PLAN I PROGRAM SAVJETA MLADIH GRADA PETRINJE ZA 2016. GODINU

Savjet mladih Grada Petrinje (u daljnjem tekstu: Savjet mladih) je savjetodavno tijelo Gradskog Vijea Grada Petrinje koji se osniva sa ciljem ukljuivanja mladih u javni ivot Grada Petrinje.Na temelju lanka 13. Zakona o savjetima mladih (NN 23/07) i Odluke o osnivanju Savjeta mladih Grada Petrinje (Slubeni vjesnik Grada broj 43/07), Savjet mladih predlae na razmatranje i usvajanje Program rada Savjeta mladih Grada Petrinje za 2016. godinu: lankom 13. Zakona o savjetima mladih (u daljnjem tekstu: Zakon), te lankom 9. Odluke o osnivanju Savjeta mladih (u daljnjem tekstu: Odluka), propisan je djelokrug Savjeta mladih:- raspravlja na sjednicama savjeta mladih o pitanjima znaajnima za rad savjeta mladih,- raspravlja na sjednicama savjeta mladih o pitanjima iz djelokruga rada predstavnikog tijela jedinice lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave koji su od interesa za mlade,- predlae predstavnikom tijelu jedinice lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave donoenje odluka, programa i drugih akata od znaenja za unapreivanje poloaja mladih na podruju jedinice lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave,- predlae predstavnikom tijelu jedinice lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave raspravu o pojedinim pitanjima od znaenja za unapreivanje poloaja mladih na podruju jedinice lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave te nain rjeavanja navedenih pitanja,- daje miljenje predstavnikom tijelu jedinice lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave prilikom donoenja odluka, mjera, programa i drugih akata od osobitog znaenja za unaprjeenje poloaja mladih na podruju jedinice lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave,- sudjeluje u izradi i praenju provedbe lokalnog programa djelovanja za mlade,- izrauje izvjea nadlenim tijelima o problemima mladih, a po potrebi predlae i donoenje programa za otklanjanje nastalih problema i poboljanje poloaja mladih (lokalni program djelovanja za mlade),- predlae mjere za ostvarivanje i provedbu odluka i programa o skrbi za mlade (lokalni program djelovanja za mlade),- skrbi o informiranosti mladih o svim pitanjima znaajnim za unapreivanje poloaja mladih,- potie meusobnu suradnju savjeta mladih u opinama, gradovima i upanijama u Republici Hrvatskoj te suradnju i razmjenu iskustava s odgovarajuim tijelima drugih zemalja,- predlae predstavnikom tijelu jedinica lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave financijski plan radi ostvarivanja programa rada Savjeta mladih,- po potrebi poziva predstavnike tijela jedinice lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave na sjednice savjeta mladih te- obavlja i druge poslove od interesa za mlade. lankom 19. Zakona o Savjetima mladih se propisuje da Savjet mladih donosi program rada savjeta mladih za svaku kalendarsku godinu.(2) Program rada savjeta mladih mora sadravati sljedee aktivnosti: sudjelovanje u kreiranju i praenju provedbe lokalnog programa djelovanja za mlade konzultiranje s organizacijama mladih o temama bitnim za mlade suradnju s tijelima jedinica lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave u politici za mlade suradnju s drugim savjetodavnim tijelima mladih u Republici Hrvatskoj i inozemstvu.(3) Program rada savjeta mladih moe sadravati i ostale aktivnosti vane za rad savjeta mladih i poboljanje poloaja mladih, a u skladu s propisanim djelokrugom savjeta mladih.(4) Program rada savjeta mladih donosi se veinom glasova svih lanova savjeta mladih.(5) Savjet mladih donosi program rada te ga podnosi na odobravanje predstavnikom tijelu jedinice lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave, najkasnije do 30. rujna tekue godine, za sljedeu kalendarsku godinu.(6) Savjet mladih podnosi godinje izvjee o svom radu predstavnikom tijelu jedinice lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave do 31. oujka tekue godine za prethodnu godinu te ga dostavlja na znanje izvrnom tijelu jedinice lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave koje ga objavljuje na mrenim stranicama jedinice lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave. Aktivnosti koje su sadrane u Programu rada Savjeta mladih Grada Petrinje ( u daljnjem tekstu: Program) proizlaze iz djelokruga Savjeta mladih utvrenim Zakonom, odnosno Odlukom. Sastavni dio ovog Programa su prijedlozi mjera kojima su navedene konkretne programske aktivnosti.Polazei od pretpostavke da su mladi nositelji buduih zbivanja i aktivnosti na ovim prostorima, potrebno je odrediti projektne zadatke iz kojih proizlaze projektni ciljevi.Svi mladi imaju pravo sudjelovati u kreiranju i donoenju odluka kljunih za budui razvoj Grada. Savjet mladih ima savjetodavnu ulogu odnosno savjetuje lokalnu vlast oko kljunih odluka vezanih uz mlade. Sama uloga Savjeta mladih vrlo je vana kako ne bi dolo do zanemarivanja prava mladih osoba te kako bi se miljenje i potrebe mladih narataja uzele u obzir prilikom donoenje odluka. Savjet mladih, prije svega e se baviti politikama mladih; socijalnom, obrazovnom, ekonomskom i kulturnom situacijom mladih na podruju Grada Petrinje. Stoga Savjet mladih mora omoguiti mladima pristup informacijama koje se tiu njihovih prava i obveza. U Gradu Petrinji prema popisu stanovnitva iz 2011. godine ivi 25.621 stanovnika od kojih gotovo 70% ivi u samom gradu (15.978 st). Gradu upravno pripadaju jo 54 manja prigradska /seoska naselja. Savjet mladih djeluje u interesu mladih Grada i primjenjuje dio Nacionalnog programa djelovanja za mlade Republike Hrvatske u razdoblju do 2014. do 2017. godine. Mladi grada Petrinje u dobi od 15 do 29 godina ine danas gotovo etvrtinu njegove ukupne populacije. Program Savjeta s jedne e strane biti podrka Gradskoj upravi/Gradskom vijeu u svim projektima vezanim uz pitanje mladih, a s druge strane oslonac svim mladima u rjeavanju problema koja ih mue. Vrlo je vano osnaivati mladu populaciju kako bi njezina snaga postala prepoznatljiva te kako bi se afirmirala u svoju lokalnu zajednicu. Cilj programa je poboljati drutveni poloaj mladih kroz djelovanje na gradske institucije, gradsku upravu i sve drutvene imbenike koji mogu uiniti odreene korake kako bi se taj poloaj poboljao. Planom i programom za 2016. elimo poboljati kvalitetu ivljenja mladih na podruju Grada Petrinje. Potrebno je uspostaviti jo kvalitetniju i uu suradnju Savjeta mladih, Gradonaelnika Grada, Gradskog Vijea, osnovnih i srednjih kola u Gradu Petrinji, Odsjeka Uiteljskog fakulteta, udruga i klubova mladih te svih onih oblika udruivanja koje se bave mladima na nain da se organiziraju brojne kreativne i poune radionice i projekti.Savjet mladih Grada Petrinje e kroz radni plan Programa djelovanja za 2016. godinu isticati:1. OBRAZOVANJE, PROFESIONALNO OSPOSOBLJAVANJE I USAVRAVANJE U KONTEKSTU CJELOIVOTNOG UENJA2. ZAPOLJAVANJE I PODUZETNITVO 3. SOCIJALNA ZATITA I UKLJUIVANJE4. ZDRAVLJE I ZDRAVSTVENA ZATITA 5. AKTIVNO SUDJELOVANJE MLADIH U DRUTVU 6. KULTURA I MLADI 7. MLADI U EUROPSKOM I GLOBALNOM OKRUENJU

1. OBRAZOVANJE, PROFESIONALNO OSPOSOBLJAVANJE I USAVRAVANJE U KONTEKSTU CJELOIVOTNOG UENJA

1.1. Odreenje pojma

Republika Hrvatska prepoznaje obrazovanje kao klju za dugoronu drutvenu stabilnost i ekonomski napredak te sadrajno i organizacijski inovira odgojno-obrazovni sustav s osloncem na koncept cjeloivotnog uenja koji omoguuje svakom pojedincu iz bilo koje dobne skupine stalan pristup obrazovanju i priznavanje razliitih oblika uenja. Usko povezano s konceptom cjeloivotnog uenja jest usvajanje kljunih kompetencija koje predstavljaju prijenosni, viefunkcionalni skup znanja, vjetina i stavova potrebnih svakom pojedincu za njegovo osobno ispunjenje i razvoj, drutvenu ukljuenost i zapoljavanje.

Prema Europskom referentnom okviru kljune kompetencije za cjeloivotno uenje ine znanja, vjetine i stavovi. Kljune kompetencije postaju sastavni dio kurikuluma od predkolskog do visokokolskog obrazovanja kao i programa neformalnog obrazovanja. Time se otvara prostor partnerstvu izmeu organizacija civilnog drutva i institucija formalnog obrazovanja za stvaranje dodatnih programa razvoja i podizanja razine kljunih kompetencija svih narataja graana. Graanska kompetencija, kao jedna od 8 kljunih kompetencija, zajedniki je termin za poseban tip znanja, vjetina, stavova, vrijednosti i ponaanja, koji pojedincu osiguravaju uspjeno ispunjavanje graanske uloge. Njezin se razvoj osigurava kvalitetnom provedbom graanskog odgoja i obrazovanja i drugih kolskih i izvankolskih aktivnosti u formalnom odgojno-obrazovnom sustavu, kao i kvalitetnim neformalnim obrazovnim programima koje nude organizacije civilnog drutva. Razvoj graanske kompetencije kod mladih esto se ostvaruje i kroz neformalne obrazovne programe koje nude organizacije civilnog drutva. Nedostatak graanske kompetencije oituje se u stvaranju novih oblika nasilja, kao to je elektroniko nasilje.Uz vanost razvijanja osam kljunih kompetencija, potrebno je napraviti snaniju poveznicu izmeu kolovanja i trita rada.

Poseban naglasak treba staviti na povezivanje s gospodarskim sektorom kako bi se redovito auriralo stanje potreba trita rada te omoguilo povezivanje studenata s buduim poslodavcima zbog informiranja, ali i stjecanja potrebnih kompetencija i radnog iskustva ve tijekom studija i time lakeg zapoljavanja.Prioritet ovoga plana i programa Savjeta mladih Grada Petrinje nedvojbeno je obrazovanje zato to je veina mladih ukljuena u sustav obrazovanja i zato to znanje postaje najznaajniji imbenik razvoja svake drutvene zajednice.

1.2. Prijedlog mjera

1.2.1. Promicanje kulture nenasilja s naglaskom na borbu protiv elektronikog nasilja (cyberbulling)Pruati potporu civilnim organizacijama koje provode neformalne obrazovne programe usmjerene razvoju kulture nenasilja s naglaskom na vrnjako nasilje i elektroniko nasilje (cyberbulling)

1.2.2. Poticati znanje mladih i nagraivanje izvannastavnih uspjeha Promicati suradnju grada i upanije i grada pri nagraivanju mladih i uspjenih sportaa i uenika koji su na natjecanjima ostvarili dobre rezultate .Potaknuti sve vrste sportskih i intelektualnih izvannastavnih aktivnosti na podruju grada Petrinje.

1.2.3. Poticanje rekreacijskog sporta meu mladimaPotaknuti vodstvo grada Petrinje u financijskoj pomoi sportskim klubovima pri nabavci nove opreme.

1.2.4. Informiranje mladih o vanosti neformalnog uenja (putem drutvenih mrea, broura,tribina)

2. ZAPOLJAVANJE I PODUZETNITVO

2.1. Odreenje pojma Mladost je formativno razdoblje, a na koji e se nain mlada osoba formirati i koliko e biti uspjena u ivotu u svojim temeljima osim o osobnim predispozicijama i sociopolitikim te ekonomskim uvjetima ireg drutvenog okruenja ovisi i o ukljuenosti mladih u trite rada. Sudjelovanje mladih u drutvenim, ekonomskim, i politikim procesima vaan je faktor drutvene stabilnosti u smislu reprodukcije socijalnih struktura, procesa i veza u drutvu.Ukljuivanje mladih u trite rada omoguava njihovo uspjeno sazrijevanje te pomae stvaranju kompetentnih graana koji e biti poveznica u prenoenju vrijednosti i na budue generacije te smanjuje rizik od siromatva. Mladi su u Republici Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina suoeni s problemom integracije u drutvo, to je posljedica gospodarske krize, nedostatka radnih mjesta, ukupnog smanjenja broja zaposlenih, nesigurnosti prilikom zaposlenja, a koja rezultira visokom stopom nezaposlenosti mladih osoba (stopa nezaposlenosti mladih 15-24 u 2012. iznosila je 43%). Nezaposlenost openito, pa tako i nezaposlenost mladih moe imati znaajne negativne posljedice ne samo za pojedinca ve i za cijelo drutvo zbog neiskoritenosti resursa (znanja i vjetina) koje mlade osobe posjeduju te zbog smanjivanja konkurentnosti itave zemlje u odnosu na globalno gospodarstvo. Na temelju podataka Hrvatskog zavoda za zapoljavanje, mlade osobe koje su u potrazi za poslom, karakterizira nedostatak radnog iskustva, to ih ini osobito ranjivima na tritu. Dodatan imbenik njihova oteana zapoljavanja jest i neusklaenost njihove obrazovne i profesionalne strukture s potrebama trita rada. Obzirom na vlastite resurse i rizike s kojima se susreu moemo rei kako postoji nekoliko podskupina mladih koji su osobito ranjivi kada je rije o nezaposlenosti. Radi se, primjerice, o nie obrazovanim mladima, mladim majkama, osobama s invaliditetom te Romima. Visoka razina nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj, zajedno s velikim brojem mladih koji zavravaju tek srednjokolsko obrazovanje, porazna je s obzirom na rasporeivanje ljudskih potencijala, to se vidi prema trendu emigracije mladih visokoobrazovanih radnika koji je eskalirao u posljednjih nekoliko godina. Govorei o potrebi poveanja hrvatske konkurentnosti ne smije se zaobii poduzetnitvo i njegova dodana vrijednost po socioekonomski razvoj.

Hrvatska za ostalim europskim zemljama zaostaje u stopi otvaranja novih poduzea od strane poduzetnika u dobi 18-34 godine (TEA index za Hrvatsku je 41,1, a prosjek na razini EU je 48,3) te je nuno promicati poduzetnitvo i poticati osnivanje novih poduzea. Potrebno je i poveati upuenost mladih u dravne inicijative u podruju zapoljavanja, jer im esto nedostaje znanje o tome kako i oni sami mogu i trebaju biti poticatelji promjena i stvaratelji vlastitih poduzetnikih projekata kojima bi se rijeio njihov problem zapoljavanja, a time i drutveni problemi.

2.2. Prijedlozi mjera:

2.2.1. Suradnja Hrvatskog zavoda za zapoljavanje i Savjeta mladih u svrhu informiranja mladih osoba o mogunostima koje prua HZZ-o

2.2.2. Tribina o mogunostima zapoljavanja na lokalnoj razini te o mogunostima samozapoljavanja.

2.2.3. Poticanje i informiranje mladih o zapoljavanju i poduzetnitvu putem drutvenih mrea, broura

2.2.4. Tribina/predavanje o profesionalnoj orjentaciji uenika nakon zavrene srednje kole

2.2.5. Organiziranje javne tribine o nainu i potrebi stipendiranja uenika i studenata

2.2.6. Poticanje organizacija civilnog drutva na organiziranja teajeva komunikacije i meuljudskih odnosa meu mladima radi poveanja mogunosti zapoljavanja mladih u odnosu poslodavac zaposlenik

3. SOCIJALNA ZATITA I UKLJUIVANJE

3.1. Odreenje pojmaSocijalna zatita obuhvaa niz mjera koje su stavljene pojedincu na raspolaganje kako bi poboljao svoju financijsku situaciju, poveao anse za zaposlenje, poboljao svoje zdravlje, osigurao stambeni prostor postigao eljeni stupanj obrazovanja i slino.Uinkovita socijalna zatita mladih jedan je od najvanijih indikatora skrbi i drutva i drave za njihovu dobrobit te je, u skladu s tim, vana komponenta njihova osjeaja sigurnosti u drutvu kojemu pripadaju, osobito kad je rije o mladima koji ive u siromatvu, nezaposlenim mladima i onima koji pate od teih bolesti. Danas postoji veliki broj mladih koji se nalaze u riziku od socijalne iskljuenosti koji nuno ne spadaju u postojeu klasifikaciju manjinskih skupina (mladi Romi, mladi s invaliditetom, mladi iz sustava alternativne skrbi i dr.). Suvremeni problemi, kao to su veliki postotak nezaposlenosti mladih u Republici Hrvatskoj, produljenje vremena ovisnosti o roditeljima, dovode do pojave sve veeg broja mladih koji se nalaze u riziku od socijalne iskljuenosti sukladno kategorijama obrazovanja, stanovanja, zapoljavanja i zdravstvene skrbi.Kao sve znaajniji pruatelji preventivnih usluga i usluga potpore mladima u riziku od socijalne iskljuenosti javljaju se organizacije civilnog drutva.Centri za socijalnu skrb imaju kljunu ulogu kada se radi o mladima u riziku od socijalne iskljuenosti, obzirom na javne ovlasti pruatelja preventivnih usluga i usluga potpore obitelji. U novije vrijeme, centri za socijalnu skrb, sve se vie okreu stvaranju i razvijanju suradnikih odnosa s drugim pruateljima usluga, organizacijama civilnog drutva i drugim odgojno-obrazovnim i zdravstvenim ustanovama te ustanovama socijalne skrbi, kako bi to bolje osigurali mreu socijalnih usluga usmjerenih na zatitu djece i potporu obitelji.

3.2. Prijedlozi mjera:3.2.1. Tribine/predavanja na temu socijalne iskljuenosti i ukljuivanja mladih u zajednicu 3.2.2. Informiranje mladih o pojmu socijalne iskljuenosti (drutv. mree, broure, okrugli stolovi, predavanja) 3.2.3. Poticanje organizacija civilnog drutva na aktivno ukljuivanje soc. iskljuenih skupina u zajednicu

4. ZDRAVLJE I ZDRAVSTVENA ZATITA

4.1. Odreenje pojma Temeljni ciljevi i zadae zdravstvene zatite djece i mladih nisu usmjereni samo tjelesnom zdravlju ve uzimaju u obzir kompleksni drutveni kontekst i utjecaje na djecu i mlade, koristei raspoloive metode prevencije bolesti i promicanja zdravlja, s osnovnom svrhom omoguavanja dostizanja punih potencijala u odraslo doba. Sve znaajnije mjesto meu zdravstvenim potekoama mladih danas zauzimaju poremeaji i bolesti povezane s odreenim ponaanjima, navikama i stilovima ivljenja: prekomjerno konzumiranje alkohola, puenje duhana, uivanje psihoaktivnih droga, rizino seksualno ponaanje i spolno prenosive bolesti, neprimjerena tjelesna aktivnost, kvaliteta prehrane, poremeaji uzimanja hrane i posljedice prometnih nesrea, te psihosocijalni problemi. Savjet mladih Grada Petrinje eli unaprijediti fiziko, psihiko i drutveno zdravlje mladih kao i zdravlje zajednice te e nastojati usmjeriti pozornost kvalitetnom aktiviranju mladih u sportu i rekreativnim aktivnostima. Edukativni programi moraju biti usmjereni percepciji znaaja ouvanja vlastitog zdravlja, utjecaja na zdravlje zajednice kao i pruanje podrke i pomoi bolesnima na opu dobrobit u drutvu.

4.2. Prijedlozi mjera:

4.2.1. Provoenje edukacijske kampanje (tribine/okrugli stolovi/predavanja) o zdravstvenoj zatiti i reproduktivnom zdravlju, tetnim navikama i prevenciji ovisnosti. Informirati mlade o navikama i nainima ivota koji su tetni za njihovo zdravlje, osmisliti zdravstveno-edukativne i odgojne programe koji e mlade poticati na odgovornost za vlastito zdravlje.

4.2.2. Provoditi i poticati prevenciju prometnih nesrea orijentirana iskljuivo na mlade vozae/ice.

4.2.3. Poticanje mladih na bavljenje sportom te informiranje o sportskim klubovima na podruju Grada (dani otvorenih vrata raznih sportskih klubova na podruju Grada)

4.2.4. Poticati organizacije mladih i za mlade na obiljeavanje Svjetskog dana borbe protiv ovisnosti 26.06. i Meunarodnog mjeseca borbe protiv ovisnosti 15.11.-15.12.

4.2.5. Poticanje organizacija civilnog drutva na obiljeavanje Dana borbe protiv AIDS-a te organiziranje tribine/predavanja/okruglog stola o borbi protiv AIDS-a povodom Dana borbe protiv AIDS-a.

4.2.6. Promicanje humanitarnog darivanja krvi i uloge darivanja krvi za drutvo.

5. AKTIVNO SUDJELOVANJE MLADIH U DRUTVU

5. 1. Odreenje pojma Osnova ciljeva i mjera podruja Aktivno sudjelovanje mladih u drutvu jest koncept aktivnog graanstva, odnosno aktivnog graanina. Taj koncept, pak, poiva na stavu da biti graanin nije samo status (pravni status na temelju kojeg posjedujemo odreena prava i zahtijevamo od dravnih i drutvenih institucija da nam osiguraju ostvarenje tih prava), nego i uloga (kontinuirano sudjelovanje u ivotu zajednice te u njenom osmiljavanju i kreiranju).

U tom smislu, pojam aktivni mladi (ili biti aktivna mlada osoba, biti aktivan graanin mlae dobi), s jedne strane, podrazumijeva vjebanje mladih za preuzimanje i prakticiranje uloge aktivnog graanina u razliitim segmentima drutvenog ivota, kroz razliite institucionalne i izvaninstitucionalne projekte i aktivnosti, dok s druge strane podrazumijeva mogunost da projekti i aktivnosti koje mladi koncipiraju i provode konkretno pridonose podizanju ope razine kritikog miljenja i javne rasprave u drutvu, promjeni drutvene klime i rjeavanju pojedinih drutvenih problema.

U razvijanju mladih kao aktivnih graana u drutvu, koji tom drutvu pridonose, mijenjaju ga, su-oblikuju i propituju, znaajnu ulogu igraju i organizacije civilnog drutva koje mladim ljudima esto slue kao ulaz u takve drutvene uloge aktivnih graana i koje ih potom afirmiraju i njeguju. Civilno drutvo, kao nezaobilazan akter u odravanju i razvoju demokracije, ima zadau, zajedno s donositeljima odluka, kreatorima javnih politika i drutvenih agendi, budno motriti kako se te odluke, politike i agende donose i provode, a osobito imaju zadau sudjelovati u stvaranju novih narataja koji e te zadae preuzimati. U tom smislu, civilno je drutvo jedno od najznaajnijih "proizvoaa" aktivnih graana.

5. 2. Prijedlozi mjera:

5. 2. 1. Poticanje izrade Gradskog programa za mlade kao temeljnog iskaza drutveno-politike vizije razvoja poloaja mladih u gradu Petrinji.

5. 2. 2. Poticanje osnivanja Klubova/ Centara za mlade. Oni mogu biti inkubatori ideja i inicijativa jer ako postoje materijalni uvjeti, oni mogu organizirati i provoditi razliite aktivnosti: kulturne, medijske, sportske, socijalno-volonterske, drutveno-politike i dr. Koncept klubova i centara za mlade kao autonomnih prostora koje vode mladi za mlade valja gledati kao sjeme aktivnog graanstva.

5. 2. 3. Poticanje, te informiranje mladih o vanosti volonterstva. Mladi ljudi predstavljaju ogroman potencijal za razvoj te je stoga iznimno vano podrati sve oblike njihovog aktivnog sudjelovanja, ukljuujui i volontiranje. U vremenu u kojem ivimo poticanje mladih na volontiranje ima viestruku vanost. Osim to predstavlja izvor drutvene energije za pomo skupinama u potrebi, ono je i iskustveni nain osnaivanja mladih za aktivnu graansku ulogu u razvoju socijalnog i demokratskog drutva. 5. 2. 4. Promoviranje Savjeta mladih Grada Petrinje putem razliitih promo materijala i medija.

5. 2. 5. Informiranje mladih o vanosti video aktivizma. Mediji i medijski sadraji koji su namijenjeni mladima i koje mladi sami stvaraju vaan su preduvjet aktiviranja mladih. Posebno treba naglasiti medijsko djelovanje koje osmiljavaju i provode mladi, a u tom smislu treba na razliite naine poticati kako otvaranje prostora za mlade u postojeim javnim medijima, tako i njihovo samoorganizirano i kreativno stvaranje vlastitih medija.

5. 2. 6. Informiranje mladih o vanosti politike aktivacije.

6. KULTURA I MLADI

6.1 Odreenje pojma Kultura mladih jedan je od osnovnih elemenata identiteta mladih i znaajno doprinosi osjeaju pripadnosti pojedinaca u zajednici. To je zapravo podruje kroz koje mladi kritiki preispituju tradicionalne kulturne obrasce. Kultura tako moe igrati vanu ulogu i u formiranju stavova i vrijednosti mladih osoba, i moe imati bitne pozitivne uinke na socijalizaciju, osobnu formaciju i drutvenu afirmaciju mladih.Jedan od glavnih ciljeva Savjeta mladih Grada Petrinje je podrati sve aktivnosti koje e dovesti do trajnog rjeenja prostora za mlade (Centar za mlade) u kojemu e mladi imati mogunost realizacije svih projekata. Dati mladima prostor u kojemu e se oni moi izraziti i biti posluani. Slobodno vrijeme mladih poprilino je neorganizirano podruje koje treba usmjeriti tako da bude konstruktivnog karaktera. Mladi su neiscrpan izvor kreativnih ideja koje treba potaknuti, ohrabriti i pruiti im potporu. S obzirom da mladi predstavljaju heterogenu skupinu i da su njihove potrebe razliite, kada je rije o kulturi i mladima potrebno je, kao i u svim drugim podrujima, razmotriti nekoliko razliitih aspekata. Na alost, ono moe biti i udes u kojem se dio mladih preputa asocijalnom ponaanju, nasilju, alkoholu, drogi i slinim ljudskim nesreama. Obrazovanje i profesionalni razvoj kako mladih umjetnika, tako i mladih kulturnih djelatnika nedovoljno su razvijeni. Ove su okolnosti jasna posljedica tradicionalnog i zastarjelog pristupa sustavu obrazovanja. Tako se gubi onaj potencijal koji je kljuan za razvoj svakog, pa i ovog podruja ljudski resursi. Kada mladi sami iniciraju, oblikuju i ponu provoditi programe osmiljavanja slobodnoga vremena lokalna samouprava daje im potporu u realizaciji njihovih ciljeva, znai da pristup mladih kulturnom ivotu mogu je i kroz njihovo aktivno sudjelovanje.Takoer kroz provedbu predloenih mjera djelovati protiv vandalizma koji je naalost esta pojava u naem gradu.

6.2. Prijedlozi mjera: 6.2.1. Potaknuti mlade putem tribina, drutvenih mrea i udruga na aktivno sudjelovanje u razvijanju kulture u Petrinji.

6.2.2. Provoenje tribine na koju bi bili pozvani svi mladi i utjecajni lanovi nae zajednice. Cilj tribine bi bio da mladi mogu rei kako ele provoditi svoje slobodno vrijeme, da se njihove elje i ideje uju te prokomentiraju i ako je mogue u daljnjem procesu realiziraju.

6.2.3. Poticanje udruga na pronalaenje prostora i potrebnih sredstava za osnivanje Centra za mlade u sklopu kojega e mladi imati priliku iznositi svoje kreativne ideje, odravati koncerte, izlobe, festivale i sl., koji e pruiti slobodan prostor za razliite i besplatne seminare, teajeve i ostale sadraje.

6.2.4. Poticati organizacije civilnog drutva, udruge mladih i mlade na organiziranje aktivnosti koje u Gradu Petrinji nedostaju a to su: koncerti, kazaline, teajevi plesa, planinarenje (planinarski dom, izviai), projekcije filmova, radionice (npr. Dramske radionice, likovne radioni ce) , tribine (diskriminacija, zatita okolia...).

6.2.5. Promicanje street atr-a kroz prijedlog osnivanja Muzeja ulinih umjetnosti.

6.2.6. Promicanje videoaktivizma, snimanja filmova i fotografije kroz prijedlog ogranizacije festivala i kampova te predavanja i radionica.

6.2.7. Otvorene tribine/predavanja na temu problema vandalizma.

7. MLADI U EUROPSKOM I GLOBALNOM OKRUENJU

7.1 Odreenje pojma Hrvatska je ulaskom u Europsku uniju postala ravnopravna lanica zajednice zemalja Europske unije s jo 27 zemalja. Tim inom mladima su se otvorile nove mogunosti mobilnosti i slobode kretanja koje do tada su bile ograniene. Primjerice mladi mogu ravnopravno pristupati Sveuilitima i kolama u bilo kojoj zemlji lanici Europske unije, takoer trite rada je proireno i mladi imaju vee mogunosti u pronalasku poslova u zemljama lanicama. Fokus mjere "Mladi u Europskom i globalnom okruenju" odnosi se ponajvie na sudjelovanje mladih, dionika sektora za mlade i za njega relevantnih institucija u izradi politika za mlade na razini Europske unije, Vijea Europe i Ujedinjenih naroda te na poticanje mobilnosti mladih na europskoj i globalnoj razini.Ujedinjeni narodi kao glavnu snagu razvoja i drutvenih promjena vide mlade, to vrijedi i za omladinski turizam. Mladi putnici su nositelji pozitivnih promjena u sektoru, investiraju (ili troe) u lokalnu zajednicu te su najosjetljiviji po pitanju vanosti zatite okolia. Vijee Europe, voeni tim smjernicama izdali su Europsku iskaznicu za mlade koja nudi mladima mnotvo mogunosti prilikom putovanja (popuste, mogunosti teaja stranih jezika i dr.), trideset zemalja Europe poduprijelo je i prihvatilo projekt vijea Europe . Hrvatska se nalazi na zaelju korisnika Eusposke iskaznice za mlade, taj mali broj korisnika oteava razvoj stratekih partnerstva i razvoj kvalitetne mree popusta. Europsku iskaznicu za mlade kao europski projekt potrebno je sagledavati kao instrument koji kombinira informiranost mladih s uslugama i sadrajima meunarodnih organizacija koje djeluju na podruju mobilnosti mladih i mogunostima programa Europske unije koji su usmjereni na razvoj turistike i obrazovne mobilnosti mladih (npr. Leonardo da Vinci, Erasmus, Youth in Action, EVS, Europe Direct, ERYA, EYCA, Hostelling International omladinski hosteli i sl.).

7.2. Prijedlozi mjera:

7.2.1 Organizirati tribine na kojima e mladima biti priblien program Europske volonterske slube s volonterima koji volontiraju u Gradu Petrinji ili koji su bili sudionici Europske volonterske slube7.2.3 Poticati organizacije mladih i za mlade na ukljuivanje u Europsku volontersku slubu 7.2.4 Poticati organizacije mladih i za mlade na ukljuivanje u program ERASMUS+ koji nudi mnotvo razliitih programa mobilnosti mladih (razmjene mladih, transnacionalni programi, strateka partnerstva mladih u EU i dr.7.2.5 Poticati uenike i studente na ukljuivanje u razmjene uenika i studenata na razini kola i sveuilita7.2.6 Organizirati tribine na kojima e se mladima predstaviti mogunosti mobilnosti kroz programe razmjena, Europske volonterske slube, razmjene studenata i uenika i dr.

Financijski plan Savjeta mladih Grada Petrinje za 2016. godinu

NAZIV STAVKE/KONTAOpis trokovaUKUPANPRORAUN PROJEKTA

I. DIREKTNI TROKOVI ZA RAD SAVJETA MLADIH

a)Putni trokoviPutni trokovi za edukacije lanova Savjeta mladih koje e se odravati u organizaciji npr. Ministarstva socijalne politike i mladih, Agencije za mobilnost i programe EU, Mree mladih Hrvatske i dr.2.000,00 kn

b)Ostali trokovi rada Savjeta mladihTrokovi edukacija, putnih trokova, naknade prijevoza lanovima koji se odnose za direktan rad lanova Savjeta mladi u djelokrugu Savjeta mladih5.000,00 kn

Ukupno neizravni trokovi7.000,00 kn

II. IZRAVNI TROKOVI ZA IZVRENJE PLANA ZA 2016. ( publikacije, tisak biltena, promoviranje rada Savjeta mladih, izrada programa za mlade, najam prostora za aktivnosti, oprema, tiskani materijal, kampanje, okrugli stolovi, edukacija itd.)

1.2.1. Poticati kulturu nenasilja Poticanje kulture nenasilja meu mladima kroz organizacije civilnog drutva, izrada broura i letaka 1.000,00 kn

2.2.6. Poticati zapoljavanje mladih Poticanje organizacija civilnog drutva na organiziranja teajeva komunikacije i meuljudskih odnosa meu mladima radi poveanja mogunosti zapoljavanja mladih u odnosu poslodavac zaposlenik. Trokovi izrade materijala.

2.500,00 kn

4.2.3. Poticati sportske aktivnosti mladih Poticanje sportskih aktivnosti mladih koji djeluju izvan sportskih klubova, poticanje rekreacijskog i amaterskog sporta sporta meu mladima

1.000,00 kn

4.2.4. Poticati organizacije mladih i za mlade na obiljeavanje Svjetskog dana borbe protiv ovisnosti 26.06., i Meunarodnog mjeseca borbe protiv ovisnosti 15.11.-15.12.Poticanje organizacija mladih i za mlade na organiziranje kampanja i akcija protiv ovisnosti i devijantnog ponaanja mladih koje je sve prisutinije u drutvu i naoj zajednici.1.500,00 kn

5.2.1. Izrada Programa za mlade Grada PetrinjeTrokovi umnoavanja i izrade te predstavljanja Programa za mlade Grada Petrinje

2.500,00 kn

5.2.2.. Poticanje osnivanja Klubova/ Centara za mladePoticati osnivanje Klubova/Centara za mlade koji mogu biti inkubatori ideja i inicijativa mogu organizirati i provoditi razliite aktivnosti: kulturne, medijske, sportske, socijalno-volonterske, drutveno-politike i dr. Koncept klubova i centara za mlade valja gledati kao sjeme aktivnog graanstva. Trokovi promo materijala.

20.000,00 kn

5.2.4. Promoviranje uloge Savjeta mladih(odlazak u kole,letci,internet)Promoviranje uloge Savjeta mladih meu mladima, odravanje tribina, izrada letaka i plakata u osnovnim i srednjim kolama na podruju Grada Petrinje1.000,00 kn

7.2.4 Poticati organizacije mladih i za mlade na ukljuivanje u program ERASMUS+

Poticati organizacije mladih i za mlade na ukljuivanje u program ERASMUS+ koji nudi mnotvo razliitih programa mobilnosti mladih (razmjene mladih, transnacionalni programi, strateka partnerstva mladih u EU i dr.). Trokovi broura i letaka.

1.000,00 kn

Organiziranje ostalih tribina/predavanja predvienih ovim Planom i programom za 2016.gTrokovi orgnizacije i angairanja strunjaka za tribine/predavanja4.700,00 kn

Ukupno izravni trokovi35.200,00 kn

UKUPNO I. + II. 42.200,00 kn

U Petrinji, 07.09.2015. Predsjednica Savjeta mladih Grada Petrinje Lana Posedi