PLAN UPRAVLJANJA DRŽAVNOM IMOVINOM · Web viewPlan upravljanja i raspolaganja imovinom Republike Hrvatske na prijedlog Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom donosi Vlada

DR ŽAV N I U R ED ZA U PR AV LJAN JE D RŽAVN OM IMO VI N OM

PLAN UPRAVLJANJA IMOVINOM U VLASNIŠTVU REPUBLIKE HRVATSKE

Zagreb, ožujak 2014.

Sadržaj

Uvod......................................................................................................................................................................3

1. Godišnji plan korporativnog upravljanja trgovačkim društvima od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku..............................................................................................................................................4

2. Godišnji plan u odnosu na zadatke vezane uz dovršetak privatizacije, restrukturiranje i upravljanje trgovačkim društvima iz djelokruga Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP), plan prodaje dionica i poslovnih udjela u tim trgovačkim društvima po kvartalima, korištenje i prodaja nekretnina u vlasništvu CERP-a...............................................................................................................................................................61

3. Godišnji plan CERP-a kao pravnog slijednika Agencije za upravljanje državnom imovinom u odnosu na potraživanja, obveze, sudske i druge sporove, te pitanja koja su predmet sukcesije.........................................75

4. Godišnji plan upravljanja i raspolaganja stanovima i poslovnim prostorima u vlasništvu Republike Hrvatske..............................................................................................................................................................82

5. Godišnji plan upravljanja i raspolaganja građevinskim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske.........88

6. Godišnji plan rješavanja imovinsko-pravnih i drugih odnosa vezanih uz projekte obnovljivih izvora energije te ostalih infrastrukturnih projekata kao i eksploataciju mineralnih sirovina sukladno propisima koji uređuju ta područja............................................................................................................................................93

7. Godišnji plan provođenja postupaka procjene imovine u vlasništvu Republike Hrvatske.............................98

8. Godišnji plan vezan uz postupanje s trajno odnosno privremeno oduzetom imovinom ostvarenom kaznenim djelom ili prekršajem........................................................................................................................................101

9. Godišnji plan rješavanja imovinsko-pravnih odnosa s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.......................................................................................................................................................106

10. Godišnji plan rješavanja imovinsko-pravnih odnosa na bivšim vojnim nekretninama i njihovo stavljanje u funkciju.............................................................................................................................................................109

11. Godišnji plan daljnje komercijalizacije dijela stanova i poslovnih prostora.............................................115

12. Godišnji plan upravljanja, odnosno tekućeg i investicijskog održavanja rezidencijalnih objekata u vlasništvu Republike Hrvatske..........................................................................................................................121

13. Provedbe projekata javno-privatnog partnerstva......................................................................................127

14. Godišnji plan vođenja registra državne imovine........................................................................................130

15. Godišnji plan postupaka vezanih uz savjetovanje sa zainteresiranom javnošću i pravo na pristup informacijama koje se tiču upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske...............135

2

Uvod

Plan upravljanja i raspolaganja imovinom Republike Hrvatske na prijedlog Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom donosi Vlada Republike Hrvatske za razdoblje od godine dana.

Plan, kao jedan od tri ključna dokumenta upravljanja i raspolaganja državnom imovinom, izrađuje se sukladno članku 10. stavku 1. Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine 94/2013). Plan određuje kratkoročne ciljeve i smjernice upravljanja državnom imovinom, te izvedbene mjere u svrhu provođenja Strategije upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine (Narodne novine 76/2013) koju je 14. lipnja 2013. godine donio Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske. Izvješće o provedbi Plana se dostavlja do 31. ožujka tekuće godine Vladi Republike Hrvatske koja ga dostavlja Hrvatskome saboru na usvajanje.

Namjera Plana je definirati i popisati ciljeve upravljanja i raspolaganja državnom imovinom, čija je održivost važna za život i rad postojećih i budućih naraštaja. Istodobno, cilj je Plana osigurati da imovina Republike Hrvatske bude u službi gospodarskog rasta te zaštite nacionalnih interesa.

Upravljanje imovinom Republike Hrvatske podrazumijeva pronalaženje optimalnih rješenja koja će dugoročno očuvati imovinu i generirati gospodarski rast. Vlasništvo države osigurava kontrolu nad prirodnim bogatstvima, kulturnom i drugom baštinom, važnim trgovačkim društvima i drugim resursima u vlasništvu Republike Hrvatske, kao i prihode koji se mogu koristiti za opće dobro.

Vlasništvo države je važan instrument postizanja strateških razvojnih ciljeva vezanih za regionalnu prometnu, kulturnu i zdravstvenu politiku, kao i za druge razvojne politike Republike Hrvatske. Učinkovito upravljanje imovinom Republike Hrvatske potiče razvoj gospodarstva i značajno je za njegovu stabilnost, a istodobno doprinosi boljoj kvaliteti života svih građana.

Obvezni sadržaj Plana upravljanja, podatke koje mora sadržavati i druga pitanja s tim u vezi, propisuje Uredba o propisanom sadržaju Plana upravljanja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine 24/2014.).

Ovaj Plan, kao operativno-upravljački dokument, izrađuje se po prvi puta do sada i objavljuje se sa zakašnjenjem uslijed reorganizacije sustava upravljanja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske. Bez obzira na to, smjernice definirane i obrađene u ovom Planu, operativno se provode u sektorima, službama i odjelima Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) i Centru za restrukturiranje i prodaju (CERP) od siječnja 2014. godine.

Tijekom predstojećih godina će se njegova struktura usavršavati, posebno u vidu modela planiranja koji bi bio primjenjiv na metode usporedbe i mjerljivosti rezultata ostvarivanja provedbe Plana. Nedostatci će se svakako pokušati maksimalno ukloniti razvijanjem unificirane metode izvještavanja provedbe Plana i mjerljivosti rezultata rada.

Ovaj Plan je i iskorak u smislu transparentnosti i javne objave podataka vezanih za upravljanje i raspolaganje državnom imovinom, što je jedan od osnovnih ciljeva naznačenih u Strategiji. Međutim, neki podaci, prvenstveno iz područja upravljanja i provođenja korporativne politike u strateškim trgovačkim društvima, neće biti javno objavljivanji zbog mogućeg utjecaja na trgovanje dionicama na burzama, kao i rješavanje pokrenutih postupaka arbitraže u nekim slučajevima (Sunčani Hvar, INA,...).

3

1. Godišnji plan korporativnog upravljanja trgovačkim društvima od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku

Strategijom upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine (Narodne novine 76/13) definirani su slijedeći ciljevi korporativnog upravljanja trgovačkim društvima od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku:

1. Učinkovito ostvarivanje vlasničkih prava Republike Hrvatske putem Vlade Republike Hrvatske i centraliziranih vlasničkih tijela odgovornih Vladi Republici Hrvatskoj2. Država, kao aktivan vlasnik, provodeći vlasničku politiku, osigurat će da se upravljanje u trgovačkim društvima u vlasništvu Republike Hrvatske obavlja transparentno i odgovorno, profesionalno i učinkovito u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima i proncipima korporativnog upravljanja - primjena smjernica OECD-a - Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (The OECD guidlines on Corporate Governance at State - Owned Enterprises, 2005) kao do sada najšire prihvaćene u praksi europskih država3. Nastojati da trgovačka društva od strateškog značenja, djelomično ili u cjelosti, uvrste svoje dionice na uređeno tržište kapitala (burze)4. Privatizirati trgovačka društva osim dijela trgovačkih društava koja su od strateškog značenja čime će se dovršiti nedovršeni procesi privatizacije.

Zakonski propisi kojima je uređeno korporativno upravljanje trgovačkim društvima od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku:

1. Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 94/13)

Strategija upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine (Narodne novine, broj 76/13)2. Odluka Vlade Republike Hrvatske o utvrđivanju popisa trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 120/13)3. Zakon o trgovačkim društvima (Narodne novine br. 111/93, 34/99, 121/99, 52/2000, 118/2003, 107/2007, 146/2008, 137/2009, 125/2011, 152/2011, 111/2012, 68/2013)4. Uredba o načinu prodaje dionica i poslovnih udjela (Narodne novine, broj 129/13)5. Uredba o visini naknade za obavljanje poslova upravljanja dionicama i poslovnim udjelima (Narodne novine, broj 130/13)6. Odluka Vlade Republike Hrvatske o određivanju uvjeta za kandidate za članove nadzornih, odnosno upravnih odbora, te uprava trgovačkih društava u kojima republika hrvatska ima dionice ili udjele (Narodne novine, broj 19/12)7. Odluka Vlade Republike Hrvatske o izmjeni i dopunama odluke o utvrđivanju plaća i drugih primanja predsjednika i članova uprava trgovačkih društava (Narodne novine, br. 83/2009, 03/2011, 03/2012, 46/2012 i 22/2013)8. Odluka Vlade Republike Hrvatske o izmjeni Odluke o utvrđivanju plaća i drugih primanja predsjednika i članova uprava trgovačkih društava (Narodne novine, broj 25/14)

U portfelju Republike Hrvatske koji je u nadležnosti DUUDI-a nalazi se 59 trgovačkih društva podijeljenih u 3 kategorije:

4

A) Trgovačka društva i druge pravne osobe od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku (27) za koje postoji dugoročna društvena potreba i za koja Strategija upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013 do 2017 (Narodne novine, broj 76/2013) ne predviđa privatizaciju.

TRGOVAČKA DRUŠTVA I DRUGE PRAVNE OSOBE OD STRATEŠKOG I POSEBNOG INTERESA ZA RH KAPITAL

% VLASNIŠTVA

RH TRGOVAČKA DRUŠTVA 1 Hrvatske ceste d.o.o., Zagreb 107.384.800,00 1002 Hrvatske autoceste d.o.o., Zagreb 131.140.100,00 1003 Autocesta Zagreb - Macelj, d.o.o. 88.440.400,00 1004 Autocesta Rijeka - Zagreb d.d. 2.152.000.000,00 1005 HŽ Infrastruktura d.o.o., Zagreb 224.188.000,00 1006 Plovput, d.o.o. Split 111.546.200,00 1007 Odašiljači i veze d.o.o., Zagreb 138.568.200,00 100

8Hrvatske kontrola zračne plovidbe d.o.o., Zagreb 352.759.600,00 100

9 HŽ Putnički prijevoz d.o.o. Zagreb 569.011.500,00 10010 Bina Istra d.d. 25.641.720,00 <50

11Agencija za komercijalnu djelatnost d.o.o. 216.000.000,00 100

12 Janaf d.d., Zagreb 2.791.212.660,00 52,23

13Podzemno skladište plina d.o.o. Zagreb 535.020.100,00 100

14Hrvatski operator tržišta energije d.o.o., Zagreb 9.300.000,00 100

15 Hrvatska elektroprivreda d.d., Zagreb 19.792.159.200,00 10016 Plinacro d.o.o., Zagreb 841.002.000,00 10017 Hrvatske šume d.o.o., Zagreb 1.171.670.000,00 10018 Hrvatske lutrija d.o.o., Zagreb 50.000.000,00 100

19Središnje klirinško depozitarno društvo, d.d., Zagreb 57.000.000,00 62,3

20Pomoski centar za elektroniku d.o.o., Split 14.954.900,00 100

21 Agencija Alan d.o.o., Zagreb 1.305.000,00 100 PRAVNE OSOBE

22 Financijska agencija (FINA), ZagrebZakon o FINI

(NN117/2001) 100

23Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR), Zagreb 7.000.000.000,00 100

24

Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB), Zagreb

Zakon o DAB-u (NN 44/94) 100

25

Hrvatska agencija za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata (HANDA), Zgb

Zakon o HAND-i (NN 19/14) 100

5

26 Hrvatske vode, ZagrebZakon o vodama

(NN 153/09) 100

27 Centar za restrukturiranje i prodajuZakon o CERP-u

(NN 94/13) 100

B) Trgovačka društva od posebnog interesa u kojima Republika Hrvatska ima većinski udio (26) za koja je Strategijom predviđeno restrukturiranje, privatizacija ili prodaja te izlazak na tržište kapitala.

TRGOVAČKA DRUŠTVA OD RAZVOJNOG ZNAČENJA U KOJIMA RH IMA VEĆINSKI UDIO KAPITAL

% VLASNIŠTV

A RH 28 ACI d.d., Opatija 399.816.000,00 78,9129 Croatia Airlines d.d., Zagreb 1.978.484.900,00 96,8430 Jadrolinija Rijeka (do 2017.g.) 209.054.147,81 10031 Luka Rijeka d.d., Rijeka 598.047.500,00 83,0932 Zračna luka Osijek, d.o.o. Klisa 26.208.000,00 5533 Zračna luka Pula, d.o.o. Pula 81.400.000,00 5534 Zračna luka Rijeka, d.o.o. Omišalj 144.203.100,00 5535 Zračna luka Zadar, d.o.o. Zadar 96.820.000,00 5536 Zračna luka Split, do.o. Kaštel Štafilić 275.500.000,00 5537 Zračna luka Dubrovnik d.o.o. Ćilipi 347.050.000,00 5538 HŽ Cargo 531.006.500,00 10039 Zračna luka Zagreb, d.o.o., Zagreb 804.429.600,00 5540 HP - Hrvatska pošta d.d. Zagreb 952.636.100,00 10041 Luka Vukovar d.o.o. 44.800.000,00 10042 Brodarski institut d.o.o., Zagreb 74.265.200,00 10043 Croatia Banka d.d., Zagreb 474.600.000,00 DAB 100,0044 Hrvatska poštanska banka d.d., Zagreb 966.640.400,00 71,8145 Croatia osiguranje d.d., Zagreb 442.887.200,00 80,2446 APIS IT d.o.o. 238.800.000,00 51,49

47Zrakoplovno - tehnički centar d.d., Velika Gorica 274.962.000,00 100

48 Narodne novine d.d., Zagreb 289.519.000,00 100

49Hrvatska brodogradnja - Jadranbrod d.d., Zagreb 598.700,00 100

50 Imunološki zavod d.d., Zagreb 85.607.920,00 73,4151 Club Adriatic d.o.o. Zagreb 120.947.400,00 10052 Brijuni Rivijera d.o.o. Pula 4.500.000,00 66,67

53

Park Prevlaka d.o.o. Gruda (Uprava Društva predala prijedlog za otvaranje stečajnog postupka ) 5.900.000,00 51

6

C) Trgovačka društva od posebnog interesa u kojima Republika Hrvatska ima vlasništvo manje od 50% i čije dionice kotiraju na uređenom tržištu kapitala (6) za koja je Strategijom predviđena moguća i daljnja prodaja, ali i eventualno kupnja od trećih.U ovoj skupini nalazi se 6 trgovačkih društava u kojima Republika Hrvatska ima manje od 50% vlasništva a čije dionice kotiraju na uređenom tržištu kapitala. Republika Hrvatska pokušava doseći primarno gospodarske ciljeve i to najčešće sa drugim investitorima u vlasništvu, pod istim uvjetima kao i ostali investitori, vodeći se istim interesom (dobit).

Obzirom da je udio Republike Hrvatske u temeljnom kapitalu ovih društava manjinski, to bitno utječe na mogućnost provedbe odluka vezanih za upravljanje društvom kroz organe društva: skupštinu, nadzorni odbor i upravu društva, a odluke se donose razmjerno vlasničkom udjelu Republike Hrvatske.

Financijska izvješća i relevantne informacije objavljuju se na Zagrebačkoj burzi sukladno Pravilima Burze, te na web stranicama strateškog trgovačkog društva.

TRGOVAČKA DRUŠTVA ČIJE DIONICE KOTIRAJU NA UREĐENOM TRŽIŠTU KAPITALA U KOJIMA RH IMA VLASNIŠTVO MANJE OD 50% - burza KAPITAL

% VLASNIŠTVA

RH TRGOVAČKO DRUŠTVO

54 Petrokemija d.d., Kutina 567.989.890,00 43,8355 INA - Industrija nafte d.d., Zagreb 9.000.000.000,00 44,8456 Đuro Đaković Holding d.d., Slavonski Brod 258.965.440,00 44,0857 Končar elektroindustrija d.d., Zagreb 1.028.847.600,00 25,0958 Podravka d.d., Koprivnica 1.084.000.600,00 20,5159 Sunčani Hvar, d.d., Zagreb 333.651.520,00 32,36

Operativne mjere korporativnog upravljanja

Tijekom 2014. godine DUUDI će u okviru upravljanja strateškim trgovačkim društvima obavljati slijedeće poslove:

kontinuirano prikupljati dokumentaciju od strateških trgovačkih društava i resornih ministarstava o strateškim trgovačkim društvima koja se odnosi na godišnja izvješća poslovanja te izraditi Uputu za izradu i dostavu izvješća o poslovanju trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku u suradnji s Ministarstvom Financija. Uputa se odnosi na kvartalnu dostavu svih financijskih pokazatelja koji sadrže:1. Bilanca 2. Račun dobiti / gubitka 3. Ostvareni financijski rezultati u zadanom razdoblju u odnosu na isto razdoblje

prošle godine i u odnosu na plan4. Ostvareni financijski rezultati po djelatnostima/sektorima5. Ostvareni troškovi rada za razdoblje6. Ostvarenje proizvodnje - naturalni pokazatelji 7. Obujam i struktura zaliha (ukoliko je primjenjivo i od većeg utjecaja na

poslovanje)

7

8. Investicije za tekuće razdoblje (ostvareno i planirano)9. Plan restrukturiranja (plan i ostvarenje)10. Planirani projekti za poslovnu godinu i ostvarenje11. Ostvareni rezultata poslovanja za trogodišnje razdoblje, usporedba sa planom i

ostvarenja (Napomena: u godišnjem izvješću)

Sudjelovati aktivno u radu skupština i nadzornih odbora trgovačkih društava čijim dionicama i poslovnim udjelima upravlja DUUDI kroz zakonske alate (Vlada Republike Hrvatske odrediti će predstavnike u Skupštini trgovačkog društva, kao i predlagati članove Uprava i Nadzornih odbora društava -ako Zakonom nije određeno).

davati mišljenja Povjerenstvu Vlade Republike Hrvatske za upravljanje strateškim trgovačkim društvima, a na inicijativu resornog ministarstva za imenovanje članova nadzornih odbora i predsjednike nadzornih odbora, a sukladno odredbama članka 17 stavak 3. Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 94/2013).Do 31.ožujka 2014 izdane su 114 suglasnosti za društva od strateškog interesa,93 suglasnosti za društva koja nisu od posebnog interesa i odbjeno je izdavanje 21 suglasnosti.

Upravama strateških trgovačkih društava iskazivati interese i smjernice za budući razvoj trgovačkog društva.

Odlukom Vlade Republike Hrvatske raspodijeliti dobit trgovačkih društava. Plan raspodjele dobiti strateških trgovačkih društava za 2013. Godinu. Prijedlog je napravljen na temelju preliminarnih podataka o rezultatima poslovanja društava i ostvarenoj dobiti za 2013.godinu te se za dio društava može promijeniti do konačne predaje financijskih izvješća i konačnog obračuna poreza na dobit. Plan raspodjele usvojen od Vlade Republike Hrvatske predstavlja smjernicu za odlučivanje predstavnika države na Godišnjim skupštinama društava prilikom odlučivanja o raspodjeli dobiti.

EMBARGO NA OBJAVU DO USVAJANJA NA SJEDNICI VLADE REPUBLIKE HRVATSKE

Plan raspodjele dobiti strateških trgovačkih društava za 2013. godinu

TRGOVAČKA DRUŠTVA I DRUGE PRAVNE OSOBE OD STRATEŠKOG I

POSEBNOG INTERESA ZA RH DOBIT 2013.

GUBITAK 2013.

ZA PRORAČUN

OSTAJE NJIMA

1 Hrvatske ceste d.o.o., Zagreb 2 Hrvatske autoceste d.o.o., Zagreb 3 Autocesta Zagreb - Macelj, d.o.o. (RH 49%) 4 Autocesta Rijeka - Zagreb d.d. 5 HŽ Infrastruktura d.o.o., Zagreb 6 Plovput, d.o.o. Split 7 Odašiljači i veze d.o.o., Zagreb 8 Hrvatske kontrola zračne plovidbe d.o.o., Zagreb 9 HŽ Putnički prijevoz d.o.o. Zagreb 10 Bina Istra d.d. 11 Agencija za komercijalnu djelatnost d.o.o. 12 Janaf d.d., Zagreb (RH 52,23%) 13 Podzemno skladište plina d.o.o. Zagreb 14 Hrvatski operator tržišta energije d.o.o., Zagreb 15 Hrvatska elektroprivreda d.d., Zagreb

8

16 Plinacro d.o.o., Zagreb 17 Hrvatske šume d.o.o., Zagreb 18 Hrvatske lutrija d.o.o., Zagreb

19Središnje klirinško depozitarno društvo, d.d., Zagreb (62,30)

20 Pomorski centar za elektroniku d.o.o., Split 21 Agencija Alan d.o.o., Zagreb 22 Financijska agencija (FINA), Zagreb 23 Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR), Zagreb

24Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB), Zagreb

25Hrvatska agencija za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata (HANDA), Zagreb

26 Hrvatske vode, Zagreb 27 ACI d.d., Opatija (RH 78,91) 28 Croatia Airlines d.d., Zagreb 29 Jadrolinija Rijeka (do 2017.g.) 30 Luka Rijeka d.d., Rijeka (RH 83,09%) 31 Zračna luka Osijek, d.o.o. Klisa (RH 55%) 32 Zračna luka Pula, d.o.o. Pula (RH 55%) 33 Zračna luka Rijeka, d.o.o. Omišalj (RH 55%) 34 Zračna luka Zadar, d.o.o. Zadar (RH 55%) 35 Zračna luka Split, do.o. Kaštel Štafilić (RH 55%) 36 Zračna luka Dubrovnik d.o.o. Ćilipi (RH 55%) 37 HŽ Cargo 38 Zračna luka Zagreb, d.o.o., Zagreb (RH 55%) 39 HP - Hrvatska pošta d.d. Zagreb 40 Luka Vukovar d.o.o. 41 Brodarski institut d.o.o., Zagreb 42 Croatia Banka d.d., Zagreb 43 Hrvatska poštanska banka d.d., Zagreb (RH 71,81) 44 Croatia osiguranje d.d., Zagreb (RH 80,24) 45 APIS IT d.o.o. (RH 51,49) 46 Zrakoplovno - tehnički centar d.d., Velika Gorica 47 Narodne novine d.d., Zagreb 48 Hrvatska brodogradnja - Jadranbrod d.d., Zagreb 49 Imunološki zavod d.d., Zagreb (RH 73,41%) 50 Club Adriatic d.o.o. Zagreb 51 Brijuni Rivijera d.o.o. Pula (RH 66,67%) 52 Park Prevlaka d.o.o. Gruda 53 Petrokemija d.d., Kutina 54 INA - Industrija nafte d.d., Zagreb 55 Đuro Đaković Holding d.d., Slavonski Brod 56 Končar elektroindustrija d.d., Zagreb (RH 25%) 57 Podravka d.d., Koprivnica (RH 20,51%) 58 Sunčani Hvar, d.d., Zagreb 59 CERP

9

NETO DOBIT:

Unapređenje korporativnog upravljanja 1. Nakon analize stanja po završetku glavnih godišnjih skupština trgovačkih društava , DUUDI će u suradnji s Ministarstvom financija kao prioritetni zadatak izraditi prijedlog Odluke o načinu i obimu prikupljanja podataka za potrebe korporativnog upravljanja.

2. Organizirati praćenje, objavu i sudjelovanja na skupštinama trgovačkih društava iz portfelja DUUDI-a i CERP-a. Osigurati praćenje realizacije odluka skupština (kroz Sudski registar, Središnje klirinško depozitarno društvo, samo poduzeće...).

3. Tijekom 2014.g. potrebno je operativno razraditi i uskladiti uloge resornih ministarstava bitnih za djelatnost kojoj društvo pripada te koordinirajuće uloge DUUDI-a. Sukladno Strategiji, razvojne smjernice ovih društava predlaže resorno ministarstvo te ih donosi Vlada u okviru Plana upravljanja. Važna podloga za usmjeravanje poslovne politike navedenih društava je i postojanje dugoročnih planova razvoja kao i sektorskih strategija (npr. industrijska strategija) kako da bi se mogle ugraditi u godišnji Plan upravljanja.

4. Dorađivati kriterije za procjenjivanje efikasnosti trgovačkih društava te kao osnovni pokazatelj uspješnosti implementirati učinkovitost. Naime, s obzirom da je država specifičan vlasnik koji mora voditi računa o širem kontekstu i javnom interesu, kriterij dobit/gubitak nije dovoljan niti kod postavljanja planova niti kod procjene njihovog ostvarenja, niti kod ocjenjivanja uprava i nadzornih odbora. S tim povezano je i pitanje pravila izbora i nagrađivanja uprava i nadzornih odbora.

5. Mjere za smanjenje troškova u strateških trgovačkim društvima u 2014. godini: smanjivati prekovremeni rad NEMA regresa, božićnica i sličnih isplata smanjenje reprezentacija korištenje službenog automobila svesti na minimum ukidanje dodatka na plaću (npr. u slučajevima u kojima su zaposlenici u

državnim službama za 20godina rada imali 4% veću plaću, 25 godina veću za 8% i 30 godina veću za 10%)

smanjenje dužnosničkih plaća za 6% (u TD to bi bili managerski ugovori) smanjenje troškova plaća i materijalnih troškova za orijentaciono 2% NEMA zapošljavanja iznad zatečenog stanja, osim Odlukom Povjerenstva

Vlade Republike Hrvatske primanja u naravi biti će regulirana od strane NO, sukladno Odluci Vlade

Republike Hrvatske

6. Sukladno Odluci Vlade Republike Hrvatske o izmjenama Odluke o utvrđivanju plaća i drugih primanja predsjednika i članova uprava trgovačkih društava (Narodne novine, broj 25/2014), Nadzorni odbor, odnosno drugi nadležni organ trgovačkog društva može za predsjednika i članove uprave ugovoriti godišnju nagradu - varijabilni dio plaće (stimulativnu nagradu):

1. u trgovačkim društvima koja su poslovala s dobiti u 2013. godini i u kojima je nadzorni odbor pozitivno ocijenio realizaciju plana restrukturiranja trgovačkog društva;

2. u trgovačkim društvima koja nisu poslovala s dobiti u 2013. godini, pod uvjetom da je došlo do smanjenja gubitaka u poslovanju trgovačkog društva, da

10

je nadzorni odbor ocijenio da je poslovanje u skladu s poslovnim planom društva za 2013. godinu i da je pozitivno ocijenio realizaciju plana restrukturiranja trgovačkog društva.

Kriterije za stimulativno nagrađivanje predsjednika i članova uprava trgovačkih društava iz točke 1. utvrđuje nadzorni odbor.

Kriteriji iz točke 2. moraju biti mjerljivi i usporedivi s poslovnim rezultatima društva u prethodnoj godini, te sadržavati i druge pokazatelje pogodne za ocjenjivanje učinkovitosti obavljanja osnovne djelatnosti pojedinog trgovačkog društva, njegovog razvoja i restrukturiranja, kao i povećanog doprinosa državnom proračunu Republike Hrvatske.

Stimulativna nagrada može se isplatiti jednokratno, nakon usvajanja financijskog izvješća za prethodnu godinu.

Provedbene mjere vezane za smjernice određene strategijom, a koja se odnose na strateška trgovačka društva■ Privatizirati sva trgovačka društva osim dijela trgovačkih društava koja su od strateškog značenja čime će se dovršiti nedovršeni procesi privatizacije:Croatia osiguranje d.d. - dovršetak procesa, brisanje s popisa strateških društava, uvrštenje u popis trgovačkih društava na burziHrvatska poštanska banka d.d. - dovršetak procesaHŽ Cargo d.d. - dovršetak procesa Croatia Airlines d.d. - nastavak procesa privatizacije i dokapitalizacijePetrokemija d.d. - restrukturiranje i prodajaNarodne novine d.d. - priprema i realizacija procesa prodajeClub Adriatic d.o.o. (pojedinačna prodaja hotela) - u pripremiAPIS IT d.o.o. - proces kupnje udjela od grada ZagrebaACI d.d. - dokapitalizacija društvaImunološki zavod d.d. - restrukturiranjePark Prevlaka d.o.o. - stečajLuka Vukovar d.o.o. - prodajaLuka Rijeka d.d. - dokapitalizacijaAgencija za komercijalnu djelatnost d.o.o - restrukturiranje, izdvajanje djelatnosti zaštite FINA - restrukturiranje, izdvajanje djelatnosti zaštiteZAŠTITA - osnivanje novog društva u vlasništvu Republike Hrvatske

■ Za svako trgovačko društvo od strateškog interesa, u okviru ovog Plana, objavljuju se ciljevi poslovanja i razvoja trgovačkog društva. Definirati očekivanja države kao vlasnika trgovačkih društava, te njihovu obvezu davanja očekivanog doprinosa društvenom razvoju. Pripremati Povjerenstvu kvartalnu analizu poslovanja Strateških trgovačkih društava.■ Država, kao aktivan vlasnik, provodeći vlasničku politiku, osigurat će da se upravljanje u trgovačkim društvima u vlasništvu Republike Hrvatske obavlja transparentno i odgovorno, profesionalno i učinkovito u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima i principima korporativnog upravljanja zemalja OECD, što će se osiguravati kroz (rad i kontrolu) predstavnika vlasnika (tj. Republike Hrvatske) u Nadzornim odborima i Skupštinama trgovačkih društava te uspostavom unutarnjih revizija i nadzora .■ Zatražiti od Uprava Strateških trgovačkih društava da djelomično ili u cijelosti uvrste svoje dionice na uređeno tržište kapitala (burze) sukladno uvjetima propisanim Zakonom o tržištu kapitala i drugim propisima propisane Pravilima i drugim aktima Zagrebačke Burze. ■ Restrukturiranje poslovanja trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske s ciljem povećanja njihove učinkovitosti i kvalitete javnih usluga kao i osiguranja neto-doprinosa

11

državnom proračunu mora se odvijati u skladu s EU pravilima i dobrom praksom. Pratiti smjernice Europske Komisije u skladu s EU pravilima i dobrom praksom.■ Kod trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske, država će svoju vlasničku funkciju provoditi uglavnom putem Vlade i centraliziranih vlasničkih tijela odgovornih Vladi. DUUDI će u suradnji sa resornim ministarstvima pripremati dokumentaciju Povjerenstvu Vlade Republike Hrvatske za upravljanje strateškim trgovačkim društvima koje donosi Zaključke i predlaže Vladi Republike Hrvatske na donošenje.■ U okviru CERP-a organizirati trajno čuvanje dokumentacije o pretvorbi i privatizaciji društvenih poduzeća.■ Vlada Republike Hrvatske i ministarstva trebaju jasno odvojiti vlasničke i regulatorne funkcije države,kroz ostvarivanje vlasničkih prava kao i ostali vlasnici sukladno odredbama Zakona o trgovačkim društvima.■ Vlada Republike Hrvatske i ministarstva trebaju osigurati uvjete na tržištu za razvoj konkurencije privatnih trgovačkih društava i trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske kroz dublju suradnju sa Agencijom za konkurentnost.■ Uprave trgovačkih društava, a posebno onih koje imaju javne ovlasti, s posebnom pažnjom se moraju odnositi prema građanima i povjerenoj im imovini u vlasništvu Republike Hrvatske. Potrebno je pripremiti etički kodeks za uprave strateških trgovačkih društava kroz provedbu Kodeksa korporativnog upravljanja trgovačkim društvima u kojima Republika Hrvatska ima dionice i/ili udjele (Narodne novine, broj 112/2010) ■ Istražiti mogućnosti i donijeti propise da zaposleni u trgovačkim društvima u vlasništvu Republike Hrvatske koja ostvaruju prihod u uvjetima konkurencije, sudjeluju u podjeli dijela ostvarene dobiti

SAŽETAK KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA OD STRATEŠKOG I POSEBNOG INTERESA ZA REPUBLIKU HRVATSKU

OSTVARENJE CILJEVA IZ

STRATEGIJE

Kroz dostavljene planove strateških trgovačkih društava, a po provedenim Skupštinama i revidiranim financijskim izvješćima

IZMIJENE ZAKONSKOG

OKVIRA

ukoliko se uoče nedostaci DUUDI će inicirati pokretanje izmjene ili predložiti novo pravno uređenje

AKTIVNOSTI TIJEKOM 2014.

GODINE

što aktivnije sudjelovanje DUUDI-a u koordinaciji sa resornim ministarstvima u cilju ostvarivanje provedbenih mjera utvrđenih Strategijom upravljanja državnom imovinom

12

HRVATSKE CESTE d.o.o., Zagreb

UPRAVA Edo Kos, predsjednik; Jurica Krleža i Nenad Maljković, članoviNADZORNI ODBOR Irena Miličević, predsjednica; Ivica Martinić, zamjenik

predsjednice; Ingo Kamenar, Tihomir Barišić i Zlatko Rugan, članovi.

SKUPŠTINA Siniša Hajdaš Dončić, ministar

FINANCIJSKI POKAZATELJI

u 000 kn 2013 procjena 2014 plan Indeks

UKUPNI PRIHODI 187.803 181.279 97

UKUPNI RASHODI 187.803 181.279 97

DOBIT/GUBITAK - -

BROJ ZAPOSLENIH 412 437 106

Napomena: HC zbog kapitalnog pristupa prema Zakonu o cestama u računu dobiti i gubitka i bilanci ne iskazuju niti dobit niti gubitak, već se razlika između vlastitih prihoda i rashoda ostvarenih u poslovnoj godini nadoknađuje na teret javnog kapitala

RESTRUKTURIRANJEObzirom na ciljeve organizacije, najvažnije aktivnosti koje se planiraju provesti:

uvođenje ISO standarda kao temelja za uspostavu i održavanje sustava upravljanja kvalitetom odnosno uspješno vođenje i rad organizacije

provođenje centralizacije informacijskog sustava tvrtke kako bi se lakše planiralo, pratilo i normiralo sve poslovne procese

definiranje pojedinačne odgovornosti, a time i adekvatni motivacijski sustav kako bi se povećala efikasnost rada i kompetitivnost zaposlenika

uspostavljanje Sektora za EU fondove uspostavljanje teritorijalne poslovne jedinice, koje sudjeluju u poslovanju cijelog Društva,

umjesto dosadašnjih ispostava

PLAN INVESTICIJAU 2014. godini planira se ukupno investirati 1.614.464.000 kn, što je za 37% više od investicija u 2013. godini, a odnosi se na investicije u državne ceste (spojeve na autoceste, program gradnje i rekonstrukciju brzih cesta, rekonstrukcije i uređenje cesta na otocima, rekonstrukcije i uređenje cesta i mostova uz granicu, program denivelacije i osiguranja cestovno-željezničkih prijelaza), investicije u betterment, investicijski ciklus ŽUC-eva i investicije u dugotrajnu imovinu.

IZVOR SREDSTAVA ZA INVESTICIJE: Investicije su iz tuđih izvora.

ZADUŽENOST: Zaduženost u 2013. godini je iznosila 7.672.764.000 kuna, a za 2014. godinu je planirana u iznosu od 8.727.132.000 kuna.

DRŽAVNE GARANCIJE: Državna jamstva su u 2013. godini iznosila 10.833.335.000 kuna, a za 2014. godinu su planirana u iznosu od 13.079.886.000 kuna.

SUBVENCIJE: Kapitalna pomoć iz proračuna po osnovi naknade iz goriva je 2013. godine iznosila 1.369.929.000 kuna, a u 2014. godini je planirana u iznosu od 1.760.000.000 kuna.

13

HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o., Zagreb

UPRAVA Davor Mihovilić, predsjednik; Marijan Sente, članNADZORNI ODBOR Igor Cigula, predsjednik; mr.sc. Darko Liović, zamjenik;

Anđelko Kasunić, prof.dr.sc. Ivan Dadić i Nataša Munitić, članovi




UKUPNI PRIHODI 1.454.647 1.489.341 102

UKUPNI RASHODI 1.454.647 1.489.341 102

DOBIT/GUBITAK - -

BROJ ZAPOSLENIH 2.503 2.498 99

Napomena: HAC zbog kapitalnog pristupa prema Zakonu o cestama u računu dobiti i gubitka i bilanci ne iskazuju niti dobit niti gubitak, već se razlika između vlastitih prihoda i rashoda ostvarenih u poslovnoj godini nadoknađuje na teret javnog kapital

RESTRUKTURIRANJE u toku je pripajanje društva ARZON (društvo kćer ARZ-a d.d.) društvu HAC ONC-u

radi racionalizacije i pozicioniranja na tržištu. povećanje učinkovitosti kroz uštede materijalnih troškova sklapanjem novih

povoljnijih ugovora i smanjenje troškova osoblja kroz smanjenje broja radnika, preraspodjelu na druga radna mjesta te smanjenje određenih materijalnih prava.

PLAN INVESTICIJAU 2014. godini planira se ukupno investirati 1.332.839.000 kn, što je za 26% manje od investicija u 2013. godine, a odnosi se na investicijska ulaganja u izgradnju i održavanje autoceste, te ulaganja u osnovna sredstva za redovno održavanje i upravljanje.

IZVOR SREDSTAVA ZA INVESTICIJE:- krediti 439.068.000 kuna - 33%- naknada u cijeni goriva 440.000.000 kuna - 33%- vlastita sredstava 453.771.000 kuna - 34%

ZADUŽENOST: Planirano stanje 31.12.2014. je 23.826.875.550 kuna

DRŽAVNE GARANCIJE: Planirano stanje 31.12.2014. je 23.826.875.550 kuna

14

AUTO CESTA ZAGREB - MACELJ d.o.o., Lepajci

UPRAVA Miloš Savić, predsjednik uprave, Dominik Sugnetić, član NADZORNI ODBOR Tomas Werner Hofner, predsjednik, Ivan Sadaić, Ivan Sadaić,

Dražen Antolović, Wolgang Sommerbauer, Goran Korolija, članovi

SKUPŠTINA Siniša Hajdaš Dončić, ministar, RH ima 49% glasova


u 000 kn 2013 procjena 2014 plan Indek

s

UKUPNI PRIHODI 374.149 253.215 68

UKUPNI RASHODI 338.522 272.059 80

DOBIT/GUBITAK 35.627 - 18.844 -53


Napomena: Sukladno Ugovoru o koncesiji, većina navedenih podataka klasificirana je u kategoriju poslovne tajne, te objava na Internetu, forumima, konferencijama, medijima, itd. te daljnja distribucija istih nije dozvoljena.

RESTRUKTURIRANJENije u planu

PLAN INVESTICIJA: Za 2014. godinu 30.141 kuna

IZVORI SREDSTAVA ZA INVESTICIJE : Vlastita sredstva

ZADUŽENOST: 31.12.2013. godine 2.636.896 kn

15

AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB d.d.; Zagreb

UPRAVA Josip Šala, direktor NADZORNI ODBOR Melita Raukar, predsjednica; Krunoslav Šams, zamjenik predsjednice;

Mladen Efendić, članSKUPŠTINA Siniša Hajdaš Dončić, ministar



s

UKUPNI PRIHODI 725.876 661.968 91

UKUPNI RASHODI 791.488 689.714 87

DOBIT/GUBITAK 65.6

12 27.745 42


RESTRUKTURIRANJEAnaliza restrukturiranja od 2011-2013 s procjenom za 2014- zadnji kvartal 2013. godine izdvojili su se poslovi održavanja autoceste i naplate cestarine u tvrtku-kćer ARZ-ON d.o.o., s ciljem smanjenja troškova poslovanja i racionalizacije broja zaposlenih radnika, 2,7 po kilometru autoceste.- 654 djelatnika ARZ-a sklopilo je nove ugovore o radu s tvrtkom kćer. - krajem studenog 2013. godine započeo je proces restrukturiranja ARZ-ON-a - usvajanjem novog organizacijskog ustroja koji je usklađen s tvrtkom HAC-ONC kao priprema za spajanje s istom u veljači 2014. godineObavljene aktivnosti - Radno pravo – raskid ugovora o radu, usvajanje internih akata , izrađen program zbrinjavanja viška radnika- Statusno pravo - pripremljen i potpisan Ugovor o pripajanju Društva ARZ-ON d.o.o društvu HAC-ONC d.o.o., koji je proveden 31.01.2014. godine

PLAN INVESTICIJAU 2014. godini planira se ukupno investirati 50.461.000,00 kuna, što je za 103 posto više od investicija u 2013. godini, a odnosi se na: investicije izgradnje i investicijskog održavanja, izvlaštenje zemljišta, informatičku opremu, osnovna sredstava i ostale investicije.

IZVOR SREDSTAVA ZA INVESTICIJE: Vlastita sredstva i sredstva novih zaduženja u 2014. godini.

ZADUŽENOST: Društvo je na dan 31.01.2014. godine bilo zaduženo 952.275.802 kn.

DRŽAVNE GARANCIJE: Državne garancije za kredite društva su u iznosu od 1.153.500.000 kn.

SUBVENCIJE: U državnom proračunu za 2014. godinu predviđena su sredstva za provedbu ugovora o koncesiji u visini 114.098.720 kuna, a koja se odnose na naknadu troškova održavanja riječke obilaznice, te financiranje troškova izvlaštenja i upis vlasništva temeljem Ugovora o koncesiji.

16

HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o., Zagreb

UPRAVA Darko Peričić, predsjednik; Nikola Ljuban, Marko Car, mr.sc. Rene Valčić i mr.sc. Ivan Vuković, članovi

NADZORNI ODBOR mr.sc. Milan Stojanović, predsjednik; prof.dr.sc. Ratko Zelenika, zamjenik predsjednika; Marko Gašpar, dr.sc. Ljudevit Krpan i Ivan Žilić, članovi.




UKUPNI PRIHODI 1.408.000 1.544.000 110

UKUPNI RASHODI 1.408.000 1.544.000 110

DOBIT/GUBITAK - -


Napomena:

HŽ INFRASTRUKTURA od 2013. godine prema Zakonu o željeznici (Narodne novine, broj 94/13, čl. 21, zbog kapitalnog pristupa u računu dobiti i gubitka i bilanci ne iskazuje niti dobit niti gubitak.

RESTRUKTURIRANJE STATUSNO: - u 2013. - ovisnom društvu Pružne građevine d.o.o. pripojena društva POSIT

d.o.o. i Remont i održavanje pruga d.o.o. te objavljen javni poziv za stjecanje poslovnog udjela u društvu Pružne građevine d.o.o.- u 2013. – izvršena statusna promjena ovisnog društva Željezničko ugostiteljstvo d.o.o. – odvajanje s osnivanjem tri nova društva

ORGANIZACIJSKO: novi Pravilnik o organizaciji, postignut je sporazum sa sindikalnim partnerima o zbrinjavanju viška radnika

RACIONALIZACIJA TROŠKOVA radnika kroz organizacijske promjene, unapređenje tehnološkog procesa, poticanje mjera za odlazak radnika, gdje je plan od 2014. do 2016. smanjenje za 700 radnika

PLAN INVESTICIJAU 2014. godini planira se ukupno investirati 2.690.000.000,00 kn, , što je za 92 posto više od investicija u 2013. godini, a odnosi se na program obnove i modernizacije pruga za međunarodni promet, regionalni i lokalni promet, program obnove i modernizacije pruga željezničkog čvorišta Zagreb, program aktivnosti u funkciji infrastrukture i prometa na mreži kao cjeline te izgradnju novih pruga i kolosijeka.

IZVOR SREDSTAVA ZA INVESTICIJE: Državni proračun 162,8 mil kn EU fondovi 267,5 mil kn Krediti i vlastita sredstva 2.260 mil kn

ZADUŽENOST: Ukupno stanje duga procjena 31.12.2013. 1.709,8mil kn, u čemu je 172,2 mil. kn kratkoročni dug i 1.537,6 mil kn dugoročni dug. Stupanj zaduženosti: procjena 0,2.Za financiranje planiranih investicija u 2014. godini bit će potrebno novo kreditno zaduženje uz državno jamstvo u iznosu 2.003,8 mil kn.

17

PLOVPUT d.o.o., Split

UPRAVA Darko MeštrovićNADZORNI ODBOR Rade Bobanac, predsjednik; Ivica Grga, Joško Dvornik, članoviSKUPŠTINA Zdenko Antešić, zamjenik ministra



UKUPNI PRIHODI 78.264 76.696 98

UKUPNI RASHODI 69.643 73.553 106

DOBIT/GUBITAK 8.621 3.143 36


RESTRUKTURIRANJEZa 2014. godinu se ne planira.

PLAN INVESTICIJA:U 2014. godini planira se ukupno investirati 52.218.000 kuna, , što je za 445 posto više od investicija u 2013. godini, a odnosi se na izgradnju novoga broda te pomorsku signalizaciju i radijsku službu.

IZVOR SREDSTAVA ZA INVESTICIJE: Od planiranih investicija za 2014. godinu u ukupnom iznosu od 52.218.000 kuna, 50.330.000 kuna osigurati će se iz vlastitih sredstava.Temeljem Ugovora o produbljenju i proširenju plovnog puta Mali Ždrelac iz 2008. godine, koji se financirao iz sredstava Državnog proračuna Republike Hrvatske, izvođači potražuju od Društva iznos od 1.888.000 kuna.

ZADUŽENOST: Za izgradnju novog broda Društvo je Ugovorom o kreditu sa Splitskom bankom osiguralo 37.000.000 kuna. Zaduženje temeljem tog kredita još nije nastupilo jer se kredit nije počeo koristiti obzirom da je odabir Brodograditelja putem javne nabave u završnoj fazi.

DRŽAVNE GARANCIJE: Nema

SUBVENCIJE: Nema

18

ODAŠILJAČI I VEZE d.o.o., Zagreb

UPRAVA Aleksandar Golub, predsjednik uprave; Vlatka Dokoza, član uprave

NADZORNI ODBOR Marijan Crnjak, predsjednik, Mislav Peričić, Lora Čurković, Damir Vuk, Saša Radulić , članovi



u 000 kn 2013 procjena 2014 plan Inde

ks

UKUPNI PRIHODI 234.614 257.810 110

UKUPNI RASHODI 215.408 237.430 110

DOBIT/GUBITAK 19.205 20.379 106


RESTRUKTURIRANJE:Organizacijsko

Reorganizacija i preustroj Optimizacija za postojeće i buduće projekte Povećanje usmjerenosti prema kupcima

Kolektivni ugovor Primjerena prava zaposlenicima Stabilnost

Kadrovi Zbrinjavanje manjeg dijela zaposlenih Novi stručni kadrovi – novi projekti Upravljanje učinkom, komunikacija

StrateškoRazvoj novih uslugaNova tržišta

PLAN INVESTICIJAU 2014. godini planira se ukupno investirati 66.750.000 kuna, što je za 54 posto više od investicija u 2013. godini.

IZVOR SREDSTAVA ZA INVESTICIJE:Sredstva za investicije u 2014. godini će se osigurati iz vlastitih izvora.

ZADUŽENOST: Zaduženje društva je na dan 31.12.2013. godine iznosilo 194.449.000 kuna i do konca 2014. godine se planira smanjiti na 115.393.000 kuna.


SUBVENCIJE:2010. godine dodijeljena je državna potpora odobrena temeljem dugoročnog kredita odobrenog iz sredstava HABOR-a. Iznos potpore za 2013. godinu iznosi 1.892.692,00 kn, a za 2014. godinu će iznositi oko 1.285.000,00 kn.HRVATSKA KONTROLA ZRAČNE PLOVIDBE d.o.o., Zagreb

19

UPRAVA Dragan BilaćNADZORNI ODBOR Darko Brebežac, predsjednik, Željko Gojko, Hrvoje Filipović, Dinko

Staničić, Marijana Miller, članciSKUPŠTINA Siniša Hajdaš Dončić, ministar, Slavko Linić, ministar

Ante Kotromanović, ministar



UKUPNI PRIHODI 627.451 661.348 105

UKUPNI RASHODI 625.403 660.339 106



RESTRUKTURIRANJENije planirano.

PLAN INVESTICIJAU 2014. godini planira se ukupno investirati 105.838.000 kuna, što je za 10 posto više od investicija u 2013. godini.

IZVOR SREDSTAVA ZA INVESTICIJE: Vlastita sredstva u iznosu od 78.632.000 kuna, a iz kredita 27.206.000 kuna.

ZADUŽENOST: Stanje kreditnih zaduženja na dan 31.12.2013. iznosi 384.169.807 kuna.

DRŽAVNE GARANCIJE: U iznosu od 358.969.221 kunu na dan 31.12.2013.

SUBVENCIJE: Nema

20

HŽ PUTNIČKI PRIJEVOZ d.o.o., Zagreb

UPRAVA Dražen Ratković, predsjednik; mr. Robert Frdelja i mr. Siniša Balent, članoviNADZORNI ODBOR Snježana Josipović, predsjednica; Marijan Drempetić, zamjenik predsjednice;

Hrvoje Livaja, Dalibor Obradović i Dalibor Petrović-predstavnik radnika, članovi




s

UKUPNI PRIHODI 864.475 1.153.964 133

UKUPNI RASHODI 1.237.784 1.153.942 93

DOBIT/GUBITAK -373.309 22 0


RESTRUKTURIRANJE Organizacijsko restrukturiranje Financijsko restrukturiranje – donesena je odluka Vlade o dokapitalizaciji Nove investicije – nabava 44 vlaka koji će biti puštani u promet tijekom 2015., 2016. i

2017. Krajem 2013. stupila je na snagu nova organizacija u cilju povećanja produktivnosti i

pripreme za tržišne uvjete poslovanja, uz ulaganja u ljudske potencijale. U listopadu 2013. potpisan je novi Kolektivni ugovor (dogovoreno je smanjivanje

pojedinih prava, npr. božićnice, uskrsnice, regresa); potpisivanjem je u cijelosti završen postupak pripajanja HŽ Vuče vlakova.

PLAN INVESTICIJAU 2014. godini planira se ukupno investirati 497.630.000,00 kn, što je za 320 posto više od investicija u 2013. godini, a odnosi se na modernizaciju prijevoznih kapaciteta (modernizaciju putničkih vagona i lokomotiva/vlakova), nabavu prijevoznih kapaciteta (putničkih vagona i novih motornih vlakova) te modernizaciju i izgradnju objekata putničkog prijevoza i informatizacija društva.

IZVOR SREDSTAVA ZA INVESTICIJE: Planirani izvori sredstava za investicije su postojeće i novo kreditno zaduženje su sredstva Državnog proračuna i manjim dijelom vlastita sredstva.

ZADUŽENOST: U 2014. godini društvo planira novo zaduženje u iznosu 825 mil.kuna za potrebe nabavke prijevoznih kapaciteta, vezano uz nabavku preostala 23 vlaka iz projekta nabave od ukupno 44 nova vlaka.

DRŽAVNE GARANCIJE: Navedeno zaduženje od 825 mil kuna dobit će se temeljem državnog jamstva sukladno Planu restrukturiranja.

SUBVENCIJE: 636 milijuna kuna temeljem Ugovora o uslugama od općeg gospodarskog interesa u javnom željezničkom prometu u RH i 40 milijuna kuna za modernizaciju prometa.

21

BINA ISTRA d.d., Lupoglav - koncesionar

UPRAVA David GabelicaNADZORNI ODBOR Charles Andre Gilbert Paradis, predsjednik; Christian Thournie,

Gilles Moriseau, Mauro Hervat, Anita Mikulandra Svajger, Dijana Stopnišek, Alain Yvon Dyck, Nicolas Eric Marie Mallet, Marko Lipert, članovi

SKUPŠTINA predstavnik HAC-a ima 14,78% glasova



s

UKUPNI PRIHODI 405.236 327.593 81

UKUPNI RASHODI 403.700 322.704 80



Ne planira se restrukturiranje ni investicije u 2014. godini

22

AKD - AGENCIJA ZA KOMERCIJALNU DJELATNOST d.o.o., Zagreb

UPRAVA Mirjana KovačevićNADZORNI ODBOR Zlatko Koštić, predsjednik; Vitomir Bijelić-zamjenik, Davor

Hajnić, Željko Renć i Ines GrkovićSKUPŠTINA Ranko Ostojić, ministar i Marija Hrebac


u 000 kn 2013 procjena 2014 plan Index

UKUPNI PRIHODI 230.476 215.110 93

UKUPNI RASHODI 184.046 176.322 96



RESTRUKTURIRANJEZa 2014. godinu planira se:

nastavak kontrole svih troškova poslovanja i smanjenje broja radnika skraćenje radnog vremena sa 40 na 37 sati radi podizanja stupnja iskorištenja

kapaciteta napuštanjem određenih poslovnih procesa i suvremenijom tehnologijom nastojanje je ostati konkurentan u odnosu na male, dobro opremljene grafičke tvrtke

PLAN INVESTICIJAU 2014. godini planira se ukupno investirati 46.412.000,00 kuna, od čega polovina iznosa.od 23,00 miliona kn otpada na novu opremu-strojeve, a 15,00 miliona kn na građevinske objekte.Daljnja racionalizacija poslovanja uz skraćeni radni tjedan od 37 sati.

IZVORI FINANCIRANJA: Bankarski kredit u iznosu od 18,2 miliona kn, što čini 39,27 plana, dok je iz vlastitih sredstava planiran iznos od 28,00 miliona kn, što čini 60,73% od planiranih investicija

ZADUŽENOST: Koeficijent zaduženosti = 0,1 (kao u 2013.godini )

DRŽAVNE GARANCIJE: Nisu izdane

SUBVENCIJE: Nije korisnik

23

JANAF – JADRANSKI NAFTOVOD d.d. Zagreb

UPRAVA Dragan Kovačević, predsjednik; Jakša Marasović i Bruno Šarić, članovi

NADZORNI ODBOR Marija Bilman, predsjednica; Stjepan Čuraj, zamjenik predsjednice; Krešimir Komljenović, Tihomir Ivčević i Goran Vojković, članovi

SKUPŠTINA Ivan Vrdoljak, ministar



UKUPNI PRIHODI 464.403 472.956 102

UKUPNI RASHODI 358.246 365.956 102

DOBIT/GUBITAK 99.033 100.812 102


RESTRUKTURIRANJE u lipnju 2013. utvrđen Projekt operativnog restrukturiranja za razdoblje 2013.-2017.

godine gdje je u tijeku plan sukcecije, promjena strukture zaposlenih i uvođenje sustava procjene radnog učinka. Očekivani učinci do 2017. godine su smanjene broja zaposlenih za 39, te smanjenje fiksnih troškova za prosječno 3% godišnje

nemaju obvezu financijskog restrukturiranja, budući likvidno posluju, ostvaruju pozitivan novčani tijek te imaju nizak stupanj zaduženosti

PLAN INVESTICIJAU 2014. godini planira se ukupno investirati 221.240.000,00 kuna, a odnosi se na rekonstrukcije - dogradnje spremničkog prostora na Terminalu Omišalj (gradnja 3 spremnika za naftu), Terminalu Sisak (izgradnja 3 spremnika za naftu-završena u 2013.godini), rekonstrukcija i modernizacija te dogradnja Terminala derivata nafte Žitnjak, rekonstrukcija spremničkog prostora za derivate na Terminalu Omišalj, objekte sigurnosti i zaštite okoliša, ljudi i opreme, modernizaciju i dogradnju naftovodnog sustava, te investicije u opremu, osnovna sredstva i dr.

IZVOR FINANCIRANJA: Vlastita novčana sredstva

ZADUŽENOST: Dugoročni kredit u iznosu od 96.467.000 kn


SUBVENCIJE: Nema

24

PODZEMNO SKLADIŠTE PLINA d.o.o. Zagreb*Napomena: Osnivač društva je Plinacro

DIREKTOR Krešimir MalecSKUPŠTINA Marin Zovko, predsjednik Plinacra d.d.

FINANCIJSKI POKAZATELJI u 000 kn 2013 procjena 2014 plan* Indeks

UKUPNI PRIHODI 160.030 156.500 98

UKUPNI RASHODI 108.557 118.309 109



* Iz prijedloga Plana prihoda i rashoda i prijedloga Plana investicija za 2014. godinu

RESTRUKTURIRANJEIako društvo nije bilo u fazi restrukturiranja poslovanja u promatranom razdoblju zbog stabilnosti tržišta prodaje i zadovoljavajućeg financijskog položaja provodilo se je restrukturiranje s aspekta položaja na tržištu:

Modernizacija postojećeg skladišta plina na lokaciji Okoli (značajno povećanje materijalnih troškova)

Usklađenje sa regulativom EU uz suglasnost nacionalnog regulatora Podizanje konkurentnosti kako bi tehničkim performansama moglo odgovoriti svim

zahtjevima tržišta Usvajanje internih politika i procedura kojima se uvodi maksimalna transparentnost

poslovanja te pravovremeno uklanjaju rizični događaji (postupak nabave, postupak upravljanja skladištima, pripremne radnje za implementaciju unutarnje kontrole)

Kompletno osamostaljivanje od tvrtke majke (uspješno preuzete sve grupe poslova koje su bile pružane Ugovorom o suradnji – platni promet, financije i računovodstvo, poslovi nabave i ugovaranja)

Formiranje organizacijskih jedinica zaduženih za komercijalne poslove (analiza tržišta RH i zemalja u okruženju, prodaja kapaciteta, upravljanje portfeljom proizvoda)

PLAN INVESTICIJAU 2014. godini planira se ukupno investirati 154.129.000,00 kn, a odnosi se na sustav video nadzora i fizička zaštita, dodatne istražne radove, spojne plinovode, izgradnju novih bušotina, investicije u upravnu zgradu sa skladištem sustava za utiskivanje slojne vode, dogradnju kompresorske stanice(dio dovršen i stavljen u upotrebu 2014., a dio će biti realiziran 2015.), kapitalne remonte bušotina i sustav za nadzor vibraciju u KS.

IZVOR FINANCIRANJA: Vlastita sredstva i dugoročni kredit (po planiranom zaduženju u 2014. godini

ZADUŽENOST: Nema kreditnih zaduženja


SUBVENCIJE: Nema

25

HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. Zagreb

UPRAVA Ivor ŽupanićNADZORNI ODBOR Žarko Stilin, predsjednik; Valentin Dujmović, zamjenik

predsjednika; Milan Devčić i Zdenko Lucić, članovi SKUPŠTINA Jelena Zrinski Berger, pomoćnica ministra gospodarstva

FINANCIJSKI POKAZATELJI u 000 kn 2013 procjena 2014 plan Indeks



DOBIT/GUBITAK -4.836 1.817 - 38


RESTRUKTURIRANJE:Ulaganje u razvojni projekt uspostave burze električne energije i sustava jamstva podrijetla električne energije. Osim osnivanja burze električne energije, tijekom 2014. godine planira se uspostaviti Registar jamstva podrijetla električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora

PLAN INVESTICIJAU 2014. godini planirana investicija u osnivački kapital zajedničke tvrtke kćeri HROTE I HOPS, iznosila bi 9 miliona kn. Za osnivanje burze električne energije, u tvrtki HROTE, tijekom 2014. godine planira se izdvojiti 4,5 miliona kn, te 1,1 milion kn za redovno poslovanje matičnog Društva, u informatičku tehnologiju. Investicije će se financirati iz zadržane dobiti i temeljnog kapitala Društva.

IZVORI FINANCIRANJA Temeljem Odluke Vlade Republike Hrvatske o naknadi za organiziranje tržišta električne

energije (Narodne novine, br. 94/2007 i 38/2012) koju HROTE naplaćuje od opskrbljivača trgovaca i proizvođača za MWh prodane električne energije prijavljene kroz ugovorne rasporede.

Temeljem Odluke Vlade Republike Hrvatske o naknadi za organiziranje tržišta plina (Narodne novine, broj 38/2012) koju HROTE naplaćuje od voditelja bilančnih skupina MWh plina koji je izmjeren na izlazima iz transportnog sustava Republike Hrvatske za svaku bilančnu skupinu.

Temeljem Uredbe o naknadama za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (Narodne novnine, br. 33/2007, 133/2007, 155/2008, 155/2009, 8/2011 i 144/2011) i Uredbe o naknadama za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (Narodne novine, br. 128/2013) za financiranja poslova koju HROTE obavlja u sustavu poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije.

Temeljem Uredbe o poticanju proizvodnje biogoriva za prijevoz (Narodne novine, br. 22/2011 i 1/2014) za financiranje poslova koje HROTE obavlja u sustavu poticanja biogoriva za prijevoz.

ZADUŽENOST: Društvo nije zaduženo

DRŽAVNE GARANCIJE: Nisu dane

SUBVENCIJE : Nema

26

HEP - HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA d.d. Zagreb

UPRAVA Tomislav Šerić, predsjednik uprave; Ivan Matasić, Zvonko Ercegovac, Krunoslava Grgić Bolješić, Perica Jukić, Željko

Štromar, članovi NADZORNI ODBOR Nikola Bruketa, predsjednik ; Jadranko Berlengi, Igor Đajić,

Žarko Primorac, Ante Ramljak, Ivo Uglešić, Mirko Žužić, članovi SKUPŠTINA Ivan Vrdoljak, ministar

FINANCIJSKI POKAZATELJIu 000 kn 2013 procjena 2014 plan Indeks

UKUPNI PRIHODI 14.684.184 12.985.386 88

UKUPNI RASHODI 13.439.645 12.000.846 89

DOBIT/GUBITAK 891.739 740.775 83


RESTRUKTURIRANJE nastavak usklađivanja reguliranih i tržišnih djelatnosti društva HEP grupe s energetskim

propisima restrukturiranje HEP grupe što pretpostavlja snimanje poslovnih procesa u Grupi, usklađivanje

poslovnog modela, organizacije, poslovnih procesa, ljudskih potencijala, informacijskih sustava i metoda upravljanja, a sve radi postizanja maksimalnih sinergijskih učinaka raznih poslovnih djelatnosti, podizanja razine učinkovitosti ukupnog poslovnog sustava i njegove profitabilnosti

ciljani rok implementacije je 15 mjeseci (od sredine veljače 2014. godine)

PLAN INVESTICIJAU 2014. godini planira se ukupno investirati 2.558.581.000,00 kuna, a odnosi se na elektrane, prijenosnu mrežu, distribucijsku mrežu i ostale investicije.

IZVORI FINANCIRANJA Izvori financiranja mil kn

Vlastita sredstva iz slobodne amortizacije 1.420,9Naknade za priključenje na mrežu i ostalo (klirinški dug, primici oddražbi prekograničnih prijenosnih kapaciteta)

339,7

Krediti u korištenju i novo zaduženje za kredite u 2014. 798Ukupan iznos 2.558,6

ZADUŽENOST Opis 2013. 2014.* Index

Ukupno stanje duga na dan 31.12.2013. 5.911,0 5.699,6 96,4

*Procjena stanja obuhvaća dugoročno i kratkoročno zaduženja po kreditima i izdanim vrijednosnim papirima

DRŽAVNE GARANCIJE: Društvo nema kredita osiguranih državnim jamstvom

SUBVENCIJE: Društvo nije korisnik državnih subvencija

27

PLINACRO d.o.o. Zagreb

UPRAVA Marin Zovko, predsjednik; Ratimir Orešković i Radovan Cvek, članovi

NADZORNI ODBOR Ivo Družić, predsjednik; Josip Jambrač, zamjenik predsjednika; Tomislav Stojak,Berislav Lipovac i Marija Duljković, članovi

SKUPŠTINA Anka Mrak Taritaš, ministrica


UKUPNI PRIHODI 616.853 586.690 95

UKUPNI RASHODI 448.866 458.003 102

DOBIT/GUBITAK 142.138 109.417 77


PLAN INVESTICIJAU 2014. godini planira se ukupno investirati 93.404.000,00 kn, a odnosi se na plinovode, mjerno-redukcijske stanice, plinske čvorove, pogonske objekte, ulaganje u razvojne projekte, opremu za potrebe društva, kompresorske stanice, mjerni sustav i pojednostavljenje transportnog sustava.

IZVOR FINANCIRANJA: Investicije će se financirati iz vlastitih sredstava.

ZADUŽENOST

BANKA/KREDITORGlavnica

na dan 31.12.13.Kamata na dan

31.12.13.Preostale obveze na dan

31.12.2013.

EIB I73,334 20.082 93.416

EIB II190.000 57.343 247.343

EBRD*14.000 342 14.342

UKUPNO277.334 77.767 355.101

*U 2014. godini kredit EBRD biti će u potpunosti otplaćen.

DRŽAVNE GARANCIJE: Državne garancije dane su Društvu u visini kredita od 350,00 miliona EUR-a. (EIB I - u visini od 90 mil EUR, EIB II-u visini od 190 mil EUR i EBRD od 70 mil EUR)

SUBVENCIJE: Nema državnih subvencija

28

HRVATSKE ŠUME d.o.o., Zagreb

UPRAVA Ivan Pavelić, predsjednik; Marija Vekić i Ivan Ištok, članoviNADZORNI ODBOR Doris Srnec, predsjednica; Vicko Njavro, zamjenik

predsjednice, Željka Šikić, Mijo Prgomet, Ivan Martinić, Neven Voća, Dalibor Georgievski, članovi

SKUPŠTINA Tihomir Jakovina, ministar


UKUPNI PRIHODI 2.141.106 1.892.631 88

UKUPNI RASHODI 2.089.992 1.860.057 89



RESTRUKTURIRANJEOdnosi se na smanjenje troškova poslovanja i to na reprezentacije i dnevnice, uz povećanje prihoda od prodaje drveta unatoč manjim prodanim količinama.

PLAN INVESTICIJA U 2014. godini planira se ukupno investirati 158.161.000,00 kn, a odnosi se na građevinske objekte, strojeve i opremu i biološku obnovu šuma.

IZVOR SREDSTAVA ZA INVESTICJE 50% vlastita sredstva i 50% krediti banaka

ZADUŽENOST 79.952.000,00 kuna

DRŽAVNE GARANCIJE Nema

SUBVENCIJE 200.000,00 kuna

29

HRVATSKA LUTRIJA d.o.o, Zagreb

UPRAVA Danijel Ferić, predsjednik uprave; Dražen Kovač, član upraveNADZORNI ODBOR Vjekoslav Mrakovčić, predsjednik NO; Hrvoje Mršić, Viktor

Peršić, Ivica Prlender, Jasminka Lojen, članovi NOSKUPŠTINA Slavko Linić, ministar, predsjednik skupštine; Željko Jovanović,

ministar; Andrea Zlatar Violić, ministrica



UKUPNI PRIHODI 498.553 528.642 106

UKUPNI RASHODI 483.772 503.313 104

DOBIT/GUBITAK 14.781 25.329 171


RESTRUKTURIRANJE Strategijom razvoja stavlja se u prvi plan razvoj segmenta lutrijskih igara na sreću Restrukturiranje je provedeno u dvije faze

Prva faza je okončana, a u drugoj fazi se posebno ističe: optimiranje broja zaposlenih, projekt uvođenja kontrolinga, projekt upravljanja ljudskim resursima, projekt upravljanja rizicima, unapređenje informacijskih sustava

PLAN INVESTICIJA Tijekom 2013. godine proveden je postupak nabave terminala za on-line uplatu igara

na sreću u prodajnoj mreži u iznosu od 9.000.000 kn te će do isporuke navedene opreme doći u 2014. godini Tijekom 2014. godine planiraju se investicije u iznosu od 42.912.000 kn.

30

SREDIŠNJE KLIRINŠKO DEPOZITARNO DRUŠTVO d.d., Zagreb

UPRAVA Vesna Živković, predsjednik uprave; Stjepko Čičak, član NADZORNI ODBOR Tanjica Liktar, predsjednik NO; Ivo Balen, Zrinka Vrhovski,

Saša Drezgić, Anđelka Buneta, Ivan Sobin, Ivana Gažić, članovi SKUPŠTINA Miljenko Fičor



s





RESTRUKTURIRANJE Odnosi se na potrebe usklađenja s europskom regulativom (Uredba EU br.

648/2012 Europskog parlamenta i vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju)

Zato je SKDD osnovao tvrtku kćer SKDD-CCP Smart Clear d.d. na koju će prenijeti dio svog poslovanja koji se odnosi na poslove poravnanja transakcija sklopljenih na organiziranom tržištu, pod uvjetom dobivanja licence za pružanje tih usluga

PLAN INVESTICIJA Tijekom 2014. godine planira se investirati 903.400,00 kn

31

POMORSKI CENTAR ZA ELEKTRONIKU d.o.o., Split

UPRAVA Ivan BrkovićNADZORNI ODBOR Zdenko Simičić, predsjednik; Tihomir Mandac, Nino Stapić,

članoviSKUPŠTINA Ante Kotromanović, ministar; Ivan Vrdoljak, ministarPrema čl.11. Odluke o izmjeni Izjave o osnivanju Društva PCE d.o.o. od 08.03.2011.





DOBIT/GUBITAK -4.579 139 - 3


RESTRUKTURIRANJEU 2013.godini izvršeno je kompletno restrukturiranje Društva i donesena nova sistematizacija i reorganizacija radnih mjesta.Cilj reorganizacije je smanjivanje svih troškova ukidanjem odjela i preraspodjelom poslova, a manji broj radnika tako da se uspostavi totalna multifunkcionalnost svakog zaposlenika, a istovremeno zadržati neophodan kadar za kvalitetno obavljanje složenih tehničkih poslova. U reorganizaciji svi djelatnici iskazani kao višak su zbrinuti prema zakonskim propisima Republike Hrvatske.

Za 2014. godinu planira se: Poslovne aktivnosti odvijaju se na dva segmenta: poslovi za potrebe Hrvatske vojske

(tehničko održavanje) i na civilnom sektoru - poslovi održavanja za domaće brodare (Splitska plovidba, LNP, Jadrolinija)

U 1994. godini sklopljen je ugovor s američkom tvrtkom EATON za sklapanje sklopova za kućanske aparate (lohn poslovi). Proizvodnja se odvija u oscilacijama do danas, ali s neizvjesnim intenzitetom i rokom trajanja. Trenutni vlasnik je tvrtka

INVENSYS.

PLAN INVESTICIJAZa 2014. godinu planovi se temelje na pokazateljima za 2013. godinu.Plan Ministarstva obrane, kao najvećeg kupca usluga, i plan inozemnog naručitelja, još nisu dostavljeni.

IZVOR FINANCIRANJA: Pomorski centar se ne financira iz državnog proračuna, već sredstva za obavljanje djelatnosti prihoduje iz cijena za pružene usluge.

ZADUŽENOST: Društvo nema zaduženja.


SUBVENCIJE: Nema

32

AGENCIJA ALAN d.o.o., Zagreb

UPRAVA Ivan Nekić, Milan KneževićNADZORNI ODBOR Ruža Vučić, predsjednik; Niko Raić, Ljudevit Herceg, Ivan

Matić, Ante Modrić, članovi SKUPŠTINA Ante Kotromanović, ministar; Ivan Vrdoljak, ministar; Ranko

Ostojić, ministar; Vesna Pusić, ministrica; Slavko Linić, ministar


u 000 kn 2013 procjena 2014 plan Index

UKUPNI PRIHODI313.823 107.880

34

UKUPNI RASHODI203.539 107.430

53

DOBIT/GUBITAK110.284 450

0

BROJ ZAPOSLENIH19 19

100

RESTRUKTURIRANJE Nastavak zastupanja i promoviranja hrvatske obrambene industrije i povećanje izvoza

toga sektora. Pružati usluge MORH-u u tehničkom održavanju njihovih tehničkih sredstava i to u

sklopu uvoza opreme, materijala, remont i popravak istih Nastaviti s podrškom MORH-u u suradnji s NATO-om i drugim agencijama i mirovnim

misijama.

PLAN INVESTICIJAU planu poslovanja za 2014. godinu planirani su prihodi od 107,88 miliona kn, rashodi u visini od 107,43 miliona kn, odnosno dobit od 360.000,00 kn.

IZVOR FINANCIRANJADruštvo iz vlastitih obrtnih sredstava financira proizvodnju naoružanja i vojne opreme u Republici Hrvatskoj, radi izvoza na strano tržište.Važno je napomenuti da vanjske banke nisu spremne financirati domaću proizvodnju naoružanja.

ZADUŽENOST: Društvo nije zaduženo


SUBVENCIJE: Nema

33

FINA - FINANCIJSKA AGENCIJA, Zagreb

Temeljem Odluke Vlade Republike Hrvatske o utvrđivanju popisa trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku (Narodne novine, broj 120/2013), Financijska agencija (FINA) je određena kao pravna osoba od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku.Međutim, sukladno Odluci Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske o upravljanju strateškim trgovačkim društvima sa popisa Strateških trgovačkih društava od 4. listopada 2013. godine Financijska agencija (FINA) izuzima se obveze dostave plana poslovanja, budući je ista zakonski obveznik donošenja plana poslovanja Hrvatskom saboru.

UPRAVA Anđelka Buneta, predsjednica uprave; Ivna Šegon, Željko Pavić, Zlatko Mičetić, članovi

NADZORNI ODBOR Boris Lalovac, predsjednik NO; Zrinka Vrhovski, Slavka Malenica, Igor Rađenović, članovi

Napomena: Prema Zakonu o Financijskoj agenciji , FINA nema skupštinu

HBOR - HRVATSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVITAK, Zagreb

Temeljem Odluke Vlade Republike Hrvatske o utvrđivanju popisa trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku (Narodne novine, broj. 120/2013) , Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) određena je kao pravna osoba od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku.No, sukladno Odluci Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske o upravljanju strateškim trgovačkim društvima od 4. listopada 2013. godine, Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) izuzeta je obveze dostave plana poslovanja, budući je ista zakonski obveznik donošenja plana Hrvatskom saboru

UPRAVA Anton Kovačev, predsjednik uprave; Mladen Kober, članNADZORNI ODBOR Slavko Linić, ministar, predsjednik NO; Ivan Vrdoljak, ministar,

Branko Grčić, ministar, Tihomir Jakovina, ministar, Darko Lorencin, ministar, Gordan Maras, ministar; Sabina Škrtić, Dragica Zgrebec, mr. Srđan Gjurković, Ivan Šuker, članovi

DAB - DRŽAVNA AGENCIJA ZA OSIGURANJE ŠTEDNIH ULOGA I SANACIJU BANAKA, Zagreb

Temeljem Odluke Vlade Republike Hrvatske o utvrđivanju popisa trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku (Narodne novine, broj 120/2013), Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB), određena je kao pravna osoba od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku.Međutim, sukladno Odluci Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske o upravljanju strateškim trgovačkim društvima od 4. listopada 2013. godine Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB), izuzeta je obveze dostave plana poslovanja, budući je ista zakonski obveznik donošenja plana Hrvatskom saboru.

UPRAVA Vesna Pusić, ministrica, predsjednik uprave; Slavko Linić, ministar; Goran Marić, Dragan Kovačević, članovi uprave

Direktorica Agencije Marija Hrebac Napomena: Prema Zakonu o državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, DAB nema skupštinu

34

HRVATSKA AGENCIJA ZA OBVEZNE ZALIHE NAFTE I NAFTNIH DERIVATA - HANDA, Zagreb

UPRAVNO VIJEĆE Srđan Vlaović, ravnatelj; Ivo Milatić, predsjednik upravnog vijeća, Dragica Radojčević, Igor Baković, Davor Katalinić, Danijel Katičin, članovi


u 000 kn 2013 realizacija 2014 plan Index

UKUPNI PRIHODI 970.529

UKUPNI RASHODI 1.177.674 428.345 90

DOBIT/GUBITAK -207.145

BROJ ZAPOSLENIH 6 6

Izvor: Izvještaji o prihodima i rashodima, primicima i izdacima za 2013.g. - Obrazac PR-RAS; Državni proračun Republike Hrvatske za 2014. godinu i projekcije za 2015. i 2016. godinu (Narodne novine, broj 152/13)

RESTRUKTURIRANJE Prema Zakonu o tržištu nafte i naftnih derivata, Društvo je u obvezi od

01.04.2013. čuvati zalihe nafte i derivata u količini od 90 dana prosječnog neto uvoza ili 61 dan prosječne dnevne domaće potrošnje

Radi ograničene raspoloživosti skladišnih kapaciteta za derivate nafte u RH, HANDA dio svojih obveznih zaliha naftnih derivata čuva u Republici

Njemačkoj u čijem je poreznom i carinskom sustavu i registrirana. Sukladno Programu formiranja zaliha, HANDA nastavlja suradnju s Europskom

komisijom na formiranju obveznih zaliha nafte i naftnih derivata. U projekciji zaliha za 2014.godinu,utvrđene su količine za motorno ulje -

40.000 t; dizelsko gorivo - 180.000 t; sirova nafta - 400.000 t: plinsko ulje - 30.000 t i mlazno gorivo - 20.000 t.

PLAN INVESTICIJAPrema Ugovoru s JANAF-om o uskladištenju nafte u 6 spremnika od 80.000m3, u uporabi su tri na sisačkoj lokaciji, dok su preostali u izgradnji na lokaciji Omišalj. Završetak je predviđen tijekom 2014.godine.

35

HRVATSKE VODE pravna osoba za upravljanje vodama, Zagreb

ZASTUPNIK mr. sc. Ivica Plišić, generalni direktorUPRAVNO VIJEĆE Tihomir Jakovina, predsjednik; Venko Ćurlin,zamjenik

predsjednika; Nada Čavlović Smiljanec, Predrag Štromar, prof.dr. Roberto Lujić, mr.sc. Milan Stojanović i Zoran Čavlović, članovi



UKUPNI PRIHODI 2.011.067 2.306.125 115

UKUPNI RASHODI 2.097.009 2.304.125 110

DOBIT/GUBITAK -85.942 2.000 - 2


Napomena HRVATSKE VODE iskazuju višak prihoda nad rashodima

RESTRUKTURIRANJE Hrvatske vode su restrukturirane. Definiranim alokacijama Višegodišnjim financijskim okvirom, očekujemo godišnje

alokacije za vodno gospodarstvo u visini od 150-200 milijuna eura europskih sredstava, odnosno EU fond za regionalni razvoj predvidio je načelnu alokaciju od 1,3 mlrd. EUR u financijskom programskom razdoblju 2014.-2020.

Obavljene su osnovne prilagodbe unutarnjeg ustroja (obavljena akreditacija), a procjenjuje se da postoji potreba za angažiranjem dodatnih 150 stručnih osoba u Hrvatskim vodama do 2016. godine.

PLAN INVESTICIJAU 2014. godini planira se ukupno investirati 1.493.282.000,00 kuna, a odnosi se na ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu, kapitalne rashode i transfere u području zaštite od štetnog djelovanja voda i navodnjavanja, ulaganja u obnovu i razvitak vodoopskrbe, ulaganje u objekte zaštite voda i mora od zagađivanja, projekte Jadran, projekti navodnjavanja, projekti unutarnje vode, IPA projekti i projekti iz EU fondova, projekt upravljanja Neretvom i Trebišnjicom, te projekte EIB/CEB vodnokomunalne infrastrukture.*Zakon o vodama (Narodne novine, broj 107/95 od 27.12.95.) * Pravna osoba nema Skupštinu i Nadzorni odbor

ZADUŽENOST: Stanje zaduženosti na dan 31.12.2013. je 2.734.662.656,28 kn

DRŽAVNE GARANACIJE: Državne garancije na dan 31.12.2013. su 899.637.577,62 kn

SUBVENCIJE: Nema

36

ACI – ADRIATIC CROATIA INTERNATIONAL CLUB d.d. Opatija

UPRAVA Doris Peručić, zamjenik člana uprave- direktorNADZORNI ODBOR Tedi Chiavalon, zamjenik predsjednika; Mladen Mijač, Tamara

Martinčić, Ivan Mladinić, članoviSKUPŠTINA Predsjednik Skupštine ministar Darko Lorencin, zamjenik

predsjednika ministar Siniša Hajdaš Dončić, jedan od njih predsjeda Skupštinom, a ukoliko ima punomoć DUUDI i glasa


UKUPNI PRIHODI 208.698 208.901 100

UKUPNI RASHODI 194.516 179.182 92

DOBIT/GUBITAK 11.345 23.775 210


RESTRUKTURIRANJEDruštvo nije u procesu restrukturiranja ali se kontinuirano provode mjere unapređenja poslovanja. U tijeku su pripreme za dokapitalizaciju društva koje obuhvaćaju slijedeće: definiranje dugoročnog plana razvoja i plana investicija (razdoblje od 10 godina), dubinsko snimanje poslovanja društva, procjena vrijednosti društva, utvrđivanje formalno-pravnih i prostornih mogućnosti proširenja svih marina, izrada studija isplativosti proširenja pojedinih marina, izrada elaborata za produljenje koncesija u skladu s ciljanim razdobljem povrata investicija, analiza stanja u području ljudskih resursa u smislu procjene optimalnog broja zaposlenika i kvalifikacijske strukture, izrada nove sistematizacije radnih mjesta i ukupne organizacijske strukture

PLAN INVESTICIJAU 2014. godini planira se ukupno investirati 94.000.000,00 kuna. Najveće ulaganje odnosi se na izgradnju nove marine u Slanom čiji početak se planira u drugoj polovici 2014. a završetak investicije, koja ukupno vrijedi 60 mil. kuna, biti će do sezone 2015. Ostala ulaganja biti će u marine Dubrovnik 13 mil. kn, Opatija 5,4 mil. kuna i Pomer 5,4 mil. kuna.

IZVOR SREDSTAVA ZA INVESTICIJEKredit od 40 mil. kuna za marinu u Slanom, ostalo vlastita sredstva.

ZADUŽENOST: Na dan 31.12.2013. kreditne obveze iznose 7,2 mil. kuna (HBOR)


SUBVENCIJE: Nema

37

CROATIA AIRLINES d.d. Buzin (Grad Zagreb)

UPRAVA Krešimir Kučko, predsjednik; Zlatko Širac, član.NADZORNI ODBOR prof.dr.sc. Siniša Petrović, predsjednik; prof.dr.sc. Darko Prebežac, zamjenik

predsjednika; Ratimir Andrijanić, Marija Čačić, Božo Josup, Josip Horvat, Ines Baniček Vuk, Tonći Peović, prof.dr.sc. Stanislav Pavlin, dr.sc. Tihomir Domazet, Izidor Alfirević, Goran Becker, Berislav Matijević, članovi.


FINANCIJSKI POKAZATELJIu 000 kn 2013 preliminarni

podaci2014 plan Indeks

UKUPNI PRIHODI 1.642.320 1.580.625 96

UKUPNI RASHODI 1.641.650 1.573.656 96

DOBIT/GUBITAK 669 6.969 1.041

BROJ ZAPOSLENIH 1.039 965 93

RESTRUKTURIRANJEProgram restrukturiranja odnosi se na razdoblje 2011.-2015. godine s prikazom još dodatne dvije godine kao potvrde budućeg održivog poslovanja nakon provedbe procesa. Restrukturiranje Croatia Airlinesa obuhvaća široku lepezu mjera strateškog, operativnog i financijskog karaktera uključujući slijedeće mjere racionalizacije:

- uštede na plaćama menadžmenta i radnika smanjenjem prava u novom Kolektivnomugovoru te smanjenjem broja zaposlenih- internu reorganizaciju, financijsko restrukturiranje te strukturne mjere u svezi - kapaciteta i modela poslovanja poduzetnika - restrukturiranje naleta te racionalizacija troškova letenja uz zadržavanje visoke razine sigurnosti operacija- odustajanje od investicija koje nisu izravno vezane uz osnovnu djelatnost

Program restrukturiranja odobren je 27. lipnja 2013. godine od strane Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja. Ukupni trošak restrukturiranja 1,944 mil. kn, a uključuje: - Dokapitalizacija potraživanjima države od 1.021 mil. kn - Dokapitalizacija ZL Zagreb 46 mil. kn - Vlastiti doprinos 761,6 mil. kn (39%) - Kompenzacijske mjere smanjenja kapaciteta

PLAN INVESTICIJAU 2014. godini planira se ukupno investirati 118.156.000,00 kn, a odnosi se na ulaganje u zrakoplove, rezervne dijelove, alate i opremu, građevinske objekte

IZVOR SREDSTAVA ZA INVESTICIJE: Vlastita sredstva

ZADUŽENOST: Planirani koeficijent zaduženosti (ukupne obveze/ukupna imovina ) za 2014. g. iznosi 0,57.


SUBVENCIJE: Za 2014. godinu planirana kompenzacija za prometnu povezanost regija iznosi 84 mil. kuna.

38

JADROLINIJA, Rijeka

UPRAVA Alan Klanac, predsjednik; Miljenko Antić i Marko Čičin-Šain,NADZORNI ODBOR prof. dr.sc. Pavao Komadina, predsjednik; Dr. sc. Slavko

Lončar, zamjenik predsjednika; Zoran Čumbelić, Grgo Dujmović i Ante Mađerić

SKUPŠTINA ministar Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik; ministri Slavko Linić i Darko Lorencin, članovi



UKUPNI PRIHODI 839.047 802.884 96

UKUPNI RASHODI 837.267 800.821 96



RESTRUKTURIRANJEU društvu će u 2014. godini biti provedena organizacija i sistematizacija radnih mjesta koja će osigurati optimizaciju radnih procesa i povećanje učinkovitosti rada

PLAN INVESTICIJA U 2014. godini planira se ukupno investirati 243.200.000 kuna

IZVOR SREDSTAVA ZA INVESTICIJE: Kredit HBORa od 24.000.000 kuna, komercijalni krediti i vlastita sredstva.

ZADUŽENOST: Dugoročne obveze u Planu 2014. g. 505.928.605 kuna


SUBVENCIJE: Nema subvencija, koncesijski ugovori za linije.

39

LUKA RIJEKA d.d. Rijeka

UPRAVA Vedran Devčić, predsjednik; Nenad Janjić i Linda SciuccaNADZORNI ODBOR Nikola Mendrila, predsjednik; Loris Rak, zamjenik

predsjednika; Krešimir Trtanj, Katarina Drakulić i Darko PeričićSKUPŠTINA - po punomoći



UKUPNI PRIHODI 185.585 192.600 104

UKUPNI RASHODI 180.481 185.091 103



RESTRUKTURIRANJEModel restrukturiranja i privatizacije Luke Rijeka d.d. definiran je u Rijeka Gateway Projektu Svjetske banke za obnovu i razvoj, te su Poslovni plan i Plan restrukturiranja izradili konzultanti Svjetske banke, IBM Business Consulting Services.

• Restrukturiranje Luke Rijeka d.d. se temelji na uvođenju privatnog kapitala u lučke operacije. Prioritet u restrukturiranju poslovnih aktivnosti bio je Kontejnerski i RO-RO terminal

• Ugovorom o strateškom partnerstvu i vlasničkom povezivanju su definirana ulaganja na Kontejnerskom i RO-RO terminalu Brajdica koja premašuju iznos investicijskog plana od 54 mil. EUR-a iz koncesijskog ugovora

• Mjere u Planu restrukturiranja čije se provođenje planira u 2014. godini se temelje na implementaciji nove mikroorganizacije i makroorganizacije Društva koja počinje s primjenom u 1/2014, a osigurava prilagodbu poslovnih procesa novim tržišnim i ostalim uvjetima u kojima Društvo obavlja gospodarsku djelatnost.

• Dosadašnja društva s ograničenom odgovornošću OPI d.o.o. i Luka privez-odvez d.o.o. pripajaju se Matici, a društvo Ganz Luka d.o.o. je ugašeno.

• U cilju povećanja efikasnosti, bolje kontrole troškova te maksimalnog postizanja ušteda, planira se smanjenje broja lučko-transportnih radnika (LTR) i povećanje udjela vanjskih usluga kroz angažiranje kooperanata.

PLAN INVESTICIJAU 2014. godini planira se ukupno investirati 56.446.000,00 kuna, a odnosi se na ulaganje u nova prekrcajna sredstva, ulaganje u pozadinski lučki terminal Škrljevo, ulaganje u infrastrukturu, ulaganje u novi uređaj za obradu otpadnih tehnoloških voda, investicijsko održavanje vlastite opreme i menhanizacije, te investicijsko održavanje koncesionirane opreme.

IZVOR SREDSTAVA ZA INVESTICIJE: Vlastita i(li) kreditna sredstva i dokapitalizacija

ZADUŽENOST: Ukupno stanje duga 31.12.2013. je 102.532.445 kuna, dugoročni krediti 63.303.793, a pokazatelj zaduženosti iznosi 0,23.

DRŽAVNE GARANCIJE: Garancija za kredit HBOR koji će biti otplaćen u travnju 2014.

SUBVENCIJE: Nema

40

ZRAČNA LUKA OSIJEK d.o.o, Klisa

UPRAVA Domagoj Marinić, direktorNADZORNI ODBOR Dinko Staničić, predsjednik; Ivan Moro, zamjenik

predsjednika; Ivica Bilac, , Željko Bugarić, članoviSKUPŠTINA Siniša Hajdaš Dončić, ministar




DOBIT/GUBITAK 25 1.375 5.500


RESTRUKTURIRANJE Nastavak procesa iz prethodne godine kojim se kontinuirano povećava financijska stabilnost i likvidnost. Mjere za smanjenje izdataka kao: korekcije uvjeta s dobavljačima i kreditorima, optimiziranje broja radnika. Mjere za povećanje prihoda: otvaranje novih linija, razvoj sekundarnih djelatnosti, prodaja nepotrebne imovine.

PLAN INVESTICIJAU 2014. godini planira se za materijalnu i nematerijalnu imovinu uložiti 3.370.000 kuna. Od toga najveći dio u rekonstrukciju građevinskih objekata (cca 2.950.000. kuna), te u opremu 780.000 kuna.

ZADUŽENOST: Nema


SUBVENCIJE: 3.730.000 kuna

41

ZRAČNA LUKA PULA d.o.o, Pula

UPRAVA Svemir Radmilo, članNADZORNI ODBOR Valerio Drandić, predsjednik; Renata Blažević, zamjenica

predsjednika; Damir Prhat, Robert Zenzerović, Boro Stanković, Robert Velenik, Jordan Komatina, članovi

SKUPŠTINA Siniša Hajdaš Dončić , ministar





DOBIT/GUBITAK -2.292 91 -


RESTRUKTURIRANJE Društvo nije u procesu restrukturiranja

PLAN INVESTICIJA Ukupan iznos ulaganja u 2014. g. planiran je u visini od 3.850.000 kuna:a) proširenje postojećih i izgradnja novih kapaciteta 2.500.000 kunab) oprema i softver 1.350.000 kuna


ZADUŽENOST: 6.126.456 kuna


SUBVENCIJE: Nema

42

ZRAČNA LUKA RIJEKA d.o.o, Omišalj

UPRAVA Tomislav Palalić, članNADZORNI ODBOR Zdravko Čupković, predsjednik; Nataša Zrilić, zamjenica

predsjednika; Branko Fibinger, Juraj Bukša, Marija Žarković -Turak, Aldo Simper, Marinella Matić, članovi



UKUPNI PRIHODI 16.167 16.220 100,3

UKUPNI RASHODI 16.860 16.220 96,2

DOBIT/GUBITAK -693 0 -

BROJ ZAPOSLENIH 67 53 79,1

RESTRUKTURIRANJEU mandatu nove uprave (od 6/2012.) vrši se promjena strukture zaposlenih vezano za dob i obrazovanje, bitno je ubrzan rad na zatvaranju nalaza Hrvatske Agencije za civilno zrakoplovstvo zbog odstupanja od domaćih i europskih standarda. Sve aktivnosti usmjerene su na smanjenje rashoda ulaganjem u infrastrukturu i povećanje prihoda kroz izmjenu politike cijena i povećanje broja destinacija.

PLAN INVESTICIJAUlaganja predviđena u 2014. godini u kn: Oprema 2.619.000Sustavi 4.800.000Infrastruktura 1.800.000Ukupno 9.219.000

IZVOR SREDSTAVA ZA INVESTICIJE Sredstva EU fondova: IPA Program jadranske prekogranične suradnje, Kapitalne pomoći iz Državnog proračuna RH za osiguranje prometnih standarda, Kapitalne pomoći iz proračuna PGŽ i ostalih suvlasnika

ZADUŽENOST : Nema dugoročne zaduženosti ni opterećenja nekretnina


SUBVENCIJE: Korisnik subvencija za usluge općeg interesa 2010-2014 g., a za 2014. g. iznose 2.980.000 kuna. Za 2015. planira se poslovanje s dobiti bez subvencija.

43

ZRAČNA LUKA ZADAR d.o.o , Zadar

UPRAVA Irena Ćosić, članNADZORNI ODBOR: Ivo Dunatov, predsjednik; Nada Brekalo, zamjenica

predsjednika; Mario Pešut, Ivica Šarić, Antonio Mandić, članoviSKUPŠTINA Siniša Hajdaš Dončić , ministar







RESTRUKTURIRANJE Društvu nije potrebno restrukturiranje.

PLAN INVESTICIJAU 2013. g. plan ulaganja ostvaren je 40% te je u 2014. planirano 20.120.000 kuna. Investicije uključuju slijedeće: izrada master plana ZL Zadar, dogradnja upravne zgrade, izgradnja trafostanice i skladišta, sanacija okretišta i dijela glavne stajanke, projekti, signalizacija, zaštita okoliša.

IZVOR SREDSTAVA ZA INVESTICIJE: Vlastita sredstva i sredstva proračuna RH

ZADUŽENOST: U 2014.g. ne planira se zaduživanje kod banaka


SUBVENCIJE : 5.950.000 kuna iz Državnog proračuna RH za opremu i infrastrukturu po nalazima HACZ

44

ZRAČNA LUKA SPLIT d.o.o, Kaštel Štafilić

UPRAVA Lukša Novak, članNADZORNI ODBOR Matko Kuzmanić, predsjednik; Dalibor Obradović, zamjenik

predsjednika; Ferdo Kurtović, Marko Parčina, Marin Šalov, Zoran Maršić, Mihovil Biočić, članovi




UKUPNI PRIHODI 214.156 235.750 110

UKUPNI RASHODI 167.894 187.750 112

DOBIT/GUBITAK 46.262 48.000 104


RESTRUKTURIRANJEDruštvo nije u procesu restrukturiranja

PLAN INVESTICIJATijekom 2014. planirano je slijedeće:

Oprema 9.580.000 Infrastruktura 22.470.000 Zemljište 20.000.000 Ostalo 6.700.000 Komunalni doprinos za nadogradnju putničkog terminala

20.000.000

Ukupno 78.750.000


ZADUŽENOST: Zaduženost na dan 31.12.2013. iznosi 11.021.142 kuna. Planirano zaduženje u razdoblju 2014./2015 je 200.000.000 kn.

DRŽAVNE GARANCIJE : Nema

SUBVENCIJE: Nema

45

ZRAČNA LUKA DUBROVNIK d.o.o, Ćilipi

UPRAVA Roko Tolić, članNADZORNI ODBOR Mateo Čagalj, predsjednik; Božidar Memed, zamjenik

predsjednika; Ivica Martić, Romana Palčić, dr. Vilma Kosović,Mato Pušić, Luka Klaić, članovi



UKUPNI PRIHODI 215.960 220.194 102

UKUPNI RASHODI 184.110 187.768 102

DOBIT/GUBITAK 31.860 32.426 102


RESTRUKTURIRANJEDruštvo nije u procesu restrukturiranja.

PLAN INVESTICIJA

Rekapitulacija Plana investicija 2014. po grupama PLAN realizacije u kunama

PROJEKT ZLD RAZVOJ 49.687.500NEMATERIJALNA IMOVINA 3.620.000VISOKOGRADNJA 14.007.500NISKOGRADNJA 4.600.000OPREMA 7.680.000POKRETNA OPREMA 7.000.000USLUGE 12.417.500UKUPNO 99.012.500

IZVOR SREDSTAVA ZA INVESTICIJE: Planirani izvori su vlastita sredstva društva. Stavke koje su u planu investicija navedene pod „Projekt ZLD razvoj“ predmet su aplikacije za bespovratna sredstva strukturnih fondova EU te se očekuje povrat prema konačnoj odluci Europske Komisije.

ZADUŽENOST Na dan 31.12.2013. zaduženja iznose:

Kredit Erste bank Wien 103.702.220 kunaFinancijski leasing kod VB leasing 209.935 kuna Ukupno 103.912.155 kuna DRŽAVNE GARANCIJE: Nema

SUBVENCIJE: Nema

46

HŽ CARGO d.o.o, Zagreb

UPRAVA Danijel Krakić, direktorNADZORNI ODBOR Hrvoje Livaja, predsjednik; dr.sc. Borna Abramović, zamjenik

predsjednika; Krešimir Rendeli, mr.sc. Tomislav Ostojić, Marija Stefanov, članovi



UKUPNI PRIHODI 928.700 864.000 93

UKUPNI RASHODI 1.106.766 942.511 85

DOBIT/GUBITAK -178.066 -78.511 44


RESTRUKTURIRANJE Program restrukturiranja donesen u srpnju 2012.g. Zbog statusnih promjena ukupnog sustava HŽ preuzeti su radnici HŽ Vuča vlakova d.o.o i HŽ holding d.o.o , a dolazi i do preustroja ovisnih društava. Broj radnika smanjivan je tijekom 2012. i 2013. kroz poticajne otpremnine. Izrađen je novi Pravilnik o organizaciji koji predviđa 1.878 radnika (31.12.2013. zaposlenih 2.686) te je u tijeku novi ciklus smanjenja broja radnika.

PLAN INVESTICIJAU 2014.g. planirano je da se za potrebe modernizacije teretnih vagona i modernizaciju lokomotiva uloži oko 95,7 mil kuna, a ukupan iznos predviđen za investiranje iznosi 114.823.287 kuna.

IZVOR SREDSTAVA ZA INVESTICIJE: Vlastiti izvori

ZADUŽENOST:Stanje dugoročnih obveza 31.12.2013. je768.170.650 kuna Od ukupnih obveza 78.367.847 kuna je preuzeto od HŽ Vuča vlakova d.o.o.

DRŽAVNE GARANCIJE: 768.170.650 kuna (većim dijelom aktivirane)

SUBVENCIJE: Nema

47

ZRAČNA LUKA ZAGREB d.o.o, Zagreb

UPRAVA Miroslav Drljača, predsjednik; Tonći Peović, članNADZORNI ODBOR Dražen Ivanušec, predsjednik; Dušan Ljuština, zamjenik

predsjednika; Željko Kotrman, Ante Dujić, Branimir Preprotić, Vlatka Bilas, Tihomir Rubeša, članovi



UKUPNI PRIHODI 290.506 4.500 -

UKUPNI RASHODI 270.077 4.500 -

DOBIT/GUBITAK 20.429 - -

BROJ ZAPOSLENIH 820(1020) 6

Napomena: Podaci 2013. i 2014. nisu usporedivi jer je 5.12.2013.g. upravljačku kontrolu nad ZLZ i radnike preuzeo Koncesionar u skladu s Ugovorom o koncesiji. S povezanim društvima broj radnika bio je 1020.

RESTRUKTURIRANJE U skladu s Ugovorom o koncesiji od 11.04.2012.g. i njegovim izmjenama od 02.12.2013. u prosincu 2013. g. novoosnovana MEĐUNARODNA ZRAČNA LUKA ZAGREB d.d. preuzela je upravljačku kontrolu nad Društvom, djelatnost, radnike ZLZ, kao i obvezu izgradnje Novog putničkog terminala. U koncesijskom razdoblju od 30 godina Zračna luka Zagreb d.o.o ostaje vlasnik infrastrukture, štiti interese zaposlenih i RH te održava spremnost za eventualno preuzimanje djelatnosti od Koncesionara.

PLAN INVESTICIJAUlaganja u 2014. godini planirana su u visini od 88.780.000 kuna u infrastrukturu izvan područja koncesije, a obveza su RH kao davatelja koncesije.


ZADUŽENOST: Nema


SUBVENCIJE: Nema

48

HP - HRVATSKA POŠTA d.d. Zagreb

UPRAVA Alen Premužak, predsjednik uprave; Ranko Marinović, Ivica Kranjčić, članoviNADZORNI ODBOR Martina Jus, predsjednica, Drago Davidović, zamjenik, Jadranka

Dumbović, Drago Šerić, Hrvoje Crnić, Želimir Piberčnik, Željko Vidaković, članovi



UKUPNI PRIHODI 1.756.156 1.532.271 87

UKUPNI RASHODI 1.728.755 1.564.704 91

DOBIT/GUBITAK 27.401 -32.433 -118


RESTRUKTURIRANJEPrioritetno držati stabilnim "corebusiness" i optimiranje broja zaposlenika. Kontinuirano optimiranje procesa i troškova, upravljanje nekretninama te izgradnja novih prihoda (non-core).

PLAN INVESTICIJAU 2014. godini planira se ukupno investirati 80.140.181 kuna, a odnosi se na poštanske urede i druge objekte, opremu i sredstva rada te projekte.

IZVOR SREDSTAVA ZA INVESTICIJE: Plan investicija za 2014. godinu sadrži investicijska ulaganja od kojih se očekuje brzi povrat u vidu smanjenja troškova ili povećanja prihoda. Sve investicije iz vlastitih sredstava..

ZADUŽENOST: Društvo je 31.05.2012. izdalo korporativne dionice u iznosu od 400 mil. kn s fiksnom godišnjom kamatnom stopom od 7,75% i s polugodišnjom isplatom kamata i dospijećem glavnice u 2015. godini. Stanje obveza po izdanim vrijednosnim papirima na 31.12.2013. iznosi 398,7 mil. kn.Ugovor o dugoročnom kreditu s HPB u iznosu od 165 mil. kn od srpnja 2013. godine, rokom otplate 3 godin e i kamatnom stopom 6,95% od kojih je do 31.12.2013. iskorišteno 110 mil. kn.

DRŽAVNE GARANACIJE: Nema

SUBVENCIJE: U skladu sa Zakonom o poštanskih uslugama, za 2014. godinu Društvo planira ostvarivanje državne potpore za nepravedno financijsko opterećenje zbog obveze pružanja univerzalne poštanske usluge u iznosu od 80 mil. kn.

49

LUKA VUKOVAR d.o.o, Vukovar

UPRAVA Tomislav Mihaljević, članNADZORNI ODBOR Krešimir Dragić, predsjednik; Zoran Turuk, zamjenik

predsjednika; Mirjana Božić, Davorka Knežević, Davor Bogojević, član

SKUPŠTINA po punomoći prije svake sjednice




DOBIT/GUBITAK 97 114 118


RESTRUKTURIRANJE Za sada nema potrebe

PLAN INVESTICIJAZamjena strojeva u iznosu 1.200.000 kuna

IZVOR SREDSTAVA ZA INVESTICIJE: Vlastita sredstva ZADUŽENOST : Nema kreditnih zaduženja, tekuće obveze podmiruju se uredno


SUBVENCIJE: Nema

50

BRODARSKI INSTITUT d.o.o., Zagreb

UPRAVA Vladimir Koroman NADZORNI ODBOR Roko Dejhalla, predsjednik; Tihomir Erceg, Darko Korlević,

Bojan Pečnik, Ivo Radković, članovi SKUPŠTINA Željko Jovanović, ministar-predsjednik; Ante Kotromanović,

ministar i Ivan Vrdoljak, ministar






RESTRUKTURIRANJEZa 2014. godinu planiraju se ostvariti prihodi s naslova :

Razvoja novih proizvoda za tržišta Hrvatske, Sjeverne Afrike, EU i Daleki Istok Usluga i to: modelska ispitivanja i ispitivanja plovila, nadzor nad gradnjom

energetskih i drugih objekata, energetska učinkovitost, laboratorijska ispitivanja, izrade studija i elaborata

Razvoja investicijskih projekata za proizvodnju energije i energenata iz obnovljivih izvora, zbrinjavanje otpada i otpadnih voda

Ciljevi poslovanja definiraju se kao ulazak u nova tržišta (Alžir, Azarbejdžan, Indija, Bangladeš, Italija, Malezija, Slovenija, Rusija, Srbija i Crna Gora), gradnja plovila financiranih iz državnog proračuna te povećanje izvoza na 40% od ukupnog prometa

PLAN INVESTICIJAU 2014. godini od ukupno planiranih 3,2 miliona kn, za proizvodnu opremu planira se odvojiti 2,4miliona kn, a ostatak sredstava u informatičku opremu i softvere

IZVOR FINANCIRANJA: Sva ulaganja u 2014. godini bit će ostvarena većim dijelom iz vlastitih sredstava Društva, dok će manji dio biti financiran kroz operativno praćenje poslovanja od strane poslovne banke Društva, bez hipotekarnog terećenja imovine Društva

ZADUŽENOST: Visina zaduženosti Brodarskog instituta iznosila je na dan 20.02.2014. 6.305.000,00 kn, a koeficijent zaduženosti iznosio je na isti dan 0,26

DRŽAVNE GARANCIJE: Za ostvarenje Plana poslovanja za 2014. godinu Društvo neće trebati državne garancije

SUBVENCIJE: Planom poslovanja za 2014. godinu ne očekuje se korištenje subvencija

51

CROATIA BANKA d.d., Zagreb

UPRAVA Suzana Brenko, predsjednica uprave; Jasmika Gregurić, Matić, Stjepan Mandić, članovi

NADZORNI ODBOR Marija Hrebac, predsjednica NO, Branka Grabovac, Ivan Tomljenović, Mladen Duliba, članovi

SKUPŠTINA Igor Rađenović (punomoćnik DAB-a)

FINANCIJSKI POKAZATELJIu 000 kn 2013 nerevidirano

2014 projekcija plana

Indeks



DOBIT/GUBITAK -24.644 3.231 -13


RESTRUKTURIRANJEOdnosi se na:

Pokrivanje kumuliranih gubitaka do 2010. Čišćenje bilance 2010.-2015. Kamata na hibridni depozit 2010.-2012. Kamata na primljene kredite 2010.-2015 Kamata na nove depozite 2010.-2015. Zbrinjavanje viška radnika 2010.-2012. Zbrinjavanje viška radnika 2013.-2015. Zatvaranje Podružnica/Poslovnica Kapitalna ulaganja: -IT-Novi proizvodi-Optimizacija poslovnih procesa

PLAN INVESTICIJAU 2014. godini planira se ukupno investirati 11.923.000,00 kn, a odnosi se na nabavu nove imovine kao i povećanje vrijednosti postojeće imovine i to kroz ulaganje u informatičku opremu (software, računala, licence) te uređenje novih poslovnica.

52

HRVATSKA POŠTANSKA BANKA d.d., Zagreb

UPRAVA mr.sc Čedo Maletić, predsjednik uprave; Boženka Mostarčić, Tanja Šimunović, Dubravka Kolarić, članovi

NADZORNI ODBOR Dražen Kobas, predsjednik; Nada Karaman Aksentijević, Sanja Martinko, mr.sc Niko Raič, Marin Palada, članovi

SKUPŠTINA nije unaprijed određeno, punomoć po dogovoru prije svake sjednice







RESTRUKTURIRANJEPlanirani rast aktive iznosi 3,4% (sa 18.426.222,00 kn na 19.059.047,00 kn)

PLAN INVESTICIJAU 2014. godini planira se ukupno investirati 63.739.000,00 kn, a odnosi se na unapređenje poslovnih procesa i jačanje produktivnosti; otvaranje 6 novih poslovnica, proširenje bankomatske mreže, unapređenje informatičke podrške i uvođenje novih proizvoda

IZVOR SREDSTAVA ZA INVESTICIJE : Banka za investicije koristi kapitalne rezerve odnosno zadržanu dobit iz prijašnjih godina u iznosu od gotovo 200 milijuna kuna

53

CROATIA OSIGURANJE d.d., Zagreb

UPRAVA Krešimir Starčević, predsjedni; Ivan Fabijančić, član NADZORNI ODBOR Mladen Blažević, predsjednik NO; Vesna Trnokop Tanta,

Miroslav Hrašćanec, prof.dr.sc Josip Tica, Đurđa Hunjet, prof.dr.sc Petar Miladin, članovi

SKUPŠTINA nije unaprijed određeno, punomoć po dogovoru prije svake sjednice

FINANCIJSKI POKAZATELJIu 000 kn 2013 ostvarenje 2014 plan Indeks

UKUPNI PRIHODI 2.637.625 2.625.545 100

UKUPNI RASHODI 2.625.011 2.519.419 96

DOBIT/GUBITAK 12.614 106.126 841


RESTRUKTURIRANJE Za 2014. godinu planira se spajanje podružnica, optimizacija organizacije

Generalne direkcije, program zbrinjavanja viška radnika

PLAN INVESTICIJA Tijekom 2014. godine planiraju se investicije u iznosu od 135.207.563 kn


ZADUŽENOST: Nema


SUBVENCIJE: Nema

54

APIS IT d.o.o., Zagreb

UPRAVA Hrvoje Somun, predsjednik uprave, Lovro Mateš, Denis Hrestak, članovi

NADZORNI ODBOR Slavica Pezer Blečić, predsjednica NO, Jelena Pavičić, Vukičević, Ivan Rašeta, Dragica Bando, Ana Stavljenić Rukavina; članovi

SKUPŠTINA Darko Parić, pomoćnik ministra Uprave i Sandra Švaljek, zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba



UKUPNI PRIHODI 208.000 230.361 111

UKUPNI RASHODI 198.000 216.256 109

DOBIT/GUBITAK 10.000 14.105 141


RESTRUKTURIRANJE prema informatičkim rješenjima ka unapređenju djelovanja pojedinih funkcija

svojih korisnika, a istovremeno i sukladno zahtjevima i propisima Europske unije pronalaženje novih tržišnih prilika u primjeni velikog akumuliranog znanja i

iskustva u usko specijaliziranom području primjene IT tehnologije u zemljama u regiji koje pretendiraju postati članice EU

PLAN INVESTICIJA U 2014. godini planira se ukupno investirati 121.145.113 kuna u nabavu dodatnih

softverskih licenci za sistemske funkcije, nabavu novih servera, proširenje diskovnog i mrežnog sustava te radove na rekonstrukciji system sale

U navedeni iznos uključen je iznos od 37,5 milijuna kuna, a odnosi se na povećanje vrijednosti nematerijalne imovine/softwarea koji će biti izrađen u vlastitoj režiji

IZVOR SREDSTAVA ZA INVESTICIJE: Vastita sredstva

ZADUŽENOST: Nema kreditnih zaduženja


SUBVENCIJE: Nema

55

ZRAKOPLOVNO TEHNIČKI CENTAR d.d., Velika Gorica

UPRAVA Darko Cigrovski, predsjednik, Tomislav Babić, članNADZORNI ODBOR Boško Pribičević, predsjednik; Mate Obradović, Alan Rukavina,

Niko Rimac, Vildana Megla, članoviSKUPŠTINA Ante Kotromanović, ministar, predsjednik; Slavko Linić,

ministar, Ivan Vrdoljak, ministar, Siniša Hajdaš Dončić, ministar, Ranko Ostojić, ministar, Drago Lovrić, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga, članovi



s





RESTRUKTURIRANJE U 2014. godini planira se zadržati kvaliteta usluga i održivost poslovanja uz

primjenu standarda koji vrijede za avio-industriju. Plan je optimizirati nabavu i nove uvjete ugovaranja i s tog stanovišta

poboljšati pregovaračku poziciju. Krajnji je cilj povećanje uspješnosti kroz racionalnu preraspodjelu poslova i

kontinuirani rad na razmjeni znanja i obuci svih subjekata u procesima rada. Podizanje tehničke i tehnološke razine poslovanja i dobivanje novih certifikata

i ISO standardizaciju Društva.

PLAN INVESTICIJAU 2014. godini planiraju se investicijske aktivnosti u iznosu od 7,5 milijuna kn.

IZVOR FINANCIRANJA: vlastiti izvori + amortizacija; dugoročni kredit

ZADUŽENOST : Dugoročni kredit kod HPB br. 34/2013 u iznosu od 1.796.552,20 kn

DRŽAVNE GARANCIJE: Društvo nije koristilo

SUBVENCIJE: Društvo je putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osiguralo putem natječaja sufinanciranje kamata za dugoročni kredit - sredstva još nisu zaprimljena u Društvu

56

NARODNE NOVINE d.d., Zagreb

UPRAVA Petar Piskač, predsjednik uprave; Nikola Sila, član upraveNADZORNI ODBOR Tomislav Stojak, predsjednik, Dane Bičanić, Alen Kajmović,

Stanko Borić, članoviSKUPŠTINA Ivan Vrdoljak, ministar


UKUPNI PRIHODI 379.628 380.053 100

UKUPNI RASHODI 358.414 360.018 100



RESTRUKTURIRANJENije planirano.

PLAN INVESTICIJAU 2014. godini planira se ukupno investirati 54.596.000 kuna, i to u građevinske objekte 10.550.000, informatiku 9.421.000, tiskarske strojeve 5.025.000 i strojeve za proizvodnju toaletne konfekcije 29.600.000 kuna. IZVOR SREDSTAVA ZA INVESTICIJE: Planirane investicijske aktivnosti namjerava se financirati iz vlastitih izvora, dio iz tekuće dobiti, a dio iz rezervi iz dobiti.

ZADUŽENOST: Nema obveza prema kreditnim institucijama, ostale obveze podmiruju se u zakonskom, odnosno ugovorenom roku.

DRŽAVNE GARANACIJE: Nema

SUBVENCIJE: Nema

57

HRVATSKA BRODOGRADNJA - JADRANBROD d.d., Zagreb

UPRAVA Ruđer Friganović, direktorNADZORNI ODBOR Sanjin Kuljanić, predsjednik; Gordan Rubeđa, zamjenik

predsjednika; Tomislav Bukša, Predrag Šarić, Ante Lucić, članovi

SKUPŠTINA Ivan Vrdoljak, ministar

FINANCIJSKI POKAZATELJIu 000 kn 2013. procjena 2014. plan Indeks



DOBIT /GUBITAK 5.419 35 1


Napomena: Društvo je u 2013. godini iz jednokratne financijske transakcije prodaje dionica Uljanika d.d., koje je imalo u svom portfelju, ostvarilo prihod od 4.696.875,00 kuna. Od sredstava koje je dobilo prodajom dionica, Društvo je od Uljanika kupilo njegov suvlasnički dio poslovnog prostora (za iznos od 4.492.817,00 kuna), veličine 515,49 m2, koji se nalazi u Zagrebu, na adresi sjedišta Društva, čime je omogućen smještaj svih djelatnika u vlastitom poslovnom prostoru, te posljedično smanjenje troškova najma.

Zbog svega gore navedenog, Društvo planira reinvestirati dio ostvarene dobiti iz 2013. godine, u svrhu povećanja temeljnog kapitala Društva, i to za iznos od cca 4,7 milijuna kuna (kupoprodajna cijena, uvećana za porez na promet nekretninama).

RESTRUKTURIRANJESukladno izmjenama glavnih poslova Društva.

OSTVARENE INVESTICIJE U 2013 Kupnja suvlasničkog dijela poslovnog prostora od Uljanika, na adresi sjedišta Društva uZagrebu, Avenija V. Holjevca 20, za ukupan iznos od 4.7 milijuna kuna.

PLAN INVESTICIJAU 2014. godini planira se ukupno investirati 250.000 kuna.


ZADUŽENOST: Nema


SUBVENCIJE: Nema

58

IMUNOLOŠKI ZAVOD d.d., Zagreb

UPRAVA Mario MeštrovićNADZORNI ODBOR Mladen Belitza, predsjednik; Ljiljana Klarin, Milena Protega

Vesović, Ivan Rude, članovi SKUPŠTINA Ivan Vrdoljak, ministar

FINANCIJSKI POKAZATELJI Društvo nije dostavilo procjenu prihoda i rashoda za 2013. godinu niti plan za 2014. godinu iz razloga što se trenutno provodi analiza stanja Društva, te će se po utvrđenju postojećeg stanja i strategije daljnjeg poslovanja moći utvrditi utjecaj odluka na rashode 2013. godine, kao i elementi plana za 2014. godinu.U Društvu su na dan 30.09.2013. bila zaposlena 192 radnika.Na dan 31.12.2013. u Društvu je bilo zaposleno 185 radnika.

PLAN INVESTICIJA I IZVOR SREDSTAVA ZA INVESTICIJEKao i kod financijskog pokazatelja plana.

ZADUŽENOSTNa dan 31.12.2013. godine Imunološki zavod d.d. ima dugoročne obveze prema bankama:

- HPB d.d. 33.552.508,78 kn- VABA d.d. banka Varaždin 3.952.024,36 kn

Na dan 31.12.2013. godine Društvo ima kratkoročne obveze prema bankama (kao i dio dugoročnih koje dospijevaju na naplatu u slijedećoj godini)

- HPB d.d. 7.511.197,24 kn 1.971.700,13 kn- VABA d.d. banka Varaždin 1.971.700,13 kn

Kratkoročna pozajmica od AUDIO-a iz 2006. godine iznosi ukupno glavnica i kamata 24.864.049,53 kn, te predstavlja državnu potpporu za restrukuturiranje i odnosi se na pretvaranje duga po pozajmici AUDIO-a u vlasnički udjel u iznosu 24.800.000,00 kn.Obveze prema dobavljačima na dan 31.12.2013. iznose 21.222.476,85 kn.

DRŽAVNE GARANACIJE: Neopozivo i bezuvjetno državno jamstvo u iznosu od 43.230.000,00 kn.

SUBVENCIJE: Potpora za očuvanje radnih mjesta za 178 radnika Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u iznosu od 1.094.724,48 kn za 6 mjeseci (od 01.10.2013. - 31.03.2014.).

59

CLUB ADRIATIC d.o.o., Zagreb

UPRAVA Ivica Prevolšek, direktorNADZORNI ODBOR Branko Vignjević, Igor Ursić, Petar MastilicaSKUPŠTINA po punomoći Darko Lorencin




DOBIT/GUBITAK 816 1.279 157


RESTRUKTURIRANJE Glavni ciljevi restrukturiranja su prodaja nekretnine koja se nalazi u imovini društva

(TN Baško polje) i prodaja imovine kojom društvo upravlja /hotel Hrvatska u Baškoj Vodi);

Transformacija kamp uvale Slana u turističko naselje na razini četiri zvjezdice.

PLAN INVESTICIJA Hitna sanacija krova restorana hotela Hrvatska radi prokišnjavanja; Klimatizacija 50 soba u hotelu Hrvatska na temelju ugovora sa turističkom agencijom.

IZVOR FINANCIRANJA: Kredit HBOR-a u iznosu od 5 mil. kuna. Istim kreditom financirati će se i dospjele obveze prema dobavljačima i radnicima.

ZADUŽENOST: Glavnica duga prema financijskim institucijama na dana 31.12.2013. je 35,37 mil. kuna.


SUBVENCIJE: Nema

60

BRIJUNI RIVIJERA d.o.o. Pula

UPRAVA Sanja Švarc, član upraveNADZORNI ODBOR Bernard Zenzerović, predsjednik, podnio je ostavku

31.01.2014., čeka se imenovanje novog predsjednika; Boris Miletić, zamjenik predsjednika nadzornog odbora, Jadranka Čengija Šarić, član, Mirko Herceg, član, Alen Damijanić, član

SKUPŠTINA Darko Lorencin , ministar, Valter Flego, župan






RESTRUKTURIRANJE Nije planirano.

PLAN INVESTICIJAU 2014. godini planira se ukupno investirati 789.442,00 kuna u kamp Pineta, Fažana. a odnosi se na. rušenje objekata, montažni sanitarni čvor, elektroradove i drugo investicijsko i tekuće održavanje.

IZVOR FINANCIRANJA: Vlastiti poslovni prihodi kao rezultat obavljanja ugostiteljske djelatnosti u kampu Pineta.

STUPANJ ZADUŽENOSTI: 7,13 %

DRŽAVNE GARANCIJE : Nema

SUBVENCIJE: Nema

PARK PREVLAKA d.o.o. Gruda- stečaj

61

2. Godišnji plan u odnosu na zadatke vezane uz dovršetak privatizacije, restrukturiranje i upravljanje trgovačkim

društvima iz djelokruga Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP), plan prodaje dionica i poslovnih udjela u tim

trgovačkim društvima po kvartalima, korištenje i prodaja nekretnina u vlasništvu CERP-a

CERP, kao pravni slijednik Agencije za upravljanje državnom imovinom, osnovan je temeljem odredbi Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 94/2013) koji je stupio na snagu 30. srpnja 2013. godine.

Poslove ukinute Agencije za upravljanje državnom imovinom preuzeli su DUUDI, kao središnje tijelo za upravljanje i raspolaganje državnom imovinom i koordinaciju upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske u odnosu na središnja tijela državne uprave i druga tijela, odnosno pravne osobe osnovane posebnim zakonima, koji su imatelji, odnosno raspolažu imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske i novoosnovani CERP.

CERP je pravna osoba s javnim ovlastima, upisana u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu, dana 04. rujna 2013. Godine i nije korisnik državnog proračuna već se financira iz sredstava ostvarenih obavljanjem vlastite djelatnosti, sukladno Financijskom planu koji se izrađuje za svaku godinu, te sredstava pribavljenih iz drugih izvora.

Djelatnost Centra za restrukturiranje i prodaju je upravljanje dionicama i poslovnim udjelima u trgovačkim društvima čiji je imatelj Republika Hrvatska, a koja nisu utvrđena kao društva od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, te dionicama i poslovnim udjelima u trgovačkim društvima čiji su imatelji Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za dionice i poslovne udjele u trgovačkim društvima koje je stekla u postupku sanacije i privatizacije banaka, osim onih trgovačkih društava čije je upravljanje i raspolaganje uređeno posebnim zakonom kao i restrukturiranje trgovačkih društava i drugih pravnih osoba koje nisu od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.

Strategijom upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine (Narodne novine 76/2013) kao prioritetni cilj utvrđena je i privatizacija trgovačkih društava u nadležnosti CERP-a u roku od dvije odnosno tri godine, ovisno o veličini vlasništva.

Upravljanje državnom imovinom provodi se sukladno: 1. Zakonu o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske

(Narodne novine 94/2013); 2. Strategiji upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za

razdoblje od 2013. do 2017. godine (Narodne novine 76/2013);3. Odluci o utvrđivanju popisa trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i

posebnog interesa za Republiku Hrvatsku (Narodne novine 120/13);4. Uredbi o načinu prodaje dionica i poslovnih udjela (Narodne novine 129/2013);5. Uredbi o visini naknade za obavljanje poslova upravljanja dionicama i poslovnim

udjelima (Narodne novine 130/2013).

62

Iako Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske propisuje 7 načina prodaje dionica, samo 4 načina prodaje izravno ovise o CERP-u i to: javno nadmetanje, javno prikupljanje ponuda, ponuda dionica na uređenom tržištu kapitala i neposredna prodaja. Preostali načini prodaje ovise o većinskom vlasniku, samom društvu i CERP-u.

Od 4 načina prodaje poslovnih udjela koje propisuje Zakon, 3 načina prodaje izravno ovise o CERP-u, i to: javno nadmetanje, javno prikupljanje ponuda i neposredna prodaja. Javni poziv za dokapitalizaciju ovisi o većinskom vlasniku, samom društvu i CERP-u.

Portfelj Republike Hrvatske koji je u nadležnosti CERP-a

Na dan 01.12.2013. godine u portfelju Republike Hrvatske, koji je u nadležnosti CERP-a nalazi se 573 trgovačka društva:

Opis

Broj društava na dan

01.12.2013.

Ukupna nominalna vrijednost temeljnog

kapitala u KN

Ukupna nominalna vrijednost

portfelja RH u KN

I. Ukupno manjinski portfelj do 49,99% 522 34.148.117.154 1.008.242.518- od toga društva u cijelosti slobodna za

prodaju 270 7.579.944.862 219.810.437

- od toga društva "pod rezervacijom" 105 5.754.044.144 230.919.587- od toga društva djelomično slobodna za

prodaju a djelomično "pod rezervacijom" 147 20.814.128.148 557.512.493

II. Ukupno većinski portfelj iznad 50,00% 37 4.570.972.698 3.657.119.958- od toga društva u cijelosti slobodna za

prodaju 15 666.943.638 633.140.338

- od toga društva "pod rezervacijom" 2 15.454.500 14.983.200- od toga društva djelomično slobodna za

prodaju a djelomično "pod rezervacijom" 20 3.888.574.560 3.008.996.420

UKUPNO 559 38.719.089.852 4.665.362.476Društva koja ne obavljaju poslovnu aktivnost 14SVEUKUPNO 573

Potrebno je naglasiti da su navedeni podaci promjenjivog karaktera jer svakodnevno dolazi do većih ili manjih promjena zbog raskida ugovora sa “malim dioničarima”, raskida ugovora sa investitorima, dodjele dionica Hrvatskim ratnim vojnim invalidima i članovima njihovih obitelji, ukidanja rezervacija, prodaje, dokapitalizacije, realizacije postupka predstečajne nagodbe, promjena statusa društava, usklađenja s Zakonom o trgovačkim društvima i sl.

Društva koja ne obavljaju poslovnu aktivnost nalaze se evidentirana u portfelju CERP-a, a brisanje istih iz sudskog registra nije moguće od strane CERP-a već je to u nadležnosti Financijske agencije i trgovačkih sudova.

63

Zakon je propisao 7 načina prodaje, što u odnosu na Zakon o privatizaciji koji je predviđao samo 2 načina prodaje daje veće mogućnosti prodaje, pa bi se mogla očekivati brža, jednostavnija i efikasnija prodaja portfelja Republike Hrvatske, isto je upitno zbog recesije, smanjene potražnje i interesa potencijalnih investitora uzrokovanih gospodarskom krizom ne samo u Hrvatskoj nego i u cijelom svijetu, kao i ekonomsko-financijskim stanjem u kojem se društva nalaze i postojećim rezervacijama.

Organizacijski oblik trgovačkog društva i postotak učešća Republike Hrvatske u temeljnom kapitalu trgovačkog društva, predstavljaju osnovne kriterije na temelju kojih se utvrđuje način prodaje dionica i poslovnih udjela, te je u nastavku napravljena analiza manjinskog i većinskog portfelja.

Manjinski portfelj Republike Hrvatske koji je u nadležnosti CERP-a

Od ukupno 559 trgovačkih društava u portfelju Republike Hrvatske koje obavljaju svoju poslovnu aktivnost, u 522 društava udio Republike Hrvatske ne prelazi 50% temeljnog kapitala, što čini oko 94% imovine Republike Hrvatske u obliku dionica i poslovnih udjela kojima upravlja CERP. Analizom trgovačkih društava u kojima udio u temeljnom kapitalu ne prelazi 50% može se napraviti podjela i grupiranje kako slijedi:

Rbr. OPIS BROJDRUŠTAVA

1 Društva u cijelosti raspoloživa za prodaju 270- od toga trgovačka društva za koje je postupak prodaje javnim

nadmetanjem u tijeku na dan 01.12.2013. 3

- od toga trgovačka društva za koje je postupak prodaje na uređenom tržištu u tijeku na dan 01.12.2013. 13

- od toga dionička društva kojima se trguje na uređenom tržištu 10- od toga dionička društva kojima se ne trguje na uređenom tržištu 131- od toga društva s ograničenom odgovornošću 113

2 Društva "pod rezervacijom" (neraspoloživo za prodaju) 105- od toga dionička društva kojima se trguje na uređenom tržištu 26- od toga dionička društva kojima se ne trguje na uređenom tržištu 44- od toga društva s ograničenom odgovornošću 35

3 Društva djelomično slobodna za prodaju 147- od toga trgovačka društva za koje je postupak prodaje javnim

nadmetanjem u tijeku na dan 01.12.2013. 9

- od toga dionička društva kojima se trguje na uređenom tržištu 25- od toga dionička društva kojima se ne trguje na uređenom tržištu 74- od toga društva s ograničenom odgovornošću 39

UKUPNO (1+2+3) 522

Slijedom gore navedenih podataka, tijekom 2014. će CERP provoditi slijedeće aktivnosti:

- CERP će završiti postupak prodaje dionica/poslovnih udjela 12 trgovačkih društava javnim nadmetanjem, čiji postupci prodaje su započeli prije donošenja Zakona na temelju ranije donesenih odluka o prodaji. Iako je prodaja javnim nadmetanjem u tijeku

64

za 12 društava, isto nije jamstvo da će navedeni postupci zaista završiti prodajom, već postoji vjerojatnost da neka društva neće biti prodana tijekom ovog postupka;

- CERP će završiti prodaju dionica 13 trgovačkih društava prodajom na uređenom tržištu, a njihova prodaja je započela prije donošenja Zakona na temelju ranije donesenih odluka o prodaji. S obzirom da se radi o prodaji dionica na uređenom tržištu, a kojim dionicama se trgovalo u posljednja 24 mjeseca, za očekivati je da će se tijekom 2014. godine sve dionice prodati, a rok realizacije prodaje ovisi o dnevnom volumenu trgovanja dionice kao i ponudi i potražnji na tržištu za dionice svakog pojedinog društva;

- CERP može tijekom 2014. godine pokrenuti prodaju dionica 35 trgovačkih društava prodajom na uređenom tržištu (trgovačka društva čijim dionicama se trguje na uređenom tržištu kapitala);

- CERP može tijekom 2014. godine objaviti prodaju 50 trgovačkih društava javnim nadmetanjem - objava javnog poziva za iskaz interesa za prodaju dionica društva čijim dionicama se ne trguje na uređenom tržištu i poslovnih udjela društava s ograničenom odgovornošću;

- društva "pod rezervacijom" predstavljaju trgovačka društva čijim dionicama/poslovnim udjelima upravlja CERP, ali istima ne može raspolagati zbog toga što su navedene dionice/poslovni udjeli trgovačkih društava rezervirani prilikom pretvorbe iz društvenih poduzeća u trgovačka društva zbog neriješenih imovinsko pravnih odnosa na imovini koja je tada bila procijenjena u temeljni kapital društva ili zbog toga što se trenutno za te dionice/poslovne udjele vode sporovi pred nadležnim sudovima. U ukupno 105 trgovačkih društava u manjinskom portfelju, što čini gotovo 19% ukupno aktivnog portfelja trgovačkih društava koji je dan CERP-u na upravljanje, trenutno nema niti jedne raspoložive dionice/poslovnog udjela za prodaju. Prodaja ovog dijela portfelja može uslijediti tek po ukidanju rezervacija;

- društva djelomično slobodna za prodaju su trgovačka društva u kojem je dio portfelja slobodan za prodaju, a dio portfelja, zbog postojećih rezervacija, nije raspoloživ za prodaju. CERP može pokrenuti postupak prodaje raspoloživog dijela portfelja u trgovačkim društvima kojima se trguje na uređenom tržištu (dionice 25 trgovačkih društava kojima se trguje na uređenom tržištu već su uključene u gornje podatke kojima se planira pokretanje prodaje dionica 35 trgovačkih društava). Što se tiče dionica trgovačkih društava kojima se ne trguje na uređenom tržištu odnosno poslovnih udjela, nije oportuno pokretati postupke prodaje tih dionica/poslovnih udjela, jer se djelomičnom prodajom CERP može naći u situaciji da nakon ukidanja rezervacija, iste ne može više prodati jer će prethodnom djelomičnom kupnjom potencijalni investitori možda steći zadovoljavajući postotak vlasništva te neće biti interesa za preostale dionice/udjele. U ovom dijelu portfelja nalazi se 113 društva, što čini oko 20% ukupno aktivnog portfelja trgovačkih društava koji je dan CERP-u na upravljanje. Odluke o prodaji ovog dijela portfelja donosit će se pojedinačno za svako društvo, nakon izvršene analize, a ovisit će i o omjeru raspoloživog i neraspoloživog portfelja;

- u manjinskom portfelju Republike Hrvatske kojim upravlja CERP nalazi se ukupno 187 društava s ograničenom odgovornošću, što čini više od 33% ukupno aktivnog portfelja trgovačkih društava koji je CERP-u dan na upravljanje. Navedeni dio portfelja

65

teško se priprema za prodaju iz razloga postojanja prvokupa sadržanog u znatnom broju akata o osnivanju tih društava.

U gore navedenu analizu nije uključena problematika pokrenutih postupaka predstečajnih nagodbi, koja onemogućava pokretanje postupka prodaje do okončanja postupka predstečajne nagodbe.

Napomena: CERP se može obvezati samo na pokretanje postupka prodaje manjinskog portfelja javnim nadmetanjem, prodajom na uređenom tržištu i neposrednom prodajom sukladno odredbama Zakona i Uredbe o načinu prodaje. Sama realizacija prodaje ne ovisi o CERP-u već o financijsko-ekonomskom položaju i atraktivnosti samog društva koje se prodaje, ponudi i potražnji na uređenom tržištu kapitala, aktivnostima većinskog vlasnika, interesu potencijalnih investitora, gospodarskoj krizi i drugim objektivnim razlozima na koje CERP ne može utjecati.

Trenutno stanje portfelja u kojem gotovo 19% ukupnog portfelja nije raspoloživo na prodaju, oko 20% ukupnog portfelja se ne preporuča odmah prodavati već po ukidanju rezervacija, a oko 33% ukupnog portfelja predstavljaju društva s ograničenom odgovornošću govori o realnim mogućnostima glede pokretanja postupka prodaje, što za posljedicu ima sporu, lošu i limitiranu realizaciju prodaje.

Većinski portfelj Republike Hrvatske koji je u nadležnosti CERP-a

Od ukupno 559 trgovačkih društva u portfelju Republike Hrvatske koje obavljaju svoju poslovnu aktivnost, u 37 društava udio Republike Hrvatske prelazi 50% temeljnog kapitala, što čini oko 6% imovine Republike Hrvatske u obliku dionica i poslovnih udjela kojima upravlja CERP. Analizom trgovačkih društava u kojima udio u temeljnom kapitalu prelazi 50% može se napraviti podjela i grupiranje kako slijedi:

Rbr. OPIS BROJDRUŠTAVA

1 Društva za koje je postupak predstečajne nagodbe u tijeku na dan 01.12.2013. 17

2 Društva raspoloživa za prodaju 9- od toga dionička društva kojima se ne trguje na uređenom tržištu 5- od toga društva s ograničenom odgovornošću 4

3 Društva "pod rezervacijom" (neraspoloživo za prodaju) 14 Društva djelomično slobodna za prodaju 10

- od toga dionička društva u kojima je pokrenut postupak prodaje dijela portfelja na uređenom tržištu 1

- od toga dionička društva kojima se trguje na uređenom tržištu 5- od toga dionička društva kojima se ne trguje na uređenom tržištu 2- od toga društva s ograničenom odgovornošću 2UKUPNO (1+2+3+4) 37

Slijedom gore navedenih podataka, navedene su aktivnosti tijekom 2014. godine:

66

- CERP ne može pokrenuti postupak prodaje dionica/poslovnih udjela 17 trgovačkih društava do okončanja postupka predstečajne nagodbe. Naime, većinski portfelj Republike Hrvatske kojim upravlja CERP sastoji se uglavnom od prezaduženih društava opterećenih problemima, prevelikim brojem zaposlenih, u kojima obveze društva često premašuju vrijednost temeljnog kapitala, što za posljedicu ima nerentabilno, neekonomično i neprofitno poslovanje. Zbog spomenute neadekvatnosti temeljnog kapitala, do sada je 17 društava iz većinskog portfelja pokrenulo postupak predstečajne nagodbe, čije okončanje će kod većine društava, zbog mogućnosti dokapitalizacije od strane strateškog partnera, rezultirati značajnom promjenom vlasničke strukture i smanjenjem postotka vlasništva Republike Hrvatske. Slijedom navedenog, očekuje se da po okončanju predstečajnih nagodbi ova društva više neće biti u većinskom nego manjinskom portfelju Republike Hrvatske;

- CERP može tijekom 2014. godine objaviti prodaju 9 trgovačkih društava javnim prikupljanjem ponuda (trgovačka društva slobodna za prodaju);

- za društva djelomično slobodna za prodaju nije oportuno da se pokreće postupak prodaje raspoloživog dijela portfelja u trgovačkim društvima jer se djelomičnom prodajom CERP može naći u situaciji da nakon ukidanja rezervacija, iste ne može više prodati jer će prethodnom djelomičnom kupnjom potencijalni investitori možda steći zadovoljavajući postotak vlasništva te neće biti interesa za preostale dionice. Pritom treba uzeti u obzir visoke troškove oko pokretanja postupka prodaje u slučaju da se dionice/poslovni udjeli jednog društva više puta nude na prodaju. Odluke o prodaji ovog dijela portfelja donosit će se pojedinačno za svako društvo, nakon izvršene analize, a ovisit će o stanju samog društva, interesu potencijalnih investitora te omjeru raspoloživog i neraspoloživog portfelja.

Napomena: CERP se može obvezati samo na pokretanje postupka prodaje većinskog portfelja javnim prikupljanjem ponuda i neposrednom prodajom sukladno odredbama Zakona i Uredbe o načinu prodaje. Realizacija prodaje ne ovisi o CERP-u već o financijsko-ekonomskom položaju i atraktivnosti samog društva koje se prodaje, ponudi i potražnji te interesu potencijalnih investitora, gospodarskoj krizi i drugim objektivnim razlozima na koje CERP ne može utjecati.

Ostali načini raspolaganja dionicama i poslovnim udjelima kojima upravlja CERPPrije nego što se započnu postupci prodaje dionica i poslovnih udjela sukladno

odredbama Zakona, potrebno je izraditi listu dionica i poslovnih udjela u trgovačkim društvima u vlasništvu Republike Hrvatske radi provođenja posljednje javne dražbe na kojoj će se imateljima prava omogućiti kupnja dionica/poslovnih udjela sukladno odredbama članka 75. Zakona.

Osim prodaje, CERP je zadužen za ustupanje dionica i poslovnih udjela bez naplate:

1. Hrvatskim ratnim vojnim invalidima i članovima obitelji smrtno stradalog, odnosno zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata sukladno članku 67. Zakona;

2. kao naknadu za oduzetu imovinu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine sukladno Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine i članku 77. Zakona.

67

Slijedom navedenog, po potrebi će se tijekom 2014. godine izrađivati i liste za ustupanje dionica i poslovnih udjela bez naplate kako je naprijed navedeno.

Upravljanje imovinom Republike Hrvatske koja je u nadležnosti CERP-aOsim poslova prodaje dionica/poslovnih udjela, CERP sudjeluje u radu skupština

trgovačkih društava čijim dionicama i poslovnim udjelima upravlja, prati promjene vezane uz visinu temeljnog kapitala i vlasništvo te kontrolira isplatu dividende za trgovačka društva koja takvu odluku donesu na skupštini trgovačkog društva.

Sukladno odredbama članka 28. Zakona, na prijedlog resornog ministarstva, CERP imenuje članove nadzornih odbora u trgovačkim društvima i drugim pravnim osobama koje nisu proglašene od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku. Od ukupno 573 trgovačkih društava čijim dionicama i poslovnim udjelima CERP upravlja, Republika Hrvatska ima predstavnike u nadzornim odborima 63 društva i to ukupno 137 članova.

Na temelju pravomoćnih rješenja o nasljeđivanju, CERP izrađuje anekse ugovora o prodaji dionica/poslovnih udjela koji se nalaze u otplati. U razdoblju od 01.01.2013. godine do zaključno 01.12.2013. godine izrađeno je ukupno 40 aneksa ugovora temeljem rješenja o nasljeđivanju.

Upravljanje i raspolaganje nekretninama, pokretninama i pravimaCERP trenutno nije vlasnik dionica, udjela, prava, nekretnina i pokretnina, ali

sukladno odredbama članka 25. Zakona, može temeljem prijašnjih potraživanja Agencije za upravljanje državnom imovinom te kroz postupke predstečajnih nagodbi, stečaja i likvidacija steći u vlasništvo dionice, udjele, prava, nekretnine i pokretnine. U navedenom slučaju, CERP će stečenom imovinom raspolagati sukladno odredbama Zakona kojim se uređuje raspolaganje tom imovinom.

Ugovaranje i praćenje sklopljenih ugovora.CERP obavlja poslove praćenja izvršenja ugovorenih obveza sukladno ranije

sklopljenim ugovorima o prodaji i prijenosu dionica i poslovnih udjela trgovačkih društava, kojim ugovorima su u pravilu prodane dionice ili poslovni udjeli trgovačkih društava koja su se nalazila u većinskom državnom vlasništvu, a prodaja je izvršena javnim prikupljanjem ponuda. Na dan 01. prosinca 2013. godine aktivno se prati ispunjenje obveza iz Ugovora o prodaji i prijenosu dionica za ukupno 25 trgovačkih društava. Razlog sklapanja aneksa odnosno produženja rokova ulaganja po navedenim ugovorima se u najvećem dijelu odnosi na nesređene prostorno-planske dokumentacije.

Prodaja društava od posebnog interesaSukladno Zakonu, DUUDI je zadužen za upravljanje i raspolaganje državnom

imovinom u obliku dionica i poslovnih udjela u trgovačkim društvima i drugim pravnim osobama od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, a koja društva su definirana Odlukom o utvrđivanju popisa trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.

Odluku o prodaji, načinu prodaje, uvjetima prodaje i početnoj cijeni dionica i poslovnih udjela trgovačkih društava koja su kao društva od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku utvrđena Odlukom o utvrđivanju popisa trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Državnog ureda.

68

U slučaju prodaje trgovačkih društava od posebnog interesa, prodaja će se organizirati sukladno odredbama Zakona i Uredbe o načinu prodaje dionica i poslovnih udjela, a provedba prodaje može biti povjerena CERP-u.

Slijedom navedenog, CERP će vršiti prodaju trgovačkih društava od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku sukladno Odlukama Vlade Republike Hrvatske o prodaji koje se donose na prijedlog Državnog ureda.

Tijekom 2014. godine Sektor prodaje CERP-a će: - završiti postupak prodaje dionica/poslovnih udjela 12 trgovačkih društava javnim

nadmetanjem, koji postupci prodaje su započeli prije donošenja Zakona na temelju ranije donesenih odluka o prodaji;

- završiti prodaju dionica 13 trgovačkih društava prodajom na uređenom tržištu, a koja prodaja je započela prije donošenja Zakona na temelju ranije donesenih odluka o prodaji;

- pokrenuti postupak prodaje dionica 35 trgovačkih društava prodajom na uređenom tržištu;

- pokrenuti postupak prodaje dionica/poslovnih udjela 50 trgovačkih društava javnim nadmetanjem;

- pokrenuti postupak dionica/poslovnih udjela 9 trgovačkih društava javnim prikupljanjem ponuda;

- sudjelovati u postupcima prihvata ponude u postupku preuzimanja dioničkih društava i postupku istiskivanja manjinskih dioničara - po potrebi kako se navedeni postupci budu pokretali tijekom godine;

- organizirati postupke neposredne prodaje dionica/poslovnih udjela - po stjecanju uvjeta za organizaciju postupka;

- pokretati postupak prodaje dionica trgovačkih društava od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku sukladno Odlukama Vlade Republike Hrvatske o prodaji - po donošenju pojedinačnih Odluka Vlade Republike Hrvatske;

- izraditi listu dionica i poslovnih udjela u trgovačkim društvima u vlasništvu Republike Hrvatske radi provođenja posljednje javne dražbe na kojoj će se imateljima prava omogućiti kupnja dionica/poslovnih udjela sukladno odredbama članka 75. Zakona;

- izraditi liste za ustupanje dionica bez naplate Hrvatskim ratnim vojnim invalidima i članovima obitelji smrtno stradalog, odnosno zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata sukladno članku 67. Zakona - po potrebi;

- izraditi liste za ustupanje dionica/poslovnih udjela kao naknadu za oduzetu imovinu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine sukladno Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine i članku 77. Zakona - po potrebi;

- pratiti izvršenja ugovorenih obveza sukladno sklopljenim ugovorima o prodaji i prijenosu dionica i poslovnih udjela trgovačkih društava, kojim ugovorima su u pravilu prodane dionice ili poslovni udjeli trgovačkih društava koja su se nalazila u većinskom državnom vlasništvu a prodaja je izvršena javnim prikupljanjem ponuda kontinuirano tijekom godine za sve ugovore koji nisu u cijelosti izvršeni;

- sudjelovati u radu skupština i nadzornih odbora trgovačkih društava čijim dionicama i poslovnim udjelima upravlja CERP - kontinuirano tijekom godine;

- imenovati članove nadzornih odbora u trgovačkim društvima i drugim pravnim osobama koje nisu proglašene od strateškog i posebnog interesa za Republiku

69

Hrvatsku, na temelju prijedloga resornog ministarstva, a sukladno odredbama članka 28. Zakona - kontinuirano po zaprimljenim prijedlozima;

- izrađivati anekse ugovora o prodaji dionica/poslovnih udjela koji se nalaze u otplati temeljem pravomoćnih rješenja o nasljeđivanju - kontinuirano po zaprimanju istih.

Gore navedeni plan odnosi se na plan za 2014. godinu i obuhvaća godišnje razdoblje. Navedeni plan nije moguće razraditi na kraća razdoblje (kvartali ili polugodišta) zbog određenih objektivnih okolnosti:- nije moguće odrediti završetak niti početak prodaje dionica na uređenom tržištu jer isto

ovisi o trenutnoj ponudi i potražnji na tržištu; - postupak prodaje većinskog portfelja ne može se pokrenuti dok ne završi postupak

predstečajne nagodbe, a što nije u nadležnosti CERP-a niti CERP može utjecati na rokove;

- postoje problemi oko pokretanja postupka prodaje društava s ograničenom odgovornošću zbog aktivnosti koje prethodno mora poduzeti samo društvo kao što su: izvršiti prijenos vlasništva u knjizi poslovnih udjela i u sudskom registru, odricanje od prava prvokupa, dostava financijskih podataka od strane društva i sl., a navedena društva čine gotovo 40% portfelja Republike Hrvatske kojim upravlja CERP;

- neki načini prodaje ne ovise samo o CERP-u nego o samom društvu i većinskom vlasniku (prihvat ponude u postupku preuzimanja, dokapitalizacija, istiskivanje manjinskih dioničara, inicijalna javna ponuda);

- postupak prodaje neposrednom prodajom može započeti samo pod točno određenim uvjetom a ispunjenje istog ne može se prejudicirati;

- postupak prodaje društava od posebnog interesa može provoditi CERP ali temeljem Odluka Vlade Republike Hrvatske koje se donose na prijedlog resornog ministarstva i DUUDI-a.

Zbog svih gore navedenih razloga nije moguće točno precizirati u kojem kvartalu će započeti prodaja.

Financijska analiza prodaje imovine u nadležnosti CERP-aSav prihod od prodaje dionica i poslovnih udjela kojima upravlja CERP, prihod su

Republike Hrvatske, odnosno pravnih osoba čiji je osnivač Republika Hrvatska. CERP ostvaruje naknadu, sukladno Uredbi o visini naknade za obavljanje poslova upravljanja dionicama i poslovnim udjelima, koja je utvrđena u iznosu od 6% od ukupno ostvarene kupoprodajne cijene za dionice i poslovne udjele koji se nalaze u vlasništvu gore navedenih imatelja u slučaju realizirane prodaje.

CERP također, sukladno Uredbi o visini naknade za obavljanje poslova upravljanja dionicama i poslovnim udjelima, ostvaruje pravo na naknadu za isplaćenu dividendu koja je utvrđena u iznosu od 3% od ostvarene dividende za dionice i poslovne udjele koji se nalaze u vlasništvu imatelja trgovačkih društava kojima upravlja CERP.

70

RESTRUKTURIRANJE I JAVNE OVLASTI

CERP obavlja poslove vezane uz restrukturiranje trgovačkih društava i drugih pravnih osoba čijim dionicama i poslovnim udjelima upravlja CERP, obavlja poslove iz nadležnosti CERP vezane uz stečajne i predstečajne postupke, kao i upravne postupke, te poslove javnih ovlasti iz nadležnosti CERP-a, propisane Zakonom.

CERP, između ostalih, upravlja i onim trgovačkim društvima u vlasništvu Republike Hrvatske koji posluju s poteškoćama, te u kojima postoji potreba restrukturiranja poslovanja s ciljem povećanja njihove učinkovitosti i kvalitete usluga kao i osiguranja neto doprinosa državnom proračunu, a sve sa krajnjim ciljem bolje pripreme za prodaju odnosno konačnu privatizaciju.

Restrukturiranje u trgovačkim društvima u vlasništvu Republike Hrvatske, pravni prednici CERP-a provodili su na način da su trgovačkim društvima otpisivali prošle dugove i davali pozajmice za isplatu plaća bez cjelovite vizije budućnosti poslovanja. Date pozajmice u pravilu nisu vraćene te predstavljaju nenaplativa potraživanja CERP-a.

Praksa je pokazala da je takav način poslovanja bio loš, te je doveo do nagomilanih dugova koje je CERP preuzeo od svojih prednika, a većina trgovačkih društava sanirala se je samo kratkoročno te su opet u poteškoćama. Privremena poboljšanja ubrzo su nestala, a za sanirana trgovačka društva nastupila je još veća kriza, dok će CERP još dugi niz godina snositi posljedice lošeg restrukturiranja te će otplaćivati kredite koje je naslijedio od pravnih prednika. Pokazalo se da financijsko restrukturiranje trgovačkih društava (reprogramiranje obaveza, otpis, pretvaranje potraživanja u ulog) nema smisla bez operativno organizacijskog i strateškog restrukturiranja.

Stoga će se u 2014. godini raditi na određivanju jasnih kriterija i metodologija po kojima će se za trgovačka društva u poteškoćama, a koja su u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske, donositi odluke o restrukturiranju i troškovima restrukturiranja, sa ciljem konačne privatizacije. Na taj način prekinuti će se sa praksom posudbe novca trgovačkim društvima, a koja se pokazala izuzetno lošom.

CERP ima 120 predmeta koji se odnose na stečajne postupke, od čega je 95 predmeta preneseno iz ukinute Agencije za upravljanje državnom imovinom (u 2013. godini zaprimljeno je 25 predmeta). U navedenim predmetima CERP ima položaj vjerovnika društva u stečaju ili se radi o trgovačkim društvima iz portfelja Republike Hrvatske pa CERP prati stečaj u ime dioničara.

CERP je stečajni ili razlučni vjerovnik u 52 društva, a ukupni iznos prijavljenih tražbina iznosi 1.131.101.602,07 kuna. Mogućnost naplate navedenih tražbina je neizvjesna i upitna budući da je u većini društava stečajna masa nedostatna za pokriće obveza vjerovnika. Procjena je da će se u 2014. godini ukupno naplatiti cca. 11 milijuna kuna iz stečajnih postupaka.

U projekte i ciljeve Sektora spada osobito zaključenje stečajnog plana za trgovačko društvo Jadran d.d. u stečaju Crikvenica i priprema prodaje dioničkog paketa, zatim zaključenje stečajnog postupka za trgovačka društva: Brodogradilište d.d. Kraljevica, Gortan d.d. u stečaju Zagreb, Adriachem d.d. Kaštel Sućurac, Dalmacijavino d.d. Split, Otok znanja Koločep, Croatialine d.d. Rijeka i Nama d.d. Zagreb.

71

U Službi se trenutno vodi 35 predmeta koji se odnose na postupke predstečajne nagodbe, sukladno Zakonu o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. U navedenim predmetima prijavljene su tražbine CERP-a odnosno njegovih pravnih prednika u ukupnom iznosu od 337.532.062,27 kuna.

Obzirom da su nagodbe po predstečajnim postupcima još uvijek u tijeku, a da će se u većini okončanih predstečajnih nagodbi tražbine isplaćivati u ratama kroz godine koje slijede, te je također u većini nagodbi ugovoren i grace period, u 2014. godini predviđa se naplata tražbina iz postupka predstečajnih nagodbi u iznosu od oko 6,5 milijuna kuna od ukupno prijavljenih tražbina.

CERP obavlja poslove procjene imovine, procjenjuje vrijednost nekretnina, pokretnina, dionica, poslovnih udjela, prava i ostale imovine u postupcima restrukturiranja, procjenjuje vrijednost nekretnina, pokretnina, prava i ostale imovine u nadležnosti CERP-a, analizira elaborate o pretvorbi društvenih poduzeća vezano uz procijenjenost ili neprocijenjenost imovine u postupku pretvorbe i privatizacije, utvrđuje vrijednost procijenjene imovine prema elaboratima o pretvorbi društvenih poduzeća, ocjenjuje vještačenje izrađeno od strane sudskih vještaka i ostalih ovlaštenih osoba, vrši izračun visine naknade u postupcima izvršenja pravomoćnih rješenja donesenih sukladno Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine.

CERP obavlja poslove upravnih postupaka i javnih ovlasti, provodi upravne postupke za utvrđivanje procijenjene i neprocijenjene imovine u postupku pretvorbe i privatizacije društvenih poduzeća, izrađuje izvješća o stanju neprocijenjene imovine, okončava već započete upravne postupke ukidanja rezervacije dionica utvrđene upravnim aktima pravnih prednika CERP-a, postupa po zahtjevima za obnovu postupaka pretvorbe i privatizacije, izvršava pravomoćna rješenja donesena na temelju Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, poduzima pravne radnje u postupcima koji se vode pred županijskim uredima za imovinsko-pravne poslove temeljem Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, provodi upravne postupke dodjele dionica bez naknade hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata i članovima obitelji smrtno stradalog odnosno zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata.

U CERP-u je ukupno zaprimljeno 60 upravnih predmeta koji se odnose na obnove postupka pretvorbe, od čega je iz Agencije preneseno 58 predmeta. Od navedenih predmeta 2 su riješena, a 58 je ostalo neriješenih. Spomenuti predmeti uključuju obnove postupaka pretvorbe i privatizacije, kao i postupke predmetom kojih su neprocijenjena potraživanja i pokretnine, a koji su pokrenuti temeljem propisa važećih prije donošenja Zakona o upravljanju i raspolaganju imovnom u vlasništvu Republike Hrvatske.

Nadalje, CERP je zaprimio ukupno 193 upravna predmeta koji se odnose na ukidanje rezervacije, od čega je iz Agencije preneseno 189 predmeta (u 2013. godini zaprimljeno je 4 predmeta). U 2013. godini doneseno je 49 Rješenja o ukidanju rezervacija dionica / posl. udjela nominalne vrijednosti 47.260.632 kn u 31 predmetu, a 162 predmeta ostala su neriješena. Navedeni postupci pokrenuti su temeljem propisa važećih prije donošenja Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, a radi ukidanja rezervacija dionica i poslovnih udjela koji su određeni u upravnom postupku pretvorbe i privatizacije iz razloga: neriješenih imovinskopravnih odnosa na procijenjenoj imovini, radi osiguranja naknade prijašnjim vlasnicima procijenjene imovine, odnosno iz razloga što je

72

imovina na prijašnjem okupiranom području u društveni kapital uključena po knjigovodstvenoj vrijednosti.

Glede utvrđivanja procijenjene imovine u CERP-u je evidentirano 106 upravnih predmeta, od čega je 66 predmeta preneseno iz Agencije (40 zaprimljenih predmeta u 2013. godini). Od zaprimljenih predmeta 34 su riješena, a 72 predmeta ostala su neriješena. Navedeni postupci odnose se na izdavanja uvjerenja o procijenjenim nekretninama, na izmjene i dopune već izdanih rješenja ili uvjerenja o procijenjenim nekretninama.

Ukupno 25 upravnih predmeta u CERP-u je zaprimljeno glede utvrđivanja neprocijenjene imovine, od toga riješena su 4 predmeta, a 21 predmet ostao je neriješen. Navedeni postupci su upravni postupci pokrenuti temeljem Zakona o upravljanju i raspolaganju imovnom u vlasništvu Republike Hrvatske.

Glede izvršenja rješenja o naknadi ukupno je u CERP-u zaprimljeno 665 upravnih predmeta, a od toga je iz Agencije preneseno 603 predmeta, a novoprimljenih 62 predmeta te je sklopljeno 59 Ugovora o prijenosu dionica/poslovnih udjela u 28 predmeta nominalne vrijednosti 11.091.443 kn. Neriješenih je ostalo 637 predmeta. Navedeni postupci pokrenuti su dostavom pravomoćnih rješenja mjerodavnih tijela kojima se ovlaštenicima utvrđuje pravo na naknadu temeljem Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine.

U CERP-u je zaprimljeno ukupno 9218 upravna predmeta koji se odnose na dodjelu dionica bez naplate hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, a od toga je iz Agencije preneseno 8497 predmeta (u 2013. zaprimljen je 721 predmet). Ukupno je riješeno 1248 upravna predmeta o dodjeli dionica 237.981 dionica nominalne vrijednosti 27.945.500 kn, dok je neriješeno ostalo 7970 predmeta. Plan je za 2014. godinu riješiti trećinu zaprimljenih zahtjeva temeljem reorganizacije poslova.

Ukupno je u CERP-u zaprimljeno 2131 ostalih neupravnih predmeta, od toga je iz Agencije preneseno 270 predmeta (u 2013. godini ukupno zaprimljeno 1711 predmeta, a riješeno 1729 predmeta). U navedenim predmetima radi se o postupanju po zahtjevima fizičkih i pravnih osoba, tijela državne uprave, sudova i državnih odvjetništva, a za koje postupanje nije propisan upravni postupak.

Kao što je navedeno, po prvi puta, odrediti će se jasni kriteriji i metodologije po kojima će se za trgovačka društva u poteškoćama, a koja su u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske, donositi odluke o restrukturiranju i troškovima restrukturiranja, s ciljem konačne privatizacije. Također odrediti će se mjerila praćenja etapa restrukturiranja i utroška financijskih sredstava za potrebe restrukturiranja.

Poduzimati će se sve potrebite radnje u postupcima predstečajnih nagodbi, stečajeva, likvidacija trgovačkih društava čijim dionicama i poslovnim udjelima upravlja CERP. Predmeti će se rješavati kronološki prema datumu zaprimanja, osim u slučaju kada je određen rok odnosno kada se radi o sprečavanju nastanka štete.

Rješavanje predmeta ovisi i o institucijama izvan CERP-a, a predmeti zahtijevaju različito trajanje ispitnog postupka. Izuzetak su predmeti dodjele dionica bez naplate hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata i članovima obitelji gdje se mogu

73

primijeniti navedeni parametri, ali pod uvjetom osiguranja potrebnog broja dionica u praćenom periodu.

Također, ažurnost u rješavanju neriješenih predmeta ovisi o očekivanoj kadrovskoj ekipiranosti, raspoloživosti dostatnog broja dionica radi izvršenja zakonskih obveza te dinamici rješavanja nadležnih tijela.

Financijska analiza

Prihodi:U 2014. godini predviđena je naplata cca 11 milijuna kuna iz potraživanja u stečajnim postupcima te 6,5 milijuna kuna iz postupaka predstečajnih nagodbi.

Potreba za osiguranjem broja dionica/poslovnih udjela 1. Radi izvršenja 137 pravomoćnih Rješenja kojima se ovlaštenicima utvrđuje pravo na

naknadu temeljem Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine potrebno je u slijedećom vremenskom razdoblju osigurati dionice/poslovne udjele u protuvrijednosti 6.792.707,00€ odnosno 51.624.573,2 kuna.

2. U svrhu dodjele dionica bez naplate hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata i članovima obitelji u 2014. godini (na bazi učinka iz 2013. godine) potrebno je osigurati dionice nominalne vrijednosti cca 30.000.000,00 kuna.

Važeći Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske je podnormiran. Naime, navedenim Zakonom nisu dostatno i jasno normirane djelatnosti iz nadležnosti CERP-a iz kojeg razloga je za postupanje nužno usuglašavanje pravnih stavova te ustanovljavanje prakse postupanja, što usporava rješavanje predmeta. Ovo je najviše izraženo u odnosu na postupke ukidanja rezervacija dionica i poslovnih udjela, određenih u upravnom postupku, koje ukidanje Zakonom nije propisano kao javna ovlast CERP-a, nego kao mogućnost ukidanja uz prethodnu suglasnost Državnog ureda, bez da je određena vrsta postupka. Obzirom da ni ranijim zakonima nije bila izrijekom propisana nadležnost prednika CERP-a za ukidanje navedenih rezervacija, nejasno je da li će se ti upravni postupci nastaviti voditi ili će se rezervaciju ukidati odlukama.

Postupanje je također otežano i time što je Zakonom izrijekom propisano da neprocijenjena imovina jest i imovina uključena u kapital po knjigovodstvenoj vrijednosti, bez da je određen sadržaj te norme u smislu na koju vrstu imovine se ista odnosi.

Navedena podnormiranost kao i nejasno određenje pripadnosti neprocijenjenih pokretnina i potraživanja, prenijetih HFP-u prije stupanja na snagu Zakona o upravljanju državnom imovinom (Narodne novine br. 145/10 i 70/12), kao i neprocijenjenih pokretnina i potraživanja koji su predmetom neokončanih postupaka pokrenutih za vrijeme važnosti navedenog Zakona, te postojanje velikog broja neriješenih predmeta pokrenutih zahtjevima stranaka za izmjenama rješenja o iskazu procijenjenih nekretnina, izdanih prije stupanja na snagu navedenog Zakona, kao i činjenica da postupci izvršavanja pravomoćnih rješenja o naknadi prijašnjim vlasnicima procijenjene imovine nisu propisani Zakonom o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske kao javna ovlast CERP-a iako Zakon o općem upravnom postupku određuje suprotno, faktori su koji negativno djeluju na učinkovitost rada.

74

Prijedlog je i da se sredstva ostvarena prodajom dionica i poslovnih udjela trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske kojima sukladno Zakonu o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine br. 94/13) upravlja CERP, kao i sredstva ostvarena podjelom dobiti tih društava budu prihod Centra za restrukturiranje i prodaju i da se uplaćuju se na njegov žiro račun.

Nadalje, ostatak stečajne ili likvidacijske mase trgovačkih društava iz prethodnog stavka prenosi se u vlasništvu Centra za restrukturiranje i prodaju, razmjerno učešću Republike Hrvatske u temeljnom kapitalu tih trgovačkih društava.

Obzirom da CERP nije korisnik Državnog proračuna, niti je vlasnik imovine kojom upravlja temeljem Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, te po toj osnovi ne ostvaruje prihode dostatne za podmirenje temeljem Zakonom preuzetih obveza, predloženim bi se osigurala sredstva za podmirenje dijela preuzetih obaveza.

SAŽETAK U ODNOSU NA ZADATKE VEZANE UZ DOVRŠETAK PRIVATIZACIJE, RESTRUKTURIRANJE I UPRAVLJANJE TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA IZ DJELOKRUGA CENTRA ZA RESTRUKTURIRANJE I PRODAJU

(CERP), PLAN PRODAJE DIONICA I POSLOVNIH UDJELA U TIM TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA PO KVARTALIMA, KORIŠTENJE I PRODAJA NEKRETNINA U VLASNIŠTVU CERP-A


STRATEGIJE

prioritetni cilj je privatizacija trgovačkih društava u nadležnosti CERP-a u roku od dvije odnosno tri godine, ovisno o veličini vlasništva.

IZMIJENE ZAKONSKOG

OKVIRA

izmjene Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske u kojem nisu dostatno i jasno normirane djelatnosti iz nadležnosti CERP-a iz kojeg razloga je za postupanje nužno usuglašavanje pravnih stavova te ustanovljavanje prakse postupanja, što usporava rješavanje predmeta.


GODINE

sve aktivnosti vezane za djelovanje CERP-a u skladu s nadležnostima, detaljno pobrojane i opisane u poglavlju 2. ovog Plana

75

3. Godišnji plan CERP-a kao pravnog slijednika Agencije za upravljanje državnom imovinom u odnosu na potraživanja, obveze, sudske i druge sporove, te pitanja koja su predmet

sukcesije

Najveći izazov odnosno cilj u 2014. godini biti će iznalaženje financijskih sredstava za obaveze CERP-a prema bankama u predviđenom iznosu od 402,2 milijuna kuna, od čega se 348,7 milijuna odnosi na glavnicu, a 53,5 milijuna na kamate. Navedene obveze dospijevaju u najvećem dijelu u trećem kvartalu 2014. godine. CERP trenutno ima obaveze po 8 kreditnih partija, od kojih su 4 kratkoročne i čije glavnice dospijevaju u iznosu od 343,2 milijuna u periodu srpanj - rujan 2014.

U tijeku je realizacija javne nabave za devetu kreditnu partiju s ročnošću od 3 godine. Ukupne obveze prema financijskim institucijama iznose 1.735.427.013,96 kuna. Rashodi prema financijskim institucijama odnosno poslovnim bankama naslijeđene su obaveze koje su nastale u vrijeme bivšeg Hrvatskog fonda za privatizaciju odnosno ukinute Agencije za upravljanje državnom imovinom. Većina navedenih obaveza nastala je radi saniranja trgovačkih društava u poteškoćama.

Prikaz dospijeća kredita (glavnica i kamate) po kvartalima za 2014. godinu :2014.

I. - III. IV. - VI. VII. - IX. X. - XII.

12.337.429 kn 12.447.488 kn 355.951.878 kn 21.438.958 kn

UKUPNO: 402.175.752 kn

Tijekom 2014. godine CERP će pregovarati s poslovnim bankama glede mogućnosti ugovaranja smanjenja kamatne stope po postojećim kreditnim obavezama kao i pretvaranja postojećih kratkoročnih kreditnih partija u dugoročne s eventualnim vremenom počeka.

Unatoč navedenom i eventualnim postignutim dogovorima s bankama oko mogućnosti povoljnijeg refinanciranja postojećih obveza po kreditima, CERP neće moći podmirivati preuzete financijske obaveze iz vlastitih redovnih prihoda i primitaka te će se tijekom 2014. godini u suradnji s DUUDI-em morati pronaći novi izvori financiranja CERP-a radi održavanja solventnosti.

Prikaz odnosa očekivanih prihoda i rashoda u 2014. godini.

PRIHODI IZNOS (KN) RASHODI IZNOS

(KN)

- redovna otplata dionica - mali dioničari 12.000.000 - financijske obveze (financijske institucije) 402.175.752

- procjena naplate iz stečaja 11.000.000 - plaće 11.200.000

- procjena naplate iz predstečajnih nagodbi 6.500.000 - otpremnine po sudskim presudama 15.000.000

- naknada od prodaje dionica (projekcija na osnovu prodaje iz 2013. godine)

7.740.000 - materijalni troškovi i ostali rashodi 9.300.000

UKUPNO: 37.240.000 437.675.752

76

Iz navedenog prikaza vidljivo je da pokrivenost rashoda s planiranim ostvarenim prihodima iznosi niskih 8,5%. Plan CERP-a u 2014. godini je traženje mogućnosti za povlačenje sredstava iz Strukturnih i Kohezijskog fonda EU za tvrtke iz portfelja CERP-a.

Cilj u 2014. godini je također izrada analize postojećih sudskih sporova koji su već sada dugogodišnji, s neizvjesnim konačnim ishodom, ali gdje postoji mogućnost financijske nagodbe. Jedan od ciljeva analize će biti izrada kriterija za sklapanje sudskih nagodbi. Analiza će se raditi uz suradnju vanjskih financijskih stručnjaka i nadležnih državnih odvjetnika.Tijekom 2014. godine nastaviti će se raditi na iznalaženju rješenja za tzv. "ugovore s bespravnim popustom", uz pomoć i smjernice DUUDI-a.

CERP je, kao pravni slijednik AUDIO-a, preuzeo obveze prema Ministarstvu financija, Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, Ministarstvu gospodarstva, Hrvatskim vodama i Hrvatskim šumama.

Na dan 30.09.2013. godine CERP ima obaveze u iznosu od 2.601.128.876,00 kuna prema tijelima državne uprave i drugim pravim osobama čiji je vlasnik ili osnivač Republika Hrvatska.

Pravni prednici CERP-a su u svojim bilancama kroz godine bilježili potraživanja koja su nakon ispravka vrijednosti, na dan 30.09.2013. godine, iznosila 1.066.039.391,00. Budući da se navedena potraživanja velikim dijelom odnose na potraživanja na osnovu kredita danih tvrtkama u poteškoćama (dio društava više niti ne posluje), ta potraživanja od malih dioničara od kojih se dio odnosi i na dioničare s tzv. "bespravnim popustom", CERP će tijekom 2014. godine napraviti analizu navedenih potraživanja i predložiti otpis onih za koje je evidentno da nikad neće biti naplaćena. Procjena je da će ispravak vrijednosti u 2014. godini iznositi veći dio gore navedenog iznosa, iz razloga što se u proteklom razdoblju nije realno iskazivala vrijednost potraživanja. U 2014. godini CERP će implementirati nove procedure naplate potraživanja po svim osnovama.

Planovi CERP-a u 2014. godini odnose se na osiguranje adekvatnog prostora za čuvanje arhivske građe i kvalitetno funkcioniranje informatičke podrške CERP-u u novim promijenjenim uvjetima, s posebnim naglaskom na brigu za arhivsku građu.

Trenutni smještajni kapaciteti arhive CERP-a su gotovo popunjeni budući da arhiva obuhvaća, arhivarskim rječnikom govoreći, oko 4000 metara arhivske građe. S obzirom da će iste kapacitete, uz DUUDI, koristiti i novosnovano trgovačko društvo Državne nekretnine d.o.o., tijekom 2014. godine očekuje se nedostatak prostora za adekvatno i sukladno propisima čuvanje arhivske građe, dok će samo fizičko razgraničenje gradiva na 3 stvaratelja (CERP, DUUDI, Državne nekretnine) biti znatno otežano.

Mnogi spisi nisu složeni i pripremljeni za arhivu sukladno Pravilniku o zaštiti arhivskog i registraturnog gradiva AUDIO-a, koji se primjenjivao do 30.09.2013. Osim toga, prijelaz spisa sa ukinute Agencije za upravljanje državnom imovinom na DUUDI u velikoj većini spisa nije napravljen sukladno Pravilniku, zbog čega je potrebno značajan broj tih spisa ponovno obraditi, te trenutno otvorene predmete DUUDI-a obraditi na pravilan način. Na arhivarskim poslovima je trenutno angažiran jedan djelatnik CERP-a, a uz njega će u istoj arhivi raditi i po jedan djelatnik DUUDI-a i novoosnovanog trgovačkog društva Državne nekretnine d.o.o.

S obzirom da arhiva obuhvaća različite stvaratelje, pravne prednike CERP-a od 1991. godine do sada, te je iznimno vrijedna i važna, njenoj reorganizaciji se mora pristupiti s najvećom pažnjom. Planovi i reorganizacija arhive će se raditi u suradnji s DUUDI-em i Hrvatskim državnim arhivom.

CERP obavlja poslove zastupanja CERP-a i Republike Hrvatske pred nadležnim sudskim upravnim i drugim tijelima i institucijama temeljem Zakona o upravljanu i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske.

77

Sukladno čl. 25. st.1. Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, CERP je preuzeo vođenje svih započetih sudskih i upravnih postupaka koje je vodila Agencija za upravljanje državnom imovinom.

Sukladno čl. 39. istog Zakona CERP temeljem Zakona zastupa Republiku Hrvatsku i pravne osobe u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske odnosno čiji je osnivač Republika Hrvatska u svim sudskim i upravnim postupcima koji su vezani ili su proizašli iz obavljanja djelatnosti CERP-a propisanih člankom 28. Zakona.

Sukladno navedenom, u pogledu poslova zastupanja proširena je ranija nadležnost AUDIO-a i propisana iznimka od pravila o zastupanju Republike Hrvatske u sporovima, po općem zakonu, Zakonu o državnom odvjetništvu.

U poslovima zastupanja u sudskim i upravnim postupcima u radu CERP-a se nalazi 1.165 spisa predmeta. Ne postoje potpuni i vjerodostojni zbirni podaci o stvarnom broju, strukturi i vrsti predmeta, uključujući i vrijednost predmeta spora, za predmete zastupanja. Zbog navedenog potrebno je izvršiti cjelovitu inventuru spisa predmeta i sačiniti tablicu s vjerodostojnim podacima, posebice zbog obaveze da se sukladno uputi Ministarstva financija, vode izvanbilančne računovodstvene stavke temeljem potraživanja u sudskim sporovima.

U pogledu organizacije rada u 2014. godini, ističe se rješavanje važnih predmeta, u prvom redu međunarodne arbitraže koja je započela u 2013. godini kod ICC-a, s tužbom u vrijednosti od 32 milijuna eura i našom protutužbom od 10 milijuna eura. Nakon prekida arbitraže zbog pokušaja izvansudskog rješavanja sporova dioničara, arbitraža je nastavljena te se očekuje održavanje arbitražnih ročišta.

U 2014. godini nastojati će se okončati rad na dugogodišnjim kompliciranim parničnim postupcima u kojima je HFP bio stranka a postupci se vode u pogledu valjanosti ugovora o kupnji dionica, vlasništva dionica i isplate kupoprodajne cijene te isplate kupnje nekretnina u ugovorima s cijenom u DEM. U takovim sporovima u pravilu je sporan izračun kamata, a sudska praksa nema jedinstven stav o tome da li se u takvim ugovorima radi o deviznom ili kunskom plaćanju te kako se trebaju računati kamate što dovodi do vrlo velikih razlika u obračunu duga. Navedeno je moguće razriješiti i napokon okončati dugogodišnje sporove sklapanjem sudskih ili izvansudskih nagodbi procjenjujući svaki predmet zasebno.

U CERP-u se još uvijek vode predmeti radnih sporova isplata otpremnina sukladno ugovorima radnika i HFP, vrlo visokih vrijednosti odnosno iznosa potraživanja a koji su u pravilu u drugostupanjskom žalbenom postupku.

Glede ukupne financijske analize, isključivo za potrebe plana upravljanja, moguće je okvirnom procjenom stanja iskazati slijedeće pokazatelje:

procjena je da će se u sporovima u kojima je CERP tužen, uspjeti osporiti tužbe i tužbene zahtjeve za iznos od 1.247.923.680,00 kuna, s.p.p., odnosno za navedeni iznos se procjenjuje da tužitelji neće uspjeti s tužbama i tužbenim zahtjevima,

procjena je da će se u parnicama u kojima smo tuženi izgubiti sporovi u vrijednosti 17.553.271,80 kn, s.p.p., odnosno za navedeni iznos se procjenjuje da će tužitelji uspjeti s tužbama i tužbenim zahtjevima,

neizvjesna je procjena uspjeha odnosno gubitka u parnicama za iznos od 1.417.932.865,00 kn s.p.p., i 32.000.000,00 eura s.p.p.Projekcija vođenja i okončanja sporova moguća je samo u smislu aktivnosti CERP-a. U

ostalom dijelu vođenje i okončanje sporova ovisi o aktivnostima suda i suprotne strane.

Parametre mjerljivosti rada nije moguće egzaktno iskazati jer se radi o dugogodišnjim naslijeđenim sporovima, jer je došlo do promjena ovlaštenja i nadležnosti, sve temeljem promjene

78

mjerodavnih zakona. Nadalje, daljnji rad na predmetima zastupanja u smislu okončanja postupaka i rješavanja sporova ovisan je u prvom redu o radu sudova, ali i o radu i ponašanju suprotne strane.

Projekcije rada i vjerodostojne pokazatelje iz spisa predmeta zastupanja nije moguće realno iskazati i zbog toga jer do sada nisu izrađivane sistematične i kontinuirane analize i pokazatelji stanja u sudskim i upravnim postupcima i predmetima za što je potreban duži period ("inventura spisa"). Inventura svih predmeta će se po prvi puta napraviti u godini koja slijedi.

U 2014. godini CERP će organizirati rad na poslovima zastupanja rukovodeći se stvarnim stanjem spisa predmeta koji će biti vidljiv tek nakon inventure, zaposliti potrebne djelatnike, odlučiti o daljnjem angažmanu odvjetnika u radu na zastupanju, nastojati smanjiti broj spisa predmeta arhiviranjem i zatvaranjem nepotrebnih spisa ali i organizirati rad u smislu mogućeg zaprimanja novih spisa u svezi sporova slijedom čl. 39. Zakona i mogućeg povećanog broja upravnih sporova u svezi s obavljanjem javnih djelatnosti koje obavlja CERP.

SUKCESIJA I MEĐUNARODNI UGOVORI

Obavljanje poslova sukcesije provodi se sukladno:1. Zakon o potvrđivanju ugovora o pitanjima sukcesije (Narodne novine, broj 2/2004 -

Međunarodni ugovori); 2. Uredba o objavi Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Makedonije o

uređenju imovinskopravnih odnosa (Narodne novine, broj 9/99 -Međunarodni ugovori);3. Uredba o objavi Ugovora između Republike Hrvatske i Republike Slovenije o uređenju

imovinskopravnih odnosa (Narodne novine, broj 15/99 - Međunarodni ugovori);4. Zakon o zabrani raspolaganja i preuzimanju sredstava određenih pravnih osoba na teritoriju

Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 29/94);5. Uredba o zabrani raspolaganja nekretninama na teritoriju Republike Hrvatske (Narodne

novine, broj 36/91);6. Odluka o izuzimanju od zabrane raspolaganja nekretninama na teritoriju Republike Hrvatske

pravnih osoba sa sjedištem u Republici Sloveniji, Republici Makedoniji i Bosni i Hercegovini (Narodne novine, broj 46/2000);

7. Poslovnik Komisije za uređenje imovinskopravnih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Slovenije od 14.06.2000.

Republika Hrvatska i Republika Slovenija potpisale su 08. listopada 1999. godine u Ljubljani Ugovor o uređenju imovinskopravnih odnosa. Ugovor je stupio na snagu 23. veljače 2000. godine.Sukladno međudržavnom ugovoru, osnovana je grupa stručnjaka koju čini jednak broj (svaka strana po pet) članova ispred Hrvatskog fonda za privatizaciju, a čiji pravni sljednik je CERP te ispred Družbe za savjetovanje i upravljanje d.o.o. koji zajedno čine Komisiju za uređenje imovinskopravnih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Slovenije.

S tim u vezi, došlo je do promjene nadležnosti s hrvatske strane iz članka 10. Ugovora o uređenju imovinskopravnih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Slovenije, odnosno CERP je preuzeo obavljanje poslova i nadležnost HFP-a iz navedenog međudržavnog Ugovora.

Do danas je održano ukupno 15 sjednica zajedničke Komisije za uređenje imovinskopravnih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Slovenije. Poslovi Komisije za uređenje imovinskopravnih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Slovenije uključuju rješavanje sljedeće problematike:

a) Rješavanje imovinskopravnih odnosa s društvom Kovinoplastika d.d., Lož, Republika Slovenija na imovini bivše tvrtke Metalpres, Plešce, Republika Hrvatska;

b) Rješavanje imovinskopravnih odnosa s društvom Mlinotest d.d., Ajdovščina, Republika Slovenija na imovini Istranke, Umag, Republika Hrvatska;

c) Rješavanje imovinskopravnih odnosa s društvom Pivovarna Union d.d., Ljubljana, Republika Slovenija na imovini bivše tvrtke Istarska pivovara Buzet.

79

Rješavanje svih gore navedenih imovinskopravnih odnosa sa Republikom Slovenijom je u završnoj fazi. CERP će predložiti nadležnim tijelima da u što kraćem roku predlože članove zajedničke komisije sa Republikom Slovenijom, a u koju je potrebno imenovati najkompetentnije i najstručnije osobe jer je predmet rada komisije međunarodna nagodba za gore navedenu imovinu bivših društvenih poduzeća.

Trenutno je pri Ministarstvu pravosuđa u izradi akcijski plan za pripremu podloga za početak pregovora o rješavanju imovinskopravnih odnosa s Republikom Srbijom prema kojem se obavlja prikupljanje i objedinjavanje podataka o imovini koju hrvatske pravne osobe imaju na teritoriju Republike Srbije i obrnuto.

Akcijskim planom predviđeno je osnivanje stručne radne skupine za sastavljanje popisa imovine vezan uz Aneks G, Ugovora o pitanjima sukcesije, a čiji članovi čine predstavnici različitih državnih tijela uključujući i CERP.

Potrebno je požuriti postupanje navedene stručne radne skupine što je u nadležnosti Ministarstva pravosuđa, sve s ciljem realizacije i potpisivanja bilateralnog Ugovora o uređenju imovinskopravnih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Srbije. Ujedno u međudržavnom ugovoru će se, a što je bitno, odrediti i nadležna tijela koja će provoditi postupke razrješavanja imovinskopravnih odnosa između dvije države. Rješavanje imovinskopravnih odnosa između Republike Hrvatske i ostalih država članica bivše SFRJ potrebno je riješiti sklapanjem bilateralnih ugovora, kao što je to učinjeno s Republikom Slovenijom i Republikom Makedonijom.

CERP će tijekom 2014. godine upravljati i raspolagati imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske iz nadležnosti CERP-a sukladno Planu kako je navedeno, a temeljem Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske.

Sukladno Zakonu o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske CERP trenutno nije vlasnik dionica, udjela, prava, nekretnina i pokretnina već obavlja poslove upravljanja dionicama i poslovnim udjelima u trgovačkim društvima čiji su imatelji odnosno vlasnici Republika Hrvatska, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka kao i druge pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska, a koje su dionice odnosno poslovne udjele prenijeli CERP-u na upravljanje.

Sav prihod od prodaje dionica i poslovnih udjela kojima upravlja CERP prihod su Republike Hrvatske odnosno pravnih osoba čiji je osnivač Republika Hrvatska. CERP ostvaruje naknadu, sukladno Uredbi o visini naknade za obavljanje poslova upravljanja dionicama i poslovnim udjelima, koja je utvrđena u iznosu od 6% od ukupno ostvarene kupoprodajne cijene za dionice i poslovne udjele koji se nalaze u vlasništvu gore navedenih imatelja u slučaju realizirane prodaje.

Ukoliko prihod od prodaje dionica odnosno poslovnih udjela bude na nivou iz 2013. godine kada je ukupno ostvareni prihod iznosio oko 129 milijuna kuna, CERP će sukladno naknadi od 6% ostvariti prihod od oko 7,74 milijuna kuna. Kao što je u Planu navedeno od predstečaja i stečaja procjenjuje se da će CERP uprihoditi oko 17,5 milijuna kuna te još oko 12 milijuna kuna iz redovne otplate dionica/poslovnih udjela po Ugovorima koji su sklopljeni s malim dioničarima. Iz navedenog procjenjuje se da će ukupni prihod CERP-a u 2014. godini iznositi oko 37,2 milijuna kuna.

S druge strane, CERP je sukladno Zakonu o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske pravni slijednik na sva prava i obveze ukinute Agencije za upravljanje državnom imovinom te je s toga naslijedio obveze prema financijskim institucijama odnosno poslovnim bankama koje su nastale u vrijeme bivšeg Hrvatskog fonda za privatizaciju odnosno ukinute Agencije za upravljanje državnom imovinom. Većina navedenih obaveza nastala je radi saniranja trgovačkih društava u poteškoćama. U pravilu, financijska sredstva uplaćena trgovačkim društvima nikada nisu vraćena. Navedene obveze koje dospijevaju na naplatu u 2014. godini iznose oko 402 milijuna kuna, dok ukupne obveze prema financijskim institucijama iznose 1.735.427.013,00 kuna.

80

CERP će u 2014. godini u suradnji s DUUDI-em morati pronaći novi način podmirenja obveza obzirom da prihodi koje ostvaruje CERP (naknada od prodaje dionica/udjela, otplata Ugovora malih dioničara, predstečaj i stečaj) pokrivaju samo 8,5% rashoda koji dospijevaju na naplatu u 2014. godini.

Kao što je navedeno i detaljno obrazloženo u ovom poglavlju Plana, CERP je, temeljem Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, preuzeo obveze svojih prednika između ostalih, obveze prema tijelima državne uprave i drugim pravim osobama čiji je vlasnik ili osnivač Republika Hrvatska.

Navedene obveze u najvećoj mjeri se odnose na obveze prema Ministarstvu financija, Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka.

Obzirom da CERP nema financijska sredstva za podmirenje navedenih obveza, nema imovinu u svome vlasništvu, a niti zakonske mogućnosti za stjecanje prihoda iz kojih bi mogao podmirivati sve zakonom preuzete obveze, te da sukladno Zakonu o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, za obveze CERP-a jamči Republika Hrvatska, iz navedenog proizlazi da će navedene obveze, u slučaju neplaćanja, teretiti državni proračun.

Kao što je ranije navedeno, a zbog još uvijek značajnog broja, konačno neutvrđenih zahtjeva za ostvarenje naknade:

prijašnjim vlasnicima koji sukladno Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine ostvaruju pravo na naknadu u dionicama ili poslovnim udjelima i obaveze CERP-a da tu naknadu mora izvršiti samo u dionicama/poslovnim udjelima u vlasništvu Republike Hrvatske a koje je ista stekla od Hrvatskog fonda za privatizaciju,

hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata i članovima obitelji smrtno stradalog, odnosno zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata

Nužno je ukazati na nedostatnost portfelja dionica i poslovnih udjela kojima upravlja CERP.

Naime, izvršenje obaveza CERP-a prema navedene dvije kategorije ovlaštenika prava na dodjelu dionica i poslovnih udjela iz portfelja Republike Hrvatske kojim upravlja CERP, provodi se vodeći računa kako o nominalnoj tako i o tržišnoj vrijednosti dionica koje su predmetom prijenosa. Iz navedenoga razloga, potrebno je ukazati da je, pored nedovoljnog broja preostalog portfelja dionica i poslovnih udjela kojim upravlja CERP a kojim se raspolaže i u navedene svrhe, sve manja i njegova vrijednost, što u konačnici može rezultirati nemogućnošću ispunjenja ove zakonske obveze, slijedom čega je potrebno razmotriti mogućnost raspolaganja i drugim dionicama i poslovnim udjelima u vlasništvu Republike Hrvatske.

¸

SAŽETAK CERP-A KAO PRAVNOG SLIJEDNIKA AGENCIJE ZA UPRAVLJANJE DRŽAVNOM IMOVINOM U ODNOSU NA POTRAŽIVANJA, OBVEZE, SUDSKE I

DRUGE SPOROVE, TE PITANJA KOJA SU PREDMET SUKCESIJE CERP će pregovarati s poslovnim bankama glede mogućnosti

ugovaranja smanjenja kamatne stope po postojećim kreditnim obavezama kao i pretvaranja postojećih kratkoročnih kreditnih

81


GODINE

partija u dugoročne s eventualnim vremenom počeka. u suradnji s DUUDI-em morati pronaći novi izvori financiranja

CERP-a radi održavanja solventnosti. traženje mogućnosti za povlačenje sredstava iz Strukturnih i

Kohezijskog fonda EU za tvrtke iz portfelja CERP-a. izrada analize postojećih sudskih sporova koji su već sada

dugogodišnji, s neizvjesnim konačnim ishodom, ali gdje postoji mogućnost financijske nagodbe.

napraviti analizu navedenih potraživanja i predložiti otpis onih za koje je evidentno da nikad neće biti naplaćena.

okončati rad na dugogodišnjim kompliciranim parničnim postupcima u kojima je HFP bio stranka a postupci se vode u pogledu valjanosti ugovora o kupnji dionica, vlasništva dionica i isplate kupoprodajne cijene te isplate kupnje nekretnina u ugovorima s cijenom u DEM.

organizirati rad na poslovima zastupanja rukovodeći se stvarnim stanjem spisa predmeta koji će biti vidljiv tek nakon inventure, zaposliti potrebne djelatnike, odlučiti o daljnjem angažmanu odvjetnika u radu na zastupanju, nastojati smanjiti broj spisa predmeta arhiviranjem i zatvaranjem nepotrebnih spisa ali i organizirati rad u smislu mogućeg zaprimanja novih spisa u svezi sporova slijedom čl. 39. Zakona i mogućeg povećanog broja upravnih sporova u svezi s obavljanjem javnih djelatnosti koje obavlja CERP.

predložiti nadležnim tijelima da u što kraćem roku predlože članove zajedničke komisije sa Republikom Slovenijom

u suradnji s DUUDI-em morati pronaći novi način podmirenja obveza obzirom da prihodi koje ostvaruje CERP (naknada od prodaje dionica/udjela, otplata Ugovora malih dioničara, predstečaj i stečaj) pokrivaju samo 8,5% rashoda koji dospijevaju na naplatu u 2014. godini.

82

4. Godišnji plan upravljanja i raspolaganja stanovima i poslovnim prostorima u vlasništvu Republike Hrvatske

Strategijom upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine (Narodne novine, broj 76/2013) definirani su slijedeći ciljevi upravljanja i raspolaganja stanovima i poslovnim prostorima u vlasništvu Republike Hrvatske:

1. Država putem nadležnih tijela mora na racionalan i učinkovit način upravljati poslovnim prostorima i stanovima na način da oni poslovni prostori i stanovi koji su potrebni državnoj upravi budu i stavljeni u funkciju koja će služiti racionalnijem i učinkovitijem funkcioniranju državne uprave. Svi drugi stanovi i poslovni prostori moraju biti ponuđeni na tržištu bilo u formi najma, odnosno zakupa, bilo u formi njihove prodaje javnim natječajem.

2. Potrebno je ujednačiti standarde korištenja poslovnih prostora na razini svih tijela državne uprave te drugih korisnika proračuna.

3. Stanovi koji se koriste u službene svrhe trebaju biti popunjeni koliko je to maksimalno moguće, a gdje je to moguće i sigurnosno opravdano ti objekti će se iznajmljivati i drugim osobama po ekonomskim cijenama.

4. Izraditi plan objedinjavanja poslovnih prostora u kojima bi na jednom mjestu bila državna uprava. Okrupnjivanje bi se postiglo kupnjom ili zamjenom predmetnih nekretnina s onima u vlasništvu Republike Hrvatske. Pri tome treba u što većoj mjeri, odnosno svugdje gdje je to moguće, tražiti racionalno rješenje da Republika Hrvatska postane vlasnica prostora, pod uvjetom, da je to rješenje za Republiku Hrvatsku ekonomično, što će pokazati prethodno učinjena analiza ekonomskih učinaka.

5. Sukladno odlukama Vlade Republike Hrvatske, određeni dio stanova i poslovnih prostora će se prodati, pri čemu dio prihoda svakako treba uložiti u održavanje nekretnina koje ostaju u portfelju, čime će se zadržati odnosno povećati njihova vrijednost.

6. Stanove koji se koriste za potrebe državnih dužnosnika odnosno službenika stavljati u upotrebu iz portfelja državnih stanova, a tek nakog toga primijeniti institut najma stanova.

Zakoni kojima je uređeno upravljanje i raspolaganje stanovima i poslovnim prostorima u vlasništvu Republike Hrvatske:


2. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/2000., 73/2000., 129/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009. i 143/2012.)

3. Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine, br. 35/2005, 41/2008, 125/2011)4. Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine

(Narodne novine, br. 92/96, 39/99, 42/99, 92/99, 43/2000, 131/2000, 27/2001, 34/2001, 65/2001, 118/2001, 80/2002, 81/2002)

5. Zakon o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora (Narodne novine, broj 125/2011)6. Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Narodne novine, br 66/99, 151/2003,

157/2003, 100/2004, 87/2009, 88/2010, 61/2011, 25/2012 i 136/2012)

83

7. Uredba o mjerilima i kriterijima dodjela na korištenje nekretnina za potrebe tijela državne uprave ili drugih tijela korisnika državnog proračuna te drugih osoba (Narodne novine, broj. 127/2013)

8. Uredba o načinima raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 127/2013)

9. Uredba o registru državne imovine Narodne novine, broj 55/2011)10. Odluka o kriterijima, mjerilima i postupku dodjele prostora u vlasništvu Republike

Hrvatske na korištenje organizacijama civilnog društva radi provođenja programa i projekata od interesa za opće dobro (Povjerenstvo VRH 03/10/2013)

11. Odluka o prodaji stanova u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 144/2013)

Tijekom 2014. godine će DUUDI provoditi slijedeće aktivnosti na području upravljanja i raspolaganja stanovima:

Utvrditi stanove na kojima postoji suvlasništvo države i započeti postupke zamijene suvlasničkih omjera na pojedinim nekretninama odnosno provesti razvrgnuće suvlasničke zajednice (u omjeru od 15%), sukladno Zakonu o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske i Uredbi o načinima raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske. Prema evidencijama nekretnina DUUDI-a, Republika Hrvatska ima u suvlasništvu 755 stanova.

Racionalizirati korištenje stanova za potrebe državnih dužnosnika na način da se institut najma stanova primjenjuje samo ako na određenom području Republika Hrvatska nema u vlasništvu stanove, odnosno ako isti nisu adekvatni potrebama državnih službenika.

DUUDI ima na upravljanju na razini Republike Hrvatske 171 stan za službene potrebe. U Gradu Zagrebu državnim dužnosnicima koji zadovoljavaju uvjete za korištenje stanova za službene potrebe na raspolaganju su primarno stanovi u dvije službene zgrade u Zagrebu, s ukupno 72 uređena i namještena stana. Na temelju Odluke Vlade Republike Hrvatske o prodaji stanova u vlasništvu

Republike Hrvatske (Narodne novine. broj 144/2013) pristupiti prodaji stanova u vlasništvu Republike Hrvatske kojima upravlja Ministarstvo unutarnjih poslova, Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, DUUDI i duga državna tijela, a koja nisu predmet Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, Zakona o nadstojničkim stanovima, Zakona o području posebne državne skrbi, Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine i Zakona o društveno poticajnoj stanogradnji, a čiji predmet prodaje su stanovi u vlasništvu Republike Hrvatske, koje na temelju ugovora o najmu ili drugih akata koriste najmoprimci i članovi njihove uže obitelji.

Dio prihoda od prodaje stanova treba uložiti u održavanje nekretnina koje ostaju u portfelju, čime će se zadržati, odnosno povećati njihova vrijednost. Korisnici mogu podnijeti zahtjev za kupnju stana do 30. lipnja 2014. godine. Do sada je podneseno oko 1100 zahtjeva korisnika stanova.

Prosječna veličina stana koja će biti predmetom prodaje po Odluci Vlade Republike Hrvatske o prodaji stanova u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 144/2013) iznosi 45 m2, dok je prosječna cijena utvrđena u iznosu od otprilike 500,00 eura/m2. Slijedom navedenog od predmetne prodaje očekuju se prihodi u državnom proračunu u iznosu od 24.750,000,00 eura pri čemu valja naglasiti da je Odlukom Vlade

84

predviđena mogućnost plaćanja cijene stana jednokratnom isplatom ili obročnom otplatom na 20 godina, uz kamatnu stopu od 4% godišnje, a koja stopa nije promjenjiva i obračunava se dekurzivnom metodom. Imajući u vidu mogućnost ostvarivanja visokih prihoda državnog proračuna kao i kontinuirani priljev predmeta koji se odnose na prodaju stanova, potrebno je osigurati dodatne administrativne kapacitete, a u svrhu pristupa realizaciji predmetne Odluke.

Tijekom 2014. godine će DUUDI provoditi slijedeće aktivnosti na području upravljanja i raspolaganja poslovnim prostorima:

Utvrditi poslovne prostore na kojima postoji suvlasništvo države i započeti postupke zamijene suvlasničkih omjera na pojedinim nekretninama ili provesti razvrgnuće suvlasničke zajednice (u omjeru od 15%), sukladno Zakonu o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske i Uredbi o načinima raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske. Prema evidencijama nekretnina DUUDI-a, Republika Hrvatska ima u suvlasništvu 835 poslovnih prostora.

Pokrenuti postupak otkupa poslovnih prostora od strane zakupnika ili korisnika, a koji postupak je reguliran Zakonom o zakupu i kupoprodaji poslovnih prostora.

Kao preduvjet pokretanja ovog postupka uputiti prijedlog Ministarstvu pravosuđa Republike Hrvatske za izmjenu Uredbe o kupoprodaji poslovnog prostora u vlasništvu Republike Hrvatske na način da se u cijelom tekstu Uredbe riječi " Agencija za upravljanje državnom imovinom" u odgovarajućem padežu zamijeni riječima "Državni ured za upravljanje državnom imovinom". U čl. 5. st. 2. alineja 5 -dokaz o uplati jamčevine sukladno čl. 12. Uredbe o raspolaganju nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske zamijeniti riječima dokaz o izvršenoj uplati jamčevine sukladno čl. 9. Uredbe o načinima raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske te čl. 6. st. 1. riječi "sukladno čl. 42. Zakona o upravljanju državnom imovinom" zamijeniti riječima "sukladno čl. 54. Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske".

Nastaviti racionalizaciju korištenje poslovnih prostora na način da se rješavanju prostorne problematike tijela državne uprave na način da se nekretnine uzimaju u zakup jedino ako DUUDI ne upravlja adekvatnim poslovnim prostorom u vlasništvu Republike Hrvatske, pri čemu su tijela državne uprave i drugi korisnici državnog proračuna dužni DUUDI-u, prije davanja suglasnosti za zasnivanje zakupa, dostaviti detaljnu analizu stanja na tržištu nekretnina, kako bi se ugovor o zakupu sklopio s najboljim ponuđačem i time ostvarile uštede u državnom proračunu.

Do sada je više tijela državne uprave ili drugih tijela korisnika državnog proračuna temeljem suglasnosti tijela iz čl. 54. Zakona o upravljanju i raspolaganju nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 94/2013), a u vezi čl.6. Uredbe o mjerilima i kriterijima dodjele na korištenje nekretnina za potrebe tijela državne uprave ili drugih tijela korisnika državnog proračuna zaključilo ugovore o zakupu s novim zakupodavcima po povoljnijoj zakupnini, dok su pojedina tijela državne uprave ili druga tijela korisnici državnog proračuna smanjili cijenu zakupa s postojećim zakupodavcima, čime je postignuta ekonomičnost i racionalnost korištenja sredstava državnog proračuna (npr. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja).

Tijela državne uprave i druga tijela korisnici državnog proračuna, obavljaju djelatnost u oko 435.702,45 m2 poslovnih prostora u vlasništvu Republike Hrvatske, dok se u zakupu poslovnih prostora u vlasništvu fizičkih ili pravnih osoba nalaze u površini od oko 101.325,60 m2.

85

Obaviti pripremu za analizu potrebnu za izradu plana objedinjavanja poslovnih prostora koje će koristiti državna uprava, na način da se od svih tijela državne uprave i drugih tijela korisnika državnog proračuna pribave podaci o potrebnim smještajnim kapacitetima, te da se nakon toga izvrši analiza prostornih kapaciteta u vlasništvu Republike Hrvatske potrebnih za njihov smještaj, kako bi nadležne institucije mogle integrirano pristupiti izradi plana objedinjavanja.

Nastaviti s praksom javnih natječaja za dodjelu na korištenje poslovnih prostora u vlasništvu Republike Hrvatske organizacijama civilnog društva kako bi iste mogle provoditi programe i projekte od interesa za opće dobro.

Odredbom čl. 77. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, Republika Hrvatska postala je vlasnik nekretnina na temelju pravomoćnih upravnih rješenja, a između ostalog i poslovnih prostora koje u ovom trenutku koristi oko 940 zakupaca (korisnika).

Zakupci su svoj zakupnički odnos prije regulirali ugovorom s jedinicama lokalne i područne samouprave, a sukladno odredbi čl. 78. Zakona o naknadi, u svrhu daljnje regulacije, trebali su biti doneseni posebni propisi koji do danas nisu doneseni, a zbog kojih nije reguliran zakup između navedenih zakupaca i Republike Hrvatske, pri čemu je veliki dio zakupaca prestao plaćati zakupninu koju su prije plaćali jedinicama lokalne uprave i samouprave s kojima su zaključili ugovore o zakupu.

Zakupnicima nisu ponuđeni novi ugovori niti je zatraženo njihovo iseljavanje, kao što nije niti raspisan natječaj za zakupce tih prostora. Sve navedeno dovodi do značajnog gubitka prihoda Republike Hrvatske, stoga rješenje navedenog problema može biti slijedeće:

a) Izmjena pozitivnih propisa Republike Hrvatske na način da se postojećim korisnicima -"starim zakupcima", ponudi sklapanje novih ugovora o zakupu uz tržišne uvjete, ukoliko isti kumulativno ispunjavaju slijedeće uvjete:

i. dokaz da je podmirena zakupnina, odnosno naknada za korištenje poslovnog prostora,

ii. obrtnicu ili izvod iz odgovarajućeg registra, minimalno-tehničke uvjete za obavljanje ugovorne djelatnosti,

iii. dokaz o korištenju poslovnog prostora u trajanju od najmanje 5 godina,iv. da prostor nisu neovlašteno davali u podzakupv. izvršene obveze prema RH.

U 2013. godini, uključivši i predmete iz prethodne godine, broj predmeta u DUUDI-u iz područja stanova i poslovnih prostora iznosio je 1.198 (41 razvrgnuća suvlasničke zajednice na poslovnim prostorima, 155 dodjela na korištenje stanova za službene potrebe i 1.002 dodjela na korištenje poslovnih prostora).

Navedeni predmeti odnose se na: razvrgnuće suvlasničke zajednice na poslovnim prostorima i stanovima izravnim pregovorima povodom prijedloga zainteresirane osobe ili nadležnog tijela Republike Hrvatske, dodjelu na korištenje poslovnih prostora tijelima državne uprave ili drugim tijelima korisnicima državnog proračuna, dodjelu na korištenje stanova za službene potrebe, dodjelu na korištenje nekretnina drugim osobama na temelju prava propisanog posebnim zakonom, prodaju stanova u vlasništvu Republike Hrvatske.

86

Predmeti se pripremaju na način da podnositelji zahtjeva dostave DUUDI-u traženu dokumentaciju, nakon čega se, ukoliko su ispunjene pretpostavke navedene pozitivnim propisima Republike Hrvatske, pristupa izradi prijedloga Odluke. Predmeti se verificiraju donošenjem Odluke od strane nadležnog tijela iz čl. 54. Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 94/2013).

Najveći predmeti van postojećih modela rješavanja su slijedeći: Hotel za samce, Vukovarska 81, Split - nepostojanje mogućnosti raspolaganja predmetnom nekretninom u vlasništvu Republike Hrvatske zbog nepostojanja pravne osnove kojom bi se korisnicima predmetne nekretnine omogućila prodaja ili dodjela na korištenje. Stanovi Brodograđevne industrije 3. Maj d.d. Rijeka - temeljem Odluke Vlade Republike Hrvatske o preuzimanju u vlasništvu nekretnina određenih pravnih osoba od 21. rujna 2000. godine, stanove je preuzela u vlasništvo Republika Hrvatska, a za koje korisnici traže prodaju sukladno Zakonu o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, pri čemu nisu podnijeli zahtjev za kupnju u za to u zakonom predviđenim rokovima ili nisu nositelji stanarskog prava. Sklapanje nagodbe sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC) u Hrvatskoj, Eparhija zagrebačko-ljubljanska, Crkvena općina Zagreb sukladno čl. 8. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine davanjem u vlasništvo SPC-u nekretnina u vlasništvu Grada Zagreba i Republike Hrvatske u površini od 1.540,16 m2 u vidu stanova i /ili poslovnih prostora na ime naknade za zgradu bivšeg kina Zagreb na trgu Petra Preradovića 4, površine 1.269,75 m2, odnosno 1.540,16 m2

neto korisne površine koju nije moguće naturalno vratiti.

Sukladno Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine nadležna tijela državne uprave vode niz upravnih postupaka naknade za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vlasti, a koja je prenesena u općenarodnu imovinu, državno, društveno ili združeno vlasništvo konfiskacijom, nacionalizacijom, agrarnom reformom i drugim propisima i načinima navedenim u gore označenom zakonu. Na temelju odredbe članka 77. Zakona o naknadi Republika Hrvatska stječe pravo vlasništva na imovini koja je predmet naknade, a glede kojih zahtjev za naknadu nije podnesen ili je pravomoćno odbijen ako zakonom nije drugačije propisano.

Slijedom navedenog, pretpostavka upravljanja nekretninama od strane DUUDI-a, a za koje je podnesen zahtjev za povrat, je donošenje pravomoćnih rješenja od strane nadležnih tijela državne uprave.

Od posebne važnosti ističe se suradnja DUUDI-a, kao koordinativnog tijela za upravljanje državnom imovinom, i nadležnih državnih odvjetništava, kao zakonskih zastupnika Republike Hrvatske u postupcima koji se vode pred sudovima i drugim upravnim tijelima, radi zaštite njenih imovinskih prava i interesa ako zakonom ili na njemu utemeljenom odlukom nadležnog državnog tijela nije drugačije određeno. Slijedom navedenog potrebno je predložiti formiranje Vladina povjerenstva za sukcesiju.

87

SAŽETAK UPRAVLJANJA I RASPOLAGANJA STANOVIMA I POSLOVNIM PROSTORIMA U VLASNIŠTVU REPUBLIKE HRVATSKE


STRATEGIJE

1. Država putem nadležnih tijela mora na racionalan i učinkovit način upravljati poslovnim prostorima i stanovima na način da oni poslovni prostori i stanovi koji su potrebni državnoj upravi budu i stavljeni u funkciju koja će služiti racionalnijem i učinkovitijem funkcioniranju državne uprave. Svi drugi stanovi i poslovni prostori moraju biti ponuđeni na tržištu bilo u formi najma, odnosno zakupa, bilo u formi njihove prodaje javnim natječajem.

2. Potrebno je ujednačiti standarde korištenja poslovnih prostora na razini svih tijela državne uprave te drugih korisnika proračuna.

3. Stanovi koji se koriste u službene svrhe trebaju biti popunjeni koliko je to maksimalno moguće, a gdje je to moguće i sigurnosno opravdano ti objekti će se iznajmljivati i drugim osobama po ekonomskim cijenama.

4. Izraditi plan objedinjavanja poslovnih prostora u kojima bi na jednom mjestu bila državna uprava. Okrupnjivanje bi se postiglo kupnjom ili zamjenom predmetnih nekretnina s onima u vlasništvu Republike Hrvatske. Pri tome treba u što većoj mjeri, odnosno svugdje gdje je to moguće, tražiti racionalno rješenje da Republika Hrvatska postane vlasnica prostora, pod uvjetom, da je to rješenje za Republiku Hrvatsku ekonomično, što će pokazati prethodno učinjena analiza ekonomskih učinaka.

5. Sukladno odlukama Vlade Republike Hrvatske, određeni dio stanova i poslovnih prostora će se prodati, pri čemu dio prihoda svakako treba uložiti u održavanje nekretnina koje ostaju u portfelju, čime će se zadržati odnosno povećati njihova vrijednost.

6. Stanove koji se koriste za potrebe državnih dužnosnika odnosno službenika stavljati u upotrebu iz portfelja državnih stanova, a tek nakog toga primijeniti institut najma stanova.

IZMIJENE ZAKONSKOG

OKVIRA

izmjena Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora

Izmjena Uredbe o kupoprodaji poslovnog prostora u vlasništvu Republike Hrvatske


GODINE

Sve aktivnosti vezane za stanove i poslovne prostore u nadležnosti Ureda su detaljno pobrojane i opisane u poglavlju 4. ovog Plana

88

5. Godišnji plan upravljanja i raspolaganja građevinskim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske

U portfelju nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske važan udio čini građevinsko zemljište koje predstavlja veliki potencijal za investicije i ostvarivanje ekonomskog rasta države. Značajan dio tog portfelja (oko 1.200.000 čestica) uknjižen je na Republiku Hrvatsku, međutim, budući da upisu vlasništva Republike Hrvatske prethode određene provjere statusa i drugih činjenica na kojima se temelji nesporno stjecanje vlasništva, radi se o tekući procesima u koji su i dalje aktivno uključeni državno odvjetništvo i sudovi, te upravna tijela na cijelom području Republike Hrvatske. Stoga je nužna daljnja koordinacija DUUDI s državnim odvjetništvom, resornim ministarstvima i lokalnom upravom kako bi se taj veliki posao priveo kraju, te nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske uključujući i građevinsko zemljište, u konačnici evidentirale i kompletno objavile u registru državne imovine čime bi informacija o investicijskim potencijalima bila dostupna svim potencijalnim investitorima bilo gdje se isti nalazili.

Pored zadaće jednog od koordinatora u privođenju kraju velikog posla uknjižbe vlasništva Republike Hrvatske, te koordinatora u uspostavi registra državne imovine, aktivnosti DUUDI u upravljanju i raspolaganju građevinskim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske podrazumijevaju i provođenje postupaka stavljanja tog zemljišta u funkciju: prodajom, osnivanjem prava građenja i prava služnosti, rješavanjem zahtjeva razvrgnuća suvlasničke zajednice na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske i drugih osoba, zatim provođenjem postupaka osnivanja založnog prava, davanja u zakup zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, te kupnju nekretnina za korist Republike Hrvatske, kao i drugih poslovi u vezi sa zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske, ukoliko upravljanje i raspolaganje istim nije u nadležnosti drugog tijela.

Zakonski propisi kojima je uređeno upravljanje i raspolaganje građevinskim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske:

1. Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 94/2013),

2. Zakon o uređivanju imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina (Narodne novine, broj 80/2011),

3. Zakon o unapređenju poduzetničke infrastrukture (Narodne novine, broj 93/2013),

4. Zakon o strateškim investicijskim projektima (Narodne novine, broj 133/2013).

U planiranju korištenja potencijala građevinskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske u funkciji rasta i razvoja, značajnu ulogu imaju jedinice lokalne samouprave u provedbi svoje samoupravne nadležnosti u oblasti prostornog planiranja. Zakonom o prostornom uređenju (Narodne novine, broj 153/2013) propisano je da se neki prostorni planovi donose uz suglasnost Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, međutim smatramo potrebnim osigurati aktivnije sudjelovanje DUUDI u procesu prostornog planiranja u suradnji s jedinicama lokalne samouprave, posebno tamo gdje su planirane strateške investicije.

89

Prilikom provedbe aktivnosti upravljanja i raspolaganja građevinskim zemljištem tijekom 2014. temeljem navedenih propisa, DUUDI će se rukovoditi potrebom da se građevinsko zemljište u što manjoj mjeri otuđuje iz vlasništva Republike Hrvatske ukoliko se drugim načinom raspolaganja postižu jednaki učinci za realizaciju investicija u funkciji razvoja i dugoročne koristi za državu i njene građane, čak i u situaciji kad ta korist na prvi pogled nije vidljiva.

Slijedom navedenog, građevinsko zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske prodavat će se prvenstveno:

1. U postupku javnog nadmetanja i/ili javnog prikupljanja ponuda temeljem: prijedloga DUUDI-a, odnosno temeljem registra državne imovine obrazloženog prijedloga fizičkih i pravnih osoba obrazloženog prijedloga ministarstava ili drugih središnjih tijela državne uprave obrazloženog prijedloga jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kod nekretnina u suvlasništvu ukoliko su suvlasnički dijelovi u vlasništvu Republike

Hrvatske veći od 50%2. Bez provođenja postupka javnog nadmetanja i/ili javnog prikupljanja ponuda

temeljem: zahtjeva vlasnika objekata izgrađenih na zemljištu u vlasništvu Republike

Hrvatske, ukoliko su ozakonjeni u svim ostalim slučajeva utvrđenim člankom 52. Zakona o upravljanju i

raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 94/2013) kao što su:

- u slučaju realizacije investicijskog projekta koji je proglašen od strateške važnosti za Republiku Hrvatsku,

- u slučaju potrebe formiranja neizgrađene građevne čestice, a nedostaje do 20% površine,

- u slučaju ako za formiranje izgrađene građevne čestice nedostaje do 20% zemljišta, a vlasnik se obveže da će u roku od 1 godine ishoditi građevnu dozvolu za izgrađenu građevinu,

- u odnosu na osobu koja je u neprekidnom zakonitom posjedu nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske temeljem važećeg ugovora o najmu ili zakupu zaključenim s Republikom Hrvatskom, a ako redovito podmiruje obveze i ako se protiv te osobe ne vodi postupak radi iseljenja osim u slučaju ako je takvo raspolaganje isključeno posebnim propisom, te u slučajevima propisanim posebnim zakonom.

Pravo građenja je ograničeno stvarno pravo na nečijem zemljištu koje ovlašćuje njegovog nositelja da na površini tog zemljišta ili ispod nje, izgradi ili ima vlastitu nekretninu. Izgrađena zgrada, ili ona koja tek bude izgrađena, pripadnost je prava građenja kao da je ono ustvari zemljište.

Pravo služnosti je ograničeno stvarno pravo na nečijoj nekretnini, gdje vlasnik ovlašćuje nositelja da se na određeni način služi tom nekretninom, što je vlasnik te nekretnine dužan trpjeti ili zbog toga nešto propuštati.

90

Raspolaganje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske osnivanjem prava građenja podrazumijeva visoku razinu prostornog planiranja, do razine definiranog zahvata u prostoru (formirana građevna čestica). Ukoliko je realizirana ta razina, a radi ubrzanja realizacije projekata, odmah će se objavljivati javni natječaji za prikupljanje ponuda. Isti model rada će se primjenjivati i u slučaja raspolaganja putem osnivanja prava služnosti koji je najčešće "dopunski" oblik raspolaganja uz osnivanje prava građenja (najčešće kod golf igrališta i sličnih projekata).

Ovi navedeni modeli podrazumijevaju prethodno planiranje i angažiranje značajnih novčanih sredstava, kao i specijalističkih znanja. Stoga će se tijekom 2014. godine prvenstveno riješavati predmeti razvojnih projekata koje iniciraju ministarstva, druga središnja tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i druge osobe javnog prava, koji bi se onda mogli ponuditi zainteresiranim investitorima na javnim natječajima za iskazivanje interesa. Početkom godine je ovim načinom rješavan projekt Kupari u Župi Dubrovačkoj.

Tijekom 2014. godine su planirane aktivnosti: postupanje po postojećim zahtjevima za raspolaganje nekretninama u vlasništvu

Republike Hrvatske; započeti postupanje po novozaprimljenim zahtjevima za raspolaganje

građevinskim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske, gdje će se prioritetno riješavati:

- zahtjevi investitora čije je projekte Vlada Republike Hrvatske utvrdila strateškima,

- zahtjevi investitora koji raspolažu aktom prostornog uređenja i njime definiranim zahvatom u prostoru u čijem obuhvatu je zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske, a investicija je značajna za gospodarski razvoj jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i/ili Republike Hrvatske,

- zahtjevi i prijedlozi osoba javnog prava (primjerice: Hrvatske autoceste, Hrvatske ceste, Hrvatske vode i slično) za investicije razvoja javne infrastrukture,

- zahtjevi za razvrgnuće suvlasništva Republike Hrvatske i drugih osoba na zemljištu, ukoliko je to u interesu Republike Hrvatske (primjerice: ukoliko se u samovlasništvo dobiva nekretnina koja ima značajniju tržišnu vrijednost ili se za suvlasnički dio može postići respektabilna cijena),

- zahtjevi fizičkih osoba ukoliko je njihov predmet od interesa za Republiku Hrvatsku u smislu stvaranja uvjeta za poboljšanje životnog standarda i socijalnih pitanja građana (primjerice: rješavanje imovinskopravnih odnosa na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske na kojemu je izgrađen ozakonjeni, a prethodno nezakonito izgrađen stambeni objekt temeljem Zakona).

91

U slučajevima kada se uoči neusklađenost ili neharmoniziranost sustava upravljanja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske ili javnim i/ili općim dobrom, DUUDI će inicirati pokretanje postupka izmjene propisa ili predložiti novo pravno uređenje (npr. uređenje imovinskopravnog statusa zračnih luka i slično). Za potrebe ustoja ujednačenog sustava postupanja u DUUDI-u, čelnici ustrojstvenih jedinica predložit će Predstojniku donošenje obvezujućih uputa.

Značajniji aktivni predmeti koji će se riješavati tijekom 2014. godine:

Projekt Kupari Riješavanje imovinskopravnih odnosa na zemljištu u kompleksu Kupari, ukoliko budu stvorene prostornoplanske pretpostavke za realizaciju projekta, sukladno planovima Ministarstva turizma su: završetak postupka obnove zemljišne knjige koji je u tijeku, nakon čega preostaju otvoreni postupci pred Državnom geodetskom upravom i Općinskim sudom u Dubrovniku, te dovršetak postupaka za naknadu oduzete imovine.

Projekt Brijuni RivijeraZahtjev Kermas Istra d.o.o za zamjenu nekretnina radi naknade za dijelove zemljišta u

vlasništvu društva koji su proglašeni kulturnim dobrom. Pretpostavke za rješavanje ovog zahtjeva su donošenje urbanističkog plana uređenja temeljem kojeg će se izvršiti parcelacija prostora, te pronalaženje modela zamjene nekretnina bez dodatne obveze Republike Hrvatske.

Zahtjevi trgovačkih društava za rješavanje imovinskopravnih odnosa na zemljištu Republike Hrvatske na kojemu je izgrađena infrastruktura zračnih luka kao objekata u funkciji obavljanja zračnog prometa

Pretpostavka za rješavanje ovih zahtjeva je prethodno reguliranje statusa zračnih luka kao i statusa i prava trgovačkih društava koja upravljaju zračnim lukama.

West Gate, Sveučilište u Zagrebu zahtijevi Grada Rijeke (zamjena nekretnina Republike Hrvatske i KBC Rijeka radi

stvaranja uvjeta za izgradnju kliničkih bolnica u Rijeci, te rješavanje imovinskopravnih odnosa sportskog centra Zamet).

Navedeni predmeti ujedno su i među najstarijima iz razloga, uglavnom formalne imovinskopravne naravi (nije izvršen upis vlasništva Republike Hrvatske, nije usklađeno katastarsko i zemljišnoknjižno stanje, tekući sudski sporovi...).

92

SAŽETAK UPRAVLJANJA I RASPOLAGANJA GRAĐEVINSKIM ZEMLJIŠTEM U VLASNIŠTVU REPUBLIKE HRVATSKE

IZMIJENE ZAKONSKOG

OKVIRA

u slučajevima kada se uoči neusklađenost ili neharmoniziranost sustava upravljanja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske ili javnim i/ili općim dobrom, DUUDI će inicirati pokretanje postupka izmjene propisa ili predložiti novo pravno uređenje


GODINE

daljnja koordinacija Državnog odvjetništva i DUUDI-a s resornim ministarstvima, lokalnom upravom i investitorima kako bi se i u ostatak nekretninskog portfelja Republika Hrvatska upisala kao vlasnik.

u što manjoj mjeri će se zemljišta otuđivati iz vlasništva Republike Hrvatske ukoliko se drugim načinom postiže svrha njegovog stavljanja u funkciju razvoja i dugoročne koristi za državu i njene građane

što aktivnije sudjelovanje DUUDI-a u procesu prostornog planiranja u suradnji s jedinicama lokalne samouprave, posebno na područjima gdje su planirane strateške investicije.

Ukoliko je realizirana visoka razina prostornog planiranja u predmetu raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske osnivanjem prava građenja, odmah će se objavljivati javni natječaji za prikupljanje ponuda u svrhu ubrzanja realizacije projekata.

Prvenstveno rješavanje predmeta razvojnih projekata koje iniciraju ministarstva, druga središnja tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i druge osobe javnog prava, koji bi se onda mogli ponuditi zainteresiranim investitorima na javnim natječajima za iskazivanje interesa.

Rješavanje predmeta: Projekt Kupari, Projekt Brijuni Rivijera, West Gate, Sveučilište u Zagrebu, Zahtjevi trgovačkih društava za rješavanje imovinskopravnih odnosa na zemljištu Republike Hrvatske na kojemu je izgrađena infrastruktura zračnih luka kao objekata u funkciji obavljanja zračnog prometa...

93

6. Godišnji plan rješavanja imovinsko-pravnih i drugih odnosa vezanih uz projekte obnovljivih izvora energije te ostalih

infrastrukturnih projekata kao i eksploataciju mineralnih sirovina sukladno propisima koji uređuju ta područja

Strategijom upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine (Narodne novine, broj 76/2013) definirani su slijedeći ciljevi rješavanja imovinsko-pravnih i drugih odnosa vezanih uz projekte obnovljivih izvora energije te ostalih infrastrukturnih projekata kao i eksploataciju mineralnih sirovina sukladno propisima koji uređuju ta područja:

1. zaštita interesa Republike Hrvatske u prostornom uređenju, 2. povećanje energetske učinkovitosti kroz korištenje prirodnih energetskih

resursa, 3. istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina, 4. brži razvoj infrastrukturnih objekata, 5. razvoj elektroničke komunikacijske infrastrukture.

Zakonski propisi kojima je uređeno ovo područje su:

6. Ustav Republike Hrvatske - čl. 52 (Narodne novine, br. 56/90, 135/97, 8/98, 113/2000, 124/2000, 28/2001, 41/2001, 55/2001, 76/2010, 85/2010)


8. Zakon o uređivanju imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina (Narodne novine, broj 80/2011)

9. Strategija upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine (Narodne novine, broj 76/2013)

10. Uredba o osnivanju prava građenja i prava služnosti na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 10/2014)

11. Uredba o postupku i mjerilima za osnivanje služnosti u šumi ili na šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu izgradnju vodovoda, kanalizacije, plinovoda, električnih vodova (Narodne novine. broj 108/2006)

12. Pravilnik o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije iz 2007. godine (Narodne novine, broj 67/2007.)

13. Pravilnik o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije (Narodne novine 88/2012)

14. Zakon o rudarstvu (Narodne novine, broj 75/2009)15. Uredba o postupku i mjerilima za osnivanje prava služnosti na šumi i/ili

šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu eksploatacije mineralnih sirovina (Narodne novine, br. 133/2007 i 9/2011)

16. Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika (Narodne novine, br. 94/2013 i 14/2014)

17. Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (Narodne novine, br. 158/2003, 100/2004, 141/2006 i 38/2009) - vađenje šljunka i pijeska iz morskog dna

18. Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama, ožujak 2008.

94

U nadležnost DUUDI-a spada rješavanje imovinsko pravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina, u svrhu izgradnje postrojenja obnovljivih izvora energije i kogeneracije, a koje se provodi osnivanjem prava služnosti i prava građenja, a iznimno prodajom ili darovanje, te rješavanje imovinsko pravnih odnosa u svrhu eksploatacije mineralnih sirovina i raspolaganje viškovima iskopa kod građevinskih radova koji predstavljaju mineralnu sirovinu.

Izgradnja objekata za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske provodi se temeljem osnivanja prava građenja za koji ugovor o osnivanju prava građenja će biti sklopljen neposrednom pogodbom s investitorom koji da najpovoljniju ponudu i bude izabran na natječaju koji je za tu svrhu raspisalo nadležno tijelo.

Kriterije za ocjenjivanje ponude kao najpovoljnije uređuje Vlada Republike Hrvatske uredbom koja se donosi temeljem zakona kojim se uređuju obnovljivi izvori energije. Donošenje Zakona o korištenju obnovljivih izvora energije je još uvijek u proceduri i u nadležnosti je Ministarstva gospodarstva. Predviđanje je da će taj Zakon odrediti tijelo koje će provoditi javno prikupljanje ponuda za postrojenja obnovljivih izvora energije.

Sukladno Zakonu o uređivanju imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina osiguravaju se pretpostavke za učinkovitije provođenje projekata vezano za izgradnju infrastrukturnih građevina od interesa za Republiku Hrvatsku i u interesu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, radi uspješnijeg sudjelovanja u kohezijskoj politici Europske unije i u korištenju sredstava iz fondova Europske unije.

Osnovni dokument kojim se utvrđuje gospodarenje mineralnim sirovinama i planira rudarska gospodarska djelatnost na državnoj razini je Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama koju donosi Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske. Jedinice lokalne područne (regionalne) samouprave dužne su u svojim razvojnim dokumentima osigurati provedbu Strategije gospodarenja mineralnim sirovinama.

Iz područja eksploatacije mineralnih sirovina u radu je 546 predmeta, a iz područja obnovljivih izvora energije i kogeneracije te infrastrukture 1500 predmeta. Broj predmeta je u stalnom porastu, a dinamika rješavanja ovisi o kvaliteti dostavljene dokumentacije.

Republika Hrvatska u vlasništvu ima velike rezerve obnovljivih izvora energije i mogućnosti ostvarivanja visokih prihoda u državni proračun po ovoj stavci, te je stoga potrebno ojačati kako zakonodavni okvir ovog područja, tako i instrumente kontrole upravljanja ovim oblikom imovine u vlasništvu Republike Hrvatske. Predlaže se uspostavljanje odjela odnosno osobe koja bi kontrolirala naplate, vodila evidenciju i nadgledala koliko je i kada postrojenja započelo s radom.

Početkom 2014. su održani sastanci Radne skupine za obnovljive izvore energije koja priprema paket podzakonskih akata kojima bi se detaljnije uredilo područje razvoja eksploatacije obnovljivih izvora energije, a DUUDI će i dalje nastaviti s aktivnim radom kao član navedene skupine.

95

Kako se u vodne građevine ubrajaju i one za proizvodnju električne energije (hidroelektrane), koje su uglavnom u vlasništvu Republike Hrvatske, a voda jest jedan od obnovljivih izvora energije, potrebno je u zakonskoj regulativi detaljnije urediti i to područje kako bi se što jednostavnije i transparentnije odvijale procedure investiranja i razvoja tog segmenta obnovljivih izvora energije. Iako je ovo područje u nadležnosti Hrvatskih voda, ukoliko neke čestice budu izvan javnog vodnog dobra, DUUDI će preuzeti postupanje temeljem izdane lokacijske dozvole.

Za primjenu instituta prava građenja formira se građevna čestica te je potrebno izraditi parcelacijski elaborat na koji DUUDI daje suglasnost. Nakon ovjere DUUDI-a, nužno je novo stanje provesti u katastru i zemljišnim knjigama. Ukoliko se zahvat obavlja na šumskom zemljištu, isto se izdvaja iz šumsko gospodarske osnove što kao postupak provodi i o tome donosi rješenje Ministarstvo poljoprivrede.

Nakon izdvajanja (ukoliko podnositelji zahtjeva nisu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno društva u većinskom vlasništvu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili države), procjenjuje se zemljište te provodi postupak javnog prikupljanja ponuda.

Najveći i najsloženiji predmeti van modela rješavanja su:

Vjetroelektrana Ogorje (Aiolos projekt) Vjetroelektrana Zelengrad - Obrovac (Dalekovod projekt) Vjetroelektrana Velika Glava (RP Global Danilo d.o.o.) NK Istra - sportski tereni s pratećim objektima "Dalmacija Dugi Rat (Projekt Uvala d.o.o.) - protupravna eksploatacija Jadranlux Zadar d.o.o. - Povljana 1 - solarna elektrana

Među najstarijim problematičnim predmeta spadaju vjetroelektane iz 2007. godine. Naime, kod vjetroelektrana se javlja problem priključenja vjetroelektrana na transformatorsku stanicu (vjetroturbine i transformatorske stanice čine jedinstvenu cjelinu - projekt, za čiju je izgradnju izdana jedna lokacijska dozvola).

Za postavljanje vjetroturbina primjenjuje se institut osnivanja prava služnosti i to izravnim pregovorima sukladno članku 51. Zakona o upravljanju i raspolaganju nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske dok se za transformatorske stanice primjenjuje institut prava građenja i to putem javnog prikupljanja ponuda. Dakle, radi se o jednom projektu koji nije moguće kompletno i neposredno realizirati u korist investitora zbog obveze javnog prikupljanja ponuda za osnivanje prava građenja na zemljištu na kojem će se izgraditi transformatorska stanica. U pravilu, investitor financira cjelokupnu izgradnju, a po izgradnji dio osnovanog prava građenja sa dijela transformatorskih stanica (nekretnine) predaje HEP-u prema Ugovoru o priključenju zaključenim sa HEP-om.

Kako bi investitor bio u mogućnosti izgraditi transformatorsku stanicu putem osnivanja prava građenja, a bez javnog prikupljanja ponuda, potrebno je da HEP u ugovoru o

96

priključenju koji zaključuje sa investitorom navede da se (prema Zakonu o gradnji) pravo građenja osniva u korist investitora koji je u obvezi po izgradnji TS-a osnovano pravo građenja predati HEP-u (a najkasnije u roku od 3 godine od dana zaključenja ugovora o osnivanju prava građenja). Naknadu za osnovano pravo građenja plaća investitor.

Sve navedene vjetroelektrane su započele s postupkom prema Pravilniku iz 2007. godine, po kojem nije postojala obaveza javnog prikupljanja ponuda, već je Ministarstvo gospodarstva izdavalo prethodna energetska odobrenja po kojem su investitori mogli započeti rješavanje imovinsko pravnih odnosa za realizaciju projekta.

Naknadno, donesen je Zakon o upravljanju državnom imovinom (2011. godine) koji za pravo građenja uvodi obavezno javno prikupljanje ponuda.

Investitori koji su do 2011. riješili imovinsko pravne odnose zaključivali su ugovore o osnivanju prava građenja za izgradnju TS-a neposrednom pogodbom i to temeljem Odluke Vlade Republike Hrvatske.

Stoga, a prema važećim propisima, jedini način da se ove investitore "oslobodi" obveze javnog prikupljanja ponuda u svrhu osnivanja prava građenja za izgradnju transformatorskih stanica je ugovor o priključenju s HEP-om po kojem bi se postupilo kako je gore navedeno.

Zbog navedenih problema prilikom realizacije navedenih projekata, potrebno je utvrditi interes Republike Hrvatske da se u realizaciji takvih visokovrijednih strateških projekata pravo građenja može realizirati neposrednom pogodbom, te pristupiti izmjeni samog Zakona na način da se članak 53. Zakona dopuni odredbom po kojoj se za započete projekte prije stupanja na snagu ovog Zakona pravo građenja može sklapati neposrednom pogodbom.

Također je potrebno donošenje novog Zakona o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije te podzakonskih akata vezanih uz Zakon o rudarstvu za što je nadležno Ministarstvo gospodarstva.

Jedan od učinkovitijih instrumenata u zaštiti interesa Republike Hrvatske kroz prostorno uređenje bit će i donošenje Prostornog plana Republike Hrvatske kojim će se u prostoru jasno definirati područja koja su od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku u smislu gospodarskog ili infrastrukturnog razvoja uvažavajući pri tome prirodna ograničenja jer će sastavni dio lokacijske dozvole biti studija utjecaja na okoliš.

DUUDI će i dalje raditi na rješavanju imovinsko pravnih odnosa, manjim administriranjem koje bi ubrzalo rješavanje zahtjeva. Tarifni sustavi, Zakon o obnovljivim izvorima i podzakonski akti vezani za Zakon o rudarstvu su u nadležnosti Ministarstva gospodarstva.

97

SAŽETAK RJEŠAVANJA IMOVINSKO-PRAVNIH I DRUGIH ODNOSA VEZANIH UZ PROJEKTE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE TE OSTALIH INFRASTRUKTURNIH

PROJEKATA KAO I EKSPLOATACIJU MINERALNIH SIROVINA SUKLADNO PROPISIMA KOJI UREĐUJU TA PODRUČJA


STRATEGIJE

1. zaštita interesa Republike Hrvatske u prostornom uređenju, 2. povećanje energetske učinkovitosti kroz korištenje

prirodnih energetskih resursa, 3. istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina, 4. brži razvoj infrastrukturnih objekata, 5. razvoj elektroničke komunikacijske infrastrukture.

IZMIJENE ZAKONSKOG

OKVIRA

donošenje Zakona o korištenju obnovljivih izvora energije i uz njega vezanih podakata


GODINE

prvenstveno rješavanje predmeta razvojnih projekata koje iniciraju ministarstva, druga središnja tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i druge osobe javnog prava, kako bi se što brže riješile infrastrukturne građevine koje se financiraju iz fondova Europske unije

predlaže se uspostavljanje odjela odnosno osobe koja bi kontrolirala naplate, vodila evidenciju i nadgledala koliko je i kada postrojenja započelo s radom.

žurno rješavanje imovinsko pravnih odnosa za postrojenja obnovljivih izvora energije te suradnja sa drugim institucijama kako bi se ubrzao postupak realizacije postrojenja

rješavanje imovinsko pravnih odnosa u svrhu eksploatacija mineralnih sirovina.

98

7. Godišnji plan provođenja postupaka procjene imovine u vlasništvu Republike Hrvatske

Strategijom upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine (Narodne novine, broj 76/2013) definirani su slijedeći ciljevi provođenja postupaka procjene imovine u vlasništvu Republike Hrvatske:

1. Procjena potencijala imovine Republike Hrvatske mora se zasnivati na snimanju, popisu i ocjeni realnog stanja.

2. Ocjena njenog razvojnog potencijala i procjena vrijednosti je aktivnost koja će uključiti sve korisnike imovine Republike Hrvatske.

3. Uspostava jedinstvenog sustava i kriterija u procjeni vrijednosti pojedinog oblika imovine u vlasništvu Republike Hrvatske, posebice nekretnina,kako bi se što transparentnije odredila njezina vrijednost.

Zakonski propisi kojima je uređeno provođenje postupaka procjene imovine u vlasništvu Republike Hrvatske:

1. Uredba o metodama procjene tržišne vrijednosti, naknade za osnivanje prava građenja i

naknade za osnivanje prava služnosti na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 127/2013)

2. Zakon o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine, broj 153/2013)3. Pravilnik o obračunu i naplati vodnog doprinosa4. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj 143/2013)5. Zakon o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine, broj 80/2013)6. Bilten Standarda kalkulacija u visokogradnji Instituta građevinarstva Hrvatske7. Upustvo o načinu utvrđivanja građevinske vrijednosti objekata (Narodne novine, broj

52/84)

Procjena potencijala imovine Republike Hrvatske mora se zasnivati na snimanju, popisu i ocjeni realnog stanja. Jedan od glavnih zadataka u procesu upravljanja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske je uspostava jedinstvenog sustava i kriterija u procjeni vrijednosti pojedinog oblika imovine u viasništvu Republike Hrvatske, posebno nekretnina, kako bi se što transparentnije odredila njezina vrijednost.

Potrebno je donijeti propis o jedinstvenoj metodologiji procjene vrijednosti nekretnina, a za koji je nadležno Ministarstvo prostornoga uređenja i graditeljstva. Donošenje ovog dokumenta (Prijedlog Uredbe o procjeni vrijednosti nekretnina na koju nismo imali suštinskih primjedbi) je bilo u tijeku početkom 2014. godine, a po njegovom usvajanju, DUUDI će biti obavezan primjenjivati propisanu metodologiju. Do stupanja ovog dokumenta na snagu, DUUDI i dalje provodi pojačanu kontrolu prije davanja suglasnosti.

U ožujku 2014. je bilo 276 neriješenih predmeta procjene koje je nužno obraditi na način da se razmotre dostavljene primjedbe stručne službe zadužene za kontrolu i prihvatljivost procjena glede nedostataka te su zatražene dopune. Najčešći nedostatci su nedostatni podaci o sličnim nekretninama s kojima se uspoređuje nekretnina koja je predmet procjene.

Procjene obavljaju ovlašteni i izabrani sudski vještaci koji su ispunili uvjete javnog natječaja provedenog u ožujku i travnju 2014. i s kojima će se sklopiti ugovor za izradu Elaborata o procjeni tržišne vrijednosti nekretnina. Sadržaj i oblik elaborata mora se izraditi sukladno uputama iz Ugovora sklopljenog s izabranim sudskim vještakom.

99

Opseg i vrsta kontrole Elaborata procjene vrijednosti nekretnina: 1. Svi zaprimljeni Elaborati procjene vrijednosti nekretnina moraju se pregledati na

način da se utvrdi da li su načinjeni sukladno pravilima struke i ugovornim obavezama koje su navedene u Ugovoru sklopljenom između DUUDI-a i izabranih vještaka tj. da li vještvo sadrži sve potrebne elemente i priloge odnosno da li je procjena izrađena metodološki ispravno i da uz pravilno usvojene ulazne podatke jamči realnost i prihvatljivost procijenjenih vrijednosti.

2. Ovisno o procijenjenoj tržišnoj vrijednosti nekretnina u apsolutnom iznosu odnosno o veličini suvlasničkog udjela Republike Hrvatske u suvlasničkoj zajednici potrebna je detaljna analiza korištenih ulaznih podataka o tržišnim vrijednostima (podaci o visini najma) sličnih nekretnina sa kojima se uspoređiva nekretnina koja je predmet procjene te analiza prihvatljivosti usporednih faktora (brojčani pokazatelj istovjetnosti predmetne nekretnine sa usporednim nekretninama).

3. Pri razvrgnuću suvlasničke zajednice civilnom diobom razmotriti mogućnost razvrgnuća suvlasničke zajednice na način da se suvlasnička zajednica nad više nekretnina razvrgne tako da Republika Hrvatska i drugi suvlasnici postanu samovlasnici pojedinih nekretnina.

4 . Cjelovita kontrola procjene vrijednosti nekretnina nužna je pri procjeni vrijednosti građevinskog zemljišta (najsloženije procjene vrijednosti), osnivanja prava građenja, očitovanja na Elaborate procjene vrijednosti nekretnina na upite državnih tijela, procjene vrijednosti nekretnina za potrebe zamjene nekretnina i darovanja odnosno u svim slučajevima izravne prodaje tj. kada se prodaja nekretnina vrši bez javnog natječaja.

5. Cjelovitu kontrolu procjene vrijednosti nekretnina također je potrebno načiniti kada se vrši obeštećenje Republike Hrvatske u slučajevima kada se predlaže etažiranje zgrada na način da se zajednički prostori pretvaraju u posebne vlasničke prostore kao i u slučajevima parcelacija građevinskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske za potrebe formiranja građevinskih čestica.

6. Za potrebe kvalitetnog očitovanja na dostavljene Elaborate kao i za potrebe izrade Elaborata nužan je i očevid nekretnina.

Do usvajanja Uredbe o procjeni vrijednosti nekretnina kontrola procjene tržišne vrijednosti nekretnina izrađenih po odabranim sudskim vještacima provoditi će se u navedenom opsegu dok će se po usvajanju Uredbe kontrola provoditi u smanjenom opsegu.

Odjel procjene u DUUDI-u će tijekom 2014. obavljati kontrolu tih procjena i to:

nekretnina (građevinskih zemljišta, građevinskih kompleksa veće ili manje složenosti: industrijskih, turističkih, stambenih, stambeno-poslovnih, poslovnih, sportskih, vojno infrastrukturnih i slično), samostojećih objekata, poslovnih prostora i stanova – predviđeno oko 200

procjene vrijednosti zbog osnivanja prava građenja i osnivanja prava služnosti – predviđeno oko 60

nekretnina za potrebe razvrgnuća suvlasničke zajednice civilnom diobom – predviđeno oko 50

nekretnina za potrebe zamjene nekretnina - predviđeno oko 10 očitovanje na parcelacijske elaborate (utjecaj predložene parcelacije na preostali dio

zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske) - predviđeno oko 10 Očitovanje na predložene diobe suvlasničke zajednice fizičkim putem - predviđeno oko

10 Očitovanje na predložene Elaborate o etažiranju (smanjenje vrijednosti vlasničkog

dijela u vlasništvu Republike Hrvatske zbog pretvaranja zajedničkih prostora u posebni vlasnički dio) - predviđeno oko 20

Očitovanja na upite Državnog odvjetništva, sudova, raznih ministarstava (naročito Ministarstva financija glede podmirenja duga pojedinih društava ustupanjem nekretnina), jedinica lokalne uprave i samouprave te pravnih i fizičkih osoba) - predviđeno oko 30

100

Iznimno će za potrebe državnih tijela i javnopravnih osoba iz svoje nadležnosti DUUDI vršiti :

iskaz nekretnina obuhvaćenih procjenom čija je vrijednost uključena u temeljni kapital u procesu pretvorbe,

očitovanja na upite raznih subjekata o obuhvatu procjene nekretnina i njihovim procijenjenim vrijednostima u procesu pretvorbe (to jest da li su pojedine nekretnine bile predmet procjene),

izračuni vrijednosti naknade ovlaštenicima, naknade za oduzetu imovinu, bez obzira da li je ista obuhvaćena procjenom pri procesu pretvorbe društvenih poduzeća ako je obveznik naknade HFP odnosno AUDIO,

rekonstrukcija predmeta tj. utvrđivanje obuhvata procjene vrijednosti nekretnina kao i procijenjenih vrijednosti nekretnina uključenih u društveni kapital na temelju kompletne dokumentacije,

očitovanje o procijenjenim vrijednostima nekretnina društava u stečaju i likvidaciji, očitovanja o procijenjenim vrijednostima nekretnina koja se unose u temeljni kapital društava,

odnosno za korekciju vrijednosti temeljnog kapitala, kontrolu i procjenu vrijednosti nekretnina (stanova i poslovnih prostora) za potrebe

oglašavanja njihove prodaje.

SAŽETAK PROVOĐENJA POSTUPAKA PROCJENE IMOVINE U VLASNIŠTVU REPUBLIKE HRVATSKE


STRATEGIJE

1. Procjena potencijala imovine Republike Hrvatske mora se zasnivati na snimanju, popisu i ocjeni realnog stanja.

2. Ocjena njenog razvojnog potencijala i procjena vrijednosti je aktivnost koja će uključiti sve korisnike imovine Republike Hrvatske.

3. Uspostava jedinstvenog sustava i kriterija u procjeni vrijednosti pojedinog oblika imovine u vlasništvu Republike Hrvatske, posebice nekretnina,kako bi se što transparentnije odredila njezina vrijednost.

IZMIJENE ZAKONSKOG

OKVIRA

Usvajanje propisa o jedinstvenoj metodologiji procjene vrijednosti nekretnina, a za koji je nadležno Ministarstvo prostornoga uređenja i graditeljstva (u izradi)


GODINE

Primjena metodologije rada propisane Uredbom o jedinstvenoj metodologiji procjene vrijednosti nekretnina.

Redovito razmatranje dostavljenih primjedbi stručne službe zadužene za kontrolu i prihvatljivost procjena glede nedostataka te traženje dopuna.

101

8. Godišnji plan vezan uz postupanje s trajno odnosno privremeno oduzetom imovinom ostvarenom kaznenim

djelom ili prekršajem

Strategijom upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine (Narodne novine, broj 76/2013) su definirani slijedeći ciljevi u upravljanju trajno i privremeno oduzetom imovinom:

a) u razdoblju prije pravomoćnosti presude, osigurati čuvanje nekretnina i pokretnina kojima se neće degradirati vrijednost privremeno oduzete imovine;

b) po pravomoćnosti presude postići maksimalnu cijenu pri prodaji oduzete imovine da bi se u što većoj mjeri namirili oštećeni;

c) ostvariti transparentne i brze načine prodaje takve imovine.

Zakonski propisi kojima je uređeno oduzimanje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem su:

1. Zakon o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem (Narodne novine, broj 145/2010)

2. Kazneni zakon (Narodne novine, br- 125/2011 i 79/2012)3. Zakon o kaznenom postupku (Narodne novine, br. 152/2008, 76/2009, 80/2011,

121/2011 – pročišćeni tekst i 143/2012)4. Zakon o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (Narodne novine,

br. 76/2009 i 116/2010, 57/2011 i 136/2012)5. Prekršajni zakon (Narodne novine, br. 102/2007 i 39/2013) 6. Zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela (Narodne novine, br-151/2003,

110/2007, 45/2011 i 143/2012).

Međutim, niti jedan od navedenih propisa ne propisuje detaljno postupanje s oduzetom imovinom, što je nužno ispraviti zakonodavnim izmjenama važećih propisa. Stoga je DUUDI uputio Ministarstvu pravosuđa sadržajan dopis prijedloga za izmjene obzirom na praćenje primjene Zakona o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem.

Neke od predloženih izmjena su: razradba pojmova čuvanje i upravljanje privremeno i trajno oduzetom imovinom, detaljnija razradba pojma davanje na čuvanje i upravljanje privremeno oduzetim nekretnina te privremeno oduzetim dionicama i poslovnim udjelima na način da se isto uskladi sa Zakonom o trgovačkim društvima (Narodne novine, br. 111/93, 34/99, 121/99, 52/2000, 118/2003, 107/2007, 146/2008, 137/2009, 125/2011, 152/2011, 111/2012, 68/2013) i drugo. Nadalje, ne postoji zakonska regulacija upravljanja i raspolaganja trajno oduzetim pokretninama, kao što je to za ostale oblike imovine uređeno Zakonom o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 94/2013) te je u tom pogledu također potrebna zakonodavna izmjena važećih propisa.

102

U tijeku je postupak donošenja Uredbe o uvjetima za upravljanje privremeno oduzetom imovinom u vlasništvu okrivljenika protiv kojih se vodi kazneni ili prekršajni postupak ili s njima povezanim osobama temeljem zakonske ovlasti iz članka 18. stavak 6. Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, a kojom bi se odredili uvjeti za upravljanje imovinom u vlasništvu okrivljenika protiv kojih se vodi kazneni ili prekršajni postupak ili s njima povezanih osoba glede koje imovine su određene privremene mjere radi osiguranja oduzimanja imovinske koristi koje se po svom sadržaju sastoje i u oduzimanju te imovine (dalje: privremeno oduzeta imovina) od okrivljenika ili povezane osobe (protivnika osiguranja), a sve u skladu sa Zakonom o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem (Narodne novine, broj 145/2010) i Pravilnika o evidenciji privremeno oduzete imovine u postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem (Narodne novine, broj 44/2011).

Te odredbe su i razlog uvođenja tijela zakonom određenog za upravljanje državnom imovinom u problematiku oduzete imovine, ranije Središnjeg državnog ureda za upravljanje oduzetom imovinom, kasnije Agencije za upravljanje državnom imovinom i sada DUUDI

Naime, unatoč prvotnoj inicijativi, Uredba neće regulirati interesno područje Carinske uprave, odnosno područje privremeno oduzetih predmeta u prekršajnom postupku (robe) budući oduzimanje takve robe nije u svrhu osiguranja imovinske koristi i u nadležnost DUUDI-a ne ulazi upravljanje svom privremeno oduzetom imovinom, unatoč nepreciznoj zakonskoj odredbi, već onom radi osiguranja imovinske koristi, dakle ne ulazi upravljanje predmetima/sredstvima (robom) namijenjeni ili uporabljeni za počinjenje prekršaja ili onih nastalih njegovim počinjenjem, slijedom čega, u granicama Zakona o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem, robu ne možemo besplatno dodijeliti, već privremeno oduzetu imovinu DUUDI može prodati, iznajmiti, dati u zakup.

Naime, Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske ne ograničava upravljanje i raspolaganje imovinom oduzete samo s osnova Zakona o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem, što pojedinim tijelima daje naslutiti da DUUDI upravlja i raspolaže svom oduzetom imovinom u prekršajnim i kaznenim postupcima, neovisno o osnovi oduzimanja, no isto nije ni smisao zakonskih odredbi budući je Zakonom o kaznenom postupku propisano da sud odlučuje o oduzetim predmetima u kaznenom postupku i propisuje način raspolaganja (prodaja prema pravilima ovršnog postupka, predaja kriminalističkom muzeju ili drugoj ustanovi ili uništenje) ili kao što i Pravilnik o načinu postupanja s predmetima oduzetim u prekršajnim postupcima koji su postali vlasništvo Republike Hrvatske propisuje načine postupanja s oduzetim predmetima i određuje za to nadležnost područnih ureda Porezne uprave, odnosno Carinske uprave.

Donošenje Zakona o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem (Narodne novine, broj 145/2010), koji je stupio na snagu u siječnju 2011. i koji u članku 20. propisuje da privremeno oduzetim novčanim sredstvima, predanim stvarima i prenesenim pravima upravlja DUUDI te u članku 22. propisuje da imovinom koja je oduzeta na temelju toga Zakona upravlja i raspolaže DUUDI sukladno posebnom propisu, a da novac koji je oduzet prema odredbama Zakona i novčana sredstva ostvarena prodajom takve imovine oduzete prema tom Zakonu uplaćuju se na račun državnog proračuna, dočekano je "nespremno".

Naime, niti Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom, niti Agencija za upravljanje državnom imovinom nije imala odobrena novčana sredstva kojima bi se uredili skladišni prostori za čuvanje imovine, upotpunili ljudski potencijali i uredila servisna i tehnička mreža te područni uredi na području cijele Republike Hrvatske, no nije bilo niti mnogo imovine koja se oduzimala, a oduzeta se smještala u postojeće kapacitete, a troškovi

103

čuvanja takove imovine isplaćivali su se iz Agencije, a prihodi su se uplaćivali u državni proračun.

Vezano za trajno oduzetu imovinu, valja reći da, ukoliko su novčani iznosi oduzeti kao imovinska korist, isti se uplaćuju u državni proračun, a DUUDI vodi evidencije o tome, ukoliko podatke dostave sudovi i/ili ovlašteni tužitelji.

Prema dostupnim podacima koji su dostavljeni DUUDI-u, novčani iznos koji je uplaćen u državni proračun s osnove oduzete imovinske koristi od 2011. godine do danas iznosi 4.739.966,05 kuna.

Ostalim pojavnim oblicima trajno oduzete imovine poput nekretnina raspolagalo se, sukladno podzakonskim propisima, na način da je Odlukama Upravnog vijeća Agencije za upravljanje državnom imovinom u 2012. i 2013. godini 7 nekretnina preneseno na upravljanje i korištenje Ministarstvu socijalne politike i mladih, zatim pokretninama se raspolagalo na način da je Agencija za upravljanje državnom imovinom darovala Domu za psihički bolesne odrasle osobe informatičku opremu i kuhinjsku opremu, zatim pokretnina - jedan osobni automobil je Odlukom DUUDI-a darovan Centru za rehabilitaciju Zagreb, a sve u cilju ostvarenja humanitarnog cilja osiguranja sredstava za rad i pomoć u poboljšanju usluga korisnika socijalne skrbi, u sklopu provedbe projekata deinstitucionalizacije navedenog Ministarstva.

Jedan osobni automobil je prodan te su uprihođena sredstva u državni proračun od oko 60-tak tisuća kuna. Za ostala dva trajno oduzeta vozila i za zlatne predmete koji su trajno oduzeti u 2012./2013. su procjene u tijeku. I u budućnosti se planira u radu brinuti o socijalnim potrebama i ciljevima, a imovinom koja je trajno oduzeta i postaje vlasništvo Republike Hrvatske raspolagati sukladno posebnim propisima.

No, upravljanje privremeno oduzetom imovinom iziskuje troškove koje je nemoguće planirati i predvidjeti budući isti ovise o pokretanju, tijeku i završetku kaznenih i prekršajnih postupaka te prijedlozima ovlaštenih tužitelja, u čemu DUUDI ne sudjeluje budući nije stranka u postupku, već je tijelo koje čuva privremeno oduzetu imovinu za koju su donesene privremene mjere koje se u svom sadržaju sastoje i u oduzimanju te imovine.

Prema rashodima u 2013. godini, a koje je snosila Agencija za upravljanje državnom imovinom, koji su okvirno iznosili 230.000,00 kuna, a uključivali su troškove čuvanja privremeno oduzete imovine, troškove vraćanja iste osobama od kojih je imovina oduzeta, trošak za sklopljene police osiguranja, vođenje računa, tehnički materijal i slično, a uzimajući u obzir da se broj predmeta tako i imovine povećao, potrebno je osigurati još najmanje 150.000,00 kuna.

Prvotno je potrebno urediti barem jedan skladišni prostor te se u 2014. planira urediti jedan interni skladišni prostor na području Grada Zagreba za smještaj automobila i motocikala, te razviti i ustanoviti praksu suradnje s ustanovama te pravnim osobama specijaliziranim za smještaj određene vrste pokretnina (na primjer umjetnina).

Naime, na kraju 2013. godine oduzet je veći broj umjetničkih djela (oko 400 slika) i arheološkog materijala (oko 100), što uz već postojeći broj umjetničkih djela (oko 450 slika, još uvijek privremeno oduzete) iziskuje povećane troškove koji uključuju troškove smještaja pokretnina u za to predviđene prostore, Muzeje, budući DUUDI ne raspolaže takovim adekvatnim prostorima, troškove procjene radi osiguranja i osiguranje takvih materijala. Isti troškovi ne ulaze u troškove kaznenog postupka koje bi eventualno kasnije mogao platiti okrivljenik, ukoliko bude pravomoćno osuđen, već isti padaju na teret državnog proračuna.

S tim u vezi, rashodi poput ovih su neočekivani i nisu u državnom proračunu predviđena sredstva za iste, budući se planiranje radilo u studenom 2013. i nije uključivalo rashode pojedinih odjela unutar DUUDI-a, a novi rashodi uključuju troškove opreme i uređenje prostora za čuvanje i ulaganje u tuđe prostore, odvoz i dovoz pokretnina, tako da bi

104

se trebala dopustiti mogućnost korištenja proračunskih rezervi, odnosno mogućnost odobrenja dodatnih sredstava, ovisno o nadolazećim pojedinačnim slučajevima.

Privremeno oduzeti novac se nalazi na posebnom računu do dovršetka kaznenog postupka (pravomoćnosti odluke), a koji može biti vraćen osobi od koje je oduzet ili u slučaju pravomoćne osuđujuće presude kojom je oduzeta imovinska korist isti se uplaćuje u državni proračun. U 2014. će se nastojati osigurati veća suradnja s ovlaštenim tužiteljima i razviti ujednačena praksa uplate privremeno oduzetog novca te isplate, odnosno uplate u državni proračun.

Ostale privremeno oduzete pokretnine u posjedu DUUDI-a uključuju automobile i motocikle (7 automobila, 3 motocikla), dva plovila koje se čuvaju u posebnim prostorima/skladištima specijaliziranih ustanova/pravnih osoba, od kojih plaćamo smještaj plovila, a potrebno je u 2014. razviti servisnu mrežu koja će osiguravati preglede privremeno oduzetih vozila/plovila i eventualne potrebne servise, a i za navedeno treba dopustiti mogućnost odobrenja dodatnih sredstava ovisno o pojedinim slučajevima

Važno je naglasiti da se sve privremeno oduzete pokretnine i nekretnine (oko ukupno 500 stanova, kuća, garaža, šuma i oranica) te dionice i vrijednosni papiri ne nalaze u posjedu, odnosno na čuvanju i upravljanju DUUDI-a, ukoliko su blokirane na način da je samo doneseno rješenje kojim se zabranjuje njihovo raspolaganje, otuđenje i opterećenje uz upis u za to predviđene upisnike, već o istima DUUDI prema dostavljenim podacima samo vodi evidenciju.

Evidencije oduzete imovine vode se u internom programu, a tijekom 2014. godine nastojat će se izraditi bolje informatičke podloge za navedene evidencije, te ih učiniti javno dostupnima u dozvoljenom obimu.

Ukupno zaprimljenih predmeta s tematikom oduzete imovine je do sada bilo oko 500, a broj novih spisa ovisit će o aktivnostima suda i ovlaštenih tužitelja. Obzirom da je broj spisa u 2013. udvostručen u odnosu na 2012., može se predvidjeti i značajan priljev novih predmeta u 2014.

Broj novih predmeta ovisi o aktivnostima drugih tijela, sudova i odvjetništava, te je stoga od iznimne važnosti unapređenje suradnje s tim tijelima koja je ponekad, vjerojatno zbog nedovoljne educiranosti svih uključenih osoba te nedorečenosti zakona u smislu ovlasti i nadležnosti pojedinih tijela, problematična, te je nemoguće postaviti jasne granice razgraničenja ovlasti.

Naime, Zakon o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem je nedorečen i nepotpun, pa i u dijelu obveza pojedinih tijela (obveza dostave rješenja/presuda, obveza obavještavanja i suradnje, osnovne zadaće pojedinih uključenih tijela..).

Čak i Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske ne ograničava upravljanje i raspolaganje imovinom oduzete samo s osnove imovinske koristi, što pojedinim tijelima daje naslutiti da DUUDI upravlja svom oduzetom imovinom u prekršajnim i kaznenim postupcima, neovisno o osnovi oduzimanja, a što nije smisao zakonskih odredbi budući je DUUDI uključen u problematiku oduzete imovine isključivo kroz odredbe Zakona o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem.

Odjel oduzete imovine trenutno ima samo voditelja odjela, no tijekom 2014., sukladno sistematizaciji, zaposliti će dva/tri savjetnika, ali će biti nužno u odjel uključiti i srednju stručnu spremu u tehničko- operativnom dijelu. Tijekom 2014. će se raditi na razvoju servisne, tehničke i prometne mreža koja će omogućiti bolji i fleksibilniji rad. Naglašena je i potreba za kvalitetnijom edukacijom djelatnika, posebno u smislu specifičnosti obavljanja ovog posla koji iziskuje povjerljivost podataka.

105

SAŽETAK VEZAN UZ POSTUPANJE S TRAJNO ODNOSNO PRIVREMENO ODUZETOM IMOVINOM OSTVARENOM

KAZNENIM DJELOM ILI PREKRŠAJEM


STRATEGIJE

u razdoblju prije pravomoćnosti presude, osigurati čuvanje nekretnina i pokretnina kojima se neće degradirati vrijednost privremeno oduzete imovine

po pravomoćnosti presude postići maksimalnu cijenu pri prodaji oduzete imovine da bi se u što većoj mjeri namirili oštećeni

ostvariti transparentne i brze načine prodaje takve imovine

IZMIJENE ZAKONSKOG

OKVIRA

donošenja Uredbe o uvjetima za upravljanje privremeno oduzetom imovinom u vlasništvu okrivljenika protiv kojih se vodi kazneni ili prekršajni postupak ili s njima povezanim osobama

prijedloga izmjene obzirom na praćenje primjene Zakona o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem


GODINE

uspostava bolje suradnje s drugim tijelima u cilju jasnijih i preciznijih razgraničenja nadležnosti

darivanje trajno oduzete imovine institucijama socijalne skrbi, odnosno Ministarstvu socijalne politike i mladih

osiguranje veće suradnje s ovlaštenim tužiteljima i razvijanje ujednačene prakse uplate privremeno oduzetog novca te isplate, odnosno uplate u državni proračun

urediti veći interni skladišni prostor za smještaj automobila i motocikala

razviti i ustanoviti praksu suradnje sa ustanovama te pravnim osobama specijaliziranim za smještaj određene vrste pokretnina (na primjer umjetnina)

raditi na razvoju servisne, tehničke i prometne mreža koja će omogućiti bolji i fleksibilniji rad

kvalitetnija edukacija djelatnika, posebno u smislu specifičnosti obavljanja ovog posla koji iziskuje povjerljivost podataka

106

9. Godišnji plan rješavanja imovinsko-pravnih odnosa s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave

Strategijom upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine (Narodne novine, broj 76/2013) definirani su slijedeći ciljevi rješavanja imovinsko-pravnih odnosa s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave:

1. Aktivnije sudjelovanje Republike Hrvatske u prostornom uređenju pri čemu se treba voditi računa o interesu države kao vlasnika zemljišta i vlasničke interese zastupati kod donošenja planova na isti način kao i za privatne vlasnike.

2. U suradnji s gradovima i općinama predvidjeti veće površine pogodne za velike investicije.

3. Postupno optimizirati vlasnički portfelj države i lokalne samouprave na području općina i gradova.

Najvažniji zakonski propisi kojima je uređeno rješavanje imovinsko-pravnih odnosa s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave:


6. Zakon o unapređenju poduzetničke infrastrukture (Narodne novine, broj 93/2013)

7. Zakon o uređivanju imovinsko-pravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina (Narodne novine, broj 80/2011)

8. Zakon o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 133/2013)

Postupanje DUUDI-a bit će usmjereno na rješavanje imovinskopravnih odnosa na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske koje su predviđene za realizaciju određenih projekata jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave kroz darovanje, pravo građenja, osnivanje služnosti i dodjele na korištenje, te aktivno sudjelovanje u postupku izrade dokumenata prostornog uređenja, podnošenjem zahtjeva i davanjem mišljenja.

U dijelu koji se odnosi na rješavanje imovinskopravnih odnosa za potrebe realizacije projekata jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave, prvenstveno se misli na sljedeće projekte:

projekti koji su od općeg javnog ili socijalnog interesa, projekti od osobitog značaja za gospodarski razvoj poput izgradnje novih odnosno

proširenja postojećih poduzetničkih zona, infrastrukturni projekti jedinica lokalne samouprave, projekti jedinica lokalne samouprave koji se financiraju iz fondova Europske unije, okrupnjavanje čestica zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, lokalne i

područne (regionalne) samouprave, potrebnih za realizaciju projekata.

107

U koordinaciji s drugim državnim tijelima postupno će se započeti s revizijom do sada zaključenih ugovora o darovanju, radi privođenja darovanih nekretnina ugovorenoj namjeni i u utvrđenim rokovima.

Radi zaštite dugoročnih interesa Republike Hrvatske, cilj je da što više nekretnina bude aktivirano kroz osnivanje prava građenja, što će omogućiti korištenje prema namjeni, povećati prihode proračuna, a predmetne nekretnine će nakon isteka ugovora ostati u vlasništvu Republike Hrvatske. To će ujedno omogućiti i kontrolu privođenja nekretnine ugovorenoj namjeni, spriječiti zloupotrebe, te jačati institut korištenja.

Na takav način bi se izašlo u susret jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u njihovim zahtjevima koji se odnosi na zadovoljavanje socijalnih, kulturnih, komercijalnih ili drugih potreba a s druge strane ostvarilo bi se načelo funkcionalnosti upravljanja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske jer bi nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske bile u uporabi i ostvarivao bi se određeni prihod od njih.

U DUUDI-u se vodi ukupno 2.699 zahtjeva jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, od čega se 780 zahtjeva odnosi na 2011. godinu, 1136 zahtjeva na 2012. godinu i 783 zahtjeva na 2013. godinu.

Postupak rješavanja zahtjeva jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave razrađeni su hodogramima koji uključuju detaljno određenu potrebnu dokumentaciju koju podnositelj zahtjeva mora podnijeti. Ukoliko bi podnositelji zahtjeva u trenutku podnošenja zahtjeva dostavili svu propisanu dokumentacija znatno bi se skratilo vrijeme rješavanja, a uz planirano zapošljavanje državnih službenika, bržu procedure procjene tržišne vrijednosti nekretnina i pribavljanje potrebnih suglasnosti i mišljenja ministarstava, moglo bi se očekivati do 70% riješenih zahtjeva tijekom godine.

Najstariji i najsloženiji aktivni predmeti su: Zahtjev Primorsko goranske županije za darovanje poslovne zgrade u

Adamićevoj 10, Rijeka Primorsko – goranska županija podnijela je 28. ožujka 2002. godine zahtjev za darovanje poslovne zgrade u Rijeci, u Adamićevoj ulici br. 10, u svrhu obavljanja poslova iz ovlasti Županije. Budući da Zaključak Povjerenstva za imovinu Vlade Republike Hrvatske od 29. ožujka 2007. godine, kojim je predloženo Vladi Republike Hrvatske da predmetnu nekretninu proda Primorsko-goranskoj županiji, nije realiziran, Primorsko– goranska županija ponovila je zahtjev za darovanje navedene zgrade. U tijeku je postupak etažiranja navedene zgrade, nakon čega će se započeti rješavanje zahtjeva.

Zahtjev Grada Bjelovara za darovanje ili kupnju zemljišta za izgradnju stadiona s pratećim sadržajima te za izgradnju Centra za osobe s invaliditetomTemeljem Odluke Vlade Republike Hrvatske od 23. veljače 2006. godine, s Gradom Bjelovarom je zaključen Ugovor o osnivanju prava građenja. Budući da Grad nije ispunio ugovorne obveze, ugovor je raskinut, a Grad je ponovno podnio zahtjev za darovanje ili prodaju nekretnina. U tijeku je revizija procjene tržišne vrijednosti nekretnina.

Pojedine zahtjeve jedinica lokalne samouprave nije moguće, zbog dugotrajnog postupka revizije procjene ili neočitovanja nadležnih ministarstava, uvrstiti u fazu odlučivanja. Naime, u rješavanju predmeta DUUDI se susreće s problemom neučinkovitosti u postupanju drugih tijela državne vlasti u identifikaciji i uknjižbi državne imovine, utvrđivanju granice pomorskog dobra, utvrđivanju javnog vodnog dobra, identifikaciji i upisu javnih i

108

nerazvrstanih cesta, rješavanju sporova u vezi s upisom vlasništva Republike Hrvatske, rješavanju po zahtjevima za povrat oduzete imovine, nedostatnog prostornog planiranja, nerazgraničenog djelokruga između DUUDI-a i drugih središnjih tijela državne uprave.

Stoga je potrebno raditi na ubrzanju nadležnih postupanja ministarstava i drugih tijela državne uprave u konkretnim predmetima, kad je to propisano zakonskim i podzakonskim aktima.

SAŽETAK RJEŠAVANJA IMOVINSKO-PRAVNIH ODNOSAS JEDINICAMA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE


STRATEGIJE

1. Aktivnije sudjelovanje Republike Hrvatske u prostornom uređenju pri čemu se treba voditi računa o interesu države kao vlasnika zemljišta i vlasničke interese zastupati kod donošenja planova na isti način kao i za privatne vlasnike.

2. U suradnji s gradovima i općinama predvidjeti veće površine pogodne za velike investicije.

3. Postupno optimizirati vlasnički portfelj države i lokalne samouprave na području općina i gradova.


GODINE

u koordinaciji s drugim državnim tijelima postupno će se započeti revizija do sada zaključenih ugovora o darovanju

što više nekretnina će se aktivirati kroz osnivanje prava građenja u cilju zaštite dugoročnih interesa Republike Hrvatske

rješavanje zahtjeva jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave sukladno razrađenim hodogramima

raditi na ubrzanju nadležnih postupanja ministarstava i drugih tijela državne uprave u konkretnim predmetima

109

10. Godišnji plan rješavanja imovinsko-pravnih odnosa na bivšim vojnim nekretninama i njihovo stavljanje u funkciju

Strategijom upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine (Narodne novine, broj 76/2013) definirani su slijedeći ciljevi rješavanja imovinsko-pravnih odnosa na bivšim vojnim nekretninama i njihovo stavljanje u funkciju:

1. U što kraćem roku, izraditi potpunu i ažuriranu evidenciju bivših vojnih nekretnina (posebno onih kojima još nije raspolagano), te ih staviti u funkciju rasta i razvoja lokalne zajednice.

2. Pribavljanje akata za gradnju na temelju kojih su se gradili objekti od strane Jugoslavenske narodne armije (JNA) i Saveznog sekretarijata za narodnu obranu (SSNO), preuzetih Uredbom o preuzimanju sredstava JNA I SSNO na teritoriju Republike Hrvatske u vlasništvo Republike Hrvatske.

3. Iniciranje izmjena Prostorno-planske dokumentacije, jer je za većinu bivših vojnih nekretnina još uvijek na snazi posebna namjena koja onemogućava njihovo raspolaganje.

Najvažniji zakonski propisi kojima je uređeno rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na bivšim vojnim nekretninama i njihovo stavljanje u funkciju:



11. Uredba o darovanju nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 127/2013)

12. Uredba o mjerilima i kriterijima dodjele na korištenje nekretnina za potrebe tijela državne uprave ili drugih tijela korisnika državnog proračuna te drugih osoba (Narodne novine, broj 127/2013)

13. Uredba o metodama procjene tržišne vrijednosti, naknade za osnivanje prava građenja i naknade za osnivanje prava služnosti na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 127/2013)

14. Zakon o prostornom uređenju (Narodne novine, broj 153/2013)15. Zakon o gradnji (Narodne novine, broj 153/2013)16. Zakon o uređivanju imovinsko-pravnih odnosa u svrhu izgradnje

infrastrukturnih građevina (Narodne novine, broj 80/2011)

Problematika rješavanja imovinsko-pravnih odnosa

Odjel za bivše vojne nekretnine je odmah po ustrojstvu započeo s ažuriranjem evidencije i dokumentacije nekretnina koje je preuzeo od MORH-a. Naime, ova aktivnost se pokazala iznimno važnom za daljnji rad, ali i vrlo problematičnom jer do sada nije postojala sustavno razrađena praksa preuzimanja ovih nekretnina od MORH-a. Predaja je najčešće vršena temeljem zatečenog stanja i dokumentacije kojom je Ministarstvo obrane raspolagalo u tom trenutku (najčešće nepostojeća i/ili nepotpuna). Time je već u startu daljnje upravljanje i raspolaganje ovim nekretninama bilo otežano i onemogućeno.

110

Ovdje posebno treba naglasiti nedostatak akata za gradnju na temelju kojih su se gradili objekti od strane Jugoslavenske narodne armije (JNA) i Saveznog sekretarijata za narodnu obranu (SSNO), preuzetih Uredbom o preuzimanju sredstava JNA i SSNO na teritoriju Republike Hrvatske u vlasništvo Republike Hrvatske.

Navedeno pitanje trebalo bi se riješiti realizacijom dogovora između Ministarstva obrane Republike Srbije i Ministarstva obrane Republike Hrvatske o predaji imovinsko-pravne i tehničke dokumentacije vojnih nekretnina na području Republike Hrvatske koje su spadale pod nadležnost bivše JNA i SSNO.

Stoga će primarni cilj ovog Odjela tijekom 2014. godine biti ažuriranje evidencije i dokumentacije ovih nekretnina, kako u internoj evidenciji Odjela, tako i u jedinstvenom i javno dostupnom Registru državne imovine, kako bi i zainteresirani korisnici ovih nekretnina imali uvid u evidenciju.

Obzirom na specifičnu povijest ovih nekretnina, a nakon kompletiranja dokumentacije, često se utvrdi da se predmetnim nekretninama ne može dalje raspolagati zbog toga što postoje zahtjevi bivših vlasnika nekretnine(a) sukladno Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (Narodne novine, br. 92/96, 39/99, 42/99, 92/99, 43/2000, 131/2000, 27/2001, 34/2001, 65/2001, 118/2001, 80/2002 i 81/2002). Navedene zahtjeve rješavaju nadležna upravna tijela.

Međutim, ukoliko među strankama postoji spor glede činjenica od kojih zavisi neko njihovo pravo ili spor o tome postoji li neko pravo, nadležno upravno tijelo može prekinuti postupak i uputiti stranke da pokrenu parnicu ili drugi postupak pred nadležnim tijelom.

Nadalje, na prijedlog prijašnjeg vlasnika sud može odrediti privremenu mjeru zabrane raspolaganja imovinom, te u zemljišnoj knjiži izvršiti zabilježbu privremene mjere ili zabilježbu spora.

Navedene zahtjeve rješavaju nadležni sudovi u najčešće dugogodišnjim sudskim procesima tijekom kojih postoji zabrana raspolaganja navedenom nekretninom(a) do okončanja sudskog procesa.

Odjel za bivše vojne nekretnine će kao sastavni dio dokumentacije, a nastavno na članak 60. Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, prikupljati od Državnih odjela za imovinsko-pravne poslove pri svakoj županiji, a u suradnji s Ministarstvom pravosuđa, evidencije tih zahtjeva.

¸ Odjel bivših vojnih nekretnina je početkom 2014. započeo s preuzimanjem od Ministarstva obrane Republike Hrvatske slijedeće neperspektivne vojne nekretnine, te će u najkraćem mogućem roku pribaviti imovinsko pravnu dokumentaciju za te nekretnine i ukoliko bude moguće, staviti ih u funkciju:

1. Izgrađeno građevinsko zemljište u k.o. Galižana,2. Skladište Donja Bistra (u Mokrici), k.o. Bistra Donja,3. Neizgrađeno građevinsko zemljište u k.o. Gornji Stenjevec,4. Izgrađeno građevinsko zemljište u k.o. Bregani,5. Izgrađeno građevinsko zemljište u k.o. Podvornica,6. Izgrađeno građevinsko zemljište u k.o. Jastrebarsko,

111

7. Izgrađeno građevinsko zemljište u k.o. Klinča Sela,8. Vojarna Lađarska, Sisak,9. Građevinsko zemljište k.o. Kovačevac,10. Izgrađeno građevinsko zemljište k.o. Pula,11. Izgrađeno građevinsko zemljište k.o. Pula,12. Izgrađeno građevinsko zemljište k.o. Donji Miholjac,13. Građevinsko zemljište k.o. Zvečanje,14. Građevinsko zemljište k.o. Donje Polje,15. Izgrađeno građevinsko zemljište k.o. Otočac,16. Izgrađeno građevinsko zemljište k.o. Otočac,17. Građevinsko zemljište u k.o. Vrbnik,18. Izgrađeno građevinsko zemljište u k.o. Šepurine,19. Građevinsko zemljište u k.o. Zadar,20. Građevinsko zemljište u k.o. Dugo Selo II,21. Izgrađeno građevinsko zemljište u k.o. Sveti Rok,22. Građevinsko zemljište k.o. Turjaci i k.o. Brnaze,23. Izgrađeno građevinsko zemljište k.o. Prečec,24. Izgrađeno građevinsko zemljište k.o. Šašinovac,25. Građevinsko zemljište k.o. Klana.

Još jedna zapreka pri stavljanju ovih nekretnina u funkciju rasta i razvoja, su lokalne zajednice unutar kojih su te nekretnine smještene.

Stavljanje u funkciju bivših vojnih nekretnina

Dosadašnja praksa raspolaganja bivšim vojnim nekretninama je najčešće bila u obliku darovanja ovih nekretnina jedinicama lokalne i regionalne samouprave. Tako je Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom (SDUUDI) od 2009. do 2011. godine predao jedinicama lokalne i regionalne samouprave vojnih nekretnina u vrijednosti 560 milijuna kuna.

Obzirom da bi darovane bivše vojne nekretnine trebale ostvarivati funkciju rasta i razvoja lokalne zajednice, donošenje prostorno-planske dokumentacije i žurno rješavanje imovinsko-pravnih odnosa temelj su aktiviranja ovih nekretnina, pa tome treba posvetiti posebnu pažnju.

Vojne nekretnine će se i dalje ustupati zainteresiranim stranama po najvažnijem kriteriju – razvojni projekti i sukladnost prostornom uređenju. Naime, ako zainteresirana strana predloži razvojni projekt i dostavi projektnu dokumentaciju, nema razloga da se njihov prijedlog brzo ne razmotri i odobri korištenje, pravo građenja ili prodaja.

Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine posebno inzistira na uvrštavanju zemljišta na koje ministarstvo nadležno za obranu dugoročno ne računa u odgovarajuće prostorno planske dokumente jedinice lokalne i područne samouprave.

Vojne nekretnine bi i nadalje trebale biti pokretač razvoja jedinica lokalne i područne samouprave s naglaskom na model raspolaganja osnivanjem prava građenja, davanje u zakup ili najam, te dodjelu na korištenje.

112

Predmeti bivših vojnih nekretnina u najvećem dijelu su formirani na osnovu zahtjeva jedinica lokalne i područne samouprave, te pravnih i fizičkih osoba, kojima se u pogledu određene bivše vojne nekretnine traži određene vrsta raspolaganja od strane DUUDI-a.

Određeni dio predmeta odnosi se na zahtjeve Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, nastavno na kaznene postupke pokrenute po službenoj dužnosti, a koji se odnose na otuđenja i oštećenja imovine iz bivših vojnih nekretnina.

Predviđa se porast broja predmeta koji se formiraju primopredajnim zapisnicima iz razloga što je MORH u narednom periodu najavio primopredaju većeg broja za njih neperspektivnih nekretnina.

Također je uočljiv i povećan broj zahtjeva jedinica lokalne i područne samouprave, te pravnih i fizičkih osoba, po svim Zakonom predviđenim modelima raspolaganja.

S obzirom kako najvećim dijelom bivše vojne nekretnine nisu čuvane od strane zaštitarske službe, vidljiv je porast broja kaznenih dijela koji dovode do porasta broja predmeta po navedenoj osnovi.

Povećavat će se i broj predmeta formiranih na temelju zahtjeva DUUDI-a upućenih javno-pravnim tijelima Republike Hrvatske, kojima se traži dostava određene imovinsko pravne dokumentacije.

Uvidom u riješene predmete utvrđeno je da je do sada pretežno primjenjivan model raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske bilo darovanje. Tako je u periodu od 2000. do 2011. godine darovano 120 nekretnina.

Od ostalih modela raspolaganja, 47 bivših vojnih nekretnina je stavljeno u funkciju dodjelom na korištenje (u pravilu bez naknade), davanjem u zakup ili najam, prodajom, te osnivanjem prava građenja.

Tendencija u primjeni modela raspolaganja bi trebala biti na modelu raspolaganja osnivanjem prava građenje, davanjem u zakup ili najam te dodjelom na korištenje.

Dodjelu na korištenje potrebno je dodatno regulirati na način da se donese Odluka o mjerilima i kriterijima za davanje suglasnosti za kratkotrajno korištenje bivših vojnih nekretnina (kao što su sportske, kulturne, turističke, folklorne, padobranske aktivnosti, moto utrke i druge manifestacije kraćeg trajanja). Donošenje predmetne Odluke potrebno je iz razloga što člankom 9. Uredbe o mjerilima i kriterijima dodjele na korištenje nekretnina za potrebe tijela državne uprave ili drugih tijela korisnika državnog proračuna te drugih osoba, nije ostavljena mogućnost da se bivše vojne nekretnine dodjele na korištenje osobama koje nisu obuhvaćene člankom 9. navedene Uredbe.

Najstariji i ujedno najveći predmeti koje treba riješiti u cilju zaštite ovih nekretnina od devastacije su:

Vojarna Aenona Zadar tj. vojni kompleks Šepurine - postoje zahtjevi za povrat.

Vojarna Dračevac - nekretnina najveće vrijednosti koju je Republika Hrvatska darovala nekoj jedinici lokalne i područne samouprave, a ugovor nikada nije realiziran zbog nedonošenja urbanističkog plana uređenja.

113

Vojarna u Benkovcu - nekretnina je darovana Gradu Benkovcu, međutim Ugovor nikada nije potpisan od strane Grada Benkovca, obzirom da Grad nije želio otpisati potraživanja prema Republici Hrvatskoj.

Poligon Jelas u Slavonskom Brodu – Grad Slavonski Brod podnosio je više zahtjeva za darovanje, najprije za potrebe izgradnje sveučilišnog kampusa, ta namjena je određena i od strane Radne skupine Vlade RH za vojne nekretnine. Grad je naknado više puta mijenjao zahtjev na način da je navodio da je nekretnina potrebna za druge namjene (pučka kuhinja, dječji vrtić, dom mjesnog odbora). Problem je u tome što do danas Grad Slavonski Brod nije donio izmjenu prostornog plana, već je ista još uvijek označena kao „N – građevina od interesa za obranu“ pa istom nije moguće raspolagati ni na koji način.

Prvenstveno je potrebno urediti odnose s MORH-om, to jest propisati načine primopredaje bivših vojnih nekretnina, iz razloga što su u prethodnom razdoblju vršene bez predaje potrebne imovinsko-pravne dokumentacije i podataka o minski sumnjivim područjima, bez provođenja očevida na lokaciji, te identifikacije katastarskih čestica, kao i bez evidencije stanja brojila električne energije, plina, vode i slično.

Posebno je potrebno regulirati suradnju s: jedinicama lokalne i područne samouprave pri donošenju prostornih planova, državnim odvjetništvima, radi provedbe bržih postupaka uknjižbe, obnove zemljišnih

knjiga i nove katastarske izmjere, te kaznenih postupaka zbog oštećenja i otuđenja pokretnina iz prostora bivših vojnih nekretnina,

Ministarstvom pravosuđa i Uredima državne uprave, radi ubrzavanja postupaka povrata.

Ministarstvom pomorstva prometa i infrastrukture, zbog određivanja granice pomorskog dobra.

Ministarstvom graditeljstva i prostornoga uređenja, radi uspostave linka Informacijski sustav prostornoga uređenja - ISPU.

Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova europske unije i Ministarstvom gospodarstva, radi koordinacije izrade i provedbe projekata.

Ured za razminiranje, Vlade Republike Hrvatske i Hrvatski centar za razminiranje, radi razmjene podataka o minsko sumnjivim područjima i zajedničkim aktivnostima na detektiranju i razminiranju neperspektivnih vojnih nekretnina.

Potrebno je osigurati i dodatna proračunska sredstva za izradu elaborata evidentiranja postojećih, a neevidentiranih objekata, te usklađenja katastarskog i zemljišnoknjižnog stanja, kao i odvajanja poljoprivrednog od građevinskog zemljišta, te osigurati dodatna sredstva za troškove rušenja objekata za koje građevinska inspekcija i komunalni redari nalože rušenja.

114

SAŽETAK RJEŠAVANJA IMOVINSKO-PRAVNIH I DRUGIH ODNOSA VEZANIH UZ BIVŠE VOJNE NEKRETNINE


STRATEGIJE

1. U što kraćem roku, izraditi i potpunu i ažuriranu evidenciju bivših vojnih nekretnina (posebno onih kojima još nije dalje raspolagano), te ih staviti u funkciju rasta i razvoja, posebno lokalne zajednice.

2. Pribavljanje akata za gradnju na temelju kojih su se gradili objekti od strane Jugoslavenske narodne armije (JNA) i saveznog sekretarijata za narodnu obranu (SSNO), preuzetih Uredbom o preuzimanju sredstava JNA I SSNO na teritoriju Republike Hrvatske u vlasništvo Republike Hrvatske.Iniciranje izmjena Prostorno-planske dokumentacije, jer je za većinu bivših vojnih nekretnina još uvijek na snazi posebna namjena koja onemogućava njihovo raspolaganje.

IZMIJENE ZAKONSKOG

OKVIRA

1. Izmjena Uredbe o mjerilima i kriterijima dodjele na korištenje nekretnina za potrebe tijela državne uprave ili drugih tijela korisnika državnog proračuna te drugih osoba (Narodne novine, broj 127/2013)


GODINE

ažuriranje evidencije i dokumentacije ovih nekretnina, kako u internoj evidenciji Odjela, tako i u jedinstvenom i javno dostupnom Registru državne imovine, kako bi i zainteresirani korisnici ovih nekretnina imali uvid u evidenciju.

preuzimanjem od Ministarstva obrane Republike Hrvatske 26 neperspektivnih vojnih nekretnina.

vojne nekretnine će se i dalje ustupati zainteresiranim stranama po najvažnijem kriteriju – razvojni projekti i sukladnost prostornom uređenju.

vojne nekretnine bi i nadalje trebale biti pokretač razvoja jedinica lokalne i područne samouprave s naglaskom na model raspolaganja osnivanjem prava građenja, davanje u zakup ili najam, te dodjelu na korištenje.

tendencija u primjeni modela raspolaganja bi trebala biti na modelu raspolaganja osnivanjem prava građenje, davanjem u zakup ili najam te dodjelom na korištenje.

Regulirati suradnju s nizom državnih institucija i lokalnim upravnim jedinicama.

Potrebno je osigurati i dodatna proračunska sredstva za izradu elaborata evidentiranja postojećih, a neevidentiranih objekata, te usklađenja katastarskog i zemljišnoknjižnog stanja, kao i odvajanja poljoprivrednog od građevinskog zemljišta, te osigurati dodatna sredstva za troškove rušenja objekata za koje građevinska inspekcija i komunalni redari nalože rušenja.

115

11. Godišnji plan daljnje komercijalizacije dijela stanova i poslovnih prostora

Strategijom upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine (Narodne novine, broj 76/2013) definirani su slijedeći ciljevi s namjerom komercijalizacije dijela stanova i poslovnih prostora u vlasništvu Republike Hrvatske:

1. predviđanje i povećanje postotka iskorištenosti stanova i poslovnih prostora u vlasništvu Republike Hrvatske,

2. postizanje maksimalne racionalnosti i kontrole troškova, 3. pomno planiranje tekućeg održavanja i investicija od strane korisnika,4. dugoročno zadržavanje vrijednosti nekretnina,5. sklapanje Ugovora o zakupu, uz tržišne uvjete.

Zakonski propisi kojima je uređeno upravljanje i raspolaganje stanovima i poslovnim prostorima od komercijalne vrijednosti su:

1. Zakon o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora (Narodne novine, broj 125/2011)


3. Uredba o kupoprodaji poslovnog prostora u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 137/2012)

4. Odluka Povjerenstva za raspolaganje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske Klasa: 943-01/13-01/201 od 3. listopada 2013. godine kojom su preuzeti kriteriji jedinica lokalne samouprave za utvrđivanje početnih cijena zakupnine za poslovne prostore u vlasništvu Republike Hrvatske

5. Zakon o najmu stanova (Narodne novine, br. 91/96, 48/98, 66/98 i 22/2006)6. Odluka o prodaji stanova u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine,

broj 144/13)7. Uredba o uvjetima i mjerilima za utvrđivanje zaštićene najamnine (Narodne

novine, br. 40/97 i 117/2005)8. Odluka o utvrđivanju visine slobodno ugovorene najamnine (Narodne novine,

broj 120/2000)9. Uredba o održavanju zgrada (Narodne novine, broj 64/97)10. Uredba o metodama procjene tržišne vrijednosti, naknade za osnivanje prava

građenja i naknade za osnivanje prava služnosti na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 127/2013)

Sukladno ranije navedenim ciljevima iz Strategije, osnovano je trgovačko društvo „Državne nekretnine“ d.o.o. temeljem članaka 20. i 21. Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 94/2013), temeljem kojeg je DUUDI ovlašten, uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske, osnivati trgovačka društva

116

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_12_144_3077.html

posebne namjene za upravljanje pojedinim pojavnim oblikom imovine u vlasništvu Republike Hrvatske.

Tako je Odlukom Vlade Republike Hrvatske od 3. listopada 2013. godine, KLASA: 022-03/13-04/422, URBROJ: 50301-09/09-13-2, dana suglasnost DUUDI-u za osnivanje trgovačkog društva posebne namjene za upravljanje i raspolaganje slijedećim nekretninama:

a) fondom stanova od komercijalne vrijednosti, b) fondom poslovnih prostora od komercijalne vrijednosti, c) rezidencijalnim objektima i d) ostalim nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske kojima upravlja i raspolaže

DUUDI.Ugovor o poslovno tehničkoj suradnji temeljem suglasnosti Ministarstva financija i

Državnog odvjetništva, potpisan je 21. veljače 2014. godine te su na ovaj način regulirani međusobni odnosi DUUDI-a i Društva vezani na predmet poslovanja.

Ugovorom o poslovno tehničkoj suradnji DUUDI je predao na upravljanje stanove, poslovne prostore i rezidencijalne objekte, te će Društvo u ime Republike Hrvatske, a za svoj račun, vršiti naplatu najamnine za stanove, zakupnine za poslovne prostore te naknade za korištenje stanova, poslovnih prostora i rezidencijalnih objekata koji su mu predani na upravljanje.

Ukupno 4326 nekretnina, odnosno 1065 poslovnih prostora, 3245 stanova, 8 rezidencijalnih objekata kao i 8 objekata u kojima su smještena diplomatsko konzularna predstavništva preuzeto je na upravljanje s 31.03.2014. Ove nekretnine su popisane u Prilozima Ugovora o poslovno tehničkoj suradnji koji će se ažurirati na mjesečnoj bazi, a sve temeljem novopristiglih sudskih rješenja kao i rješenja drugih nadležnih državnih tijela o utvrđivanju Republike Hrvatske knjižnim ili izvanknjižnim vlasnikom, odnosno o upisu vlasništva Republike Hrvatske.

Evidencije će biti dodatno proširene i nekretninama koje korisnici koriste, ali im još nisu ispostavljeni računi za plaćanje zakupnine/najamnine odnosno naknade za korištenje (s ili bez pravnog osnova). Ovaj prilog Ugovoru dopunjavati će se na mjesečnoj bazi, a sve obzirom na intenzitet prelaska nekretnina (po bilo kojoj osnovi) u državno vlasništvo. S druge strane, Društvo će vršiti brisanje iz evidencije nekretnina kojima će DUUDI raspolagati u smislu prodaje, te više neće biti vlasništvo Republike Hrvatske.

Komercijalizacija dijela poslovnih prostora

DUUDI je krajem ožujka raspolagao s 2713 raznih nekretnina koje uključuju i poslovne prostore dodijeljene na korištenje, prazne poslovne prostore, prostore u zakupu te dijelove poslovnih prostora u suvlasništvu Republike Hrvatske. Analizom dostupnih podataka, početkom 2014. godine, o zakupu poslovnih prostora, utvrđeno je da se većina poslovnih prostora koristi bez regulirane ugovorne obveze.

Naime, Republika Hrvatska godinama nije sklapala Ugovore o zakupu poslovnih prostora sa zatečenim korisnicima, niti prazne poslovne prostore davala u zakup javnim nadmetanjem. Sa stanjem od 15.ožujka 2014. je, od ukupno 1028 preuzetih poslovnih

117

prostora na upravljanje, s trenutno važećim ugovorima o zakupu samo njih 34, odnosno 3,3 %.

Računi za zakupninu ispostavljaju se svim korisnicima poslovnih porostora, dok se do sada nije regulirao način rješavanja problema kod prostora korištenih bez ugovora. Ova problematika može biti riješena jedino izmjenom Zakona o zakupu i prodaji poslovnog prostora u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine broj 125/2011).

Na temu reguliranja osnova korištenja poslovnih prostora kao i u namjeri sklapanja ugovora o zakupu sa zakupcima koji uredno podmiruju sva davanja prema Republici Hrvatskoj, održan je sastanak s predstavnicima DUUDI-a, Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, Ministarstva pravosuđa, Društva te Ministarstva financija - porezne uprave.

Na sastanku je dogovoreno da se reguliranje zakupa poslovnog prostora može ostvariti jedinom izmjenom Zakona. Temeljem toga, pokrenuta je inicijativa za izmjenu Zakona o zakupu i prodaji poslovnog prostora u vlasništvu Republike Hrvatske s ciljem sklapanja ugovora o zakupu s postojećim korisnicima koji prostore koriste više godina temeljem raznih osnova. Izmjene zakona trebale bi ići u smjeru da se dugogodišnjim zakupcima koji su uredni platiše, dozvoli direktno sklapanje ugovora o zakupu poslovnog prostora, te bi na taj način uspjeli legalizirati dosadašnju nesređenu situaciju na terenu.

Naplata poslovnih prostora temeljem dostupne evidencije je bila vrlo slaba, te je potrebno utvrditi novi model upravljanja tim poslovnim prostorima. Trenutno stanje pokazuje da je naplata prihoda u odnosu na zaduženja vrlo mala.

Stoga se poslovni prostori u evidenciji dijele u nekoliko glavnih grupa: a) poslovni prostori s trenutno važećim Ugovorima o zakupu (samo 3,3%), b) poslovni prostori za koje se plaća zakupnina, ali su ugovori o zakupu istekli

(ima ih najviše, odnosno 77%), c) poslovni prostori koji su u podzakupu, d) prazni poslovni prostori (166 nekretnina).

Obzirom na ranije navedenu problematiku početkom 2014. godine slane su opomene neplatišama koji koriste poslovne prostore u vlasništvu Republike Hrvatske, te su umanjena dugovanja. Direktna korist od ovakvog postupanja vidljiva je i kod odaziva postojećih dužnika na uplatu, koji u velikoj mjeri dolaze na dogovor o načinu podmirenja dugovanja.

Nadalje, pokrenuta su i utuženja za iseljenje poslovnih prostora koji su u podzakupu, odnosno koje dosadašnji zakupci ne koriste već sklapaju ugovore s podzakupcima s ciljem iznajmljivanja po višoj cijeni.

Kod poslovnih prostora za koje se ne plaćaju zakupnine žurno se pokreću utuženja za naplatu, ali i utuženja na iseljenje, obzirom da se dosadašnjih godina na tome nije aktivno radilo. Dosadašnji postupci koji se vode pred sudovima, a u kojima Republiku Hrvatsku zastupaju Općinsko i/ili Županijsko državno odvjetništvo pokazali su da je taj postupak dugotrajan i s upitnim ishodima. Tome su razlozi predstečajne nagodbe, otvoreni stečajevi, zatvaranje tvrtki dužnika te dokazni postupci koji su vrlo upitni.

118

Društvo je do sada poduzelo niz aktivnosti svakodnevnih izvida i obilazaka poslovnih prostora, s namjerom utvrđivanja trenutnih korisnika, te je tijekom ožujka izvršen uvid na terenu u čak 170 poslovnih prostora u 11 gradova.

Prazni poslovni prostori će se davati u zakup i to pojačanim intenzitetom, kako ne bi stajali prazni i stvarali daljnji trošak. Tijekom veljače i ožujka 2014. godine objavljena su dva natječaja za zakup poslovnih prostora od čega samo u gradu Zagrebu ukupno 58 prostora. Objavljen je i natječaj za zakup poslovnih prostora u Rijeci (20 prostora) te su u pripremi i natječaj za zakup poslovnih prostora na području Dalmacije (20) prostora. Planirano je ovim aktivnostima tijekom prvog kvartala godine dati u zakup dodatnih 100 poslovnih prostora čime bi se brojka od 34 prostora s važećim ugovorima povećala na gotovo 150, odnosno 5 puta.

Slijedom navedenog, konkretne mjere i aktivnosti tijekom 2014. odnose se na tri osnovna cilja:

a) naplatu potraživanja, b) reguliranje pravnog odnosa s korisnicima,c) komercijalizaciju portfelja zatečenih praznih poslovnih prostora.

Vezano za naplatu potraživanja i ostvarenje što većih prihoda od korištenja poslovnih prostora, namjera je što hitnije uspostaviti održiv sustav kontrole korištenja poslovnih prostora u suradnji s odgovornim tijelima (Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, Ministarstvo financija) te dogovoriti načine postupanja kod raznovrsnih oblika korištenja.

Naime, samo 34 preuzeta poslovna prostora se koriste temeljem ugovora o zakupu, dok se temeljem prenesenih prava korisnika temeljem ugovora s jedinicama lokalne samouprave vodi čak 811 poslovnih prostora (76% od ukupno prenesenih poslovnih prostora).

Također, određen broj poslovnih prostora, u ožujku 2014. ih je bilo 15, nalazi se i u podzakupu, te su žurno poduzete mjere u cilju naplate zakupnina, iseljenja nesavjesnih zakupaca, ali i subjekata u podzakupu. Ova aktivnost zahtijeva obilaske poslovnih prostora uz utvrđivanje trenutnog korisnika koji se nalazi u prostoru. Najčešće baš ovi korisnici ne plaćaju zakup odnosno korištenje poslovnih prostora.

Zajedničkim kontrolama, dogovorenim s Ministarstvom financija, odnosno Poreznom upravom, izvršit će se žurna detekcija korisnika na terenu te poduzeti sve mjere s ciljem naplate potraživanja te iseljenja nesavjesnih korisnika, a sve u cilju postupanja u maniri dobrog gospodara, te stavljanja tih prostora na tržište putem natječaja.

U svrhu reguliranja pravnog odnosa s korisnicima, prevenstveno onima koji uredno plaćaju korištenje prostora, inicirali smo izmjene Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnoga prostora (Narodne novine, broj 125/2011) i Uredbe o kupoprodaji poslovnoga prostora u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 137/2012), a sve u svrhu legalizacije poslovnih prostora s poznatim korisnicima, kojima se ispostavljaju fakture, a kojih je trenutno 811 pravno neregulirano. Ova problematika će se riješavati u suradnji s Državnim odvjetništvom Republike Hrvatske i ostalim nadležnim institucijama.

Kada govorimo o konkretnim mjerama za realizaciju trećeg osnovnog cilja, odnosno komercijalizacije zatečenih praznih poslovnih prostora, što će automatski generirati i povećanje prihoda, osnovna mjera je objava što većeg broja javnih natječaja za zakup poslovnih prostora, čime će se aktivirati i staviti u funkciju neiskorištena imovina u

119

vlasništvu Republike Hrvatske. Plan je najmanje jednom u dva mjeseca objavljivati natječaje za zakup poslovnih prostora (u prva tri mjeseca 2014. objavljena tri natječaja). Mogućnost objave većeg broja natječaja znatno je olakšana objavom registra imovine u vlasništvu Republike Hrvatske čime se osigurava detaljna evidencija podataka o poslovnim prostorima i omogućuje potencijalnim zakupnicima uvid u raspoložive poslovne prostore te povećanje transparentnosti i potražnje.

DUUDI kao i Društvo će u najkraćem mogućem roku aktivirati internet stranicu na kojoj će se vidljivo i transparentno objavljivati sve informacije o poslovnim prostorima iz portfelja, zatim sve aktualne natječaje, te najave budućih aktivnosti.

Najpozitivniji efekt povećanog broja natječaja je smanjenje troškova tekućeg održavanja imovine u vlasništvu Republike Hrvatske jer će ih podmirivati zakupoprimci, čime će se smanjiti troškovi države za redovito mjesečno plaćanje režijskih troškova i tekućeg održavanja.

Određen broj poslovnih prostora zasigurno neće moći biti komercijaliziran nakon provedenih javnih natječaja, prvenstveno iz razloga pomanjkanja interesa za poslovne prostore koji nisu na atraktivnim lokacijama. Redovita evidencija tih prostora olakšat će njihovu pripremu za prodaju ili korištenje po nekomercijalnoj osnovi - davanje na korištenje udrugama, odnosno organizacijama civilnog društva.

Sve navedene mjere rezultirat će povećanjem prihoda i smanjenjem rashoda DUUDI-a i Društva, čime će se osigurati sredstva za investicijsko održavanje nekretnina, a time i povećanje vrijednosti ukupnog portfelja poslovnih prostora u vlasništvu Republike Hrvatske.

Trenutno su rashodi približno jednaki naplati, a odnose se na tekuće održavanje stanova i poslovnih prostora i plaćanje svih režijskih troškova, što znači da nema investicijskog održavanja.

Cilj je da sve opisane mjere rezultiraju poboljšanjem konkurentnosti tržišta, te da se poduzetnicima i privatnom sektoru omogući zakup poslovnih prostora po komercijalnim uvjetima i na atraktivnim lokacijama.

Također, ostatak prihoda iznad rashoda će se krajem godine uplaćivati u državni proračun, čime će se državi umanjiti trošak korištenja nekretnina, te ostvariti dodatni prihod proračunu.

Svakako je nužno uspostaviti i pozitivan odnos s jedinicama lokalne uprave i samouprave na način da se iznosi zakupnina državnih prostora definiraju u skladu s odlukama o iznosu zakupa prostora na pojedinim područjima jedinica lokalne uprave i samouprave, a sve s ciljem ujednačavanja komercijalne cijene.

120

SAŽETAK KOMERCIJALIZACIJA POSLOVNIH PROSTORA

CILJEVI IZ STRATEGIJE

1. predviđanje i povećanje postotka iskorištenosti poslovnih prostora u vlasništvu Republike Hrvatske,

2. postizanje maksimalne racionalnosti i kontrole troškova, 3. pomno planiranje tekućeg održavanja i investicija od strane

korisnika,4. dugoročno zadržavanje vrijednosti nekretnina,5. sklapanje Ugovora o zakupu, uz tržišne uvijete.

ZAKONODAVNI OKVIR

izmjena Zakona o zakupu i prodaji poslovnog prostora u vlasništvu Republke Hrvatske (Narodne novine, broj 125/2011) u dijelu reguliranja načina rješavanja problema kod prostora korištenih bez ugovora

izmjena Uredbe o kupoprodaji poslovnoga prostora u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 137/2012)


Poboljšati naplatu poslovnih prostora temeljem dostupne evidencije

Redovito slanje opomena neplatišama koji koriste poslovne prostore

Pokrenuti utuženja na iseljenje poslovnih prostora koji su u podzakupu i kod neredovitih platiša

Svakodnevni izvidi i obilasci poslovnih prostora, s namjerom utvrđivanja trenutnih korisnika

Raspisivanje maksimalnog broja natječaja za zakup kako bi se prazni prostori stavili u funkciju

Regulirati pravni odnos s korisnicima Uspostaviti održiv sustav kontrole korištenja poslovnih

prostora u suradnji s odgovornim tijelima (Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, Ministarstvo financija)

Zajedničkim kontrolama, dogovorenim s Ministarstvom financija, odnosno Poreznom upravom, izvršit će se žurna detekcija korisnika na terenu te poduzeti sve mjere s ciljem naplate potraživanja te iseljenja nesavjesnih korisnika, a sve u cilju postupanja u maniri dobrog gospodara, te stavljanja tih prostora na tržište putem natječaja

Pripremu za prodaju ili korištenje po nekomercijalnoj osnovi - davanje na korištenje udrugama, odnosno organizacijama civilnog društva onih prostora koji nisu dati u zakup putem raspisanih natječaja

Poboljšanje konkurentnosti tržišta, poduzetnicima i privatnom sektoru omogućiti zakup poslovnih prostora po komercijalnim uvjetima i na atraktivnim lokacijama

Uspostaviti i pozitivan odnos s jedinicama lokalne uprave i samouprave na način da se iznosi zakupnina državnih prostora definiraju u skladu s odlukama o iznosu zakupa prostora na pojedinim područjima jedinica lokalne uprave i samouprave, a sve s ciljem ujednačavanja komercijalne cijene

121

12. Godišnji plan upravljanja, odnosno tekućeg i investicijskog održavanja rezidencijalnih objekata u vlasništvu Republike

Hrvatske

Temeljem članaka 8. i 31. stavka 2. Zakona o Vladi Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 150/2011), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 26. srpnja 2012. godine donijela Odluku o korištenju rezidencijalnih objekata u vlasništvu Republike Hrvatske te se u članku 1. navodi popis objekata posebne namjene – rezidencijalnih objekata u vlasništvu Republike Hrvatske:

1. Otočje Brijuni, Bijela vila – prema odluci Vlade Republike Hrvatske koristi se za protokolarne potrebe Republike Hrvatske,

2. Otočje Brijuni, Vila Brijunka – prema odluci Vlade Republike Hrvatske koristi se za protokolarne potrebe Republike Hrvatske,

3. Otočje Brijuni, Vila Jadranka - prema odluci Vlade Republike Hrvatske koristi se za protokolarne potrebe Republike Hrvatske

4. Otočje Brijuni, Kaštel - prema odluci Vlade Republike Hrvatske koristi se za protokolarne potrebe Republike Hrvatske,

5. Otočje Brijuni, Vanga - rezidencija, ribarski salon, prateći objekti- prema odluci Vlade Republike Hrvatske koristi se za protokolarne potrebe Republike Hrvatske,

6. Otočje Brijuni, Vila Galija - prema odluci Vlade Republike Hrvatske koristi se za protokolarne potrebe Republike Hrvatske,

7. Otok Hvar, Vila Kovač - prema odluci Vlade Republike Hrvatske koristi se za protokolarne potrebe Republike Hrvatske,

8. Rezidencija u Visokoj 22, Zagreb - prema odluci Vlade Republike Hrvatske koristi se za protokolarne potrebe Republike Hrvatske.

Strategijom upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine (Narodne novine, broj 76/2013) definirani su slijedeći ciljevi upravljanja, odnosno tekućeg i investicijskog održavanja rezidencijalnih objekata u vlasništvu Republike Hrvatske:

1. komercijalizacija i stavljanje u funkciju ekonomskog rasta,2. racionalno odrediti potrebe za objektima koje bi se koristile u protokolarne svrhe,3. provesti i značajne investicijske zahvate, kategorizaciju objekata i ekipiranje djelatnika na objektima.

Zakonski propisi kojima je uređivano upravljanje, odnosno tekuće i investicijsko održavanje te visina naknade rezidencijalnih objekata u vlasništvu Republike Hrvatske su:

1)Odluka Vlade Republike Hrvatske o davanju određenih nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske, kojima je do sada upravljao Ured za rezidencijalne potrebe, za upravljanje Uredu Predsjednika Republike Hrvatske i Uredu za državnu imovinu (Klasa: 940-01/01-04/02, Urbroj: 5030102-01-1 od 19. srpnja 2001.)

122

2)Odluka Vlade Republike Hrvatske o načinu i prvenstvu korištenja rezidencijalnih objekata kojima upravlja Ured za državnu imovinu (Klasa: 940-01/01-04/02, Urbroj: 5030118-01-3 od 26. srpnja 2001.)

3)Odluka Vlade Republike Hrvatske o načinu i prvenstvu korištenja rezidencijalnih objekata kojima upravlja Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom (Klasa: 373-01/04-01/03, Ur. Broj: 5030109-04-01 od 15. srpnja 2004.)

4)Odluka Vlade Republike Hrvatske o korištenju rezidencijalnih objekata u vlasništvu Republike Hrvatske (Klasa: 373-04/12-01/01; Urbroj: 5030120-12-1 od 26. srpnja 2012.)

5)Cjenik korištenja rezidencijalnih objekata (tržišna cijena za osobne potrebe)6)Cjenik korištenja rezidencijalnih objekata (tržišna cijena za službene potrebe)7)Odluka o visini naknade za korištenje rezidencijalnih objekata u vlasništvu Republike

Hrvatske (Klasa: 373-01/13-01/1; Urbroj: 536-01/04-2013-3 od 01.08.2013.)8)Uredba Vlada Republike Hrvatske donesena 11. travnja 2013.g. o određivanju štićenih

osoba, objekata i prostora te provođenju njihove zaštite i osiguranja (Narodne novine, br. 85/2008 i 86/2012) Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 11. travnja 2013. godine

9)Ugovor o poslovno tehničkoj suradnji između DUUDI-a i trgovačkog društva Državne nekretnine d.o.o.

Nekretnine na Otočju Brijuni: Bijela Vila, Vila Brijunka, Vila Jadranka, Objekt Kaštel te Otok Galija i Otok Vanga nisu zaštićeni kao pojedinačna kulturna dobra, ali se nalaze u zaštićenim prostornim međama Kulturnog krajolika otočja Brijuni, te stoga podliježu odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Narodne novine, br. 66/99., 151/2003., 157/2003., 100/2004., 87/2009., 88/2010., 61/2011., 25/2012. i 136/2012).

Vila Kovač na Hvaru nije zaštićena kao pojedinačno kulturno dobro, niti se nalazi unutar zaštićenih prostornih međa Kulturno-povijesne cjeline grada Hvara te stoga ne podliježe odredbama Zakona o očitivanju kulturnih dobara.

Državna rezidencija u Zagrebu, Visoka 22, zaštićena je kao pojedinačno kulturno dobro upisano u registar kulturnih dobara, a dio je i zaštićene Kulturno-povijesne cjeline grada Zagreba.

Republika Hrvatska u vlasništvu ima i vile koje se mogu koristiti u rezidencijalne svrhe, koje međutim nisu sistematski evidentirane, te se pokrenuo postupak sustavnog prikupljanja dokumentacije o takvim objektima. Nakon toga će se predložiti prigodni načini korištenja tih objekata u sveobuhvatnom planu privođenja svrsi s naglaskom na komercijalizaciju i s ciljem vraćanja dijela uloženih sredstava.

Tako je, na primjer, Vila Izvor na Plitvičkim jezerima dodijeljena Nacionalnom parku Plitvička jezera, međutim do danas nije stavljena u funkciju. Stoga će se za nju izraditi plan upravljanja i odrediti investicijski potencijal ovog objekta s namjerom da se sačuva od propadanja. Ova vila je zaštićena i kao pojedinačno kulturno dobro upisano u registar kulturnih dobara. Vila je trenutno u potpuno ruševnom stanju, te je nužno, nakon izrade plana upravljanja, osigurati i potrebna financijska sredstava za njezino privođenje svrsi.

Republika Hrvatska, zastupana po DUUDI-u, 21. veljače 2014. godine je sklopila Ugovor o poslovno tehničkoj suradnji s novoosnovanim društvom „Državne nekretnine“ d.o.o. , a kojim je Društvu na upravljanje predao, među ostalom imovinom, i rezidencijalne

123

objekte te diplomatsko konzularna predstavništva. Po navedenoj osnovi, Društvo će u ime Republike Hrvatske, a za svoj račun, vršiti naplatu korištenje tih objekata čime će se osigurati redovita naplata korištenja, a sredstva održavanja će se osigurati iz dijela prihoda Društva.

Obzirom da se godinama nije ulagalo u ove objekte jer u državnom proračunu nisu bila osiguravana sredstva za ovu stavku, nužno je temeljem detaljnog plana upravljanja donijeti i investicijski plan održavanja ovih objekata koji će poslužiti kao podloga za terminsko planiranje osiguranja potrebnih sredstava za obnovu i održavanje ovih objekata.

Dosadašnja neadekvatna briga o rezidencijalnim objektima te nedovoljno investicijsko održavanje tijekom godina, sustavno je dovelo do vrlo lošeg tehničkog i građevinskog stanja ovih objekata koji u nekim slučajevima ne zadovoljavaju niti minimum standarda za korištenje.

Stoga će se za sve objekte izraditi izvedba snimka postojećeg stanja koji će biti temelj za sva planirana investicijska ulaganja. Snimak postojećeg stanja naručit će se, po potebi, a temeljem javnog nadmetanja, od ovlaštene tvrtke, te će biti temelj svih budućih planiranjima. Sredstva za ove aktivnosti su osigurana u financijskim planom za 2014. godinu.

Nadalje, pojedini objekti, primjerice Vila Kovač na Hvaru te objekti na Brijunima (Bijela vila i Vila Brijunka), se ne koriste maksimalno, posebno jer je riječ o objektima vrlo velike površine (i do 3000 m2 ) koji iziskuju velike troškove svakodnevnog održavanja.

U Financijskom planu će se osigurati određena sredstva za investicijsko održavanje ovih objekata kako bi se priveli svrsi i bili prikladniji za korištenje. Obzirom na težinu zapuštenog stanja, tijekom 2014. će se provesti samo najnužniji zahvati kojima će se osigurati ispunjenje osnovnih sanitarno – higijenskih, te sigurnosnih uvjeta.

Inicirano je i provođenje svih potrebnih aktivnosti izrade sigurnosne procjene ovih objekata s detaljnim planom potrebnih mjera kako bi se osiguralo i sigurno korištenje ovih objekata, te je upućena zamolba SOA-i za prijedlogom potrebnih aktivnosti po ovom pitanju.

Osnovni cilj je omogućiti maksimalni broj dana korištenja uz redovitu naplatu troškova korištenja temeljem trenutno važećeg cjenika čime bi se financijski izdatci sveli na minimum.

Objekt u Visokoj ulici u Zagrebu se od početka 2014. koristi na mjesečnoj bazi i to tijekom cijele godine, tako da je i dnevno održavanje prilagođeno toj vrsti funkcioniranja objekta. Tijekom devet mjeseci 2013. godine se ovaj objekt koristio svega 29 dana, dok je samo u prva tri mjeseca 2014. godine korišten 11 dana. Tijekom drugog kvartala se predviđa sličan i čak pojačan intenizitet korištenja ovog objekta koje se uredno naplaćuje sukladno važećoj Odluci o visini naknada za korištenje rezidencijalnih objekata.

Svi objekti se koriste temeljem važećih Odluka i za njihovo korištenje se uredno ispostavljaju računi za naknadu troškova korištenja. Predviđeno je za kraj 2014. godine predložiti izmjenu Odluke Vlade Republike Hrvatske o korištenju rezidencijalnih objekata u vlasništvu Republike Hrvatske (Klasa: 373-04/12-01/01; Urbroj: 5030120-12-1 od 26. srpnja 2012. godine), a temeljem stvarnih postojećih troškova tekućeg održavanja i korištenja objekata. Naime, evidencijom je utvrđeno da su u 2013. godini, u razdoblju od 151 dana, korišteni svi objekti osim vile Brijunke koja je u vrlo lošem sanitarno-tehničkom stanju.

124

Osnovni cilj je što češće korištenje ovih objekata jer su oni svojom povijesnom važnošću, kulturnom vrijednošću, ali i veličinom, pogodni za različit niz programa i prigoda. Prvenstveno se to odnosi na korištenje objekata u protokolarne svrhe, ali i za održavanje sastanaka i seminara u organizaciji raznih tijela državne uprave, kao i komercijalnih događaja, a za koje Ured predsjednika Vlade Republike Hrvatske, koji odlučuje o planu korištenja, ocijeni da su društveno korisni. Na ovaj način bi i planirani radovi postali financijski isplativi, odnosno poboljšanje održavanja bi stvorilo novu vrijednost i korist, a ne, kako je do sada bio slučaj, samo trošak.

Također će se, a u skladu s politikom energetske učinkovitosti i održivosti, provesti mjere energetske obnove objekata te izrade energetskih certifikata u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Ovim ulaganjima u energetsku obnovu uštedjet će se i na tekućim troškovima, a sredstva za ove aktivnosti su već predviđena u Financijskom plana.

Plan certificiranja i energetske obnove bit će baziran na dužem vremenskom periodu, obzirom da je u portfelju 4200 nekretnina, a navedeni broj će se i povećavati. Planirani početak ovih aktivnosti je u 2014. godini, obuhvatit će cijelu 2015., a svakako će biti usuglašen s programom rada Fonda za zaštitu okoliša.

Nadalje, a obzirom na kulturni značaj ovih objekata, u suradnji s Hrvatskim restauratorskim zavodom i Ministarstvom kulture, izradit će se i plan stručnih aktivnosti potrebnih za provedbu mjera zaštite kulturnih dobara. Plan će sadržavati snimak postojećeg stanja uz prijedlog potrebnih mjera. Početkom godine su održani inicijalni sastanci s nadležnim institucijama na kojima su definirane potrebne aktvnosti za objekt u Zagrebu, dok se isto planira i za objekte na Brijunima.

U suradnji s ostalim tijelima državne uprave je započeta izrada evidencije raspoloživih objekata koji se koriste u slične svrhe, a u vlasništvu su Republike Hrvatske. Temeljem tih podataka uspostavio bi se jedinstveni sustav objedinjenog i cjelovitog pregleda korištenja objekata u razidencijalne i/ili kulturne svrhe. U konačnici bi se oformio javno dostupan registar svih objekata u vlasništvu Republike Hrvatske koji se koriste na ovaj način i u navedene svrhe.

Nakon provedene sveobuhvatne analize, izradit će se poseban Plan upravljanja rezidencijalnim objektima za službene svrhe, ali i moguće komercijalizacije nekih objekata. Plan će odobriti Predstojnik DUUDI-a, a za sve aktivnosti iz Plana će sredstva biti predviđena u Financijskom planu Društva, te neće teretiti državni proračun.

Strana diplomatska i kulturna predstavništva

Republika Hrvatska u svom vlasništvu posjeduje i nekretnine koje se koriste za potrebe stranih diplomatsko konzularnih predstavništava, a kojima upravlja i koje održava Društvo. Za razliku od rezidencija, ove nekretnine su redovito održavane i u dobrom su tehničkom stanju, te za njih nije potrebno predvidjeti veća ulaganja osim osnovnog osiguranja sredstava za pričuvu i tekuće održavanje.

Na temelju članka 48., a u svezi članka 54. Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, Predstojnik DUUDI-a donio je 18. listopada 2013. godine odluku kojom se stranim diplomatskim, trgovinskim i kulturnim

125

predstavništvima produžuju Ugovori o zakupu-najmu poslovnih i stambenih prostora u Zagrebu. Tako su Ugovori sklopljeni s Talijanskim kulturnim centrom u Zagrebu za poslovni prostor Preobraženska 4, zatim u ime Austrijskog kulturnog instituta za poslovni prostor Gundulićeva 3/1, s Francuskim institutom u Zagrebu za poslovni prostor Preradovićeva 5, s Veleposlanstvom Ukrajine u Zagrebu za vilu u Voćarskoj 52, s Veleposlanstvom Republike Italije za stambeni prostor Gornje Prekrižje 71 i s Veleposlanstvom Republike Austrije za stambeni prostor Srebrnjak 136.

U ožujku 2014. su bila i dva aktivna zahtjeva diplomatskih predstavništva Veleposlanstva Ruske Federacije i Veleposlanstva Savezne Republike Njemačke za pružanjem pomoći u pronalaženju novih prostorija, koji će biti riješeni u najkraćem mogućem roku.

U koordinaciji s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova utvrdit će se potreba uspostave reciprociteta pri korištenju ovakvih objekata i sklapanja novih ugovora, a nakon isteka trenutno važećih. Naime, Republika Hrvatska u pojedinim državama koristi objekte u vlasništvu tih država uz plaćanje komercijalne zakupnine ili čak samo troškova tekućeg korištenja. Na isti način, a temeljem reciprociteta, Republika Hrvatska bi osiguravala dodjelu i korištenje poslovnih prostora u diplomatsko-konzularne svrhe stranim predstavništvima.

Redovito će se provoditi i aktivnosti investicijskog održavanja ovih objekata, kako bi se osiguralo zadovoljstvo korisnika. Troškovi korištenja i investicijskog održavanja pokrivat će se iz proračuna Društva, cijene najma ili zakupa mijenjat će se sukladno stanju na tržištu i u dogovoru s MVEP-om.

U cilju aktitiviranja korištenja državne imovine, ponudit će se na korištenje i preostali raspoloživi objekti, a u suradnji s MVEP-om. Obzirom da ova vrsta korištenja predstavlja siguran i redovit prihod, nužno je što više objekata aktivirati na ovaj način. U tu svrhu će se napraviti revizija postojećih evidencija državnih nekretnina s namjerom izdvajanja nekorištenih objekata pogodnih za ovu namjenu koji će se ponuditi potencijalnim zainteresiranim diplomatsko-konzularnim predstavništvima.

Također u suradnji s MVEP-om, Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta te Gradom Zagrebom, tijekom 2014. godine će se započeti s riješavanjem zahtjeva Veleposlanstva Republike Francuske i Veleposlanstva Republike Njemačke, za izgradnju školske zgrade za djelovanje Francuske škole i Njemačke međunarodne škole u Zagrebu.

U tu svrhu je identificirana lokacija zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske u Gradu Zagrebu koja je prostorno planski podobna, ali je nužno riješiti imovinsko-pravne odnose s osnivačima škola u skladu sa Zakonom i/ili u koordinaciji s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova, matičnim državama, a sve ovisno o potrebi uspostave reciprociteta s Republikom Njemačkom i Republikom Francuskom za iste ili slične potrebe Republike Hrvatske u tim zemljama. Neslužbeno je najavljena i potreba pronalaska lokacije za izgradnju Američke međunarodne škole u Zagrebu i u tom će se slučaju postupati na sličan način. Nakon što navedene škole reguliraju svoj pravni status, DUUDI će istražiti mogućnost osnivanja jedinstvenog centra za sve međunarodne škole.

126

SAŽETAK UPRAVLJANJA ODNOSNO TEKUĆEG I INVESTICIJSKOG ODRŽAVANJA REZIDENCIJALNIH OBJEKATA U VLASNIŠTVU REPUBLIKE HRVATSKE


STRATEGIJE

1. što veće korištenje objekata u protokolarne svrhe ali i komercijalizacija uz naplatu.

2. provođenje snimke postojećeg stanja te temeljem iste izrada investicijskih elaborata za obnovu objekata.

3. privođenje svrsi svih objekata uz osiguranje dobrih higijensko-sanitarnih uvjeta za sigurno korištenje objekata.

4. izrada plana daljnje komercijalizacije ovih objekata i šte većeg korištenja u protokolarne svrhe.

IZMIJENE ZAKONSKOG

OKVIRA

predložiti izmjenu Odluke Vlade Republike Hrvatske o korištenju rezidencijalnih objekata u vlasništvu Republike Hrvatske (Klasa: 373-04/12-01/01; Urbroj: 5030120-12-1 od 26. srpnja 2012. godine), a temeljem stvarnih postojećih troškova tekućeg održavanja i korištenja objekata


GODINE

sustavno prikupljanje dokumentacije o objektima koji bi se mogli koristiti u rezidencijalne svrhe,

izrada posebnog plana upravljanja za rezidencijalne objekte, te vile u vlasništvu Republike Hrvatske,

izrada plana investicijskog upravljanja i obnove za period od tri godine,

osiguravanje redovite naplate korištenja, te osiguranje sredstva održavanja iz dijela prihoda,

donijeti investicijski plan održavanja svih objekata ovog tipa temeljem snimki postojećeg stanja ,

izrada sigurnosne procjene rezidencijalnih objekata s detaljnim planom potrebnih mjera,

omogućiti maksimalni broj dana korištenja uz redovitu naplatu troškova korištenja,

u suradnji s Uredom predsjednika Vlade Republike Hrvatske osigurati što češće korištenje ovih objekata jer su oni svojom povijesnom važnošću, kulturnom vrijednošću, ali i veličinom, pogodni za različit niz programa i prigoda,

u skladu s politikom energetske učinkovitosti i održivosti, provesti mjere energetske obnove objekata te izrade energetskih certifikata u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost,

osiguranje dovoljnih administrativnih kapaciteta djelatnika koji obavljaju poslove vezane uz održavanje i korištenje ovih objekata,

u suradnji s Hrvatskim restauratorskim zavodom i Ministarstvom kulture, izradit će se i plan stručnih aktivnosti potrebnih za provedbu mjera zaštite kulturnih dobara,

izrada evidencije raspoloživih objekata koji se koriste u slične svrhe, a u vlasništvu su Republike Hrvatske,

u koordinaciji s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova utvrdit će se potreba uspostave reciprociteta pri korištenju objekata za potrebe stranih diplomatsko konzularnih predstavništava i sklapanja novih ugovora,

redovito će se provoditi i aktivnosti investicijskog održavanja objekata za potrebe stranih diplomatsko konzularnih predstavništava,

ponudit će se na korištenje i preostali raspoloživi objekti za potrebe stranih diplomatsko konzularnih predstavništava, a u suradnji s MVEP-om.

127

13. Provedbe projekata javno-privatnog partnerstva

Zakonski propisi kojima je uređena provedba projekata javno-privatnog partnerstva:

1. Zakon o javno - privatnom partnerstvu (Narodne novine, broj 78/2012)2. Uredba Vlade Republike Hrvatske o provedbi projekata javno-privatnog

partnerstva (Narodne novine, broj 88/2012)3. Zakon o koncesijama (Narodne novine, broj 143/2012) 4. Zakon o javnoj nabavi (Narodne novine, broj 90/2011) vezan za postupke

dodjele ugovora o koncesijama i ugovora o javnoj nabavi5. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj 143/2012)

Zakonom o javno - privatnom partnerstvu (Narodne novine, broj 78/2012) utvrđen je postupak predlaganja i odobravanja prijedloga projekata javno - privatnog partnerstva, provedba tih projekata, sadržaj ugovora o javno - privatnom partnerstvu, te druga bitna pitanja.

Javno - privatno partnerstvo je dugoročni ugovorni odnos između javnog i privatnog partnerstva, predmet kojeg je izgradnja ili rekonstrukcija te održavanje javne građevine, u svrhu pružanja javnih usluga iz okvira nadležnosti javnog partnera.

Privatni partner od javnog partnera preuzima obvezu i rizike uz financiranje i proces gradnje. Statusno javno - privatno partnerstvo je model temeljen na ugovornom odnosu između javnog i privatnog partnera, kojim se u svrhu provedbe projekata osniva zajedničko trgovačko društvo.

Javno tijelo može dopustiti i obavljanje komercijalne djelatnosti s ciljem naplate prihoda ako je tako ugovoreno. U svrhu provedbe projekata javno - privatnog partnerstva, javni partner prenosi na privatnog pravo građenja ili mu daje koncesiju.

Ugovor o javno - privatnom partnerstvu zaključuje se u pisanom obliku na određeno razdoblje koje ne može biti kraće od pet ni duže od četrdeset godina, osim ako posebnim zakonom nije propisano duže razdoblje.

Prilikom planiranja i dogovaranja projekata javno - privatnog partnerstva tijekom 2014. godine, vodit će se, sukladno Zakonu, računa o tome da se projekti dostavljaju Agenciji za javno - privatno partnerstvo na odobrenje.

Javno privatno partnerstvo je oblik suradnje dvaju sektora u okviru koje se udruživanjem resursa i podjelom rizika postiže dodana vrijednost. Kod projekata javno - privatnog partnerstva vodit će se računa o ciljevima koji se žele postići uključivanjem privatnog sektora u isporuku javnih usluga, kao što su smanjenje ukupnih životnih troškova javnog projekta, povećanje efikasnosti trošenja javnog novca, ubrzanje raspoloživost ponude javne infrastrukture i slično.

128

U financiranju projekta dijelom sudjeluje privatni poduzetnik, a ostatak vrijednosti nadoknađuje javno tijelo iz svojeg proračuna. Relativno dugo trajanje odnosa (maksimum je do četrdeset godina) omogućuje povrat uloženih sredstava privatnom poduzetniku.

Potrebno je naglasiti da postoje određene prednosti javno - privatnog partnerstva koje se mogu iskoristiti, ali s druge strane ne treba ga smatrati instant rješenjem za razvoj infrastrukture i pružanje usluga.

Izgradnja pojedinog javnog objekta primjenom javno - privatnog partnerstva smatrat će se kao samo jedna od mogućnosti koja se može primijeniti samo kad to dopušta situacija, obilježja projekta i gdje se mogu dokazati jasne prednosti i koristi. Primjena dolazi u obzir samo ako se pokaže boljim rješenjem od, na primjer, tradicionalnih modela javne nabave.

Tijekom 2014. godine će se raditi na razvoju projekta javno-privatnog partnerstva projekta „Trg pravde“. Nakon što je na 21. sjednici održanoj 19.04.2012. Vlada Republike Hrvatske donijela Okvirni program izgradnje, dogradnje i rekonstrukcije javnih građevina prema ugovornom obliku javno-privatnog partnerstva (JPP), ukupne kapitalne vrijednosti preko 14 milijardi kuna.

Zaključkom Vlade Republike Hrvatske klasa: 022-03/13-07/244, urbroj: 50301-05/20-13-2, od 3.listopada 2013. (Narodne novine, broj: 124/2013) Vlada Republike Hrvatske zadužila je Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija za završetak postupka javnog nadmetanja za izbor Privatog partnera i nastavak provedbe projekta javno-privatnog partnerstva "Trg pravde" u Zagrebu.

Istim Zaključkom zaduženi su Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo gospodarstva i DUUDI da sudjeluju u povjerenstvu za praćenje i nadzor provedbe postupka javnog nadmetanja i sklapanja ugovora, te izboru privatnog partnera putem Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija (CEI).

Projekt "Trg pravde" ima za cilj koncentraciju zagrebačkih sudova na jednom mjestu, te se istim predviđa izgradnja oko 82.000 m² poslovnog prostora, garaže od oko 49.000 m² te popratnih sadržaja (restorana, kafića, kongresna dvorana i slično) od oko 6.103 m².

U kolovozu 2013. CEI je objavio poziv za odabir privatnog partnera za projektiranje, financiranje, rekonstrukciju, izgradnju, opremanje, održavanje i upravljanje Trgom pravde u Zagrebu po ugovornom obliku javno-privatnog partnerstva u projektu izgradnje Trga pravde u vrijednosti 1,6 milijardi kuna.

Prvi krug nadmetanja je završio 12.11.2013., a trenutno je u tijeku utvrđivanje svih bitnih parametara kojima će se detaljno odrediti sve potrebe javnog partnera, a time i tehnički standardi samog projekta kako bi se moglo krenuti u drugi krug nadmetanja.

Uloga DUUDI-a, kao člana Povjerenstva za praćenje i nadzor provedbe postupka javnog nadmetanja i sklapanja ugovora je sudjelovanje u izboru privatnog partnera, a sukladno Zaključku Vlade Republike Hrvatske.

Ujedno, DUUDI je i javni partner u ovom projektu, te će tijekom 2014. od Ministarstva pravosuđa ishoditi točne i detaljne upute o njihovim potrebama vezanim za

129

smještaj sudova u okviru ovog projekta, ostale potrebe vezane uz ovaj projekt, kao i njegovi tehnički i drugi standardi.

.SAŽETAK PROVEDBE PROJEKATA JAVNO – PRIVATNOG PARTNERSTVA


GODINE

izgradnja pojedinog javnog objekta primjenom javno - privatnog partnerstva smatrat će se kao samo jedna od mogućnosti koja se može primijeniti samo kad to dopušta situacija, obilježja projekta i gdje se mogu dokazati jasne prednosti i koristi

sustavni rad i administrativna podrška na razvoju projekta javno-privatnog partnerstva projekta „Trg pravde“

130

14. Godišnji plan vođenja registra državne imovine

Strategijom upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine (Narodne novine, broj 76/2013) definirani su slijedeći ciljevi vođenja registra državne imovine:

19. uvid u opseg i strukturu imovine u vlasništvu Republike Hrvatske, 20. nadzor nad stanjem imovine u vlasništvu Republike Hrvatske, 21. kvalitetnije i brže donošenje odluka o upravljanju imovinom,22. praćenja koristi i učinaka upravljanja imovinom.

Kao jedan od ključnih srednjoročnih ciljeva u Strategiji je navedeno: temeljem objavljenog Središnjeg registra državne imovine s dodacima, ostvariti internetsku dostupnost odluka o upravljanju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske i u vlasništvu lokalne samouprave, te donijeti propise za procjenu i procijeniti tu imovinu koju je nužno iskazati u državnom knjigovodstvu i u knjigovodstvima lokalne samouprave, a sve u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardima.

Zakonski propisi kojima je uređeno vođenje registra državne imovine:


2. Uredba o registru državne imovine (Narodne novine, broj 55/2011)

Osnovni cilj tijekom 2014. godine je nastaviti izradu evidencije državne imovine te pratiti tijek procesa raspolaganja i upravljanja svim pojavnim oblicima državne imovine.

Uz pojavne oblike imovine koji se već vode u registru nužno je identificirati nositelje ostalih pojavnih oblika državne imovine, kao i zakonodavni okvir temeljem kojeg se raspolaže tim oblicima imovine, kako bi se sva državna imovina bila evidentirana u jedinstvenom registru.

Naime, jedinstveni središnji registar državne imovine do 15. siječnja 2014. nikada nije bio u potpunosti funkcionalno uspostavljen i javno objavljen. Upravo zbog toga se još uvijek ne može sa sigurnošću definirati kojom i kolikom imovinom raspolaže Republika Hrvatska, te kolika je njezina ukupna vrijednost.

U postojećem načinu, imovina se evidentira na više mjesta i o njenoj uporabi odlučuje više subjekata zbog čega izostaje cjelovitost evidentiranja u jedinstvenoj bazi i odgovornost za učinkovitost uporabe pojedinog oblika imovine u vlasništvu Republike Hrvatske.

Iz ovoga proizlazi da je ključna smjernica vođenja registra, stvaranje pretpostavki za razvidan i učinkovit sustav odlučivanja u vezi raspolaganja državnom imovinom kroz prihvatljive modele upravljanja, definiranje poslovnih procesa, oblikovanje sustava izvještavanja i nadzora, pri čemu se uvažava različitost pojavnih oblika imovine, vlasništva i vrijednosti.

131

Time se želi postići povećanje efikasnosti upravljanja državnom imovinom, redovito dopunjavati registar državne imovine, te institucionalno ojačati sustav kroz implementaciju budućeg jedinstvenog transparentnog sustava upravljanja državnom imovinom koji će imati značajne učinke u budućnosti na gospodarski razvoj i rast države, ali i na standard hrvatskih građana.

Iako se na popisivanju imovine radi još od 1993. godine, tek je u prosincu 2010. godine, proglašenjem Zakona o upravljanju državnom imovinom (Narodne novine, br. 145/2010. i 70/2012.), uređena uspostava i vođenje registra državne imovine, a tematika je detaljnije razrađena Uredbom o registru državne imovine (Narodne novine, broj 55/2011.) koja je još uvijek na snazi.

Registar državne imovine smješten je na serverima DUUDI-a. Baza i Intranet aplikacija registra ustrojeni su prema gore navedenoj Uredbi. Izrađen je model baze i aplikacija registra za unos podataka pristiglih od drugih obveznika, te uspostavljene procedure za punjenje pristiglih podataka od vanjskih obveznika koji su temeljem opisa sloga za dostavu podataka svoje podatke dostavljali u registar imovine.

Stupanjem na snagu Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 94/2013) procedure za rad s obveznicima registra i unosom podataka su ostale nepromijenjene.

Tablica 1: Stanje registra imovine na 25.03.2014. godinePopis nekretnina:

Rbr. Vrsta nekretnine Broj

1. rezidencijalni objekt ili vila 24 2. nema podataka 505

3.

nekretnina koja se koristi za potrebe očuvanja suverenosti, neovisnosti, te obrane teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske 631

4.nekretnina koju koristi tijelo državne uprave 1.227

5.građevinsko zemljište i građevina 3.647

6. poljoprivredno zemljište 3.033 7. poslovni prostor 9.036 8. stambeni objekt 27.790 9. javno vodno dobro 41.813 10. šuma i šumsko zemljište 298.591

UKUPNO 386.297

Popis dionica: 454 stavakaPopis poslovnih udjela: 240 stavaka

132

Razni strateški dokumenti će se izrađivati temeljem podataka pribavljenih od realnih nositelja koji u svojoj nadležnosti upravljaju pojedinim pojavnim oblikom državne imovine, te će se temeljem tako dobivenih podataka izrađivati objedinjeni dokumenti koji će poslužiti kao podloga temeljem koje će se izrađivati strategije, analize i izvješća, a sve sukladno važećem zakonskom okviru.

U odnosu na važeću Uredbu o registru, najvažnija promjena u sustavu registra imovine je ta da će obveznici sami puniti, odnosno ažurirati registar, dok je do sada praksa bila da se podaci dostavljaju bivšoj Agenciji za upravljanje državnom imovinom (AUDIO) koja je zatim te podatke unosila u sustav.

Nastavno na navedeno prioritetni aktivnosti tijekom 2014. su:1. svaki obveznik registra određuje osobu ovlaštenu za pristup i rad na informacijskom

sustavu središnjeg registra, 2. izraditi novu Uredbu o registru imovine3. knjiženje imovine Republike Hrvatske u državnom knjigovodstvu, uključujući i

potraživanja države4. usporedba registra imovine u vlasništvu Republike Hrvatske sa stvarnim stanjem na

terenu kao najzahtjevniji dio posla i zadnja faza

Važno je naglasiti da javnom objavom registar nije gotov ili dovršen. Imovina je promjenjiva kategorija, Republika Hrvatska konstantno stječe nove oblike imovine, dok drugima dalje raspolaže darovanjem, prodajom i slično, te se stanje mijenja doslovno na dnevnoj razini.

Ostale aktivnosti tijekom 2014. godine su: postojeći registar državne imovine je objavljen, odnosno javno dostupan, sukladno

odredbama Uredbe o registru državne imovine (Narodne novine, broj 55/2011), te je stoga nužno, do donošenja nove Uredbe, završiti cjelokupnu evidenciju u skladu s trenutno važećom Uredbom

izraditi novu Uredbu o registru državne imovine sukladno trenutno važećem zakonodavnom okviru (važeća Uredba o registru definira slijedeće pojavne oblike državne imovine: dionice i poslovni udjeli, rezidencijalni objekti ili vile, nekretnine koje se koriste za potrebe očuvanja suverenosti, neovisnosti, te obrane teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske, nekretnine koje koriste tijela državne uprava, građevinska zemljišta i građevine, poljoprivredno zemljište, poslovni prostori, stambeni objekti, javno vodno dobro i šuma i šumsko zemljište, a novi Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske i Strategija upravljanja državnom imovinom definiraju 36 pojavnih oblika državne imovine kojima će se proširiti postojeći obuhvat registra sa slijedećim oblicima: turistička zemljišta, pomorsko dobro, luke i marine, epikontinentalni pojas, štedni ulozi, zlatne poluge, oduzeta imovina stečena kaznenim djelima i prekršajem, elekronička komunikacijska infrastruktura i druga povezana oprema, patenti ustupljeni Republici Hrvatskoj i licencije, potraživanja prema drugim državama, fizičkim i pravnim osobama, službena vozila, plovila i zrakoplovi i drugo)

utvrditi i identificirati koji od gore navedenih 36 pojavnih oblika državne imovine (npr. vrsta nekretnina-poljoprivredno zemljište, turističko zemljište itd.) je u nadležnosti pojedinog zakonskog ovlaštenika te od njih prikupiti podatke

133

propisati sadržaj, način vođenja, način i oblik dostavljanja podataka o imovini u vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno proširiti postojeći obrazac za dostavu podataka obveznika registra

prikupljene podatke evidentirati u registru državne imovine sukladno Uredbi Ministarstva financija o knjigovodstvenoj evidenciji i financijskom izvještavanju Državne riznice (novo klasificiranje i standardizaciju imovine u vlasništvu Republike Hrvatske)

uspostaviti elektroničku vezu s registrima imovine svakog od obveznika povezati s ostalim registrima, kao npr. s Nacionalnom infrastrukturom prostornih

podataka (NIP) i GEOPORTAL-om. Ključno je da sustav bude procesno i podatkovno povezan s ostalim vanjskim sustavima, kao što su katastar (posjednici, katastarska čestica), zemljišne knjige (vlasnici, zemljišno knjižna čestica), prostornim jedinicama (županija, grad,općina, ulica, kućni broj) i registrima kao što je OIB, te da može razmjenjivati podatke

uspostaviti e-servis u svrhu razmjene podataka i povezivanja između institucija koje su nadležne za podatke (ministarstvo nadležno za financije, ministarstvo nadležno za upravu, ministarstvo nadležno za unutarnje poslove)

kontinuirano poduzimati radnje na prikupljanju relevantnih i zakonom priznatih podataka iz različitih izvora (CERP, strateška trgovačka društva, resorna ministarstva, itd.) radi popunjavanja registra državne imovine, odnosno baze podataka kako bi se ostvarili trajni podaci i vodili na jednoobrazan način

nakon promjene postojećeg obrasca isti uputiti svim obveznicima dostave podataka u registar imovine. Inzistirati kod obveznika na primjeni Uputa o priznavanju, mjerenju i evidentiranju imovine u vlasništvu Republike Hrvatske izdanoj od Ministarstva financija. Posebno inzistirati na procjeni vrijednosti imovine, kako bi se imovine mogla osim u registru državne imovine iskazati i u bilanci države

jedan od većih obveznika dostave podataka u registar imovine je Agencija za poljoprivredno zemljište. Do sada smo od njih dobili malo podataka i to samo za područje grada Zagreba. Nakon kontakta s Agencijom, rečeno je da imaju značajnih problema s elektroničkim vođenjem podataka koje dobivaju iz županija. Treba inzistirati na poboljšanju tog stanja jer agencija ima podatke o vrijednim poljoprivrednim resursima Republike Hrvatske

postaviti pitanje upisa vlasnika u zemljišnim knjigama, a vezano za izradu bilance Republike Hrvatske, jer dio obveznika se upisuje kao titular vlasništva (npr. Hrvatske šume ili upisuju pojedina ministarstva ili ostala tijela kao recimo Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje)

izraditi detaljan projekt IUSDIO (Informacijski sustav upravljanja državnom imovinom) kojim bi se osiguralo integracija, korištenje i održavanje svih komponenti sustava koji bi se koristili u upravljanju imovinom Republike Hrvatske, (omogućavanje obveznika registra imovine za online pristup, te unošenje i izmjenu podataka, povezivanje baze podataka registra s drugim bazama (zemljišne knjige e-izvadak, DGU). Napravljen je okvirni projekt IUSDIO, te okvirna procjena vrijednosti projekta je 4.000.000 kn. Navedeni iznos bi trebalo uvrstiti u proračun za iduću godinu, kao i vidjeti mogućnost da se taj projekt sufinancira iz fondova EU

internet stranice DUUDI-a prilagoditi mogućnosti online objave odluka o raspolaganju državnom imovinom

134

SAŽETAK VOĐENJA REGISTRA DRŽAVNE IMOVINE


STRATEGIJE

1.uvid u opseg i strukturu imovine u vlasništvu Republike Hrvatske, 2.nadzor nad stanjem imovine u vlasništvu Republike Hrvatske, 3.kvalitetnije i brže donošenje odluka o upravljanju imovinom,4.praćenja koristi i učinaka upravljanja imovinom.

IZMIJENE ZAKONSKOG

OKVIRA

Izrada nove uredbe o registru državne imovine


GODINE

postojeći registar državne završiti do donošenja nove Uredbe utvrditi i identificirati koje od 36 pojavnih oblika državne

imovine (npr. vrsta nekretnina-poljoprivredno zemljište, turističko zemljište itd.) je u nadležnosti pojedinog zakonskog ovlaštenika te od njih prikupiti podatke

propisati sadržaj, način vođenja, način i oblik dostavljanja podataka o imovini u vlasništvu Republike Hrvatske

prikupljene podatke evidentirati u registru državne imovine sukladno Uredbi Ministarstva financija o knjigovodstvenoj evidenciji i financijskom izvještavanju Državne riznice (novo klasificiranje i standardizaciju imovine u vlasništvu Republike Hrvatske)

uspostaviti elektroničku vezu s registrima imovine svakog od obveznika

povezati s ostalim registrima, kao npr. s Nacionalnom infrastrukturom prostornih podataka (NIP) i GEOPORTAL-om.

uspostaviti e-servis u svrhu razmjene podataka i povezivanja između institucija koje su nadležne za podatke (ministarstvo nadležno za financije, ministarstvo nadležno za upravu, ministarstvo nadležno za unutarnje poslove)

kontinuirano poduzimati radnje na prikupljanju relevantnih i zakonom priznatih podataka iz različitih izvora

nakon promjene postojećeg obrasca isti uputiti svim obveznicima dostave podataka u registar imovine.

postaviti pitanje upisa vlasnika u zemljišnim knjigama, a vezano za izradu bilance Republike Hrvatske

izraditi detaljan projekt IUSDIO (Informacijski sustav upravljanja državnom imovinom) kojim bi se osiguralo integracija, korištenje i održavanje svih komponenti sustava koji bi se koristili u upravljanju imovinom Republike Hrvatske

internet stranice DUUDI-a prilagoditi mogućnosti online objave odluka o raspolaganju državnom imovinom

135

15. Godišnji plan postupaka vezanih uz savjetovanje sa zainteresiranom javnošću i pravo na pristup informacijama

koje se tiču upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske

Strategijom upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine (Narodne novine, broj 76/2013) definirani su slijedeći ciljevi vezanih uz savjetovanje sa zainteresiranom javnošću i pravo na pristup informacijama koje se tiču upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske:

1. potrebno je formirati lako i besplatno dostupno informatičko prostranstvo na kojem će se objavljivati svi propisi, te sve transakcije s imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske i u vlasništvu lokalne samouprave.

2. organizirati učinkovitije i transparentno korištenje imovine u vlasništvu Republike Hrvatske s ciljem stvaranja novih vrijednosti i ostvarivanja veće ekonomske koristi.

Zakonski propisi kojima je uređeno postupanje vezano uz savjetovanje sa zainteresiranom javnošću i pravo na pristup informacijama koje se tiču upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske:

1. Strategija upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine (Narodne novine, broj 76/2013)


3. Zakon o pravu na pristup informacijama (Narodne novine, broj 25/2013)4. Zakon o medijima (Narodne novine, br. 59/2004, 84/2011 i 81/2013)

Sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama (Narodne novine, broj 25/2013.), DUUDI na svojoj internetskoj stranici (www.duudi.hr), između ostalog, objavljuje:

1. zakone i ostale propise, opće akte i odluke koje donosi – po objavi u Narodnim novinama,

2. nacrte zakona i drugih propisa te općih akata koje donosi u svrhu provedbe savjetovanja sa zainteresiranom javnošću – sukladno Planu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću,

3. godišnje planove, programe, strategije, upute, izvještaje o radu, financijska izvješća – na godišnjoj razini u kategorijama „Proračun DUUDI“, „Strateški dokumenti“ i ostalo,

4. zapisnike i zaključke sa službenih sjednica tijela javne vlasti i službene dokumente usvojene na tim sjednicama, te informacije o radu formalnih radnih tijela iz njegove nadležnosti – nakon državnih sjednica u kategoriji „Povjerenstva VRH“,

5. raspoložive registre i baze podataka, te informacije o registrima i bazama podataka iz nadležnosti DUUDI-a – redovito ažuriranje Registra državne imovine kojem se pristupa putem stranice DUUDI-a.

Redovitom i kontinuiranom proaktivnom objavom, javnosti se omogućava uvid u rad DUUDI-a, te se povećava transparentnost i učinkovitost cjelokupnog sustava upravljanja državnom imovinom.

136

http://www.duudi.hr/

Javnosti je na raspolaganju i službenica za informiranje koja ih u zakonskom roku informira o svim aktivnostima i podacima vezanim uz državnu imovinu temeljem upućenog Zahtjeva za pristup informacijama.

Sudionici javnosti moći će se putem internet stranice pretplatiti na newsletter DUUDI-ja putem kojeg će izravno putem emaila dobivati sve novosti, otvorene natječaje i ostale informacije vezane uz rad DUUDI-a.

Jednom u dva mjeseca će se i s predstavnicima medija održati neformalni brifing tijekom kojeg će se proći plan aktivnosti za sljedeće mjesece te dati najrelevantnije informacije i dogovoriti na njihova direktna pitanja.

Strateško je opredjeljenje Republike Hrvatske omogućiti dostupnost svih javnih podataka vezanih uz imovinu u njezinu vlasništvu. U prethodno je detaljnije razrađena objava odluka o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, a bitno je naglasiti i da će se Registar državne imovine ažurirati sukladno donesenim odlukama o prodaji, darovanju, prijenosu vlasništva i slično za svaki od oblika imovine. Na ovaj način će javnost biti upoznata i moći će pratiti sve transakcije i aktivnosti vezane za pojedine oblike imovine.

Službenica za informiranje se redovito bavi i unapređenjem načina obrade dokumenata, njihovim razvrstavanjem, čuvanjem i već ranije spomenutim objavljivanjem kako bi što jednostavnije i kvalitetnije bili dostupni široj javnosti.

Tijela državne uprave, trgovačka društva u kojima Republika Hrvatska ima većinsko vlasništvo u dionicama i/ili udjelima, te pravne osobe s javnim ovlastima imaju jednaku obvezu poštivanja načela javnosti, kao i obvezu proaktivnog informiranja sudionika javnosti.

Ta obveza uključuje poštivanje i rad u skladu s pravilima i kriterijima upravljanja i raspolaganja državnom imovinom definiranih propisima i drugim aktima, te redovitu koordinaciju s DUUDI-om prije raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske.

Nadalje, upravljanje imovinom koja im je dana na raspolaganje ili je u njihovom vlasništvu mora biti u skladu sa Strategijom upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine (Narodne novine, broj 76/2013.), te ovim Planom upravljanja.

Nužno je da redovito informiraju DUUDI, ali i javnost, o aktivnostima koje uključuju upravljanje i raspolaganje državnom imovinom, te da javno objavljuju najvažnije odluke o tim procesima. Također moraju poštivati obvezu punjenja i ažuriranja Registra državne imovine sukladno uputama Ureda.

DUUDI će koordinirati, ali i nadzirati ove aktivnosti, ukazivati na nepravilnosti i načine poboljšanja prakse rada, ali i sankcionirati nepravilnosti sukladno zakonskim mogućnostima.

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave zbog ustavnopravne zaštite svog statusa imaju autonomiju rada i odlučivanja, uključujući i kod aktivnosti vezanih za imovinu. Bez obzira na to, strateška je smjernica budućih aktivnosti Ureda osigurati i da jedinice

137

lokalne i područne (regionalne) samouprave u svojim dokumentima provode nacionalnu Strategiju vezanu za državnu imovinu.

Poželjno bi bilo i da jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave učine javno dostupnim svoje registre imovine, kako bi se efikasnije i brže rješavali njihovi zahtjevi za korištenjem ili darovanjem nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske, te mnogo važnije – kako bi sva imovina u Hrvatskoj bila evidentirana, a podaci o njoj javno dostupni svim građanima. Time bi se u potpunosti ispunila obveza informiranja javnosti, te omogućila najviša razina transparentnosti djelovanja.

U cilju transparentnog upravljanja državnom imovinom i obavještavanja javnosti, ovaj Plan objavit će se na web stranicama DUUDI-a te će zainteresirana javnost moći uputiti svoje primjedbe na e-mail: [email protected].

SAŽETAK POSTUPAKA VEZANIH UZ SAVJETOVANJE SA ZAINTERESIRANOM JAVNOŠĆU I PRAVO NA PRISTUP INFORMACIJAMA KOJE SE TIČU

UPRAVLJANJA I RASPOLAGANJA IMOVINOM U VLASNIŠTVU REPUBLIKE HRVATSKE


STRATEGIJE

potrebno je formirati lako i besplatno dostupno informatičko prostranstvo na kojem će se objavljivati svi propisi, te sve transakcije s imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske i u vlasništvu lokalne samouprave.

organizirati učinkovitije i transparentno korištenje imovine u vlasništvu Republike Hrvatske s ciljem stvaranja novih vrijednosti i ostvarivanja veće ekonomske koristi.


GODINE

redovita objava svih dokumenata upravljanja državnom imovinom na internet stranici www.duudi.hr

jednom u dva mjeseca će se s predstavnicima medija održavati neformalni brifing

unapređenje načina obrade dokumenata, njihovim razvrstavanjem, čuvanjem i objavljivanjem kako bi što jednostavnije i kvalitetnije bili dostupni široj javnosti

138

http://www.duudi.hr/

Documents

PLAN UPRAVLJANJA DRŽAVNOM IMOVINOM · Web viewPlan upravljanja i raspolaganja imovinom Republike Hrvatske na prijedlog Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom donosi Vlada