91
 1 Sveučilište u Rijeci RADNA VERZIJA PLAN RAZVOJA TURIZMA OPĆINE KOSTRENA Općina Kostrena

Plan razvoja turizma - radna verzija.pdf

Embed Size (px)

Citation preview

  • 1

    Sveuilite u Rijeci

    RADNA VERZIJA

    PLAN RAZVOJA TURIZMA OPINE KOSTRENA

    Opina Kostrena

  • 2

    PREDGOVOR:

    Opina Kostrena je vrlo osebujan primjer promiljanja razvoja. Po povrini i broju stanovnika mala opina, po poloaju i prirodi priobalna, mediteranska, urbano ureena, okruena snanom industrijom. Kostrena je opina duge pomorske tradicije, s puno sadraja autohtone povijesti i naslijea, u hrvatskim i regionalim uvjetima s visokim osobnim i drutvenim standardom. Kostrena je i opina s dugom tradicijom turizma, ali opet osobita po dugoronoj stagnaciji i zaostajanju u djelatnosti koja joj se prirodno, prometno i iskustveno namee.

    Sloenost promiljanja razvoja turizma opine Kostrena, polazei od navedenih i drugih brojnih obiljeja, trendova svjetskog turizma i promjenama turistike potranje, rezultirala je opredjeljenjem da se pristupi izradi Plana razvoja, a ne Akcijskog plana koji ima znatno ui smisao operativnog provoenja zadanih ciljeva. Na taj nain Planom se obuhvaa iri pristup razvoja turizma svrhom da se izloi i sustav upravljanja utemeljen na modelu integralnog upravljanja kvalitetom.

    U ovom konteksu vrijedi istai da opredjeljenje u tom pravcu najveim dijelom proizlazi iz ocjene o visokom stupnju raspoloenja turistike zajednice i lokalne samouprave za promiljanje razvoja koji je suglasan suvremenim kretanjima i rjeenjima u svjetskoj praksi.

    Jednim dijelom, upravo zbog navedenog pristupa, sadraj Plana izlae i edukacijske osnove, sve u elji da izabrane odrednice razvoja budu razumljive to je mogue irem krugu korisnika Plana.

    Obzirom na raspoloenje i potencijal, Plan e se u najveoj mjeri i ostvariti, a to je dijelom, ovisno i o eksternim initeljima na koje lokalna zajednica ne moe utjecati. Monitoring, kao uvjet provedbe Plana, ukazat e narednih godina koje su izmjene i dopune, odnosno korekcije neophodne:

    U izradi ovog Plana, autori su imali veliku podrku Turistike zajednica opine Kostrena i Poglavarstva opine Kostrena, na emu iskreno zahvaljujemo i preporuamo se za buduu suradnju.

  • 1

    SADRAJ 1. TEORIJSKE OSNOVE RAZVOJA TURIZMA I SUVREMENI TRENDOVI .................................... 2

    1.1. DEFINIRANJE POJMOVA ................................................................................................................ 2 1.2. TRENDOVI NA TURISTIKOM TRITU .......................................................................................... 3 1.3. TURIZAM STALNO RASTUA INDUSTRIJA ............................................................................... 8 1.4. OBILJEJA PRIOBALNIH TURISTIKIH DESTINACIJA...................................................................... 9

    2. RESURSNA PODLOGA ZA RAZVOJ TURIZMA OPINE KOSTRENA ...................................... 14

    2.1. POLAZITA IZRADE PLANA RAZVOJA TURIZMA OPINE KOSTRENA .......................................... 14 2.2. PROCJENA RASPOLOIVE RESURSNE OSNOVE ZA RAZVOJ TURIZMA NA PODRUJU OPINE KOSTRENA ......................................................................................................................................... 19

    3. SWOT ANALIZA I TRINE MOGUNOSTI.......................................................................................... 29

    3.1. KRITIKI DANAS I ELJENO SUTRA ............................................................................................. 29 3.2. SWOT ANALIZA ......................................................................................................................... 30 3.3. POZICIONIRANJE NA TRITU ..................................................................................................... 32

    4. RAZVOJNI MODEL ...................................................................................................................................... 36

    4.1. IZBOR MODELA RAZVOJA............................................................................................................ 36 4.2. CILJEVI RAZVOJA TURIZMA OPINE KOSTRENA ......................................................................... 40 4.3. VIZIJA ......................................................................................................................................... 41 4.4. MATRICA PROIZVODA................................................................................................................. 42 4.5. MJERE I PROGRAMI PODRKE REALIZACIJI RAZVOJNOG MODELA .............................................. 44 4.6. KLJUNI RAZVOJNI PROJEKTI ..................................................................................................... 46

    4.6.1. A) Razvojni projekti-realizacija mogue u kraem razdoblju........................................................... 46 4.6.2. B) Razvojni projekti koji osiguravaju visoku razinu konkurentnosti.................................................. 53 (realizacija mogua u srednjoronom razdoblju)........................................................................................ 53

    5. MARKETING DESTINACIJE KOSTRENA (POLAZITE) .................................................................... 58

    5.1. PRISTUP DESTINACIJSKOM MARKETINGU ................................................................................... 58 5.2. MARKETINKO POZICIONIRANJE ................................................................................................ 59 5.3. IZABRANI SADRAJI MARKETINGA ............................................................................................. 60

    5.3.1. Selektivne vrste turizma i doivljaji na podruju destinacije Kostrena.............................................. 60 5.3.2. Promocija........................................................................................................................................... 62 5.3.3. Brandiranje destinacije Kostrena ...................................................................................................... 63

    6. IMPLEMENTACIJA PLANA I KONTROLA PROVEDBE ..................................................................... 65

    6.1. EDUKACIJA ................................................................................................................................. 65 6.1.1. Polazita programa (strategije) edukacije ........................................................................................ 65 6.1.2. Sadraj i korisnici .............................................................................................................................. 65

    6.2. MODEL ORGANIZACIJE I UPRAVLJANJA TURISTIKIM AKTIVNOSTIMA ...................................... 67 6.2.1. Utemeljenje podrke za upravljanje razvojem ................................................................................... 68 6.2.2. Odbor za razvoj turizma Opine Kostrena ........................................................................................ 70 6.2.3. Model upravljanja razvojem turizma opine Kostrena ...................................................................... 72

    6.3. PROVEDBA PLANA ...................................................................................................................... 73 6.4. KONTROLA I PRILAGOAVANJE PLANA RAZVOJA TURIZMA OPINE KOSTRENA ...................... 77

    6.4.1. Indikatori razvoja turizma Opine Kostrena (pogled unaprijed)....................................................... 78 6.4.2. Plan uspostave kontrole .................................................................................................................... 84

    7. ZAKLJUNE NAPOMENE .......................................................................................................................... 87

    POPIS TABLICA ................................................................................................................................................ 88

    POPIS SLIKA...................................................................................................................................................... 88

  • 2

    1. TEORIJSKE OSNOVE RAZVOJA TURIZMA I SUVREMENI

    TRENDOVI

    Plan razvoja turizma opine Kostrena ima za cilj predstavljati kljunu podlogu za novo turistiko pozicioniranje Kostrena, odnosno reafirmaciju Kostrene kao turistike destinacije. Ciljem da dokument bude razumljiv i jasan svim njegovim korisnicima u ovom se poglavlju obrazlau pojmovi turizam, turist, izletnik, turistika destinacija, te se ukratko iznose trendovi prisutni na turistikom tritu koji se reflektiraju i na mogunosti daljeg razvoja turizma na podruju opine Kostrena.

    1.1. Definiranje pojmova

    Rije turist javlja se daleke 1800. godine u djelu Anecdotes of the English Language, dok se u literaturi izraz turizam spominje 1811. godine u Engleskoj u lanku Subline Cockey Tourism objavljenom u asopisu Spoting magazin. Korijen je same rijei tour, to podazumijeva kretanje, gibanje, u najirem smislu putovanje. Najcitiranija defincija turizma je ona vicarskih autora Waltera Hunziker i Kurta Krapf iz 1942. godine koja je usvojena od strane Meunarodnog udruenja znanstvenih turistikih eksperata (AIEST) na kongresu 1954. godine: Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalite i ako sa takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost. (Hunziker, W., Krapf, K., 1942) U osnovi turizma sadrana su sljedea obiljeja:

    turizam nastaje kao posljedica kretanja ljudi i njihova boravka u izabranoj destinaciji;

    dva su glavna elementa turistikog putovanja putovanje ka destinaciji i boravak u izabranoj destinaciji;

    putuje se i boravi izvan mjesta boravka; boravak u izabranoj destinaciji je privremen (kratkoronog karaktera); destinacija se posjeuje zbog odreenih, razliitih motiva (izuzev onih vezanih uz

    ostvarenje stalnog boravka i stjecanje prihoda). Pri obradi statistikih podataka pod pojmom turist smatra se svaka osoba, bez obzira na dob i spol, koja boravi izvan svog stalnog prebivalita i tamo proboravi barem jednu no u ugostiteljskom objektu. Stranim turistima smatraju se svi posjetitelji Hrvatske koji u njoj nemaju stalno prebivalite. (Statistiki ljetopis Hrvatske, 2007) Vano je naglasiti diferenciranje pojmova turist i izletnik; turist ostvaruje minimalno jedno noenje, dok jednodnevni posjetitelji spadaju u kategoriju izletnika.

  • 3

    Za razumijevanje razvoja turizma vano je razumijevanje pojma turistika destinacija. Turistika destinacija podrazumijeva optimalno kombiniran i trino prilagoen prostor koji razvojem vanih i dominantnih sposobnosti u destinaciji svjesno stvara pretpostavke koje e joj omoguiti da u usporedbi s konkurencijom dugorono postie dobre turistike rezultate. (Maga, D., 2003) Svjetska turistika organizacija definira turistiku destinaciju kao mjesto s odreenim atrakcijama i time povezanom turistikom opremljenou i uslugama koje odabire turist ili grupa. (WTO, 2003) 1.2. Trendovi na turistikom tritu

    Da bi ovjek krenuo na turistiko putovanje nuna su dva preduvjeta:

    a) slobodno vrijeme b) slobodna financijska sredstva.

    Turizam danas prerasta dimenziju gospodarske aktivnosti, turizam postaje sve vie stil ivota i jedna od vanih potreba suvremenog ovjeka. On postaje sloen ekonomski, ali i socio-kulturni fenomen, te prerasta u vodeu industriju 21. stoljea, industriju bez dima kako se popularno naziva. Turizam zaokuplja dio ovjekovog slobodnog vremena, jednu od najveih dragocjenosti prezaposlenih ljudi 21. stoljea. Iz tog je razloga turist posebno osjetljiv, izuzetno zahtjevan, kritian, ali i s druge strane visoko motiviran, istraivaki raspoloen, nadahnut, s iskrenom eljom da uiva u destinaciji koju posjeuje. Turizam obiljeavaju stalne promjene trendova turistike potranje i razvoj novih motiva putovanja. Turisti se vie ne zadovoljavaju jednoobraznom turistikom ponudom ili iskljuivo kvalitetnim smjetajem, oni trae doivljaj, a kvalitetan smjetaj i usluge se podrazumijevaju. Podruja koja se nalaze u neposrednoj blizini urbanih sredita obiljeena su i dodatnim motivima turista, moe se rei vezanim motivima izvravanje potrebnih poslova i njihovo vezivanje s vremenom za odmor i relaksaciju. Osnovna obiljeja turizma novijeg doba u odnosu na prethodno razdoblje sumirana su u sljedeoj slici koja ilustrira kljune promjene s elementima sadraja trendova.

  • 4

    SLIKA 1. Osnovna obiljeja turizma strukturalna transformacija turizma

    Obiljeja Razdoblje od Drugog svjetskog rata do 1980-tih

    Od 1990-tih godina nadalje

    HARD TURIZAM SOFT TURIZAM

    Bitno obiljeje turizma Masovni (grupni) turizam Individualni turizam podreen potrebama pojedinca

    Organizacija putovanja Unaprijed vrsto isplanirano putovanje

    Individualne, spontane odluke

    Pripreme za putovanje u domicilu

    Minimalne ili nikakve

    Nepoznavanje jezika zemlje u koju se putuje

    Prethodni interes za zemlju u koju se putuje

    Upoznavanje jezika, obiaja, kulture

    Cilj putovanja "3S" destinacije

    (sunce,more, pijesak)

    "3S" destinacije uz dodatne sadraje

    Veliki gradovi

    Egzotine zemlje

    Zabavni parkovi

    Broj i vrsta putovanja tijekom godine

    Jedan glavni odmor u godini Avantura, zabava, hobi, zdravlje, uivanje, porast kvalitete ivota

    Razdoblje godine kada se putuje

    Iskljuivo u pici sezone Zbog promjene vrste putovanja i profila turista sezona se produuje

    Koritenje prijevoznih sredstava

    Iskljuivo brza prijevozna sredstva

    Adekvatna prijevozna sredstva (mogu i spora)

    Nain provoenja odmora

    Miran, pasivan, udoban Aktivan i naporan

    Odnos prema destinaciji i ponaanje na odmoru

    Nadmonost u odnosu na lokalno stanovnitvo

    Nemaran odnos prema zatiti okolia

    Upoznavanje i prijateljstvo s lokalnim stanovnitvom

    Vea pozornost zatiti okolia

    Dodatne aktivnosti Kupovina (suveniri) Donoenje poklona i prenoenje impresija

    Vrsta smjetaja Veliki, gigantski hoteli Obiteljski pansioni i kvalitetni hoteli visoke razine usluga

    Zahtjevi na odmoru Unificirani paket aranman Trai se vrijednost za novac

    Izvor: Hendija, Z., izmar, S.: Utjecaj drutvenih promjena na svjetska turistika kretanja, Turizam, Vol.40, Br. 5-6, 1992, str. 87.

  • 5

    Odgovor na suvremena kretanja u nainu koritenja slobodnog vremena predstavlja turistika destinacija koja postaje temeljni okvir u osmiljavanju koncepcije turistikog razvoja. Ona odraava i bitne promjene u filozofiji turistike politike koja teite razvoja prebacuje od smjetajnog objekta na itav prostor turistike destinacije s njenom sveukupnom gospodarskom strukturom. (Maga, D., 2003) Novi turizam, turizam po mjeri ovjeka, zazire od masovnosti, glomaznih hotela-spavaonica, krcatih prometnica, plaa i restorana, a tei individualizmu, spontanosti doivljaja i kreativnosti odmora. Trend se, dakle, izjednaava s autentinim iskustvom, kontaktima s lokalnim stanovnitvom, uivanjem u izvornoj ili oplemenjenoj sredini, na selu ili u planini, uz sportsku rekreaciju. (Kuen, E., 2002) Socio-ekonomske promjene izvrile su snaan utjecaj na turizam, te su se odrazile na turistiku ponudu i potranju: (Kuen, E., 2002)

    vie slobodnog vremena (skraivanjem radnog tjedna i poveanjem slobodnih dana) utjee na intenzitet putovanja tijekom godine, te se otvara mogunost koritenja nekoliko manjih (kraih) odmora tijekom godine

    poveava se broj, vrsta i vanost razliitih aktivnosti turista, i to ne samo u dijelu koji se odnosi na njihov odmor i zabavu, ve i na ostalim podrujima kao to su, primjerice, kultura, umjetnost, sport i drugo, koja sve vie daju kvalitativno nova obiljeja jo uvijek prevalentno odmorino-dokoliarskim aktivnostima

    openito potranja postaje zahtjevnija, profinjenija, racionalnija i selektivnija poveava se udjel novih segmenata u potranji, i to prije svega starijeg stanovnitva i

    zaposlenih ena; starije stanovnitvo zahvaljujui boljim materijalnim uvjetima i odlasku u mirovinu ima vie mogunosti za putovanje (koje treba biti prilagoeno njihovim specifinim zahtjevima i interesima); doprinos umirovljenika razvoju turizma najvie se ogleda u injenici da su oni skloni turistikim putovanjima upravo u razdoblju slabije frekvencije, u predsezoni i posezoni, to ima veliko gospodarsko znaenje

    turistika ponuda se diverzificira, internacionalizira i bitno unapreuje u kvaliteti te osigurava poveanje produktivnosti

    suvremenu turistiku ponudu sve vie karakteriziraju male i srednje velike zgrade (objekti) obiteljskog i slinog tipa

    zbog sve izraenije ekoloke i okoline svijesti turista, posebna se pozornost poela posveivati zatiti okolia

    zbog problema na koje se u posljednje vrijeme upozorava u svim javnim medijima, a koji se odnose na opasnost od dugog izlaganja suncu zbog tzv. ozonskih rupa, jedan se dio turista okree drugim destinacijama.

    Potencijalni turisti danas ive i rade u uvjetima opeg rasta osobnog i javnog standarda, opeg rasta slobodnog vremena kao rezultata opeg razvoja znanosti i sve ire primjene novih tehnologija, opeg rasta ope kulture i opih znanja, sve dostupnijeg i jeftinijih oblika kolektivnih i individualnih sustava prijevoza koji su sve jeftiniji, dostupniji, bri, kompleksniji i primjereniji sve veem broju potencijalnih turista.

  • 6

    SLIKA 2. Obiljeja promjena na turistikom tritu potranje

    Izmijenjene potrebe ljudi (izmijenjeni uvjeti rada i ivota)

    Prisutan je trend daljnjeg rasta opeg standarda ljudi u tehnoloki razvijenim zemljama, ali i u zemljama Nove Europe, kao i u drugim zemljama koje ulau u razvoj tehnologije i znanja. Ljudi raspolau sa sve vie novca za slobodno vrijeme, zabavu i putovanja. Istodobno, imaju sve manje vremena za dokolicu jer nove tehnologije oslobaaju ljude od manje vrijednih poslova i veu ih za nove obveze prema poslu i razvoju karijere. Zbog toga se ljudi sve vie opredjeljuju za vie putovanja koja traju krae. Javljaju se novi oblici turistike potranje: all-inclusive, club, specijalizirani sadraji itd.

    Produljenje ivotnoga vijeka

    Ljudi sve due ive te se u strukturi turistike potranje javlja sve vie osoba takozvane tree dobi koja postaje sve dominantnija u strukturi turistike potranje..

    Rast potranje za inovativnim sadrajima

    Trend rasta potranje za inovativnim oblicima turistikih sadraja i ponude, koji se javljaju kao osnovni oblici potranje ili kao dodatni motiv putovanja; neobina iskustva, neoekivani sadraji i oblici odmora, posebni doivljaji, novi oblici zabave, pustolovina, dodir s prirodom i kontakt s ljudima.

    Povratak prirodi Usporedno s brzim razvojem i sve veom razinom otuenosti ljudi, raste potranja za jedinstvenim podrujima prirode, s naglaeno istim i nedirnutim krajobrazima i prirodom, koja se barem tako doivljava. ista i netaknuta priroda prevladajui je motiv turistike potranje. Ipak, treba naglasiti da ona nije i jedini motiv putovanja.

    Sigurnost Sigurnost u svim oblicima i podrujima postaje osnovni preduvjet pri odabiru turistike destinacije. Obuhvaa zahtjeve za visokom razinom sigurnosti tijekom putovanja i boravka u destinaciji te ukljuuje zatitu od terorizma i nasilja, zdravstvenu i sanitarnu sigurnost, sigurnost od potencijalnih zagaenja i ekscesnih situacija.

    Fiziki i duhovni oporavak ovjeka

    Odravanje vlastita tijela i psihika relaksacija, oputanje od stresa, briga za zdravlje trend su ponaanja suvremenih ljudi, iz kojih proizlaze novi trendovi turistike potranje: wellness i fitness-programi, body-programi, rekreacijski programi i slino.

    Rast informiranosti i informatizacije

    Razvoj medija, novih komunikacijskih tehnologija i informatizacija drutva potiu u potencijalnih turista (ve otprije prisutnu) potrebu za sve kvalitetnijim i lako dostupnim informacijama. Sve obrazovaniji, informatiki pismeniji potencijalni turisti trae potpunu informiranost i mogunost selekcije potrebnih informacija; oni trae brze oblike informiranosti u kojima ele imati potpunu kontrolu nad informacijama; turisti ele puno informacija te mogunost njihova odabira.

    Posljedice bitnih drutveno-politikih promjena

    Sve bri razvoj znanosti i tehnologije te rastui razmak u stilu ivota i rada kao posljedica povijesnih initelja razvoja europskih naroda i civilizacija koje su doivjele posebne traume u zadnjih pedeset godina (Drugi svjetski rat, podjela svijeta na Istok i Zapad, razvoj u dva politiko-ekonomska sustava, pad Berlinskog zida, migracije ljudi, siromatvo, pojava Nove Europe), tek su dio izvora frustracija i posebnih oblika javljanja novih mentaliteta te posebnih navika i potreba, posebno u nekih naroda. Stoga se javljaju pripadnosti posebnim socijalno-demografskim skupinama koje se pogreno obiljeavaju i daje im se krivo znaenje u turistikoj potranji; turistiko trite sve se vie ralanjuje na posebne podskupine koje su definirane ivotnim stilom, osobnim okolnostima, potrebama i ivotnim prilikama koje odreuju posebnosti u turistikoj potranji, to dovodi do ozbiljnih diversifikacija ciljnih skupina turista i njihovih potreba i oblika potranje.

    Novi motivi putovanja

    Nekadanji osnovni motivi putovanja kupanje i sunanje te odmor uz more ili posjet kakvu kulturnom dogaaju, zastarjeli su; u trendu su novi zahtjevi turistike potranje, potranje za novim turistikim uslugama. Doivljaji, naglaene aktivnosti u prirodi, doivljaji kojima se potie: osjetilnost, emocije, zdravlje - prisutan su trend. Turisti ele doivjeti neto potpuno drukije od svoje svakodnevice.

  • 7

    Naglaena potreba suvremenog ovjeka da se ''povlai'' u prirodu, dovodi do opepriznatog stava da se razvoj turizma neraskidivo povezuje s procesom zatite ovjekova okolia. Svjetski savjet za okoli i razvoj (World Commission on Environment and Development) u poznatom Izvjetaju Brundtland-komisije iz 1987. godine, jasno istie tu povezanost i potrebu za planiranjem razvoja u skladu s koncepcijom odrivog razvoja. Novi turizam pretpostavlja zajedniko djelovanje subjekata iz turizma, subjekata iz lokalne zajednice i subjekata koji rade na zatiti okolia. SLIKA 3. Odrivi razvoj multidisciplinarni pristup u funkciji napretka

    Gospodarski napredak

    Drutveni napredak

    Upravljanje resursima

    ODVIJAJU

    SE

    USPOREDNO

    Koja su nam znanja

    potrebna?

    DRUTENE ZNANOSTI

    PRIRODNE ZNANOSTI

    Multidiscplinarni pristup

    ODRIVI RAZVOJ

    Izvor: izradili autori Navedeni trendovi predstavljaju uporite za hipotezu o mogunosti i potrebi snanijeg i promiljenog razvoja turizma na podruju opine Kostrena temeljenom na koncepciji odrivog razvoja, naravno, uvaavajui pri tome prisutna ogranienja i zateeno stanje. Turizam moe na podruju opine Kostrena imati dvojaku funkciju, od koristi za kvalitetu ivota stanovnika opine:

    a) intenziviranje turistikih aktivnosti poveat e svijest o potrebi zatite okolia b) turizam treba izvriti snaan pritisak poslovnim subjektima koji djeluju na podruju

    opine i u neposrednoj blizini u cilju implementacije najviih ekolokih standarda.

  • 8

    1.3. Turizam stalno rastua industrija Pri izradi Plana razvoja turizam opine Kostrena uzela se u obzir specifina lokalna situacija. Ova opina, iako duge turistike tradicije, danas razvija turizam sporadino i stihijski, bez sustavnog pristupa, te iz tih razloga ne ostvaruje primjerene gospodarske efekte i ope drutvene koristi. Prognoze za razvoj i rast turizma u svijetu su optimistine. Tako se 2010. godine uz prosjenu godinju stopu rasta od 4,8%, u meunarodnom turizmu planira ostvarivati vie od milijarde turistikih dolazaka u svijetu, a 2020. godine 1,6 milijardi dolazaka. SLIKA 4. Meunarodni dolasci turista i plan dolazaka turista do 2020.

    Izvor: WTO, Tourism Market Trends, 2006., Edition - Europe Europa je trajno privlana turistima, te se na njenom podruju ostvaruje vie od polovine ukupnih turistikih dolazaka. Budui se na turistiko trite svake godine ukljuuju nove destinacije relativno uee Europe oekivano opada, ali u apsolutnim iznosima trajno dominira.

  • 9

    SLIKA 5. Meunarodni dolasci turista u Europu (u milijunima)

    Izvor: WTO, Tourism Market Trends, 2006., Edition - Europe Mediteran je turistiki najaktivnija makroregija Europe i koncentracija turista je na ovom podruju vrlo visoka. Prema podacima Svjetske turistike organizacije u 2004. godini u trinaest zemalja europskog dijela Mediterana i to: panjolskoj, Francuskoj, Monaku, Italiji, Malti, Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori (tada jo sa Srbijom), Albaniji, Grkoj, Cipru i Turskoj ostvareno je 209 milijuna meunarodnih turistikih dolazaka, to je te godine bilo 49% europskih i 27% globalnih turistikih kretanja. U prilog dugorone dinamike rasta turizma interesantno je navesti da su putovanja u odnosu na broj stanovnika u svijetu iznosila:

    1950. godine 1 putovanje na 100 stanovnika 2000. godine 11,5 putovanja na 100 stanovnika 2020. godine 23 putovanja na 100 stanovnika (predvianje)

    U Europi je situacija slijedea: 2000. godine 46 putovanja na 100 stanovnika 2020. godine 81 putovanje na 100 stanovnika (predvianje)

    1.4. Obiljeja priobalnih turistikih destinacija Turizam, kao i svaka ekonomska aktivnost, poluuje pozitivne i negativne posljedice. Odrivim razvojem turizma treba maksimizirati koristi od turizma i istovremeno minimizirati tete ili trokove, te usmjeriti i limitirati turistiki razvoj sukladno zahtjevima odrivog razvoja turizma. Turizam, kao ekonomska aktivnost, ima specifina obiljeja. Turisti putuju, prilaze proizvodu, dolaze u destinaciju. Turizam je kao aktivnost koje se odvija kroz niz razliitih subjekata koji pripadaju razliitim granama gospodarstva teko kontrolirati.

  • 10

    Pri procjeni utjecaja potrebno je posebno voditi rauna o imbeniku sezonalnosti zbog kojeg se vei dio aktivnosti koncentrira u kratkom vremenskom periodu, te stoga mogu poluiti velike tete. Upravo su ova dva momenta:

    a) sezonalnost turistikog prometa i b) pritisak na uski priobalni prostor

    kljune problemske toke kada se raspravlja o odrivom razvoju turizma na podruju opine Kostrena. Uz to posebno valja istaknuti da se turizam u Kostreni razvija uz industrijska postrojenja, to ini odreenu slabost, ali i u blizini urbanog sredita to otvara mogunost za prevladavenje sezonalnosti. S navedenim problemima suoavaju se brojne tzv. kupaline, priobalne destinacije (engl. Beach Destinations), te je Svjetska turistika organizacija (WTO) naznaila kritine toke tih destinacija kako slijedi: odravanje planog prostora, intenzitet koritenja, prisup, sezonalost, istoa plae, kvaliteta (zagaenost) mora, zadovoljstvo turista, usluge, kontrola, certifikati i standardi.

  • 11

    SLIKA 6. Problemske toke i preporueni indikatori (WTO) za kupaline, priobalne destinacije Odravanje planog prostora

    godinji gubitak planog prostora ili stavljanje u funkciju novog planog prostra

    koliina pijeska/ljunka koji se mjeseno ili godinje nasipa na plau

    trokovi zatite plae od erozije Intenzitet koritenja broj osoba po hektaru ili km2 plae (na godinjoj razini, na

    dan vrnog optereenja, u mjesecu vrnog optereenja) broj osoba po hektaru ili km2 javno dostupne plae i/ili

    plae pod koncesijom Pristup broj lokalnog stanovnitva koje koristi plau

    % plae sa slobodnim pristupom stanovnitvu i turistima cijena koritenja plae tamo gdje se naplauje ulaznica

    (koritenje) Sezonalnost % turista u odnosu na ukupan broj turista tijekom cijele

    godine u vrnom mjesecu broj turista u vrnom danu

    istoa plae trokovi odravanja istoe na plai volumen prikupljenog otpada na plai (godinje, mjeseno,

    dana vrnog optereenja) % turista koji se izjasnio da smatra da je plaa prljava

    Kvaliteta mora broj dana u godini kada je plaa zatvorena (zabranjeno kupanje) zbog zagaenja

    godinji broj incidenata koji imaju za posljedicu zagaenje plae

    Zadovoljstvo turista % turista koji podruje smatra nedovoljno istim % turista koji smatra da je plaa ista % turista koji smatra da je plaa dobre kvalitete % turista kojem smeta buka

    Usluge broj tueva i toaleta prema broju korisnika plae (dan vrnog optereenja, prosjeno u mjesecu vrnog optereenja)

    broj ugostiteljskih objekata Kontrola, sigurnost broj prijavljenih incidenata klasificiran prema tipu

    (posjekotine, ozljede, utapljanje, spaavanje) broj pasa i drugih kunih ljubimaca na plai (ukoliko je

    dozvoljen prisustvo) za plae kontroliranog pristupa, % korisnika koji su uli na

    plau bez plaanja Certifikati i standardi % plaa u mjestu koje imaju Plavu zastavu ili drugu

    istovrsnu relevatnu oznaku kvalitete Izvor: autori prilagodili prema WTO: Indicators of Sustainable Development for Tourism Destinations, WTO, Madrid, 2004, str. 251-252. Vanjska vidljiva obiljeja (kao primjerice Plava zastava na plaama) ima trenutni i znaajan utjecaj na odabir turista. Priobalne destinacije koje ne tee dobivanju ovih i slinih oznaka kvalitete dugorono sigurno stagniraju i teko se nose sa konkurencijom i zahtjevima turista.

  • 12

    Novi turizam pretpostavlja zajedniko djelovanje subjekata iz turizma, subjekata iz lokalne zajednice i subjekata koji rade na zatiti okolia. On se nedvojbeno zasniva na koncepciji odrivog razvoja turizma koju se primjenjuje i pri planiranju turistikog razvoja Kostrene (neovisno od znaajnih utjecaja industrije). Odrivi razvoj nije fiksno stanje harmonije nego proces promjena pri emu su iskoritavanje resursa, usmjeravanje investicija, orijentacija tehnolokog razvoja i institucionalne promjene usklaene sa sadanjim i buduim potrebama. Koncepcija odrivog razvoja promovira kontrolirani rast i razvoj uz maksimalno ouvanje i racionalno koritenje resursa. Time se ostvaruje dugoroni ekonomski i drutveni razvoj. Razvoj koji bi u duem periodu posljedino znatno naruio ekonomsku, drutvenu i ekoloku osnovu nije razvoj temeljen na naelima odrivosti. Odrivi razvoj turizma treba usaglasiti ekonomska, socioloka, kulturoloka, politika i gledita s pozicije zatite okolia, socio-kulturnog identiteta i kvalitete ivota lokalne zajednice. Koncepcija odrivog razvoja turizma temelji se na iroj koncepciji odrivog razvoja. Prepoznato je to u dokumentu Green Paper of Tourism Europske komisije (1995) gdje se jasno istie da budunost turizma lei u integraciji ekonomskih aktivnosti i odrivom razvoju uz potrebu da se vodi rauna o zatiti okolia, kako bi se uspostavio pozitivan odnos izmeu ekologije i ekonomije. Dokument kazuje da je to mogue prepoznajui da su atraktivnosti turistike destinacije, te time i ekonomska baza turizma, ovisne o ouvanju i/ili konzerviranju prirodnih i kulturnih resursa. Stoga je preporuka Europske komisije bila da se turizam pone razvijati i djelovati u skladu s naelima odrivog razvoja turizma. (Bramwell et al., 1996) Inicijativa za odrivi razvoj treba stii iz lokalnih zajednica koje moraju shvatiti da u turizmu ekonomsku korist donosi ekoloka odgovornost. (Muller, H., 2004) Primjena koncepcije mogua je, dakle, iskljuivo na incijativu lokalne uprave i samouprave, uz suglasnost kljunih nositelja turistike ponude, ali i gospodarskih subjekata drugih grana gospodarstva, te podrku lokalnog stanovnitva. Analizom moguih realnih dosega koncepcije mogue je definirati slijedee ciljeve odrivog razvoja turizma:

    zadovoljiti potrebe i unaprijediti kvalitetu ivota lokalnog stanovnitva; ouvati socio-kulturni identitet lokalnih zajednica; razviti visoko kvalitetan turistiki proizvod; unaprijediti kvalitetu doivljaja turista; sauvati resurse kako bi ih i budue generacije mogle koristiti; doprinjeti blagostanju u cjelini.

    Analizom definiranih naela odrivog razvoja, te naela prilagoenih turizmu mogu se istaknuti naela odrivog razvoja kako slijedi: (Bramwell, B. et al., 1994)

  • 13

    Menadment i planiranje potrebno je usmjeriti k adekvatnom koritenju resursa u turizmu.

    Koncepcija odrivog razvoja nije anti-razvojna koncepcija, ali istie limite razvoja u skladu s ime je potrebno i razvijati turizam.

    Naglasak je na dugoronom promiljanju razvoja turizma. Menadment odrivog razvoja turizma vodi rauna ne samo o problemu zatite

    okolia, ve i o ekonomskim, drutvenim, kulturnim, politikim i drugim pitanjima.

    Potrebno je voditi rauna o jednakosti i pravdi meu generacijama ljudi. Svi zainteresirani subjekti iz okruenja (stakeholders) trebaju biti konzultirani,

    ukljueni u donoenje odluka i informirani o problemima odrivog razvoja turizma.

    Neophodna je realna procjena mogunosti primjene odrivog razvoja u praksi i moguih dosega u buduem razdoblju.

    Poduzea trebaju iskoristiti trine prednosti primjene odrivog razvoja. Zbog moguih sukoba oko koritenja resursa nuni su ustupci i kompromisi. Pri ocjeni koristi i trokova odrivog razvoja turizma treba uvaiti sve individue i

    skupine na koje tako promiljen razvoj ima utjecaj. Priobalne turistike destinacije, to se odnosi i na opinu Kostrena, moraju izuzetno paljivo planirati turistiki razvoj nastojei disperzirati aktivnosti u to irem prostoru, smanjujui tako intenzitet pritiska na najuu priobalnu liniju. Ove destinacije biljee trajan interes turista. Naime, more, odnosno openito efekt vode (mora, jezera, rijeke) imaju veliku privlanost za turiste i intenzitet turistikog prometa u svijetu jasno pokazuje da se u tim podrujima ostvaruje najvei turistiki promet.

  • 14

    2. RESURSNA PODLOGA ZA RAZVOJ TURIZMA OPINE

    KOSTRENA

    Primorsko-goranska upanija usvojila je Glavni plan razvoja turizma Primorsko-goranske upanije, temeljni dokument budueg razvoja turizma na prostorima Kvarnera, koji na maksimalno razumljiv i jasan nain prezentira smjernice, ciljeve i zadatke budueg razvoja turizma. Postojee komparativne prednosti iskoristiti na nain da Kvarner postane prepoznatljiva konkurentna destinacija Mediterana nije jednostavan zadatak. Iz toga je razloga Glavni plan nedvosmisleno uputio na primjenu scenarija restrukturiranja i repozicioniranja (na razini Kvarnera) koji se ostvaruje naelima kvalitete, ulaganja u smjetaj - atrakcije infrastrukturu i usluge, te marketingom koji naglaava krovnu razinu nastupa na tritu. Od naroitog je znaaja monitoring, kao nedjeljivi sadraj ostvarenja Plana temeljenog na integriranoj kvaliteti upravljanja destinacijom.

    Zavretkom i predajom Glavnog Plana razvoja turizma Primorsko-goranske upanije

    istraivanje nije okonano. Kontinuirana aktivna turistika politika preduvjet je opstanka na zahtjevnom turistikom tritu. Stoga se sukladno meunarodnim iskustvima, te metodologiji planiranja u turizmu kao jedan od zadataka namee izrada razvojnih planova razvoja turizma na razini opina/gradova Primorsko-goranske upanije.

    2.1. Polazita izrade Plana razvoja turizma opine Kostrena

    U kontekstu prethodno navedenog, na inicijativu Opine Kostrena prilo se izradi

    Plana razvoja turizma opine Kostrena kao jednog od stratekih razvojnih dokumenta opine Kostrena za podruje turizma kao dijela gospodarskog sustava opine. Ve pri samom utvrivanju polaznih osnova za razvoj turizma opine Kostrena sagledane su realne okolnosti same opine i znaajan industrijski razvoj na podruju opine, uz prisutne vizualne degradacije prostora, te s druge strane, turistiku tradiciju i okruenje pogodno za razvoj turizma.

    Temeljem mnogobrojnih radionica i sastanaka Glavnim planom razvoja turizma Primorsko-goranske upanije izvrena je prostorna ralamba Kvarnera kako slijedi:

    Opatijska rivijera Crikveniko-vinodolska rivijera Rijeka i rijeki prsten Gorski kotar Otoci Krk, Rab, Cres, Loinj

  • 15

    SLIKA 7. Prostorna ralamba Kvarnera

    Izvor: Glavni plan razvoja turizma Primorsko-goranske upanije, 2005. Opina Kostrena, sukladno loginom povezivanju komplementarnih sadraja, te nasljeene percepcije svrstana je u okviru destinacije Rijeka i rijeki prsten.

    Rijeka i rijeki prsten, definirani kao turistika destinacija, obuhvaa prostor Grada Rijeke, Grada Kastva, Grada Kraljevice, Grada Bakra, Opine Kostrena, Opine Klana, Opine Vikovo, Opine avle i Opine Jelenje.

  • 16

    SLIKA 8. Destinacija Rijeka i rijeki prsten - sastanice

    Pripadajue administrativno-politike jedinice

    Izvor: Glavni plan razvoja turizma Primorsko-goranske upanije, 2005.

    Gradovi i opine na podruju destinacije Rijeka i rijeki prsten upueni su na to da mnoge bitne probleme rjeavaju zajedniki radi ostvarenja zajednikih razvojnih ciljeva. To posebno dolazi do izraaja kada se govori o razvoju turizma koji je kompleksan, turisti su iznimno zahtjevni, eljni razliitosti, a upravo simbioza turistike ponude cijele destinacije

    GRAD

    RIJEKA

    GRAD

    KASTAV

    GRAD

    KRALJEVICA

    GRAD

    BAKAR

    OPINA KLANA

    OPINA JELENJE

    OPINA AVLE

    OPINA

    VIKOVO

    OPINA

    KOSTRENA

  • 17

    omoguuje formiranje integralnoga turistikog proizvoda koji u perspektivni ima predispozicije postati visokokonkurentan na tritu.

    Spoj takva mnotva razliitosti na razmjerno malom prostoru prua jedinstveno ozraje.

    POSLOVNO (BUSINESS) POMORSTVO

    KULTURA

    VJERA

    ZABAVASPORT

    SVEUILITE

    ZDRAVSTVENA ZATITA

    LOGISTIKA

    Izrada Plana razvoja turizma je zahtjevan oblik primijenjenog istraivanja, pri emu se moraju uvaavati trendovi razvoja turizma u svijetu, obiljeja turistike potranje, te rezultati provedenih istraivanja o obiljejima turistike ponude opine Kostrena, kao i stavovi relevantnih interesnih skupina. Plan razvoja turizma uvaava ope i posebne ciljeve definirane Glavnim planom razvoja turizma Primorsko-goranske upanije, koje sagledava na stratekoj i operativnoj razini, ciljem to uspjenijeg pozicioniranja opine Kostrena na turistikom tritu, uz uvaavanje specifinih potreba razvoja turizma ove opine.

    Istraivanje slijedi globalni cilj - postii vii stupanj kvalitete za korisnike turistike ponude uz zadovoljavajui stupanj blagostanja lokalnog stanovnitva. To znai da treba osigurati poveanje konkurentnosti turistike ponude opine Kostrena uz uvaavanje i ostvarenje ekonomskih, socio-kulturnih i ekolokih ciljeva.

  • 18

    SLIKA 9. Simbioza ciljeva razvoja turizma

    Pri izradi Plana razvoja turizma uvaavaju se i ravnopravno tretiraju svi strateki ciljevi razvoja turizma.

    SOCIO-KULTURNI

    EKONOMSKI

    EKOLOKI

    Izvor: izradili autori

    Navedeno treba sagledavati u duhu koncepcije odrivog razvoja uz zatitu i unapreenje okolia, racionalno koritenje raspoloivih prirodnih resursa, isticanje gostoljubivosti lokalnog stanovnitva i poticanje svijesti o potrebi ouvanja autohtonih vrijednosti uz optimalnu valorizaciju kulturno-povijesne batine, uz sustavno unapreenje asortimana i kvalitete ukupne turistike ponude. Realizacija globalnog cilja se prepoznaje kroz strateke ciljeve kao ciljeve prvoga reda, a to za Plan znai:

    poveanje konkurentnosti destinacije uz kontinuirani rast kvalitete turistike ponude i istovremeni rast blagostanja lokalnog stanovnitva

    optimalizaciju i uravnoteenje ekonomskih i drutvenih koristi od razvoja turizma uz primjerenu zatitu okolia, uvaavajui naela odrivog razvoja

    Operativni ciljevi se tretiraju i kao ciljevi drugog reda, a oni predstavljaju daljnju operativnu razradu opeg i stratekih ciljeva, to za ovo istraivanje koje je provedeno u okviru Plana znai:

    implementaciju koncepcije razvoja turizma destionacije na nain da raspoloivi prirodni i kulturni resursi ostaju sauvani, uz primjerenu turistiku valorizaciju

    osiguranje racionalnih temelja za donoenje odluka javnog i/ili privatnog sektora u svezi (turistikog) razvoja destinacije, te stvaranje uvjeta za njihovu efikasnu koordinaciju

  • 19

    ostvarenje preduvjeta za usklaeni razvoj svih imbenika znaajnih za turizam i gospodarski razvoj podruja u cjelini sustavi pristup

    razradu fizikog strukturnog Plana kao podloge za lokaciju, tip i obim turistikog razvitka novih (ili postojeih) atrakcija, objekata, usluga i pratee infrastrukture

    ostvarivanje preduvjeta za nove investicije u podruju turizma i njemu direktno ili indirektno povezanim djelatnostima

    formiranje institucionalnog okvira za upravljanje turistikom destinacijom i temelja za stalni monitoring procesa turistikog razvoja turistiko planiranje kao kontinuiran i fleksibilan proces

    Plan razvoja turizma treba postati osnovni strateki dokument kojim e se potaknuti podizanje kvalitete i konkurentnost turistike ponude Kostrene.

    2.2. Procjena raspoloive resursne osnove za razvoj turizma na podruju opine Kostrena Resursi predstavljaju osnovni preduvjet za turistiki razvoj nekog podruja. Turistiki resursi su prirodna ili antropogena dobra koja se mogu gospodarski koristiti (valorizirati). Dio su cjeline razvoja odreenog geografskog podruja, a bogatstvo resusima komparativna je prednost u gospodarskom razvoju. Turistiki resusi moraju imati visok stupanj privlanosti, kako bi svojim svojstvima i karakteristikama privukli odreeni segment turistike potranje. (Rjenik turizma, 2001) U cilju izrade Plana razvoja turizma opine Kostrena izvrena je procjena raspoloive resursne osnove. Treba jo jednom naglasiti da planovi, kao takvi, imaju prije svega zadatak biti maksimalno operativni, jasni i provedivi. Oni slue lokalnoj zajednici, te gospodarskim subjektima i potencijalnim poduzetnicima kao smjerokaz budueg razvoja. Stoga i kritiki pristup koji je neophodan pri izradi ovakvog dokumenta treba prihvatiti kao jedini mogu, budui samo korektna procjena raspoloivih resursa, te razvojnih mogunosti i ogranienja predstavlja temelj za donoenje smjernica i mjera potpore budueg razvoja turizma. Opina Kostrena prostire se na 12 km2 gdje prema posljednjem popisu stanovnitva iz 2001. godine ivi 3.897 stanovnika. Okruena je Uvalom Martinica, obalom Rijekog zaljeva, Suakom dragom, Bakarskim zaljevom i Bakarskim vratima. Najvie nadmorske visine su vrh Solin (242 m) i Humina (280 m).

  • 20

    SLIKA 10. Opina Kostrena opi podaci

    OPINA KOSTRENA:

    Povrina: 12 km2

    Stanovnitvo: 3.897

    Izvor: pripremili autori Klima Klimatski uvjeti povoljni su za razvoj turizma na podruju Kostrene. Ugodna i blaga mediteranska klima omoguava odvijanje turistikih aktivnosti tijekom cijele godine. Ipak, kao i ostale priobalne destinacije, realno je oekivati da e Kostrena i u budue, kao i do sada biljeiti sezonalnost turistikog prometa, odnosno da e ljetni mjeseci biti turistiki intenzivniji od zimskih. Treba naglasiti da se realizacijom projekata iz Plana oekuje znaajno smanjenje sezonalnosti, budui novo turistiko pozicioniranje Kostrene otvara i nova trita. Dostupnost Dobra cestovna povezanost, blizina Zrane luke Rijeka, te relativna blizina Zrane luke Zagreb rjeava pitanje brze i kvalitetne dostupnosti Kostrene kao turistike destinacije. Smjetajni kapaciteti i turistiki promet U podruju djelatnosti H (Hoteli i restorani) na podruju opine Kostrena registrirano je 12 pravnih osoba u kojima je evidentirano tek 20 zaposlenih osoba. (Statistiki ljetopis PG 2007.)

  • 21

    Na podruju opine Kostrena evidentirano je 19 smjetajnih objekata kuanstva, 1 kamp, 1 odmaralite, te 3 objekta razvrstana u stavku ostalo. (Statistiki ljetopis PG 2007.) TABLICA 1. Kapaciteti za smjetaj turista prema vrstama objekata u Kostreni broj stalnih postelja u 2006. godini (stanje na dan 31. kolovoza)

    UK

    UP

    NO

    HO

    TE

    LI

    TU

    RIS

    TI

    KA

    N

    AS

    EL

    JA

    KA

    MP

    OV

    I

    OD

    MA

    RA

    LI

    TA

    OS

    TA

    LO

    PR

    IVA

    TN

    I S

    MJ.

    O

    BJE

    KT

    I K

    U

    AN

    ST

    VA

    KOSTRENA 352 - - 60 48 167 77

    Izvor: Statistiki ljetopis PG 2007, Ured dravne uprave u PG, 2007, str. 473. Treba svakako navesti Hotel Luciju koji je lociran na podruju Kostrene, a posluje u okviru tvrtke Jadran hoteli d.d. Hotel sada ima tri zvjezdice, te novo trino pozicioniranje i Kostrene i samog hotela zahtjeva obnovu objekta i porast kvalitete.

    Opina Kostrena ne moe biti zadovoljna niti kvalitetom niti kvantitetom raspoloivih smjetajnih objekata za turiste. Razvojni model stoga e uz osmiljavnje atraktivnih sadraja na razini destinacije, naglasiti i potrebu znaajnog ulaganja u smjetajne kapacitete, koji predstavljaju preduvjet dolaska turista u Kostrenu. Pri tome treba naglasiti da (dio) iznajmljivaa ini znaajne napore s ciljem unapreenja svojih usluga, no bitan element koji nedostaje je destinacijski proizvod koji bi privukao goste da odaberu Kostrenu kao svoju destinaciju. Opina Kostrena treba izraditi svoj destinacijski proizvod jedinstvenih obiljeja, te aktivno pomoi poduzetnicima i lokalnom stanovnitvu pri obnovi/izgradnji kvalitetnih i primjerenih smjetajnih kapaciteta koji e gostima pruati ugodan boravak. U okviru smjetajnog objekta raste potranja za nizom usluga koje trebaju biti kvalitetnije i prilagoene stilu ivota turista u mjestu njihova stalnog boravka. U pravilu, turisti trae isti ili bolji standard smjetaja u usporedbi s onim kod kue i spremni su platiti adekvatnu cijenu za odgovarajuu razinu kvalitete. Upravo hrvatska iskustva govore da najmanje problema s punjenjem kapaciteta imaju najskuplji smjetajni objekti, a smjetajni kapaciteti niske cijene i niske kvalitete usluga biljee stalan pad potranje. U pravilu nema tako niske cijene koja moe kompenzirati osjeaj nezadovoljstva turista na odmoru, dijeliu godine koji mu je nadragocjeniji. Raste potreba za sigurnou u smjetajnom objektu, u svim oblicima i sadrajima (sigurnost od provale, od poara, terorizma, pljake, od mogunosti zaraze i trovanja hranom, vodom i zrakom, sigurnost za svoje tijelo, opremu i imovinu).

  • 22

    Posebno raste potranja za malim obiteljskim hotelima i klub-hotelima, te starim tradicijskim obnovljenim kuama za odmor. Upravo su to dvije velike anse za turizam Kostrene, jer postoje mogunosti i uvjeti za izgradnju/obnovu smjetajnih objekata takvog tipa. Trend je da mali obiteljski hoteli idu i korak dalje u specijalizaciji svojih usluga pa svoju ponudu ciljano nude pojedinom trinom segmentu; primjerice za djecu, za aktivan odmor, za ronioce, tenisae i slino. Oekuje se personalizirana usluga, fleksibilnost i diskretnost. U okviru predloenih mjera za realizaciju razvojnog modela turizma opine Kostrena predlau se mjere poticaja ulaganja u smjetajne kapacitete od strane Opine Kostrena. Skroman broj raspoloivih smjetajnih kapaciteta na poduju opine Kostrena ima za posljedicu i vrlo skroman turistiki promet (broj dolazaka turista i ostvarena noenja turista). tovie, Kostrena je jedno od rijetkih podruja u okviru Primorsko-goranske upnije gdje se u posljednjih dvadesetak godina biljei pad turistikog prometa, to je svakako vrlo indikativan pokazatelj. (Misli se pri tome na duu vremensku perspektivu, posljednjih trideset godina; primjerice 2004. godine realiziran je jo manji turistiki promet no 2006. i to 10.752 dolaska turista i 22.408 noenja.) TABLICA 2. Turistiki promet u objektima za smjetaj turista ostvaren 2006.g. u Kostreni

    DOLASCI NOENJA

    UKUPNO domai inozemni UKUPNO domai inozemni

    KOSTRENA 10.804 4.258 6.546 33.089 19.218 13.871

    Izvor: Statistiki ljetopis PG 2007, Ured dravne uprave u PG, 2007, str. 474. Iz navedenih statistikih podataka proizlazi da Kostrena sudjeluje u broju dolazaka turista u PG (ukupno 2.149.966) sa vrlo skromnim postotkom od 0,5%. Promatramo li broj ostvarenih noenja podaci su jo slabiji, te se u Kostreni ostvaruje svega 0,3% noenja turista u okviru PG (ukupno 10.741.736). U strukturi turista odnos domaih i inozemnih turista je:

    Domai 39,4 % Strani 60,6 %

    Navedena struktura nije tipina za podruje PG, odnosno u strukturi turista na podruju Kostrene znaajno je vei udio domaih turista. Novo pozicioniranje Kostrene nastavit e ovaj trend, naravno uz zahvaanje novih trinih segmenata. Usporeujui navedene podatke vidljivo je da je prosjeno trajanje boravka turista na podruju opine Kostrena 3,06 dana. Ovakav boravak u suglasju je s trendovima na globalnom turistikom tritu, koje biljei skraenje boravka turista po jednom putovanju, no s druge strane raste broj putovanja godinje.

  • 23

    Pri obradi podataka koriteni su slubeni podaci Ureda dravne uprave u PG, te se s realno moe pretpostaviti da je dio turistikog prometa neregistriran.

    Prirodni resursi Opina Kostrena iako se prostire na maloj povrini od svega 12 km2 raspolae kvalitetnim prirodnim resursima. Posebno je vrijedno istaknuti

    Podmorski park Botaniki vrt (autohtoni i kraki)

    Postoji uvrena i oznaena pjeaka staza u duini od cca 10 kilometara, te 2 vidikovca s kojih se prua prekrasan pogled na Kvarnerski zaljev (prirodne osmatranice Glavica, Kula i Humini). Povijesne staze pruaju mogunost nesputanog uitka u prirodom ambijentu. More je na podruju Kostrene visoke kakvoe i pogodno za kupanje. Uz prekrasnu plau Sveanj (plava zastava) tu su i druge vrlo privlane plae (urkovo, Smokvinovo, Suvina, Podraica, Nova voda, Perilo). Opina Kostrena posebno se istie kao vrlo atraktivna mikrolokacija za ronjenje, te predstavlja jedinstveni cjelogodinji ronilaki centar u Hrvatskoj. Za potrebe izrade ovog Plana razvoja turizma potrebno je svakako istaknuti: iako su prirodni resursi Kostrene znaajni, uvaavajui lokalnu situaciju te neposredno okruenje industrijskih postrojenja oni nikakno ne mogu biti kljuni atraktivni imbenik turistikog razvoja destinacije. Tim vie to se u relativnoj blizini Kostrene nalaze podruja koja su u tom segmentu ponude znaajno konkurentnija. Prirodni resursi, dakle, ine dio turistike ponude, osvaruju preduvjete za ugodan boravak turista, ali nisu kljuni razlikovni i atraktivan element Kostrene. Kulturno-povijesna batina Kostrena je prostor stoljetne tradicije i moguih pria. Posebno je poznata po pomorstvu i pomorskim kapetanima kao to su bili Pavao Randi (Sueski kanal), Erazmo Bernard Tiac (koautor prvog trgovakog broda na atomski pogon Savanah), Kuzme Franeli (sudjelovao u spaavanju Titanica). U ovom dokumentu istiu se samo segmenti kulturno-povijesne batine za koje se procjenjuje da bi mogli djelovati kao temeljna privlana snaga za turiste i izletnike. Stoga se istie:

    Osmiljavanje Etno kue u kveru ima edukativnu i turistiku funkciju, te oivljava stare i ve pomalo zaboravljene obrte i obiaje

    Arheoloki park

  • 24

    Muzej kostrenskih kapetana namee se potreba njegova osnivanja i to kao multimedijalnog suvremenog muzeja koji bi na osebujan, zanimljiv i pouan nain prikazao povijest kostrenskih kapetana

    Kostrenska kua izgradnja tipine kue za ovo podruje u kojoj bi bio smjeten

    info punkt Turistike zajednice i drugi pratei sadraji. Infrastruktura

    U okviru Plana razvoja turizma opine Kostrena ne razmatra se detaljno stanje infrastrukture na podruju opine, jer to i nije zadatak dokumenta ovog tipa, ve se sukladno znanstvenoj i strunoj metodologiji stanje infrastrukturne opremljenosti razmatra iskljuivo s aspekta turistikog razvoja. Kao to je ve navedeno prometna dostupnost Kostrene je dobra, te taj imbenik ne moemo smatrati ni na koji nain ograniavajuim u daljem turistikom razvoju. Za turistiki razvoj takoer je relevantno sljedee:

    biljee se stalna ulaganja u unapreenje komunalnih uvjeta elektroopskbni sustav je u funkciji telekomunikacijski sustav funkcionira

    Intenzivniji razvoj turizma na podruju opine Kostrena trait e i unapreenje

    bankarskih i mjenjakih ureda. Zdravstvena zatita turista nije upitna, posebno imajui u vidu blizinu grada Rijeke.

    Ostale turistike usluge Na podruju opine Kostrena djeluje Turistika zajednica opine Kostrena, te info punkt. Na podruju opine djeluje nekoliko turistikih agencija koje nude usluge turistima. Posluje vei broj ugostiteljskih objekata za prehranu i pie. Ipak, potrebno je naglasiti da objekti nemaju dovoljnu prepoznatljivost, te se ne difernciraju primjereno na tritu. Prepoznatljive boje Kostrene svakako obuhvaaju domau gastronomiju i manifestacije kao to su makare, Jesen u Kostreni, Proljee u Kostreni. Iako nisu graene s turistikom namjenom posebno su za Kostrenu vani vrlo kvalitetni sportski objekti: nogometno igralie, dvorana, trim staza. Uz izgradnju dodatnih sadraja ovi objekti pruaju mogunost za turistiku valorizaciju usmjerenu prema specifinom ciljnom segmentu. Poseban znaaj mogu imati JK Galeb, KPA Kostrena i RD Kostrena. U okviru znanstveno istraivakog projekta Turistika regionalnizacija u globalnim procesima izvreno je 2006. godine ispitivanje stavova turista o ocjeni turistike ponude Kvarnera, te u okviru toga i Kostrene. U tablici koja slijedi prikazani su rezulati istraivanja, koji jasno ukazuju na kljune slabosti i uoene jake strane turistike ponude Kostrene. (Koritena je skala ocjenjivanja od 1-7)

  • 25

    TABLICA 3. Zadovoljstvo turista elementima turistike ponude Kostrene R. B.

    Elementi turistike ponude N Aritmetika sredina

    Standardna devijacija

    Rang Rang grupe

    PROSTOR, RESURSI, OKOLI 1 Klima 11 3,09 0,83 33 4 19 jepota krajolika 11 4.73 1,27 21 3

    20 Ouvanost okolia 11 5,36 1,03 8 2

    21 istoa mora 11 5,64 0,50 2 1

    SADRAJI

    10 Dogaaji 11 4,64 0,81 22 5

    16 Kulturno-povijesna batina 11 4,09 0,94 28 8

    22 Sadraji za djecu 11 2,18 0,55 35 12

    27 Objekti za smjetaj 11 4,82 0,98 18 3

    28 Ugostiteljski objekti 11 5,09 0,94 11 1 29 Kulturni sadraji 11 4,09 0,94 29 9 30 Zabavni sadraji 11 4,73 1,10 20 4

    31 Sportski sadraji 11 4,36 1,12 27 7

    32 Skupovi i kongresi 11 1,00 0,00 37 14

    33 Sadraji za zdravstveni turizam 11 1,18 0,60 36 13

    34 Nautika ponuda 11 2,27 1,01 34 11

    35 Ponuda izleta 11 3,18 1,12 32 10 36 Lokalna gastronomija 11 4,55 1,13 24 6

    37 Odnos cijene i kvalitete 11 5,09 0,83 12 2

    ORGANIZIRANOST DESTINACIJE

    5 Prometna dostupnost 11 5,64 0,81 3 2

    6 Lokalni promet 11 5,45 1,04 7 6

    7 Parkiralita 11 5,55 1,44 5 4

    12 Ureenost mjesta 11 4,82 0,98 19 11

    13 Urbana skladnost 11 4,45 0,82 26 12

    14 etnice 11 6,09 0,94 1 1

    15 Parkovi i zelene povrine 11 5,09 0,83 13 9

    17 Ureenost i istoa plaa 11 5,18 0,98 10 8

    18 Guve na plaama 11 4,91 1,22 16 10

    24 Radno vrijeme uslunih djelatnosti (banke, trgovine i sl.)

    11 5,27 0,90 9 7

    25 Radno vrijeme ugostiteljskih objekata 11 5,64 0,50 4 3

    26 Trgovine 11 5,55 0,69 6 5

    PREPOZNATLJIVOST, SIGURNOST, INFORMIRANOST

    8 Turistike informacije prije dolaska u destinaciju 11 5,00 1,18 14 1

    9 Turistika signalizacija 11 4,91 0,70 17 2

    11 Suveniri 11 3,73 1,01 31 4

    23 Osjeaj sigurnosti i zatite 11 4,09 0,94 30 3

    STANOVNITVO, ZAPOSLENI

    2 Ljubaznost stanovnitva 11 4,55 0,82 25 3

    3 Ljubaznost zaposlenih u turizmu 11 5,00 0,89 15 1

    4 Znanje stranih jezika zaposlenih u turizmu 11 4,64 0,81 23 2

    Ljestvica ocjena: 1 do 7 (1 izrazito nezadovoljan, 7 izrazito zadovoljan) Izvor: Blaevi, B., Peri M. ed. (2007) Ocjena turistike ponude Kvarnera, Tourism and Hospitality Management, 13 (1), Fakultet za turistiki i hotelski menadment Opatija, WIFI Osterreich, Wien, T.E.I. Greece

  • 26

    Prostor, resursi i okoli Elementi iz ove skupine ocijenjeni su od strane turista ocjenama od 5.64 do 3.09. Moe se zakljuiti da su turisti zadovoljni elementima turistike ponude vezanim uz prostor, prirodne resurse i okoli. Sadraji Pri ocjeni sadraja turistike ponude Kostrene turisti su dali izrazito diferencirane ocjene. Tako su najviim ocjenama vrednovani ugostiteljski objekti (5.01), odnos cijene i kvalitete (5.09), objekti za smjetaj (4.82). Vrlo niske ocjene dobili su sljedei elementi iz ove skupine: skupovi i kongresi (1.00), sadraji za zdravstveni turizam (1.18), te sadraji za djecu (2.18). Organiziranost destinacije Turisti su vrlo zadovoljni s organizacijom Kostrene kao turistikog odredita. Ocjene od strane turista kreu se od 6.09 do 4.45, to znai da su sve visoke. Najviu ocjenu turisti su dodijelili sljedeim elementima iz ove skupine: etnice (6.09), prometna dostupnost (5.64), te radno vrijeme ugostiteljskih objekata (5.64). Prepoznatljivost, sigurnost i informiranost Elemente iz ove skupine turisti su ocijenili zadovoljavajuim, a kao problem uoili su nedostatak suvenira (ocjena 3.73) Stanovnitvo i zaposleni Ljubaznost domicilnog stanovnitva i zaposlenih u turizmu, kao i njihovo znanje stranih jezika turisti su ocijenili visokom prosjenom ocjenom. TABLICA 4. Zadovoljstvo turista elementima turistike ponude Kostrene

    10 elemenata turistike ponude s kojima su turisti najvie zadovoljni

    10 elemenata turistike ponude s kojima su turisti najmanje zadovoljni

    1. Ljepote krajolika 4,73 1. Skupovi i kongresi 1,00 2. etnice 6,09 2. Sadraji za zdravstveni

    turizam 1,18

    3. istoa mora Prometna dostupnost Radno vrijeme ugost. objekata

    5,64 3. Sadraji za djecu 2,18

    4. Parkiralita Trgovine

    5,55 4. Nautika ponuda 2,27

    5. Lokalni promet 5,45 5. Klima 3,09 6. Ouvanost okolia 5,36 6. Ponuda izleta 3,18 7. Radno vrijeme uslunih

    djelatnosti ( banke, trgovine) 5,27 7. Suveniri 3,73

    8. Ureenost i istoa plaa 5,18 8. Osjeaj sigurnosti i zatite Kulturni sadraji Kulturno-povijesna batina

    4,09

    9. Ugostiteljski objekti Odnos cijene i kvalitete Parkovi i zelene povrine

    5,09 9. Sportski sadraji 4,36

    10. Turistike informacije prije dolaska u destinaciju Ljubaznost zaposlenih u turizmu

    5,00 10. Urbana skladnost 4,45

    Izvor: Blaevi, B., Peri M. ed. (2007) Ocjena turistike ponude Kvarnera, Tourism and Hospitality Management, 13 (1), Fakultet za turistiki i hotelski menadment Opatija, WIFI Osterreich, Wien, T.E.I. Greece

  • 27

    Turisti su vrlo razliito vrednovali pojedine elemente turistike ponude Kostrene, te se stoga raspon ocjena kree od 6.09 za etnice do 1.00 za skupove i kongrese. Rezultati ankete ukazuju da je potrebno uloiti dodatne napore za unapreenje kvalitete ukupne turistike ponude Kostrene. ---------------------------------------- Na temelju analize raspoloivih resursa za razvoj turizma moe se zakljuiti da podruje opine Kostrena raspolae primjerenom resursnom osnovom za potencijalnu turistiku valorizaciju.

    Sumirani prikaz obiljeja opine Kostrena relevantnih za budui turistiki razvoj prikazana je na sljedeoj slici, gdje su obiljeja rangirana kao:

    obiljeja najvieg znaenja obiljeja visokog znaenja

    TABLICA 5. Obiljeja opine Kostrena relevantna za turistiki razvoj

    OBILJEJE Rang

    najvieg znaenja

    OBILJEJE Rang

    visokog znaenja

    Priobalje i podmorje Geoprometni poloaj

    Pomorska tradicija Klima

    Uvjeti za sport i rekreaciu Flora i fauna

    Mogunost cjelogodinjeg poslovanja Tradicija

    Blizina urbanog sredita Turistike destinacije u okruenju

    Izvor: pripremili autori Legenda: = rang najvieg znaenja; = rang visokog znaenja Polazei od naprijed navedenog, stanje (rezime, ocjena) turizma opine Kostrena moe se saeti u sljedeem:

    Turistika valorizacija i stupanj turistike opremeljenost resursa nisu na zahtjevanoj razini prema trinoj potranji.

    Raspoloivi resursi predstavljaju komparativnu prednost opine Kostrena za dalji

    turistiki razvoj, ali je potrebna implementacija sustavnog razvojnog modela uz primjenu mjera aktivne potpore razvoju turizma.

    Razvoj turizma na ovom podruju zahtjeva prije svega odluku o razvojnim

    prioritetima opine i njenih stanovnika. Zahtjevi suvremene turistike potranje iziskuju znaajna ulaganja u podruju turizma.

    Turistiki proizvod Kostrene danas nije dostatno konkurentan; potrebno je novo

    trino pozicioniranje.

  • 28

    Izloeno podrazumijeva da razvoj turizma opine Kostrena iziskuje jedini logiki slijed i zadatak prerastanja destinacije koja ima uvjete u destinaciju koja e se optimalno razvijati i pozicionirati.

    SLIKA 11. Komparativne i konkurentske prednosti stanje danas

    RESURSNA OSNOVA

    Komparativne prednosti

    Optimalna funkcionalna strukturiranost resursa

    Efikasno koritenje resursa

    Konkurentske prednosti

    Izvor: izradili autori Efikasnost koritenja, a ne prisutnost resursa glavni je kriterij koji pokazuje domete razvojne politike u turizmu. Stoga je i zadatak Plana izraditi model kojim se osigurava efikasno koritenje raspoloivih resursa, na nain da ne doe do njihove devastacije, ve primjerene trine valorizacije.

  • 29

    3. SWOT ANALIZA I TRINE MOGUNOSTI

    Pri oblikovanju razvojnog modela turizma opine Kostrena uvaavaju se posebnosti ovog podruja u okviru kojeg se turizam sagledava kao dio cjeline razliitih gospodarskih aktivnosti.

    3.1. Kritiki danas i eljeno sutra

    Razvoj turizma na podruju jedne destinacije zahtijeva mreu kooperativnih odnosa

    izmeu lokalnih vlasti, turistikih agencija, turistikih organizacija (turistike zajednice) i udruga/organizacija/ustanova koje se direktno ili indirektno bave relevantnim podrujima za turzam.

    Obzirom na zateeno stanje, upravo je pravi trenutak za donoenje kljunih odluka

    intenzivno se usmjeriti ka razvoju turizma ili ne. Naime, odravanje sadanjeg stanja ili samo manje korekcije postojeeg stanja zasigurno ne mogu osigurati opstanak na turistikom tritu 21. stoljea, ve znae trajnu stagnaciju.

    Navedeno treba promatrati u okviru globalnoga svjetskoga turistikog tria koje se kontinuirano razvija i u pogledu javljanja novih, neotkrivenih destinacija i u smislu bitnoga kvalitativnog iskoraka u turistikoj ponudi koji ine nai konkurenti. SLIKA 12. Percepcija Kostrene kao turistike destinacije

  • 30

    Na prethodnoj slici prikazana je percepcija Kostrene kao turistike destinacije. U lijevom supcu prikazane su negativne asocijacije (kada govorimo o turizmu), a u desnom supcu pozitivna percepcija Kostrene. Navedeno je rezultat provedene interne radionice lanova istraivakog tima za izradu Plana.

    U okviru postojeih elemenata osobitosti potrebno je istaknuti one pozitivne, te im

    pridodati nove elemente kako bi Kostrena imala precepciju u oima turista kako je opisano u sljedeoj slici. SLIKA 13. Percepcija Kostrene u oima turista ako se istaknu pozitivni elementi

    KOSTRENA OSOBITOSTI - PERCEPCIJA

    E L J E N E E L J E N E

    Industrijska postrojenja koja potuju visoke ekoloke standarde

    Eliminiranje negativnih utjecaja industrije u mjeri u kojoj je to mogue

    Maksimalno razvijena infrastruktura

    Novi atraktivan nautiki centar Kvarnera

    Objekti i uvjeti za sport i rekreaciju na najvioj razini kvalitete, sofisticirani

    Ugostiteljski objekti visoke kvalitete s prepoznatljivim lokalnim vizualnim identitetom

    Urbana, razvijena, suvremena

    Captains land

    OPI DOJAM VISOKA KVALITETA PONUDE U URBANOM OKRUENJU

    Spomenuti pomak mogu je iskljuivo uz znaajne investicije u unapreenje

    ugostiteljskih objekata i drugih elementata turistike ponude, te unapreenje opih uvjeta boravka turista u destinaciji Kostrena.

    Kostrena mora pruiti visoku kvalitetu ponude u urbanom okuenju.

    3.2. SWOT analiza Sukladno uobiajenoj metodologiji izrade razvojnih planova potrebno je izvriti SWOT analizu, to podrazumijeva identifikaciju:

    prednosti strengths (S) nedostataka weaknesses (W) prilika opportunities (O) prijetnji threats (T)

  • 31

    Temeljem provedenih anketnih istraivanja i obilaska terena te provedenih rasprava, uoene su kljune prednosti, nedostaci, prilike i prijetnje Kostreni kao potencijalnoj turistikoj destinaciji.

    SWOT analiza ima za cilj ukazati na kljune prednosti u pogledu turistikog razvoja i

    kljune nedostatke samog podruja za koje se vri istraivanje, te prilike koje se ukazuju iz okruenja i koje je potrebno iskoristiti na najbolje mogui naine, ali i s druge strane prijetnje koje je potrebno izbjei. SLIKA 14. SWOT analiza

    PREDNOSTI Geoprometni poloaj Dostupnost kopnom, zrakom, morem Klima Blizina urbanog sredia Okruenost poznatim turistikim destinacijama Kulturno-povijesna batina , tradicija Prirodni resurs dijelom dobro ouvan Turistiki planovi i entuzijazam TZ Podrka lokalne samouprave Visoka razina sigurnosti Obrazovne institucije za kadrove u turizmu Struna i znanstvena podrka (R&D)

    NEDOSTACI Suivot turizma i industrije Neizgraen turistiki proizvod Nedovoljno diferencirana ponuda Nepovoljna struktura smjetajnih kapaciteta i njihova nedovoljna kvaliteta Nedovoljna turistika opremljenost Menadment destinacije Partnerstvo u turizmu Izostanak brandova Nepostojanje sinergije djelovanja

    MOGUNOSTI Znaajni zaokret u turistikoj valorizaciji Kostrene Novi turistiki proizvodi Selektivni oblici turizma Diverzifikacija podruja i proizvoda Valorizacija nasljea i prirodnih resursa Valorizacija raspoloivih uvjeta Mogunost cjelogodinjeg poslovanja Bolja pozicioniranost na tritima Promocija lokalnog identiteta Partnerstvo

    PRIJETNJE Konfliktnost razvojnih opcija Sporost u realizaciji razvojnih planova u turizmu Konkurencija ostalih destinacija slinih obiljeja Sve vei broj novih destinacija na svjetskom turistikom tritu Vizualno zagaenje prostora Turbulentno i nepredvidljivo okruenje Otpor prema promjenama

    PREDNOSTI ISTAKNUTI NEDOSTATKE SMANJITI

    PRILIKE ISKORISTITI PRIJETNJE IZBJEI

    Izvor: pripremili autori

  • 32

    3.3. Pozicioniranje na tritu

    Pozicioniranje, kao odreivanje mjesta (poloaja) u percepciji turista u odnosu prema konkurentskim odreditima ima za zadatak pronalaenje trinih segmenata u odnosu na koje turistika ponuda destinacije ima uvjet zadovoljiti njihove potrebe i odgovoriti na njihova oekivanja.

    Plan pozicioniranja izvedena je na temelju analize konkurencije, analize resursa i analize trita.

    SLIKA 15. Podloga za strategiju pozicioniranja

    ANALIZA KONKURENCIJE

    ANALIZA RESURSA

    ANALIZA TRITA

    STRATEGIJA POZICIONIRANJA

    Izvor: pripremili autori

    Podruje opine Kostrena potrebno je adekvatno trino pozicionirati kako bi turizam postao razvojna konstanta ove Opine. Pri tome je neophodna podrka i angaman opine Kostrena pri novom trinom pozicioniranju. Iz postojeih datosti (urbanizacija, infrastrutkura, blizina trita) potrebno je izvui maksimalne koristi za lokalno turistiko gospodarstvo.

    Kako trite trai posebne i osebujne turistike proizvode potrebno je izvriti

    diferenciranje i branding ugostiteljskih ponuda, uz isticanje lokalnih posebnosti i prepoznatljivih elemenata (primjerice pomorska tradicija). To u konanici treba rezultirati osvajanjem novih trinih segmenata. Oekivano se konukrentnost, uz znaajna investicijska ulaganja, dinamiku moe postii za 3-6 godina. Opina Kostrena se pozicionira kao destinacija aktivnog odmora tijekom cijele godine, destinacija koja prua mogunost spajanja poslovnih aktivnosti , te odmora i relaksacije. Kostrena je destinacija poslovnih ljudi, sportaa i svih eljnih urbanih pogodnosti u mirnom okruenju.

  • 33

    SLIKA 16. Pozicioniranje Kostrene kao turistike destinacije

    Plan pozicioniranja opine Kostrena:

    Trini segmenti: srednja i via platena turistika potranja

    Geografska segmentacija: najznaajnije

    domae trite; trita Italije, Austrije, Slovenije, eke, Maarske, BIH

    Konkurirati visokom kvalitetom svih elemenata turistike ponude Kostrene

    Kao dominantni motivi za posjet Kostreni istiu se:

    Doivljaji

    More

    Gastronomija

    Sport i rekreacija

    Poslovni susreti

    Najznaajnija emitivna trita za turizam Kostrene navode se u tekstu koji slijedi.

  • 34

    SLIKA 17. Emitivna trita turizma opine Kostrena

    POTENCIJALNA ZNAAJNA EMITIVNA TURISTIKA TRITA KOSTRENE

    Grad Rijeka i opina Kostrena:a) poslovni motivi, restorani, hoteli, kongresi, poslovni sastanci,b) rekreativni motivi, tenis, nogomet, etnja, jedrenje, ronjenje, more, etnja, trim, body building, boravak na plai-kupanje, boravak na brodici, itdc) sportski motivi, tenis, nogomet, jedrenje, ronjenje d) trgovina i ostalo Grad Zagreb:a) poslovni motivi, hoteli, kongresi, poslovni sastanci, restorani,b) rekreativni motivi, more, etnja, trim, body building, boravak na plai-kupanje, boravak na brodici, tenis, nogomet, etnja itdc) sportski motivi, tenis, nogomet, jedrenje, ronjenje d) trgovina i ostalo ire turistike emitivne zone Republike Hrvatske, Slovenije, Italije, Austrije i Maarske:a) poslovni motivi, hoteli, kongresi, poslovni sastanci, restorani,b) rekreativni motivi, more, etnja, trim, body building, boravak na plai-kupanje, boravak na brodici, tenis, nogomet, etnja itdc) sportski motivi, tenis, nogomet, jedrenje, ronjenje, d) trgovina i ostalo

    Temeljem istraivanja resursne osnove i trendova na turistikom tritu potranje mogu se istaknuti sljedee kljuna trita za Kostrenu: TRITE SPORTA Sve naglaeniji motiv putovanja i sve znaajnije trite. Iziskuje izgradnju sportskih centara i velikih stadiona i dvorana. Obuhvaa sportae-profesionalce, sportae-rekreativce i ostale ljubitelje sporta i sportskih disciplina. Posebnu privlanost imaju mega sportske priredbe. Sportski objekti koriste se kao kljuni (ili dopunski) element turistike ponude pojedine destinacije (jedrenje, ronjenje, tenis, biciklizam, nogomet, dvoranski sporovi, veslanje i dr.), no i za rekreaciju lokalnog stanovnitva i ispunjenje dokolice. Oni moraju biti funkcionalni i kvalitetni, a programi osmiljeni inovativno i atraktivno. TRITE PRIRODE Doivljaji u prirodi, posebno na vodi-moru, pod vodom-morem, doivljaji uz vodu-more, doivljaji na kopnu, doivljaj prirode i njene flore i faune (ribolov, foto programi, promatranje ptica i ivotinja, endemskih vrsta itd), etnje, hodanje, mirovanje u prirodi, skijanje na vodi, skijanje na snjegu, samo su dio aktivnosti koje suvremena tursitika potranja oekuje dostupnima. Pri tome je potrebno osigurati maksimalan stupanj zatite

  • 35

    prirode od negativnih utjecaja turistikih aktivnosti. Stoga se turizam u prirodi ne bi smio dogaati, ve ga je potrebno planirati i kontrolirati, a pri tome kvalitetom pruenih usluga zadovoljiti zahtjeve turista. TRITE DOBROG IVOTA Suvremeni turisti iskusni su putnici i od turistikog putovanja trae sve vie. Gotovo potpuna okrenutost radu i karijeri tijekom godine izaziva potrebu turista da svoje vrijeme koje provedu na turistikom putovanju iskoriste maksimalno kvalitetno, da diu punim pluima i uivaju u blagodatima destinacije u kojoj borave. Trai se: zadovoljstvo i kvaliteta, hoteli bolje kvalitete, brand hoteli, all inclusive hoteli, boutique hoteli, smjetaj prilagoen potrebama pojedinca i obitelji, svi programi najvie kvalitete, zdrav ivot, originalnost u originalnim objektima i programima, wellness, zdrav ivot, zdrava hrana, duhovnost, mir, spokoj. TRITE ZABAVE Show programi za veliku zabavu, ljetna kazalita u prirodi, raznoliki programi za zabavu na otvorenome, karnevali, festivali, show uz vodu, programi na nesvakidanjim lokacijama. Zabava ukljuuje programe vezane uz nacionalnu i lokalnu kulturu i internacionalne programe. Sadraji trebaju biti prilagoeni pojedinim ciljnim skupinama. Programe zabave potrebno je osmisliti tijekom cijelog dana (i noi), te izbjei koncentraciju svih dogaanja iskljuivo u veernjim satima. TRITE HIPER TURIZMA Obiljeit e drugo desetljee 21. stoljea; posebno e biti traena od zapadnoeuropskih turista koji takve sadraje imaju u mjestu stalnog boravka, te oekuju takve oblike sadraja u destinaciji koju posjeuju. Hiper ponuda na moru, pod morem, na povijesnim stazama, u okruenju industrijskih postojenja. Vezuje se i uz sportske objekte i sadraje.

  • 36

    4. RAZVOJNI MODEL

    Opina Kostrena mora primijeniti model razvoja turizma koji e joj osigurati konkurentske prednosti u trinoj utakmici sa destinacijama slinih obiljeja, usmjerenih ka istim ciljnim skupinama.

    Model razvoja turizma opine Kostrena mora se temeljiti modelu integralnog

    upravljanja kvalitetom (IQM), jer je to put koji osigurava zadovoljstva svih sudionika na razini turistike destinacije.

    Prema IQM-u nuno kombinirati sljedea etiri kljuna initelja: a) Zadovoljstvo turista, to nalae da se ustroji sustav kontinuiranog ocjenjivanja

    kvantitativnih i kvalitativnih initelja ponude; b) Zadovoljstvo svih sudionika lokalne turistike ponude, to nalae evaluaciju

    realnih mogunosti i postignua u domeni kvalitete poslova i razvoju karijera zaposlenih a na dobrobit razvoja lokalnih poduzetnika u turizmu;

    c) Zadovoljstvo lokalnog stanovnitva kvalitetom ivota to zahtijeva sustavno

    ocjenjivanje efekata turizma na lokalnoj razini; d) Kvaliteta okolia izrazito je vaan initelj suvremenog razvoja turizma mjerljiv

    kroz pozitivne ili negativne utjecaje turizma na okoli, tj. na prirodno okruenje, kulturnu batinu, resurse ljudskog djelovanja, ureenost i organiziranost destinacije.

    Upravljati turistikim podrujem na temeljima IQM moe samo inovativni i integralni destinacijski menadment, a to je prepoznatljivo, ukupnom razvoju orijentirano vodstvo, uz podrku lokalne vlasti, turistikih profesionalaca, nositelja turistike ponude i lokalnog stanovnitva.

    4.1. Izbor modela razvoja

    Sukladno odabranoj metodologiji rada pri izradi Plana razvoja turizma opine

    Kostrena postavljena su i analizirana tri razvojna scenarija:

    1. ODRAVANJE SADANJEG STANJA 2. RESTRUKTURIRANJE I REPOZICIONIRANJE 3. UBRZANI RAST

    Postavljeni razvojni scenariji procjenjivani su na nain da se odreuje njihov

    potencijalni:

  • 37

    doprinos razvoju gospodarstva na podruju opine Kostrena doprinos blagostanju lokalnog stanovnitva opine Kostrena i rastu ukupne

    kvalitete njihova ivota doprinos konkurentnosti turistike ponude opine Kostrena

    Pri tome se ima u vidu da se odabranim modelom trebaju minimizirati negativni, a istaknuti pozitivni utjecaji turizma.

    Analiza razvojnih opcija u kontekstu specifine lokalne situacije na podruju opine Kostrena, odnosno uzimajui u obzir raspoloivu resursnu osnovu, potencijale razvoja, mogunosti i realna ogranienja dovodi do zakljuka da je nuna primjena kombinacije dva razvojnog scenarija: u prvom redu scenarija ubrzanog rasta, a zatim manjim dijelom scenarija restrukturiranja i repozicioniranja. SLIKA 18. Alternativni razvojni scenariji razvoja turizma opine Kostrena

    RAZVOJNE OPCIJE3 scenarija

    ODRANJE SADANJEG STANJA

    UBRZANI RAST

    RESTRUKTURIRANJEI

    REPOZICINIRANJE

    Izvor: izradili autori

    Kombinacija ova dva scenarija, te predloeni model najpotpunije omoguava zadovoljavanje kriterija:

    zadovoljstvo turista zadovoljstvo lokalnog gospodarstva zadovoljstvo lokalnog stanovnitva i unapreenje kvalitete njihova ivota kvaliteta okolia. Naime, izvrena je procjena imbenika alternativnih scenarija razvoja koja je pokazala

    da scenarij ubrzanog razvoja te scenarij repozicioniranja i restrukturiranja primjereno zadovoljavaju navedene imbenike (vidi sljedeu sliku). Pri tome treba kod primjene scenarija

  • 38

    ubraznog razvoja biti vrlo paljiv kod pojedinih imbenika, budui njegova nekontrolirana primjena moe dovesti do negativnih efekata. (spomenuti faktori oznaeni su ! u matrici).

    TABLICA 6. Matrica procjene alternativnih scenarija razvoja turizma opine Kostrena

    ++Usklaenost s meunarodnim trendovima na turistikom tritu

    ++!Prihvatljivost lokalnom stanovnitvu

    ++Maksimalno koritenje novo izgraene infrastrukture

    ++Maksimalno koritenje postojee infrastrukture

    ++!Involvira mjere ouvanja okolia i zatite prirode

    +!Minimizira negativne utjecaje na prirodni okoli

    ++Pomae revitalizaciji tradicionalnih obrta i umjetnosti

    ++!Pomae ouvanju kulturno-povijesne batina

    +!Minimizira negative socio-kulturne utjecaje

    ++!Racionalno koritenje resursa

    ++Potie razvoj ekonomski slabije razvijenih podruja

    ++Osigurava dostatne uinke na meunarodnu razmjenu

    ++Osigurava dostatnu zaposlenost i rast dohotka

    ++Optimalizira ekonomske koristi uz prihvatljive trokove

    +!+Usklaenost s turistikom razvojnom politikom

    ++Usklaenost s nacionalnom politikom razvoja

    +!+Zadovoljava postavljene dugorone ciljeve razvoja turizma

    SCENARIJ 3Restrukturiranje i repozicioniranje

    SCENARIJ 2Ubrzani rast

    SCENARIJ 1Odranje sadanjeg

    stanjaPROCJENJIVANI IMBENICI

    Izvor: izradili autori

    Primjena scenarija odravanja sadanjeg stanja bi u stvari predstavljala trajnu stagnaciju, budui se sadanje stanje ni u kom sluaju ne moe smatrati zadovoljavajuim.

    Turistiki proizvod opine Kostrene potrebno je repozicionirati na turistikom tritu

    valorizirajui sve raspoloive resurse uz pomo njihove optimalne strukuturiranosti i efikasne upotrebe, te na taj nain temeljem postojeih komparativnih prednosti desegnuti zadovoljavajuu razinu konkurentnosti. Neprimjerena razvijenost turizma na podruju opine zahtjeva istodobnu primjenu scenarija ubrzanog rasta, uz kontinuirani monitoring putem odabranih indikatora prilagoenih lokalnoj situaciji.

    Odabrani razvojni model turizma opine Kostrena je:

    Teorijski utemeljen

    Praktino provediv

    Jasan i poticajan

  • 39

    S obzirom na objektivna ogranienja pri realizaciji razvojnog modela, a koja u prvom redu proizlaze iz prostorno planske dokumentacije, implementacija razvojnog modela, odnosno projektata koji su u funkciji njegove realizacije mogu se sagledati kao:

    A) Projekti u iju je realizaciju mogue odmah krenuti

    B) Projekti koji trae primjenjenu pripremu, ukljuivo eventualne izmjene

    Prostorno planske dokumentacije

    Turizam se s pravom u svijetu naziva najjaom industrijom 21. stoljea. To implicira i izrazito veliku konkurenciju koja vlada na tom tritu i potrebu za stalnim unapreenjem svih elemenata ponude.

    Procjenom i simulacijom zacrtanih projekata A) u okviru Plana utvreno je da osiguravaju:

    Opstanak na turistikom tritu,

    Pozitivan, no ne i dostatan pomak na ljestvici konkurentosti Kostrene u usporedbi sa slinim destinacijama (koritenja metoda benchmarking),

    Trino pozicioniranje u segmentu destinacija koje ostvaruju prosjene ekonomske rezultate od turizma.

    Procjenom i simulacija zacrtanih projekata B) u okviru Plana (naravno uz obuhvat i projekata A)), koja iziskuje znaajnije izmjene kljunih razvojnih dokumenta na podruju opine Kostrena, utveno je sljedee:

    Osiguranje dugorone konkurentnosti i trinog pozicioniranja Kostrene primjereno njenim mogunostima i osnovi, realno je izvedivo realizacijom projekata A) i B) zacrtanih Planom razvoja.

    Realizacija projekata A) i B) osigurala bi znaajan pomak na ljestvici konkurentnosti Kostrene i uinila je konkurentnom destinacijama slinih obiljeja na Mediteranu.

    Kao specifian benchmark i usporedna analiza sagledani su:

    Trst s okolicom Split i opine u prstenu Splita (Katela) Genova i gradii i komune u okruenju Okruenje i turistiki potencijali u Bavarskoj okruenje Ingolstata u Bavarskoj

    b) Trino pozicioniranje u segmentu destinacija koje ostvaruju iznadprosjene

    ekonomske rezultate od turizma.

  • 40

    c) Ovako koncipiran razvoj znaajno bi promjenio percepciju Kostrene u oima turistike potranje (turista) i okruenja uope, istiui u prvi plan pogodnosti za boravak turista i pogodnosti za ivot lokalnog stanovnitva koje su tamo prisutne.

    4.2. Ciljevi razvoja turizma opine Kostrena

    Ciljevi razvoja turizma opine Kostrena usklaeni su s globalnim gospodarskim, te drutvenim ciljevima opine. Dugoroni je cilj razvoja turizma na podruju opine je prvenstveno blagostanje lokalnog stanovnitva i ostvarenje gospodarskog prosperiteta.

    Potrebno je istaknuti da ne postoji subordinacija ciljeva te da su svi navedeni ciljevi

    jednako vani i da se meusobno uvjetuju. Znaajno odstupanje od bilo kojeg cilja nedvojbeno bi bitno poremetilo ravnoteu odnosa. SLIKA 19. Osnovne skupine dugoronih ciljeva turizma opine Kostrena

    Izvor: izradili autori

    U okviru osnovnih skupina ciljeva razvoja turizma Kostrene razraeni su i utvreni podciljevi pojedine skupine. Iako polaze od opih ciljeva turizma uobiajenih za razliite destinacije, navedeni su ciljevi prilagoeni lokalnoj situaciji i specifinostima. Ekonomski ciljevi:

    Turizam kao poticaj razvoju gospodarstva u cjelini Rast investiranja Poduzetnitvo, obrtnitvo Vee zapoljavanje (naroito mladei)

    CILJEVI RAZVOJA TURIZMA OPINE MATULJI

    EKONOMSKI SOCIO-

    -KULTURNI

    EKOLOKI

  • 41

    Poveanje turistike potronje Proizvodnja autohtonih proizvoda Cjelogodinje poslovanje (sezonalnost ponegdje nemogue izbjei) Via kvaliteta smjetajnih objekata Bolja struktura smjetajnih kapaciteta Razvoj novih turistikih proizvoda Osvajanje novih trinih segmenata Integralna kvaliteta destinacije

    Socio-kulturni ciljevi:

    Rast kvalitete ivota lokalnog stanovnitva, blagostanje Sigurnost za lokalno stanovnitvo i turiste Ouvanje kulturno-povijesne batine Ouvanje lokalnog identiteta u uvjetima globalizacije

    Ekoloki ciljevi (zatita okolia):

    Zatita i valorizacija raspoloivih prirodnih resursa Ekostandardi Monitoring zagaenja

    Aplikacija navedenih ciljeva u praksi putem odabranog razvojnog modela treba dovesti do znaajnog iskoraka u razvitku turizma opine Kostrena.

    Navedeni ciljevi moraju biti u funkciji optimalizacije koristi izmeu lokalnog stanovnitva, turista i nositelja turistike ponude.

    Turistiki proizvodi opine uklapaju se u sustav turistike ponude Kvarnera, koji samo

    objedinjenom ponudom moe postii oekivanu razinu konkurentnosti na zahtjevnom turistikom tritu. Turistiki proizvodi se, dakle, nadograuju s turistikim proizvodima susjednih destinacija, izazivajui sinergijski efekt, te zajedno tvorei integralni turistiki proizvod Kvarnera.

    4.3. Vizija

    Vizija predstavlja svojevrstan pogled u budunost. Razvoj turizma potie se

    prvenstveno ciljem kvalit