1

PLAN RAZVOJA POLJOPRIVREDE OPĆINE SKRAD U RAZDOBLJU

2008. – 2018. godine

Naručitelj plana: OPĆINA SKRAD Izrada plana: Poduzetnički inkubator PINS d.o.o.Skrad

- Stela Mulc, direktor - Nataša Kozlica, ing.agr. – voditeljica Otkupne stanice - Nataša Kovačić, mag.oec.

Nositelj projekta : - PINS d.o.o Skrad

Suradnici: HZPSS, Odsjek za Primorsko-goransku županiju

- Predrag Janeš, ing.agr. – stručni suradnik za stočarstvo - Žarko Mulc, dipl.ing.agr. – stručni savjetnik

PGŽ,Upravni odjel za turizam, poduzetništvo i poljoprivredu - Mladen Brajan, dipl.ing.agr.

Korištena literatura: - Stručna literatura HZPSS-a - Pravilnik o uvjetima provedbe modela poticanja poljoprivredne proizvodnje Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva

Skrad 2007.godine

2

SADRŽAJ

SADRŽAJ..............................................................................................2 UVOD....................................................................................................3 GEOGRAFSKE KARAKTERISTIKE SKRADA U POLJOPRIVREDNOJ PROIZVODNJI................................................................................................. 5 TRENUTNO STANJE............................................................................6 PLAN RAZVOJA..................................................................................8

• OBNOVA POSTOJEĆIH VOĆNJAKA ............................................. 8 • JAČANJE PROIZVODNJE POVRĆA............................................. 10 • POTICANJE EKOLOŠKE PROIZVODNJE POVRĆA................... 11 • PROIZVODNJA SADNOG MATERIJALA .................................... 11 • OTKUP I PRERADA ........................................................................ 12 • PROIZVODNJA LJEKOVITOG BILJA .......................................... 13 • STOČARSTVO ................................................................................. 13 • PERADARSTVO..............................................................................15

PROVEDBA PROJEKATA ..................................................................18 FINANCIRANJE I MJERE POTICANJA.............................................18 PREGLED POTICAJNIH MJERA I UVJETI ZA PODNOŠENJE ZAHTJEVA ......................................................................................................19

ZAKLJUČAK ......................................................................................26

3

UVOD Dugoročnom vizijom razvoja poljoprivrede Općina Skrad mora u središte izrade svih budućih planova i strategija postaviti ljude koji tu žive, prvenstveno mlade, a postojeće resurse kojima raspolaže koristiti u duhu održivog razvoja. Održivost proizlazi iz sposobnosti ljudi da donose pravilne dugoročne odluke što podržava ispravnost odluke Općine Skrad o nužnosti izrade Plana razvoja poljoprivrede i poticanja održivosti poljoprivrede. Također, nužno je da svaki plan razvoja identificira probleme, potrebe i ciljeve te ih svede na realan nivo i time osigura ostvarenje cilja, odnosno njihovu ostvarivost. Utvrđivanjem stvarnog stanja i selekcioniranjem ciljeva za područje Općine Skrad identificirane su sljedeće aktivnosti koje je potrebno poduzeti:

- osiguranje plasmana postojeće poljoprivredne proizvodnje, - povećanje proizvodnih poljoprivrednih površina, - povećanje broja educiranih proizvođača, - povećanje raznolikosti poljoprivrednih kultura, - stvaranje proizvoda s prepoznatljivim imenom i zaštitnim znakom, - rast zapošljavanja lokalnog stanovništva, - povezivanje poljoprivredne i turističke djelatnosti s ciljem gospodarskog jačanja

regije i stvaranja prepoznatljive i jedinstvene turističke ponude Poduzimanjem navedenog ne smijemo zanemariti aspekt poljoprivredne djelatnosti koji ju čini temeljem razvoja i obogaćivanja turističke ponude, budući da je razvoj turizma Općine jedan od ciljeva jasno definiranih postojećom Strategijom. Bez proizvodnje, ponude i osiguranja opskrbe poljoprivrednih proizvoda kvalitetan dugoročan razvoj turističko-ugostiteljske djelatnosti bio bi upitan. Primjenom Plana razvoja poljoprivrede, riješit će se problemi vezani uz poljoprivrednu proizvodnju, ali će se istovremeno doprinijeti atraktivnosti Općine Skrad na turističkom tržištu. Osim standardne turističke ponude, gostima će biti omogućeno konzumiranje svježeg voća i povrća, koje će, ovisno o godišnjem dobu, biti konstantno dostupno. I sama činjenica da će veći broj površina biti uređen i kultiviran, doprinijeti će estetskom izgledu krajolika. Dostupnost voćnih i povrtnih kultura ugostiteljima otvara mogućnost podizanja kvalitete njihove ugostiteljske ponude. Poljoprivredni proizvodi i proizvodi nastali njihovim prerađivanjem, ponuđeni u prepoznatljivoj ambalaži postati će atraktivan i poznat poklon i suvenir, proistekao s područja naše Općine. Biti prvi, ali ujedno i jedinstven na tržištu, moment je kojeg ne smijemo zanemariti. No u svakom pogledu, glavni cilj ovog plana razvoja, ali i ostalih strategija i drugih Općinskih dokumenta uvijek mora biti fokusiran na zadržavanje i poticanje mladih ljudi ovog kraja i na njihovo zadržavanje i/ili vraćanje kao stručnih kadrova, koji će u svojem djelovanju biti potpomognuti i ovim Planom. Donošenjem Programa poticanja razvoja malog poduzetništva na području naše Općine otvorena je mogućnost jačem razvoju poljoprivredne djelatnosti.

4

Izrada i sadržaj Plana zasniva se na uvažavanju sljedećih ciljeva:

• Poboljšanje trenutnog stanja poljoprivrede uvođenjem poticaja prema sadašnjim mogućnostima proračuna Općine Skrad.

• Mogućnost razvoja na temelju poticaja i pomoći Općine, Županije i države, te bržim i svestranijim uključivanjem u regionalne i europske projekte i procese – koordinirano korištenje svih raspoloživih mjera poticanja u svrhu postizanja željenih ciljeva.

• Razvoj predviđenog baziran na aktivnostima i operativnom djelovanju PINS-a, te Otkupne stanice „Zeleno srce“.

• Utvrđivanje kriterija i namjene proračunskih sredstava za sufinanciranje poticaja za održanje i razvoj poljoprivrede Općine Skrad.

• Godišnjim programom poljoprivrede Općinskog vijeća utvrditi za svaku proračunsku godinuvisinu sredstava, prioritete i kriterije za poticaje i razvoj poljoprivrede.

• Dodijeljena sredstva za poticanje poljoprivrede su nepovratna, uz uvjet namjenskog trošenja.

Ovaj Plan predstavlja dokument koji utvrđuje skup osnovnih poticaja, ciljeve i dugoročno održavanje i razvoj poljoprivrede Općine Skrad, bez ulaženja u operativne tehnološko-tehničke aspekte i planiranje aktivnosti samih proizvođača. Budući da se radi o utvrđivanju poticaja koji će stvoriti jednake uvjete privređivanja za sve subjekte u poljoprivredi, osigurat će se zadržavanje sadašnjeg stanja i stimulirati razvoj - povećanje broja novih proizvođača te podizanje razine kvalitete i proširenje opsega djelatnosti postojećih.

5

GEOGRAFSKE KARAKTERISTIKE SKRADA U POLJOPRIVREDNOJ PROIZVODNJI

Zbog prirodno uvjetovanih reljefnih odrednica položaja Općine Skrad, ovdje se nalazi mali broj ravnih površina što nije pogodno za razvoj plantažnog poljoprivrednog uzgoja, koji zahtjeva prostrana i ravna tla pogodna za upotrebu poljoprivredne mehanizacije. Zbog ograničenog broja pogodnih površina, plantažni uzgoj dovodi do iscrpljenja samog zemljišta i do zagađenja proizvodnih površina i okoline jer zaštita i prihrana uključuju tretiranje kemijskim preparatima.

No zbog te karakteristike, poljoprivredne površine Općine Skrad (u suglasju sa

pravilnim rasporedom padalina, dobrom kvalitetom poljoprivrednog zemljišta s visokim udjelom humusa i hranjiva) pogodne su za druge, manje agresivne načine uzgoja, koji se odvijaju na manjim površinama i primjereniji su s obzirom na položaj i klimu gorskih predjela. Puno su fleksibilniji i omogućavaju poljoprivrednom proizvođaču postizanje visokih prinosa na manjim površinama.

Moguća je i proizvodnja sjemenskog i sadnog materijala zbog nadmorske visine,

niskih temperatura zimi i zračnih struja. To su predispozicije koje onemogućuju dolet i prezimljavanje štetnika, prvenstveno lisnih uši koje prenose virusna oboljenja i time ugrožavaju sjemensku proizvodnju.

No pojavom klimatskih promjena i globalnog zatopljenja dogodile su se i neke

promjene na našem području. Iako kraj bogat vodom, suočeni smo sa pojavom opadanja protoka vode te produženim sušnim razdobljima u ljetnim mjesecima. Taj problem poljoprivredni proizvođači rješavaju postavljanjem sistema za navodnjavanje, koji osim premošćivanja sušnog perioda omogućuje i ujednačen rast biljaka i plodova. Također su sve češće vremenske nepogode tijekom proizvodnog perioda: mraz, tuča i jaki vjetrovi. Porastao je i broj dana s maglom što šteti formiranju plodova svih vrsta voća i povrća.

Postavljanjem plastenika i mreža za zaštitu, pravilnim odabirom voćnih i povrtnih vrsta i sorata štete od tih vremenskih nepogoda mogu se smanjiti.

6

TRENUTNO STANJE

• Proizvodnja

Trenutno se na području Općine Skrad nalazi 14 poljoprivrednika upisanih u Upisnik poljoprivrednih proizvođača koji se bave stočarstvom i proizvode sljedeće poljoprivredne kulture:

- maline, jagode: 5 proizvođača - 1,2 ha površina - krumpir: 5 proizvođača - 12 ha površina - stočarstvo: 4 proizvođača - po 1 muzna krava

Osim navedenih proizvođača, na području Općine Skrad nalazi se još nekolicina manjih proizvođača koji nisu uvedeni u Upisnik, a koji proizvode lisnato i korjenasto povrće.

Također postoji i određeni broj novih, manjih voćnjaka, te stari voćnjaci koji je moguće obnoviti i staviti u funkciju. Na njima su pretežno zasađene jabuke i šljive, dok krušaka ima jako malo. Točna površina povrtnih nasada i voćnjaka nije nigdje zabilježena, a i u budućnosti će biti moguće utvrditi samo broj proizvođača koji će se uključiti u projekt obnove starih voćnjaka ili u rad otkupne stanice.

Stariji proizvođači bobičavog voća svoje nasade su zaštitili plastenicima te mrežama protiv ptica i tuče poučeni ne tako davnim nepogodama koje su im desetkovale nasade, a postavili su i sisteme za navodnjavanje. Noviji proizvođači svoje nasade nisu još zaštitili zbog visine početnog ulaganja za podizanje nasada.

Povećanom riziku od vremenskih nepogoda izloženi su nasadi krumpira koje nije moguće zaštititi zbog veličine proizvodnih parcela te tehnologije uzgoja. Većina nasada povrća može se zaštititi plastenicima i mrežama. Glavni problemi koji onemogućavaju jačanje poljoprivredne proizvodnje jesu: 1. rasparceliranost zemljišta,

2. slaba zastupljenost pojedinih vrsta, 3. nesigurno tržište, 4. needuciranost i neorganiziranost proizvođača.

Prepreku jačanju proizvodnje čini i neujednačenost kvalitete proizvoda. Poljoprivredni

proizvođač ne može se istovremeno baviti problemima proizvodnje i prodaje. Činjenica je da poljoprivredni proizvođači nude tržištu svoje proizvode pojedinačno u svakojakoj ambalaži i loše sortirane, što inače kvalitetne proizvode čini nezanimljivima i potvrđuje postojeću neorganiziranost.

Jedan od načina rješavanja postojećih problema je i formiranje tijela koje će se usredotočiti na probleme vezane uz zemljište: rasparceliranost, identifikaciju vlasništva, okrupnjavanje i sl.

Ostali problemi koji se odnose plasman proizvoda otkloniti će se sa početkom rada otkupne stanice koja će osim organiziranog otkupa, selekcioniranih proizvoda, uniformirane ambalaže pružati i stručnu pomoć pri nabavi sadnica i tijekom proizvodnje. To se odnosi isključivo na poljoprivrednike koji će se uključiti u rad otkupne stanice, dok će drugi i dalje svoje probleme rješavati samostalno.

7

• Prerada

Za sada se vrši prerada samo bobičavog voća - malina i jagoda te šumskih borovica. Najčešći proizvodi su likeri, dok su sirupi i džemovi slabije zastupljeni. Za prerađevine od bobičavog voća postoji veliki interes, ali je radom na terenu utvrđeno da treba istovremeno producirati kvalitetu i kvantitetu te konstantnu isporuku uz prepoznatljivi dizajn ambalaže.

8

PLAN RAZVOJA Plan razvoja poljoprivrede u Općini Skrad, uzimajući u obzir postojeću situaciju i resurse, treba ići u sljedećim smjerovima:

• obnova starih voćnjaka i proširenje novih, • jačanje proizvodnje povrća, • proizvodnja sadnog materijala, • otkup i prerada, • poticanje osnivanja stada sitne stoke, • poticanje proizvodnje ljekovitog bilja.

U 2008.godini treba započeti sa pripremom i provedbom tih aktivnosti.

• OBNOVA POSTOJEĆIH VOĆNJAKA

Da bi se moglo započeti sa ovom aktivnošću, prvenstveno treba napraviti inventuru postojećih starih voćnjaka i odrediti u kakovom se stanju nalaze te uz suglasnost vlasnika napraviti program obnove te zaštite i njege istih. Osim komercijalne vrijednosti ti voćnjaci su vrlo važni zbog očuvanja starih, autohtonih sorti. Ujedno su zbog svojih odlika i temelj buduće ekološke proizvodnje.

Pod «proširenjem novih voćnjaka» podrazumijeva se podizanje novih nasada, kao i proširenje već postojećih površina jer su na njima posađene novije sorte voća koje su nabavljene putem projekta Primorsko-goranske županije «Obnova trajnih nasada voćnjaka i vinograda».

2008.godina Aktivnosti sa kojima bi trebalo započeti u ovoj godini su: 1. Nabava voćnih sadnica Cilj projekta: Obnova trajnih nasada na okućnicama i manjim gospodarstvima te većim registriranim OPG (obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima ) u cilju povećanja voćarstva u Općini Skrad. Sufinanciranje nabave sadnica od strane Općine i Primorsko-goranske županije stimulirati će nove hobi i profesionalne proizvođače, kojih u ovom djelu nema mali broj, a koji oplemenjuju kraj i ambijent. Opis poslova : Pravovremena nabava i isporuka sadnica i sadnog materijala, na odgovarajućim podlogama za klimatske uvjete ovog kraja. Ukupni traženi iznos troškova za svaku godinu u cilju podizanja 0,5 ha, što je minimalno za rentabilnu proizvodnju jednog proizvođača jagodastog voća vidljiva je u nastavku teksta.

9

Tabela 1. Rentabilan trošak za proizvodnju jagoda na površini od 0,5 ha: AGROTEHNIČKE MJERE 5.000,00 MIN. BROJ SADNICA (25,000 kom) 29.000,00 NAVODNJAVANJE kap po kap 8.000,00 ŽICA ZA OGRADU 9.000,00 REPROMATERIJAL 11.000,00 UKUPNI TROŠAK: 62.000,00 Iz tabele proizlazi da za nasade bobičavog voća treba utrošiti financijska sredstva u prosječnoj visini 62.000,00 kuna godišnje za 0,5 ha nasada. Tabela 2. Rentabilni trošak za proizvodnju sadnica stablašica (jabuke,kruške šljive) na površini od 0,5 ha:

AGROTEHNIČKE MJERE 8.000,00 MINIMALNI BROJ SADNICA (1000 kom) 25.000,00 NAVODNJAVANJE kap po kap 7.000,00 UKUPNI TROŠAK: 40.000,00 2. Program obuke proizvođača - snimka postojećih voćnjaka (šljive, kruške, jabuke) - predavanja i obuka na terenu: - pravilna rezidba, - revitalizacija (čišćenje i struganje mahovine), - gnojidba (program pravilne ishrane), - uskladištenje i prerada ( sušenje, marmelade, sokovi, mošt, rakija i sl.), - navodnjavanje i zaštita nasada. Ova aktivnost, iako je prvenstveno namijenjena obnovi starih voćnjaka, jednako je važna i za njegu novih nasada te će se u njenu provedbu uključiti postojeći i novi proizvođači. - nabava voćnih sadnica (projekt «Obnova trajnih nasada voćnjaka i vinograda»): Prioritet pri narudžbi imati će sadnice koje su pogodne za naš kraj, visokog prinosa te potražnje na tržištu. Prema dosadašnjim pokazateljima to su:

• bobičavo voće: malina, jagoda, ribiz i kupina (kod koje posebno treba paziti na sortu) • stablašice: kruška, jabuka i trešnja.

- navodnjavanje i zaštita nasada (plastenici, mreže protiv ptica i tuče, ograde zbog divljači) Najvažnije je nove proizvođače upoznati sa važnošću provedbe ovih mjera i kako one utječu na proizvodnju. To će se provoditi na terenu pri podizanju novih nasada te kroz program obuke. No kako su troškovi nabave visoki, potrebno je da Općina Skrad kroz mjere poticanja poduzetništva sufinancira nabavu te opreme. Bilo po modelu Županijskog programa

10

«Obnove trajnih nasada i voćnjaka» kojim 1/2 ili 1/3 ukupnog iznosa biva sufinancirana bespovratnim sredstvima, ili omogućavanjem kredita za nabavu ove opreme. Ova mjera je potrebna kako za voćare, tako i za proizvođače povrća. Dodatni moment za proizvođače povrća je dvostruka namjena plastenika - za zaštitu i za proizvodnju sadnog materijala. Tabela 3. Predviđeni trošak navedenih aktivnosti u voćarstvu od 2008. - 2018.

Voćna kultura Trošak podizanja ili obnove 0,5 ha

Novopodignuti nasadi 2008. - 2018.

Ukupni troškovi

Bobičasto voće 62,000,00 10 ha 1.240.000,00 Stablašice 40,000,00 5 ha 400,000,00 Obnova starih voćnjaka 20.000,00 5 ha 200.000,00 Ukupno: / 20 ha 1.840.000,00

• JAČANJE PROIZVODNJE POVRĆA Proizvodnja povrća na području Općine treba, osim postojećih nasada krumpira još obuhvatiti sljedeće kulture, koje su vrlo tražene na tržištu:

- cikla, - repa, - salata, - radić, - kelj, kupus i karfiol, - mahune, - luk i češnjak.

Ova proizvodnja zanimljiva je ne samo radi vremena dospijeća, već i mogućnosti prerade što olakšava pristup tržištu i samu prodaju. Organizacija proizvodnje presadnica povrća pojeftinila bi proizvodnju te smanjila rizik gubitka.

2008.godina

Najveći poticaj poljoprivrednim proizvođačima povrća biti će početak otkupa tih proizvoda djelovanjem otkupne stanice. Zimski period će se upotrijebiti za okupljanje proizvođača i sklapanje Ugovora o suradnji. Budući da je broj proizvođača povrća malen u odnosu na proizvođače voća, u 2008.godini treba potaknuti proizvodnju povrća te pružiti stručnu pomoć proizvođačima tijekom proizvodnje te organizirati otkup.

Svakako treba nastaviti i sa projektom zaštite imena «Goranski krumpir» jer se na području Skrada nalaze i najjači proizvođači krumpira.

11

• POTICANJE EKOLOŠKE PODIZANJA POVRĆA Cilj projekta: Poticanje ekološke proizvodnje poljoprivrednih proizvođača te upotrebu ekološki proizvedenog povrća u domaćinstvima, kroz promotivnu ponudu istih u okviru manifestacija i/ili u restoranima i hotelima Gorskog kotara. Opis poslova: Pravovremena nabava sjemenskog i sadnog materijala određene kvalitete. Ukupni iznos troškova za svaku godinu u cilju podizanja 0,5 ha, što je minimalno za rentabilnu proizvodnju jednog proizvođača povrća, vidljiv je iz tablice koja slijedi. Tabela 4. Rentabilni trošak za proizvodnju povrća:

Iz tabele proizlazi da za rentabilne nasade povrća treba utrošiti financijska sredstva u prosječnoj visini 35.500,00 kuna za 0,5 ha nasada. Tabela 5. Trošak poduzimanja predviđenih aktivnosti uzgoja povrća: Povrtne kulture Trošak podizanja

0,5 ha Novopodignuti nasadi od 2008. - 2018.

Ukupni troškovi po povrtnoj kulturi

salata 35.000,00 8 ha 280.000,00 krastavci 39.000,00 4 ha 156.000,00 kupus 16.500,00 5 ha 82.500,00 krumpir 11.000,00 30 ha 330.000,00 UKUPNI TROŠAK: / 47 ha 848.500,00 • PROIZVODNJA SADNOG MATERIJALA Ovaj projekt je dugoročnog karaktera i nije ga moguće provesti za samo jednu godinu. Prvenstveno treba napraviti selekciju i odabrati najkvalitetnije proizvođače, pripremiti teren i zemljište, nabaviti potrebnu opremu i sjeme te izvršiti obuku. Stoga se u 2008.godini mora izvršiti priprema i ispitati zainteresiranost proizvođača, dok je početak realizacije planiran 2009. godine.

AGROTEHNIČKE MJERE 7.500,00 MINIMALNI BROJ SADNICA (4500) 12.000,00 NAVODNJAVANJE kap po kap 4.500,00 REPROMATERIJAL 8.000,00 OSTALI TROŠKOVI 3.500,00 UKUPNI TROŠAK: 35.500,00

12

• OTKUP I PRERADA Otkup proizvoda vršit će se putem Otkupne stanice „Zeleno srce". Kada se stvori kritična masa poljoprivrednih proizvođača iste kulture započet će se sa sljedećom fazom - organizacijom prerade. Za organizaciju rada zadužen je voditelj otkupne stanice koji će, uz pomoć PINS-a, svojim redovnim aktivnostima osiguravati promociju projekta među lokalnim stanovništvom i brinuti se o daljnjem poticanju proizvodnje, provoditi aktivnosti u cilju što lakšeg pokretanja i proširenja poljoprivredne proizvodnje i iznalaženja financijskih sredstava. U kasnijoj fazi otkupna stanica će se osamostaliti i postati zasebni profitni centar, na primjer zadruga.

U suradnji sa stručnim službama (Centar za brdsko - planinsku poljoprivredu i HZPSS, Ispostava Delnice) proizvođači će se opskrbljivati sa kvalitetnim sadnicama i rasadnim materijalom. Proizvodnja će biti pod stručnim nadzorom kako bi urod bio što bolji i kvalitetniji te pravovremeno tempiran za berbu. Otkup i dostavu robe na tržište, doradu te nabavu ambalaže organizirati će PINS i voditelj Otkupne stanice. Proizvodnja ambalaže (na primjer kašeta) planira se u budućnosti organizirati u suradnji sa zainteresiranim poduzetnikom s našeg područja.

Proizvođačima koji sklope Ugovor sa Otkupnom stanicom, osim otkupa, ambalaže i stručne pomoći, osigurati će se u daljnjem radu i nabava sadnog materijala i zaštitnih sredstava.

2008.godina

Početak otkupa od proizvođača koji imaju sklopljen ugovor sa Otkupnom stanicom. U prvoj godini rada osigurat će im se otkup proizvoda, sortiranje i pakiranje, ambalaža i prijevoz robe te plasman. Organizaciju i nadzor tih poslova vršiti će voditelj Otkupne stanice uz podršku PINS-a.

Planiran je otkup postojećih proizvoda kojih ima u dovoljnoj količini (maline, jagode,

krumpir i sl.), ali će se i uključiti i proizvođači manjih količina drugih vrsta za koje postoji interes na tržištu (na primjer: trešnje, jabuke, salata). Također će se poduzeti aktivnosti na poticanju organizacije proizvodnje drugih poljoprivrednih kultura te će se izvršiti pregovori sa proizvođačima sadnog materijala.

Istovremeno će se vršiti ispitivanje tržišta vezano uz vrste povrća, voća, količinu,

način i vrstu pakiranja te izgled ambalaže. Iako će se dio ovih aktivnosti provesti i tijekom zime 2007. , najbolji pokazatelji i smjernice postat će vidljivi tek kada se roba plasira na tržište. Temeljim tih podataka izraditi će se strategija proizvodnje i nastupa na tržištu u budućnosti.

13

• PROIZVODNJA LJEKOVITOG BILJA Provedbom projekta «Proizvodnja ljekovitog bilja po ekološkim načelima na području Gorskog kotara» utvrđeno je da se na našem području može uzgojiti visokokvalitetno ljekovito bilje, te je isto moguće preraditi u čajeve, tinkture ili hidrolate kao temelj za proizvodnju raznih ljekovitih pripravaka. Ovaj projekt je dugoročan te će se u sljedećoj godini započeti sa okupljanjem zainteresiranih proizvođača kao i sa ispitivanjem tržišta. Ukoliko se stvori jezgra proizvođača, u sklopu Otkupne stanice vršit će se otkup i pakiranje i ljekovitog bilja (svježeg i sušenog). • STOČARSTVO Predviđeni troškovi u području stočarstva kako slijedi:

1. Troškovi umjetnog osjemenjivanja muznih krava Postizanje veće efikasnosti osjemenjivanja, te povećanje kvalitete i količine mlijeka i mesa, uz selekciju pasmina. Visina poticaja: Sufinanciranje do 50% troškova umjetnog osjemenjivanja muznih krava. Uvjeti za dobivanje poticaja: Sredstva, namijenjena osjemenjivanju, isplaćuju se krajnjem korisniku na temelju ispostavljenog računa o obavljenoj usluzi.

2. Troškovi za veterinarske usluge Osiguranje dobrog zdravstvenog stanja stoke s ciljem povećanje kvalitete i količine mlijeka i mesa. Visina poticaja: Pokrivanje troškova preventivnog liječenja i bolesti stoke do 50%. Uvjeti za dobivanje poticaja: Sredstva za veterinarske usluge isplaćuju se krajnjem korisniku na temelju ispostavljenog računa o obavljenoj usluzi.

3. Poticaji za kvalitetu mlijeka Sredstva su namijenjena poticanju kvalitete mlijeka, kroz osiguranje veće higijene i ostvarivanje veće financijski dobiti. Visina poticaja: Za 1 litru mlijeka do l kune za ekstra i I. klasu mlijeka. Za 1 litru mlijeka do 0,50 lipa za II. i III. klasu mlijeka. Uvjeti za dobivanje poticaja: Sredstva se isplaćuju po podnošenju zahtjeva uz predočenje računa s definiranom kvalitetom mlijeka.

14

4. Nabavka laktofriza za očuvanje kvalitete mlijeka Potpora je potrebna radi očuvanja što bolje kvalitete mlijeka kod poljoprivrednika. Visina poticaja: Pokrivanje troškova do 50 % od ukupnog iznosa kupnje laktofriza. Uvjeti za dobivanje poticaja: Sredstva se isplaćuju po podnošenju zahtjeva uz predočenje računa.

5. Sufinanciranje prijevoza mlijeka Sredstva su namijenjena pokrivanje nerentabilnog prijevoza mlijeka do mljekara i neophodna su za redoviti odvoz mlijeka, a time i osiguravanje proizvodnje mlijeka. Visina poticaja: Sufinanciranje do rentabilnosti prijevoza, a može biti i do 100% troškova prijevoza. Uvjeti za dobivanje poticaja: Sredstva se dodjeljuju pravnim i fizičkim osobama koja vrše prijevoz mlijeka. Visina sredstava za tu namjenu zavisi od raspoloživih sredstava i na osnovu godišnjeg izračuna troškova sklapa se ugovor s prijevoznikom.

6. Poticaj za prvotelke Sredstva su namijenjena za obnovu stočnog fonda i povećanje količine mlijeka. Visina poticaja: Do 1.000,00 kuna po prvotelki . Uvjeti za dobivanje poticaja: Sredstva se isplaćuju po podnošenju zahtjeva uz potvrdu veterinara o teljenju prvotelke.

7. Poticaji za stoku sitnog zuba (ovce, koze, svinje, divljač i dr.) Sredstva su namijenjena poticanje nabavke ili uzgoja stoke sitnog zuba, što osigurava obnovu stočnog fonda i veću količinu mesa i drugih proizvoda životinjskog podrijetla. Visina poticaja: Do 500,00 kuna po jedinki. Uvjeti za dobivanje poticaja: Sredstva se isplaćuju po podnošenju zahtjeva uz predočenje računa o nabavi ili potvrde o brojčanom stanju stoke. Poticaje mogu ostvariti vlasnici koji se pridržavaju uzgojnih mjera po pravilima struke. Za traženje poticaja za postojeće stado poljoprivredno gospodarstvo mora posjedovati: 5 grla rasplodnih ovaca ili koza 5 grla lopatara ili muflona 2 rasplodne krmače

8. Poticanje sustava krava-tele Sredstva su namijenjena za poticanje proizvodnje zbog postojećeg stanje na tržištu, to jest primijećenog nedostatka goveđeg mesa na tržištu Hrvatske i EU-a. Visina poticaja: Do 300 kuna po grlu. Uvjeti za dobivanje poticaja: Minimalno 15 grla u sustavu krava-tele.

15

9. Poticanje konjogojstva Razvoj konjogojstva na području Općine Skrad. Visina poticaja: Iznos po rasplodnoj kobili do 300 kuna. Uvjeti za dobivanje poticaja: Gospodarstva sa minimalno 4 rasplodne kobile. Potrebno predočiti potvrdu o postojanju grla od strane Hrvatskog stočarsko-selekcijskog centra.

10. Troškovi za kupnju matičnih stada Razvoj i povećanje interesa za poljoprivredu na području Općine Skrad. Visina poticaja: Iznos po rasplodnoj kobili do 50% od ukupnog iznosa kupljenog matičnog stada. Uvjeti za dobivanje poticaja: Gospodarstva koja kupuju minimalno 5 krava ili 10 rasplodnih ovaca. Troškovi se pokrivaju na temelju predočenja potvrde. • PERADARSTVO Cilj projekta : Povećanjem broja peradi na obiteljskim gospodarstvima povećati će se proizvodna mesa peradi i jaja u obiteljskim domaćinstvima , time otvoriti peradarska proizvodnja te će se stvoriti dodatni prihod u OPG kao i eventualno zapošljavanja i otvaranja novih obrta i poduzetništva . Opis poslova : - organizirana opskrba jednodnevnih pilića za tov - opskrba domaćinstva jednodnevnim ili starijim pilićima nesilica za proizvodnju jaja - uključivanje Veterinarske stanice koja može osigurati i provoditi zdravstvenu zaštitu - uključivanje HZPSS I SS (Selekcijske službe ) kao institucije za pomoć proizvođaču u proizvodnji Tom bi se aktivnošću utjecalo na povećanje broja peradi promjenu pasminske strukture, načinu dosadašnje hranidbe i držanja peradi. Tabela 6. -Rentabilni trošak za uzgoj brojlera TOV BROJLERA UGINUĆE 4% konverzija hrane 1,8 kg/ kg prirasta TRAJANJE TOVA 42 dana komada u turnusu 1000 NAČIN DRŽANJA podni broj turnusa godišnje 6

16

Tabela 7.- Kalkulacija troškova kalkulacija troškova

količina jedinica mjere

koeficijent jedinična cijena

ukupno kn/ turnus

EUR/ turnus

brojleri kg 2,00

2.000 kg 0,96 8,20 15.744,00 2.090,84

ukupni prihod

15.744,00 2.090,84

jednodnevni pilići

1.000 kom 1,04 2.00 2.080,00 276,23

stočna hrana

8.160,00 1.083,67

veterinarski .troškovi

500,00 66,40

čišćenje objekta

1.000,00 132,80

UKUPNI TROŠAK

11.740,00 1.559,10

trošak proizvodnje kn/ kg

5,87

0,78

Tabela 8. - Tehnologija hranidbe Vrsta Količina Jed mjere Jedinična cijana Ukupno

kn/turnus starter 21% 1.000,00 kg 2,40 2.400,00 grover 1,18% 1.700,00 kg 2,25 3.825,00 grover 2,16% 900,00 kg 2,15 1.935,00 Ukupno 8.160,00 Dnevni rentabilni trošak za proizvodnju kokošjih jaja (prikazan u tablicama 9.,10. i 11.) Tabela 9. Proizvodnja kokošjih jaja od 1 nesilice

način držanja

kavezni

proizvodni vijek 365 dana pronesak nesilice 22 tjedna uginuće 4%

17

Tabela 10. Kalkulacija troškova

količina jedinica mjere

koeficijent jedinična cijena

ukupno kn/ kljun

EUR/kljun

jaja 290 kom 0,85 246,50 32,74 izlučene nesilice

1

kom

1

10,00

10,00

1,33

UKUPNI PRIHOD

256,50

34,06

obnova jata

1 kom

1

40,00

40,00

5,31

stočna hrana

107,10

14,22

veterinarski troškovi

2,00

0,27

održavanje kaveza

5,00

0,66

ambalaža za jaja

10

kom

0,50

5,00

0,66

UKUPNI TROŠAK

159,10

21,13

trošak proizvodnje kn/ kom

0,55

0,07

Tablica 11. - Tehnologija hranidbe ( kalkulacija –prikaz u tablici ) Vrsta Količina po 1

nesilici Jedinica mjere Jedinična

cijena Ukupno kn/ kljun

smjesa za nesilice 16,5 %

15

kg

2,50

37,50

smjesa za nesilice 15%

29

kg

2,40

69,60

UKUPNO kn/nesilici

107,10

18

PROVEDBA PROJEKATA Nositelj provedbe Plana razvoja poljoprivrede Općine Skrad je poduzetnički inkubator PINS d.o.o. Skrad tj. Otkupna stanica „Zeleno srce“ , dok će suradnici na projektu biti stručne službe: Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu – Podružnica Delnice, zatim Centar za brdsko-planinsku poljoprivredu iz Stare Sušice te Upravni odjel za turizam, poduzetništvo i poljoprivredu Primorsko-goranske županije sa svojim poticajnim mjerama i programima.

FINANCIRANJE I MJERE POTICANJA Financiranje provedbe Plana provoditi će se kandidiranjem pojedinih projekata proisteklih iz Plana razvoja poljoprivrede na natječaje koje raspisuje Županija, odnosno Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva i/ili Ministarstvo turizma, prometa i veza. Također će se koristiti i poticajni, namjenski krediti pri ishodovanju kojih će poljoprivrednicima pomoći Poduzetnički inkubator, razne poticajne mjere Ministarstva poljoprivrede namijenjene poljoprivrednim proizvođačima, te dobivena sredstva temeljem natječaja koji podržavaju poljoprivrednu djelatnost ili neki njen segment. S obzirom na opseg i trajanje predviđenih aktivnosti Plana, nije moguće sa sigurnošću utvrditi točan ukupan iznos koštanja koji bi bio potreban za provedbu istog, jer je 2008. godine svojevrsna pilot-godina. S točnom projekcijom financijskih sredstava raspolagati ćemo tek sljedeće godine, kada se ostvari povrat informacija sa terena i kada će se moći izradit akcijski plan. Zbog toga u sljedećoj godini Općina treba ostati uključena u poticajne projekte koje provodi Primorsko-goranska županija u suradnji sa Centrom za brdsko-planinsku poljoprivredu. Svakako treba nastaviti i sa „Mjerama poticanja poduzetništva na području Općine Skrad“ sa kojima je započela protekle, 2007.godine. Najveću financijsku pomoć poljoprivredni proizvođači trebaju pri osnivanju i proširenju poljoprivrednih nasada, a za što mogu koristiti mjere poticaja Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva te Primorsko-goranske županije i Općine Skrad.

19

PREGLED POTICAJNIH MJERA I UVJETI ZA PODNOŠENJE ZAHTJEVA

1) Zahtjeve za poticaje podnosi nositelj poljoprivrednog gospodarstva (u daljnjem tekstu:

korisnik), a čine ih ispunjeni obrasci zahtjeva za poticaje i propisana prateća dokumentacija.

2) Iznimno zahtjeve za poticaj za ribarstvo podnosi fizička i pravna osoba sukladno

Zakonu o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu (u daljnjem tekstu: Zakon).

3) Zahtjevi za poticaj se podnose na posebnim obrascima koji su tiskani uz ovaj Pravilnik

i njegov su sastavni dio, i to: 1. poticaj za ratarske kulture, vinograde, voćne vrste I. i II. skupine, jagode, hmelj, nasad lavande i buhač, livade, pašnjake, (u daljnjem tekstu: poticaji po proizvodnoj površini), na Obrascu kojeg izdaje Ured državne uprave u županiji (u daljnjem tekstu: Ured) u kojem je poljoprivredno gospodarstvo upisano u Upisnik, a čija struktura odgovara Obrascu br. 1 2. za podizanje višegodišnjih nasada te nasada hmelja i nasada lavande, na Obrascu br. 3 3. za podizanje matičnih nasada, na Obrascu br. 3a 4. za mlijeko, na Obrascu br. 4 5. u stočarstvu, na Obrascu br. 5 6. za med, na Obrascu br. 5b Obrasci zahtjeva za poticaje moraju biti ispunjeni u skladu s datim uputama, a potpisuje ih korisnik, koji svojim potpisom jamči da: – je upoznat s odredbama Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu – je pažljivo pročitao i poštivao navedene upute za ispunjavanje obrasca, – su podaci navedeni u obrascu istiniti, – će omogućiti inspekcijski nadzor Uvjet za ostvarivanje poticaja u biljnoj proizvodnji i stočarstvu je 1. pravodobno podnošenje zahtjeva za poticaj, 2. rješenje o upisu poljoprivrednog gospodarstva u Upisnik, 3. ispunjavanje minimalno poticanih količina

20

POTICAJI U BILJNOJ PROIZVODNJI

Pri ostvarivanju poticaja u biljnoj proizvodnji pojedini izrazi imaju sljedeće značenje: 1. matični nasad je novo podignuti višegodišnji nasad podignut sortno čistim i zdravstveno ispravnim sadnim materijalom koji se isključivo koristi za proizvodnju reprodukcijskoga sadnog materijala, odnosno vegetativnih podloga, plemki, reznica, korjenjaka i korjenovih izdanaka. 2. voćnjak je nasad pojedine voćne vrste I. i II. skupine prema Zakonu te ostalih nespomenutih voćnih vrsta ako broj stabala, ovisno o podlozi, zadovoljava minimum naveden u tablici 1., 3. nasad hmelja je nasad čiji broj biljaka zadovoljava minimum naveden u tablici 1., 4. nasad lavande je nasad čiji broj biljaka zadovoljava minimum naveden u tablici 1.

Korisnik ostvaruje po proizvodnoj površini samo jedan poticaj godišnje.

1) Korisnik podnosi zahtjev za poticaj za podizanje višegodišnjih nasada ( voćnjaka, nasada hmelja i nasada lavande) Ministarstvu jednom godišnje, na Obrascu br. 3, najkasnije 6 mjeseci od podizanja nasada. (2) Zahtjev za poticaj može se podnijeti za nasad koji je podizan u prethodnom razdoblju od najviše jedne i pol kalendarske godine računajući unatrag od završetka sadnje navedenog u Obrascu 3. Korisnik uz zahtjev pravilnika prilaže: – kopiju katastarskog plana s označenom parcelom/parcelama ili dijelom parcele na kojoj je podignut nasad, - potvrdu lokalne samouprave o lokaciji višegodišnjeg nasada ako se nalazi na području s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi, – dokaz da je vlasnik ili dokaz da je u posjedu poljoprivrednog zemljišta na kojem je podignut novi nasad minimalno u idućih 10 godina, – račun ili ovjeren preslik računa o kupnji deklariranog sadnog materijala kojim je podignut nasad, otpremnica i deklaracija uz otpremnicu, – podatke o kemijskoj analizi tla i preporuci gnojidbe izdanih od ovlaštenih institucija, (navedeni podaci nisu potrebni za podizanje nasada lavande za zahtjeve manje od 0,25 ha)

21

POTICAJI U STOČARSTVU

Pri ostvarivanju poticaja u stočarstvu pojedini izrazi imaju sljedeće značenje: 1. mliječna krava je grlo namijenjeno proizvodnji mlijeka, 2. krava u sustavu krava-tele je krava koja daje potomstvo i od kojeg je jedini prihod prirast teleta, 3. krava dojilja je grlo kombinirane ili mesne pasmine te križanki kombiniranih i mesnih pasmina čija je osnovna namjena proizvodnja teladi. 4. utovljena junad, utovljene svinje i utovljeni kunići jesu grla od kojih se klanjem proizvodi meso, 5. rasplodni bik, nerast, ovan, jarac, pastuh, magarac jest uzgojno valjano grlo upisano u Središnji popis muških rasplodnih grla koje vodi HSC (Hrvatski selekcijski centar ), 6. rasplodna krmača, ovca, koza, kobila, magarica, ženka kunića jest grlo koje daje potomstvo i koristi se u rasplodu, 7. prvotelka i prvoždrepkinja je uzgojno valjano matično grlo koje je prvi put dalo potomstvo, 8. prvopraskinja, ojanjena šilježica i ojarena jarica je uzgojno valjano grlo koje je prvi put dalo potomstvo, 9. pilenke kokoši i pura jesu uzgojno valjana perad, hibridi djedovskih i roditeljskih generacija, 10. utovljeno tele za bijelo meso je tele Holstein pasmine starosti do 180 dana, kojem je nakon klanja težina trupa 100 – 130 kg.

Poljoprivredno gospodarstvo – pravna osoba može biti korisnik poticaja u stočarstvu ako je vlasnik životinje za koju podnosi zahtjev.

POTICAJI U PROIZVODNJI MLIJEKA

(1) Korisnik poticaja za proizvodnju mlijeka je poljoprivredno gospodarstvo koje je vlasnik grla namijenjenih proizvodnji mlijeka i koje isporučuje mlijeko sa svoje farme. (2) Korisnik podnosi zahtjev za poticaje za kravlje, ovčje i kozje mlijeko HSC-u, na Obrascu br. 4, jednom godišnje u roku 60 dana od početka isporuke mlijeka za tekuću godinu, za sve količine koje će isporučiti u tekućoj godini. (3) Zahtjev za poticaje iz prethodnog stavka sadrži izjavu o planiranom obujmu proizvodnje tekuće godine, koji ne smije biti manji od minimalno poticane količine iz DODATKA III. Zakona. (4) Korisnik zahtjev iz stavka 2. ovoga članka nadopunjuje mjesečno u HSC-u, koji prikuplja podatke o stvarno isporučenim količinama i kakvoći mlijeka. (5) Objekti za preradu mlijeka upisani u Upisnik odobrenih objekata za preradu mlijeka dužni su HSC-u dostaviti podatke o otkupljenim količinama mlijeka po korisnicima, do 10-og u mjesecu za prethodni mjesec. (6) Ako otkup mlijeka organiziraju pravne osobe koje nisu upisane u Upisnik odobrenih objekata za preradu mlijeka, dužne su svaki mjesec popis proizvođača s podacima o otkupljenim količinama isporučenog mlijeka dostaviti ovlaštenim objektima za preradu mlijeka koji su to mlijeko otkupili.

22

POTICAJI ZA TELAD

(1) Korisnik podnosi zahtjev za poticaj za utovljenu telad za proizvodnju bijelog mesa HSC-u, na Obrascu br. 5., tromjesečno, i to za razdoblje tekuće godine: – siječanj – ožujak do 30. travnja – travanj – lipanj, do 31. srpnja – srpanj – rujan, do 31. listopada – listopad – prosinac, do 31. siječnja iduće godine. (2) Zahtjev za poticaj koji se podnosi prvi put za tekuću godinu mora sadržavati minimalno poticani broj zaklanih grla iz DODATKA III. Zakona. (3) Korisnik uz zahtjev prilaže, račun ili otpremnicu te Izvod iz zapisnika s linije klanja. (4) Poticaj se ostvaruje za grla koja su prijavljena HSC-u kroz dokaz o stavljanju grla u tov na Obrascu 5a. (5) Korisnik ne ostvaruje pravo na poticaj za grlo koje je ranije izlučeno iz tova zbog opravdanih razloga, ali ono ulazi u obračun minimalno poticane količine.

Korisnik podnosi zahtjev za poticaj za mliječne krave, krave u sustavu krava tele, krave-dojilje, ovce, ovnove, koze, jarčeve, krmače, nerastove, kobile i pastuhe te pčelinje zajednice HSC-u na Obrascu br. 5., jednom godišnje od 1. veljače do 15. rujna.

POTICAJI U PERADARSTVU

(1) Korisnik podnosi zahtjev za poticaj za djedovske i roditeljske rasplodne pilenke kokoši i pura te za ženke uzgojno valjanih kunića HSC-u na Obrascu br. 5, nakon njihova uključivanja u proizvodnju, polugodišnje, i to za razdoblje tekuće godine: – siječanj – lipanj, do 31. srpnja, – srpanj – prosinac, do 31. siječnja iduće godine. (2) Zahtjevu za poticaj za rasplodne pilenke kokoši i pura prilaže se: – popunjeni obrazac Registracija matičnog jata peradi, – potvrda o podrijetlu jata, – kopija ulaznog računa za uvezeno jato, – jedinstvena carinska deklaracija (JCD) za uvezeno jato. (3) Korisnik poticaja je po završetku proizvodnje jata dužan dostaviti popunjen obrazac Proizvodni rezultati matičnih jata peradi.

Uz zahtjeve za poticaj iz članka 28., i 29. Pravilnika potrebno je priložiti dokaz nadležne veterinarske organizacije koju je korisnik primio o obavljenoj kontroli zdravlja svih grla u stadu u skladu s važećom Naredbom o mjerama zaštite zdravlja životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju.

23

POTICAJI ZA LIVADE I PAŠNJAKE

(1) Korisnik podnosi zahtjev za poticaje po hektaru livada i pašnjaka jednom godišnje od 15. travnja do 31. svibnja Uredu u kojem je korisnik upisan u Upisnik, na Obrascu br. 1. (2) Za izračun godišnje minimalno poticane količine za dobivanje poticaja po ha livada i pašnjaka koristi se broj i kategorije goveda, ovaca, koza i konja prijavljenih u jedinstveni registar domaćih životinja. (3) Potvrdu iz jedinstvenog registra domaćih životinja korisnik prilaže Uredu radi obračuna poticaja, u razdoblju od 1. rujna do 30. studenoga. (4) Minimalno poticana površina livada ili pašnjaka jest 1 ha.

IZRAČUN VISINE POTICAJA Poticaj u biljnoj proizvodnji se odobrava za stvarno korištene površine koje korisnik prijavljuje u zahtjevu za poticaj i ne prelaze površine iz radnih evidencija (katastar, registri trajnih nasada) te ispunjavaju sve uvjete za pojedinu vrstu poticaja.

Poticaj u stočarstvu se odobrava za stvaran broj životinja koje korisnik prijavljuje u zahtjevu na poticaj i ne prelaze broj iz radnih evidencija (jedinstveni registar životinja, popis pčelinjih zajednica) te ispunjavaju sve uvjete za pojedinu vrstu poticaja.

Tablica 1. - MINIMALNI BROJ STABALA/BILJAKA PO HA POTREBAN ZA OSTVARIVANJE PRAVA NA POTICAJ

Šifra kultura Vrsta kom/ha

0803 Lavanda 3000 1601 Jabuka na sjemenjaku 200 1602 Jabuka na MM 106 500 1603 Jabuka na M9 1800 1604 Kruška na sjemenjaku 300 1605 Kruška na dunji 1250 1607 Kupina 2500 1608 Malina 4000 1615 Trešnja na Prunus avium 120 1616 Trešnja na Prunus mahaleb 150 1617 Trešnja na Colt 500 1618 Trešnja na Gissela 1000 1619 Višnja 300

24

1620 Šljiva 300 1621 Orah 100 1623 Lijeska 300 1624 Kesten 150 1628 Crni i crveni ribiz 2500 1629 Ogrozd 2000

Tablica 2. – USKLAĐENJA VISINE POTICAJA ZA TOV JUNADI

prosječna klasa isporučene junadi

čimbenik usklađenja

E 1,10

U 1,05

R 1,00

O 0,95

P 0,90

Tablica 3. – USKLAĐENJA VISINE POTICAJA ZA MLIJEKO

Vrijednost jedinice / kn

Vrsta mlijeka Masti (M) Bjelančevine (B)

Područje s težim

uvjetima gospodarenja

Ostala područja

Područje stežim

uvjetima gospodarenja

Ostala područja

Kravlje 0,1378 0,0853 0,1688 0,1045

Ovčje 0,0789 0,0584 0,2191 0,1623

Kozje 0,1586 0,1172 0,3092 0,2290

25

USKLAĐENJE POTICAJA ZA KRAVLJE MLIJEKO GLEDE NJEGOVE KAKVOĆE (tablice 4. i 5.)

Tablica 4.

Razvrstavanje u klase Dodatak na kakvoću – kn/l Ispravak

vrijednosti Klasa Broj mikroorganizama

Broj somatskih

stanica

Područje s težim uvjetima gospodarenja

Ostala područja

1,125 E ≤ 50.000 ≤ 400.000 0,131 0,081

1,025 I ≤ 100.000 ≤ 400.000 0,026 0,016

0,95 II ≤ 400.000 ≤ 600.000 -0,052 -0,032

0,85 III > 400.000 > 600.000 -0,157 -0,097

Napomena: Pri određivanju ispravka vrijednosti kravlje mlijeko razvrstava se u onaj razred za koji je utvrđena niža klasa odnosno veći broj somatskih stanica.

Tablica 5.

Razvrstavanje u klase Dodatak na kakvoću – kn/l Ispravak vrijednosti Klasa Broj mikroorganizama Područje s težim uvjetima

gospodarenja Ostala područja

1,10 I ≤ 1.000.000 0,135 0,10

1,00 II ≤ 1.500.000 0,000 0,00

0,90 III > 1.500.000 -0,135 -0,10

Napomena: Poticaji se mogu ostvariti preko ministarstva poljoprivrede i vodnog gospodarstva u voćarstvu za min.količinu 0,5 ha posađenog nasada kao godišnji poticaj; te programom podizanja novih nasada u voćarstvu .U čemu Primorsko goranska županija financira 50 % ,a lokalne samouprave 1/3 , dok preostali iznos proizvođač plaća sam.

Poticaji livada i pašnjaka Primorsko goranska županija financira 50 % za DTS (djetelinsko travnim smjesama)za livade i pašnjake veće od 1000 m2 .

Poticaja za peradarstvo nema ,a poticaji za govedarstvo navedeni su u tablici .

26

ZAKLJUČAK Predloženi Plan razvoja poljoprivrede Općine Skrad otvara brojna pitanja i ostavlja mogućnost njegova daljnjeg unapređenja i definiranja. Općina Skrad je u suradnji sa Poduzetničkim inkubatorom već nekoliko puta napravila iskorake (pionirske), što dokazuje da dugoročno i planski razmišlja. Ne postoji razlog kako se ta suradnja i u budućnosti ne bi nastavila. Izradom Plana razvoja poljoprivrede naše Općine, Poduzetnički inkubator je uvidio i želi ukazati na manjkavost podataka te praćenje kretanja i problema u poljoprivredi. Primjena predloženog Plana, uz kasnije unapređenje, omogućiti će premošćivanje problema. Jedan od ciljeva je i stvaranje baza podataka. Manje važna nije niti selekcija informacija o poticajnim mjerama i dostupnost istih svim zainteresiranim stranama na jednom mjestu.

Višestruki povrat poticanja poljoprivredne djelatnosti na području Općine, ogledat će se između ostalog kroz uređenost površina, stvaranje novih prepoznatljivih proizvoda, bogatstvo ponuda, zapošljavanje i gospodarsko jačanje Općine Skrad.