Plan gospodarenja otpadom Općine Ervenik za razdoblje 2017. … · 2018-05-04 · 1.2. Pojmovi ... 2.1. Osnovni podaci o Općini Ervenik..... 15 2.1.1. Makrolokacija ... Strategijom

Plan gospodarenja otpadom

Općine Ervenik

za razdoblje 2017.-2022. godine

Plan gospodarenja Općinom Ervenik za razdoblje 2017. – 2022.

2

Prisavlje 2, 10000 Zagreb, tel: 00385 1 64 63 190; e-mail:[email protected]; www.ecosolutions.hr

PREDMET: Plan gospodarenja otpadom Općine Ervenik za razdoblje 2017.

– 2022. godine

NARUČITELJ: Općina Ervenik, Butiga br. 24, 22306 Ervenik, pošta 22305

Kistanje

IZVRŠITELJ: HRVOJE DOKOZA, mag.ing.stroj., direktor

Eco Solutions d.o.o., Prisavlje 2, 10000 Zagreb

______________________________________

IZRAĐIVAČ: IVAN MESIĆ, dipl. ing. prometa, spec. zaštite okoliša

Sodalis projekt d.o.o., Prisavlje 2, 10000 Zagreb

______________________________________

Zagreb, 23. ožujka 2018.

http://www.ecosolutions.hr/


3


Sadržaj: 1. UVOD ............................................................................................................................................. 5

1.1. Kratice – pojašnjenja ........................................................................................................... 7

1.2. Pojmovi .................................................................................................................................. 8

1.3. Zakonodavni okvir .............................................................................................................. 12

2. ANALIZA, TE OCJENA STANJA I POTREBA U GOSPODARENJU OTPADOM NA

PODRUČJU OPĆINE ERVENIK UKLJUČUJUĆI OSTVARIVANJE CILJEVA ........................ 15

2.1. Osnovni podaci o Općini Ervenik ..................................................................................... 15

2.1.1. Makrolokacija .............................................................................................................. 15

2.1.2. Mikrolokacija ............................................................................................................... 16

2.1.3. Demografske značajke .............................................................................................. 17

2.1.4. Gospodarstvo .............................................................................................................. 18

3. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA U SUSTAVU GOSPODARENJU OTPADOM NA

PODRUČJU OPĆINE ERVENIK ..................................................................................................... 21

3.1. Analiza postojećeg stanja ................................................................................................. 21

3.1.1. Uvod ............................................................................................................................. 21

3.1.2. Komunalno poduzeće "Kistanje" .............................................................................. 22

3.2. Sustav sakupljanja otpada na području općine Ervenik ............................................... 25

3.2.1. Sustav sakupljanja mješanog komunalnog otpada ............................................... 25

3.2.2. Odvojeno sakupljanje otpada ................................................................................... 27

3.2.3. Odlagalište otpada "Macure – Jelenik" ................................................................... 28

3.3. Analiza obaveza Općine Ervenik ..................................................................................... 28

3.4. Ocijena postojećeg stanja gospodarenja otpadom Općine Ervenik ........................... 40

3.5. Ciljevi i mjere gospodarenja otpadom RH i jedinice lokalne samouprave ................. 40

3.5.1. Ciljevi i mjere RH i JLS-a .......................................................................................... 40

3.5.2. Ciljevi i mjere gospodarenja otpad Općine Ervenik .............................................. 46

4. PODACI O VRSTAMA I KOLIČINAMA PROIZVEDENOG OTPADA, ODVOJENO

SAKUPLJENOG OTPADA, ODLAGANJU KOMUNALNOG I BIORAZGRADIVOG OTPADA

TE OSTVARIVANJU CILJEVA NA PODRUČJU OPĆINE ERVENIK ....................................... 56

4.1. Otpad i njegova svojstva ................................................................................................... 56

4.1.1. Svojstva komunalnog otpada ................................................................................... 57

4.1.2. Kvalitativni sastav otpada .......................................................................................... 57

4.1.3. Frakcijski sastav otpada ............................................................................................ 58

4.1.4. Srednja gustoća otpada ............................................................................................ 58

4.1.5. Vlažnost otpada .......................................................................................................... 59



4


4.1.6. Kemijski sastav otpada .............................................................................................. 60

4.1.7. Ogrijevna vrijednost otpada ..................................................................................... 60

4.1.8. Specifična svojstva komunalnog otpada................................................................. 61

4.1.9. Prosječan sastav otpada ........................................................................................... 61

4.2. Vrste i količine otpada sa područja Općine Ervenik ...................................................... 62

4.2.1. Ostvarenje ciljeva ....................................................................................................... 63

5. PODACI O POSTOJEĆIM I PLANIRANIM GRAĐEVINAMA I UREĐAJIMA ZA

GOSPODARENJE OTPADOM TE STATUSU SANACIJE NEUSKLAĐENIH ODLAGALIŠTA

I LOKACIJA ONEČIŠĆENIH OTPADOM ....................................................................................... 65

5.1. Postojeće građevine .......................................................................................................... 65

5.2. Podaci o planiranim građevinama ................................................................................... 65

5.2.1. Mobilno reciklažno dvorište ...................................................................................... 66

5.2.2. Reciklažno dvorište Općine Kistanje ....................................................................... 67

5.2.3. Reciklažno dvorište za građevni otpad općine Kistanje ............................................ 72

5.2.4. Pretovarna stanica Biskupija .................................................................................... 73

5.2.5. CGO „Bikarac“ ............................................................................................................ 75

5.3. Status sanacije neusklađenih odlagališta i lokacija onečišćenih otpadom................ 76

5.3.1. Odlagalište otpada „Macure–Jelenik“ ...................................................................... 76

5.4. Podaci o lokacijama odbačenog otpada i njihovo uklanjanje ...................................... 78

6. MJERE POTREBNE ZA OSTVARIVANJE CILJEVA SMANJIVANJA ILI

SPRJEČAVANJA NASTAKA OTPADA, UKLJUČUJUĆI IZOBRAZNO-INFORMATIVNE

AKTIVNOSTI I AKCIJE PRIKUPLJANJA OTPADA ...................................................................... 82

7. OPĆE MJERE ZA GOSPODARENJE OTPADOM, OPASNIM OTPADOM I POSEBNIM

KATEGORIJAMA OTPADA .............................................................................................................. 84

8. MJERE PRIKUPLJANJA MIJEŠANOG KOMUNALNOG OTPADA I BIORAZGRADIVOG

KOMUNALNOG OTPADA ................................................................................................................ 86

9. MJERE ODVOJENOG PRIKUPLJANJA OTPADNOG PAPIRA, METALA, STAKLA I

PLASTIKE TE KRUPNOG (GLOMAZNOG) KOMUNALNOG OTPADA ................................... 89

10. POPIS PROJEKATA VAŽNIH ZA PROVEDBU PLANA .................................................. 90

11. ORGANIZACIJSKI ASPEKTI, IZVORI I VISINA FINANCIJSKIH SREDSTAVA ZA

PROVEDBU MJERA GOSPODARENJA OTPADOM .................................................................. 92

12. ROKOVI I NOSITELJI IZVRŠENJA PLANA ...................................................................... 95

13. LITERATURA: ......................................................................................................................... 97



5


1. UVOD

Suvremeno gospodarenje otpadom je jedno od najzahtjevnijih područja zaštite

okoliša, te zahtijeva prioritetno rješavanje i usklađivanje sa standardima Europske

unije (EU). Republika Hrvatska mora smanjiti količinu otpada koju proizvodi, a s

postojećim tokovima otpada održivo gospodariti.

Zakonski okvir za uspostavu gospodarenja otpadom uređeno je Zakonom o

održivom gospodarenju otpadom (NN br. 94/13 i 73/17) (dalje ZOGO), međunarodnom

Konvencijom o kontroli prekograničnog prometa opasnim otpadom i njegovom

odlaganju – Baselska konvencija (NN – Međunarodni ugovori, 3/94), Pravilnikom o

gospodarenju otpadom (NN br. 117/17), Uredbom o gospodarenju komunalnim

otpadom (NN br. 50/17) i više pod zakonskih propisa koji reguliraju opće postupanje s

otpadom i postupanje s posebnim kategorijama otpada.

U skladu sa zakonodavstvom, gospodarenje otpadom čini skup aktivnosti i

mjera usmjerenih na sprječavanje nastanka otpada, smanjivanje količina otpada i

njegovih štetnih utjecaja na okoliš, skupljanje, prijevoz, oporabu, zbrinjavanje te

nadzor nad tim djelatnostima i skrb za zatvorena odlagališta na gospodarski učinkovit

i po okoliš prihvatljiv način.

Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN br. 130/05), kao

planski dokument, propisala je smjernice, a Zakon o održivom gospodarenju otpadom,

kao provedbeni dokument Strategije, propisuje obvezu izrade planova gospodarenja

otpadom. U Republici Hrvatskoj na snazi je Plan gospodarenja otpadom Republike

Hrvatske za razdoblje 2017. - 2022. godine (NN 3/17), (dalje PGO RH), slijedom kojeg

se izrađuju i usklađuju planovi gospodarenja otpadom nižeg reda, tj. planovi jedinica

lokalne samouprave.

Sukladno ZOGO i PGO RH, a s obzirom na raspodjelu odgovornosti, jedinice

lokalne samouprave nadležne su za osiguravanje javne usluge prikupljanja

komunalnog otpada, uspostavu reciklažnih dvorišta te provedbu mjera sprječavanja

odbacivanja otpada u okoliš kao i uklanjanje u okoliš odbačenog otpada, davanje

suglasnosti za akciju prikupljanja otpada, planiranje lokacija građevina od lokalnog

značaja, provedbu izobrazno-informativnih aktivnosti te provedbu obveza propisanih

PGO RH.



6


Također, jedinice lokalne samouprave dužne su, sukladno ZOGO-u provoditi

PGO RH, što posebice uključuje projekte određene Popisom projekata važnih za

provedbu PGO RH.

Prema članku 21., st 1. Zakona o održivom gospodarenju otpadom Plan

gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave, treba sadržavati sljedeće (u

zagradi su navedena poglavlja ovog Plana u kojem su obrađene pobrojane teme):

• analizu, te ocjenu stanja i potreba u gospodarenju otpadom na području

jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba, uključujući ostvarivanje

ciljeva,

• podatke o vrstama i količinama proizvedenog otpada, odvojeno sakupljenog

otpada, odlaganju komunalnog i biorazgradivog otpada te ostvarivanju ciljeva,

• podatke o postojećim i planiranim građevinama i uređajima za gospodarenje

otpadom te statusu sanacije neusklađenih odlagališta i lokacija onečišćenih

otpadom,

• podatke o lokacijama odbačenog otpada i njihovom uklanjanju,

• mjere potrebne za ostvarenje ciljeva smanjivanja ili sprječavanja nastanka

otpada, uključujući izobrazno-informativne aktivnosti i akcije prikupljanja

otpada,

• opće mjere za gospodarenje otpadom, opasnim otpadom i posebnim

kategorijama otpada,

• mjere prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog

otpada,

• mjere odvojenog prikupljanja otpadnog papira, metala, stakla i plastike te

krupnog (glomaznog) komunalnog otpada,

• popis projekata važnih za provedbu odredbi Plana,

• organizacijske aspekte, izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu

mjera gospodarenja otpadom,

• rokove i nositelje izvršenja Plana.

Ovaj Plan gospodarenja otpadom općine Ervenik za razdoblje 2017.-2022.

godine usklađen je sa Zakonom o održivom gospodarenju otpadom, nacionalnom

Strategijom i Planom gospodarenja otpadom te ostalim zakonskim dokumentima iz

područja gospodarenja otpadom, a ujedno je usklađen i s okvirnom Direktivom EU-a



7


o otpadu (2008/98/EC) koja se temelji na društvu usmjerenom na reciklažu, a koja

postavlja prioritete:

- sprječavanje nastajanja otpada,

- pripremu za ponovnu uporabu,

- recikliranje,

- drugi postupci oporabe, npr. energetsko oporaba i

- zbrinjavanje otpada.

Poput drugih područja zaštite okoliša, i u području gospodarenja otpadom

najbolji rezultati postižu se sinergijom svih dionika i čimbenika pa tako i ovaj Plan

gospodarenja otpadom uključuje suradnju s drugim jedinicama lokalne samouprave u

rješavanju zajedničkih pitanja gospodarenja otpadom.

1.1. Kratice – pojašnjenja

CGO Centar za gospodarenje otpadom

EE Električni i elektronički uređaji i oprema

EU Europska unija

FZOEU Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

HAOP Hrvatska agencija za okoliš i prirodu

JLS Jedinica lokalne samouprave

KO Komunalni otpad

MBO Mehaničko–biološka obrada

MZOE Ministarstvo zaštite okoliša i energetike

NN Narodne novine

NRT Najbolje raspoložive tehnike

PET Polietilen tereftalat

PGO Plan gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave

PGO RH Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017. – 2022. godine

PPU Prostorni plan uređenja

RD Reciklažno dvorište

RH Republika Hrvatska

ROO Registar onečišćivanja okoliša



8


SV ŠKŽ Službeni vjesnik Šibensko–kninske županije

ŠKŽ Šibensko–kninska županija

ZO Zaštita okoliša

ZOGO Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13 i 73/17)

KB Ključni broj

1.2. Pojmovi

»biološki razgradivi otpad« je otpad koji se može razgraditi biološkim aerobnim ili

anaerobnim postupkom;

»biootpad« je biološki razgradiv otpad iz vrtova i parkova, hrana i kuhinjski otpad iz

kućanstava, restorana, ugostiteljskih i maloprodajnih objekata i slični otpad iz

proizvodnje prehrambenih proizvoda;

»biorazgradivi komunalni otpad« je otpad nastao u kućanstvu i otpad koji je po

prirodi i sastavu sličan otpadu iz kućanstva, osim proizvodnog otpada i otpada iz

poljoprivrede, šumarstva, a koji u svom sastavu sadrži biološki razgradiv otpad;

»centar za gospodarenje otpadom« je sklop više međusobno funkcionalno i/ili

tehnološki povezanih građevina i uređaja za obradu komunalnog otpada;

»gospodarenje otpadom« su djelatnosti sakupljanja, prijevoza, oporabe i

zbrinjavanja i druge obrade otpada, uključujući nadzor nad tim postupcima te nadzor

i mjere koje se provode na lokacijama nakon zbrinjavanja otpada, te radnje koje

poduzimaju trgovac otpadom ili posrednik;

»građevina za gospodarenje otpadom« je građevina za sakupljanje otpada

(skladište otpada, pretovarna stanica i reciklažno dvorište), građevina za obradu

otpada i centar za gospodarenje otpadom. Ne smatra se građevinom za gospodarenje

otpadom građevina druge namjene u kojoj se obavlja djelatnost oporabe otpada;

»građevni otpad« je otpad nastao prilikom gradnje građevina, rekonstrukcije,

uklanjanja i održavanja postojećih građevina, te otpad nastao od iskopanog materijala,

koji se ne može bez prethodne oporabe koristiti za građenje građevine zbog kojeg

građenja je nastao;

»interventno sakupljanje otpada« je sakupljanje otpada uređajima i opremom u

svrhu hitnog uklanjanja otpada s određene lokacije radi sprječavanja nastanka i/ili

smanjenja na najmanju moguću mjeru onečišćenja okoliša, ugrožavanja ljudskog

zdravlja, uzrokovanja šteta biljnom i životinjskom svijetu i drugih šteta;



9


»inertni otpad« je otpad koji ne podliježe značajnim fizikalnim, kemijskim i/ili

biološkim promjenama;

»krupni (glomazni) komunalni otpad« je predmet ili tvar koju je zbog zapremine i/ili

mase neprikladno prikupljati u sklopu usluge prikupljanja miješanog komunalnog

otpada i određen je naputkom iz članka 29. stavka 11. ZOGO;

»komunalni otpad« je otpad nastao u kućanstvu i otpad koji je po prirodi i sastavu

sličan otpadu iz kućanstva, osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede i

šumarstva;

»miješani komunalni otpad« je otpad iz kućanstava i otpad iz trgovina, industrije i iz

ustanova koji je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, iz kojeg

posebnim postupkom nisu izdvojeni pojedini materijali (kao što je papir, staklo i dr.) te

je u Katalogu otpada označen kao 20 03 01;

»mobilni uređaj za obradu otpada« je pokretna tehnička jedinica u kojoj se otpad

obrađuje, u pravilu, na mjestu nastanka ili na mjestu ugradnje u materijale postupcima

obrade, osim R1, D1, D2, D3, D4, D5, D6, D7, D10, D11 i D12 i postupaka R i D u

kojima nastaje otpadna voda koja se ispušta u okoliš. Mobilnim uređajem za obradu

otpada ne smatra se onaj uređaj koji se koristi duže od šest mjeseci na određenoj

lokaciji, osim mobilnog uređaja kojim se koristi radi sanacije onečišćene lokacije;

»najbolje raspoložive tehnike« su najbolje raspoložive tehnike sukladno zakonu

kojim se uređuje zaštita okoliša;

»neopasni otpad« je otpad koji ne posjeduje niti jedno od opasnih svojstava iz Priloga

Uredbe (EU) br. 1357/2014;

»neusklađeno odlagalište« je odlagalište koje ne ispunjava uvjete propisane

pravilnikom iz članka 104. ovoga Zakona i određeno je odlukom iz članka 26. stavka

6. ZOGO;

»obrada otpada« su postupci oporabe ili zbrinjavanja i postupci pripreme prije

oporabe ili zbrinjavanja;

»odlagalište otpada« je građevina namijenjena odlaganju otpada na površinu ili pod

zemlju (podzemno odlagalište), uključujući:

• interno odlagalište otpada na kojem proizvođač odlaže svoj otpad na samom

mjestu proizvodnje,

• odlagalište otpada ili njegov dio koji se može koristiti za privremeno skladištenje

otpada (npr. za razdoblje duže od jedne godine),



10


• iskorištene površinske kopove ili njihove dijelove nastale rudarskom

eksploatacijom i/ili istraživanjem pogodne za odlaganje otpada

»odvojeno sakupljanje« je sakupljanje otpada na način da se otpad odvaja prema

njegovoj vrsti i svojstvima kako bi se olakšala obrada i sačuvala vrijedna svojstva

otpada;

»okoliš« je prirodno okruženje: zrak,tlo, voda, klima, biljni i životzinjski svijet u

ukupnosti uzajamnog djelovanja i kulturna baština kao dio okruženja kojeg je stvorio

čovjek;

»onečišćavanje okoliša« je promjena stanja okoliša koja je posljedica štetnog

djelovanja, ili izostanka potrebnog djelovanja, ispuštanja, unošenja ili odlaganja

štetnih tvari, ispuštanja energije i utjecaja drugih zahvata i pojava nepovoljnih po

okoliš;

»onečišćivač« je svaka pravna ili fizička osoba čije djelovanje posredno ili

neposredno uzrokuje onečišćenje okoliša;

»opasni otpad« je otpad koji posjeduje jedno ili više opasnih svojstava iz Priloga

Uredbe (EU) br. 1357/2014;

»oporaba otpada« je svaki postupak čiji je glavni rezultat uporaba otpada u korisne

svrhe kada otpad zamjenjuje druge materijale koje bi inače trebalo uporabiti za tu

svrhu ili otpad koji se priprema kako bi ispunio tu svrhu, u tvornici ili u širem

gospodarskom smislu. U Dodatku II. ZOGO sadržan je popis postupaka oporabe koji

ne isključuje druge moguće postupke oporabe;

»otpad« je svaka tvar ili predmet koje posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti;

»otpadna ulja« su mineralna ili sintetička ulja za podmazivanje ili industrijska ulja koja

su postala neprikladna za uporabu za koju su prvobitno namijenjena, primjerice ulja iz

motora s unutarnjim izgaranjem i ulja reduktora, ulja za podmazivanje, ulja za turbine

i hidraulička ulja;

»ovlaštenik« je pravna ili fizička osoba – obrtnik kojem je prema ovom Zakonu dana

suglasnost za sklapanje ugovora s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

u vezi gospodarenja posebnom kategorijom otpada;

»ponovna uporaba« je svaki postupak kojim se omogućava ponovno korištenje

proizvoda ili dijelova proizvoda, koji nisu otpad, u istu svrhu za koju su izvorno

načinjeni;



11


»posjednik otpada« je proizvođač otpada ili pravna i fizička osoba koja je u posjedu

otpada;

»posrednik« je pravna ili fizička osoba – obrtnik koja obavlja djelatnost posredovanja

u gospodarenju otpadom, uključujući i posrednika koji ne preuzima otpad u neposredni

posjed;

»postupci gospodarenja otpadom« su: sakupljanje otpada, interventno sakupljanje

otpada, priprema za ponovnu uporabu, priprema prije oporabe i zbrinjavanja, postupci

oporabe i zbrinjavanja, trgovanje otpadom, posredovanje u gospodarenju otpadom,

prijevoz otpada, energetska oporaba određenog otpada, sakupljanje otpada u

reciklažno dvorište i privremeno skladištenje vlastitog proizvodnog otpada;

»pretovarna stanica« (transfer stanica) je građevina za skladištenje, pripremu i

pretovar otpada namijenjenog prijevozu prema mjestu njegove oporabe ili

zbrinjavanja;

»priprema za ponovnu uporabu« su postupci oporabe kojima se proizvodi ili dijelovi

proizvoda koji su postali otpad provjerom, čišćenjem ili popravkom, pripremaju za

ponovnu uporabu bez dodatne prethodne obrade;

»problematični otpad« je opasni otpad iz podgrupe 20 01 Kataloga otpada koji

uobičajeno nastaje u kućanstvu te opasni otpad koji je po svojstvima, sastavu i količini

usporediv s opasnim otpadom koji uobičajeno nastaje u kućanstvu pri čemu se

problematičnim otpadom smatra sve dok se nalazi kod proizvođača tog otpada;

»proizvodni otpad« je otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i

drugim procesima, osim ostataka iz proizvodnog procesa koji se koriste u

proizvodnom procesu istog proizvođača;

»proizvođač otpada« je svaka osoba čijom aktivnošću nastaje otpad i/ili koja

prethodnom obradom, miješanjem ili drugim postupkom mijenja sastav ili svojstva

otpada;

»reciklažno dvorište« je nadzirani ograđeni prostor namijenjen odvojenom

prikupljanju i privremenom skladištenju manjih količina posebnih vrsta otpada;

»reciklažno dvorište za građevni otpad« je građevina namijenjena razvrstavanju,

mehaničkoj obradi i privremenom skladištenju građevnog otpada;

»recikliranje« je svaki postupak oporabe, uključujući ponovnu preradu organskog

materijala, kojim se otpadni materijali prerađuju u proizvode, materijale ili tvari za



12


izvornu ili drugu svrhu osim uporabe otpada u energetske svrhe, odnosno prerade u

materijal koji se koristi kao gorivo ili materijal za zatrpavanje;

»sakupljanje otpada« je prikupljanje otpada, uključujući prethodno razvrstavanje

otpada i skladištenje otpada u svrhu prijevoza na obradu;

»sanacija onečišćenog tla« je skup aktivnosti i radova radi ukjlanjanja posljedica

onečišćenja tla otpadom kojima se vraćaju, ako je moguće, prirodna svojstva tla ili se

tlo priprema za novu namjenu;

»skladištenje otpada« je privremeni smještaj otpada u skladištu najduže do godinu

dana;

»sprječavanje nastanka otpada« su mjere poduzete prije nego li je tvar, materijal ili

proizvod postao otpad, a kojima se smanjuju:

• količine otpada uključujući ponovnu uporabu proizvoda ili produženje životnog

vijeka proizvoda,

• štetan učinak otpada na okoliš i zdravlje ljudi ili

• sadržaj štetnih tvari u materijalima i proizvodima.

»tehnološki procesi gospodarenja otpadom« (u daljnjem tekstu: tehnološki

procesi) su određene funkcionalno-tehnološke cjeline gospodarenja otpadom kojima

se opisuje materijalni tok otpada, a uključuju prikupljanje, prihvat, skladištenje,

prethodno razvrstavanje i razvrstavanje, miješanje otpada, pakiranje, popravak,

čišćenje, provjera budućeg proizvoda i u slučaju oporabe ili zbrinjavanja otpada

tehnološke procese koje je odredio podnositelj zahtjeva za dozvolu za gospodarenje

otpadom sukladno smjernicama;

»vlasnik otpada« je osoba koja je nositelj materijalnih i drugih prava i obveza u vezi

otpada;

»zbrinjavanje otpada« je svaki postupak koji nije oporaba otpada, uključujući slučaj

kad postupak kao sekundarnu posljedicu ima obnovu tvari ili energije. U Dodatku I.

ovoga Zakona sadržan je popis postupaka zbrinjavanja koji ne isključuje druge

moguće postupke zbrinjavanja otpada.

1.3. Zakonodavni okvir

U navedenom poglavlju je dan pregled propisa koji uređuju gospodarenje otpadom

u RH su:

1. Osnovni

• Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17)



13


• Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05)

• Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022.

godine (NN 3/17)

• Uredba o gospodarenju komunalnim otpadom (NN 50/17)

• Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 117/17)

• Zakon o potvrđivanju Baselske Konvencije o nadzoru prekograničnog prometa

opasnog otpada i njegovu odlaganju (NN MU 3/94)

• Pravilnik o katalogu otpada (NN 90/15)

• Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada

za odlagališta otpada (NN 114/15)

• Pravilnik o termičkoj obradi otpada (NN 75/16)

• Pravilnik o nusproizvodima i ukidanju statusa otpada (NN 117/14)

• Pravilnik o gospodarenju otpadom od istraživanja i eksploatacije mineralnih

sirovina (NN 128/08)

• Naputak o glomaznom otpadu (NN 79/15)

• Pravilnik o mjerilima, postupku i načinu određivanja iznosa naknade vlasnicima

nekretnina i jedinicama lokalne samouprave (NN 59/16, 109/12)

2. Posebne kategorije otpada:

• Pravilnik o ambalaži i otpadnoj ambalaži (NN 88/15, 78/16, 116/17)

• Uredba o gospodarenju otpadnom ambalažom (NN 97/15)

• Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama (NN 40/06, 31/09, 156/09, 111/11,

86/13) – važeći dio

• Pravilnik o gospodarenja otpadnim gumama (NN 113/16)

• Odluka o izmjenama naknada u sustavima gospodarenja otpadnim vozilima i

otpadnim gumama (NN 40/15)

• Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (NN 124/06, 121/08, 31/09, 156/09,

91/11, 45/12, 86/13)

• Odluka o izmjeni naknade u sustavu gospodarenja otpadnim uljima (NN 95/15)

• Uredba o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima (NN 105/15)

• Pravilnik o baterijama i akumulatorima i otpadnim baterijama i akumulatorima

(NN 111/15)

• Uredba o gospodarenju otpadnim vozilima (NN 112/15)

• Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima (NN 125/15, 90/16)



14


• Pravilnik o gospodarenju otpadnim tekstilom i otpadnom obućom (NN 99/15)

• Pravilnik o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest (NN 69/16)

• Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom (NN 50/15)

• Pravilnik o gospodarenju otpadnim električnim i elektroničkim uređajima i

opremom (NN 74/07, 133/08, 31/09, 156/09, 143/12, 86/13) – važeći dio

• Pravilnik o gospodarenju otpadnom električnom i elektroničkom opremom (NN

42/14, 48/14, 107/14, 139/14)

• Pravilnik o gospodarenju muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda

kada se mulj koristi u poljoprivredi (NN 38/08)

• Pravilnik o gospodarenju otpadom iz proizvodnje Titan-dioksida (NN 117/14)

• Pravilnik o gospodarenju polikloriranim bifenilima i polikloriranim terfenilima

(NN 103/14)

3. Ostali propisi važni za gospodarenje otpadom:

• Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 78/15)

• Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske (NN 30/09)

• Nacionalna strategija zaštite okoliša (NN 46/02)

• Nacionalni plan djelovanja na okoliš (NN 46/02)

• Plan intervencija u zaštiti okoliša (NN 82/99, 86/99, 12/01)

• Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 3/17)

• Uredba o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš (NN 3/17)

• Uredba o okolišnoj dozvoli (NN 8/14)



15


2. ANALIZA, TE OCJENA STANJA I POTREBA U

GOSPODARENJU OTPADOM NA PODRUČJU OPĆINE

ERVENIK UKLJUČUJUĆI OSTVARIVANJE CILJEVA

2.1. Osnovni podaci o Općini Ervenik

2.1.1. Makrolokacija

Općina Ervenik je kao jedinica lokalne samouprave sastavni dio Šibensko-kninske

županije. Šibensko-kninska županija nalazi se u središnjem dijelu sjeverne Dalmacije,

a obuhvaća hrvatske otoke, te prostranu, krševitu Zagoru. Na sjeveru županije je

planina Dinara s istoimenim najvišim planinskim vrhom Republike Hrvatske (1.831m),

a na jugu, daleko na pučini mora svjetionik Blitvenica. Na istoku se prostiru

primoštenski vinogradi u kamenu, Rogoznica, a na zapadu Murter i Kornati.

Slika 2.1.1 – šibensko-kninska županija

Ukupna površina Šibensko-kninske županije iznosi 5.670 km2, od čega

kopnena površina iznosi 2.994 km2 na kojoj, u 5 gradova: Šibeniku, Kninu,

Vodicama,Drnišu, Skradinu, te u 15 općina: Bilice, Biskupija, Civljane, Ervenik, Kijevo,

Kistanje, Murter, Pirovac, Primošten, Promina, Rogoznica, Ružić, Tisno, Tribunj i

Unešić gdje prema popisu stanovništva iz 2011. godine, živi 109.375 stanovnika.



16


Prostor županije sa duboko usječenim kanjonom rijeke Krke i Čikole, te Prukljanskim

jezerom i Šibenskim kanalom fizički je razdvojen na dva dijela.

Prema zemljopisnom položaju područje Šibensko-kninske županije predstavlja

specifičnu i složenu prirodnu cjelinu, a prema reljefu, klimatskim, vegetacijskim,

demografskim, socijalnim, kulturnim i gospodarskim obilježjima izdvajaju se otočko

područje, zagorsko područje s Drnišom i Kninom i obalno podruĉje s Gradom

Šibenikom kao gospodarskim, kulturnim i administrativnim središtem županije.

Obala je vrlo razvedena s brojnim uvalama i lučicama, te s 285 otoka, otočića i

nadmorskih grebena, od kojih je sedam stalno naseljenih otoka. Brojem i slikovitošću

najviše se ističe kornatska skupina otoka. Zračna duljina obale iznosi 56,2 km, a

stvarna 805,9 km. Grad Šibenik s 51.553 stanovnika (prema popisu iz 2011. god.)

sjedište je županije.

Šibensko-kninska županija ima izuzetno značajan prometni položaj: povezana

je Jadranskom magistralom s priobaljem, magistralnom cestom prema Kninu i BiH, te

auto-cestom ka unutrašnjosti Hrvatske. Značajna je prometnica i željeznička pruga

koja vodi prema Zagrebu i Splitu. U pomorskom prometu treba naglasiti značenje

šibenske luke, kao i trajektne veze s Italijom. Dobru zračnu vezu sa Zagrebom i

svijetom Šibensko-kninska županija ima preko zračne luke “Split” u Kaštelima (45 km)

i zadarske zračne luke u Zemuniku (50 km).

2.1.2. Mikrolokacija

Prostor Općine Ervenik pripada Kninskom gravitacijskom području i ima status

područja od posebne državne skrbi (II. skupine ) u Republici Hrvatskoj.

Okružena je gradovima Gračac i Obrovac na sjeveru, Gradom Kninom na

istoku te općinama Kistanje i Skradin na jugu. Prostire se na površini od 212,28 km2,

a stanovništvo živi u 5 većih naselja te 24 zaseoka. Naselje Ervenik je središnje

naselje dok su Pađene i Radučić u statusu pomoćnog središnjeg naselja. Naselje

Radučić predviđeno je i kao robno-transportni centar.

Katastarsku podjelu čini šest općina (Ervenik je podijeljen na dvije kat. općine i

to: katastarska općina Ervenik Gornji i Ervenik Donji), a administrativnu pet mjesnih

odbora ili pet središnjih naselja (Ervenik, Mokro Polje, Pađene, Radučić i Oton).

Općina je smještena na porječju rijeke Zrmanje i rijeke Krke s dijelovima

zaštićenog krajolika, sjeverno Parka prirode „Velebit“ (40% teritorija) i južno

Nacionalnog parka „Krka“. Kvaliteta vode ovih rijeka je 1. kategorije i od posebne je



17


važnosti za ovaj dio sjeverne Dalmacije u snabdijevanju pitkom vodom. Stoga je u cilju

zaštite voda unutar Nacionalnog parka, Parka prirode ili značajnijeg krajolika, odnosno

zaštite izvorišta pitke vode, od izrazite važnosti očuvanje i zaštita okoliša, čemu

doprinosi uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom.

Slika 2.1.2. – položaj općine Ervenik u odnosu na prirodne znamenitosti (nacionalni park, park prirode

i Natura 2000)

Značajni lokaliteti graditeljske baštine su: arheološka zona Ivoševci – Mokro

Polje – Radučić, obrambene građevine Otonska gradina i Keglevića gradina u Mokrom

Polju i akvadukt izvor Glib – Stara straža – Očestovo – Radučić, dok arheoloških

lokaliteta ima na cijelom prostoru Općine.

2.1.3. Demografske značajke

Obilježja stanovništva zasigurno su vrlo bitne značajke svakog područja, jer

pojedine demografske karakteristike u velikoj mjeri determiniraju njegov gospodarski,

kulturni i opći društveni razvitak što je povezano sa generiranjem količina otpada na

određenom području.

Prostor općine Ervenik je rijetko naseljen i gospodarski nerazvijen. Posljedice

rata su još vidljive i danas tu živi svega 1/4 prijeratnog stanovništva. Prema

posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine gotovo jedino stanovništvo su Srbi

(97,19 %), dok je Hrvata 2,53 %. Nekad su Hrvati činili značajan udio stanovništva, ali

su se gotovo svi iselili poslije Drugog Svjetskog rata.



18


Po posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine, općina Ervenik imala je

1105 stanovnika, što čini 1,01 % stanovništva županije.

NASELJE BROJ STANOVNIKA

1948. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011.

Ervenik 2694 2485 1833 1570 227 287

Mokro polje 1863 1355 1113 803 211 227

Oton 991 954 800 699 168 164

Pađene 785 686 562 561 160 175

Radučić 891 659 520 482 222 525

Ukupno 7224 6139 4828 4115 988 1105

Tablica 2.1.3.- broj stanovnika na području općine kroz godine

Prema popisu stanovništva 1991.godine na području Ervenika živjelo je 4115

stanovnika. Prosječna gustoća naseljenosti iznosila je 19,40 st/km². Međutim, slijed

ratnih zbivanja i stanja okupacije ovog područja rezultiralo je stradavanju stanovništva,

protjerivanju, izbjeglištvu čime je iz temelja izmijenjena demografska slika područja.

Proces povratka stanovništva na područje općine Ervenik izuzetno je slab, pa prema

popisu 2011.g. boravi 1105 stanovnika, a gustoća naseljenosti danas iznosi 5,18

stanovnika/km2.

2.1.4. Gospodarstvo

Gospodarske aktivnosti na području Općine su usmjerene prvenstveno na

poljoprivredu i stočarstvo, a implementirane su kroz seoska poljoprivredna

gospodarstva. Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i

ruralnom razvoju (dalje:APPRRR), na području općine Ervenik registrirana su 63

poljoprivredna gospodarstva na 1.256,18 ha, prijavljenih u stustav Arkod. Najviše

poljoprivrednih gospodarstava evidentirano je u naselju Radučić; 27 poljoprivrednih

gospodarstava sa 266 Arkod parcela, ukupne površine 61,69 ha. Prema dostupnim

podacima na dan 14.12.2015. godine evidentirano je 3787 grla u 159 poljoprivrednih

gospodarstava. Prevladavaju ovce (3083 grla), goveda (413 grla) i koze (278 grla).

Organizirana proizvodnja u poljoprivredi te razvoj drugih gospodarskih struktura nije

moguća bez rješavanja komunalne infrastrukture, prvenstveno voda. Kraj daje velike

mogućnosti eko-proizvodnje hrane biljnog i životinjskog porijekla, dobru cestovnu i



19


željezničku povezanost i velike mogućnosti korištenja obnovljivih izvora energije

(vjetar), te mogućnost razvoja turističke i sportsko-rekreativne aktivnosti.

Zbog položaja ispod jugoistočnih padina Velebita u Općini Ervenik postoje

idealni uvjeti za proizvodnju struje iskorištavanjem snage vjetra. Stoga se krenulo u

gradnju vjetroelektrane od 55 vjetroturbina, ukupne snage 100 MW na lokaciji "Krš

Pađane" u Općini Ervenik. Bit će to do sada najveći vjetropark u Hrvatskoj koji će se

protezati na površini od 50 milijuna četvornih metara. Vjetroelektrana u Pađanima

proizvodit će 250 GWh godišnje. Isto tako u postupku je projekat VE Oton

(Vjetroelektrana „Oton“) sa 9 vjetroagregata klase 2 - 3 MW, ukupne snage 26 MW,

kao i hidroelektrana HE Ervenik za proizvodnju el. energije iz akumalacije vode rijeke

„Zrmanje“ nazivne snage: 14,2 MW.

Poljoprivrednih površina ima 10620 ha (50%), šumskih 44% ili 9470 ha,

neplodnih površina 6% ili 1238 ha. Od 10.620 ha obradive površine (7.015 su u

državnom vlasništvu) danas je većina zapuštena i neobrađena. Predviđeno je

hidromelioracijsko uređenje Mokrog Polja (480 ha) i Erveničkog polja (380 ha).

Vinogradarstvo i voćarstvo se održava u granicama mogućnosti poljoprivrednih

seoskih gospodarstava. Prema vrsti uporabe poljoprivrednog zemljišta prevladavaju

krški pašnjaci sa 478,82 ha, oranice sa 45,55 ha i livade sa 61,52 ha, dok vinogradi

zauzimaju 3,3 ha površine, a urbanizirano područje čini sva naseljena mjesta kao

građevinske zone po odredbama Prostornog plana.

Očuvanje i zaštita okoliša u Općini Ervenik ključna je odrednica strateškog

planiranja razvoja što joj daje mogućnosti da ostane ekološki najčistiji prostor,

pogodan za razvoj organske poljoprivrede i stočarstva - proizvodnji zdrave hrane,

uzgoja ljekovitog bilja i vinogradarstva. Svi gore navedeni resursi - kako prirodni tako

i kulturni - temelj su mogućeg razvoja turizma, koji se zapravo već spontano i događa,

obzirom da se na teritoriji Općine nalaze čak dva parka, od kojih jedan ima status

Nacionalnog parka, a drugi je svjetski rezervat biosfere, pod zaštitom UNESCO-a

(planina Velebit, koja ovdje ima svoju najjužniju točku), te atraktivna rijeka Zrmanja,

koja je ljeti već dugo godina odredište kupača sa šireg prostora.

Osobitost Općine Ervenik predstavlja vrijedna krajobraznan i biološka

razbolikost koja je, radi svog međunarodnog značaja, uvrštena u međunarodnu mrežu

prirodne baštine Natura 2000, a koja je ujedno i najveća koordinirana mreža područja

očuvane prirode u svijetu. Međunarodna ekološka mreža NATURA 2000 obuhvaća



20


područja koja su, primjenom stručnih kriterija, utvrđena kao područja važna za

očuvanje ili uspostavu povoljnog stanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova i/ili divljih

vrsta na europskoj i nacionalnoj razini. Za svako područje utvrđeni su ciljevi očuvanja

i mjere zaštite prema Uredbi o proglašenju ekološke mreže (NN109/'07).

Općina Ervenik ima veliki turistički potencijal očuvanoga okoliša i jedinstvene

prirodne i kulturne baštine. Trenutno, na prostoru Općine ne postoje objekti registrirani

za smještaj turista. Ne postoji ni tematska turistička ponuda koja bi povezala

poljoprivrednu proizvodnju i tradicijsku gatsronomiju.

Ovime su podastrijeti osnovni podaci o Općini Ervenik relevantni za

problematiku gospodarenja otpadom.



21


3. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA U SUSTAVU

GOSPODARENJU OTPADOM NA PODRUČJU OPĆINE

ERVENIK

Kako bi se mogli odrediti obveze i ciljevi Plana gospodarenja otpadom Općine

Ervenik za razdoblje 2018. do 2023. godine prema ZOGO i PGO RH, potrebno je

napraviti pregled postojećeg stanja. On služi kao polazište te identificira potrebu za

daljnjim razvojem sustava. Nadalje, pregled postojećeg stanja nužan je za daljnju

procjenu postignuća u usporedbi s definiranim ciljevima.

3.1. Analiza postojećeg stanja

3.1.1. Uvod

Općina Ervenik je u rujnu 2010. godine izradila Plan gospodarenja otpadom za

razdoblje od 2010. do 2017. godine, sukladno tada važećem Zakonu o otpadu (NN

178/04, 111/06, 60/08 i 87/09). Plan je u svrhu ishođenja suglasnosti dostavljen

Upravnom odjelu za zaštitu okoliša i komunalne poslove u Šibensko–kninskoj županiji,

koji je suglasnost izdao pa je plan usvojen na Općinskom vijeću i objavljen u

Službenom vjesniku Šibensko–kninske županije .

Navedenim Planom gospodarenja otpadom Općine Ervenik propisana je

obaveza odvojenog sakupljanja otpada putem zelenih otoka i reciklažnog dvorišta,

međutim navedeni ciljevi i mjere nisu se izvršavali u planom određenim rokovima.

Također, Planom gospodarenja otpadom nisu bile određene lokacije za uspostavu

reciklažnih dvorišta (komunalnog i građevnog otpada).

Budući je u međuvremenu stupio na snagu Zakon o održivom gospodarenju

otpadom (NN 94/13) kao i Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 23/14, 51/14 –

ispravak), bilo je potrebno provesti izmjene i dopune Plana gospodarenja otpadom.

Na temelju članka 29. Statuta Općine Ervenik („Službeni vjesnik Šibensko-

kninske županije“, br. 13/01, 4/06 i 10/09), Općinsko vijeće Općine Ervenik, na 6.

sjednici, od 13. lipnja 2014. godine, donosi ZAKLJUČAK (KLASA: 021-05/14-01-14/9

URBROJ: 2182/14-01-14-1 Ervenik, 13. lipnja 2014.) o Planu gospodarenja otpadom

na području Općine Ervenik. Plan gospodarenja otpadom za Općinu Ervenik kojeg je

izradila tvrtka DLS d.d. Rijeka 2010. godine po odredbama Zakona o otpadu „Narodne

novine” br. 178/04, a koji je stavljen van snage stupanjem Republike Hrvatske u EU i

uvođenjem novog Zakona o održivom gospodarenju otpadom NN 94/13 je nevažeći i

potrebno je napraviti reviziju Plana gospodarenja otpadom. Izmjene Plana nisu



22


napravljene nego istekom navedenog Plana se izrađuje novi plan na razdoblje od 6

godina kako je propisano zakonskom regulativom.

3.1.2. Komunalno poduzeće "Kistanje"

Na području Općine Ervenik, prikupljanje, odvoz i zbrinjavanje komunalnog

otpada obavlja trgovačko društvo Komunalno poduzeće „Kistanje“ d.o.o., Dr. Franje

Tuđmana 101, 22 305 Kistanje koje je u 100 % vlasništvu Općine Kistanje. Osnovni

podaci o tvrtci su slijedeći:

• OIB:65548640564

• Telefon:00 385 22 338 936

• Direktor: Momčilo Grčić,dipl.oec.

• Trgovački sud u Zadru - stalna služba u Šibeniku Registracijski broj

100015689

• Djelatnost: 38.11 Skupljanje neopasnog otpada (NKD 2007)

• Veličina 1 - mali Porijeklo kapitala100% domaći kapital

Komunalno poduzeće je registrirano za slijedeće djelatnosti:

• održavanje čistoće

• odlaganje komunalnog otpada

• održavanje javnih površina

• održavanje nerazvrstanih cesta

• tržnice na malo

• upravljanje grobljem

• održavanje groblja, prijevoz pokojnika te obavljanje pogrebnih poslova

• taksi služba

• opskrba pitkom vodom

• odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda

• prijevoz putnika u javnom prometu

• upravljanje i održavanje športskih objekata

• stručni poslovi zaštite okoliša

Komunalna djelatnost obavlja se na području Općine Kistanje koje obuhvaća

površinu od 212,08 km2 na kojoj živi 1105 stanovnika, te ostalih poslovnih i kulturnih

subjekata.



23


Otpad s područja Općine Ervenik trenutno se odlaže se na odlagalištu

komunalnog otpada „Macure–Jelenik“, na području naselja Macure koje cca 7 km

udaljeno od središta naselja Kistanje.

Papir, plastika, metal i staklo se organizirano prikupljaju, a spremnici za

prikupljanje postavljeni su na području općine Ervenik na dvije lokacije odnosno u

mjestu Ervenik i Radučić. Sastoje se od tri spremnika od 1100 litara za odvojeno

sakupljanje papira, stakla i palstike i metala. Sva su naselja na području Općine

Ervenik obuhvaćena su organiziranim odvozom komunalnog otpada.

Slika 3.1.2./1 – eko otok

U ovom trenutku Komunalno poduzeće „Kistanje“ d.o.o. raspolaže adekvatnim

sustavom transportnih jedinica za skupljanje i prijevoz miješanog komunalnog

otpada do odlagališta komunalnog otpada „Macure–Jelenik“, a koji je prilagođen

uspostavljenom sustavu prikupljanja putem postavljenih posuda i spremnika

(kontejnera). Isti omogućava da se sakupljeni otpad transportira na siguran način do

lokacije za trajno deponiranje.

Tvrtka Komunalno poduzeće „Kistanje“ d.o.o. raspolaže sljedećim voznim

parkom i pripadajućom komunalnom opremom:

1. Specijalno komunalno vozilo Mercedes Benz-Diesel

• Tip: 2524 L,

• Pogon 6x2,

• Godina proizvodnje: 1998.,

• Broj šasija: WDB6534271K240492,

• Motor: EURO 2,



24


• Snaga motora: 180 kW/240 KS,

• Bruto: 26.000 kg,

• Korisna nosivost: 10.300 kg,

• Vlastita težina: 14.700 kg,

• Zapremina nadogradnje: 20 cbm;

2. Specijalno komunalno vozilo DAF LF310FA

• Broj šasije: XLRAEL3700L435606,

• Godina proizvodnje: 2013./2014.,

• Registarske oznake ŠI 539 FL,

• Snaga motora: 231kW/314KS,

• Motor: Euro 6,

• Nadogradnja tip: TEHNIX EKOMUNAL,

• Zapremina nadogradnje: 16 m3;

Slika 3.1.2./2 – vozni park Komunalnog poduzeća“Kistanje“

3. Metalni spremnici za prikupljanje otpada, zapremnine 1.100 litara, 250 kom.;

4. Motorna kosilica (trimera), 5 kom.;

5. Mobilno reciklažno dvorište tipa kontejnera, oznake TIP 3, proizvođač KOVA

d.o.o. Velika Gorica.



25


Slika 3.1.2./3 – mobilno reciklažno dvorište

3.2. Sustav sakupljanja otpada na području općine Ervenik

Na području općine Ervenik sustav sakupljanja otpada dijeli se na:

• sakupljanje mješanog komunalnog otpada

• sakupljanje otpadne plastike, papira, stakla i metala

3.2.1. Sustav sakupljanja mješanog komunalnog otpada

Općina Erveni i općina Kistanje su, u cilju racionalizacije svoga poslovanja,

ističući tradicionalne prijateljske veze te povijesnu i kulturnu povezanost svoga

stanovništva, prepoznajući trend modernih integracija i potrebu suradnje lokalnih

samouprava u cilju izgradnje održivog teritorijalnog razvitka koji će dovesti do

gospodarske i društvene povezanosti, u duhu europskih normi i važećih zakonskih

propisa, kao i odluka nadležnih tijela dviju općina odlučile uspostaviti međusobnu

suradnju, te su dana 28. svibnja 2010. godine (KLASA:023-05/10-

01/1;URBROJ:2182/16-01-10-1) sklopili Sporazum o suradnji Općine Kistanje i

Općine Ervenik.

Sporazumom je definirano ostvarivanje slijedeće suradnje:

• zajedničko organiziranje i obavljanje komunalnih djelatnosti putem

zajedničkog vlastitiog pogona za obavljanje komunalnih djelatnosti;

• zajedničko obavljanje poslova komunalnog i poljoprivrednog redarstva;

• zajedničko obavljanje pravnih poslova;



26


• zajedničko obavljanje poslova evidentiranja obveznika plaćanja komunalnih

usluga i komunalne naknade te obračuna i ispostave računa obveznicima

komunalne usluge i komunalne naknade;

• zajedničko obavljanje poslova računovodstva/knjigovodstva;

• promicanje aktivnosti iz područja kulture, športa, turizma, malog i srednjeg

poduzetništva;

• ostalo područje od interesa za obje strane sporazuma.

Sustav sakupljanja mješanog komunalnog otpada je uspostavljen tako da Općina

Ervenik raspolaže sa 120 spremnika od 1100 l. Priklupljanje i odvoz organiziran je

prema slijedećem rasporedu:

• Ervenik - postavljeno 35 spremnika

• Mokro polje – postavljeno 25 spremnika

• Radučić - postavljeno 35 spremnika

• Pađene – postavljeno 24 spremnika

• Oton – postavljen 1 spremnik

Slika 3.2.1. – spremnik za sakupljanje miješanog komunalnog otpada

Prikupljanje i odvoz komunalnog otpada po mjestima i vremenu provodi se isključivo

na poziv komunalnog redara Općine Ervenik. Odvoz komunalnog otpada se naplaćuje

od Općine Ervenik.



27


Cijena odvoza komunalnog otpada je formirana je na način da se u obzir

uzimaju slijedeći parametri:

• pređeni put n(kilometraža)

• potrošnja goriva

• vrijeme rada

Prema dogovorenom rasporedu odvoza predviđene su dvije varijante naplate

usluge sakupljanja otpada:

1. Varijanta 1 – Ako se otpad provodi u jednome danu na području cijele

Općine (mjesta Ervenik, Mokro polje i Radučić) cijena je 2932,62 kune.

2. Varijanta 2 – Ako se otpad komunalnog otpada provodi odvojeno cijene su

slijedeće:

• Ervenik sa širom okolicom 1279,37 kuna

• Mokro polje i Radučić 1779,37 kuna.

3.2.2. Odvojeno sakupljanje otpada

Na području općine Ervenik odvojeno se sakuplja otpad putem spremnika od

1100 litara koji su postavljeni na dvije lokacije i to u Erveniku i Radučiću.

Sastoje se od spremnika za odvojeno sakupljanje papira, stakla, PET i MET

otpada, te miješanog komunalnog otpada. Trebutno količina nema niti su do sada

stvoreni preduvijeti za odvojeno sakupljanje.

Slika 3.2.2. – spremnici za odvojeno sakupljanje otpada



28


3.2.3. Odlagalište otpada "Macure – Jelenik"

Komunalni otpad i ostali sakupljeni neopasni otpad s područja Općine Ervenik

odvozi se na odlagalište komunalnog otpada „Macure-Jelenik“ gdje se nakon prateće

prethodne kontrole zbrinjava i odlaže. U troškovima saniranja i uređenja odlagališta

ne participira Općina Ervenik.

Odlagalište je smješteno 350 m sjeverno od kuća naselja Macure i 150 m od

ceste Ervenik – Kistanje. Zemljopisne koordinate centroida odlagališta su: S:

44°00'57.99, I: 15°54'08.15. Kapacitet odlagališta se procjenjuje na 10.000 m3, a

trenutna količina odloženog otpada je 11.701 t komunalnog otpada koji je potrebno

sanirati. Zaključno s 31. prosinca 2016. godine preostali kapacitet do planiranog

zatvaranja odlagališta iznosi 225,75 t.

3.3. Analiza obaveza Općine Ervenik

Zakonske obveze Općine Ervenik proizlaze uglavnom iz Zakona o održivom

gospodarenju otpadom, te popratne zakonske regulative kao što je Uredba o

komunalnom otpadu i određeni Pravilnici.

Postojeći način postupanja s komunalnim otpadom u Općini Ervenik još uvijek

nije u potpunosti u skladu s odredbama ZOGO te je svakako potrebno povećanje

učinkovitosti gospodarenja otpadom. Iz komunalnog se otpada nedovoljno izdvajaju

iskoristive komponente, što ovakvo postupanje otpadom još uvijek čini neracionalnim,

ekonomski neisplativim, a predstavlja i nepotrebno opterećenje kapaciteta odlagališta.

Od obaveza koje su propisane ZOGO Općina Ervenik je ispunila jedan dio

obaveza ili je pokrenula aktivnosti ka njihovom ispunjenju.

Općina Ervenik do sad je ispunila je svoju zakonsku obvezu donošenja Plana

gospodarenja otpadom na području Općine Ervenik za razdoblje 2010. do 2017.

godine koji je ntrebala revidirati stupanjem na snagu ZOGO, kao i izradom ovog Plana

gospodarenja otpadom krenula k daljnjem ispunjenju te obveze.

Način prikupljanja pojedinih vrsta otpada detaljnije su opisani u prethodnom

poglavlju dokumenta. Sustav odvojenog prikupljanja otpada je uspostavljen

djelomično i nedostatno, a odnosi se na uspostavu spremnika i sustava za prikupljanje

problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike, tekstila, biootpada

te krupnog (glomaznog) otpada.

Cijena usluge skupljanja i odvoza komunalnog otpada u Općini Ervenik

obračunava se prema sporazumu Općina Kistanje i Ervenik.



29


Još se nije započelo sa izobrazno-informativnim aktivnostima s ciljem

informiranja građana općenito o važnosti odvojenog prikupljanja i razvrstavanja

otpada.

Analiza svih obveza JLS – a, kao i obveze Općine Ervenik sukladno Zakonu o

održivom gospodarenju otpadom (dalje: ZOGO) prikazano je u dolje navedenoj tablici

gdje je ujedno i ocjena zadovoljenja zakonskih zahtjeva od strane Općine Ervenik.


Tablica 3.3. – popis obaveza JLS propisanih Zakonom o održivom gospodarenju otpadom

Redni broj

Obveze Pojašnjenje obveze sukladno ZOGO Status

1.

Izrada izvješća o provedbi Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske

Članak 20. (1) Jedinica lokalne samouprave dostavlja godišnje izvješće o provedbi Plana jedinici područne (regionalne) samouprave do 31. ožujka tekuće

godine za prethodnu kalendarsku godinu i objavljuje ga u svom službenom glasilu.

Općina Ervenik je izradila je Izvješća o provedbi Plana gospodarenja otpadom za 2016. kao i za 2015. i 2014.

Dostava izvješća o provedbi Plana gospodarenja otpada Republike Hrvatske jedinici regionalne samouprave do 31. ožujka za prethodnu kalendarsku godinu

Izvješća o provedbi Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za prethodnu kalendarsku godinu.

Objava izvješća o provedbi Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske u službenom glasilu Općine

Izvješća o provedbi Plana gospodarenja otpadom objavljenja su u Službenom vjesniku „Šibensko-kninske županije“.

2.

Plan gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave

Članak 28. (1) Jedinica lokalne samouprave dužna je na svom području osigurati: …

5. donošenje i provedbu plana gospodarenja otpadom jedince lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba, …

Općina Ervenik je po donošenju PGO RH pokrenula aktivnosti za izradu Nacrta plana gospodarenja otpadom sukladno ZOGO

Objava nacrta plana gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave (javni uvid)

Članak 22. (1) Nacrt Plana i nacrt plana gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave i Grad Zagreb objavljuje se radi pribavljanja mišljenja,

prijedloga i primjedbi javnosti. (2) Posredstvom medija Ministarstvo, odnosno jedinice lokalne

samouprave i Grad Zagreb izvješćuju javnost o mjestu na kojem je nacrt Plana i nacrt plana gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave i

Grada Zagreba dostupan te načinu i vremenu iznošenja mišljenja, prijedloga i primjedbi.

(3) Rok u kojem javnost može iznositi primjedbe, prijedloge i mišljenja ne može biti kraći od 30 dana objave.

Po izradi Plana gospodarenja otpadom Općina Ervenik isti će objaviti na mrežnim stranicama Općine radi pribavljanja mišljenja, prijedloga i primjedbi javnosti.

Izrada prijedloga plana gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave i ishođenje suglasnosti upravnog tijela jedinice regionalne samouprave

Članak 21. (2) Jedinica lokalne samouprave i Grad Zagreb dužan je za prijedlog plana

gospodarenja otpadom iz stavka 1. ovoga članka ishoditi prethodnu suglasnost upravnog tijela jedinice područne (regionalne) samouprave

nadležnog za poslove zaštite okoliša (u daljnjem tekstu: nadležnog upravnog tijela), odnosno Ministarstva za prijedlog plana gospodarenja

otpadom Grada Zagreba.

Po obavljenom javnom uvidu, Općina Ervenik će Plan gospodarenja otpadom dostaviti Jedinici regionalne samouprave na prethodnu suglasnost.


31


Redni broj


(3) Nadležno upravno tijelo, odnosno Ministarstvo izdaje prethodnu suglasnost ako utvrdi da je prijedlog Plana gospodarenja otpadom jedinica

lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba usklađen s odredbama ovog Zakona, popisa donesenih na temelju ovoga Zakona Plana (RH).

Donošenje plana gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave

Članak 21. (4) Plan gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave, odnosno

Grada Zagreba donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba.

Članak 21. (5) Plan gospodarenja otpadom jedince lokalne samouprave, odnosno

Grada Zagreba donosi se za razdoblje od šest godina, a njegove izmjene i dopune po potrebi.

Po dobivanju suglasnosti, Općina Ervenik donijeti će Plan gospodarenja otpadom na općinskom vijeću.

Objava plana gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave u službenom glasilu

Članak 21. (6) Plan gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave, odnosno

Grada Zagreba objavljuje se u službenom glasilu jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba.

Po dobivanju suglasnosti, Općina Ervenik će isti objaviti u Službenim vjesniku Šibensko-kninske županije.

3. Nadležnosti i obveze u gospodarenju otpadom JLS-a

Članak 23. (4) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna je na svom

području osigurati uvjete i provedbu propisanih mjera gospodarenja otpadom.

(5) više jedinica lokalne i područne (regionalne)samouprave mogu se sporazumno osigurati zajedničku provedbu mjera gospodarenja otpadom.

Trenutno je na snazi Sporazum o suradnji Općine Kistanje i Općine Ervenik o obavljanju komunalnih djelatnosti koje je objašnjeno u prijašnjim odlomcima.

4. Osiguranje javne usluga prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada

Članak 28. (1) Jedinica lokalne samouprave dužna je na svom području osigurati: 1. javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada, i biorazgradivog

komunalnog otpada,… Članak 30.

(1) Javna usluga prikupljanja miješanog komunalnog otpada i prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada podrazumijeva prikupljanje tog otpada

na određenom području pružanja usluge putem spremnika od pojedinih korisnika i prijevoz tog otpada do ovlaštene osobe za obradu tog otpada.

(2) Javna usluga prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada smatra se uslugom od općeg interesa.

(3) Područje pružanja javne usluge iz stavka 1. ovog članka je područje jedinice lokalne samouprave…

Članak 31. (1) Javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada i prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada mogu obavljati u skladu s odredbama

ovog Zakona:

Općina Ervenik osigurala je javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada na cijelom području Općine na način da se miješani komunalni otpad na cijelom području Općine od korisnika prikuplja putem metalnih spremnika zapremine 1.100 l. Miješani komunalni otpad prikuplja Komunalno poduzeće „Kistanje“, Kistanje. Biorazgradivi komunalni otpad na području Općine ne prikuplja se zasebno.



32


Redni broj


1. trgovačko društvo koje osniva jedinica lokalne samouprave i u kojem drži većinski dio dionica, odnosno udjela.

2. javna ustanova koju osniva jedinica lokalne samouprave, 3. pravna i fizička osoba na temelju ugovora o koncesiji

Donošenje odluke o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada

Članak 30. … (7) Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi odluku o načinu pružanja javnih usluga iz stavka 1. ovoga članka koji sadrži:

1. kriterij obračuna količine otpada, 2. standardne veličine i druga bitna svojstva spremnika za sakupljanje

otpada, 3. najmanju učestalost odvoza otpada prema područjima,

4. obračunska razdoblja kroz kalendarsku godinu, 5. područje pružanja javne usluge iz stavka 1. ovoga članka,

6. odredbe propisane uredbom iz članka 29. stavka 10. ovog Zakona, 7. opće uvjete ugovora s korisnicima.

Predstavničko tijelo nije donijelo nikakvu odluku, te je potrebo sukladno ZOGO i Uredbi o komunalnom otpadu donije tio navedenu odluku.

Dostava Odluke o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada Ministarstvu zaštite okoliša i energetike

Članak 30. … (8) Po donošenju odluke iz stavka 7. predstavničko tijelo jedinice lokalne

samouprave dužno je istu bez odlaganja dostaviti Ministarstvu zaštite okoliša i energetike i objaviti u službenom glasilu i na mrežnim stranicama

jedinice lokalne samouprave.

Kada predstavničko tijelo donese Odluku potrebno ju je dostaviti u Ministarstvo zaštite okoliša i energetike

Objava Odluke o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada u službenom glasilu i na mrežnim stranicama jedinice lokalne samouprave.

Kada predstavničko tijelo donese Odluku potrebno ju je objaviti u službenom glasilu i na mrežnim stranicama jedinice lokalne samouprave.

5.

Obračun cijene javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada

Članak 29. (10) Način gospodarenja komunalnim otpadom u vezi obveza propisanih

člankom 28. i ovim člankom, granične količina miješanog komunalnog otpada za određena razdoblja i način obračuna poticajne naknade za

smanjenje količine miješanog komunalnog otpada propisuje Vlada uredbom.

Članak 30. (9) Iznos jedinične naknade za litru, odnosno kilogram otpada, ako se radi

o slučaju propisanom člankom 31. stavkom 2. ovoga Zakona utvrđuje odlukom davatelj usluge po ishođenoj suglasnosti izvršnog tijela jedinice

lokalne samouprave. Članak 33.

Trenutno se cijena formira prema dogovoru sa komunalnim poduzećem prema kriterijima pređenog puta, potrošnje goriva i radnim satima. Potrebno je definirati obračun cijene javne usluge sukladno ZOGO i Uredbi o komunalnom otpadu



33


Redni broj


(1) Davatelj usluge dužan je obračunati cijenu javne usluge iz članka 30. stavka 1. ovoga Zakona na način kojim se osigurava primjena načela

„onečišćivač plaća“, ekonomski održivo poslovanje te sigurnost, redovitost i kvalitetu pružanja te usluge sukladno odredbama ovoga Zakona, uredbe

iz članka 29. stavka 10. ovoga Zakona i odluke iz članaka 30. stavka 7. ovoga Zakona.

(2) Davatelj usluge dužan je korisniku usluge iz članka 30. stavka 1. ovoga Zakona razmjerno količini predanog otpada u obračunskom razdoblju, pri čemu je kriterij količine otpada u obračunskom razdoblju masa predanog

otpada ili volumen spremnika otpada i broj pražnjenja spremnika sukladno odluci iz članka 30. stavka 7. ovoga Zakona.

(3) Davatelj usluge dužan je voditi evidenciju o preuzetoj količini otpada od pojedinog korisnika usluge u obračunskom razdoblju prema kriteriju

količine otpada iz stavka 2. ovoga članka.

6.

Osigurati odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada

Članak 28. (1) Jedinica lokalne samouprave dužna je na svom području osigurati: … 2. odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla,

plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) otpada… Članak 35. …(1)…1.funkcioniranje jednog ili više reciklažnih dvorišta, odnosno mobilne jedinice na svom području sukladno stavcima 2., 3. i

4.ovog članka 2. postavljanje odgovarajućeg broja i vrsta spremnika za odvojeno

sakupljanje problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila, koji nisu obuhvaćeni sustavom gospodarenja posebnom

kategorijom otpada na javnoj površini, 3. obavještavanje kućanstva o lokaciji i izmjeni lokacije reciklažnog

dvorišta, mobilne jedinice i spremnika za odvojeno sakupljanje problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila 4. uslugu prijevoza krupnog (glomaznog) komunalnog otpada na zahtjev

korisnika usluge.

Općina Ervenik osigurala je odvojeno prikupljanje spremnika papira, plastike, metala i stakla. Papir, plastika, metal i staklo se organizirano prikupljaju, a spremnici za prikupljanje postavljeni su u okviru šest (2) zelena otoka na području Općine Ervenik, po jedan spremnik za svaku navedenu vrstu otpada. Do sada se odvojeno prikupljene vrste otpada (papir, plastika, staklo i metal) nisu predavale ovlaštenom sakupljaču/obrađivaču iz razloga što mještani u spremnike za navedene vrste otpada odlažu male količine koje još nisu napunile spremnike.

Postavljanje spremnika za odvojeno prikupljanje

Članak 35. (1)… … 2. postavljanje odgovarajućeg broja i vrsta spremnika za odvojeno sakupljanje problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla,

plastike i tekstila, koji nisu obuhvaćeni sustavom gospodarenja posebnom kategorijom otpada na javnoj površini

Na dvije lokacije su postavljeni zeleni otoci za odvojeno sakupljanje otpada i to u Erveniku i Radučiću



34


Redni broj


Obavijesti o izmjeni lokacije

Članak 35. (1)… … 3. obavještavanje kućanstva o lokaciji i izmjeni lokacije reciklažnog

dvorišta, mobilne jedinice i spremnika za odvojeno sakupljanje problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila.

Još nije uspostavljen i sustav sakupljanja te kad se sustav uspostavi obavijesti će se stanovnici na adekvatan i prihvatljiv način.

Prijevoz krupnog (glomaznog otpada

Članak 35. (10) Obavljanje poslova reciklažnog dvorišta i prijevoza krupnog

(glomaznog) komunalnog otpada na zahtjev korisnika usluge dužan je osigurati davatelj usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada na zahtjev korisnika usluge dužan je osigurati davatelj usluge prikupljanja

miješanog komunalnog otpada.

Nije uspostavljen sustav sakupljanja glomaznog otpada odnosno stanovnici nemaju mogućnost predaje glomaznog otpada te se navedeni sustav treba uspostaviti.

Funkcioniranje jednog ili više reciklažnih dvorišta, odnosno mobilne jedinice

Članak 35. …(1) 1.funkcioniranje jednog ili više reciklažnih dvorišta, odnosno mobilne

jedinice na svom području sukladno stavcima 2., 3. i 4.ovog članka ... (2) U smislu stavka 1. točke 1. ovog članka jedinice lokalne

samouprave: 1. koja ima 1.500 stanovnika ili manje, a nije osigurala funkcioniranje

reciklažnog dvorišta, dužna je osigurati funkcioniranje istog na svojem području posredstvom mobilne jedinice koja se u smislu ovog Zakona

smatra reciklažnim dvorištem, 2. koja ima više od 1.500 stanovnika dužna je osigurati funkcioniranje najmanje jednog reciklažnog dvorišta i još po jedno za svakih idućih

25.000 stanovnika na svojem području, 3. koja ima više od 100.000 stanovnika dužna je osigurati najmanje četiri reciklažna dvorišta i još po jedno na svakih idućih 30.000 stanovnika na

svojem području, 4. dužna je naseljima u kojima se ne nalazi reciklažno dvorište osigurati

funkcioniranje istog posredstvom mobilne jedinice koja se u smislu ovoga Zakona smatra reciklažnim dvorištem.

(4) Jedinica lokalne samouprave dužna je osigurati da prostorni razmještaj reciklažnih dvorišta, odnosno način rada mobilne jedinice omogućava korištenje istih svim stanovnicima područja za koje su uspostavljena

reciklažna dvorišta, odnosno mobilne jedinice. (5) Osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem otpada dužna je:

1. zaprimati bez naknade i voditi evidenciju… :problematični otpad, otpadni papir, drvo, metal, staklo, plastiku, tekstil i krupni (glomazni otpad),

2. odvojeno skladištiti otpad u odgovarajućim spremnicima, 3. predati otpad osobi ovlaštenoj za gospodarenje tom vrstom otpada,

Trenutno nije uspostavljen rad reciklažnog dvorišta kao niti mobilnog reciklažnog dvorišta.



35


Redni broj


4. sudjelovati u sustavima gospodarenja posebnom kategorijom otpada na način propisan propisom kojim se uređuje gospodarenje posebnom

kategorijom otpada. (8) Osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem može zaprimati i otpad koji nije nastao na odgovarajućem području jedinice lokalne samouprave za koje je uspostavljeno to reciklažno dvorište kao i otpad koji nije nastao u

kućanstvu. Osoba koja predaje otpad snosi sve troškove gospodarenja tim otpadom.

(9) Zabranjeno je krupni (glomazni) otpad odbacivati i sakupljati na javnoj površini, osim putem spremnika

(11) Troškovi gospodarenja otpadom koji nastaju provedbom stavka 8. ovoga članka ne smatraju se opravdanim troškovima održavanja i rada

reciklažnog dvorišta. (12) Uvjete prostornog razmještaja reciklažnih dvorišta u svrhu

ispunjavanja kriterija pristupačnog korištenja reciklažnog dvorišta, način rada mobilne jedinice, način provedbe obveze iz stavka 5. ovoga članka,

način izvješćivanja i obračuna opravdanih troškova održavanja i rada reciklažnog dvorišta i mobilne jedinice propisuje Vlada uredbom iz članka

29. stavka 10. ovoga Zakona.

7.

Sprječavanje nastanka i uklanjanje nastalog otpada

Članak 28. (1) Jedinica lokalne samouprave dužna je na svom području osigurati: … 3. sprječavanje odbacivanja otpada na način suprotan ovom Zakonu te

uklanjanje tako odbačenog otpada,…

Uspostavom komunalnog redarstva provodi se sprječavanje nastanka i uklanjanje nastalog otpada te sustav evidentiranja lokacija odbačenog otpada.

Uspostava komunalnog redarstva Članak 28. (1) Jedinica lokalne samouprave dužna je na svom području osigurati: … 3. sprječavanje odbacivanja otpada na način suprotan ovom Zakonu te

uklanjanje tako odbačenog otpada,… Članak 36.

(1) Provedbu obveza iz članka 28. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona osigurava osoba koja obavlja poslove službe nadležne za komunalni red

jedinice lokalne samouprave (u daljnjem tekstu: komunalni redar): 1. mjerama za sprječavanje nepropisnog odbacivanja otpad,

2. mjerama za uklanjanje otpada odbačenog u okoliš što uključuje i uklanjanje naplavljenog morskog otpada.

(2) Mjere iz stavka 1.točke 1. ovoga članka uključuju: 1. uspostavu sustava za zaprimanje obavijesti o nepropisno odbačenom

otpadu, 2. uspostava sustava evidentiranja lokacija odbačenog otpada,

Uspostava sustava za zaprimanje obavijesti o nepropisno odbačenom otpadu

Uspostava sustava evidentiranja lokacija odbačenog otpada Provođenje redovitog godišnjeg nadzora područja jedinice lokalne samouprave radi utvrđivanja postojanja odbačenog otpada, a posebno lokacija na kojima je u prethodne dvije godine evidentirano postojanje odbačenog otpad



36


Redni broj


Uklanjanje otpada odbačenog u okoliš (sanacija divljih odlagališta otpada)

3. provedbu redovitog godišnjeg nadzora područja jedinice lokalne samouprave radi utvrđivanja postojanja odbačenog otpada, a posebno

lokacija na kojima je prethodne dvije godine evidentirano postojanje odbačenog otpada,

4. druge mjere sukladno odluci predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave iz stavka 13. ovoga članka.

(3) Radi provedbe mjere iz stavka 1. točke 2. ovoga članka komunalni redar rješenjem naređuje vlasniku, odnosno posjedniku nekretnine, ako vlasnik nije poznat, na kojem je nepropisno odložen otpad uklanjanje tog

otpada, odnosno osobi koja sukladno posebnom propisu upravlja određenim područjem (dobrom), ako je otpad odložen na tom području

(dobru). … (8)Jedinica lokalne samouprave dužna je podatke utvrđene rješenjem iz

stavka 3. ovoga članka mjesečno unositi u mrežnu aplikaciju sustava evidentiranja lokacija odbačenog otpada članka 137. stavke 3. točke 7.

ovoga Zakona. (9) Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave dužno je izvješće o lokacijama i količinom odbačenog otpada, troškovima uklanjanja

odbačenog otpada i provedbi mjera iz stavka 1. ovoga članka podnijeti predstavničkom tijelu te jedinice do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu

kalendarsku godinu. (10) Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave dužno je, temeljem izvješća iz stavka 9. ovoga članka, donijeti odluku o provedbi posebnih

mjera sprječavanja odbacivanja otpada u odnosu na lokacije na kojima je u više navrata utvrđeno nepropisno odbacivanje otpada.

Članak 37. (1) Sanaciju okoliša na lokaciji onečišćenoj otpadom utvrđenim Planom

osigurava onečišćivač. (2) Ako je onečišćivač nepoznat ili je prestao postojati, a nema pravnog slijednika, sanaciju osigurava vlasnik, odnosno posjednik nekretnine na

lokaciji iz stavka 1. ovog članka. (3) Ako Republika Hrvatska sufinancira i/ili financira sanaciju lokacije iz

stavka 1. i 2. ovoga članaka ima pravo povrata troškova sanacije od budućeg vlasnika.

Članak 38. (1) Ako onečišćivač nije obavio sanaciju lokacije onečišćene otpadom iz

članka 37. stavka 1. ovoga Zakona, sanaciju provodi Republika Hrvatska. … (5) sve poslove u vezi sa sanacijom u ime i za račun Republike

Hrvatske obavlja Fond na temelju odluke o sanaciji koju donosi ministar u skladu s Planom.



37


Redni broj


… (7) Fond može sufinancirati projekte sanacije neusklađenog odlagališta otpada ako su ispunjeni uvjeti propisani pravilnikom iz članka 104. ovog

Zakona ….

8. Osigurati provedbu Plana RH Članak 28.

(1) Jedinica lokalne samouprave dužna je na svom području osigurati: … 4. provedbu Plana.

Kroz provedbu Plana gospodarenja otpadom Općine Ervenik osigurati će se provedba Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017. do 2022. godine.

9.

Osigurati provođenje izobrazbeno-informativnih aktivnosti na svom području

Članak 28. (1) Jedinica lokalne samouprave dužna je na svom području osigurati: … 6. provođenje izobrazno-informativne aktivnosti na svom području.

Članak 39. (1) Jedinica lokalne samouprave dužna je o svom trošku, na odgovarajući način osigurati godišnje provedbu izobrazno-informativnih aktivnosti u vezi gospodarenja otpadom i objavu specijaliziranih priloga u medijima kao što

su televizija i radio. (2)Jedinica lokalne samouprave dužna je u sklopu mrežne stranice

uspostaviti i ažurno održavati mrežne stranice s informacijama o gospodarenju otpadom na svojem području.

(3) Prioritetno područje izobrazno-informativnih aktivnosti gospodarenja otpadom i sadržaj obveznih korisnika na godišnjoj razini u svezi

gospodarenja otpadom na svojem području. (4) Obvezne informacije koje se objavljuju na mrežnoj stranici jedinice lokalne samouprave propisane su pravilnikom iz članka 137. stavka 8.

ovoga Zakona. (5) Izvješće o provedbi izobrazno-informativnih aktivnosti sastavni je dio

godišnjeg izvješća o provedbi plana gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave.

Ne provode se nikakve aktivnosti te je potrebno provoditi navedene aktivnosti.

Uspostavljanje i ažurno održavanje mrežne stranice s informacijama o gospodarenju otpadom na svom području

10. Osiguranje mogućnosti provedbe akcije prikupljanja otpada

Članak 28. (1) Jedinica lokalne samouprave dužna je na svom području osigurati:

… 7. mogućnost provedbe akcija prikupljanja otpada. Članak 40.

(1) Pravna i fizička osoba može, u suradnji s osobom koja posjeduje važeću dozvolu iz članka 86. ovoga Zakona za gospodarenje vrstom otpada koji će se prikupljati akcijom, organizirati akciju prikupljanja

određenog otpada u svrhu provedbe sportskog, edukativnog, ekološkog ili humanitarnog sadržaja ako je ishodila suglasnost upravnog odjela jedinice

Ne provode se akcije prikupljanja otpada. Jedino je u 2010. godini provedena akcija zbrinjavanja divljih odlagališta.



38


Redni broj


lokalne samouprave nadležnog za poslove zaštite okoliša (u daljnjem tekstu: nadležni upravni odjel)…

11.

Sudjelovanje u sustavima sakupljanja posebnih kategorija otpada sukladno propisu kojim se uređuje gospodarenje posebnom kategorijom otpada

Članak 53. Posebnom kategorijom otpada smatra se: biootpad, otpadni tekstil i obuća,

otpadna ambalaža, otpadne gume, otpadna ulja, otpadne baterije i akumulatori, otpadna vozila, otpad koji sadrži azbest, medicinski otpad, otpadni električni i elektronički uređaji i oprema, otpadni brodovi, morski otpad, građevni otpad, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih

voda, otpad iz proizvodnje titan dioksida, otpadni poliklorirani bifenili i poliklorirani terfenili.

Članak 27. (Pravilnik o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest NN 69/16)

(1) Jedinica lokalne samouprave dužna je sukladno Zakonu, sudjelovati u sustavu sakupljanja građevnog i azbestnog otpada.

(2) Jedinca lokalne samouprave dužna je na svom području u prostornim planovima odrediti dostatan broj lokacija odnosno najmanje jednu odgovarajuću zonu u kojoj se može izgraditi reciklažno dvorište za

građevni otpad te obavljati djelatnosti sakupljanja, oporabe i zbrinjavanja građevnog otpada sukladno Zakonu.

Trenutno se ne provodi sakupljanje posebnih kategorija otpada.

12.

U dokumentima osigurati odvojeno prikupljanje biootpada, s ciljem kompostiranja, digestive ili energetske biootpada.

Članak 56. (1) Osoba koja je aktima donesenim temeljem ovoga Zakona ovlaštena

gospodariti biootpadom, te jedinica lokalne samouprave dužni su u dokumentima koje donose temeljem ovoga Zakona osigurati odvojeno prikupljanje biootpada s ciljem kompostiranja, digestije ili energetske

oporabe biootpada.

Sa biorazgradivim otpadom se ne gospodari te treba stvoriti preduvijete za gospodarenje istim.

13. Plaćanje poticajne naknade za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada

Članak 29. (1) Poticajna naknada za smanjenje količine miješanog komunalnog

otpada je mjera kojom se potiče jedinica lokalne samouprave da, u okviru svojih ovlasti, provede mjere radi smanjenja količine miješanog

komunalnog otpada koji nastaje na području jedinice lokalne samouprave. (2) Jedinica lokalne samouprave je obveznik plaćanja naknade iz stavka 1.

ovoga članka. … (5) Osnovica za obračun naknade iz stavke 1. ovoga članka je masa

prikupljenog miješanog komunalnog otpada koja je iznad propisane granične količine miješanog komunalnog otpada.

Ne plaća se poticajna naknada za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada.

14. Građevine za gospodarenje otpadom

Članak 33. …(13) Predstavničko tijelo jedinica lokalne samouprave može odlukom odrediti korisniku usluge iz članka 30. stavka 1. ovoga Zakona obvezu

plaćanja namjenske naknade u skladu s Programom gradnje građevina i uređaja komunalne infrastrukture koji se donosi sukladno zakonu kojim se

Na području općine nema građevina za gospodarenje otpadom.



39


Redni broj


uređuje komunalno gospodarstvo. Program gradnje građevina za gospodarenje komunalnim otpadom i odluka o obvezi plaćanja namjenske

naknade dostavlja se Agenciji. (14) Program gradnje građevina za gospodarenje komunalnim otpadom

sadrži osobito: 1. opis poslova s procjenom troškova potrebnih za ostvarenje projekta

gradnje građevina za gospodarenje otpadom, 2. Iskaz financijskih sredstava po razdobljima potrebnih za ostvarenje

programa s naznakom izvora financiranja. (15) Izvršno tijelo lokalne samouprave dužno je izvješće o izvršenju Programa iz stavka 14. ovoga članka podnijeti predstavničkom tijelu

jedinice lokalne samouprave do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu i dostaviti ga Agenciji.

Članak 83. … (5) Građevina za gospodarenje otpadom od lokalnog značaja je svaka

građevina za gospodarenje otpadom koja nije obuhvaćena stavkom 3. (centar za gospodarenje otpadom, spalionica otpada, odlagalište opasnog

otpada) i 4. (odlagalište otpada koje nije obuhvaćeno stavkom 3. ovoga članka i kazeta za zbrinjavanje azbesta) ovoga članka.

(6) Tijelo nadležno za donošenje dokumenta prostornog uređenja obvezno je planirati lokacije građevina iz stavka 3., 4., odnosno 5. ovoga članka

sukladno kategoriji građevinu.


3.4. Ocijena postojećeg stanja gospodarenja otpadom Općine

Ervenik

Način gospodarenja otpadom koji se provodi na području Općine Ervenik još

uvijek nije u potpunosti u skladu s odredbama ZOGO i PGO RH te je svakako potrebno

povećanje učinkovitosti gospodarenja otpadom. Izdvajanje iskoristivih komponenti iz

komunalnog otpada trenutno na području Općine Ervenik je nedovoljno, što postojeće

gospodarenje otpadom još uvijek čini neracionalnim, ekonomski neisplativim, a

predstavlja i nepotrebno opterećenje kapaciteta odlagališta.

Kako bi se unaprijedilo postojeće stanje gospodarenja otpadom na području

Općine Ervenik uskladilo sa ZOGO, PGO RH te ostalim relevantnim zakonskim

propisima, pristupilo se izradi ovog Plana gospodarenja otpadom Općine Ervenik za

razdoblje 2017. godine do 2022. godine.

3.5. Ciljevi i mjere gospodarenja otpadom RH i jedinice lokalne

samouprave

3.5.1. Ciljevi i mjere RH i JLS-a

Osnovni ciljevi gospodarenja otpadom RH proizlaze iz ocjene stanja

gospodarenja otpadom i obvezama koje proizlaze iz EU zakonodavstva i propisa.

Tablica 3.5.1./1 - Obaveze RH koje proizlaze iz EU zakonodavstva i propisa – PGO RH

Vrsta otpada Godina Minimalna oporaba

Minimalno recikliranje

Stopa prikupljanja

Status

Ambalažni otpad 2008. 60% 55 – 80% Ovisno o materijalu

Osim u djelu recikliranja metala i drva, ciljevi su postignuti. Potrebno je

postići minimalne stope recikliranja ambalažnih materijala sadržanih u otpadnoj ambalaži, i to: 60% mase za staklo, 60% mase za papir i karton, 50% mase za

metale, 22,5% mase za plastiku, računajući

isključivo materijal koji je recikliran natrag u

plastiku, 15% mase za drvo.

Otpadna vozila 2015. 95% 85% Ispunjen cilj za 2015.

EE otpad

2006. 70 – 80% Ovisno o kategoriji

50 – 80% Ovisno o kategoriji

EE otpad iz kućanstva

minimalno 4 kg po st/god

Cilj ispunjen

2016. 45% ukupnje

mase stavljene na tržište

-


41


Vrsta otpada Godina Minimalna oporaba

Minimalno recikliranje

Stopa prikupljanja

Status

2019.

65% ukupne mase stavljene

na tržište ili 85%

sakupljeno

-

Baterije

2011. 50-75% Cilj ispunjen

2012. 25% Cilj ispunjen

2016. 45% -

Otpadne gume 2006. Zabrana odlaganja, reciklažom se mora obuhvatiti najmanje 70% otpadnih guma

Cilj ispunjen, gotovo sve količine prikupljene, 76% materijalno oporabljeno

PCB

2010. Zbrinjavanje otpadnih PCB-a te oporaba i/ili

zbrinjavanje i dekontaminacija PCB-a i opreme

s volumenom PCB-a većim od 5 dm3

Cilj je djelomično ispunjen, preostalo je za

zbrinuti 30% opreme koja sadrži PCB

2025. Zbrinjavanje opreme koja sadrži PCB7

Cilj je djelomično ispunjen, preostalo je za

zbrinuti 30% opreme koja sadrži PCB

Smanjenje količine odlaganja

biorazgradivog otpada

2016. 50 %, odnosno 378.088 tona do 31. prosinca

2016.

U 2015. god odloženo 828.564 t biorazgradivog

otpada, obzirom na nedostatnu obradu i

nisku stopu odvojenog sakupljanja nije izgledno

da će se cilj postići.

2020. 35 %, odnosno 264.661 tona do 31. prosinca

2020. -

Odlaganje otpada 2018. Zabrana odlaganja na neusklađena odlagališta -

Komunalni otpad 2015.

JLS osigurati odvojeno prikupljanje problematičnog otpada, otpadnog papira,

metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada.

Odvojeno prikupljanje uspostavljeno u 400

JLS.

2020. 50% priprema za ponovnu uporabu i recikliranje

komunalnog otpada Za 2015. godinu stopa

iznosi 18%.

Građevni otpad 2020. 70% recikliranja/materijalne oporabe građevnog

otpada

Cilj nije ispunjen, započeta je analiza »Poboljšanje toka i kvalitete podataka o građevnom otpadu i

otpadu od istraživanja i eksploatacije mineralnih

sirovina u RH«.

Temeljem ocjene postojećeg stanja u gospodarenju otpadom i obveza koje RH

mora postići sukladno EU i nacionalnom zakonodavstvu, PGO RH definirani su ciljevi

za sve JLS-ove koji se trebaju dostići do 2022. godine. Postizanje ciljeva u

gospodarenju otpadom planirano je provedbom mjera definiranih PGO RH,

odredbama ZOGO-a i pripadajućih podzakonskih akata, te potrebnim izmjenama i



42


dopunama ZOGO-a i provedbenih propisa u cilju unaprjeđenja sustava gospodarenja

otpadom.

U sljedeće dvije tablice nalazi se popis ciljeva i mjera koje se nalaze u Planu

gospodarenja otpadom RH, te tablica onih koje se odnose na samo na JLS-ove.

Tablica 3.5.1./2 - Ciljevi za gospodarenje otpadom potrebno je postići do 2022. godine u odnosu na 2015.

Br. Cilj

1. Unaprijediti sustav gospodarenja komunalnim otpadom

Cilj 1.1 Smanjiti ukupnu količinu proizvedenog komunalnog otpada za 5%

Cilj 1.2 Odvojeno prikupiti 60% mase proizvedenog komunalnog otpada (prvenstveno papir, staklo, plastika, metal, biootpad i dr.)

Cilj 1.3 Odvojeno prikupiti 40% mase proizvedenog biootpada koji je sastavni dio komunalnog otpada

Cilj 1.4 Odložiti na odlagališta manje od 25% mase proizvedenog komunalnog otpada

2.

Unaprijediti sustav gospodarenja posebnim kategorijama otpada

Cilj 2.1 Odvojeno prikupiti 75% mase proizvedenog građevnog otpada

Cilj 2.2 Uspostaviti sustav gospodarenja otpadnim muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda

Cilj 2.3 Unaprijediti sustav gospodarenja otpadnom ambalažom

Cilj 2.4 Uspostaviti sustav gospodarenja morskim otpadom

Cilj 2.5 Uspostaviti sustav gospodarenja otpadnim brodovima, podrtinama i potonulim stvarima na morskom dnu

Cilj 2.6 Unaprijediti sustav gospodarenja ostalim posebnim kategorijama otpada

3. Unaprijediti sustav gospodarenja opasnim otpadom

4. Sanirati lokacije onečišćene otpadom

5. Kontinuirano provoditi izobrazno-informativne aktivnosti

6. Unaprijediti informacijski sustav gospodarenja otpadom

7. Unaprijediti nadzor nad gospodarenjem otpadom

8. Unaprijediti upravne postupke u gospodarenju otpadom


Tablica 3.5.1./3 – Ciljevi i mjere JLS-a

Redni broj cilja

CILJ Redni broj

mjere MJERA OPIS

Mogući izvori

financiranja ROK

1.

Un

ap

rije

diti su

sta

v g

ospo

da

ren

ja k

om

una

lnim

otp

ad

om

Cilj 1.1. Smanjiti ukupnu

količinu proizvedenog komunalnog otpada za 5 % u odnosu na ukupno proizvedenu količinu komunalnog u 2015.

godini

1.1.1.

Provođenje mjera definiranih Planom sprječavanja nastanka otpada

Opis mjera sprječavanja nastanka otpada je dan u Prilogu 12.4. PGO RH.

- -

1.1.2. Uspostava centra za ponovnu uporabu

Ova mjera uključuje:

• izgradnju centra za ponovnu uporabu odnosno građevinske zahvate na postojećim građevinama radi prilagodbe njihovoj namjeni;

• nabava opreme;

• izrada i distribucija promidžbenog materijala;

• organizacija radionica i dr.

EU/FZOEU/JLS/CS/PU

2022.

1.1.3. Kućno kompostiranje


• nabava i distribuciju kućnih kompostera,

• izrada edukacijsko informativnih materijala i

• organizacija promidžbenih aktivnosti i radionica Obzirom da primjena kućnog kompostiranja ovisi o dostupnim površinama za korištenje proizvedenog komposta, prioritet za provođenje ove mjere su ruralna područja, odnosno predgrađa urbanih sredina s većim brojem samostalnih stambenih jedinica s okućnicom.

JLS/FZOEU/EU

2020.

Cilj 1.2. Odvojeno prikupiti 60 % komunalnog otpada

(prvenstvo papir, karton, plastika, metal,

biootpad i dr.)

1.2.1.

Nabava opreme i vozila za odvojeno prikupljanje papira, kartona, metala, plastike, stakla i tekstila

Ova mjera uključuje nabavu opreme, vozila i plovila za odvojeno prikupljanje papira, metala, plastike, stakla i tekstila. Preporuča se ovu mjeru provoditi zajedno s mjerom 1.2.2. gdje god je to moguće kao cjeloviti projekt

JLS/FZOEU/EU

2020.

1.2.2.

Izgradnja postrojenja za sortiranje odvojeno prikupljenog papira, kartona, metala, stakla, plastike i dr. (sortirnica)

Ova mjera uključuje izgradnju i opremanje novih, te po potrebi povećanja kapaciteta i unaprjeđenje tehnologije postojećih postrojenja za sortiranje odvojeno prikupljenog otpadnog papira, kartona, metala , plastike i dr.

JLS/FZOEU/EU

2020.


44


1.2.3. Izgradnja reciklažnog dvorišta


• Izgradnju i opremanje reciklažnog dvorišta;

• Provedbu izobrazno informativnih aktivnosti za lokalno stanovništvo;

• Nabava mobilnog reciklažnog dvorišta

JLS/EU 2019.

1.2.4.

Uvođenje naplate prikupljanja i obrade miješanog i biorazgradivog KO po količini


• Obračun naplate javne usluge prikupljanja miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada na način da se korisnika javne usluge potiče na odvajanje otpada, odnosno na smanjenje količine proizvedenog otpada.

- 2017.

Cilj 1.3. Odvojeno prikupiti 40 % mase proizvedenog

biootpada koji je sastavni dio

komunalnog otpada

1.3.2. Nabava opreme i vozila za odvojeno prikupljanje biootpada

Ova mjera uključuje nabavu opreme i vozila za odvojeno prikupljanje biootpada. Preporuča se provoditi ovu mjeru zajedno s 1.3.3. gdje je to moguće kao cjeloviti projekt.

EU/JLS/FZOEU

2020.

1.3.3.

Izgradnja postrojenja za biološku obradu odvojeno prikupljenog biootpada

Ova mjera uključuje izgradnju i opremanje novih, te povećanje kapaciteta i unaprjeđenje tehnologije postojećih postrojenja za biološku obradu odvojeno prikupljenog biootpada aerobnim ili anaerobnim postupcima.

EU/JLS 2020.

Cilj 1.4. Odložiti na odlagališta manje od 25 % mase

proizvedenog komunalnog otpada

1.4.2.

Praćenje udjela biorazgradivog otpada u miješanom komunalnom otpadu

Mjera uključuje redovite analize sastava miješanog komunalnog otpada za potrebe praćenja ciljeva i određivanja udjela biorazgradive komponente u otpadu.

JLS kontinui

rano

2.

Unaprijediti

sustav gospodarenj

a posebnim

kategorijama otpada

Cilj 2.1. Odvojeno prikupiti 75 % mase proizvedenog

građevnog otpada

2.1.2. Izgradnja i opremanje reciklažnih dvorišta za građevni otpad


• izgradnju i opremanje novih te povećanje kapaciteta postojećih (može uključivati i mobilno postrojenje za recikliranje građevnog otpada);

• unaprjeđenje tehnologije postojećih RD

JP(R)S/JLS/PU

2020.

Cilj 2.2. Uspostaviti sustav

gospodarenja otpadnim muljem iz

uređaja za pročišćavanje otpadnih voda

2.2.2. Uspostaviti sustav gospodarenja muljem

Mjera uključuje izgradnju građevina i uređaja za obradu mulja sa svrhom pripreme mulja za primjenu sukladno traženim kriterijima koje mulj sukladno traženim kriterijima koje mulj mora zadovoljiti za korištenje na planiranim površinama. Građevine uključuju kompostišta, digestore te uređaje za miješanje s drugim materijalima radi proizvodnje

JLS (isporučitelj

javne usluge)/EU/H

V

2022.



45


specifičnih proizvoda (npr. pepeo iz ložišta biomase).

Cilj 2.4. Uspostaviti sustav

gospodarenja morskim otpadom

2.4.3.

Interventno prikupljanje i zbrinjavanje morskog otpada

Mjera uključuje izradu protokola za slučaj iznenadnog onečišćenja morskim otpadom s pregledom nadležnosti i postupovnih procedura.

MZOE 2018.

Cilj 2.6. Unaprijediti sustav

gospodarenja ostalim posebnim

kategorijama otpada

2.6.2.

Izrada Studije procjene količine otpada koji sadrži azbest po županijama

Ova mjera uključuje izradu Studije procjene količine azbest po županijama, a za koji se procjenjuje da će nastati u ovom planskom razdoblju.

HAOP/FPZEU/EU

2019.

2.6.3.

Izgradnja odlagališnih ploha za odlaganje građevnog otpada koji sadrži azbest

Ova mjera uključuje izgradnju ploha za odlaganje građevnog otpada koji sadrži azbest

JLS/JP(R)S/FZOEU

2022.

4. Sanirati lokacije onečišćene

otpadom

4.1. Izrada Plana zatvaranja odlagališta neopasnog otpada

U sklopu ove mjere izraditi će se Plan zatvaranja odlagališta neopasnog otpada za područje svake županije na temelju postojećih raspoloživih kapaciteta i drugih relevantnih kriterija, a koji će uključiti i daljnje odlaganje otpada nakon 31.12.2018. godine na usklađena odlagališta.

FZOEU/MZOE/EU

2017.

4.2. Sanacija odlagališta neopasnog otpada

Ova mjera uključuje sanacije odlagališta neopasnog otpada.

EU/JLS/FZOEU

2022.

4.5. Sanacija lokacija onečišćenih otpadom odbačenim u okoliš

Ova mjera uključuje uklanjanje otpada odbačenog u okoliš, uključujući speleološke objekte te sprječavanje ponovnog odbacivanja otpada na tim lokacijama.

JLS 2020.

5. Kontinuirano provoditi izobrazno-informativne

aktivnosti 5.2.

Provedba aktivnosti predviđenih Programom izobrazno-informativnih aktivnosti o održivom gospodarenju otpadom

Ova mjera uključuje provođenje svih aktivnosti definiranih Programom izobrazno–informativnih aktivnosti o održivom gospodarenju otpadom.

EU/MZOE/FZOEU/HAOP/J

P(R)S/JLS 2022.

7. Unaprijediti nadzor nad

gospodarenjem otpadom 7.1.

Izobrazba svih sudionika uključenih u nadzor gospodarenja otpadom

Ova mjera uključuje izobrazbu djelatnika službe za komunalno redarstvo JLS i inspektore zaštite okoliša.

MZOE kontinui

rano


3.5.2. Ciljevi i mjere gospodarenja otpad Općine Ervenik

Nakon provedenih analiza i ocjene postojećeg stanja , te ciljeva i mjera sukladno

PGO RH kao i zakonskih obveza sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadm

došlo se do ciljeva i mjera koje treba provesti Općina Kistanje kako bi se uskladila sa

planskim i zakonskim zahtjevima. Osnovni ciljevi su slijedeći:

• Unaprijediti sustav gospodarenja komunalnim otpadom

• Unaprijediti sustav gospodarenja posebnim kategorijama otpada

• Sanirati lokacije onečišćene otpadom

• Kontinuirano provoditi izobrazno-informativne aktivnosti

Tablica 3.5.2. - Ciljevi i mjere općine Ervenik

Ciljevi Mjere

C 1. Unaprijediti sustav

gospodarenja komunalnim otpadom

C 1.1. Smanjiti ukupnu količinu

proizvedenog komunalnog otpada za 5%

M 1.1.1 Provođenje mjera definiranih Planom sprječavanja nastanka otpada

M 1.1.2

Uspostava centra za ponovnu upotrebu, te edukacija i provođenje akcija

M 1.1.3 Osiguranje potrebne opreme za provedbu kućnog kompostiranja

M 1.1.4 Provođenje akcije prikupljanja otpada

M 1.1.5 Provođenje izobrazno-informativnih aktivnosti

C 1.2.

Odvojeno prikupiti 60 % komunalnog otpada

(prvenstveno papir, karton, plastika, metal i biootpad i dr.)

M 1.2.1

Nadogradnja postojećeg sustava za prikupljanje otpada putem zelenih otoka postavljanjem istih u ostalim naseljima (Mokro polje, Oton i Pađene) te kroz nadogradnja postojećih i novih spremnicima za tekstil i obuću

M 1.2.2. Nabava i opremanje mobilnog reciklažnog dvorišta

M 1.2.3. Provođenje izobrazno-informativnih aktivnosti

C 1.3.

Odvojeno prikupiti 40 % mase proizvedenog biootpada koji je sastavni dio komunalnog

otpada

M 1.3.1. Kućno kompostiranje

M 1.3.2. Provođenje izobrazno-informativnih aktivnosti

C 1.4. Odložiti na odlagališta manje od 25 % mase proizvedenog

komunalnog otpada M 1.4.

Praćenje udjela biorazgradivog otpada u miješanom komunalnom otpadu.

C 2. M 2.1. Izgradnja i opremanje reciklažnog dvorišta za građevni otpad


47


Ciljevi Mjere

Unaprijediti sustav gospodarenja posebnim

kategorijama otpada

M 2.2. Provođenje izobrazno-informativnih aktivnosti

M 2.3 Sakupljanje podataka za izradu Studije procjene količine otpada koji sadrži azbest po županijama

C 3. Sanirati lokacije

onečišćenim otpadom

M 3.1. Sanacija lokacija onečišćenih otpadom odbačenim u okoliš

M 3.2. Spriječavanje ponovnog odbacivanja otpada na tim lokacijama

C 4. Kontinuirano provoditi

izobrazbeno-informativne aktivnosti

M 4.1

Provedba aktivnosti predviđenih Programom izobrazno-informativnih aktivnosti o održivom gospodarenju otpadom

3.5.2.1. Unaprijediti sustav gospodarenja komunalnim otpadom (C 1.)

1. Smanjiti ukupnu količinu proizvedenog komunalnog otpada za 5 % (CILJ

1.1.)

a) Provođenje mjera definiranih Planom sprječavanja nastanka otpada

(M.1.1.1.)

Prema redu prvenstva gospodarenja otpadom (ZOGO) u sustavu gospodarenja

oitpadom sprječavanje nastanka otpada se nalazi na prvome mjestu. Provođenje

mjera izbjegavanja i smanjivanja otpada izravno je povezano i ovisno o stalnoj i

sustavnoj edukaciji te poticajima proizvođača otpada. Provođenje mjera dan je u

Prilogu 12.4. PGO RH kroz opis mjera sprječavanja nastanka otpada je i to redom:

1. Poticanje ponovnog korištenja materijala od rušenja – odnosi se na

sprječavanje nastanka građevnog otpada

2. Organizacija informativno-edukativnih kampanja na termu sprječavanja

nastanka otpada od hrane,

3. Rad na unaprjeđenju sustav prikupljanja i obrade podataka o otpadu od hrane,

4. Promicanje održive gradnje,

5. Uspostava sustava doniranja hrane,

6. Organizacija komunikacijske kampanje za građane,

7. Poticanje sprječavanja nastanka otpadnih plastičnih vrećica,

8. Promicanje kućnog kompostiranja,

9. Poticanje „zelene“ i održive javne nabave,

10. Poticanje razmjene i ponovne uporabe isluženih proizvoda.



48


b) Uspostava centra za ponovnu upotrebu te edukacija i provođenje akcija

(M 1.1.2)

S obzirom na broj stanovnika i područje koje Općina Ervenik zauzima ovim

Planom se predlaže osigurati Centra za ponovnu upotrebu koje može biti u okviru

nabavke mobilnog reciklažnog dvorišta kao ispunjenje Mjere 10 propisane u okviru

Mjera sprječavanja nastanka otpada PGO RH, čime će se postići i djelomično

zadovoljenje Mjere 1.1.2. propisane u okviru Mjera za unaprjeđenje sustava

gospodarenja komunalnim otpadom PGO RH. Isto tako mogu se iskoristiti napušteni

prostori za izgradnju Centra što bi otvorilo i nova radna mjesta te potaklo

zapošljavanje, dok ovisno o potrebama može se isto organizirati (Sukladno dogovoru

Općine Kistanje i Ervenik) i na području novog reciklažnog dvorišta koje će se graditi

u Općini Kistanje i gdje je predviđen „Kutka ponovne uporabe“. Centar za ponovnu

upotrebu je zamišljen kao mjesto gdje građani mogu donijeti stvari koje njima više ne

trebaju, a drugi građani (slabijeg imovinskog statusa) mogu te stvari uzeti za daljnju

upotrebu.

Također, potrebno je vršiti kontinuiranu edukaciju stanovništva s naglaskom

na razmjenu i ponovnu uporabu isluženih proizvoda, kao i organizirati akcije

sakupljanja isluženih proizvoda na području Općine Ervenik.

c) Osiguranje potrebne opreme za provedbu kućnog kompostiranja (M

1.1.3.)

Budući da je biootpad značajna komponenta u strukturi miješanog komunalnog

otpada te da je bitna sastavnica koja je iskoristiva, a ako se odloži na odlagalište stvara

produkte negativne za okoliš nevednu komponentu je potrebno izdvajati. Isto tako

uzevši u obzir pokrivenost stanovništvom i konfiguraciju naseljenosti te gospodarsko-

proizvodne djelatnosti općine Ervenik razvidno je da upotreba kompostera za

odvajanje otpada najbolja raspoloživa tehnologija. Prema Planu gospodarenja

otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.–2022. godine (NN 03/17) aktivno

poticanje i primjena kućnog kompostiranja spriječilo bi odlaganje biootpada na

odlagališta otpada i doprinijelo ostvarenju ostalih ciljeva gospodarenja otpadom. Cilj

je postići da kućanstva odvajaju biootpad od ostalog kućnog (komunalnog) otpada



49


odlaganjem u spremnike za biootpad, te da kompostiranjem u vlastitim komposterima

ili u vlastitom vrtu smanje ukupnu količinu proizvedenog otpada.

U svrhu poticanja održivog razvitka, a s planom smanjenja nastanka

komunalnog otpada predlaže se:

• Realizacija nabave kompostera za domaćinstva (komposteri unutar okućnice,

balkonski komposteri, itd.),

• Edukacija stanovništva kroz predavanja, radionice i pisane materijale o

važnosti kompostiranja i odvojenog prikupljanja korisnih komponenti otpada iz

domaćinstva što je stavljeno pod mjeru M 1.1.5.

Kućno kompostiranje potrebno je potaknuti kroz sufinanciranje nabave kućnih

kompostera.

d) Provedba akcija prikupljanja (M 1.1.4)

U svrhu ostvarenja cilja sprječavanja i smanjenja nastanka otpada, Općina

Ervenik može sukladno članku 40. ZOGO provoditi godišnje akcije prikupljanja otpada.

Pravna i fizička osoba – obrtnik može, u suradnji s osobom koja posjeduje važeću

dozvolu za gospodarenje vrstom otpada koji će se prikupljati akcijom, organizirati

akciju prikupljanja određenog otpada u svrhu provedbe sportskog, edukativnog,

ekološkog ili humanitarnog sadržaja ako je ishodila suglasnost upravnog odjela

jedinice lokalne samouprave koji je prijavila 2 mjeseca prije akcije.

Osoba koja organizira akciju obvezna je u roku osam dana od završetka akcije

dostaviti nadležnom upravnom odjelu izvješće o provedenoj akciji koji je isti dužan

dostaviti Agenciji za zaštitu okoliša i prirode.

2. Odvojeno prikupljanje 60 % komunalnog otpada (prvenstveno papir,

karton, plastika, metal, biootpad i dr.) (C 1.2.)

Za ostvarenje odvojenog prikupljanja 60 % komunalnog otpada (prvenstveno

papir, plastika, metal, staklo i dr.) potrebno je da Općina Ervenik u predstojećem

planskom razdoblju nastavi provoditi aktivnosti na unaprjeđenju već postojećeg

sustava odvojenog prikupljanja otpadnog papira, stakla, plastike, metala i krupnog

(glomaznog) otpada te uspostavi sustav odvojenog prikupljanja biootpada. Navedeno

će se prvenstveno postići kroz razvoj infrastrukture i nabavu opreme, edukaciju i

informiranje svih dionika sustava.



50


a) Nadogradnja postojećeg sustava za odvojeno prikupljanje otpada putem

zelenih otoka kroz postavljanje istih u ostalim naseljima (Mokro polje,

Oton i Pađene) te nadogradnju postojećih i novih spremnicima za tekstil

i obuću (M 1.2.1)

Na području Općine započelo je uvođenje sustava odvojenog prikupljanja

otpada putem spremnika za otpadni papir, plastiku, metal i staklo. Raspored i broj

spremnika određuje se s obzirom na gustoću naseljenosti pojedinog područja Općine

te raspoloživosti površina.

Kako je već navedeno na području Općine do sada su u okviru zelenih otoka,

spremnici za prikupljanje papira, plastike, metala i stakla uspostavljeni u centru

naseljima Ervenik (1 zelenih otoka) i Radučić (1 zeleni otok) te se predlaže

postavljanje zelenih otoka i u ostalim naseljima (Mokro polje, Oton, Pađene) te

nadogradnja postojećih i novih zelenih otoka sa spremnicima za otpadni tekstil i

obuću.

b) Nabava i opremanje mobilnog reciklažnog dvorišta (M 1.2.2.)

Mobilno reciklažno dvorište je nadzirani mobilni objekt namijenjen odvojenom

prikupljanju i privremenom skladištenju manjih količina posebnih vrsta otpada.

Sukladno članku 35. ZOGO, JLS izvršava obvezu odvojenog prikupljanja

problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog

(glomaznog) komunalnog otpada na način da osigura funkcioniranje jednog ili više

reciklažnih dvorišta, odnosno mobilne jedinice na svom području.

Prema ZOGO jedinica lokalne samouprave koja ima 1.500 stanovnika ili manje,

a nije osigurala funkcioniranje reciklažnog dvorišta, dužna je osigurati funkcioniranje

istog na svojem području posredstvom mobilne jedinice koja se prema zakonu smatra

reciklažnim dvorištem.

Prema Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017. –

2022. godine primjenom ZOGO-a u praksi zamijećeno je da se kriterij kojim je

propisana obveza za JLS od 1.500 stanovnika izgradnja reciklažnog dvorišta, može

povećati na 3.000 stanovnika zbog smanjenja operativnih troškova JLS-u, a bez da se

ugrozi ispunjenje cilja. Radi ispunjenja ove obveze predlaže se uvesti mogućnost da

se susjedne JLS mogu udružiti u korištenju jednog reciklažnog dvorišta.

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine, na području Općine

Ervenik živjelo je 1105 stanovnika. S obzirom na navedeno, a budući da se na



51


području Općine Kistanje predlaže se izgradnja i opremanje reciklažnog dvorišta

prema odredbama ZOGO predlaže se udruživanje sa Općinom Ervenik ili samostalna

nabavka vlastitog mobilnog reciklažnog dvorišta sa kojim bi upravljao pravni subjekt

koji sakuplja miješani komunalni otpad iz Općine.

Sukladno članku 179. Zakona o održivom gospodarenju otpadom, JLS je dužna

u dokumentima prostornog uređenja odrediti područja za građenje građevina za

gospodarenje otpadom (reciklažnog dvorišta) u roku od godinu dana od stupanja na

snagu ZOGO. Također, sukladno članku 28. ZOGO, više jedinica lokalne samouprave

mogu sporazumno osigurati zajedničko ispunjenje odvojenog prikupljanja otpadnog

papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada.

Općina Kistanje je pokrenula aktivnosti u svrhu uspostave reciklažnog dvorišta.

Reciklažno dvorište planira se izgraditi na lokaciji sadašnjeg odlagališta otpada

„Macure–Jelenik“, na k.č. 1317/2, k.o. Nunić (zona K3), na kojem odlaže i općina

Ervenik te uspostavom sporazuma moglo bi se zajednički koristiti navedeno reciklažno

dvorište.

c) Provođenje izobrazno-informativnih aktivnosti (M 1.2.3)

Uspostava svakog sustava, osim tehničko-tehnološkog omogućavanja

provođenje toga sustava (nabava adekvatne opreme, spremnika itd.), zahtijeva

uključivanje svih dionika i njihovu participaciju jer u suprotnom sustav ne može biti

funkcionalan. Jedna od bitnih stavki je svakako i informiranje i izobrazba, odnosno

prvo izobrazba stanovništva o potrebama i koristima odvajanja otpada, te negativnim

učincima, a onda kontinuirane informativne informacije o dostupnosti spremnika i

rasporedu sakupljanja.

3. Odvojeno prikupiti 40 % mase proizvedenog biootpada koji je sastavni

dio komunalnog otpada ( C 1.3.)

a) Kućno kompostiranje (M 1.3.1)

Ova mjera opisana je u tekstu iznad kroz opis mjere M.1.1.3. Osiguranje

potrebne opreme za provedbu kućnog kompostiranja.

4. Odložiti na odlagalište otpada manje od 25% mase proizvedenog

komunalnog otpada (C 1.4.)

a) Praćenje udjela biorazgradivog otpada u miješanom komunalnom otpadu

(M 1.4.1)



52


Praćenje udjela biorazgradivog otpada u miješanom komunalnom otpadu

potrebno je kao mjera za smanjenje količina odloženog komunalnog otpada. Mjera

uključuje redovite analize sastava miješanog komunalnog otpada s područja Općine

Ervenik od strane komunalne tvrtke i/ili pravne osobe koja upravlja odlagalištem na

kojem se miješani komunalni otpad odlaže.

3.5.2.2. Unaprijediti sustav gospodarenja posebnim kategorijama otpada (C 2.)

U pogledu obveze osiguravanja odvojenog prikupljanja otpada, ZOGO utvrđuje

obvezu da se otpad koji se smatra posebnom kategorijom mora odvajati na mjestu

nastanka, odvojeno sakupljati i skladištiti u skladu sa načinom propisanim propisom

kojim se uređuje gospodarenje posebnom kategorijom otpada. S tim u svezi,

Republika Hrvatska, putem nadležnih tijela dužna je osigurati odvojeno sakupljanje

sljedećih vrsta otpada: papir, metal, plastika, staklo, električni i elektronički otpad,

otpadne baterije i akumulatori, otpadna vozila, otpadne gume, otpadna ulja, otpadni

tekstil i obuća i medicinski otpad.

Na području Općine Ervenik nije uspostavljen sustav gospodarenja posebnim

kategorijama otpada.

Unaprjeđenju sustava za gospodarenje posebnim kategorijama otpada

svakako će pridonijeti korištenje mobilnog reciklažnog dvorišta u naseljima Općine

Ervenik. Trenutno postoji nekoliko tipiziranih mobilnih reciklažnih dvorišta od raznih

proizvođača. Prilikom nabave istog treba svakako uzeti u obzir potrebe odvojenog

sakupljanja te tehničke i tehnološke mogučnosti koncesionara da upravlja navedenim

mobilnim reciklažnim dvorištem, što je sukladno zakonskoj regulativi njegova

obaveza.

Za dostizanje ciljeva potrebno je konstantno provoditi edukacije mještana o

pravilnom odvajanju otpada i ambalaže na zelenim otocima i u reciklažnom dvorištu,

po njegovoj uspostavi, kao i u pratećim mobilnim jedinicama RD.

a) Izgradnja i opremanje reciklažnog dvorišta za građevni otpad (M 2.1.)

Izgradnja i opremanje reciklažnog dvorišta za građevni otpad je jedna od mjera

u Planu gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2017. -2022. godine. Kako je

zakonski definirano ovisno o veličini JLS-a i o potrebama dvije ili više susjednih JLS-

a mogu se udružiti u formiranju jednog RD.



53


Prilikom provođenja ove mjere svakako treba uzeti brojne parametre koji su

bitni za izgradnju i opremanje istoga. Budući da je Općina Ervenik manja općina

uglavnom ruralna, sa starijim stanovništvom, te uzevši u obzir najbolje raspoložive

tehnike realno je da se općina udruži sa nekom drugom općinom. Budući da je Općina

Kistanje u procesu izrade dokumentacije reciklažnog dvorišta za građevinski otpad,

na lokaciji odlagališta otpada "Macure-Jelenik", realno je da se to ujedno bude i RD

za građevinski otpad Općine Ervenik.

b) Sakupljanje podataka za izradu Studije procjene količine otpada koji sadrži

azbest po županijama (M 2.3)

Navedena mjera je je u PGO RH definirana kako bi se napravila baza podataka

o količinama građevinskog otpada koji sadrži azbest. Obaveza JLS-a je da se snimi

stanje na njihovom području. Općina Ervenik je već započela sa provođenjem

navedenih aktivnosti na način da je na svojim Internet stranicama objavila javni poziv

za dostave podatke o lokacijama, količinama, vrsti i statusu materijala na kojima se

nalazi azbest (sukladno članku 30. stavku 1. Pravilnika o građevnom otpadu i otpadu

koji sadrži azbest („Narodne novine“, broj 69/16.), te je uz javni poziv priložila obrazac

za popunjavanje podataka.

3.5.2.3. Sanirati lokacije onečišćene otpadom (C 3.)

a) Sanacija lokacija onečišćenih otpadom odbačenim u okoliš (M 3.1.)

Općina Ervenik je na svom području već provela jednu akcija sanacije divljih

deponija, ali to nije obuhvatilo cijelu Općinu te je shodno tome potrebno provesti

snimku stanja te izraditi Plan sanacije divljih odlagališta koja će se ukloniti.

b) Spriječavanje ponovnog odbacivanja otpada na tim lokacijama (M 3.2.)

Jedinica lokalne samouprave mora osigurati sprječavanje odbacivanja otpada

na način suprotan ZOGO te uklanjanje tako odbačenog otpada. Sukladno članku 36.

mjere za provedbu uključuju:

• uspostavljanje sustava za zaprimanje obavijesti o nepropisno odbačenom

otpadu,

• uspostavljanje sustava evidentiranja lokacija odbačenog otpada,



54


• provođenje redovnog godišnjeg nadzora područja jedinice lokalne samouprave

radi utvrđivanja postojanja odbačenog otpada, a posebno lokacija na kojima je

u prethodne dvije godine evidentirano postojanje odbačenog otpada.

Općinska tijela sustavno provode mjere sanacije otpadom onečišćenog

zemljišta. Nadležne Općinske službe, također, provode nadzor te održavaju evidenciju

o eventualnim novim lokacijama nepropisno odbačenog otpada, te nadzor nad

poznatim lokacijama i eventualnom pojavom recidiva.

Jedan od problema koji je nastao kao posljedica neadekvatnog sustava

gospodarenja otpadom u prošlosti svakako jesu „divlja odlagališta“ ili neuređena

odlagališta otpada.

Lokacije onečišćene otpadom kontinuirano se evidentiraju i saniraju. Sustavno

provođenje mjera za smanjenje nastanka lokacija onečišćenih otpadom iziskuje

edukaciju, ali i organizaciju sustava prikupljanja pojedinačnih kategorija otpada,

prvenstveno građevnog otpada, na višoj razini.

3.5.2.4. Kontinuirano provođenje izobrazno-informativnih aktivnosti (C 4.)

Provedba aktivnosti predviđenih Programom izobrazno-informativnih aktivnosti o

održivom gospodarenju otpadom (M 4.1.)

Provođenje izobrazno-informativnih aktivnosti (M 1.1.5.)

Provođenje izobrazno-informativnih aktivnost (M 1.2.3.)

Provođenje izobrazno-informativnih aktivnosti (M 1.3.2.)

Provođenje izobrazno-informativnih aktivnosti (M 2.2.)

Iskustvo pokazuje da čak i u zemljama u kojima nedostaje kultura recikliranja

ili odvojenog prikupljanja otpada, ljudi rade ono što je najpovoljnije po njih u tom

trenutku. Preporučljivo je imati rezervnu strategiju za slučajeve gdje edukacija i poticaji

nisu uspjeli potaknuti ljude na odvojeno sakupljanje otpada. U nekim europskim

zemljama postoji praksa uvođenja određenih kazni za one koji konstantno odlažu

otpad prije nego li ga propisno sortiraju.

Kako bi cijeli sustav mogao zaživjeti, bitno je popratiti ga adekvatnim

informiranjem i edukacijom javnosti te je u tom smislu potrebno, paralelno s

uvođenjem sustava, osmisliti i pokrenuti odgovarajuću kampanju a koja može

obuhvaćati primjerice privlačno dizajnirane i lako razumljive radijske i tiskane oglase,

kontinuirano dijeljenje letaka od strane operatera sustava u svrhu obavješćivanja



55


kućanstva o planovima i rasporedu skupljanja i odlaganja otpada, pružanje adekvatne

tehničke podrške korisnicima sustava (savjetovanje), uključivanje nevladinih

organizacija u sustav informiranja i sl.

U informacijsko-edukacijskoj kampanji poželjno je koristiti sve dostupne medije

(tisak, audio i video mediji, Internet). Navedenim putem korisnicima treba pružiti

informacije o sustavu, lokacijama prihvatnih kapaciteta, vremenu odvoza, posebnim

akcijama i sl. Osim toga korisnicima je potrebno omogućiti brz i lak pristup

informacijama o načinima postupanja i zbrinjavanja pojedinih vrsta otpada. Uvođenje

sustava potrebno je popratiti i organizacijom radionica o novom sustavu gospodarenja

otpadom, predavanjima za nastavnike i učenike srednjih i osnovnih škola. Sustav

informiranja ujedno treba iskoristiti i za prikupljanje povratnih informacija, a što

omogućuje, s jedne strane operateru bitne podatke o mogućnostima unaprjeđenja

sustava, a sa druge strane korisnik postaje svjestan svoje aktivne uloge u sustavu kao

i mogućnosti za doprinos njegovom poboljšanju.

Potrebno je na web stranicama Općine Ervenik trajno postaviti kontakt podatke

komunalnog redara za prijavu odlaganja nepropisno odbačenog otpada, kao i sve

ostale pripadajuće obavijesti vezane uz informativno-edukacijske aktivnosti na

području Općine Ervenik.



56


4. PODACI O VRSTAMA I KOLIČINAMA PROIZVEDENOG

OTPADA, ODVOJENO SAKUPLJENOG OTPADA,

ODLAGANJU KOMUNALNOG I BIORAZGRADIVOG OTPADA

TE OSTVARIVANJU CILJEVA NA PODRUČJU OPĆINE

ERVENIK

Uvid u postojeće stanje gospodarenja otpadom te u postojeće i buduće količine,

kao i sastav otpada, potreban je radi prijedloga rješenja u sklopu cjelovitog sustava

gospodarenja otpadom, te precizno definiranje takvog komunalnog otpada, od mjesta

njegova nastanka do mjesta konačnog zbrinjavanja. Osnova za definiranje tokova

komunalnog otpada i izradu bilanci je poznavanje njegovih količina od najmanje

organizacijske razine do najviše zbog dugogodišnjeg zanemarivanja praćenja stanja

na području gospodarenja otpadom, pa tako, među ostalim i praćenja kretanja

njegovih količina.

4.1. Otpad i njegova svojstva

Komunalni otpad je otpad nastao u kućanstvu i otpad koji je po prirodi i sastavu

sličan otpadu iz kućanstva, osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede i

šumarstva (Zakon o održivom gospodarenju otpadom, N.N. br. 94/13). On je smjesa

raznih vrsta materijala kojima se iskoristila njihova prvobitna svrha, a koji nastaje

prilikom obavljanja svakodnevnih ljudskih aktivnosti, u prvom redu u kućanstvima.

Otpad koji je po količinama, svojstvima i sastavu sličan komunalnom, pa se stoga

često obrađuje na isti način, je i otpad iz gospodarstva, ustanova i uslužnih djelatnosti.

Rezultati praćenja količine i sastava komunalnog otpada na nekom području u

određenom vremenskom razdoblju predstavljaju osnovne ulazne podatke za

razmišljanja o uvođenju nekog podsustava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom.

Razlike u količinama se objašnjavaju demografskim, sezonskim i geografskim

čimbenicima, ali i porastom specifične količine otpada koju stvori stanovnik u jedinici

vremena. Na količine i sastav otpada također utječu i ostali faktori kao što je to:

• potrošnja komercijalnih materijala

• ekonomske stope rasta,

• utjecaj zakonodavstva ili ekonomskih instrumenata na provedbu koncepta

održivog razvoja i gospodarenja otpadom,

• smanjenje količina otpada na samom mjestu nastanka,



57


• ponovnu uporabu materijala ili proizvoda u izvornom obliku (re-use)

• te recikliranje.

Općenito se može reći da porastom bruto nacionalnog dohotka raste:

- specifična količina otpada,

- ukupna količina otpada te

- potreba za efikasnom predobradom i obradom otpada, odnosno zbrinjavanjem.

Podaci o sastavu i svojstvima komunalnog otpada postoje u PGO RH, ali se

oni odnose na kontinetalni dio. Isto tako postoje i određene metodologije te upute za

određivanje sastava komunalnog otpada koje je propisala HAOP. Budući da je sastav

komunalnog otpada koji se odlaže na odlagalište otpada “Diklo”, grad Zadar na koji

dolazi otpad sa 70 % područja zadarske županije u nekoliko navrata izrađen, te da se

može pretpostaviti da je sastav općine Ervenik sličan navedenom otpadu, u obzir će

se uzeti podaci iz tih ispitivanja.

4.1.1. Svojstva komunalnog otpada

Ispitivanje sastava i svojstava otpada, u prvom redu otpada koji se nalazi u

čvrstom agregatnom stanju, obuhvaća skup radnji koje se odnose na utvrđivanje

sljedećih pokazatelja:

• kvalitativni sastav otpada

• frakcijski sastav otpada

• srednja gustoća otpada

• vlažnost otpada

• kemijski sastav otpada

• ogrijevna vrijednost otpada

Ove navedene stavke mogu biti pokazatelji razine stupnja urbanizacije nekog

područja što se izravno može primijetiti iz sastava otpada i količine koja se dnevno

stvara u takvim sredinama.

4.1.2. Kvalitativni sastav otpada

Na kvalitativni sastav otpada, odnosno zastupljenost neke komponente u

otpadu, utječe i praktična primjena zakonskih propisa, npr. Pravilnika o ambalažnom

otpadu.

Također, moguće je iz sastava otpada zaključivati i o načinu grijanja u

stambenim jedinicama i javnih objekata iz količine drvne mase i drvenih predmeta, kao

i pojavi veće količine pepela u otpadu.



58


4.1.3. Frakcijski sastav otpada

Frakcijski sastav komunalnog otpada bitan je u razmatranjima, kako skupljanja

pojedinih komponenti otpada ili miješanog otpada općenito, tako i konstrukcijskim

izvedbama opreme za prihvat i prijenos otpada. Pod frakcijskim sastavom komunalnog

otpada se podrazumijeva raspodjela komponenti otpada prema veličini čestica. Ova

se analiza može proširiti i na morfološke značajke čestica, tj. oblike u kojima se

određena frakcija pojavljuje.

Frakcijski sastav otpada je važan zbog daljnjih razmišljanja oko uvođenja

određenih podsustava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, kao npr. izdvojeno

skupljanje radi recikliranja, kompostiranje, spaljivanje itd.

Uobičajno se frakcijska analiza otpada provodi prosijavanjem na raznim

izvedbama sita (mreža) koja imaju različine otvore. Najmanji od njih su obično 15 mm,

pa se u nekom nizu pojavljuju otvori sve do 300 mm i više.

Veliku ulogu u ovim razmatranjima imaju i vozila koja služe za prijevoz otpada

prije istresanja na nekom postrojenju za obradu. Općenito se može reći da je najveći

udio krupnih frakcija u otpadu koji se doveze vozilima bez prešanja, zatim vozilima s

potisnom pločom, dok se određen stupanj usitnjavanja i homogenizacije postiže u

vozilima za skupljanje otpada tzv. smećarima s rotirajućim bubnjem.

Stoga se prema kranjoj namjeni i vrsti otpada koja se skuplja, odabire i vozni

park za skupljanje otpada. Tako je za provedbu recikliranja komunalnog otpada iz

kojeg je izdvojena biorazgradljiva komponenta (kunjinjski organski otpad, vrtni otpad

te ostatni kompozitni otpad), tj. za suhu frakciju koja se sastoji obično od ambalažnog

otpada, papira stakla i sl. najpogodniji vozni park s prešanjem, a za mokru frkaciju, u

kojoj dominira bioragradljivi organski otpad iz kuhinja i vrtova, vozila s rotirajućim

bubnjem.

4.1.4. Srednja gustoća otpada

Srednja gustoća otpada je jedan od osnovnih parametara za izračun nekih faza

u obradi otpada na postrojenjima, kao i pri izboru broja i vrsta vozila za prijevoz otpada.

Ova veličina se određuje laboratorijski ili na terenu prilikom samih istržnih

radova. Obično se provodi tako da se određeni volumen, npr. posuda od 50 litara puni

s istovrsnim materijalom u rastresitom stanju te se važe.

Srednja gustoća otpada ovisi o kvalitativnom i morfološkom sastavu otpada,

srednjim gustoćama pojedinih frakcija i komponenata te o vlažnosti otpada.



59


U nastavku se daje prikaz srednjih gustoći komponenti na istrživanjima sastava

otpada provedenih u Republici Hrvatskoj.

Tablica4.1.4. – srednje gustoće komponenti otpada

Red. broj Komponenta otpada kg/m3

1. guma 128

2. akumulatori 1.049

3. papir (novine i časopisi) 108

4. karton 93

5. staklo 268

6. sitna plastika, meka 59

7. ostala plastika, tvrda 70

8. sitni metalni predmeti (Al-limen.)

46

9. ostali metali 189

10. drvo 142

11. organski otpad iz kuhinja 284

12. odjeća i obuća 119

13. tekstil 139

14. boje, tinta, ljepila i smole 74

15. lijekovi -

16. baterije -

17. elektronska oprema 120

18. biootpad 124

19. zemlja i kamenje 537

20. bijela tehnika i olupine b. tehn.

167

21. koža i kosti 150

22. PET 45

23. pelene 169

24. složenci (slično Tetra Pak)

60

25. sitnica do 40 mm 488

4.1.5. Vlažnost otpada

Vlažnost otpada je važno svojstvo koje se treba uzimati u obzir prilikom

pravilnog dimenzioniranja spremnika za skupljanje otpada, prijevoznih sredstava, kod

njihove antikorozivne zaštite, prilikom izbora metode odlaganja otpada, a najvažnije

kod postavljanja početnih uvjeta u biokemijskim procesima obrade otpada.

Vlažnost komunalnog otpada ovisi najviše o udjelu papira i kuhinjskog

organskog otpada i njihove vlažnosti, kao i uvjetima pod kojima se otpad do dana

odvoza nakuplja.



60


Prosječne vrijednosti vlažosti otpada kreću se u rasponu od 15 do 40%, ovisno

o spomenutim uvjetima na terenu.

Tablica4.1.5. – prosječne vlažnosti nekih komponenti komunalnog otpada

Komponenta Vlaga, %

Guma 1,2

Papir 10,2

Karton 5,2

Staklo 2,0

Plastika, tvrda 0,2

Metal 5,0

Drvo 20,0

Kuhinjski otpad 78,3

Tekstil 10,0

Biootpad 60,0

Inertni otpad 8,0

"Tetra Pak" 3,5

Koža i kosti 38,7

Plastika, meka 0,2

Ugalj, suha šljaka 2,0

4.1.6. Kemijski sastav otpada

Izračun kemijskog sastava komunalnog otpada veoma je važan pri tehnološko-

ekonomskim analizama izbora varijanti konačne obrade ili predobrade. Poznavanje

kemijskog sastava važno je tako u procesima kompostiranja i biokemijskim procesima.

Osnovne kemijske pokazatelje preko kojih se ocjenjuje povoljnost otpada za

kompostiranje čine soli, organske tvari, dušik (opći, amonijačni i nitratni), fosfor, kalij,

kalcij, ugljik, kloridi, sulfati i pH vrijednost.

4.1.7. Ogrijevna vrijednost otpada

Premda u odluci o termičkom iskorištavanju presudni faktor čini količina otpada

koju treba obraditi, važno je i poznavanje ogrijevne vrijednosti otpada, što se određuje

eksperimentalnim spaljivanjem ili laboratorijskim analizama.

Ogrijevna vrijednost otpada ovisi o sastavu otpada i njegove mogućnosti

gorenja. Tako dobro izgaraju papir, tekstil, plastika, drveni ostaci i sl., a loše metal,

staklo, kamen i sl. Treba napomenuti da u otpadu dolaze i kompozitni materijali koji se

sastoje iz više komponenti te se i to treba uzeti u obzir prilikom određivanja sastava i

ogrijevne vrijednosti otpada.



61


Sadržaj komponenata koje dobro gore u komunalnom otpadu kreće se između

50 i 88%. Na količinu dobro gorućih komponenata utječe i prije spomenuti stupanj

razvijensosti područja, ogrjevni sustavi u domaćinstvima, klimatski uvjeti i dr.

4.1.8. Specifična svojstva komunalnog otpada

Mehanička (strukturna) svojstva komunalnog otpada ovise o stupnja postojanja

vlaknastih frakcija (kao npr. tekstil, konac i sl.). i povezanosti (adheziji) koja je

uvjetovana postojanjem vlažnih ljepljivih komponenti.

Komunalni otpad se sliježe u vremenu i zbija se uz moguće izdvajanje filtrata

bez nekog osobitog vanjskog utjecaja. Također, komunalni otpad u dužem kontaktu s

metalom djeluje korozivno što je vezano za visoku vlažnost i postojanje različitih soli

u filtratu.

4.1.9. Prosječan sastav otpada

Nakon detaljnog sortiranja i ispitivanja dobiveni su slijedeći podaci o sastavu

mješanog komunalnog otpada koji dolazi na sužbeno odlagalište otpada grada Zadar

“Diklo”.

Tablica 4.1.9. – Prosječni sastav miješanog komunalnog otpada koji se stvara na područja Grada Zadra

i okolnih općina u proljetnom periodu 2014. godine

Red.br. Vrsta materijala Ključni broj

otpada ** Udio, maseni %

1. guma 20 01 39 0,01 2. akumulatori 20 01 33 0,00 3. papir (novine i časopisi) 20 01 01 6,98

4. karton 15 01 01 20 01 01

3,25

5. staklo 15 01 07 20 01 02

1,07

6. sitna plastika, meka 15 01 02 20 01 39

10,75

7. ostala plastika, tvrda 20 01 39 4,87 8. sitni metalni predmeti (limenke) 15 01 04 0,74 9. ostali metali 20 01 40 1,09

10. drvo 15 01 03 20 01 38

0,73

11. organski otpad iz kuhinja 20 01 08 6,01 12. odjeća i obuća 20 01 10 4,25 13. tekstil 20 01 11 2,14 14. boje, tinta, ljepila i smole 20 01 27 0,03 15. lijekovi 20 01 32 0,02 16. baterije 20 01 33 0,00 17. elektronska oprema 20 01 35 0,00 18. biootpad 20 02 01 10,45



62


Red.br. Vrsta materijala Ključni broj

otpada ** Udio, maseni %

19. zemlja i kamenje 20 02 02 2,06

20. bijela tehnika i olupine b. tehn. 20 01 36 20 03 07

0,00

21. koža i kosti 20 01 08 0,64

22. PET 15 01 02 20 01 39

0,32

23. pelene 20 01 99 2,49 24. tetra pak (premazani karton) 15 01 05 1,58 25. sitnica do 40 mm * 40,50

Ukupno: 100,00 * - miješani komunalni otpad gore navedenih ključnih brojeva ** - ključni broj predstavlja broj otpada koji bi bio dodijeljen komponenti u slučaju odvojenog skupljanja

Slika 4.1.9 – sastav miješanog komunalnog otpada

4.2. Vrste i količine otpada sa područja Općine Ervenik

Sakupljanje otpada na području Općine Ervenik obavlja Komunalno poduzeće

"Kistanje". Za sakupljanje otpada postavljeno je 120 metalnih pocinčanih spremnika

od 1100 litara u koje se odlaže mješani komunalni otpad (ključni broj 20 03 01). Za

odvojeno sakupljnje iskoristivog otpada postavljeni su još na dvije lokacije (Ervenik i

Radučić) spremnici od 1100 litara za sakupljanje papira, stakla i PET i MET otpada.

Za uspostavu sustava potrebno je još vidjeti koje su potrebe za spremnicima

za komunalni otpad kako bi se obuhvatili svi stanovnici općine, ali svakako je još



63


potrebno postaviti spremnike za odvojeno sakupljanje u formi "eko otoka" koji se još

trebaju nadopuniti sa spremnicima za tekstil. Jedna od bitnih stavki je obračunavanje

cijene sakupljanja prema kriterijima koje propisuje ZOGO i Uredba o gospodarenju

komunalnim otpadom (NN 50/17), te donošenje Odluke o načinu pružanja javne

usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog

otpada koju propisuje Uredba.

Podaci o količinama otpada vode se putem Pratećih listova i Očevidnika otpada

(ONTO obrasca). Na kraju godine količine se prijavljuju u bazu ROO (Registar

onečišćenja okoliša), a zakonska obveza prijave podataka o komunalnom otpadu

pripada komunalcu koji sakuplja otpad na području općine Ervenik. Prema evidenciji

sakupljenog otpada u tablici ispod se nalaze generirane količine otpada.

Tablica 4.2. – količine sakupljenog otpada sa područja Općine Ervenik kroz godine

Vrsta otpada

Ključni broj

otpada

Količine prikupljenog komunalnog otpada (t)

2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

Mješani komunalni

otpad 20 03 01 35 45 52 46 45 106 118 156 134

4.2.1. Ostvarenje ciljeva

Prema dosadašnjim podacima i količinama koje su sakupljene provodi se

nekoliko zaključaka koji vode definiranju ciljeva i to:

I. Miješani komunalni otpad – sustav sakupljanja mješanog komunalnog

otpada treba još poboljšavati. Kako je vidljivo iz tablice prije količine

komunalnog otpada naglo rastu u 2014. godini što je direktno povezano sa

nabavkom spremnika za sakupljanje komunalnog otpada i poistavljanje istih.

Prije je na području Općine bilo oko 50 spremnika da bi se došlo na brojku od

120 spremnika. Dio spremnika je nabavio i Nacionalni park Krka koji djelomično

obuhvaća dio općine Ervenik. Isto tako predviđeno je smanjenje otpada pri

čemu se kao referentna godina uzima 2015. godina. Upitno je da li je svo

stanovništvo obuhvaćeno sustavom u navedenoj godini. Značajno je također

naglasiti da prema podacima PGO RH u referentnoj godini prosjek količine

proizvedenog miješanog komunalnog otpada u RH iznosio 368 kg/stanovniku

dok je za Općinu Ervenik taj prosjek iznosi 106,78 kg/stanovniku.

II. Odvojeno sakupljanje otpada – odvojeno sakupljanje otpada potrebno je još

uspostavljati jer nisu uspostavljeni osnovni preduvijeti odnosno potrebno je



64


postavljanje još infrastrukture – spremnici, mobilno reciklažno dvorište. A nakon

toga je potrebno provođenje izobrazbe i edukativnih aktivnosti. Isto je potrebno

stavranje tehničko tehnoloških uvjeta i od strane koncesionara sakupljanja

komunalnog otpada na području Općine Ervenik.



65


5. PODACI O POSTOJEĆIM I PLANIRANIM GRAĐEVINAMA I

UREĐAJIMA ZA GOSPODARENJE OTPADOM TE STATUSU

SANACIJE NEUSKLAĐENIH ODLAGALIŠTA I LOKACIJA

ONEČIŠĆENIH OTPADOM

Općina Erveni još nema u potpunosti uveden sustav cjelovitog gospodarenja

otpadom. Kako bi se dostigli ciljevi definiran ZOGO, Planom gospodarenja otpadom

Općina započinje postepenu implementaciju mjera iziskuju znatna materijalna

sredstva, te se u okvirima mogućnosti razvija mrežni sustav.

5.1. Postojeće građevine

Trenutno na području Općine Ervenik nisu prisutne nikakve građevine i uređaji

za gospodarenje otpadom, što znači da je potrebno uspostaviti navedenu

infrastrukturu. Budući da je još uvijek važeći Sporazum između Općine Kistanje i

Općine Ervenik, može se reći da je djelomično zadovoljen uvijet za određenim

građevinama, ali je još potrebn navedno jasnije definirati.

5.2. Podaci o planiranim građevinama

Izgradnju i opremanje budućih građevina treba sagledati sa nekoliko aspekata

te primjenom najboljih raspoloživih tehnika, te uzimajući u obzir i načela gospodarenja

otpadom (načelo blizine i načelo samodostatnosti) odabrati određena riješenja.

Građevine bitne za Općinu Ervenik možemo podijeliti na općine koje planira Općina

(odnosno građevine od lokalnog značaja) i građevine koje će se koristiti prilikom

gospodarenja otpadom Općine, a županijskog su i državnog značaja. Građevina od

lokalnog značaja je mobilno reciklažno dvorište.

Budući da je Općina Ervenik mala i raštrkana općina, te da ima Sporazum sa

Općinom Kistanje, te ujedno i Komunalno poduzeće "Kistanje" sakuplja otpad iz

Općine Ervenik realno je za očekivati zajedničko korištenje buduće infrastrukture

odnosno lokalnog značaja, kao i infrastrukture od državnog značaja. Vezano za

navedeno područje u planu je izgradnja slijedeće infrastrukture:

• Reciklažno dvorište Općine Kistanje

• Reciklažno dvorište za građevinski otpad Općine Kistanje

• Sanacija odlagališta otpada "Macure – Jelenik"

• Izgradnja pretovarne stanice Biskupija

• Centar za gospodarenje otpadom "Bikarac"



66


5.2.1. Mobilno reciklažno dvorište

Mobilno reciklažno dvorište je pokretna tehnička jedinica koja nije građevina ili

dio građevine, a služi odvojenom prikupljanju i skladištenju manjih količina posebnih

vrsta otpada (npr. otpadni papir, metal, staklo, plastika, tekstil, krupni (glomazni otpad,

jestiva ulja i masti, detrdženti, boje, lijekovi, EE otpad, baterije i akumulatori, građevni

otpad od manjih popravaka iz kućanstva i dr.).

Sukladno ZOGO jedinica lokalne samouprave dužna je naseljima u kojima se

ne nalazi reciklažno dvorište osigurati isto posredstvom mobilne jedinice, a pogotovo

kao što je slučaj sa Općinom Ervenik gdje je broj stanovnika 1105 (odnosno manji od

1500).

Na tržištu su to tipizirana mobilna reciklažna dvorišta te je potrebno odabrati

ono koje odgovara potrebama Općine, ali svakako treba uzeti u obzir i tehničko

tehnološke mogućnosti tvrtke koja sakuplja otpad na području općine, a koja je dužna

upravljati istim sukladno zakonskim zahtjevima. Pravilnik o gospodarenju otpadom

(NN 117/17), članak 20. se odnosi na MRD i glasi:

“Članak 20.

(1) Mobilno reciklažno dvorište – mobilna jedinica mora udovoljiti sljedećim

uvjetima:

• mora biti onemogućen dotok oborinskih voda na otpad

• mora biti postavljeno na način da je omogućen pristup vozilu, odnosno

drugom prometnom sredstvu

• prikupljanje otpada mora se obavljati na način kojim je onemogućeno

rasipanje i razlijevanje otpada

• utjecaj rada reciklažnog dvorišta na okolna zemljišta i zgrade mora biti

sveden na najmanju moguću mjeru, a osobito u pogledu neugode koju

može uzrokovati buka, prašina i/ili neugodni mirisi

• primarni spremnici koji se koriste moraju biti podesni za transport pri čemu

ne smije doći do rasipanja i/ili prolijevanja otpada

• odredbama članka 18. i 19. ovoga Pravilnika i

• mora biti opremljeno vagom.

(2) Na mobilnom reciklažnom dvorištu – mobilnoj jedinici mora biti istaknuta

oznaka koja sadrži:



67


• naziv »MOBILNO RECIKLAŽNO DVORIŠTE«

• tvrtku koja upravlja mobilnim reciklažnim dvorištem

• oznaku mobilnog reciklažnog dvorišta i

• radno vrijeme.

(3) Oznaka mobilnog reciklažnog dvorišta iz stavka 2. ovoga članka jedinstvena je

za mobilno reciklažno dvorište i dodjeljuje se prilikom upisa u Očevidnik reciklažnih

dvorišta, a sastoji se od broja upisa u Očevidnik reciklažnih dvorišta iza kojeg slijedi

oznaka »-M-« i redni broj mobilne jedinice kojom upravlja ista osoba.”

5.2.2. Reciklažno dvorište Općine Kistanje

Sukladno ZOGO, na području Općine Kistanje potrebno je izgraditi reciklažno

dvorište. Reciklažno dvorište je nadzirani ograđeni prostor namijenjen odvojenim

prikupljanju i privremenim skladištenju manjih količina posebnih vrsta otpada.

Sukladno članku 35. ZOGO, JLS izvršava obvezu odvojenog prikupljanja

problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog

(glomaznog) komunalnog otpada na način da osigura funkcioniranje jednog ili više

reciklažnih dvorišta, odnosno mobilne jedinice na svom području.

Reciklažno dvorište za komunalni otpad u Šibensko-kninskoj županiji u Općini

Kistanje, planira se na dijelu k.č. 1317/1, 2128 i 1316/1, k.o. Nunić.

Lokacija zahvata se nalazi u naselju Nunić, udaljenosti cca 350 m od zaseoka

Macure, uz županijsku cestu Ž6053 na potezu Ervenik-Kistanje, uz postojeće

odlagalište otpada ''Macure - Jelenik''. Lokacija je udaljena cca 6 km u smjeru zapada

od središta Kistanja. Od županijske ceste Ž6053 do odlagališta vodi asfaltirana cesta.

Uz samu lokaciju za smještaj reciklažnog dvorišta za komunalni otpad nalazi se

postojeće odlagalište komunalnog otpada ''Macure-Jelenik'' koje se planira sanirati i

zatvoriti za daljnje odlaganje otpada.

Osnovna namjena reciklažnog dvorišta za komunalni otpad je izdvojeno

skupljanje i skladištenje korisnog i dijela štetnog otpada koji nastaje na području

Općine Kistanje, a izvor su mu kućanstva i obrt. Rad reciklažnog dvorišta za komunalni

otpad opisan je u tehnološkom dijelu projekta, a svodi se na manipulacije:

- primanje sortiranog otpada

- primanje djelomično miješanog otpada i sortiranje istog

- obrada u cilju smanjenja volumena u drugoj fazi (nakon dobave preše)

- odlaganje u za to predviđene prostore



68


- odvoz ostatka nakon eventualnog sortiranja na odlagalište

- pozivanje korisnika skupljenog korisnog otpada radi odvoza na obradu.

U sklopu reciklažnog dvorišta predviđeni su slijedeći sadržaji:

• ograda oko reciklažnog dvorišta sa izradom ulaznih vrata,

• objekt za zaposlene,

• izgradnja infrastrukturne mreže (elektro energetska mreža, vodoopskrbna mreža

i sustav odvodnje oborinskih i sanitarno-fekalnih otpadnih voda)

• plato za reciklažno dvorište (prometno-manipulativna površina),

• sabirni bazeni za sanitarno-fekalne otpadne vode,

• taložnik i separator ulja i masti,

• upojna građevina,

• kolna vaga

• cisterna za vodu

• zelene površine.

Pravilnikom o gospodarenju otpadom (NN 117/17), Dodatkom IV, definiran je popis

otpada kojeg je osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem dužna zaprimati.

Tablica 5.2.2. – otpad koji se sakuplja u reciklažnom dvorištu

OPIS OTPADA KLJUČNI BROJ NAZIV OTPADA

problematični otpad

15 01 10* ambalaža koja sadrži ostatke opasnih tvari ili je onečišćena opasnim tvarima

15 01 11* metalna ambalaža koja sadrži opasne krute porozne materijale (npr. azbest), uključujući prazne spremnike pod tlakom

16 05 04* plinovi u posudama pod tlakom (uključujući halone) koji sadrže opasne tvari

20 01 13* otapala

20 01 14* kiseline

20 01 15* lužine

20 01 17* fotografske kemikalije

20 01 19* pesticidi

20 01 21* fluorescentne cijevi i ostali otpad koji sadrži živu

20 01 23* odbačena oprema koja sadrži klorofluorougljike



69



20 01 26* ulja i masti koji nisu navedeni pod 20 01 25*

20 01 27* boje, tinte, ljepila i smole, koje sadrže opasne tvari

20 01 29* detergenti koji sadrže opasne tvari

20 01 31* citotoksici i citostatici

20 01 33* baterije i akumulatori obuhvaćeni pod 16 06 01*, 16 06 02* ili 16 06 03* i nesortirane baterije i akumulatori koji sadrže te baterije

20 01 35* odbačena električna i elektronička oprema koja nije navedena pod 20 01 21* i 20 01 23*, koja sadrži opasne komponente

20 01 37* drvo koje sadrži opasne tvari

otpadni papir 15 01 01 papirna i kartonska ambalaža

20 01 01 papir i karton

otpadni metal 15 01 04 metalna ambalaža

20 01 40 metali

otpadno staklo 15 01 07 staklena ambalaža

20 01 02 staklo

otpadna plastika 15 01 02 plastična ambalaža

20 01 39 plastika

otpadni tekstil 20 01 10 odjeća

20 01 11 tekstil

krupni (glomazni) otpad

20 03 07 glomazni otpad

jestiva ulja i masti

20 01 25 jestiva ulja i masti

boje 20 01 28 boje, tinte, ljepila i smole, koje nisu navedene pod 20 01 27*

deterdženti 20 01 30 detergenti koji nisu navedeni pod 20 01 29*

lijekovi 20 01 32 lijekovi koji nisu navedeni pod 20 01 31*

baterije i akumulatori

20 01 34 baterije i akumulatori, koji nisu navedeni pod 20 01 33*



70



električna i elektronička oprema

20 01 36 odbačena električna i elektronička oprema, koja nije navedena pod 20 01 21*, 20 01 23* i 20 01 35*

građevni otpad iz kućanstva1

17 01 01 beton

17 01 02 cigle

17 01 03 crijep/pločice i keramika

17 04 11 kabelski vodiči koji nisu navedeni pod 17 04 10*

17 06 01* izolacijski materijali koji sadrže azbest

17 06 03* ostali izolacijski materijali, koji se sastoje ili sadrže opasne tvari

17 06 04 izolacijski materijali koji nisu navedeni pod 17 06 01* i 17 06 03*

17 06 05* građevinski materijali koji sadrže azbest

17 08 01* građevinski materijali na bazi gipsa onečišćeni opasnim tvarima

17 08 02 građevinski materijali na bazi gipsa koji nisu navedeni pod 17 08 01*

ostalo

08 03 17* otpadni tiskarski toneri koji sadrže opasne tvari

08 03 18 otpadni tiskarski toneri koji nisu navedeni pod 08 03 17*

16 01 03 otpadne gume

18 01 01 oštri predmeti (osim 18 01 03*)

Sukladno Pravilniku o gospodarenju otpadom (NN 117/17) reciklažno dvorište

u svom radu mora udovoljiti slijedećim uvjetima:

“Članak 16.

Reciklažno dvorište u svom radu mora udovoljiti sljedećim uvjetima:

- da je označeno sukladno ovome Pravilniku

- da je opremljeno vagom

- da je opremljeno videonadzorom ukoliko se u reciklažnom dvorištu obavlja

trgovanje otpadom i

- propisanim člankom 6. stavcima 1. i 2. i člankom 10. ovoga Pravilnika.



71


Članak 17.

(1) Na glavnom ulazu u Reciklažno dvorište mora biti istaknuta oznaka koja sadrži:

- naziv »RECIKLAŽNO DVORIŠTE«

- tvrtku koja upravlja reciklažnim dvorištem

- oznaku reciklažnog dvorišta i

- radno vrijeme.

(2) Oznaka reciklažnog dvorišta iz stavka 1. ovoga članka jedinstvena je za

reciklažno dvorište i dodjeljuje se prilikom upisa u Očevidnik reciklažnih dvorišta, a

sastoji se od broja upisa u Očevidnik reciklažnih dvorišta iza kojeg slijedi oznaka »-G-

« i redni broj građevine kojom upravlja ista osoba.

Članak 18.

(1) Osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem dužna je osigurati da je izvan

radnog vremena reciklažnog dvorišta onemogućen pristup neovlaštenim osobama na

lokaciju reciklažnog dvorišta i pristup otpadu.

(2) Osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem dužna je osobi koja je zaposlena u

reciklažnom dvorištu osigurati pisane i ovjerene upute o postupanju u vezi:

- zaprimanja otpada, uključujući i provjeru vrste otpada, vaganje i utvrđivanje

prava korisnika na besplatno korištenje usluga reciklažnog dvorišta

- provjere funkcionalnih svojstava pojedinih spremnika

- čišćenja i uklanjanja rasutog i/ili razlivenog otpada, odnosno otpada kojeg nije

dopušteno zaprimiti u reciklažnom dvorištu

- razvrstavanja zaprimljenog otpada u odgovarajuće spremnike postupanja u

slučaju izvanrednih događaja.

(3) Osoba koja zaprima otpad u reciklažnom dvorištu dužna je skladištiti

zaprimljeni otpad odvojeno po vrsti, svojstvu i agregatnom stanju u odgovarajućim

spremnicima.

Članak 19.

(1) Zeleni otok ne smatra se reciklažnim dvorištem.

(2) Osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem dužna je zaprimati otpad propisan

Dodatkom IV ovoga Pravilnika i otpad propisan posebnim propisom koji uređuje

gospodarenje posebnom kategorijom otpada.



72


(3) U reciklažom dvorištu otpad se mora zaprimati odvojeno po vrsti, svojstvu i

agregatnom stanju.

(4) Reciklažno dvorište mora se upisati u očevidnik reciklažnih dvorišta, te

očevidnik trgovaca otpadom ako obavlja djelatnost trgovanja otpadom.

(5) Osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem dužna je gospodariti posebnim

kategorijama otpada sukladno posebnim propisima koji uređuju gospodarenje

posebnom kategorijom otpada.

(6) Osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem dužna je sakupljeni otpad predati

osobi ovlaštenoj za gospodarenje tom vrstom otpada, osim ako se radi o posebnoj

kategoriji otpada s kojom mora postupati sukladno posebnim propisom kojom se

uređuje gospodarenje tom posebnom kategorijom otpada.

5.2.3. Reciklažno dvorište za građevni otpad općine Kistanje

Reciklažno dvorište za građevni otpad je građevina namjenjena razvrstavanju,

mehaničkoj obradi i privremenom skladištenju građevnog otpada. Osnovna namjena

reciklažnog dvorišta za građevni otpad je oporaba otpada nastalog prilikom gradnje

građevina, rekonstrukcije, uklanjanja i održavanja postojećih građevina, kao i iskopima

materijala, koji se ponovno može koristiti za građenje građevine zbog kojeg građenja

je nastao.

Sukladno članku 27., stavak (2) Pravilnika o građevnom otpadu i otpadu koji

sadrži azbest (NN 69/16) jedinica lokalne samouprave dužna je na svom području u

prostornim planovima odrediti dostatan broj lokacija odnosno najmanje jednu

odgovarajuću zonu u kojoj se može izgraditi reciklažno dvorište za građevni otpad te

obavljati djelatnosti sakupljanja, oporabe i zbrinjavanja građevnog otpada sukladno

Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13).

Obzirom na raspoloživost prostora na kojem se nalazi odlagalište komunalnog

otpada „Macure–Jelenik“ (22.000 m2), predviđena je lokacija za reciklažno dvorište

(vidi poglavlje 4.2.1.) te je na istom zemljištu predviđena i lokacija za reciklažno

dvorište za građevni otpad.

Rad reciklažnog dvorišta za građevni otpad opisan je u tehnološkom dijelu

projekta, a svodi se na manipulacije:

• zaprimanje građevnog otpada

• upućivanje na mjesto istovara (MGO – miješani građevni otpad)

• mehanička obrada zaprimljenog otpada putem drobilice -



73


• odvajanje metala –

• prosijavanje građevinskog otpada –

• odlaganje neiskoristivog materijala na za to predviđenu površinu do odvoza na

odlagalište inertnog otpada, -

• privremeno skladištenje reciklirajućeg materijala, ovisno o vrsti i granulaciji na za

to predviđenom mjestu –

• utovar obrađenog iskoristivog materijala pomoću radnog stroja na transportno

vozilo za odvoz van lokacije reciklažnog dvorišta za građevinski otpad

Predviđena površina za smještaj reciklažnog dvorišta iznosi cca 6253 m2. Ona

obuhvaća:

• asfaltiranu površinu cca. 46 m2 –

• armirano betonsku površinu cca. 450 m2 –

• makadamsku površinu cca. 4755 m2 –

• objekt za zaposlene 14,4 m2 –

• nadstrešnica za građevinski stroj 48 m2 –

• zelenu površinu cca. 860 m2 –

• ostale pripadajuće površine cca 20 m2

5.2.4. Pretovarna stanica Biskupija

Sustavno i dugoročno gospodarenje otpadom na području šibensko-kninske

županije predviđa izgradnju Centra za gospodarenje otpadom „Bikarac“ sa

postrojenjem za mehaničko-biološku obradu otpada i popratnim sdaržajima, te

pretovarnih stanica Pirovac i Biskupija. Budući da će sav otpad sa područja županije

dolaziti u CGO „Bikarac“, potrebno je izgraditi dvije pretovarne stanice gdje će se

dovoziti komunalni otpad, pretovarati u veće spremnike i odvoziti u CGO. Pretovarne

stanice krenut će u rad čim se za to stvore preduvijeti, a to je izgradnja MBO

postrojenja.

Za pretovarnu stanicu Biskupija primijeniti će se tehnologija vršnog punjenja. Kod

tehnologije vršnog punjenja, otpad se puni u pretovarna vozila na vrhu (odozgo).

Pretovarna vozila su locirana ispod površine gdje se otpad prazni.

Dopremljeni miješani komunalni otpad se važe pri dopremi na pretovarnu stanicu,

a zatim se odvozi internom prometnicom na rampu pretovarne stanice, odnosno do

hale za pretovar, gdje se pretovaruje, preko usipnog koša ili lijevka i hidrauličke preše,

iz manjih komunalnih vozila u veće pres-rolo-kontejner, smještene na donjem



74


manipulativnom platou pretovarne stanice. Tijekom pretovara otpad se sabija/preša i

tako prešani otpad se otprema na mehaničko biološku obradu u okviru Centra za

gospodarenje otpadom Bikarac.

Obzirom na gustoću sabijana (0,4-0,55 t/m3) i volumen kontejnera (32 m3), proizlazi

da u isti može stati oko 15 t miješanog komunalnog otpada. Navedeno predstavlja

osnovni princip rada pretovarne stanice.

Pretovarna stanica sastoji se iz slijedećih glavnih cjelina, odnosno dijelova:

- Ulazno- izlazna zona

- Unutarnjih prometnica, kojima se komunalni otpad poslije vaganja dovozi na

pretovar i odvozi u pres-kontejnerima sa pretovarne stanice na vagu, a zatim

na otpremu u MBO postrojenje u sklopu CGO Bikarac

- Pretovarne stanice

- Platoa za dolazak i otpremu kontejnera sa rešetkama i potencijalno zauljenom

kanalizacijom, te separatora ulja s taložnicom.

Na Pretovarnu stanicu “Biskupija” dopremat će se otpad sa slijedećih područja

općina i gradova:

• Promina,

• Biskupija,

• Civljane,

• Ervenik,

• Kijevo,

• Kistanje,

• Knin,

• Drniš,

• Ružić i

• Unešić.

Može se očekivati da će godišnje na PS „Biskupija“ gravitirati oko 7.200,0 t

(mješanog komunalnog otpada) ili oko 600 t/mjesečno odnosno 20 t/dan.

Pretovarna stanica ima pravomoćnu uporabnu dozvolu a u rad će krenuti kad se

za to steknu svi potrebni uvjeti (najkasnije kod izgradnje MBO postrojenja na Bikarcu).



75


5.2.5. CGO „Bikarac“

Županijski centra za gospodarenje otpadom Bikarac , udaljenog 7 km od centra

i 3,5 km od rubnog dijela građevinskog područja grada Šibenika.

Na toj lokaciji odlaže se otpad sa područja gradova Šibenik, Vodice i Skradin te

općina Bilice, Rogoznica, Primošten, Tisno, Murter,Pirovac i Tribunj. Do sada je na

odlagalištu odloženo oko 700.000 m3 otpada, a dnevno se odlaže više od 10 tona

otpada. Kapacitet odlagališta (ploha 1, s tehnološkim nasipom) iznosi 336.000 m3. U

nastavku rada predviđena je fazna izgradnja odlagališnog prostora ukupnog

kapaciteta 1.800.000, 00 m3. Prema posebnoj geodetskoj podlozi, postojeće područje

CGO Bikarac obuhvaća površinu od cca 249.807,09 m2, a zemljište je u vlasništvu

Grada Šibenika, odnosno Gradske čistoće d.o.o. Šibenik.

Na lokaciji Bikarac otpad se neslužbeno odlaže od 1971. godine, kada je to bilo

neuređeno odlagalište otpada.

Šibensko-kninska županija odabrala je županijski koncept sustava gospodarenja

otpadom, a korisnici će biti 5 gradova (Šibenik, Knin, Vodice, Drniš, Skradin) i 15

općina (Bilice, Biskupija, Civljane, Ervenik, Kijevo, Kistanje, Murter-Kornati, Pirovac,

Primošten, Promina, Rogoznica, Ružić, Tisno, Tribunj i Unešić) Šibensko-kninske

županije sa ukupno 109.320 stanovnika. Samim postrojenjem i cijelim sustavom, po

njegovoj izgradnji i uspostavi će upravljati županijska komunalna tvrtka Bikarac d.o.o.

Zbog planiranog proširenja Centra izrađena je Studija o utjecaju na okoliš (SUO) –

Izmjena Centra za gospodarenje otpadom Šibensko-kninske županije (CGO) Bikarac

– ugradnja mehaničko-biološkog postrojenja za obradu otpada (MBO) te je proveden

postupak procjene utjecaja na okoliš i po okončanju Ministarstvo zaštite okoliša i

prirode je 11. veljače 2015. donijelo Rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš za

Bikarac (KLASA: UPI/I 351-03/14-02/124, URBROJ: 517-06-2-1-2-15-16).

Izgradnja CGO Bikarac planira se izvesti u četiri faze, za svaku od faza ishodit će se

zasebna građevinska dozvola:

I. Prva faza, odnosno izgradnja protupožarnog puta i hidrantske mreže

realizirana je 2009. godine.

II. Druga faza odnosno: sanacija postojećeg odlagališta, izgradnja plohe 1

(odlagališni bazen), izgradnja sustava za pročišćavanje procjednih voda,

izgradnja plinsko crpne stanice, izgradnja sustava zbrinjavanja oborinskih

voda, izgradnja nadstrešnice sa balirkom, izgradnja servisne ceste do uređaja



76


za pročišćavanje procjednih voda, izgradnja ograde oko RCGO, te krajobrazno

uređenje terena realizirana je krajem 2011. godine.

III. Treća faza predviđa izgradnju plohe 2 (odlagališni bazen).

IV. Faza četiri predviđa: Izgradnja plohe 3 (odlagališni bazen), Sustav zbrinjavanja

oborinskih voda, Servisna cesta do uređaja za pročišćavanje procjednih voda,

Izgradnja hidrantske mreže uz servisnu cestu iz ove faze

Namjena građevine MBO postrojenja je mehaničko-biološka obrada komunalnog

otpada s primarnim ciljem proizvodnje biostabiliziranog materijala pogodnog za

konačno odlaganje. Osim proizvodnje biostabilizirane frakcije iz otpada se izdvajaju

reciklabilni materijali (metali, staklo, papir, plastika) i kruto gorivo (SRF).

MBO postrojenje je dimenzionirano za obradu komunalnog otpada do 50.000 t/god.

Unutar CGO-a planiraju se sljedeće aktivnosti:

- prihvat otpada (vaganje, kontrola)

- obrada prethodno izdvojenog i mješovitog otpada,

- daljnja distribucija otpada dobivebnog u MBO postrojenju koji se može koristiti

za druge svrhe(materijalna i energetska oporaba).

U sklopu mehaničke obrade MBO-a Bikarac predviđaju se dva toka. Jednim tokom

će se obrađivati isključivo mješoviti komunalni otpad, dok će se drugim obrađivati

prethodno izdvojeni reciklabilni otpad.

Biorazgradivi dio otpada dobiven prethodnom mehaničkom obradom ide na postrojenja za biološku obradu otpada, tj. kompostiranje u sustavu hrpa s preokretanjem odgovarajućim strojem.

5.3. Status sanacije neusklađenih odlagališta i lokacija onečišćenih

otpadom

Na području Općine Ervenik nema neusklađenih odlagališta ali je zato odlagalište

otpada „Mocure – Jelenik“ (odlagalište Općine Kistanje), na koje odlaže i Ervenik

neusklađeno te je bitno spomeniti ga u ovome Planu.

5.3.1. Odlagalište otpada „Macure–Jelenik“

Na području Općine Kistanje nalazi se odlagalište komunalnog otpada „Macure–

Jelenik“. Odlagalište je smješteno 350 m sjeverno od kuća naselja Macure i 150 m od

ceste Ervenik– Kistanje. Zemljopisne koordinate centroida odlagališta su:

S: 44°00'57.99; I: 15°54'08.15

Zaključno s 31. prosinca 2016. godine preostali kapacitet do planiranog

zatvaranja odlagališta iznosi 225,75 t.



77


Odlagalište komunalnog otpada „Macure–Jelenik“ koristi se od 1998. godine.

Godišnje se na odlagalištu odloži oko 1.500 t komunalnog otpada koji se skuplja s

područja Općine Kistanje. Ukupna investicija sanacije odlagališta „Macure–Jelenik“

procijenjena je na iznos od 3.202.652,00 kuna. Općina Kistanje do sada je za

provedbu sanacije odlagališta izradila sljedeću dokumentaciju:

- Istražni radovi i izvedba programa sanacije te studija zbrinjavanja otpada,

provela i izradila tvrtka His d.o.o. iz Donje Višnjice,

- Idejno rješenje, izradila tvrtka Dvokut Ecro d.o.o. iz Zagreba (veljača, 2006.),

ispravljeno Hidroplan d.o.o.,

- Studija utjecaja na okoliš ciljanog sadržaja, izradila tvrtka Dvokut Ecro d.o.o. iz

Zagreba (kolovoz, 2006.)

- Ishođena je Lokacijska dozvola (22. prosinca 2008. godine, produžena 28.

prosinca 2010. godine),

- Glavni projekt sanacije odlagališta, izradila tvrtka Denmar d.o.o. (prosinac,

2011.),

- Izvedbeni projekt sanacije odlagališta, izradila tvrtka Denmar d.o.o. (siječanj,

2012.),

- Ishođena je Potvrda glavnog projekta (20. lipnja 2012. godine).

Ugovor o korištenju sredstava Fonda za neposredno sudjelovanje Fonda za zaštitu

okoliša i energetsku učinkovitost u sufinanciranju programa sanacije odlagališta

komunalnog otpada „Macure-Jelenik“, zaključen sa Fondom za zaštitu okoliša i

energetsku učinovitost 27. siječnja 2005., KLASA: 351-04/04-03-0183, URBROJ: 563-

02-FR-05/2.

Od sklapanja osnovnog ugovara Općina Kistanje i Fond za zaštitu okoliša i

energetsku učinkovitost sklopili su ukupno osam dodataka osnovnog ugovora, zadnji

DODATAK VIII. osnovnog Ugovora o korištenju sredstava FZOEZ zaključen je

27.07.2012. godine.

Općina Kistanje i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 27. srpnja 2012.

godine sklopili su Ugovor o korištenju sredstava Fonda za izradu projektne

dokumentacije potrebne za sanaciju i prijavu projekta sanacije odlagališta otpada

„Macure – Jelenik“, Općina Kistanje na području Šibensko-kninske županije na

sufinanciranje EU sredstvima.



78


Na ulazu odlagališta otpada postavljena je rampa sa obavijesnom pločom o

postupanju na odlagalištu. Oko odlagališta izveden je prilazni/protupožarni put.

Također se oko prostora na kojem se odlaže otpad (planum odlagališta), visokog 3,0

m, redovito održava tzv. protupožarni zid izveden od zemlje i ostalog materijala

dobivenog iz iskopa. Svrha zida je spriječiti širenje eventualno nastalog požara u

okolni prostor. Na odlagalištu nikada nije bilo požara. Dva puta godišnje, odloženi

otpad prekriva se zemljom iz iskopa, šutom i drugim sitnim građevinskim materijalom.

Najmanje jednom godišnje, odloženi otpad prekriva se zemljom iz iskopa, šutom i

drugim sitnim građevinskim materijalom. Najmanje jednom godišnje na odlagalištu se

provode mjere deratizacije i dezinsekcije. Na odlagalištu je zabranjeno odlaganje

opasnog otpada, te stoga isti niti ne odlaže. Ukoliko se na odlagalištu uoči da je

odložen azbestni otpad, isti se odmah uklanja sukladno važećim propisima. Nad

odlagalištem se redovito provodi inspekcijski nadzor. Do danas nikada nisu

podnesene prijave protiv Općine Kistanje, a uočeni nedostaci od strane inspektora,

odmah su uklonjeni.

Obzirom na raspoloživost prostora na kojem se nalazi odlagalište (22.000 m2),

planirano je da se na istom zemljištu uredi reciklažno dvorište površine 1.000 m2,

neovisno od toga kada će se sanacija odlagališta obaviti.

Tablica 5.2.6. -

Tvrtka koja gospodari

odlagalištem

Općina iz koje

se odlaže otpad

Naziv

odlagališta

Količina odloženog otpada u

razdoblju 2012.-2016

Komunalno poduzeće

„Kistanje“

Općina Kistanje Macure - Jelenik 5302,81 tona

OpćinaErvenik

5.4. Podaci o lokacijama odbačenog otpada i njihovo uklanjanje

Područje Općine Ervenik je prilično veliko i slabo naseljeno. Značajno je za

navedeno podučje da je od izuzetnog krajobraznog značaja, što je dokaz i to da veliku

površinu zauzima i Natura 2000, te se na području nalazi jedan Park prirode (Velebit)

i jedan nacionalni park (Krka). Stoga je izuzetno bitno sanirati onečišćene lokacije.

Trenutno na području evidenciju i snimanje stanja onečišćenih lokacija provodi

komunalni redar. Prema njegovoj evidenciji trenutno su na području općine Ervenik 4

lokacije divljih odlagališta:

1. Ervenik – 1 lokacija



79


2. Mokro polje – 1 lokacija

3. Pađene – 1 lokacija

4. Oton – 1 lokacija

Prijedlog je još detaljno sakupiti informacije o mogućim lokacijama, kako

sakupljanjem informacija od stanovništva (putem javnog poziva), tako i od drugih

subjekata (djelatnika Parka prirode i Nacionalnog parka), te je potrebno izraditi

provesti snimku lokacija plan sanacije navedenih odlagališta, a ujedno kao i kroz mjere

izobrazbe provesti izobrazbu o navedenoj problematici, te stanovništvo informirati o

mogućnostima odlaganja otpada.

Ukoliko se u periodu nakon sanacije pojave lokacije onečišćene otpadom,

zakonska obveza jedinica lokalne samouprave je da tako odbačen otpad ukloni i

propisno zbrine, o vlastitom trošku ili trošku osobe koja je taj otpad nepropisno

odbacila. Kako bi se spriječila daljnja devastacija prostora kroz nastajanje novih divljih

odlagališta ZOGO predlaže sljedeće mjere i obveze jedinici lokalne samouprave:

• Educirati sve subjekte o načinu gospodarenja otpadom,

• Uspostaviti sustav za zaprimanje obavijesti o nepropisno odbačenom otpadu,

• Uspostaviti sustav za evidentiranja lokacija odbačenog otpada (obaveza JLS-

a je mjesečno unošenje podataka u mrežnu aplikaciju sustava evidentiranja

lokacija odbačenog otpada),

• Povećati mjere kontrole i nadzora putem komunalnih redara, te izricati

mandatne kazne osobama koje se ne pridržavaju Odluka o komunalnom redu

• Podnositi prijave protiv osoba koje donose otpad i onečišćuju lokacije koje nisu

predviđene za odlaganje otpada

• Surađivati i obavještavati tijela područne (regionalne) samouprave radi bolje

kontrole tokova svih kategorija otpada.

Općina Ervenik je u 2010. godini provela sanaciju divljih odlagališta. Za sanaciju

divljih odlagališta izrađena je snimka stanja, te Plan sanacije sa geodetskim

podlogama onečišćenih lokacija.



80


Tablica 5.4. – pregled saniranih divljih odlagališta

Redni broj

Naselje Naziv divljeg odlagališta

Procjena količina

(m3)

Najzastupljenije vrste odbačenog

otpada

Datum sanacije

1

Pađene

Samardžije 38,4 Miješani komunalni

otpad sa malo glomaznog

20.12.2010.

2 Kornjače 273,5

Miješani komunalni

otpad sa malo

glomaznog

20.12.2010.

3 Ilići 545,4

Miješani komunalni

otpad sa malo

glomaznog

21.12.2010.

4 kod Crkve 471,8

Miješani komunalni

otpad sa malo

glomaznog

21.12.2010.

5 Kravlja Draga 287,45

Miješani komunalni

otpad sa malo

glomaznog

22.12.2010.

6

Mokro polje

Rudarica 607,03

Miješani komunalni

otpad sa malo

glomaznog

22.12.2010.

7 Bjedovi 161,75

Miješani komunalni

otpad sa malo

glomaznog

24.12.2010.

8 Vejnović

vlaka 1426,50

Miješani komunalni

otpad sa malo

glomaznog

24.12.2010.

9 Kurelj bunar 75,28

Miješani komunalni

otpad sa malo

glomaznog

27.12.2010.

10 Punari 25,02

Miješani komunalni

otpad sa malo

glomaznog

27.12.2010.

11

Radučić

Devići 198,90

Miješani komunalni

otpad sa malo

glomaznog

29.12.2010.

12 Šimprage 82,70

Miješani komunalni

otpad sa malo

glomaznog

30.12.2010.



81


Zaključno je proveden obilazak svih lokacija na kojima su izvršeni radovi sanacije

„divljih“ odlagališta:

• Pađene (Samardžije, Kornjače, Ilići, kod Crkve, Kravlja Draga)

• Mokro polje (Rudarica, Bjedovi, Vejnović vlaka, Kurelj bunar i Punari)

• Radučić (Devići i Šimprage)

Radovi su provedeni u cijelosti i u roku. O istome je izrađena i dokumentacija

(prateći listovi) i fotodokumentacija saniranih područja. Prema dokumentaciji koja je

priložena sa svih lokacija je sakupljeno, utovareno i odvezeno ukupno 792 m3

mješanog neopasnog komunalnog otpada i odloženo je na odlagalište „Mala Promina“

u Kninu, te još 30 m3 metalnog otpada (auto-olupine i bijela tehnika) i predano je

ovlaštenoj tvrtci za zbrinjavanje navedenog otpada CE-ZA-R centar za reciklažu d.o.o.

u Šibeniku.

Na svim saniranim lokacijama su postavljene propisane oznake „Zabrana

odlaganja otpada, a vrijednost ugovorenih radova sanacije je iznosila 152.605,80 kuna

bez PDV-a, odnosno 187.705,13 kuna.



82


6. MJERE POTREBNE ZA OSTVARIVANJE CILJEVA

SMANJIVANJA ILI SPRJEČAVANJA NASTAKA OTPADA,

UKLJUČUJUĆI IZOBRAZNO-INFORMATIVNE AKTIVNOSTI I

AKCIJE PRIKUPLJANJA OTPADA

Prioritet cjelovitoga sustava gospodarenja otpadom je sprječavanje nastanka

otpada. Sukladno ZOGO, sprječavanje nastanka otpada su mjere poduzete prije nego

li je tvar, materijal ili proizvod postao otpad, a kojima se smanjuju količine otpada

uključujući ponovnu uporabu proizvoda ili produženje životnog vijeka proizvoda, štetan

učinak otpada na okoliš ili zdravlje ljudi ili sadržaj štetnih tvari u materijalima i

proizvodima.

Tablica 6. – ciljevi i mjere pod točkom 1.

RB cilja

CILJ Podcilj broj mjere

MJERA OPIS

Mogući izvori

financiranja

ROK

1.

Un

ap

rije

diti su

sta

v g

ospo

da

ren

ja k

om

una

lnim

otp

ad

om

Cil

j 1

.1.

Sm

anjit

i u

kup

nu

ko

ličin

u p

roiz

ve

de

no

g k

om

una

lno

g o

tpa

da z

a 5

%

1.1.1.

Provođenje mjera definiranih Planom sprječavanja nastanka otpada

Opis mjera sprječavanja nastanka otpada je dan u Prilogu 12.4. PGO RH. - -

1.1.2.

Uspostava centra za ponovnu uporabu

Ova mjera uključuje: - izgradnju centra za ponovnu

uporabu odnosno građevinske zahvate na postojećim građevinama radi prilagodbe njihovoj namjeni što znači da je moguće stavljanje u funkciju nekih objekata i zapošljavanje, ali zadovoljenje ovog cilja se može provesti i u kombinaciji sa drugim JLS-ovima

- nabava opreme; - izrada i distribucija promidžbenog

materijala što svakako uključuje bez obzira da li samostalno ili s drugom JLS izobrazbu stanovništva;

- organizacija radionica i dr.

EU/FZOEU/JLS/CS

/PU 2022.

1.1.3. Kućno kompostiranje


• nabava i distribuciju kućnih kompostera što je zakonski zahtjev,

• izrada edukacijsko informativnih materijala

• promidžbene aktivnosti i radionica Obzirom da primjena kućnog kompostiranja ovisi o dostupnim površinama za korištenje proizvedenog komposta, prioritet za provođenje ove mjere su ruralna područja, odnosno predgrađa urbanih sredina s

JLS/FZOEU/EU

2020.



83


Prvi korak u cjelokupnom sustavu je osigurati funkcioniranje sustava

sprječavanja nastanka otpada odnosno provođenje mjera definiranih u Planu

sprječavanja nastanka otpada. U cilju smanjenja količine otpada koji se odlaže, a

sukladno redu prvenstva gospodarenja otpadom, nakon mjera sprječavanja nastanka

otpada koje uključuju i ponovnu uporabu proizvoda, potrebno je primijeniti mjere

pripreme za ponovnu uporabu, a tek onda mjere recikliranja i drugih postupaka

oporabe otpada prije konačnog zbrinjavanja što proizlazi iz zakonske regulative. Iz tog

se razloga, kao mjere za smanjenje nastanka otpada, predviđaju i uspostava centra

za ponovnu upotrebu te osiguranje potrebne opreme za provođenje mjere kućnog

kompostiranja. Uz navedeno, potrebno je kontinuirano provođenje izobrazno-

informativnih aktivnosti te akcija prikupljanja otpada. U poglavlju gdje se spominju

ciljevi i mjere gospodarenja otpadom Općine Ervenik ovog PGO-a definiran je jedan

od ciljeva unaprijeđena sustava gospodarenja komunalnim otpadom za razdoblje od

2017. do 2022. godine, Cilj 1.1. Smanjiti ukupnu količinu proizvedenog komunalnog

otpada za 5 % s pripadajućom Mjerama za unaprjeđenje sustava gospodarenja

komunalnim otpadom (prema PGO RH)., a kao najbitniju mejru spominje se uspostava

centra za ponovnu upotrebu (M 1.1.2.) što može biti i poticaj za nova zapošljavanja.

većim brojem samostalnih stambenih jedinica s okućnicom.

1.1.4.

Provođenje akcija prikupljanja otpada

Akcije se provode u dogovoru s komunalcem koji sakuplja otpad na području općine

- Kontinuirano

1.1.5.

Izobrazba svih sudionika uključenih u nadzor gospodarenja otpadom

Ova mjera uključuje izobrazbu djelatnika službi za komunalno redarstvo JLS i inspektore zaštite okoliša.

MZOE Kontinuirano



84


7. OPĆE MJERE ZA GOSPODARENJE OTPADOM, OPASNIM

OTPADOM I POSEBNIM KATEGORIJAMA OTPADA

Mjere za gospodarenje otpadom, opasnim otpadom i posebnim kategorijama

otpada koje će se provoditi na području Općine Ervenik dane su u nastavku.

Opće mjere za gospodarenje otpadom:

• Organizirano prikupljanje i odvoz miješanog komunalnog otpada;

• Organizirano prikupljanje i odvoz krupnog (glomaznog) komunalnog otpada;

• Organizirano odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike i

tekstila putem zelenih otoka i reciklažnog dvorišta;

• Sprječavanje nepropisnog odbacivanja otpada i uklanjanje otpada odbačenog

u okoliš;

• Provedba izobrazno-informativnih aktivnosti.

Opće mjere za gospodarenje opasnim otpadom:

• U sklopu mobilnog reciklažnog dvorišta osigurati će se prihvat i privremeno

skladištenje opasnog otpada iz kućanstva. Zaprimljeni otpad potrebno je

razvrstati odvojeno po vrsti, svojstvu i agregatnom stanju u odgovarajućim

spremnicima.

• Sakupljanje podataka o količina otpada koji sadrži azbest po JLS-u

Opće mjere za gospodarenje posebnim kategorijama otpada, a u nadležnosti

JLS (tekstil i biootpad):

• Organizirano odvojeno prikupljanje otpadnog tekstila putem spremnika za

tekstil postavljenih u svakom naselju i reciklažnih dvorišta.

• Dijeljenje kompostera korisnicima usluga kako bi se odvajao bio razgradivi

otpad te bi na taj način što manje navedenog otpada stizalo na odlagališta

Opće mjere za gospodarenje ostalim posebnim kategorijama otpada:

Sukladno članak 28., stavku 3., ZOGO, JLS dužna je sudjelovati u sustavima

sakupljanja posebnih kategorija otpada sukladno propisu kojim se uređuje

gospodarenje posebnom kategorijom otpada. Člankom 53. istog zakona propisano je

da se otpad koji je određen da se smatra posebnom kategorijom otpada mora odvajati

na mjestu nastanka, odvojeno sakupljati i skladištiti u skladu s načinom propisanim

propisom kojim se uređuje gospodarenje posebnom kategorijom otpada.

Kao što je već i prethodno spomenuto mobilno reciklažno dvorište je pokretna tehnička

jedinica koja nije građevina ili dio građevine, a služi odvojenom prikupljanju i



85


skladištenju manjih količina posebnih vrsta otpada (npr. otpadni papir, metal, staklo,

plastika, tekstil, krupni (glomazni otpad, jestiva ulja i masti, detrdženti, boje, lijekovi,

EE otpad, baterije i akumulatori, građevni otpad od manjih popravaka iz kućanstva i

dr.). Korištenjem mobilnog reciklažnog dvorišta pridonijeti će se smanjenju količina

otpada, te iskoristivosti određenog otpada.



86


8. MJERE PRIKUPLJANJA MIJEŠANOG KOMUNALNOG OTPADA

I BIORAZGRADIVOG KOMUNALNOG OTPADA

Na području Općine Ervenik su mjere prikupljanja miješanog komunalnog

otpada za vrijeme prijašnjeg Plana gospodarenja otpadom općine Ervenik (2010.

2017.) provedene na način da je sa 50 spremnika za MKO u 2014. godini se došlo na

broj 120 spremnika od 1100 litara za MKO. Rezultat je veće količine sakupljenog

otpada što je vidljivo iz tablice o sakupljenim količinama.

Slika 8. - Shema sustava gospodarenja komunalnim otpadom (PGO RH 2017.-2022.)

Jedan od ciljeva PGO RH je odvojeno prikupiti 40 % biootpada iz komunalnog

otpada. Navedeni cilj na razini RH postići će se na način da JLS teže ka dostizanju

navedenog cilja.

Na području Šibensko–kninske županije u procesu je izgradnja CGO Bikarac

koji je glavna pretpostavlja sustava gospodarenja otpadom na području cijele županije.

Odabirom NRT odabrana je tehnologija mehaničko – biološke obrade postizanje

ciljeva u vezi smanjenja udjela odlaganja biorazgradivog otpada i ukupne količine

odloženog otpada.

MBO postrojenje Bikarac sastojati će se od slijedećih cjelina:



87


- Mehaničko biološka obrada mješovitog komunalnog, i prethodno

izdvojenog otpada (reciklabilnog otpada) i kruto gorivo (SRF),

- Bio-kompostana za prethodno izdvojeni biorazgradivi otpad.

U sustavu sakupljanja otpada na području županije predviđene su i dvije

pretovarne stanice od koji je jedna Pirovac, a druga Biskupija.

Iz tog se razloga na području Općine Ervenik ne planira zasebno prikupljanje

biorazgradivog komunalnog otpada putem spremnika na javnim površinama, već se

isti odlagati u zajedničkim spremnicima sa miješanim komunalnim otpadom i

zbrinjavati u CGO Bikarac.

Postojat će i mogućnost odlaganja biorazgradivog otpada u mobilnom

reciklažnom dvorištu, odnosno uzeši u obzir sporazum između općina Kistanje i

Ervenik i mogućnost u reciklažnom dvorištu općine Kistanje koje je u planu izgradnje.

U okviru mjere M.1.1.3. Osiguranje potrebne opreme za provedbu kućnog

kompostiranja predviđeno je aktivno poticanje i primjena kompostiranja. Cilj je postići

da kućanstva odvajaju biootpad od ostalog kućnog (komunalnog) otpada odlaganjem

u kompostere, te da kompostiranjem u vlastitim komposterima ili u vlastitom vrtu

smanje ukupnu količinu proizvedenog otpada.

U sustavu gospodarenja otpadom Općine Ervenik ovog PGO-a definiran je

jedan od ciljeva unaprijeđena sustava gospodarenja komunalnim otpadom za

razdoblje od 2017. do 2022. godine, Cilj 1.3. Odvojeno prikupiti 40 % mase

proizvedenog biootpada koji je sastavni dio komunalnog otpada s pripadajućim

Mjerama za unaprjeđenje sustava gospodarenja komunalnim otpadom (PGO

RH). Slijedom navedenog, za prikupljanje miješanog komunalnog otpada i

biorazgradivog otpada na području Općine Ervenik potrebno je primijeniti sljedeće

mjere:

• Osigurati javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada putem

spremnika i prijevoz tog otpada do ovlaštene osobe za obradu tog otpada

• Osigurati redoviti odvoz miješanog komunalnog otpada korištenjem specijalnih

vozila kojima će se spriječiti rasipanje otpada te širenje neugodnih mirisa

• Osigurati kućne kompostere za građane koji žele biorazgradivi otpad

kompostirati na razini kućanstva, te građane educirati i savjetovati pisanim

materijalima o načinu kompostiranja.



88


• Unutar reciklažnog i mobilnog reciklažnog dvorišta osigurati prikupljanje

biorazgradivog otpada.



89


9. MJERE ODVOJENOG PRIKUPLJANJA OTPADNOG PAPIRA,

METALA, STAKLA I PLASTIKE TE KRUPNOG (GLOMAZNOG)

KOMUNALNOG OTPADA

Pri cjelovitom sustavu gospodarenja komunalnim otpadom presudno je

odvojeno prikupljanje korisnih komponenti na mjestu nastanka i njihova oporaba pri

čemu se smanjuje količina nastalog miješanog komunalnog otpada što se svakako

reflektira na cijeli Cilj 1. Na taj način se izravno utječe na izbjegavanje i smanjenje

količina komunalnog otpada i opterećenja odlagališa otpada otpadom, a samim time i

negativnih utjecaja na okoliš.

Mjere odvojenog prikupljanja otpadnog papira, metala, stakla, plastike te

krupnog (glomaznog) otpada na području Općine Ervenik provest će se:

• Nadogradnjom postojećeg sustava za prikupljanje otpada putem zelenih otoka;

• Nabava spremnika i po potrebi dodatnih vozila za odvojeno prikupljanje papira,

kartona, metala, plastike, stakla i tekstila;

• Nabava i opremanje mobilnog reciklažnog dvorišta;

• Provođenje izobrazno-informativnih aktivnosti.

U ovom PGO definiran je jedan od ciljeva unaprijeđena sustava gospodarenja

komunalnim otpadom za razdoblje od 2017. do 2022. godine, Cilj 1.2. Odvojeno

prikupiti 60 % komunalnog otpada (prvenstveno papir, karton, plastika, metal i

biootpad i dr.) s pripadajućim Mjerama za unaprjeđenje sustava gospodarenja

komunalnim otpadom (PGO RH).



90


10. POPIS PROJEKATA VAŽNIH ZA PROVEDBU PLANA

Za provedbu ovog Plana gospodarenja Općine Ervenik i dostizanje ciljeva važni su

slijedeći projekti:

1. Provođenje mjera definiranih Planom sprječavanja nastanka otpada –

provođenje mjera je sastavni do PGO RH, te se isto reflektira na JLS-ove

2. Uspostava centra ponovne upotrebe – navedeno je bitno provesti na način

da se oformi samostalno ili uzevši u obzir karakteristike Općine u suradnji sa

nekom drugom JLS-om

3. Nabava i distribucija kućnih kompostera – za korisnike nabaviti kompostere

za proizvodnju vlastitog komposta je uzevši u obzir prostorni razmještaj i

karakteristike Općine sakupljanje biootpada nije ekološki i ekonomski

opravdano

4. Nadogradnja postojećeg sustava odvojenog sakupljanja otpada

nabavljanjem i postavljnjem još eko otoka, te nadogradnjom postojećih i

novih spremnicma za tekstil

5. Nabava i opremanje mobilnog reciklažnog dvorišta

6. Izgradnja i opremanje reciklažnog dvorišta Općine Kistanje

7. Izgradnja i opremanje reciklažnog dvorišta za građevinski otpad Općine

Kistanje

8. Zatvaranje i sanacija odlagališta otpada „Macure – Jelenik“

9. Unaprijeđenje informacijskog sustava – za Općinu i provođenje Plana bitno

je prikupiti određene informacije kako bi se mogle dobiti određene informacije

za zadovoljenje ciljeva i to:

a. sakupljanje podataka za izradu Studije procjene količine otpada koji

sadrži azbest po županijama

b. sakupljanje podataka o onečišćenim lokacijama

10. Praćenje udjela biorazgradivog otpada u miješanom komunalnom

otpadu

11. Uklanjanje otpada odbačenog u okoliš i sprečavanje ponovnog

odbacivanja otpada na saniranim lokacijama

12. Provođenje akcija prikupljanja

13. Izgradnja MBO postrojenja u centru za gospodarenje otpadom „Bikarac“

14. Stavljanje u funkciju pretovarne stanice „Biskupija“



91


15. Provođenje izobrazno – informativnih djelatnosti



92


11. ORGANIZACIJSKI ASPEKTI, IZVORI I VISINA

FINANCIJSKIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU MJERA

GOSPODARENJA OTPADOM

Kao i kod upravljanja sastavnicama okoliša, tako i gospodarenje otpadom

započinje s planiranjem te glavnim ciljevima politike gospodarenja otpadom. Politika

gospodarenja otpadom EU-a zahtijeva sprječavanje nastajanja te oporabu otpada.

Konačno odlaganje najmanje je preferirana opcija u gospodarenju otpadom.

Uspješno gospodarenje počiva na aktivnom uključivanju različitih dionika:

generatora/proizvođača otpada, onih koji otpadom gospodare (prikupljaju, prevoze,

obrađuju i sl.) te nadležnih tijela. Sustav gospodarenja otpadom temelji se na

sljedećem:

• Prevencija nastajanja otpada,

• Ponovna uporaba,

• Materijalna oporaba,

• Energetska oporaba ili druge vrste obrada

• Konačno odlaganje ostatnog otpada.

Provedba mjera za uspješnu uspostavu sustava gospodarenja otpadom Grada

Ervenika zahtijeva utvrđivanje izvora financiranja. Isti se u ovom Planu trebaju uzeti u

obzir samo kao okvirni, budući se izvori financiranja ne mogu unaprijed definirati. Iz

tog razloga u ovom Planu iznijet će se mogući izvori financiranja planiranih zahvata

koji imaju za cilj unapređenje sustava gospodarenja otpadom.

Izvori financiranja mogu biti, uz vlastita sredstva, dostupni iz javnih izvora, putem

bankovnih kredita te privatnih izvora odnosno:

1. Javni izvori:

a. Državni proračun,

b. Proračun JLS-a i JP(R)S-a i sredstva davatelja javnih usluga i

isporučitelja vodnih usluga (u vlasništvu JLS)

c. EU fondovi – Operativni program konkurentnosti i kohezije 2014. – 2020.

d. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU)

2. Krediti banaka:

a. komercijalne banke

b. Svjetska banka,

c. Europska banka za razvoj,



93


d. Europska investicijska banka

e. Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR)

3. Privatnih izvora:

a. Privatna ulaganja

b. javno-privatno partnerstvo

c. koncesije itd.

Za planiranje i provođenje aktivnosti i mjera ovoga Plana neophodna su i

određena financijska sredstva te se projekcije financiskih sredstava nalaze u tabeli

ispod.

Tablica 11. – mjere i izvori financiranja

MJERA IZVOR FINANCIRANJA VISINA FINANCIJSKIH

SREDSTAVA

1.

Provođenje mjera definiranih

Planom sprječavanja

nastanka otpada

Državni proračun, EU

fondovi, FZOEU

Trenutno nije moguće

predvidjeti financijska

sredstva

2. Uspostava centra za

ponovnu upotrebu Općina Ervenik

Treba napraviti analizu

da se vidi što je

optimalno. Da li

samostalno

oformljavanje ili sa

drugom JLS

3. Provedba akcija prikupljanja

isluženih proizvoda i otpada

Općina Ervenik,

Komunalno poduzeće 20.000,00 HRK

4. Nabava i distribucija kućnih

kompostera

Općina Ervenik,

Komunalno poduzeće,

FZOEU

Ovisno o iskazanom

interesu građana i

postotku sufinanciranja

FZOEU

5.

Nadogradnja postojećeg

sustava odvojenog

sakupljanja vrsta

komunalnog otpada putem

zelenih otoka i

nadogradnjoa postojećih i

novih eko otoka

Općina Ervenik, FZOEU,

EU fondovi 100.000,00 HRK



94


spremnicima za tekstil i

obuću

6.

Nabava i opremanje

mobilnog reciklažnog

dvorišta

Općina Ervenik, FZOEU 130.000,00 HRK

7.

Praćenje udjela

biorazgradivog otpada u

miješanom komunalnom

otpadu

Općina Ervenik,


CGO Bikarac (kada krene

u rad MBO)

Trenutno nije moguće

predvidjeti financijska

sredstva

8.

Izrada Studije procjene

količina otpada koji sadrži

azbest po županijama

Općina Ervenik,

Šibensko-kninska

županija, MZOE

Općina treba sakupiti

podatke o količinama, te

se trenutno ne zna koliko

je cijena toga

9.

Sanacija lokacija

onečišćenih otpadom

odbačenim u okoliš

Općina Ervenik, FZOEU

Potrebno je napraviti

procjenu, a nakon toga

Plan sanacije kako bi se

dobila financijska

konstrukcija

10. Provedba izobrazno

informativnih aktivnosti

Općina Ervenik,

Komunalno poduzeće 30.000,00 HRK



95


12. ROKOVI I NOSITELJI IZVRŠENJA PLANA

Zadnje što je predviđeno kao sastavni dio plana su rokovi i nostelji izvršenja plana

kako bi se moglo pratiti provedbu planiranih radnji. U tablici ispod se nalazi navedeno:

Tablica 12. – Mjere, nositelji i rokovi izvršenja mjera

MJERA NOSITELJ ROK

IZVRŠENJA

1. Provođenje mjera definiranih Planom

sprječavanja nastanka otpada

MZOE

Općina Ervenik

Komunalno poduzeće

2022.

2. Uspostava centra za ponovnu

upotrebu Općina Ervenik 2022.

3. Provedba akcija prikupljanja isluženih

proizvoda i otpada

Općina Ervenik,

Komunalno poduzeće

Kontinuirano,

dva puta

godišnje

4. Nabava i distribucija kućnih

kompostera

Općina Ervenik,


FZOEU

2020.

5.

Nadogradnja postojećeg sustava

odvojenog sakupljanja vrsta

komunalnog otpada putem zelenih

otoka i nadogradnjoa postojećih i

novih eko otoka spremnicima za

tekstil i obuću

Općina Ervenik, FZOEU,

EU fondovi 2020.

6. Nabava i opremanje mobilnog

reciklažnog dvorišta Općina Ervenik, FZOEU 2019.

7. Praćenje udjela biorazgradivog otpada

u miješanom komunalnom otpadu

Općina Ervenik,


CGO Bikarac (kada krene

u rad MBO)

Kontinuirano

8.

Izrada Studije procjene količina

otpada koji sadrži azbest po

županijama

Općina Ervenik, Šibensko-

kninska županija, MZOE 2019.

9. Sanacija lokacija onečišćenih

otpadom odbačenim u okoliš Općina Ervenik, FZOEU Kontinuirano



96


10. Provedba izobrazno informativnih

aktivnosti

Općina Ervenik,

Komunalno poduzeće kontinuirano



97


13. LITERATURA:

1. Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15)

2. Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13 i 73/17)

3. Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 117/17)

4. Naputak o glomaznom otpadu (NN 79/15)

5. Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05), koja je

sastavni dio Strategije zaštite okoliša Republike Hrvatske (NN 46/02)

6. Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2017. do 2022.

godine (NN 03/17)

7. Prostorni plan uređenja Općine Ervenik objavljen je u „Službenom vjesniku“

Šibensko-kninkse županije br. 10/07

8. Strateški razvojni program Općine Ervenik; ožujak 2017.

9. Elaborat o provedenim istražnim radovima i laboratorijskim ispitivanjima otpada

koji se odlaže na odlagalištu otpada “Diklo” u Zadru u proljetnom periodu 2014.

godine


Documents

Plan gospodarenja otpadom Općine Ervenik za razdoblje 2017. … · 2018-05-04 · 1.2. Pojmovi ... 2.1. Osnovni podaci o Općini Ervenik..... 15 2.1.1. Makrolokacija ... Strategijom