako je to moguće, prirodna svojstva tla ili se tlo

priprema za novu namjenu,

TERMIČKA OBRADA OTPADA su postupci spaljivanja, suspaljivanja i drugi postupci obrade

otpada kojima se promjenom temperature otpada postiže promjena strukture i svojstva

otpada,

ZBRINJAVANJE OTPADA je svaki postupak koji nije oporaba otpada, uključujući slučaj kad

postupak kao sekundarnu posljedicu ima obnovu tvari ili energije. U dodatku I. Zakona o

održivom gospodarenju otpadom sadržan je popis postupaka zbrinjavanja koji ne isključuje

druge moguće postupke zbrinjavanja otpada i

ZELENI OTOK je prostor javne površine na kojem se nalaze spremnici za odvojeno

sakupljanje otpadnog papira, stakla, plastike, metala i tekstila.

Kratice koje se koriste u planu imaju sljedeće značenj

CGO Centar za gospodarenje otpadom

DZS Državni zavod za statistiku



EU Europska unija

FZOEU Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

HAOP Hrvatska agencija za okoliš i prirodu

JLS Jedinica lokalne samouprave

MGIPU Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja

MZOE Ministarstvo zaštite okoliša i energetike

NN Narodne novine

PGORH Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2022.

RH Republika Hrvatska

ROO Registar onečišćivača okoliša

ZOGO Zakon o održivom gospodarenju otpadom



0.3. Važeći zakonski propisi u gospodarenju otpadom

EU DIREKTIVE

Najvažnije direktive EU iz područja gospodarenja otpadom organizirane su u četiri grupe

direktiva, ovisno o tome što propisuju:

okvir gospodarenja otpadom (Okvirna direktiva o otpadu (2008/98/EC) i Direktiva

opasnom otpadu (91/689/EEC),

posebne tokove otpada (Direktiva o ambalaži i ambalažnom otpadu, Direktiva o

otpadnim uljima, Direktiva o otpadu iz industrije u kojoj se koristi titan-dioksid,

Direktiva otpadnim vozilima, Direktiva o mulju iz uređaja za pročišćavanje otpadnih

voda, Direktiva o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi, Direktiva o baterijama i

akumulatorima koji sadrže određene opasne tvari, Direktiva o zbrinjavanju

polikloriranih bifenila i polikloriranih terfenila),

pošiljke otpada, uvoz i izvoz otpada (Uredba o nadzoru i kontroli otpreme otpada unutar

područja, na području i s područja Europske Unije) i

građevine za obradu i odlaganje otpada (Direktiva o odlagalištima, Direktiva o

spaljivanju otpada, Direktiva o industrijskim emisijama (integrirano sprečavanje i

kontrola onečišćenja).

ZAKONODAVSTVO RH

U sljedećm dijelu teksta bit će dan pregled relevantnog zakonodavnog okvira iz područja

gospodarenja otpadom na području Republike Hrvatske, a u koji su prenesene osnovne

postavke iz gospodarenja otpadom Europske unije:

Nacionalna strategija zaštite okoliša i Nacionalni plan djelovanja na okoliš (NN 46/02)

Strategija i program prostornog uređenja Republike Hrvatske (izmjene i dopune NN 76/13)

Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13 , 78/15 i 12/18)

Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13 i 73/17)

Uredba o gospodarenju komunalnim otpadom (NN 50/17)

Uredba o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima (NN 105/15)

Uredba o gospodarenju otpadnim vozilima (NN 112/15)

Uredba o gospodarenju otpadnom ambalažom (NN 97/15)

Uredba o jediničnim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobližim kriterijima i mjerilima

za utvrđivanje naknada na opterećivanje okoliša otpadom (NN 71/04)

Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta

otpada (NN 114/15)

Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 117/17)

Pravilnik o mjerilima, postupku i načinu utvrđivanja iznosa naknade vlasnicima nekretnina i

jedinicama lokalne samouprave (NN 59/06, 109/12 i 93/16)



Pravilnik o termičkoj obradi otpada (NN 75/16)

Pravilnik o registru onečišćavanja okoliša (NN 87/15)

Pravilnik o katalogu otpada (NN 90/15)

Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja očevidnika obveznika plaćanja naknade za

opterećivanje okoliša otpadom (120/04)

Pravilnik o načinu i rokovima obračunavanja i plaćanja naknada za opterećivanje okoliša

otpadom (NN 95/04)

Pravilnik o ambalaži i otpadnoj ambalaži (NN 88/15, 78/16 i 116/17)

Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama (NN 40/06, 31/09, 156/09, 111/11, 86/13 i

113/16)

Pravilnik o baterijama i akumulatorima i otpadnim baterijama i akumulatorima (NN 111/15)

Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (NN 124/06, 121/08, 31/09, 156/09, 91/11, 45/12,

86/13 i 95/15)

Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima (NN 125/15 i 90/16)

Pravilnik o gospodarenju muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kada se mulj koristi

u poljoprivredi (NN 38/08)

Pravilnik o gospodarenju otpadnim električnim i elektroničkim uređajima i opremom (NN 74/07,

133/08, 31/09, 156/09, 143/12, 86/13 i 42/14)

Pravilnik o gospodarenju otpadnim tekstilom i otpadnom obućom (NN 99/15)

Pravilnik o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest (NN 69/16)

Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom (NN 50/15)

Pravilnik o praćenju kvalitete zraka (NN 79/17)

Naputak o postupanju s otpadom koji sadrži azbest (NN 89/08)

Naputak o glomaznom otpadu (NN 79/15)



1. UVOD

Što je uopće otpad? Otpad je svaka tvar ili predmet koji posjednik odbacuje, namjerava ili

mora odbaciti. Suvremeni sustav gospodarenja otpadom usmjeren je na sprječavanje nastanka

otpada, smanjenje količina proizvedenog otpada i smanjenje štetnih učinaka otpada na ljudsko

zdravlje i okoliš. Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13 i 73/17, u daljnjem

tekstu ZOGO) utvrđene su mjere za sprječavanje ili smanjenje štetnog djelovanja otpada na

ljudsko zdravlje i okoliš na način smanjenja količina otpada u nastanku i/ili proizvodnji te se

uređuje gospodarenje otpadom bez uporabe rizičnih postupaka po ljudsko zdravlje i okoliš, uz

korištenje vrijednih svojstava otpada.

NAČELA GOSPODARENJA OTPADOM

Gospodarenje otpadom temelji se na uvažavanju načela zaštite okoliša propisanih zakonom

kojim se uređuje zaštita okoliša i pravnom stečevinom Europske unije, načelima

međunarodnog prava zaštite okoliša te znanstvenih spoznaja, najbolje svjetske prakse i pravila

struke, a osobito na sljedećim načelima:

1. NAČELO ONEČIŠĆIVAČ PLAĆA- proizvođač otpada, prethodni posjednik otpada,

odnosno posjednik otpada snosi troškove mjera gospodarenja otpadom, te je

financijski odgovoran za provedbu sanacijskih mjera zbog štete koju je prouzročio ili bi

je mogao prouzročiti otpad,

2. NAČELO BLIZINE– obrada otpada mora se obavljati u najbližoj odgovarajućoj

građevini ili uređaju u odnosu na mjesto nastanka otpada, uzimajući u obzir

gospodarsku učinkovitost i prihvatljivost za okoliš,

3. NAČELO SAMODOSTATNOSTI – gospodarenje otpadom će se obavljati na

samodostatan način omogućavajući neovisno ostvarivanje propisanih ciljeva na razini

države, a uzimajući pri tom u obzir zemljopisne okolnosti ili potrebu za posebnim

građevinama za posebne kategorije otpada i

4. NAČELO SLJEDIVOSTI– utvrđivanje porijekla otpada s obzirom na proizvod,

ambalažu i proizvođača tog proizvoda kao i posjed tog otpada uključujući i obradu.

Proizvođač proizvoda od kojeg nastaje otpad, odnosno proizvođač otpada snosi troškove

gospodarenja tim otpadom.

NAČIN GOSPODARENJA OTPADOM

Gospodarenje otpadom provodi se na način koji najmanje utječe na okoliš i ljudsko zdravlje, a

osobito kako bi se izbjeglo sljedeće:

1. rizik od onečišćenja mora, voda, tla i zraka te ugrožavanja biološke raznolikosti,

2. pojava neugode uzorkovane bukom i/ili mirisom,

3. štetan utjecaj na područja kulturno-povijesnih, estetskih i prirodnih vrijednosti te

drugih vrijednosti koje su od posebnog interesa i

4. nastajanje eksplozije ili požara.



Gospodarenjem otpadom mora se osigurati da otpad koji preostaje nakon postupaka obrade i

koji se zbrinjava odlaganjem ne predstavlja opasnost za buduće generacije.

RED PRVENSTVA GOSPODARENJA OTPADOM

Kako bi se spriječio nastanak otpada te primijenili propisi i politike gospodarenja otpadom,

primjenjuje se red prvenstva gospodarenja otpadom koji podrazumijeva:

1. sprječavanje nastanka otpada,

2. priprema za ponovnu uporabu,

3. recikliranje,

4. drugi postupci oporabe npr. energetska oporaba i

5. zbrinjavanje otpada.

Slika 1 Red prvenstva gospodarenja otpadom

Postupak zbrinjavanja otpada koji uključuje i odlaganje otpada, najmanje je poželjan postupak

gospodarenja otpadom jer odlagališta kao takva, ako nisu uređena u skladu sa zahtjevima iz

zakona te propisa područja gospodarenja otpadom predstavljaju velik okolišni problem. Naime,

uzrokuju emisije štetnih plinova, prašine, bio-aerosola, neugodnih mirisa, uzrokuju emisije u

vode, kako površinske tako i podzemne te uzrokuju zauzeće zemljišta te vizualno narušavaju

krajobrazne vizure područja u kojem se nalaze.

Osim toga ukoliko nisu propisno sanirana i uređena, na njima se naseljavaju štetočine koje su

potencijalna opasnost za ljudsko zdravlje. Također, onemogućuju ponovno iskorištenje

potencijalno vrijednih sirovina, koje jednom kada su odložene više se ne mogu iskoristiti i

povratiti u ekonomski sustav proizvodnje.



,,Neuređeni sustav gospodarenja otpadom negativno se odražava na sastavnice okoliša kao

što su voda, zrak, more i tlo te na klimu, ljudsko zdravlje i drugi živi svijet. Osobito su ugrožene

podzemne vode koje su glavni izvor zaliha pitke vode i temeljni nacionalni resurs.''1

Gospodarenjem otpadom mora se osigurati da otpad koji preostaje nakon postupaka obrade i

koji se zbrinjava odlaganjem ne predstavlja opasnost za buduće generacije.

CILJEVI GOSPODARENJA OTPADOM VAŽNI ZA JLS

Dakle, gospodarenje otpadom prioritetno je pitanje zaštite okoliša Republike Hrvatske te

ujedno i problem s najvećim zaostajanjem, kako organizacijskim tako i financijskim, za

standardima Europske Unije.

Uzroci zaostajanja za europskim standardima proizlaze iz nepoštivanja postojećih propisa

Republike Hrvatske, nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka i tokova otpada, gotovo

potpunog odsustva nastojanja da se smanji količina i/ili opasna svojstva otpad, neprimjerenog

odlaganja otpada u prošlosti, ali i danas te niskog stupnja recikliranja otpada, zanemarive

obrade/prerade otpada uz veliki broj zatečenih i neriješenih problema2.

Ciljevi propisani Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do

2022. godine (NN 03/17, u daljnjem tekstu PGORH) nužni za ostvarenje učinkovitog i cjelovitog

sustava gospodarenja otpadom, a važni na razini jedinice lokalne samouprave (JLS u daljnjem

tekstu) su:

Smanjenje količine proizvedenog komunalnog otpada za 5% u odnosu na ukupno

proizvedenu količinu komunalnog otpada u 2015. godini,

Odvojeno prikupiti 60% komunalnog otpada (papira, kartona, stakla, plastike, metala

i biootpada),

Odvojeno prikupiti 40% biootpada iz komunalnog otpada,

Odložiti manje od 25% komunalnog otpada,

Odvojeno prikupiti 75% građevnog otpada,

Uspostaviti sustav gospodarenja otpadnim muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih

voda,

Unaprijediti sustav gospodarenja posebnim kategorijama otpada,

Sanirati lokacije onečišćene otpadom,

Kontinuirano provoditi izobrazno-informativne aktivnosti i

Unaprijediti nadzor nad gospodarenjem otpadom.

Plan gospodarenja otpadom Općine Cetingrad temeljit će se na ciljevima PGORH te odredbama

definiranih ZOGO-om.

1 Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05) 2 Nacionalna strategija zaštite okoliša, NN 46/02



IZRADA I USVAJANJE PLANA GOSPODARENJA OTPADOM JLS

Temeljem čl. 21 iz ZOGO, Općina Cetingrad dužna je izraditi Plan gospodarenja otpadom, a za

isti je potrebno ishoditi prethodnu suglasnost upravnog tijela Karlovačke županije, a koje je

nadležno za poslove zaštite okoliša. Kada se ishodi suglasnost za Plan gospodarenja otpadom

Općine Cetingrad tj. kada se utvrdi da je Plan usklađen s propisima ZOGO-a, predstavničko

tijelo Jedinice lokalne samouprave (u daljnjem tekstu JLS) donosi isti i o tome obavještava

Agenciju.

Plan gospodarenja otpadom Općine Cetingrad donosi Općinsko vijeće za razdoblje od šest

godina, a njegove izmjene i dopune po potrebi. Plan gospodarenja otpadom JLS, objavljuje se

u službenom glasilu JLS.

Nacrt Plana i nacrt plana gospodarenja otpadom JLS objavljuje se radi pribavljanja prijedloga,

mišljenja i primjedbi javnosti.

Posredstvom medija odnosno jedinica lokalne samouprave i izvješćuje javnost o mjestu na

kojem je nacrt Plana i nacrt plana gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave i

dostupan te načinu i vremenu iznošenja mišljenja, prijedloga i primjedbi. Rok u kojem javnost

može iznositi primjedbe, prijedloge i mišljenja ne može biti kraći od 30 dana od dana objave.

Prije započinjanja postupka izrade Plana, JLS je dužna prema članku 66. Zakona o zaštiti

okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15 i 12/18), zatražiti mišljenje o potrebi provedbe postupka

ocjene odnosno stratešku procjene upravnog tijela za zaštitu okoliša u Županiji.



1.1. Obveze Općine Cetingrad temeljem ZOGO

Zakonske obveze temeljem ZOGO-a navode da je jedinica lokalne samouprave, u ovom

slučaju Općina Cetingrad, prema članku 28. dužna osigurati (stavak 1.):

Javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog

otpada,

Odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog

(glomaznog) komunalnog otpada,

Sprječavanje odbacivanja otpada na način suprotan ZOGO te uklanjanje tako

odbačenog otpada,

Provedbu Plana,

Donošenje i provedbu Plana gospodarenja otpadom JLS, odnosno Grada Zagreba,

Provođenje izobrazno-informativnih aktivnosti na svojem području,

Mogućnost provedbe akcija prikupljanja otpada.

Također sukladno članku 28. ZOGO navodi se da više jedinica lokalne samouprave mogu

sporazumno osigurati zajedničko ispunjenje jedne ili više obveza iz stavka 1. članka 28. ZOGO.

Nadalje, JLS je dužna sudjelovati u sustavima sakupljanja posebnih kategorija otpada sukladno

propisu kojim se uređuje gospodarenje posebnom kategorijom otpada. JLS dužna je osigurati

provedbu obveze navedene stavkom 1. članka 28. u skladu s načelima zaštite okoliša, održivog

razvoja i gospodarenja otpadom osiguravajući pri tome javnost rada.

JAVNA USLUGA PRIKUPLJANJA MIJEŠANOG I BIORAZGRADIVOG KOMUNALNOG

OTPADA

Člankom 30. ZOGO, stavak (1) navodi se da javna usluga prikupljanja miješanog komunalnog

otpada i prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada podrazumijeva prikupljanje tog

otpada na određenom području pružanja usluge putem spremnika od pojedinih korisnika i

prijevoz tog otpada do ovlaštene osobe za obradu tog otpada.

U stavku (2) navodi se da je javna usluga prikupljanja miješanog komunalnog otpada i

biorazgradivog komunalnog otpada usluga koja se smatra općim interesom.

OBVEZA ODVOJENOG PRIKUPLJANJA OTPADNOG PAPIRA, METALA, STAKLA,

PLASTIKE I TEKSTILA TE KRUPNOG (GLOMAZNOG) KOMUNALNOG OTPADA

Člankom 35. ZOGO-a utvrđene su i obveze jedinice lokalne samouprave glede odvojenog

prikupljanja otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog)

komunalnog otpada:

(1) Jedinica lokalne samouprave izvršava obvezu odvojenog prikupljanja problematičnog

otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog)

komunalnog otpada na način da osigura:

funkcioniranje jednog ili više reciklažnih dvorišta, odnosno mobilne jedinice na

svom području,



postavljanje odgovarajućeg broja i vrsta spremnika za odvojeno sakupljanje

problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila, koji nisu

obuhvaćeni sustavom gospodarenja posebnom kategorijom otpada, na javnoj

površini,

obavještavanje kućanstava o lokaciji i izmjeni lokacije reciklažnog dvorišta, mobilne

jedinice i spremnika za odvojeno sakupljanje problematičnog otpada, otpadnog

papira, metala, stakla, plastike i tekstila i

uslugu prijevoza krupnog (glomaznog) komunalnog otpada na zahtjev korisnika usluge.

SPRJEČAVANJE NEPROPISNOG ODBACIVANJA OTPADA U OKOLIŠ I UKLANJANJE

ISTOG

Provedbu obveze sprječavanje odbacivanja otpada na način suprotan ZOGO te uklanjanje tako

odbačenog otpada, osigurava osoba koja obavlja poslove službe nadležne za komunalni red

jedinice lokalne samouprave (komunalni redar). Potonje se osigurava mjerama za sprječavanje

nepropisnog odbacivanja otpada te mjerama za uklanjanje otpada odbačenog u okoliš što

uključuje i uklanjanje naplavljenog morskog otpada. Detaljno postupanje s nepropisno

odbačenim otpadom kao i uklanjanje takvog otpada propisani su u sklopu ZOGO.

PROVOĐENJE IZOBRAZNO-INFORMATIVNIH AKTIVNOSTI

Općina Cetingrad dužna je sukladno ZOGO o svom trošku osigurati godišnju provedbu

izobrazno-informativnih aktivnosti u vezi gospodarenja otpadom na svome području, a osobito

javne tribine, informativne publikacije o gospodarenju otpadom i objavu specijaliziranih priloga

u medijima kao što su TV i radio. Također, izvješće o provedbi izobrazno-informativnih

aktivnosti je dio godišnjeg izvješća o provedbi plana gospodarenja otpadom JLS.

MOGUĆNOST PROVEDBE AKCIJE PRIKUPLJANJA OTPADA

Pravna i fizička osoba-obrtnik može, u suradnji s osobom koja posjeduje važeću dozvolu za

gospodarenje otpadom za gospodarenje vrstom otpada koji će se prikupljati akcijom,

organizirati akciju prikupljanja određenog otpada u svrhu provedbe sportskog, edukativnog,

ekološkog ili humanitarnog sadržaja ako je ishodila suglasnost upravnog tijela JLS koji je

nadležan za poslove zaštite okoliša.



2. ANALIZA TE OCJENA STANJA I POTREBA U GOSPODARENJU OTPADOM NA

PODRUČJU OPĆINE CETINGRAD

2.1. Osnovni podaci o Općini Cetingrad

Područje Općine Cetingrad zaprema površinu od 136,99 km². Općina Cetingrad je krajnji

istočni pogranični dio Karlovačke županije. Na zapadu i jugu graniči s Gradom Slunjom, na

sjeveru s Općinom Vojnić, na krajnjem jugoistoku s općinom Rakovica te na istoku s državnom

granicom sa susjednom Bosnom i Hercegovinom (Slika 2).

Slika 2 Položaj Općine Cetingrad s obzirom na teritorijalno-politički ustroj Karlovačke županije (Izvor: http://www.zavod-kazup.hr/, veljača 2018. godine)

Općinsko središte Cetingrad udaljeno od Slunja 20 km, Vojnića 25 km, Krnjaka 28 km, Rakovice

30 km, Topuskog 30 km, Gline 45 km, Karlovca 50 km, te od bližih važnijih središta u BiH:Velike

Kladuše 10 km, Cazina 40 km i Bihaća 55 km. Pojedina samostalna naselja u općini Cetingrad

udaljena su od svog središta lokalne samouprave između 2 i 12 km.



Slika 3 Općina Cetingrad (https://ispu.mgipu.hr/ veljača 2018. godine)

EKOLOŠKA MREŽA I ZAŠTIĆENA PODRUČJA

Prema Uredbi o ekološkoj mreži (NN 124/13 i 105/15) na zapadnoj granici Općine Cetingrad

prema Općini Slunj, nalaze se područje Ekološke mreže značajno za vrste i stanišne tipove

(Slika 4):

HR2001177 PONOR POD KREMENOM

HR2001336 PODRUČJE OKO MATEŠIĆA PEĆINE

HR2001504 GORNJI TOK KORANE

POVS područje HR2001177 PONOR POD KREMENOM

Važno je mjesto za očuvanje stanišnog tipa 8310 Špilje i jame zatvorene za javnost. Naime

radi se o krškoj špilji čija ukupna dužina kanala iznosi 1.019 m. Lokalitet je važan i značajan

za očuvanje pripadnika stigo i troglo faune kao što su: Anophthalmus sp., Trechinae n.sp.,

Niphargus sp. Najveće prijetnje ovome lokalitetu predstavljaju uznemiravanja od strane

čovjeka, intruzije u špiljske objekte kao i onečišćenja površinskih tokova vode.

POVS područje HR2001336 PODRUČJE OKO MATEŠIĆA PEĆINE

Sjeveroistočno od Slunja nalazi se selo Matešić i špilja istog naziva. Radi se o stanišnom tipu

8310 Špilje i jame zatvorene za javnost. Važan je lokalitet za šišmiše (vrste: dugokriliog

pršnjaka Miniopterus schreibersii, Myotis blythii, dugonogog šišmiša Myotis capaccinii, riđeg

šišmiša Myotis emarginatus, južnog potkovnjaka Rhinolophus euryale, velikog potkovnjaka

Rhinolophus ferrumequinum i malog potkovnjaka Rhinolophus hipposideros) te stanište od

značaja za očuvanje predstavnika stigo i troglo faune: Niphargus sp. te Monolistra sp. Također,

važno je područje za očuvanje populacije potočnog raka Austropotamobius torrentium u



kontinentalnoj biogeografskoj regiji Hrvatske. Ugroze za ovo područje predstavljaju uklanjanje

mrtvih i umirućih stabala, antropogene pritisci kao i smeće te kruti otpad.

HR2001504 GORNJI TOK KORANE

Korana je rijeka u središnjoj Hrvatskoj ukupne dužine 134 km i slivne površine 2.595 km2 te

pripada slivu Crnog mora. Rijeka izvire u istočnom dijelu Like i stvara Plitvička jezera. Nizvodno

od Plitvičkih jezera, rijeka Korana formira 25 km dugu granicu Hrvatske s Bosnom i

Hercegovinom. Od tuda teče sjeverno Hrvatskom gdje dotiče rijeku Kupu u Karlovcu. Natura

područje HR2001504 Gornji tok Korane uključuje gornji tok rijeke između dva Natura područja:

Nacionalnog parka Plitvička jezera i Područje oko Matešića pećine. Ovo područje je područje

od značaja za vrste dugonogog šišmiša Myotis capaccinii, vidru Lutra lutra, potočnu mrenu

Barbus balcanicus, gavčicu Rhodeus amarus, ploticu Rutilus virgo, velikog vijuna Cobitis

elongata i običnu lisanku Unio crassus. Također, ovaj lokalitet vrlo je važan za očuvanje

stanišnog tipa 32A0 Sedrene barijere krških rijeka Dinarida. Ugrozu ovome području

predstavljaju modifikacije struktura unutarnjih vodenih tokova kao i strane invazivne vrste.

Od zaštićenih područja na temelju Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13) na području Općine

Cetingrad nema istih.

Slika 4 Područja ekološke mreže na granici Općine Cetingrad prema Slunju (https://ispu.mgipu.hr/)

HR2001177

HR2001504 HR2001336



NASELJA

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku o popisu stanovnika iz 2011. godine na

području Općine Cetingrad živi sveukupno 2.027 stanovnika u 36 naselja. Najgušće naseljeno

je općinsko središte Cetingrad u kojem je zabilježeno 319 stanovnika sveukupno dok u naselju

Trnovi nema stanovnika (Tablica 2 i Slika 5). Općenito u Općini Cetingrad prema podacima iz

prostornog plana zamjetan je trend depopulacije što utječe na sve veće raslojavanje područja

i njegovih naselja. Također, na trend depopulacije utječu loše gospodarske prilike.

GOSPODARSTVO

Prema navodima iz prostornog plana uređenja Općine Cetingrad (Glasnik Karlovačke županije

36/07) gospodarstvo je dosta nerazvijeno te prevladavaju ruralna naselja. Prirodna obilježja

područja Općine uvjetovala su razvoj poljoprivrednih djelatnosti (uzgoj povrća, voća te žitarica)

kao i stočarstva (uzgoj stoke i proizvodnja mlijeka).

POPIS POSLOVNIH SUBJEKATA

Tablica 1 Popis poslovnih subjekata na području Općine Cetingrad

POPIS POSLOVNIH SUBJEKATA

a) Javne ustanove i poduzeća

1. Općina Cetingrad, Trg hrvatskih branitelja 2, 47222 Cetingrad

2. Postaja granične policije Cetingrad, Dr. F. Tuđmana 3, 47222 Cetingrad

3. Osnovna škola Cetingrad, I.F.Cetinskog 11, 47222 Cetingrad

4. Hrvatske šume- Šumarija Cetingrad, I.F.Cetinskog 6, 47222 Cetingrad

5. Hrvatske pošte- poštanski ured Cetingrad, Trg hrvatskih branitelja 10, 47222 Cetingrad

6. Dom zdravlja Slunj- ambulanta Cetingrad, Trg hrvatskih branitelja 6, 47222 Cetingrad

7. Vlastiti komunalni pogon općine Cetingrad, Trg hrvatskih branitelja 8, 47222 Cetingrad

b) Trgovačko ugostiteljska poduzeća i obrti

1. Kordun d.d., Trg hrvatskih branitelja 4, 47222 Cetingrad

2. Minimarket Gavranović, Dr. F. Tuđmana 4, 47222 Cetingrad

3. PTO Slavo Mesić, , I.F.Cetinskog 4, 47222 Cetingrad

4. UO Neven Brajdić, I.F.Cetinskog 1, 47222 Cetingrad

5. UO Ivan Bogović, Dr. F. Tuđmana 2a, 47222 Cetingrad

6. UO Josipa Medved, Dr. F. Tuđmana 4, 47222 Cetingrad

7. Restoran Laguna, Maljevac 5, 47222 Cetingrad

8. Valentić tours, Dr. F. Tuđmana 17, 47222 Cetingrad

9. Eco-farm, Maljevac 50, 47222 Cetingrad

10. MATRIX PLAST d.o.o. Pašin Potok 178 /B, 47222 Cetingrad

11. PLASTPROMET d.o.o. Maljevac 1 , 47222 Cetingrad

12. BAU-GRADNJA j.d.o.o. Maljevac 99 , 47222 Cetingrad

13. SULEJMANAGIĆ MONT d.o.o. Maljevac 95 , 47222 Cetingrad

14. ŠTUKA – PROM d.o.o., Trg hrvatskih branitelja 12, 47222 Cetingrad



c) Udruge i zadruge

1.DVD Cetingrad, Trg hrvatskih branitelja 8, 47222 Cetingrad

2. NK Cetingrad, Plitvička bb, 47222 Cetingrad

3. KUD Cetingradska tamburica, Trg hrvatskih branitelja 2, 47222 Cetingrad

4. Lovačko društvo KUNA, Trg hrvatskih branitelja 2, 47222 Cetingrad

5.Planinarsko društvo CRVENE STIJENE, Gnojnice bb, 47222 Cetingrad

6. BRANITELJSKA POLJOPRIVREDNA ZADRUGA BOGOVIĆ Šiljkovača 134 , 47222 Cetingrad

7.BRANITELJSKA ZADRUGA SLOVINJE Dr. Franje Tuđmana 8 , 47222 Cetingrad

8.BRANITELJSKA ZADRUGA CETIN 1527 Plitvička 3 , 47222 Cetingrad

9.BRANITELJSKA ZADRUGA OLUJA Polojski Varoš 118 , 47222 Cetingrad

10.OBITELJSKA ZADRUGA VALENTIĆ - GALETIĆ Kruškovača 10 , 47222 Cetingrad

d) Vjerske zajednice

1. 1. Župa Uznesenja BDM, Trg hrvatskih branitelja 21, 47222 Cetingrad

2. Džemat islamske zajednice Maljevac, Maljevac bb, 47222 Cetingrad

3. Džemat islamske zajednice Bogovolja, Bogovolja bb, 47222 Cetingrad

Tablica 2 Popis stanovništva Općine Cetingrad (Izvor: Popis stanovništva 2011. godine)

NAZIV NASELJA BROJ STANOVNIKA

Batnoga 95

Begovo Brdo 4

Bilo 16

Bogovolja 170

Buhača 36

Cetingrad 319

Cetinski Varoš 29

Delić Poljana 14

Donja Žrvnica 4

Donje Gnojnice 20

Đurin potok 39

Glinice 31

Gnojnice 24

Gojkovac 11

Gornja Žrvnica 2

Gornje Gnojnice 28

Grabarska 146

Kapljuv 31

Kestenje 28

Komesarac 155

Kruškovača 46

Kuk 2

Luke 8



Maljevac 115

Maljevačko Selište 30

Pašin Potok 200

Podcetin 41

Polojski Varoš 42

Ponor 78

Ruševica 57

Sadikovac 23

Srednje Selo 15

Strmačka 23

Šiljkovača 64

Tatar Varoš 81

Trnovi -

Slika 5 Popis stanovništva po naseljima Općine Cetingrad (Izvor: www.dzs.hr)

0

50

100

150

200

250

300

350

Gorn

ja Ž

rvnic

a

Kuk

Begovo

Brd

o

Donja

Žrv

nic

a

Luke

Gojk

ova

c

Delić

Poljana

Sre

dnje

Selo

Bilo

Donje

Gnojn

ice

Sadik

ova

c

Str

mačk

a

Gnojn

ice

Gorn

je G

nojn

ice

Kest

enje

Cetinsk

i Varo

š

Maljeva

čko S

eliš

te

Glin

ice

Kapljuv

Buhača

Đurin p

oto

k

Podce

tin

Polo

jski

Varo

š

Kru

škova

ča

Ruše

vica

Šilj

kova

ča

Ponor

Tata

r Varo

š

Batn

oga

Maljeva

c

Gra

bars

ka

Kom

esa

rac

Bogovo

lja

Paši

n P

oto

k

Cetingra

d

BROJ STANOVNIKA OPĆINE CETINGRAD PO NASELJIMA (stanje: 2011. godine)



2.2. Analiza postojećeg stanja u gospodarenju otpadom Općine Cetingrad

2.2.1. Sakupljanje, odvoz i odlaganje otpada na području Općine Cetingrad

Prikupljanje i odvoz otpada obavlja vlastiti komunalni pogon Općine Cetingrad. Općina

Cetingrad ima organiziran odvoz i prikupljanje miješanog komunalnog otpada jednom tjedno

te raspolaže s ukupno 43 kontejnera za prikupljanje miješanog komunalnog otpada

zapremnine 5 m3.

Lokacije kontejnera su:

Naselje Maljevac- 4 kontejnera,

Naselje Pašin Potok-4 kontejnera,

Naselje Delić Poljana-1 kontejner,

Naselje Savić Selo-1 kontejner,

Naselje Radovica-1 kontejner,

Naselje Komesarac-1 kontejner,

Naselje Grabarska-1 kontejner,

Naselje Žalčeva kosa-2 kontejnera,

Naselje Kruškovača-1 kontejner,

Naselje Šiljkovača-1 kontejner,

Naselje Ponor-1 kontejner,

Naselje Bogovolja-3 kontejnera,

Naselje Cetingrad-12 kontejnera,

Naselje Jovac-1 kontejner,

Naselje Strmačka-1 kontejner,

Naselje Gnojnice-1 kontejner,

Naselje Ruševica-1 kontejner,

Naselje Bilo-1 kontejner,

Naselje Batnoga-3 kontejnera,

Naselje Sadikovac- 2 kontejnera.

Organiziranim sakupljanjem otpada na području Općine Cetingrad obuhvaćena su sva naselja.

Prema podacima iz objavljene Odluke o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog

komunalnog i biorazgradivog komunalnog otpada na području Općine Cetingrad navodi se

kako će se zeleni otoci nalaziti na slijedećim lokacijama: Maljevac, Tatar Varoš, Kruškovača i

Cetingrad.

Na području Općine nema organiziranog odvoza glomaznog otpada niti izvodjenog prikupljanja

posebnih kategorija otpada kako ne postoje podaci o količinama odvojeno prikupljenih

kategorija kao što su papir, plastika, staklo i metali. Također, Općina Cetingrad za sada ne

raspolaže sa reciklažnim dvorištem kao ni mobilnim reciklažnim dvorištem.

Riješavanje ovih pitanja u narednom periodu obrađeno je donesenom Odlukom o načinu

pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog i biorazgradivog komunalnog

otpada.



2.3. Izobrazno-informativne aktivnosti

Prema članku 39. ZOGO, JLS je dužna o svome trošku, na odgovarajući način osigurati godišnju

provedbu izobrazno-informativnih aktivnosti u vezi gospodarenja otpadom na svojem

području, a osobito javne tribine, informativne publikacije o gospodarenju otpadom i objavu

specijaliziranih priloga u medijima.

Također, JLS dužna je u sklopu mrežne stranice uspostaviti i ažurno održavati mrežne stranice

s informacijama o gospodarenju otpadom na svojem području. Također, izvješće o provedbi

izobrazno-informativnih aktivnosti je dio godišnjeg izvješća o provedbi plana gospodarenja.

U svrhu ostvarivanja cilja 5. Kontinuirano provoditi izobrazno-informativne aktivnosti iz PGORH

(NN 03/17) potrebno je provesti mjere s naglaskom na sprječavanje nastanka otpada,

povećanja odvojenog prikupljanja otpada i ponovne uporabe, te sprječavanje odlaganja

problematičnog otpada u miješani komunalni otpad.

Prijedlog mjera za ostvarivanje ciljeva

a) Razvijati programe izobrazbe te istraživati najdjelotvornije metode u odgoju i

obrazovanju za okoliš i primjenjivati ih.

b) Provoditi trajnu komunikaciju s javnošću te u tom smislu cjelovito, točno i pravodobno

informirati o stanju okoliša i svim aktivnostima, kao i učincima na području

gospodarenja otpadom, zaštite okoliša i održivog razvoja.

c) Provoditi kontinuiranu promidžbu s ciljem smanjivanja nastanka otpada u proizvodnji i

potrošnji te mobilizirati znanje, iskustvo i medije za prijenos pouzdanih informacija i

ključnih poruka o pitanjima vezanim za održivi razvoj.

d) Osigurati jedinstveno koordinirano i kontinuirano promicanje zaštite okoliša

posredstvom Općine Cetingrad, a posebno na internetskim stranicama.

e) Redovito pripremati internetske informacije, letke i druge oblike komuniciranja o

problemima s otpadom u OpćiniCetingrad, pri čemu treba biti prisutan aktivni pristup

koji polazi od pravovremenog uključivanja stanovnika i drugih proizvođača otpada u

rješavanje tih problema.

f) Osiguravati sredstva za provedbu predviđenih aktivnosti prema godišnjem planu.

2.4. Analiza obveza Općine Cetingrad

ZOGO-om propisane su obveze Jedinice lokalne samouprave u području gospodarenja

otpadom. Analiza svih obveza Jedinice lokalne samouprave i obveza koje je ispunila Općina

Cetingrad i koje u narednom periodu treba ispuniti prikazane su u tabličnome prikazu (Tablica

4):



Tablica 3 Obveze Općine Cetingrad temeljem ZOGO (NN 94/13 i 73/17)-Analiza ispunjenja

OBVEZA ZOGO (NN 94/13 i 73/17) STATUS IZVRŠENJA

IZRADA IZVJEŠĆA O PROVEDBI PLANA

GOSPODARENJA OTPADOM RH

Članak 20.

Jedinica lokalne samouprave dostavlja godišnje izvješće o provedbi Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske jedinici područne (regionalne) samouprave do 31.ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu i objavljuje ga u svom službenom glasilu.

Općina Cetingrad do sada nije izrađivala Izvješća o provedbi Plana gospodarenja otpadom. Ubuduće će biti potrebno aktivno izrađivati Izvješća te ista dostaviti jedinice regionalne samouprave i objaviti u Glasniku Karlovačke županije.

DOSTAVA IZVJEŠĆA O PROVEDBI PLANA GOSPODARENJA OTPADOM REPUBLIKE HRVATSKE JEDINICI REGIONALNE SAMOUPRAVE DO 31.3. TEKUĆE GODINE ZA PRETHODNU KALENDARSKU GODINU

OBJAVA IZVJEŠĆA O PROVEDBI PLANA GOSPODARENJA OTPADOM REPUBLIKE HRVATSKE U SLUŽBENOM GLASILU

IZRADA NACRTA PLANA

GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE

CETINGRAD

Izraditi Nacrt Plana gospodarenja otpadom propisan sadržajem iz članka 21. st.

Općina Cetingrad je pokrenula aktivnosti za izradu Nacrta Plana gospodarenja otpadom za razdoblje od 2018.-2023. godine.

OBJAVA NACRTA PLANA

GOSPODARENJA OTPADOM (JAVNI

UVID) OPĆINE CETINGRAD

Članak 22.

(1) Nacrt Plana i nacrt plana gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave i Grada Zagreba objavljuje se radi pribavljanja mišljenja, prijedloga i primjedbi javnosti. (2)Posredstvom medija Ministarstvo, odnosno jedinice lokalne samouprave i Grad Zagreb izvješćuju javnost o mjestu na kojem je nacrt Plana i nacrt plana gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave i Grada Zagreba dostupan te načinu i vremenu iznošenja mišljenja, prijedloga i primjedbi. (3)Rok u kojem javnost može iznositi primjedbe, prijedloge i mišljenja ne može biti kraći od 30 dana od dana objave.

Po izradi Plana gospodarenja otpadom Općina Cetingrad će isti objaviti na službenim web stranicama Općine Cetingrad radi pribavljanja mišljenja, prijedloga i primjedbi javnosti koji ne može biti kraći od 30 dana od dana objave.

IZRADA PRIJEDLOGA PLANA

GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE

CETINGRAD I ISHOĐENJE

SUGLASNOSTI UPRAVNOG TIJELA

JEDINICE REGIONALNE SAMOUPRAVE

Članak 21.

(2)Jedinica lokalne samouprace i Grad Zagreb dužan je za prijedlog plana gospodarenja otpadom iz st.1. ovoga članka ishoditi prethodnu suglasnost upravnog tijela područne (regionalne) samouprave nadležnog za poslove zaštite okoliša (u daljnjem tekstu: nadležnog upravnog tijela), odnosno Ministarstva za prijedlog plana gospodarenja otpadom Grada Zagreba. (3)Nadležno upravno tijelo, odnosno Ministarstvo izdaje prethodnu suglasnost ako utvrdi da je prijedlog Plana gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba usklađen s odredbama ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i Plana.

Po obavljenom javnom uvidu Općina Cetingrad će Plan gospodarenja otpadom dostaviti Jedinici regionalne samouprave na prethodnu suglasnost.

DONOŠENJE PLANA GOSPODARENJA

OTPADOM OPĆINE CETINGRAD

Članak 21.

(4)Plan gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba. (5)Plan gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba donosi se za razdoblje od šest godina, a njegove izmjene i dopune po potrebi.

Po dobivanju suglasnosti, Općina Cetingrad donijeti će Plan gospodarenja otpadom za razdobolje od 2018.-2023. godine na Općinskome vijeću.

OBJAVA PLANA GOSPODARENJA

OTPADOM U SLUŽBENOM GLASILU

Članak 21.

(6) Plan gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba objavljuje se u službenom glasilu jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba.

Po donošenju Plana gospodarenja otpadom, Općina Cetingrad isti će objaviti u Glasniku Karlovačke županije.




OSIGURANJE JAVNE USLUGE

PRIKUPLJANJA MIJEŠANOG

KOMUNALNOG OTPADA I

BIORAZGRADIVOG KOMUNALNOG

OTPADA

Članak 30. Javna usluga prikupljanja miješanog komunalnog otpada i prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada podrazumijeva prikupljanje tog otpada na određenom području pružanja usluge putem spremnika od pojedinih korisnika i prijevoz tog otpada do ovlaštene osobe za obradu tog otpada.

Općina planira pilot projekt nabave kompostera u naselju Cetingrad.

DONOŠENJE ODLUKE O NAČINU PRUŽANJA JAVNE USLUGE PRIKUPLJANJA MIJEŠANOG KOMUNALNOG OTPADA I BIORAZGRADIVOG KOMUNALNOG OTPADA

Članak 30.

(7)Predstavičko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi odluku o načinu pružanja javnih usluga koja sadrži: 1. kriterij obračuna količine otpada 2. standardne veličine i druga bitna svojstva spremnika za sakupljanje otpada 3. najmanju učestalost odvoza prema područjima 4. obračunska razdoblja kroz kalendarsku godinu 5. područje pružanja javne usluge iz stavka 1. ovoga članka 6. odredbe propisane uredbom iz čl. 29. st.10. ovoga Zakona 7. opće uvjete ugovora s korisnicima

Općina Cetingrad objavila je Odluku o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada.

Donesena Odluka je dostavljena Ministarstvu zaštite okoliša i energetike i objavljena je u službenom glasilu Karlovačke županije i web stranicama Općine.

DOSTAVA ODLUKE O NAČINU PRUŽANJA JAVNE USLUGE PRIKUPLJANJA MIJEŠANOG KOMUNALNOG OTPADA I BIORAZGRADIVOG KOMUNALNOG OTPADA MINISTARSTVU ZAŠTITE OKOLIŠA I ENERGETIKE

Članak 30. (8)Po donošenju odluke iz stavka 7. predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave dužno je istu bez odlaganja dostaviti Ministarstvu zaštite okoliša i energetike i objaviti u službenom glasilu i na mrežnim stranicama jedinice lokalne samouprave.

OBJAVA ODLUKE O NAČINU PRUŽANJA JAVNE USLUGE PRIKUPLJANJA MIJEŠANOG KOMUNALNOG OTPADA I BIORAZGRADIVOG KOMUNALNOG OTPADA U SLUŽBENOM GLASILU I NA MREŽNIM STRANICAMA JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE

OSIGURANJE ODVOJENOG PRIKUPLJANJA OTPADNOG PAPIRA, PLASTIKE, STAKLA, METALA I TEKSTILA TE KRUPNOG (GLOMAZNOG) KOMUNALNOG OTPADA

Članak 28. (1)Jedinica lokalne samouprave dužna je na svom području osigurati: 2.odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada.

Članak 35. (1)Jedinica lokalne samouprave izvršava obvezu odvojenog prikupljanja problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada na način da osigura: 1.funkcioniranje jednog ili više reciklažnih dvorišta, odnosno mobilne jedinice na svom području - sukladno čl. 35. st.2., jedinica lokalne samouprave koja ima 1.500 stanovnika ili manje dužna je osigurati funkcioniranje reciklažnog dvorišta na svom području posredstvom mobilne jedinice. 2.Postavljanje odgovarajućeg broja i vrsta spremnika za odvojeno sakupljanje problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila, koji nisu obuhvaćeni sustavom gospodarenja posebnom kategorijom otpada, na javnoj površini 3.Obavještavanje kućanstava o lokaciji i izmjeni lokacije reciklažnog dvorišta, mobilnog reciklažnog dvorišta i spremnika za odvojeno sakupljanje problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila 4.Uslugu prijevoza krupnog (glomaznog) komunalnog otpada na zahtjev korisnika usluge.

Općina Cetingrad za sada nije osigurala odvojeno prikupljanje navedenih kategorija otpada. Sukladno zakonskoj obvezi proizašloj iz ZOGO, Općina Cetingrad obvezna je odvojeno prikupljati otpad te za uspostavu istog osigurati reciklažno dvorište kao i mobilno reciklažno dvorište. Čl. 11. Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom (NN 50/17) Odvoz glomaznog otpada mora se osigurati barem jednom godišnje na zahtjev korisnika usluge od strane pružatelja javne usluge bez naknade.




OSIGURANJE SPRJEČAVANJA ODBACIVANJA OTPADA NA NAČIN SUPROTAN ZAKONU TE UKLANJANJE TAKO ODBAČENOG OTPADA

Članak 28.

3.Jedinica lokalne samouprave dužna je na svom području osigurati: Sprječavanje odbacivanja otpada na način suprotan Zakonu te uklanjanje tako odbačenog otpada

Općina Cetingrad u narednom periodu aktivirat će se po pitanju sprječavanja nastanka otpada na način suprotan ZOGO.

USPOSTAVA KOMUNALNOG REDARSTVA

Članak 36.

(1) Provedbu obveze iz čl. 28 st. točke 3. osigurava osoba koja obavlja poslove službe nadležne za komunalni red jedinice lokalne samouprave (komunalni redar): 1. mjerama za sprječavanje nepropisnog odbacivanja otpada 2. mjerama za uklanjanje otpada odbačenog u okoliš

Općina Cetingrad ima uspostavljen

vlastiti Komunalni pogon čiji

zaposlenici se brinu o odvozu i

odlaganju otpada, čišćenju ulica i

javnih površina te čišćenju i sanaciji

divljih deponija.

USPOSTAVA SUSTAVA ZA ZAPRIMANJE OBAVIJESTI O NEPROPISNO ODBAČENOM OTPADU

Članak 28.

3.Jedinica lokalne samouprave dužna je na svom području osigurati: Sprječavanje odbacivanja otpada na način suprotan Zakonu te uklanjanje tako odbačenog otpada.

U planu je sanacija odlagališta otpada Glavica.

USPOSTAVA SUSTAVA EVIDENTIRANJA LOKACIJA ODBAČENOG OTPADA

Članak 36.

(1)Provedbu obveze iz čl.28 st. točke 3. osigurava osoba koja obavlja poslove službe nadležne za komunalni red jedinice lokalne samouprave (komunalni redar):1. mjerama za sprječavanje nepropisnog odbacivanja otpada 2. mjerama za uklanjanje otpada odbačenog u okoliš.

Sustav evidentiranja lokacija odbačenog otpada u obuhvatu je djelatnosti komunalnog pogona.

PROVOĐENJE REDOVITOG GODIŠNJEG NADZORA PODRUČJA JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE RADI UTVRĐIVANJA POSTOJANJA ODBAČENOG OTPADA, A POSEBNO LOKACIJA NA KOJIMA JE U PRETHODNE DVIJE GODINE EVIDENTIRANO POSTOJANJE ODBAČENOG OTPADA

(2)Mjere iz stavka 1. točke 1. ovoga članka uključuju: 1.Uspostavu sustava za zaprimanje obavijesti o nepropisno odbačenom otpadu 2.uspostavu sustava evidentiranja lokacija odbačenog otpada 3.provedbu redovitog godišnjeg nadzora područja jedinice lokalne samouprave radi utvrđivanja postojanja odbačenog otpada, a posebno lokacija na kojima je u protekle dvije godine evidentirano postojanje odbačenog otpada 4.druge mjere sukladno odluci predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave iz stavka 13. ovoga članka

Zaposlenici Komunalnog pogona provode nadzor u slučaju postojanja nepropisno odbačenog otpada te provode i čišćenje takvih lokacija, ukoliko se pojave.

UKLANJANJE OTPADA ODBAČENOG U OKOLIŠ (SANACIJA DIVLJIH ODLAGALIŠTA OTPADA)

OSIGURANJE PROVOĐENJA IZOBRAZNO-INFORMATIVNIH AKTIVNOSTI NA SVOM PODRUČJU

Članak 28.

(1)Jedinica lokalne samouprave dužna je na svom području osigurati: 6.Provođenje izobrazno-informativnih aktivnosti

Članak 39.

(1)Jedinica lokalne samouprave dužna je o svom trošku, na odgovarajući način osigurati godišnje provedbu izobrazno-informativnih aktivnosti u vezi gospodarenja otpadom na svojem području, a osobito javne tribine, informativne publikacije o gospodarenju otpadom i objavu specijaliziranih priloga u medijima kao što su televizija i radio. Jedinica lokalne samouprave dužna je u sklopu mrežne stranice uspostaviti i ažurno održavati mrežne stranice s informacijama o gospodarenju otpadom na svojem području.

Općina će u narednom razdoblju osigurati provođenje izobrazno-informativnih aktivnosti o gospodarenju otpadom na svome području u vidu javnih tribina, promotivnih letaka ili pak radionica u školi.




USPOSTAVLJANJE I AŽURNO ODRŽAVANJE MREŽNE STRANICE S INFORMACIJAMA O GOSPODARENJU OTPADOM NA SVOM PODRUČJU

Članak 39.

(2)Jedinica lokalne samouprave dužna je u sklopu mrežne stranice uspostaviti i ažurno održavati mrežne stranice s informacijama o gospodarenju otpadom na svojem području. (3)Prioritetno područje izobrazno-informativnih aktivnosti gospodarenja otpadom i sadržaj obveznih informacija na godišnjoj razini u svezi gospodarenja otpadom propisuje ministar naputkom. (4)Obvezne informacije koje se objavljuju na mrežnoj stranici jedinice lokalne samouprave propisane su pravilnikom iz čl. 137. st.8. ovoga Zakona.

Općina Cetingrad će uspostaviti i ažurno održavati web stranicu s informacijama o gospodarenju otpadom na svome području.

OSIGURANJE MOGUĆNOSTI PROVEDBE AKCIJA PRIKUPLJANJA OTPADA

Članak 28.

(1)Jedinica lokalne samouprave dužna je na svom području osigurati: 7.mogućnost provedbe akcija prikupljanja otpada

Općina Cetingrad je provodila

akciju prikupljanja otpada u

suradnji sa Osnovnom školom

Cetingrad-,,Zelena čistka''.

SUDJELOVANJE U SUSTAVIMA SAKUPLJANJA POSEBNIH KATEGORIJA OTPADA SUKLADNO PROPISU KOJIM SE UREĐUJE GOSPODARENJE POSEBNOM KATEGORIJOM OTPADA

Pravilnik o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest (NN 69/16)

Članak 27.

(1)Jedinica lokalne samouprave dužna je, sukladno Zakonu, sudjelovati u sustavu sakupljanja građevnog i azbestnog otpada. (2)Jedinica lokalne samouprave dužna je na svom području u prostornim planovima odrediti dostatan broj lokacija odnosno najmanje jednu odgovarajuću zonu u kojoj se može izgraditi reciklažno dvorište za građevni otpad te obavljati djelatnosti sakupljanja, oporabe i zbrinjavanja građevnog otpada sukladno Zakonu.

Općina Cetingrad za sada nema

uspostavljen sustav upravljanja

građevnim i azbestnim otpadom.

PLAĆANJE POTICAJNE NAKNADE ZA SMANJENJE KOLIČINE MIJEŠANOG KOMUNALNOG OTPADA

Članak 29.

(1) Poticajna naknada za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada je mjera kojom se potiče jedinica lokalne samouprave da, u okviru svojih ovlasti, provede mjere radi smanjenja količine miješanog komunalnog otpada koji nastaje na području te jedinice lokalne samouprave. (2)Jedinica lokalne samouprave je obveznik plaćanja naknade iz stavka 1. ovoga članka.

Općina Cetingrad dužna je plaćati

navedenu naknadu Fondu za

zaštitu okoliša i energetsku

učinkovitost, kada bude u primjeni,

ukoliko se na području Općine

prikupi miješanog komunalnog

otpada iznad propisane količine3.

3 Granična količina miješanog komunalnog otpada jedinice lokalne samouprave: za svaku godinu od 2017. do 2022. godinu određuje se % (od 80% 2017. godine do 50 % 2022. godinu) od ukupno proizvedene količine miješanog komunalnog otpada u 2015. godini nastalog na području te jedinice lokalne samouprave (objavljeno na mrežnim stranicama Agencije).



3. PODACI O VRSTAMA I KOLIČINAMA PROIZVEDENOG OTPADA, ODVOJENO

SAKUPLJENOG OTPADA, ODLAGANJU KOMUNALNOG I BIORAZGRADIVOG OTPADA

TE OSTVARIVANJU CILJEVA

Jasan uvid u postojeće stanje gospodarenja otpadom JLS, odnosno u količine i sastav otpada,

potreban je kako bi se iznašlo najbolje rješenje za uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja

otpadom.

SASTAV KOMUNALNOG OTPADA

Sastav otpada na području općine Cetingrad do sada nije ispitivan. Sastav komunalnog otpada

ovisi o sredini u kojoj otpad nastaje, odnosno ovisi o standardu stanovništva, tipu naselja,

gospodarskoj razvijenosti, nivou komunalne higijene i slično. Otpad koji se stvara na nekom

razmatranom području, uglavnom je različit od onog koji bi se dobio sortiranjem otpada na

odlagalištu prije odlaganja s obzirom da se dio otpada u seoskim domaćinstvima koristi ili

spaljuje.

Tablica 4 Procijenjeni sastav miješanog komunalnog otpada u Republici Hrvatskoj u 2015. godini (Izvor: PGORH)

Vrsta otpada Količina (%/kg)

Drvo 1,0

Papir i karton 23,2

Guma 0,2

Plastika 22,7

Koža/kosti 0,5

Tekstil/odjeća 3,7

Kuhinjski otpad 30,9

Vrtni otpad 5,7

Staklo 3,7

Metal 2,1

Ostali otpad (zemlja, pijesak, nedefinirano)

6,3

Ukupno 100



3.1. Vrste i količine proizvedenog otpada i odvojeno skupljenog otpada na

području Općine Cetingrad

3.1.1. Količine odvojeno prikupljenog otpada na području Općine Cetingrad

Količine otpada prikupljene na području Općine Cetingrad prikazat će se prema osnovnim

kategorijama koje definira ZOGO te Pravilnik o katalogu otpada (NN 90/15), a koje su

relevantne i specifične za jedinice lokalne samouprave:

MIJEŠANI KOMUNALNI OTPAD, KRUPNI (GLOMAZNI) OTPAD, OTPADNI PAPIR, METAL, PLASTIKA, STAKLO, TEKSTIL, PROBLEMATIČNI OTPAD i BIORAZGRADIVI KOMUNALNI OTPAD.

Miješani komunalni otpad (20 03 01)

Na području Općine Cetingrad za sada samo postoje podaci o odvojeno prikupljenim

količinama miješanog komunalnog otpada.

Tablica 5 Količine preuzetog miješanog komunalnog otpada s područja Općine Cetingrad (Izvješće o komunalnom otpadu, www.haop.hr)

GODINA 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

KOLIČINE PREUZETOG

MIJEŠANOG

KOMUNALNOG OTPADA

20 03 01 (t)

97,4 96,8 103,2 110 117,8

UKUPNO (t) 525,2

Slika 6 Količine preuzetog miješanog komunalnog otpad na području Općine Cetingrad (Izvješće o komunalnom otpadu, www.azo.hr)

Prema dostupnim podacima Izvješća o komunalnome otpadu (www.haop.hr) na području

Općine Cetingrad zabilježene količine miješanog komunalnog otpada bile su najveće tijekom

2017. godine i iznose 117,8 t. S obzirom na količine sveukupno prikupljenog otpada na

0

20

40

60

80

100

120

140

2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

Ukupne količine preuzetog otpada na području Općine Cetingrad



području Općine Cetingrad prema dostupnim podacima iz Izvješća o komunalnome otpadu

zamjetno je povećanje količina otpada u promatranome vremenskom razdoblju za 20 t u 2017.

godini u odnosu na 2013. godinu (Slika 7).

Krupni glomazni otpad (20 03 07)

Naputak o glomaznome otpadu (NN 79/15) propisuje vrste predmeta i tvari koje se smatraju

krupnim glomaznim otpadom. Na području Općine Cetingrad trenutno ne postoje podaci o

količinama prikupljenog glomaznog otpada.

Donošenjem Odluke o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog

otpada i biorazgradivog komunalnog otpada na području Općine Cetingrad predviđeno je osim

preuzimanja glomaznog otpada u reciklažnom dvorištu i mobilnom reciklažnom dvorištu, i

preuzimanje istog jednom godišnje na lokaciji obračunskog mjesta korisnika usluge, pri čemu

je korisnik usluge dužan platiti cijenu prijevoza tog otpada do reciklažnog dvorišta.

Također, zabranjeno je odlaganje krupnog (glomaznog) otpada na mjestima koja nisu za to

predviđena poput javnih zelenih površina, parkova, dječjih igrališta, itd.

Otpadni papir, metal, plastika, staklo i tekstil

Na području Općine Cetingrad za sada nema evidentiranih količina odvojeno prikupljenog

papira i kartona, stakla, metala i plastike. Do sada se te količine nisu prikupljale. Međutim,

stupanjem na snagu Odluke o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog

komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada na području Općine Cetingrad

navedeno je kako će u okviru sustava sakupljanja komunalnog otpada biti pružena usluga, bez

naknade za korisnika usluge:

1. sakupljanja reciklabilnog komunalnog otpada na lokaciji obračunskog mjesta korisnika

usluge,

2. sakupljanja otpadnog papira, metala, plastike, stakla i tekstila putem spremnika

postavljenih na javnoj površini,

3. sakupljanja glomaznog otpada u reciklažnom dvorištu, mobilnom reciklažnom dvorištu i

jednom godišnje na lokaciji obračunskog mjesta korisnika usluge i

4. sakupljanja otpada određenog posebnim propisom koji uređuju gospodarenje otpadom u

reciklažnom dvorištu odnosno u mobilnom reciklažnom dvorištu.

Problematični otpad

Problematični otpad je opasni otpad iz podgrupe 20 01 Kataloga otpada koji uobičajeno nastaje

u kućanstvu te opasni otpad koji je po svojstvima, sastavu i količini usporediv s opasnim



otpadom koji uobičajeno nastaje u kućanstvu pri čemu se problematičnim otpadom smatra sve

dok se nalazi kod proizvođača tog otpada.

Problematični otpad moguće je predati u reciklažno dvorište. Popis problematičnog otpada

kojeg je osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem dužna zaprimati propisan je Dodatkom IV.

Pravilnika o gospodarenju otpadom (NN 117/17).

Na području Općine Cetingrad nisu evidentirane količine prikupljenog problematičnog otpada,

no u narednom planskome razdoblju isto će biti moguće uspostavom reciklažnog i mobilnog

reciklažnog dvorišta. ZOGO propisuje obvezu JLS da postavi odgovarajući broj i vrstu

spremnika za odvojeno sakupljanje problematičnog otpada.

Biorazgradivi komunalni otpad

ZOGO navodi značenja pojedinih pojmova kako slijedi:

"Biorazgradivi komunalni otpad" je otpad nastao u kućanstvu i otpad koji je po prirodi

i sastavu sličan otpadu iz kućanstva, osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede,

šumarstva, a koji u svom sastavu sadrži biološki razgradivi otpad.

"Biološki razgradivi otpad" je otpad koji se može razgraditi biološkim aerobnim ili

anaerobnim postupkom.

"Biootpad" je biološki razgradiv otpad iz vrtova i parkova, hrana i kuhinjski otpad iz

kućanstava, restorana, ugostiteljskih i maloprodajnih objekata i slični otpad iz

proizvodnje prehrambenih proizvoda.

Važno je naglasiti da biootpad nije isto što i biorazgradivi otpad. Biorazgradivi otpad je puno

širi pojam te se odnosi na sav otpad koji podliježe anaerobnoj i aerobnoj razgradnji, a odnosi

se na vrtni otpad, kuhinjski otpad, biorazgradivi tekstil te papir i karton.

Prema revidiranoj Direktivi o otpadu: Biorazgradivi otpad se definira kao: ,,drvo, otpad od

hrane i vrtni otpad, papir i karton te sav otpad koji se može podvrgnuti anaerobnoj ili aerobnoj

razgradnji.''

Okvirnom direktivom o otpadu biootpad se definira kao biorazgradivi otpad iz vrtova i parkova,

hrana i kuhinjski otpad iz kućanstava, restorana, ugostiteljskih i maloprodajnih objekata i slični

otpad iz proizvodnje prehrambenih proizvoda. Porijeklom može biti komunalni, ali i proizvodni

otpad. Ne uključuje ostatke iz šumarstva i poljoprivrede, uključujući gnoj, mulj iz uređaja za

pročišćavanje ili ostali biorazgradivi otpad kao što je prirodni tekstil, papir ili prerađeno drvo.

Također su isključeni i oni nusproizvodi iz proizvodnje hrane koji imaju status neotpada.

Na području RH, proizvodnja biorazgradivog komunalnog otpada po stanovniku je povećana

sa 158 kg u 1997. godini na 250 kg u 2015. godini. Postupci kojima se obrađuje i stabilizira

biološki razgradivi otpad su kompostiranje i aerobna digestija.

Pravilnikom o nusproizvodima i ukidanju statusa otpada (NN 117/14) definirani su pojmovi:

"Anaerobna digestija" je tehnološki proces gospodarenja otpadom kojim se, pomoću

mikroorganizama, u anaerobnim uvjetima, u bioplinskom reaktoru, obrađuje i stabilizira

biološki razgradivi otpad uz stvaranje bioplina.



''Kompostiranje" je tehnološki proces gospodarenja otpadom kojim se, pomoću

mikroorganizama, u aerobnim uvjetima, obrađuje i stabilizira biološki razgradivi otpad uz razvoj

topline. Biološka razgradnja otpada kojom se ne upravlja (npr. truljenje biološki razgradivog

otpada) ne smatra se kompostiranjem.

Na području Republike Hrvatske količine odvojeno prikupljenog i oporabljenog biootpada iz

komunalnog otpada su dosta malene (Slika 10) te ih treba povećati kako bi se dosegli ciljevi

navedeni u PGORH. Iz toga razloga, kako bismo kao zemlja dosegli cilj koji se odnosi na

unaprjeđenje sustava gospodarenja komunalnim otpadom, potreno je odvojeno prikupiti 60%

mase proizvedenog komunalnog otpada (a tu se misli i na biootpad) i odvojeno prikupiti 40%

mase proizvedenog biootpada koji je sastavni dio komunalnog otpada. U ovome veliku ulogu

imaju jedinice lokalne samouprave koje su između ostalog i prema članku 28. ZOGO dužne na

svome području osigurati javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada i

biorazgradivog komunalnog otpada.

Slika 7 Kompostna hrpica

Slika 8 Količine proizvedenog, odvojeno sakupljenog i oporabljenog biootpada iz komunalnog otpada u RH od 2012. do 2015. (Izvor PGORH)

Na području Općine Cetingrad nema podataka o odvojeno prikupljenim količinama

biorazgradivog komunalnog otpada. Naime, kako je Općina Cetingrad dominanto ruralno

područje i glavna gospodarska djelatnost je orijentirana na poljoprivredu, može se zaključiti



kako je potencijal za odvojeno prikupljanje biorazgradivog otpada velik i kako bi se

sakupljanjem i kompostiranjem istog u vlastitim kućanstvima uvelike smanjile količine

miješanog komunalnog otpada koji se odlaže na odlagalištima što ujedno i je jedan od glavnih

ciljeva PGORH.

Također, prema PGORH kao jednu od mjera za ostvarenje cilja 1.1. Smanjenje ukupne količine

proizvedenog komunalnog otpada za 5% u odnosu na ukupno proizvedenu količinu

komunalnog otpada u 2015. godini-navodi se kućno kompostiranje, a prioritet za provođenje

ove mjere imaju dominantno ruralna područja kao što je primjerice sama Općina Cetingrad.

Na području Republike Hrvatske provedbom kućnog kompostiranja moguće je smanjiti do

90.000 t biootpada godišnje.

Slika 9 Mjera kućno kompostiranje iz PGORH

Slika 60 Mjere za ostvarenje cilja prikupljanja 40% biootpada iz komunalnog otpada iz PGORH



3.1.2. Proizvedena količina otpada po stanovniku na području Općine Cetingrad

Trenutno je u Republici Hrvatskoj zaustavljen rast proizvedenih količina komunalnog otpada

te su prosječne količine proizvedenog komunalnog otpada znatno manje od prosjeka zemalja

Europske unije (502 kg/stanovniku), što je direktna posljedica gospodarske krize u regiji,

odnosno primjene boljeg sustava kontrole zbrinutog otpada.

Prema podacima dostupnim na web stranici HAOP-a odnosno prema podacima iz Izvješća o

gospodarenju komunalnim otpadom u 2013. godini na području općine Cetingrad po

stanovniku Općine je proizvedeno oko 54 kg otpada, a za 2016. godinu navodi se podatak od

61 kg/stan. Za 2017. godinu od Općine Cetingrad je dobiven podatak kako je sveukupno

prikupljeno 117,8 t miješanog komunalnog otpada i kada se uzme u obzir činjenica da je

pokrivenost organiziranim prikupljanjem otpada gotovo 100% može se zaključiti da je

proizvodnja otpada po glavi stanovnika iznosila oko 59 kg/ stan u 2017 godini.

Zaključak je da je u posljednjih par godina zamjetan trend porasta količina proizvedenog

komunalnog otpada po glavi stanovnika te da je viši gotovo za 10 t u odnosu na 2013. godinu.

Razlog ovome je niska stopa odvojenog prikupljanja otpada odnosno nepostojanje iste u

prethodnome vremenskom razdoblju. Očekuje se porast aktivnosti odvojenog prikupljanja

otpada i recikliranja istog u narednom periodu, kako bi općina Cetingrad ispunila obveze

proizašle iz Zakona o održivom gospodarenju otpadom i Uredbe o gospodarenju komunalnom

otpadu te kako bi također bilo omogućeno ostvarenje ciljeva iz PGORH.



4.CILJEVI I MJERE GOSPODARENJA OTPADOM NA PODRUČJU OPĆINE CETINGRAD

Temeljem analize i ocjene postojećeg stanja, a sukladno ZOGO i PGORH, definiraju se sljedeći

ciljevi i mjere koje je potrebno postići do 2022. godine:

Tablica 6 Ciljevi i mjere za provedbu PGORH

CILJEVI

MJERE ROK

C.1. UNAPRIJEDITI SUSTAV GOSPODARENJA

KOMUNALNIM OTPADOM

C.1.1. Smanjiti ukupnu količinu proizvedenog komunalnog otpada za 5% do 2022.godine u odnosu na 2015.godinu

M.1.1.1 Uspostava Centara za ponovnu uporabu

2022.

M.1.1.2 Kućno kompostiranje 2020.

M.1.1.3 Provođenje izobrazno-informativnih aktivnosti

2020.

M.1.1.4 Organizacija promidžbenih aktivnosti i radionica

2020.

C.1.2. Odvojeno prikupiti 60% komunalnog otpada

M.1.2.1. Nabava opreme, vozila za odvojeno prikupljanje papira, metala, plastike stakla i tekstila

2020.

M.1.2.2. Izgradnja postrojenja za sortiranje odvojeno prikupljenog otpada

2020.

M.1.2.3. Izgradnja reciklažnih dvorišta 2019.

M.1.2.4. Uvođenje naplate prikupljanja i obrade niješanog i biorazgradivog komunalnog otpada po količini

2017.

C.1.3. Odvojeno prikupiti 40% biootpada iz komunalnog otpada

M.1.3.1. Nabava opreme i vozila za odvojeno prikupljanje biootpada

2020.

M.1.3.2. Izgradnja postrojenja za biološku obradu odvojeno prikupljenog biootpada

2020.

C.1.4. Odložiti manje od 25% komunalnog otpada

M.1.4.1. Praćenje udjela biorazgradivog otpada u miješanom komunalnom otpadu

kontinuirano

C.2. UNAPRIJEDITI SUSTAV GOSPODARENJA POSEBNIM

KATEGORIJAMA OTPADA

C.2.1. Odvojeno prikupiti 75% građevnog otpada

M.2.1.1. Izgradnja i opremanje reciklažnog dvorišta za građevni otpad

2020.

C.2.2. Uspostaviti sustav gospodarenja otpadnim muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda

M.2.2.1. Izgradnja građevina i uređaja za obradu mulja

2022.

C.2.6. Unaprijediti sustav gospodarenja ostalim posebnim kategorijama otpada

M.2.6.3. Izgradnja ploha za odlaganje građevnog otpada koji sadrži azbest

2022.

C.4. SANIRATI LOKACIJE ONEČIŠĆENE OTPADOM

C.4.2. Sanacija odlagališta neopasnog otpada

M.4.2.1. Ova mjera uključuje sanacije odlagališta neopasnog otpada

2022.

C.4.5. Sanacija lokacija onečišćenih otpadom odbačenim u okoliš

M.4.5.1. Ova mjera uključuje uklanjanje otpada odbačenog u okoliš, uključujući speleološke objekte te sprječavanje ponovnog odbacivanja otpada na tim lokacijama

2020.



C.5. KONTINUIRANO PROVODITI IZOBRAZNO –

INFORMATIVNE AKTIVNOSTI

C.5.2. Provedba aktivnosti predviđenih Programom izobrazno-informativnih aktivnosti o održivom gospodarenju otpadom

M.5.2.1. Ova mjera obuhvaća izradu informativno edukativnih te promotivnih aktivnosti na temu održivog gospodarenja otpadom

2022.

C.7. UNAPRIJEDITI NADZOR NAD GOSPODARENJEM

OTPADOM

C.7.1. Izobrazba svih sudionika uključenih u nadzor gospodarenja otpadom

M.7.1.1. Ova mjera uključuje izobrazbu djelatnika službe za komunalno redarstvo

kontinuirano



5. PODACI O PLANIRANIM I POSTOJEĆIM GRAĐEVINAMA ZA GOSPODARENJE OTPADOM TE STATUSU SANACIJE NEUSKLAĐENIH ODLAGALIŠTA I LOKACIJA ONEČIŠĆENIH OTPADOM

Prema odrebama iz postojećeg starog Prostornog plana uređenja Općine Cetingrad (SLUŽBENI

GLASNIK KARLOVAČKE ŽUPANIJE 36/07) zaštita okoliša ima prioritet. Pitanje gospodarenja

otpada dotaknuto je kroz plan na način da je pitanje zbrinjavanja otpada riješeno tj. potrebno

riješiti/ uspostaviti na razini općine te prioritet imaju mjere sprječavanja nepovoljnog

djelovanja otpada na okoliš i izgradnja uređenih odlagališta dok se sva neuređena odlagališta

moraju sanirati. Također, navodi se potreba uvođenja reciklažnih dvorišta kako bi građani

mogli predavati odvojeno prikupljeni otpad.

5.1. Podaci o planiranim i postojećim građevinama za gospodarenje otpadom

POSTOJEĆE GRAĐEVINE ZA GOSPODARENJE OTPADOM

S obzirom na postojeće građevine za gospodarenje otpadom, u Općini Cetingrad pristuno je

odlagalište komunalnog otpada Glavica. Glavica je smještena na dijelu k.č. 365/1 uz šumski

put na k.č. 1210 oko 400 m sjeverno od križanja s nerazvrstanom prometnicom na k.č. 1194

sve u k.o. Cetingrad (Slika 13). Odlagalište komunalnog otpada Glavica udaljeno je oko 1 km

sjeverno od samog naselja Cetingrad.

Okruženo je gustom šumom i do njega se dolazi makadamskom cestom. Koristi ze odlaganje

otpada s područja Općine Cetingrad. Smatra se službenim odlagalištem, jer se odlaganje vrši

na temelju odobrenja Općine. Procijenjeni odloženi volumen otpada do ožujka 2011. godine

iznosio je 4.500 m3.

Prema podacima dostupnim na webu HAOP-a odnosno tematskog područja Gospodarenja

otpadom (Izvješća) stoji kako je tijekom 2012. godine na odlagalište Glavica ukupno odloženo

97 t otpada. Prema podacima dostupnim na stranicama HAOP-a na dan 31.12.2016. preostali

kapacitet odlagališta Glavica iznosio je 589,60 t. Također u Izvješćima je navedeno kako je

sanacija u pripremi i da se od aktivnosti na odlagalištu provodi jedino ravnanje i prekrivanje

otpada.

2. rujna 2011. godine Institut IGH d.d. podnio je u ime nositelja zahvata Općine Cetingrad,

zahtjev za provedbu postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš zahvata: sanacija i

zatvaranje odlagališta otpada ,,Glavica'', Cetingrad.

Uz zahtjev prema tadašnjem Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva

priložen je i Elaborat zaštite okoliša koji je izrađen u kolovizu 2011. godine. Elaboratom je

navedeno kako je planirano da se odlagalište koristi do 2014. godine kada bi procjena ukupne

količine otpada bila 7.600 m3.

Površina na kojoj je odložen otpada prema tadašnjoj procjeni iz 2011. godine iznosila je oko

2.700 m2.



Prema navedenome elaboratu zaštite okoliša plan sanacije i zatvaranja odlagališta otpada bio

je sljedeći:

Preoblikovanje postojećeg otpada da se ublaži strmi pokos odloženog otpada,

Novonastali otpad odlagat će se na ravnom platou,

Prije zatvaranja odlagališta sav otpad će se prekriti završnim prekrivnim sustavom kojim

će biti spriječeno prodiranje oborinskih voda u otpad,

Izgradit će se pasivni sustav otplinjavanja odloženog otpada,

Izgradit će se potrebni kanali za odvodnju oborinskih voda i injekcijska zavjesa kojom

će se spriječiti eventualno prodiranje podzemnih voda u odlagalište i

Postavit će se ograda visine 2 m.

Također, elaboratom je navedeno da će se po zatvaranju odlagališta 2014. godine, za

odlaganje komunalnog i neopasnog proizvodnog otpada Općine Cetingrad koristiti odlagalište

Grada Slunja, odnosno do uspostave županijskog centra za gospodarenje otpadom Karlovačke

županije.

Za namjeravani zahvat sanacije i zatvaranja odlagališta komunalnog otpada ,,Glavica''

doneseno je Rješenje da nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš

od strane Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (KLASA: UP/I-351-

03/11-08/85, UR.BROJ: 531-14-1-1-06-11-7, Zagreb, 14. studeni 2011. godine).

Slika 71 Lokacija odlagališta komunalnog otpada Glavica na području Općine Cetingrad (https://geoportal.dgu.hr/, veljača 2018. godine)

GLAVICA



Slika 82 Odlagalište komunalnog otpada Glavica na području Općine Cetingrad (www.googlemaps.com, siječanj 2018. godine)

PLANIRANE GRAĐEVINE ZA GOSPODARENJE OTPADOM

Od građevina važnih za uspostavu kvalitetnog održivog i cjelovitog sustava gospodarenja

otpadom na području Općine Cetingrad treba planirati:

1. RECIKLAŽNO DVORIŠTE

2. MOBILNO RECIKLAŽNO DVORIŠTE

RECIKLAŽNO DVORIŠTE

Prema odredbama iz postojećeg Prostornog plana uređenja Općine Cetingrad navedeno je

kako iskoristivi dio komunalnog otpada treba selektivno sakupljati u posebne kontejnere te na

nekoliko lokacija urediti reciklažno dvorište namijenjeno razvrstavanju i privremenom

skladištenju posebnih vrsta otpada.

Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13 i 73/17) definiran je red prvenstva u

gospodarenju otpadom, a u svrhu sprečavanja nastanka otpada te primjene propisa i politike

gospodarenja otpadom. Tako je propisan sljedeći red prvenstva: sprečavanje nastanka otpada,

priprema za ponovnu uporabu, recikliranje, drugi postupci oporabe, npr. energetska oporaba

i zbrinjavanje otpada.

GLAVICA



Ponovno materijalno iskorištavanje otpada važan je podsustav cjelovitog sustava gospodarenja

otpadom s više pozitivnih učinaka, od očuvanja prirodnih bogatstava njihovom zaštitom od

prekomjernog iscrpljivanja i onečišćenja, do podizanja ekološke svijesti stanovništva.

Radi postizanja što boljih tehnološko - ekonomskih rezultata, posebna pozornost pridaje se

čistoći ulaznih struja otpadnih materijala namijenjenih za daljnju obradu i iskorištavanje.

Izdvojeno skupljanje otpada na mjestu nastanka najbolji je način pripreme otpadnih materijala

za daljnju uporabu, a isto je i obveza jedinice lokalne samouprave, koja je na svom području

dužna osigurati odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te

krupnog (glomaznog) otpada.

Odvojeno prikupljanje navedenih vrsta otpada potrebno je osigurati funkcioniranjem jednog ili

više reciklažnih dvorišta, odnosno mobilne jedinice s odgovarajućim brojem i vrstom spremnika

za odvojeno sakupljanje otpada. Ovakve građevine kojima je osnovna namjena prihvat

izdvojeno skupljenog otpada i priprema za prijevoz do mjesta obrade nazivaju se reciklažno

dvorište.

Što je reciklažno dvorište? Reciklažno dvorište je nadzirani ograđeni prostor namijenjen

odvojenom prikupljanju i privremenom skladištenju manjih količina posebnih vrsta otpada, sve

do predaje ovlaštenom sakupljaču i odvoza s lokacije. Reciklažno se dvorište sastoji od

prometno - manipulativne površine na kojoj su smješteni spremnici za odvojeno prikupljanje

otpada, prateće infrastrukture (sustava odvodnje oborinskih voda sa separatorom masti i ulja,

rasvjete i sl.), zgrade za osoblje te zelene površine.

Prema Članku 35. ZOGO: JLS izvršava obvezu odvojenog prikupljanja problematičnog

otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog glomaznog komunalnog

otpada na način da osigura:



Slika 93 Primjer reciklažnog dvorišta (Hidroplan d.o.o.)

Članak 10. Prostorni razmještaj reciklažnih dvorišta Uredbe o gospodarenju komunalnim

otpadom (NN 50/17): Uvjeti prostornog razmještaja reciklažnih dvorišta i lokacija rada mobilnih

reciklažnih dvorišta u svrhu ispunjenja kriterija pristupačnog korištenja su: reciklažno dvorište

i mobilno reciklažno dvorište mora se nalaziti unutar područja jedinice lokalne samouprave za



koje je uspostavljeno i mobilno reciklažno dvorište mora se nalaziti na javnoj površini ili na

površini dostupnoj s javne površine u naselju.

Kako bi se ispunile zakonske obveze iz područja gospodarenja otpadom, Općina Cetingrad

dužna je na svome području uspostaviti barem jedno reciklažno dvorište.

MOBILNO RECIKLAŽNO DVORIŠTE

Mobilno reciklažno dvorište je mobilna pokretna tehnička jedinica koja nije građevina ili dio

građevine i služi odvojenom prikupljanju određenih vrsta otpada. Sukladno Uredbi o

gospodarenju komunalnim otpadom (NN 50/17), a prema članku 9. Jedinica lokalne

samouprave koja nije na svome području osigurala funkcioniranje reciklažnog dvorišta, dužna

je osigurati odvojeno sakupljanje komunalnog otpada putem mobilnog reciklažnog dvorišta

najmanje jednom svaka tri mjeseca u svakom naselju. Nadalje, prema članku 10. određeni su

uvjeti prostornog razmještaja reciklažnih dvorišta i lokacija rada mobilnih reciklažnih dvorišta

u svrhu ispunjenja kriterija pristupačnog korištenja:

-reciklažno dvorište i mobilno reciklažno dvorište mora se nalaziti unutar područja jedinice

lokalne samouprave za koje je uspostavljeno

-mobilno reciklažno dvorište mora se nalaziti na javnoj površini ili na površini dostupnoj s javne

površine u naselju.

Prema članku 20. Pravilnika o gospodarenju otpadom (NN 117/17) Mobilno reciklažno dvorište-

mobilna jedinica mora udovoljiti sljedećim uvjetima:

-mora biti onemogućen dotok oborinskih voda na otpad, -mora biti postavljeno na način da je

onemogućen pristup vozilu, odnosno drugom prometnom sustavu, -prikupljanje otpada mora

se obavljati na način da je omogućen pristup vozilu, odnosno drugom prometnom sredstvu, -

prikupljanje otpada mora se obavljati na način kojim je onemogućeno rasipanje i razlijevanje

otpada, -utjecaj rada reciklažnog dvorišta na okolna zemljišta i zgrade mora biti sveden na

najmanju moguću mjeru, a osobito u pogledu neugode koju može uzrokovati buka, prašina

i/ili neugodni mirisi, -primarni spremnici koji se koriste moraju biti podesni za transport pri

čemu ne smije doći do rasipanja i/ili prolijevanja otpada, -odredbama članka 18. i 19. ovog

Pravilnika i ,-mora biti opremljeno vagom.

Na mobilnom reciklažnom dvorištu-mobilnoj jedinici mora biti istaknuta oznaka koja sadrži:

-naziv ,,MOBILNO RECIKLAŽNO DVORIŠTE'', -tvrtku koja upravlja mobilnim reciklažnim

dvorištem, -oznaku mobilnog reciklažnog dvorišta i -radno vrijeme.

(3) Oznaka mobilnog reciklažnog dvorišta iz stavka 2. ovog članka jedinstvena je za mobilno

reciklažno dvorište i dodjeljuje se prilikom upisa u Očevidnik reciklažnih dvorišta, a sastoji se

od broja upisa u Očevidnik reciklažnih dvorišta iza kojeg slijedi oznaka''-M-'' i redni broj mobilne

jedinice kojom upravlja ista osoba.

Prema zakonskim obvezama proizašlim iz područja gospodarenja otpadom Općina Cetingrad

mora osigurati funkcioniranje mobilnog reciklažnog dvorišta na svome području.



5.2. Status sanacije neusklađenih odlagališta i lokacija onečišćenih otpadom

Divlja odlagališta otpada predstavljaju iznimno veliku opasnost za okoliš, prvenstveno zbog

onečišćenja tla, zraka te voda, kao i mora. Kao mogući izvori zaraza direktno ili indirektno

utječu na zdravlje ljudi i ostalih živih organizama, a u ljetnim mjesecima često su i izvor požara.

Većina divljih odlagališta otpada sadrži otpad iz domaćinstava, ali i velike količine građevinskog,

čak i opasnog otpada.

Ciljevi sanaciju su:

smanjenja koncentracije ukupnog onečišćenja na prihvatljivu razinu u skladu s

budućim načinom korištenja tla

fizikalna/kemijska/biološka/mehanička izolacija onečišćenja radi sprječavanja

daljnje reakcije tla s okolišem

smanjenjem biološke dostupnosti (biopristupačnosti) organskih i anorganskih

onečišćenja.

Odabir navedenih tehnologija najviše ovisi o:

tipu i vrsti onečišćenja

prostornoj zahvaćenosti onečišćenja (površini, volumenu i mjestu onečišćenja –

blizina površinskih/podzemnih voda)

tipu tla (reakcija, sadržaj organske tvari, teksturi, osobito postotnom udjelu i tipu

gline)

vremenskom razdoblju izlaganja potencijalnom onečišćenju

budućem načinu korištenja tla

definiranom zakonskom okviru pojedine države o potrebnom stupnju sanacije

Sanacija odlagališta se provodi na jedan od dolje navedenih načina:

IN SITU - na lokaciji - bez uklanjanja sa lokacije.

EX SITU - odvoženjem zagađenja sa lokacije

Sanacija odlagališta in situ znači da nema fizičkog premještanja otpadnog materijala niti

materijala okolnog tla zagađenog filtratom, već cjelokupni volumen otpada i zagađenog tla

biva zatvoren/odjeljen od okoline. Prilikom sanacije se nastoje postići jednaki uvjeti kao i kod

sanitarnih odlagališta otpada koja su od početka do kraja rađena po propisima.

Sanacija odlagališta ex situ znači da se otpadni materijal i tlo zagađeno filtratom u potpunosti

uklanjaju i premještaju na novu, prethodno uređenu lokaciju. Novo odlagalište izvodi se po

propisima za izgradnju sanitarnih odlagališta.

Prema podacima nadležnih službi u Općini Cetingrad nisu evidentirana divlja odlagališta

otpada.



5.3. Podaci o lokacijama odbačenog otpada i njihovom uklanjanju

Lokacija onečišćena otpadom je svaka ona na kojoj se nalazi otpad koji može uzrokovati ili

uzrokuje onečišćenje okoliša. Popis lokacija onečišćenih otpadom čine:

• lokacije ''crnih točaka'' koje su u postupku sanacije ili za koje je sanacija u pripremi,

• lokacije na kojima se nalaze neusklađena odlagališta otpada,

• određene lokacije na kojima se nalazi odbačeni otpad i

• lokacije ''divljih odlagališta''.

''Divlja odlagališta''su lokacije na kojima se nalazi manja količina odbačenog otpada koju su

tamo odbacili pojedini neodgovorni pojedinci.

Na ''divljim odlagalištima'' većinom se nalazi odbačeni glomazni otpad i građevni otpad. ZOGO-

om je određeno da su komunalni redari obvezni osigurati uklanjanje otpada s takvih lokacija,

a propisane mjere uključuju provedbu redovitog godišnjeg nadzora i vođenje evidencije o

lokacijama odbačenog otpada, procijenjenim količinama odbačenog otpada, obvezniku

uklanjanja otpada i predaju otpada osobi ovlaštenoj za gospodarenje otpadom.

Trenutno ne postoji jedinstvena nacionalna baza podataka lokacija odbačenog otpada, ali su

pojedine županije i gradovi uspostavile vlastite informacijske sustave evidencije, a nacionalni

sustav razvija HAOP. Ako dođe do pojave divljih odlagališta, ista je potrebno u što kraćem roku

sanirati.

Ako dođe do nastanka divljeg odlagališta, potrebno je izvršiti detaljan pregled lokacije te

izgradnjom ograde onemogućiti daljnji pristup istom. Potom je potrebno razvrstati otpad

odnosno odvojiti reciklabilne komponente otpada te pristupiti daljnjoj sanaciji. Divlje

odlagalište je potrebno sanirati u dogovoru s ovlaštenim oporabiteljem.



6. MJERE POTREBNE ZA OSTVARIVANJE CILJEVA SMANJIVANJA ILI

SPRJEČVANJA NASTANKA OTPADA, UKLJUČUJUĆI IZOBRAZNO-INFORMATIVNE

AKTIVNOSTI I EDUKACIJU STANOVNIŠTVA

6.1. Sprječavanje nastanka otpada

Prioritet cjelovitog sustava gospodarenja otpadom je sprječavanje nastanka otpada.

Sprječavanje nastanka otpada podrazumijeva niz mjera koje se poduzimaju prije nego li tvar,

materijal ili proizvod postanu otpad, a kojima se smanjuju količine otpada. Sprječavanje

nastanka otpada provodi se u svrhu smanjenja količina otpada, uključujući ponovnu uporabu

proizvoda i produljenje njihova životna vijeka, smanjenje negativnih utjecaja nastalog otpada

na okoliš i ljudsko zdravlje, te smanjenje sadržaja opasnih tvari u materijalima i proizvodima.

Sprječavanje nastanka otpada pridonosi ostvarenju općih ciljeva gospodarenja otpadom kao

što su:

odvajanje gospodarskog rasta od porasta količina nastalog otpada,

očuvanje prirodnih resursa,

smanjenje ukupne mase otpada koja se odlaže na odlagališta otpada,

smanjenje emisija onečišćujućih tvari uvode, tlo, zrak-okoliš,

smanjenje opasnosti za zdravlje ljudi i okoliš.

Stoga, kako bi se uspostavio cjelovit sustav gospodarenja otpadom na području Općine

Cetingrad potrebno je sljedeće:

provođenje mjera definiranih Planom sprječavanja nastanka otpada,

provođenje izobrazno – informativnih aktivnosti i

provođenje akcija prikupljanja otpada.

PLAN SPRJEČAVANJA NASTANKA OTPADA

Planom sprječavanja nastanka otpada predlažu se mjere koje mogu utjecati na okvrine uvjete

koji se odnose:

na stvaranje otpada (poticanje ponovnog korištenja materijala od rušenja,

organiziranje informativno-edukativnih kampanja s ciljem smanjenja nastanka otpada

od hrane te rad na uspostavi i unaprjeđenju sustava prikupljanja, ali i obrade podataka

o otpadu od hrane)

na mjere koje mogu utjecati na dizajn i fazu proizvodnje i distribucije (promicanje

održive gradnje i uspostava sustava doniranja hrane),

na mjere koje mogu utjecati na fazu potrošnje i korištenja (organizacija komunikacijske

kampanje za građane, poticanje sprječavanja nastanka otpadnih plastičnih vrećica,

promicanje kućnog kompostiranja, promicanje kućnog kompostiranja, poticanje

razmjene i ponovne oporabe isluženih proizvoda, poticanje „zelene“ i održive javne

nabave)



Primjenom ovih mjera na području Općine Cetingrad može se značajno unaprijediti sustav

gospodarenja otpadom te doprinijeti smanjenu količina odloženog miješanog komunalnog

otpada na odlagalištima otpada.

Kako smanjiti količinu otpada koja se stvara u kućanstvu?

Možda najlakši način kako svaki stanovnik može smanjiti količinu otpada koju proizvodi u

vlastitome kućanstvu je kupnja proizvoda u rinfuzi, kupnja proizvoda s manje ambalaže,

proizvoda u većim pakiranjima.. Također, prednost se može dati proizvodima koji imaju dulji

vijek trajanja. Nadalje, smanjenje količine otpada može se postići korištenjem dugotrajnih

štednih žarulja, kupovinom proizvoda s većim udjelom reciklabilnih dijelova. Isto tako potrebno

je izbjegavati i kupovinu jednokratnih proizvoda i proizvoda koji sadrže živu. Štoviše, čišćenje

u kućanstvu može se i obavljati sredstvima koja su manje štetna za okoliš. A svaka osoba

trebala bi biti savjesna i sama procijeniti potrebe svog kućanstva prije kupnja namirnica kako

bi se sprječilo bacanje hrane i kako bi se sprječilo stvaranje otpada od hrane koji čini veliki dio

otpada koji se stvara u kućanstvima RH.

Isto tako stanovnici mogu kako bi se sprječilo stvaranje smeća, donirati staru odjeću, obuću,

knjige, časopise, namještaj, igračke i računala..Mnogobrojne su mjere kojima se može smanjiti

i sprječiti nastanak otpada no sve ovisi o savjesti građana i želji da se zaista napravi nešto

korisno za svoju okolinu i zajednicu općenito.

Izvor: Portal sprječavanja nastanka otpada, veljača 2018. godine

PROVOĐENJE IZOBRAZNO INFORMATIVNIH AKTIVNOSTI

Članak 39. ZOGO-a propisuje obvezu JLS da je dužna o svome trošku na odgovarajući način

osigurati godišnje provedbu izobrazno-informativnih aktivnosti u vezi gospodarenja otpadom



na svome području, a osobito javne tribine, informativne publikacije o gospodarenju otpadom

i objavu specijaliziranih priloga u medijima.

Ostvarenje svih zadanih ciljeva gospodarenja otpadom značajno ovisi o informiranosti i

kontinuiranoj izobrazbi svih aktivnih sudionika u sustavu gospodarenja otpadom. Najveći

problemi koji se javljaju u sustavu gospodarenja otpadom su uglavnom neinformiranost i

nesavjesnost građana o potrebi razdvajanja korisnih sastojina otpada te o važnosti recikliranja

otpada.

Također Općina Cetingrad dužna je u sklopu mrežne stranice uspostaviti i ažurno održavati

mrežne stranice s informacijama o gospodarenju otpadom na svojem području. Izobrazno-

informativne aktivnosti potrebno je kontinuirano provoditi.

Izvješće o provedbi izobrazno-informativnih aktivnosti je dio godišnjeg izvješća o provedbi

plana gospodarenja otpadom jedinica lokalne samouprave. Stanovništvo Općine Cetingrad

potrebno je kroz edukacije, radionice, tiskane materijale, internetsko informiranje i ostale

načine informiranja educirati o: mogućim načinima izbjegavanja nastanka otpada i/ili njegovog

mogućeg smanjenja, kućnom kompostiranju, mogućnosti predaje otpada u mobilnom

reciklažnom dvorištu, važnosti odvajanja otpada na zelenim otocima ili na kućnom pragu,

mogućnosti kupnje proizvoda koji se mogu reciklirati, izbjegavanju proizvoda koji su u

jednokratnoj ambalaži i kupnji proizvoda u povratnoj ambalaži ili u većim pakiranjima itd.

AKCIJE PRIKUPLJANJA OTPADA

U svrhu ostvarenja cilja sprječavanja nastanka otpada JLS može organizirati akcije prikupljanja

otpada. Sukladno članku 40. pravna i fizička osoba-obrtnik može, u suradnji s osobom koja

posjeduje važeću dozvolu za gospodarenje otpadom za vrstu otpada koji će se prikupljati

akcijom, organizirati akciju prikupljanja određenog otpada u svrhu provedbe sportskog,

edukativnog, ekološkog ili humanitarnog sadržaja ako je ishodila suglasnost upravnog odjela

JLS nadležnog za poslove zaštite okoliša.

Zahtjev za suglasnost iz stavka 1. ovog članka podnosi se najmanje dva mjeseca prije početka

akcije. Suglasnost iz stavka 1. ovog članka određuje: 1. vrijeme trajanja akcije, 2. vrstu otpada

koja se prikuplja, 3. način, uvjete i svrhu provedbe akcije, 4. rok za dostavu izvješća o

provedenoj akciji.

Osoba kojoj je izdana suglasnost dužna je osigurati predaju prikupljenog otpada akcijom osobi

koja posjeduje važeću dozvolu za gospodarenje otpadom. Nadzor nad provedbom akcije

prikupljanja otpada obavlja komunalni redar. Osoba koja organizira akciju smatra se vlasnikom

prikupljenog otpada tijekom trajanja akcije, a trajanje akcije je ograničeno na najviše 30 dana.

Organizator akcije prikupljanja otpada obavezan je u roku od osam dana od završetka akcije

dostaviti nadležnom upravnom odjelu Izvješće o provedenoj akciji. Nadležni upravni odjel

dužan je sastaviti Izvješće o provedenim akcijama na području Općine Cetingrad. Ono je

sastavni dio Izvješća o izvršenju Plana gospodarenja otpadom koji se dostavlja nadležnom

županijskom odjelu do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu.



7. OPĆE MJERE ZA GOSPODARENJE OTPADOM, OPASNIM OTPADOM I

POSEBNIM KATEGORIJAMA OTPADA

Učinkovitom primjenom mjera za sprječavanje i smanjenje nastanka otpada na području

Općine Cetingrad doprinjet će se smanjenju priliva otpada u budući centar za gospodarenje

otpadom ,,Babina Gora'' u Karlovačkoj županiji.

Također, edukacijom stanovništva i ekološki savjesnim ponašanjem krajnjih potrošača

doprinijet će se smanjenju količina i štetnosti otpada koji bi se trebao obraditi ili odložiti.

7.1. Opće mjere za gospodarenje otpadom

Gospodarenje otpadom od interesa je za Republiku Hrvatsku. Gospodarenje otpadom treba se

provoditi na način koji ne uzrokuje štetu za okoliš i za ljudsko zdravlje. Gospodarenje otpadom

treba biti provedeno na način da otpad koji preostaje nakon postupka obrade i koji se zbrinjava

odlaganjem ne predstavlja opasnost za buduće generacije.

Stoga je zabranjeno:

odbacivati otpad u okoliš

spaljivati otpad u okolišu, uključivo spaljivanje otpada na moru te spaljivanje biljnog

otpada iz popljoprivrede i šumarstva protivno odredbama Zakona i podzakonskih

propisa donesenih na temelju istog,

gospodarenje otpadom protivno odredbama Zakona i podzakonskih propisa donesenih

na temelju istog,

potapanje otpada protivno odredbama Zakona i podzakonskih propisa donesenih na

temelju istog.

Također, Općina Cetingrad treba nastaviti poticati akcije prikupljanja otpada i čišćenja okoliša

u organizaciji lokalne samouprave sa osnovnom školom.

Nadalje, neke od općih mjera koje je potrebno također provoditi kako bi se izbjeglo stvaranje

otpada i smanjila količina otpada koji se stvara u potrošnji su:

kupovina reciklabilnih proizvoda, smanjiti korištenje plastičnih vrećica, a umjesto njih

koristiti platnene, izbjegavati jednokratnu ambalažu,

educiranje proizvođače i potrošače o mogućim načinima smanjenja proizvodnje otpada,

poticati kupnju ekološki povoljnih proizvoda.

Generalno, opće mjere za gospodarenje otpadom koje je potrebno provoditi na području

Općine su:

Organizirano i redovito prikupljanje i odvoz miješanog komunalnog i biorazgradivog komunalnog otpada,

Organizirano i redovito prikupljanje i odvoz stakla, papira, plastika, metala i tekstila putem spremnika postavljenih na javnim površinama (uspostava sustava zelenih otoka)

Organizirati odvojeno sakupljanje posebnih kategorija otpada u reciklažnom odnosno mobilnom reciklažnom dvorištu što je sve već dotaknuto kroz spomenutu Odluku.



7.2. Mjere za gospodarnje opasnim otpadom

Gospodarenje opasnim otpadom na području Općine Cetingrad bit će riješeno uspostavom

reciklažnog odnosno mobilnog reciklažnog dvorišta.

Sama proizvodnja, prikupljanje i odvoz ove vrste otpada, kao i skladištenje istog, moraju se

obavljati sukladno temeljnim zakonskim odredbama i načelima gospodarenja otpadom na

način da se izbjegnu štetni utjecaji i potencijalne opasnosti za ljudsko zdravlje i okoliš.

Zabranjeno je miješanje opasnog otpada s drugim vrstama opasnog otpada koji imaju drukčija

fizikalna, kemijska ili opasna svojstva te s drugim vrstama otpada i drugim tvarima ili

materijalima, uključivo i razrjeđivanje opasnih tvari. U slučaju da je do toga došlo treba odvojiti

opasni otpad od drugih vrsta otpada te pritom uzetii u obzir kriterije tehničke i ekonomske

opravdanosti.

7.3. Mjere gospodarenja posebnim kategorijama otpada

Sukladno članku 28. ZOGO-a, Jedinica lokalne samouprave dužna je sudjelovati u sustavima

sakupljanja posebnih kategorija otpada sukladno propisu kojim se uređuje gospodarenje

posebnom kategorijom otpada. Sukladno Uredbi o gospodarenju komunalnim otpadom (NN

50/17), u okviru sustava sakupljanja komunalnog otpada (članak 5) korisniku usluge se pružaju

sljedeće usluge povezane s javnom uslugom:

• sakupljanje reciklabilnog komunalnog otpada na lokaciji obračunskog mjesta korisnika usluge,

• sakupljanje otpadnog papira, stakla, plastike, metala i tekstila putem spremnika postavljenih na javnoj površini,

• sakupljanje otpada određenog posebnim propisom koji određuje gospodarenje otpadom u reciklažnom dvorištu odnosno mobilnom reciklažnom dvorištu.

Sustav gospodarenja posebnim kategorijama otpada je jedan od ciljeva Općine Cetingrad , koji

će se postići u budućnosti kroz provedbu mjera kao što su:

kontinuirano provođenje izobrazno-informativnih aktivnosti,

provođenje akcija prikupljanja otpada i o

odlaganje istog u odgovarajuće spremnike u sklopu reciklažnog i mobilnog reciklažnog

dvorišta.



8. MJERE PRIKUPLJANJA MIJEŠANOG KOMUNALNOG I BIORAZGRADIVOG

KOMUNALNOG OTPADA

Mjere odvojenog prikupljanja miješanog komunalnog i biorazgradivog komunalnog otpada

treba provoditi kako bi se doprinjelo ostvarenju ciljeva PGORH te kako bi se smanjio udio

biorazgradivog komunalnog otpada u miješanom komunalnom otpadu te kako bi se smanjila

količina biorazgradivog otpada i ukupna količina komunalnog otpada koji bi se zbrinuo

odlaganjem na odlagalištima, što je u konačnici u prvenstvu gospodarenja otpadom, najmanje

poželjna opcija. Kada se ne bi provodile mjere prikupljanja miješanog komunalnog i

biorazgradivog otpada, mogao bi se ugroziti okoliš i zdravlje ljudi.

Stoga kako bi se dosegli i ispunili navedeni ciljevi na području Općine Cetingrad svim

korisnicima javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog i biorazgradivog komunalnog

otpada mora se osigurati cjelovita dostupnost infrastrukture. Korisnicma javne usluge mora

biti osigurana mogućnost odvojene predaje otpada na njegovom obračunskom mjestu te

korištenjem reciklažnog i mobilnog reciklažnog dvorišta, sustavom zelenih otoka koji su

postavljeni na javnoj površini kao i odvoz glomaznog otpada barem jednom godišnje.

Štoviše kako bi se smanjile količine biorazgradivog komunalnog otpada na odlagalištima,

stanovnicima Općine Cetingrad odvojeno sakupljanje biootpada treba osigurati na

obračunskom mjestu korisnika javne usluge dakle na oko 726 kućanstava.4 S obzirom da

biorazgradivi otpad čini 65 % miješanog komunalnog otpada, u 2017. godini u sklopu

miješanog komunalnog otpada prikupljeno je prema tome oko 76 t biorazgradivog komunalnog

otpada odnosno oko 37,5 kg po glavi stanovnika na području Općine Cetingrad.

Dakle, uspostavom sustava odvojenog prikupljanja birazgradivog komunalnog otpada, do

2022. godine bi se moglo prikupiti potencijalno oko 300 t biorazgradivog komunalnog otpada

u Općini Cetingrad i smanjiti odlaganje istog na odlagalište.

Stoga, sustav prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada treba unaprijediti odvajanjem

biorazgradivog otpada na ,,kućnom pragu'' kao i nabavkom kućnih kompostera kako bi se

povećalo izdvajanje i iskorištavanje istog, a da ne završi na odlagalištima što je ističemo

najmanje poželjna opcija.

Slika 104 Primjeri kompostera

4 https://www.dzs.hr/hrv/censuses/census2011/results/htm/h02_01_01/h02_01_01_zup04.html



Kućno kompostiranje je jedna od mjera za ostvarenje zadanih ciljeva iz PGORH. Cilj kućnog

kompostiranja je potaknuti građane da odvojeno prikupljaju biootpad (zeleni ili vrtni te smeđi

ili kuhinjski koji čini čak oko 37% miješanog komunalnog otpada) od ostalog miješanog

komunalnog otpada odlaganjem u spremnike za biootpad ili kompostiranjem u vlastitim

komposterima i vlastitome vrtu čime će se smanjiti ukupna količina biootpada. Smanjenje

odlaganja biootpada i šire biorazgradivog komunalnog otpada je bitno, jer njegovim

odlaganjem dolazi do uklanjanja dostupnih prirodnih resursa iz biosfere i općenito do

onečišćenja vode, tla i zraka i u konačnici ljudskog zdravlja.

Slika 115 Kompostna hrpa

Kako bi se građane potaknulo na odvojeno prikupljanje ne samo miješanog komunalnog već

i biorazgradivog komunalnog otpada, bit će potrebno organizirati promidžbene aktivnosti i

radionice na tu temu. Prioritet pri provođenju ove mjere su svakako ruralna područja i

predgrađa urbanih sredina s većim brojem samostalnih stambenih jedinica s okućnicom prema

PGORH.

9. MJERE ODVOJENOG PRIKUPLJANJA OTPADNOG PAPIRA, METALA, STAKLA,

PLASTIKE TE KRUPNOG (GLOMAZNOG) KOMUNALNOG OTPADA

Odvojeno sakupljanje je sakupljanje pri kojem se tokovi otpada odvaju prema vrsti i svojstivma

kako bi se olakšala obrada istog, osobito postupci pripreme za ponovnu uporabu i postupci

reciklaže otpada.

Odvojeno sakupljanje otpada na mjestu nastanka ima ključnu ulogu u uređenom cjelovitom

sustavu gospodarenja komunalnim otpadom. Osnovna svrha ovog dijela sustava sakupljanja

miješanog komunalnog otpada je sakupiti što veće količine otpada te osigurati potrebnu

kvlaitetu ulaznih materijala pri postupcima recikliranja.

Kao što je već navedeno, Cilj 1.2. (PGORH) na nacionalnoj razini je prikupiti oko 60 % mase

proizvedenog komunalnog otpada (prvenstveno papira, stakla, plastike, metala i biootpada i

dr.) te je potrebno osigurati infrastrukturu koja potiče i olakšava prikupljanje pojedinih vrsta

komunalnog otpada: otpadnog papira, kartona, stakla, plastike, metala i biootpada, krupnog

glomaznog otpada i sl. Ovome prethodi ostvarenje odvojenog sakupljanja u svrhu recikliranja



i pripreme za ponovnu uporabu najmanje 50% proizvedenih količina otpadnog papira, plastike,

metala i stakla iz kućanstva. Rok za postizanje navedenog je 2020. godina.

Stoga su JLS dužne na svome području:

• nabaviti opremu za odvojeno prikupljanje papira, kartona, metala, plastike, stakla i tekstila (rok 2020. godina),

• izgraditi reciklažna dvorišta (rok 2019. godina).

Kako bi dosegli propisani cilj stope recikliranja u 2020. godini od 50% potrebno je u što kraćim

rokovima osigurati veću stopu odvajanja komunalnog otpada i što bolju kvalitetu prikupljenog

otpada za recikliranje. Odvojeno prikupljanje je preduvjet za racionalno korištenje otpada. Ako

izostane, otpad koji se dobije mješavina je, u pravilu najgorih osobina svih sastojaka u njemu,

a to uvelike smanjuje broj mogućnosti za njegovo korištenje i sigurno uklanjanje. Za ostvarenje

ovih ciljeva na području Općine Cetingrad bit će potrebno osigurati reciklažno i mobilno

reciklažno dvorište i uspostaviti sustav zelenih otoka u većim naseljima te omogućiti svim

korisnicima odvojeno prikupljanje papira, plastike i stakla na kućnome pragu.



10. PROJEKTI VAŽNI ZA PROVEDBU PLANA GOSPODARENJA KOMUNALNIM

OTPADOM

Popis projekta važnih za provedbu Plana i dosizanja ciljeva dan je u Tablici 10.

Tablica 7 Popis projekata važnih za provedbu Plana prema PGORH (NN 03/17)

Redni

broj

Popis projekata važnih za provedbu

Plana -RH

Popis projekata važnih za provedbu

Plana -Općina Cetingrad

1. Provedba izobrazno-informativnih

aktivnosti

Provedba izobrazno-informativnih

aktivnosti

2. Unaprjeđenje informacijskog sustava

gospodarenja otpadom

Unaprjeđenje informacijskog

sustava gospodarenja otpadom

3.

Nabava i distribucija kućnih

kompostera

Nabava i distribucija kućnih

kompostera-pilot projekt u naselju

Cetingrad

4.

Izgradnja reciklažnih dvorišta

Nabava mobilnog reciklažnog dvorišta

Izgradnja reciklažnog

dvorišta/nabava mobilnog

reciklažnog dvorišta

5.

Nabava opreme, vozila i plovila za

odvojeno prikupljanje biootpada,

papira/kartona, stakla, metala i plastike

Nabava opreme za odvojeno

prikupljanje biootpada,

papira/kartona, stakla, metala i

plastike

6. Sanacija lokacija onečišćenih

otpadom odbačenim u okoliš

Sanacija lokacija onečišćenih

otpadom odbačenim u okoliš



11. ORGANIZACIJSKI ASPEKTI, IZVORI I VISINA FINANCIJSKIH SREDSTAVA ZA

PROVEDBU MJERA GOSPODARENJA OTPADOM

Gospodarenje otpadom je od interesa za Republiku Hrvatsku. Mjere gospodarenja otpadom

propisuju Vlada Republike Hrvatske te Ministarstvo zaštite okoliša i energetike. Provedbena

tijela na državnoj razini su Hrvatska agencija za okoliš i prirodu te Fond za zaštitu okoliša i

energetsku učinkovitost. Jedinica lokalne samouprave dužna je na svome području osigurati

provedbu i uvjete propisanih mjera gospodarenja otpadom.

Također, jedinice lokalne samouprave dužne su sukladno ZOGO provoditi ovaj Plan

gospodarenja otpadom.

Kako bi se osigurao kontinuirani razvoj sustava gospodarenja otpadom, potrebno je utrošiti

financijska sredstva za koje postoje različiti oblici financiranja.

Provedba mjera za uspješnu uspostavu sustava gospodarenja otpadom Općine Cetingrad

zahtijeva utvrđivanje izvora financiranja. Isti se u ovome Planu trebaju uzeti u obzir samo kao

okvirni, budući da se izvori financiranja ne mogu unaprijed definirati. Iz toga razloga će se u

ovome Planu iznijeti mogući izvori financiranja planiranih zahvata koji imaju za cilj unapređenje

sustava gospodarenja otpadom na području Općine Cetingrad.

Izvori financiranja mogu biti, uz vlastita sredstva, dostupni iz međunarodnih i javnih fondova,

Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) te komercijalnog kapitala, koncesija, javno-

privatnog partnerstva te ostali izvori. Pod ostale izvore misli se na prihode od oporabljenog

otpada, naknada za odlaganje inertnog otpada, namjenske naknade koje bi plaćali proizvođači

otpada, domaćinstva i pravne osobe te ostali slični prihodi.

Raspodjela potrebnih sredstava za pojedine aktivnosti sačinjena je u skladu s terminskim

planom. Iznosi su predloženi kao planski i kao takve ih treba promatrati. Aktivnosti po

pojedinim stavkama su u skladu s važećim planskim dokumentima.



Tablica 8 Planska raspodjela financijskih sredstava

MJERA -BROJ

AKTIVNOSTI OPIS NOSIOCI PROCJENA

FINANCIJSKIH SREDSTAVA

IZVOR FINANCIRANJA

ROK PROVEDBE

1.1.3. Kućno kompostiranje

Nabava i distribucija kućnih kompostera-200 komada

Općina Cetingrad, Vlastiti komunalni pogon

60.000,00 kn JLS 2020.

1.2.1.

Nabava opreme za odvojeno prikupljanje papira, kartona, metala, plastike, stakla i tekstila

Posude za odvojeno prikupljanje papira, stakla i plastike (posude 120 l, 240 l)-oko 730 komada i uspostava sustava zelenih otoka (4 zelena otoka)


250.000,00 JLS 2020.

1.2.3. Izgradnja reciklažnog dvorišta

Izgradnja i opremanje reciklažnog dvorišta, nabava mobilnog reciklažnog dvorišta

Općina Cetingrad, FZOEU

2.700.000,00 JLS, EU 2019.

1.2.4.

Uvođenje naplate prikupljanja i obrade miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada po količini

Uvođenje naplate prikupljanja i obrade miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada po količini

Općina Cetingrad 40.000,00 JLS 2018.

1.4.2.

Praćenje udjela biorazgradivog

otpada u miješanom

komunalnom otpadu

Paćenje udjela biorazgradivog otpada u

miješanom komunalnom otpadu


40.000,00 JLS kontinuirano

4.5. Sanacija lokacija onečišćenih otpadom odbačenim u okoliš

Uklanjanje otpada odbačenog u okoliš, uključujući speleološke objekte te sprječavanje ponovnog odbacivanja otpada na tim lokacijama


20.000,00 JLS 2020.

5.2.

Provedba aktivnosti predviđenih Programom izobrazno-informativnih aktivnosti o održivom gospodarenju otpadom

Provođenje izobrazno-informativnih aktivnosti o održivom gospodarenju otpadom

Općina Cetingrad 40.000,00 JLS, EU 2023.

7.1. Izobrazba svih sudionika uključenih u nadzor gospodarenja otpadom

Izobrazba djelatnika službe za komunalno redarstvo JLS

Općina Cetingrad 35.000,00 JLS kontinuirano

Sanacija odlagališta otpada Sanacija odlagališta otpada Glavica Općina Cetingrad 1.500.000,000 JLS 2019.



11. ROKOVI I NOSITELJI IZVRŠENJA PLANA

Sukladno procijenjenim potrebnim financijskim sredstvima i predloženim aktivnostima

napravljen je i ovaj terminski plan aktivnosti koje je potrebno poduzeti u svrhu uspostavljanja

cjelovitog sustava gospodarenja otpadom na području Općine Cetingrad.

Tablica 9 Terminski plan

Br. AKTIVNOSTI NOSITELJ

Rok/Godina 2018 2019 2020 2021 2022 2023

1. Provođenje mjera definiranih Planom sprječavanja nastanka otpada

MZOE, Općina

Cetingrad Vlastiti

komunalni pogon

2. Nabava opreme za odvojeno prikupljanje papira, plastike, stakla, metala i tekstila

Općina Cetingrad, Vlastiti komunalni

pogon

3. Izgradnja i opremanje reciklažnog dvorišta, nabava mobilnog reciklažnog dvorišta

Općina Cetingrad

4. Sprječavanje nepropisnog odbacivanja otpada

Općina Cetingrad

5.

Sanacija lokacija onečišćenih

otpadom odbačenim u okoliš Općina Cetingrad

6. Provođenje akcija prikupljanja otpada

Općina Cetingrad,

Vlastiti komunalni

pogon

7. Provođenje izobrazno –

informativnih aktivnosti Općina Cetingrad

8. Sanacija odlagališta otpada Općina Cetingrad



12. ZAKLJUČAK

Zbog ograničenosti prirodnih resursa i negativnih utjecaja na okoliš uzrokovanih njihovom

potrošnjom, EU je kao jedan od osnovnih ciljeva istaknula održivi rast - promicanje ekonomije

koja učinkovitije iskorištava resurse, koja je zelenija i konkurentnija, a u čijem je središtu

ekonomski model kružnog gospodarstva. Ulaskom RH u EU, RH je također prenijela odredbe

iz europskog zakonodavstva u svoje zakonodavstvo iz područja gospodarenja otpadom.

Kružno gospodarstvo potiče održivo gospodarenje resursima i produžavanje životnog vijeka

materijala i proizvoda, s ciljem da se nastajanje otpada svede na najmanju moguću mjeru pa

je tako i Plan gospodarenja otpadom Općine Cetingrad usmjeren na ostvarenje ciljeva za

smanjenje nastajanja otpada i odlaganje istog na odlagalištima uz povećanje stope odvojenog

sakupljanja otpada i mogućnosti recikliranja istog.

Plan gospodarenja otpadom Općine Cetingrad za razdoblje od 2018.-2023. godine temelji se

na ciljevima Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2022.

godine (NN 03/17) te ZOGO u koje su preneseni važeći europski propisi iz relevantnog

područja.

Također, nastavno na ciljeve i viziju gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj do 2025.

godine, definirane Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05) i

važeće nacionalne propise, svrha ovog Plana je uspostava cjelovitog i učinkovitog sustava

gospodarenja otpadom koji će se uspostaviti kroz edukacije stanovništva Općine, uspostavu

sustava zelenih otoka u većim naseljima Općine Cetingrad, omogućavanjem odvojenog

sakupljanja otpada na kućnom pragu i zelenim otocima na odabranim lokacijama u Općini

Cetingrad, omogućavanjem predaje odvojeno sakupljenog otpada u mobilnom reciklažnom

dvorištu i reciklažnom dvorištu te uspostavom nadzora i evidentiranja lokacija odbačenog

otpada kao i poticanjem akcija čišćenja okoliša i educiranjem svih uzrasta stanovništva Općine

Cetingrad.



13. LITERATURA

Informacijski sustav prostornog uređenja, Ministarstvo graditeljstva i prostornog

uređenja, veljača 2018. godine

Izvješće o komunalnom otpadu (www.azo.hr), veljača 2018. godine

Odluka o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i

biorazgradivog komunalnog otpada na području Općine Cetingrad

Popis stanovništva 2011. godine (Državni zavod za statistiku, www.dzs.hr) veljača,

2018. godine

Prostorni plan uređenja Općine Cetingrad (Službeni glasnik Karlovačke županije 36/07)

http://ec.europa.eu/environment/waste/plans/index.htm, siječanj 2018. godine

Documents

PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINA CETINGRAD ZA … · 2018-05-22 · Plan gospodarenja otpadom Općine Cetingrad za razdoblje od 2018.-2023. godine HIDROPLAN d.o.o. za izgradnju i