Registrovan: Osnovni sud Banja Luka br. 1-11135-00 @iro ra~un:

Mati~ni broj: 1921541 3389002202637210 UniCredit Bank

JIB: 4400872220006 1941060304900145 Pro credit

banka

Zavod za zaštitu na radu

Zavod za zaštitu od požara

Zavod ekologije i rudarstva

Zavod za tehničku kontrolu liftova

Put srpskih branilaca 15 H 78000 BANJA LUKA Е-mail: vzastita@blic.net.

Tel: 051 366 046

Fax: 051 366 047

PLAN UPRAVLJANJA ŽIVOTNOM SREDNOM I

PROCJENA UTICAJA NA DRUŠTVO Zahtjev za prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu

PROJEKTA RAZVOJA NAVODNJAVANJA NA PODRUČJU NASELJA

SKELANI, OPŠTINA SREBRENICA

Banja Luka, avgust 2019.god

PREDMET

Plan upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo

projekta razvoja navodnjavanja na području naselja Skelani, opština

Srebrenica

NARUČILAC IZRADE

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike

Srpske / Jedinica za koordinaciju poljoprivrednih projekata

NOSILAC IZRADE

„ViZ-Zaštita“d.o.o. Banja Luka

BROJ PROTOKOLA

RADNI TIM

Vesna Janković, dipl. inž. tehn.

Nada Kapor, dipl.inž.rud.

Željka Makivić, dipl.inž.tehn.

Vlado Kerkez, dipl.biol.

Dragica Batinić, dipl.inž.maš.

Dr Zorca Golić, dipl.ing.polj.

Direktor:

______________

Dr Zoran Janković dipl.inž.tehn.

SADRŽAJ

1. UVOD ................................................................................................................................................... 7

1.2.Cilj procjene socijalnih i ekoloških uticaja ..................................................................................... 8

2. OPIS PROJEKTA, LOKACIJE, NAMJENE I VELIČINE ...................................................................... 8

2.1. Opis lokacije projekta .................................................................................................................... 8

2.2. Istorija razvoja poljoprivredne proizvodnje ................................................................................. 12

2.3. Opis prethodno korištenih sistema za navodnjavanje .................................................................. 13

2.4. Potrebe za vodom ......................................................................................................................... 14

2.5. Оpis prijedloga novog sistema za navodnjavanje ........................................................................ 17

2.6. Način korištenja i održavanje sistema za navodnjavanje ............................................................. 23

3. OPIS MOGUĆIH UTICAJA PROJEKTA NA ŽIVOTNU SREDINU.................................................. 23

3.1. Opis životne sredine na koju projekat može imati uticaj ............................................................. 23

3.2. Opis mogućih uticaja projekta na životnu sredinu ....................................................................... 39

4. OPIS PREDVIĐENIH MJERA ZA SPREČAVANJE, SMANJIVANE I OTKLANJANJE ŠTETNIH

UTICAJA .................................................................................................................................................... 58

4.1 Plan mjera za prevenciju/ublažavanje ekoloških uticaja .............................................................. 58

4.2. Plan praćenja stanja životne sredine ............................................................................................ 71

5. KRATAK PREGLED ALTERNATIVA KOJE JE NOSILAC PROJEKTA RAZMATRAOI

NAVOĐENJE RAZLOG ZA IZABRANO RJEŠENJE, S OBZIROM NA UTICAJE NA ŽIVOTNU

SREDINU ................................................................................................................................................... 78

6. IZVOD IZ PLANSKOG AKTA ............................................................................................................. 84

7. INFORMACIJE O MOGUĆIM TEŠKOĆAMA NA KOJE JE NOSILAC PROJEKTA NAIŠAO PRI

PRIKUPLJANJU PODATAKA ................................................................................................................. 84

8.NETEHNIČKI REZIME ......................................................................................................................... 84

9.ANALIZA POTREBE ZA JAČANJEM KAPACITETA I OBUKOM .................................................. 90

10.PREGLED POTREBA ZA DOZVOLAMA ......................................................................................... 91

11. ANALIZA O OPCIJAMA SPREMNOSTI U SLUČAJU INCIDENTNIH SITUACIJA .................... 93

12. PLAN UPRAVLJANJA OTPADOM ................................................................................................... 93

12.1.UPRAVLJANJE OTPADOM U FAZI IZGRADNJE ................................................................ 94

12.2. UPRAVLJANJE OTPADOM U FAZI KORIŠTENJA ............................................................. 97

ZAKONSKA REGULATIVA .................................................................................................................. 101

PRILOZI ................................................................................................................................................... 102

POPIS TABELA

Tabela br.1: Površine predviđene za navodnjavanje u naselju Skelani

Tabela br.2: Predviđena struktura poljoprivredne proizvodnje u budućnosti

Tabela br.3: Srednja mjesečna maksimalna temperatura vazduha T maks (oC)

Tabela br.4: Srednja mjesečna minimalna temperatura vazduha (oC)

Tabela br.5: Insolacija (h/dan)

Tabela br.6: Relativna vlažnost vazduha ( % )

Tabela br.7: Brzina vjetra (m/s)

Tabela br.8: Sumarne mjesečne padavine (mm/mjes)

Tabela br.9: Referentna evapotranspiracija –ETo (mm/dan) za period od 1991 do 2017.god.

Tabela br.10: Migracije stanovništva po godinama

Tabela br.11: Klasifikacija zemljišta po sektorima svojine

Tabela br.12: Broj registrovanih poljoprivrednih gazdinstava

Tabela br. 13: Broj parcela koje su obuhvaćene Projektom

Tabela br.14: Pregled parcela objekata sistema navodnjavaja koje će biti predmet trajne

eksproprijacije

Tabela br.15: Pregled parcela koje presijeca trasa cjevovoda i koje će biti predmet privremene

eksproprijacije

Tabela br. 16: Plan mjera za prevenciju/ublažavanje uticaja na životnu sredinu

Tabela br. 17: Plan praćenja stanja životne sredine

Tabela br.18: Instrumenti potrebni u skladu sa procedurama Svjetske banke i zakonima

Republike Srpske

Tabela br.19: Klasifikacija otpada koji se javlja u toku izgradnje

Tabela br.20: Klasifikacija otpada koji se javlja u toku korištenja sistema navodnjavanja

POPIS SLIKA

Slika br.1: Lokacija projekta razvoja navodnjavanja u naselju Skelani, opština Srebrenica

Slika br. 2: Stari zasad voća na obalama rijeke Drine na lokalitetu Peći

Slika br. 3: Proizvodnja povrća u plasteniku na lokalitetu Peći

Slika br. 4: Plastenička proizvodnja povrća na lokalitetu Skelansko polje

Slika br. 5: Zasad maline na lokalitetu Skelansko polje

Slika br.6 : Zasad maline na lokalitetu Bujakovića rijeka

Slika br.7: Površina pod žitaricama na lokalitetu Bujakovića rijeka

Slika br.8: Zasad maline na lokalitetu Crvičko polje

Slika br.9: Površina pod kukuruzom na lokalitetu Crvičko polje

Slika br.10: Okućnica sa plastenikom i zasad maline na lokalitetu Crvičko polje

Slika br. 11: Rezultati proračuna referentne evapotranspiracije (ETo) za prosječnu godinu na

području Bajne Bašte

Slika br.12: Potrebe za vodom u prosječnoj i fiktivnoj sušnoj godini povratnog perioda 5 godina

Slika br.13: Pregledna situacija sistema za navodnjavanje(„Varijanta B“)

Slika br.14: Hidrogeološka karta šireg područja istraživanja

Slika br.15: Tipovi zemljišta u projektnom području po FAO klasifikaciji

Slika br.16: Satelitski snimak lokacije Arheološkog nalazišta Skelani

Slika br.17: Pregledna situacija „Varijanta A“ sistema za navodnjavanje

Slika br.18: Pregledna situacija „Varijanta C“ sistema za navodnjavanje

1. UVOD

Nadležne institucije Bosne i Hercegovine (BiH) su u junu 2008. godine zatražila od Svjetske

banke (SB) da razmotri mogućnost finansiranja projekta Razvoj sistema navodnjavanja (engl.

IDP).

Opšti cilj projekta je da se poboljša profitabilnost i produktivnost poljoprivredne proizvodnje

unaprjeđenjem načina upravljanja vodama i modernizacijom sistema navodnjavanja. Cilj

projekta će biti dostignut putem:

- investicija u rehabilitaciju i modernizaciju struktura za navodnjavanje i odvodnjavanje,

- jačanja institucionalnih kapaciteta u javnom i privatnom sektoru putem organizacije i

obučavanja korisnika voda te proširenja usluga sistema i

- izrade studija izvodivosti i idejnih rješenja za drugi krug prioritetnih investicija.

Projekat se provodi u oba entiteta, Federaciji BiH (FBiH) i Republici Srpskoj (RS), te Brčko

Distriktu (BD)

Projekat se sastoji iz 3 komponente:

Komponenta 1: Investicije u infrastrukturu za navodnjavanje i odvodnju (80-90%troškova

projekta). Kroz ovu komponentu će se finansirati infrastrukturni radovi na izvođenju sistema

navodnjavanja i odvodnje kroz nekoliko pod-projekata.

Komponenta 2: Institucionalno jačanje i savjetodavne usluge za navodnjavanje (10-20%

troškova projekta). Kroz ovu komponentu finansiraće se institucionalno jačanje uspostavljanje i

jačanje Udruženja korisnika voda i jačanje ministarstava, opština i kantona učesnika projekta za

implementaciju novih sektorskih politika i odgovarajuće upravljanje vodnim resursima i

navodnjavanjem.

Komponenta 3: Potpora implementaciji projekta, monitoring i evaluacija. Ova komponenta

obuhvata troškove upravljanja projektom uključujući alate za praćenje i ocjenu, audit,

upravljački informacioni sistem, trening i uredsku i mobilnu opremu. Narodna skupština Republike Srpske je na Dvadeset prvoj sjednici, održanoj 1. novembra 2012.

godine, donijela odluku o prihvatanju zaduženja prema Svjetskoj banci - Međunarodnoj

asocijaciji za razvoj (International Development Association-IDA) za realizaciju Projekta

izgradnje sistema za navodnjavanje (Irrigation Development Project IDP). Projekat provodi

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, preko Jedinice za

koordinaciju poljoprivrednih projekata (APCU), u saradnji sa Ministarstvom finasija Republike

Srpske.

Cjelokupni projekat razvoja sistema navodnjavanja je prema operativnoj politici OP 4.01

Svjetske banke koja se odnosi na procjenu ekoloških uticaja klasificiran kao projekat B

kategorije. Ovaj plan upravljanja životnom sredinom i procjene uticaja na društvo odnosi se na

Projekat razvoja navodnjavanja na području naselja Skelani, opština Srebrenica. Osnova za

izradu ovog plana bilo je Idejno rješenje razvoja navodnjavanja na području naselja Skelani,

opština Srebrenica1. U skladu sa zahtjevima Svjetske banke plan treba da sadrži analizu

ekoloških i socijalnih uticaja predložene šeme navodnjavanja. Sa druge strane u skladu sa

odredbama Pravilnika o projektima za koje se sprovodi procjena uticaja na životnu sredinu i

kriterijumima za odlučivanje o potrebi sprovođenja i obimu procjene uticaja na životnu sredinu

(„Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 124/12 ) za ovakve projekte neophodna je prethodna

procjena uticaja na životnu sredinu.

Obzirom na navedeno, ovaj dokument je urađen kako bi svojim sadržajem zadovoljio i procedure

Svjetske banke i legislativu Republike Srpske u postupku podnošenja zahtjeva za prethodnu

procjenu uticaja na životnu sredinu.

1.2.Cilj procjene socijalnih i ekoloških uticaja

Cilj izrade Plana upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo projekta razvoja

navodnjavanja na području naselja Skelani, opština Srebrenica je da se:

- analizira trenutno važeći zakonski okvir relevantan za projekte izgradnje sistema

navodnjavanja,

- analiziraju raspoloživi podaci o stanju životne sredine i socijalni uslovi koji su prisutni

na razmatranom terenu,

- identifikuju mogući negativni i pozitivni uticaji projekta na životnu sredinu, kao i

socijalni uticaji projekta i predlože mjere za ublažavanja,

- predloži program praćenja stanja životne sredine i socijalnih kretanja na području

realizacije projekta

- izradi smjernice za ekološki prihvatljive građevinske prakse i

- pomogne u interinstitucionalnoj koordinaciji i procesu javnih / NGO rasprava.

2. OPIS PROJEKTA, LOKACIJE, NAMJENE I VELIČINE

2.1. Opis lokacije projekta

Projektno područje nalazi se na teritoriji opštine Srebrenice, u jugoistočnom dijelu opštine u

mjesnoj zajednici Skelani. Površine predviđene za navodnjavanje su ograničene sa južne i

istočne strane rijekom Drinom i protežu se ka padinama planine Osat do nadmorske visine od

300 m.n.m, koja predstavlja i gornju visinsku granicu navodnjavanja na ovom području.

Područje planiranog sistema navodnjavanja se prostire na lijevoj obali rijeke Drine od HE

„Bajina Bašta“, pa nizvodno do granice sa opštinom Bratunac u dužini od cca. 22 km. Planirani

1 “Zavod za vodoprivredu“d.o.o. Bijeljina i Institut za hidrotehniku i vodnoekološko inžinjerstvo, Univerzitet u Beogradu-Građevinski fakultet

lokaliteti su smješteni u pojasu između 210 m.n.m i 300 m.n.m i pretežno su istočne i jugoistočne

orijentacije.

Projektom su obuhvaćeni sljedeći lokaliteti: Peći, Skelansko polje, Bujakovića rijeka, Crvičko

polje.

Slika br.1: Lokacija projekta razvoja navodnjavanja u naselju Skelani, opština Srebrenica

Područje projekta zauzima bruto površinu od 1.106 ha i neto površinu od 633 ha (tabela br.1).

Tabela br.1: Površine predviđene za navodnjavanje u naselju Skelani

Lokalitet Bruto površina

(ha)

Neto površina (ha)

Peći 237 90

Skelansko polje 344 240

Bukovička Rijeka 261 150

Crvičko polje 264 153

UKUPNO 1.106 633

Na predmetnim lokalitetima teren je ravan. Osim poljoprivredne proizvodnje i proizvodnih

objekata namjenjenih za poljoprivrednu proizvodnju (hladnjače), drugi proizvodni objekti na

predmetnom području nisu prisutni.

Lokalitet Peći

Lokalitet Peći je najuzvodniji i površinski najmanji lokalitet koji je obuhvaćen projektom. Ovaj

lokalitet obuhvata dio zaseoka Donje Peći i Barakovići. Na području Peći nalazi se dosta manje

obradivih površina i primjećena je poljoprivredna proizvodnja u slabom obimu. Ovaj lokalitet

slabo je nasljen. Prisutni su stari zasadi voća, uzgoj povrća u okućnicama i malim plastenicima i

veoma mala površina pod malinom.

Slika br. 2: Stari zasad voća na obalama

rijeke Drine na lokalitetu Peći

Slika br. 3: Proizvodnja povrća u plasteniku

na lokalitetu Peći

Lokalitet Skelansko polje

Lokalitet Skelansko polje je uzvodno od lokaliteta Peći i po površini je najveći lokalitet

projektnog područja. Obuhvata zaseoke Dobrak, Mali Dobrak, Besagići, Rosulje. Uz lijevu

obalu Drine na ovom području zastupljene su poljoprivredne površine na kojima se gaje maline,

žitarica i plastenička proizvodnja povrća. Pojedini proizvođači maline i povrća u plastenicima

posjeduju individulane sisteme navodnjavanja „kap po kap“.

11

Slika br. 4: Plastenička proizvodnja povrća

na lokalitetu Skelansko polje

Slika br. 5: Zasad maline na lokalitetu

Skelansko polje

Lokalitet Bujakoviča rijeka

Lokalitet Bujakovića rijeka obuhvata područje između lokaliteta Skelansko polje i Crvice.

Obuhvata dio naseljenog mjesta Bujakovići. Prisutna je poljoprivredna proizvodnja ogleda se u

zasadima maline i žitarica (pretežno kukuruz). Ovo područj presjeca vodotok Bujakovića potoka.

Slika br.6 : Zasad maline na lokalitetu

Bujakovića rijeka

Slika br.7: Površina pod žitaricama na

lokalitetu Bujakovića rijeka

Lokalitet Crvičko polje

Lokalitet Crvičko polje je najnizvodniji lokalitet projektnog područja. Obuhvata dio naseljenog

mjesta Crvica. Na ovom području, takođe je prisutna poljoprivredna proizvodnja, a kulture se

uzgajaju na otvorenom polju (malina, kukuruz ) i u manjem obimu u plastenicima.

12

Slika br.10: Okućnica sa plastenikom i zasad

maline na lokalitetu Crvičko polje

2.2. Istorija razvoja poljoprivredne proizvodnje

Opština Srebrenica raspolaže velikim prirodnim potencijalom za bavljenje poljoprivrednom

proizvodnjom. Ova opština raspolaže sa ukupno 53340 hektara zemljišta od čega je 19930 ha

kategorisano kao poljoprivredno zemljište. Najvažnije grane poljoprivredne proizvodnje su:

stočarstvo (ovčarstvo, govedarstvo, peradarstvo, svinjarstvo), voćarstvo (jagodičasto i drvenasto

voće) ratarstvo, povrtlarstvo (krastavac, paprika, plastenička proizvodnja…), pčelarstvo.

13

Stočarstvo je uvijek zauzimalo značajno mjesto u poljoprivrednoj proizvodnji ove opštine.

Uslovi za razvoj stočarstva su veoma pogodni gledano sa stanovišta agroekoloških potencijala

kojim raspolaže opština. Ovaj kraj do 1991.god raspolagao je sa 6.000 komada krupne i 44.000

komada sitne stoke Najznačajnija aktivnost u oblasti stočarstva je proizvodnja mlijeka.

Ovčarstvom se stanovništvo uglavnom još uvijek bavi na tradicionalan način uz vrlo nizak

stepen uvođenja tehnoloških promjena. Niska produktivnost uslovljena je lošom ishranom i

neadekvatnim upravljanjem pašnjacima. U proteklim godinama bilo je dosta međunarodnih

donatora koji su donirali nekoliko hiljada grla visokog genetskog potencijala što je povećalo

veličinu stada i proizvodnju mesa.

Voćarstvo je, takođe, jedna od poljoprivrednih grana koja se ističe kao važna. Devedesetih

godina prošlog vijeka voćni fond iznosio je 365.000 stabala šljive, oraha, jabuke i kruške na

području opštine Srebrenica, dok je 2013. godine na području opštine voćni fond bio 200.000

stabala nabrojanog voća. Na ovom području postoje ogromne mogućnosti za podizanje novih

zasada. Voćarsku proizvodnju karakteriše ekstenzivan oblik uzgoja, neadekvatan sortiment, slaba

primjena agrotehničkih mjera. Međutim, od 2010. godine zahvaljujući donatorima pristupilo se

rekultivaciji starih voćnjaka i podizanju novih uz upotrebu kvalitetnijeg sortimenta i

agrotehničkih mjera. Agroklimatski uslovi ovog podneblja idealni su za proizvodnju

jagodičastog voća. Pod zasadima maline i kupine se nalazi oko 164 hektara, a prosječan prinos je

oko 1000 kg po dunumu. Najveći dio ovih površina nalazi se na području Skelana. Mogućnosti

ulaganja u ovaj sektor su ogromna u smislu povećanja broja zasada, proširenja već postojećih

zasada, navodnjavanja, pakovanja i prerade. Ratarska proizvodnja obuhvata oko 60% ukupne

biljne proizvodnje. Stanovništvo se uglavnom bavi proizvodnjom za sopstvene potrebe.

Povrtarstvo zauzima 13% ukupne biljne proizvodnje. Najvažnije povrtarske kulture su krompir,

grah, krastavac, paradajz, paprika i luk. Posljednjih godina počelo se sa intenzivnijom

proizvodnjom krastavaca kornišona za potrebe prerađivačke industrije. Prosječna proizvodnja je

oko 56.000 kg. Plastenička proizvodnja se uglavnom odnosi na zasade krastavaca, paprika i

paradajza.

Pčelarstvo je na području opštine Srebrenica moguće s obzirom na bogatstvo bagremovom

šumom, velikim površinama livada i pašnjaka sa obiljem medonosnog bilja.

2.3. Opis prethodno korištenih sistema za navodnjavanje

Poljoprivreda je u srebreničkom kraju uvijek zauzimala veoma značajno mjesto. Prepoznata je

kao važan sektor ekonomskog razvoja i zamjena za zaposlenje s obzirom na kolaps industrije u

poslijeratnim godinama. Jedan od preduslova za intenzivniju poljoprivrednu proizvodnju je

izgradnja sistema za navodnjavanje koji na ovom području nikada nisu bili izgrađeni, bez

obzira na raspoložive prirodne pogodnosti (prisustvo vodnih resursa) za iste. Izraženi sušni

periodi posebno tokom ljetnih mjeseci posljednih godina u značajnoj mjeri utiče na smanjenje

prinosa poljoprivrednih kultura.

14

Obzirom da na projektnom području nije izgrađen sistem za navodnjavanje, sa razvojem

proizvodnje jagodičastog voća (malina, kupina i dr.) i plasteničke proizvodnje povrće, u cilju

porasta prinosa, , pojedini poljoprivrednici instalirali su individualne sisteme za navodnjavanje

“kap po kap”. Procjenjuje se da je i dalje veći broj poljoprivrednih proizvođača koji nemaju ovaj

sistem navodnjavanja.

2.4. Potrebe za vodom

Za proračuna potrebne količine vode za navodnjavanje određeni su sljedeći parametri:

referentna evapotranspiracija

potencijalna evapotranspiracija

efektivne padavine

potrebe za vodom

mjerodavna potrošnja

Navedeni parametri su određeni na osnovu raspoloživih klimatoloških podataka sa meteorološke

stanice Bajina Bašta za period od 1991. do 2017. godine. Rezultati proračuna referentne

evapotranspiracije (ETo) za prosječnu godinu na području Bajne Bašte prikazani su na slici br.

11.

Slika br. 11: Rezultati proračuna referentne evapotranspiracije (ETo) za prosječnu godinu na

području Bajne Bašte

Potencijalna evapotranspiracija se računa kao proizvod referentne evapotranspiracije i

koeficijenta kulture (Kc): ETp=KcETo

Evapotranspiracija kultura je sračunata na osnovu projekcije sjetvene strukture u uslovima

navodnjavanja. Prestruktuiranje poljoprivredne proizvodnje u odnosu na stanje prije

15

navodnjavanja izvršeno je uglavnom u korist voća. Površine pod stalnim zasadima (voćnjaci,

malina, rasadnici) će se nešto povećati na račun oranica. S obzirom na dominaciju privatnog

sektora, projekcija je obazrivo osmišljena da bi bila što bliža realnim mogućnostima. Koeficijenti

kulture (Kc) određeni su u skladu sa preporukama iz literature. U tabeli br.2 data je predviđena

struktura poljoprivredne proizvodnje.

Tabela br.2: Predviđena struktura poljoprivredne proizvodnje u budućnosti

Br. Kultura Zastupljenost (%)

1 Oranice i bašte 20,0

2 Livade i pašnjaci 5,0

3 Stalni zasadi 75,0

4 Voćnjaci 35,0

5 Malina 40,0

Imajući u vidu nivo projektne dokumentacije kao i raspoloživost neophodnih podataka, potrebe

za vodom su sračunate po uprošćenoj jednačini vodnog bilansa: PV=ETp-Pe

Ovako sračunate su neto potrebe za vodom ili potrebe na samom polju, dok se bruto potrebe

odnose na potrebe na mjestu zahvatanja i uvećavaju se za koeficijent efikasnoti isporuke vode na

polje.

Na slici br. 12 prikazane su potrebe za vodom u prosječnoj godini i fiktivnoj sušnoj godini

vjerovatnoće pojave 80%, što odgovara povratnom periodu od 5 godina.

Slika br.12: Potrebe za vodom u prosječnoj i fiktivnoj sušnoj godini povratnog perioda 5 godina

Ukupna potreba za vodom u prosječnoj godini je 187 mm, a u fiktivnoj sušnoj godini je 344 mm.

Za određivanje hidromodula sistema, koji predstavlja specifičnu potrošnju u sistemu koja se

javlja u mjerodavnom periodu, može se koristiti podatak o mjesecu maksimalne potrošnje u

16

fiktivnoj sušnoj godini, što iznosi 89.2 mm i javlja se u avgustu ili izraženo u mm/dan: 2,9

mm/dan. Treba imati u vidu da je ova potrošnja uprosječena po površini koja se navodnjava.

Kada se vršna dnevna potrošnja preračuna u specifičan protok (protok po jedinici površine),

dobija se hidromodul sistema: qs= 2,9 [mm/dan] = 0,33 [L/(s ha)]

Mogućnost obezbjeđenja vode za navodnjavanje

Zahvaljujući neposrednom kontaktu irigacionih površina sa vodotokom rijeke Drine, potrebne

količine vode za irigacije, moguće je obezbjediti iz vodotoka rijeke Drine, i to na sljedeći način:

direktnim zahvatanjem vode iz korita rijeke Drine, zahvatanjem podzemnih voda iz inundacije

rijeke Drine putem bunara i zahvatanjem vode iz akumulacije „Perućac“- HE „Bajina Bašta“ i

namjenski izgrađenih akumulacija. Ostali vodotoci (rijeke i potoci) koji prolaze irigacionim

površinama i ulivaju se u rijeku Drinu, nemaju hidrološki kapacitet da se obezbjedi potrebna

količina vode za irigacije u Skelanima.

Prema Uredbi o klasifikaciji vode i kategorizaciji vodotoka (“Službeni glasnik Republike

Srpske” broj 42/01), vodotok rijeke Drine spada u II ili III klasu, a prema ukupnom broju

kolifornijskih bakterija fekalnog projekta, spada u II klasu i može se smatrati pogodnom za

navodnjavanje.

Direktno zahvatanje vode iz vodotoka rijeke Drine, je moguće, jer njen minimalni proticaj

nizvodno od brane HE „Bajina Bašta“ biološki minimum, iznosi 90,00 m3/s, koji omogućava

zahvatanje potrebnih količina vode za irigacije, kao raspoloživog vodnog resursa.

Zahvatanje vode iz podzemne izdani na lijevoj obali rijeke Drine, predstavlja realnu

mogućnost obezbjeđenja vode za irigacije na području Skelana. Zahvatanje podzemne vode za

irigacije (koje treba istraživanjima potvrditi), predstavlja jednostavan i ekonomičan način

obezbjeđenja vode za navodnjavanje. To je voda koja se definiše kao voda prisutna na

administrativnom području i to je dio tih raspoloživih voda koje imaju atribut iskoristivog

vodnog resura.

Obezbjeđenje vode putem HE „Bajina Bašta“ (akumulacija Perućac) predstavlja siguran i

raspoloživ vodni resurs za snabdjevanje vodom irigaconih površina u Skelanima. Zapremina

akumulacije iznosi 340*106 m3, a instalisani proticaj Qins=640 m3/s, dok je biološki minimum

90,00 m3/s. Vodni resursi akumulacije „Perućac“, čine vodu koja se definiše kao voda prisutna

na području i ona se može vrednovati kao iskoristiv vodni resurs.

Obezbjeđivanje vode putem izgradnje nove namjenske akumulacije, ne računajući već

izgrađenu HE „Bajina Bašta“ (akumulacija Perućac), obezbjeđenje vode za irigacije kao

raspoloživog resursa, moguće je obezbijediti putem izgradnje namjenske akumulacije.

Potencijalna lokacija izgradnje namjenske akumulacije je vodotok Bujakovića rijeka u blizini

naselja Ćosići, uzvodno od ušća u rijeku Drinu na dužini od 5,50 km. Za izgradnju namjenske

akumulacije, potrebno je riješiti pitanje pregradnog profila brane, odrediti optimalnu zapreminu

akumulacije s obzirom na potrebe navodnjavnaja i hidrološke mogućnosti obezbjeđenja vode za

irigacije, izvršiti izbor tipa brane, te orijentaciono proračunati i odrediti trajanje i zatrpavanje

17

akumulacije. Na bazi procjene efektivnih padavina i slivne površine, sagledati mogućnost

punjenja akumulacije i obezbijeđenja potrebnih količina vode kao resursa.

2.5. Оpis prijedloga novog sistema za navodnjavanje

Objekti vodozahvata i rezervoara

Objektima vodozahvata za nove irigacione površine, potrebno je obezbjediti dovoljne količine

vode za navodnjavanje, instaliranog bruto kapaciteta od 256,4 L/s. Za navodnjvanje irigicionih

površina na području Skelana, razmatrani su sljedeći načini obezbjeđenja vodnih resursa, i to:

- Zahvatanjem vode iz akumulacije Perućac, HE Bajnia Bašta;

- Zahvatanjem vode putem bunara u inundaciji korita rijeke Drine i

- Kombinovano zahvatanje vode iz akumulacije „Bujakovića rijeka“ i rijeke Drine.

Zahvatanje vode iz akumulacije Perućac HE Bajina Bašta, nije moguće direktno zahvatanje i

korišćenje vodnog resursa iz ove akumulacije, jer je kota minimalnog uspora (radna 267,00

m.n.m.), niža od kota irigacionih površina, koje se kreću od 220,00 m.n.m. do 300 m.n.m. Za

korišćenje vodnog resursa iz akumulacije „Perućac“, potrebno je izgraditi vodozahvat sa PS

„Nogačevići“ instalisanog kapaciteta Q=256,4 l/s i visinom dizanja vode sa kote 264,00 m.n.m.

na kotu 314,00 m.n.m. (H=50,00 m). Pored pumpne stanice na lokaciiji „Nogačevići“, potrebno

je izgraditi i razervoar za skladištenje vode sa kotom dna na 310,00 m.n.m. i zapremine cca

1.100 m3. Iz rezervoara „Nogačevići“, direktno će se snabdjevati vodom podsistem „Peći, dok će

rezervoar „Rosulje“ podsistema „Skelani“, zatim rezervoar „Buč“ podsistema Bujkovića rijeka i

rezervoar „Graonik“ podsistema „Crvica“ biti direktno iz rezervoara „Nagočevići“.

Zahvatanjem vode putem bunara u inundaciji korita rijeke Drine na irigacionom području

Skelana, bila bi formirana četiri zasebna irigaciona podsistema za navodnjavanje, koji bi se

sastojali iz:

- Bunarskog vodozahvata za podsistem područja: Peći, Skelana, Bujakovića rijeke i

Crvica;

- Rezervoara za skladištenje vode, na području Peći rezervoar „Peći“, na području Skelana

rezervoar „Rosulje“ za obije visiske zone, na području Bujakovića rijeka rezervoar „Buč“

i na području Crvice rezervoar „Graovik“;

- Transportni sistemi: na području Peći „Bunarski vodozahvat rezervoar Peći“, na području

Skelana „Bunarski vodozahvat rezervoar Rosulje 1 (prva visinska zona) i Rosulje 2

(druga visinska zona)“, na području Bujakovića rijeka „Bunarski vodozahvat – rezervoar

Buč“ i na području Crvica „Bunarski vodozahvat – rezervoar Graovik“;

- Distributivni sistemi na području „Peći“, „Skelani“, „Bujakovića rijeka“ i „Crvica“.

Kombinovano zahvatanje vode iz akumulacije „Bujakovića rijeka“ i rijeke Drine pored

akumulacije „Perućac“ (zapremine 340x106m3) i planirane HE „Rogačica“ u slivu rijeke Drine

na području MZ Skelani, za obezbjeđenje vode i mogućnost obezbjeđenja vode putem izgradnje

18

nove namjenske akumulacije. Kao potencijalna lokacije u blizini naselja Ćosići, uzvodno od ušća

u rijeku Drinu na dužini od cca 5,50 km.

Za pregrađivanje vodotoka Bujakovića rijeke, predviđena je zemljana niska nasuta brana

hemogenog presjeka sa nagibom nizvodne kosine 1:2 i uzvodne 1:1,50, širine u kruni 4,00-5,00

m, a nadvišenje na normalnu kotu uspora od 1,20 m. Za objekat brane predviđen je slobodan

preliv (bez zatvarača) na kruni brane za evakuaciju velikih voda u profilu brane, zatim temljni

ispust sa zatvaračnicom i objektima za disipaciju energije i objekat vodozahvata sa visinskim

položajem takvim kako bi bilo moguće koristiti akumulaciju do kote minimalnog radnog nivao i

obezbjeđenje navodnjavanja svih irigacionih provršina gravitacijom.

Obezbejđenjem vode za navodnjavanje irigacionih površina putem nove namjenske akumulacije

na vodotoku Bujakovića rijeka, bila bi sadržana četiri zasebna irigaciona podsistema kao i kod

zahvatanja vode putem brana u inundaciji korita rijeke Drine, a irigacioni podsistemi bi sadržali

sljedeće objekte:

- Objekat vodozahvata za zahvatanje vode iz akmulacije na vodotoku Bujakovića rijeka,

zajednički za podsisteme: „Bujakovića rijeka“ i Skelani - Gornja zona“;

- Rezervoar „Peći“za skladištenje vode na području podsistema Peći, na području Skelana

rezervoar „Rosulje“, na području Bujakovića rijeka rezervoar „Buč“ i na području Crvice

rezervoar „Graovik“;

- Transportni sistemi za područja Peći, Skelani, Bujakovića rijeka i Crvica;

- Distributivni sitemi na području „Peći“, „Skelani“, „Bujakovića rijeka“ i „Crvica“.

Transportni sistemi

To su obično sistemi za transport većih količina vode, a zavisno od terenskih uslova mogu biti

otvoreni kanali ili zatvoreni cjevni sistemi. Pored otvorenih i zatvorenih sistema, transport većih

količina za navodnjavanje irigacionih površina, može se vršiti i rječnim tokom. Primjera radi, to

je transport vode od brane HE „Bajina Bašta“, koritom rijeke Drine, pa nizvodno do bunarskih

vodozahvata za podsisteme: „Peći“, „Sekalni“, „Bujakovića rijeka“ i „Crvica“.

Distrubutivni sistemi

Ulogu distributivnih sistema na irigacionim površinama imaju pumpne stanice, rezervoari i

razvodno – distrubutivna mreža od cjevovoda i otvorenih kanala. Kod usvajanja koncepta

irigacionih sistema, usvojeni su sistemi sa elektro pogonom. Za bezbjedan rad pumpnih stanica,

moraju biti obuhvaćeni i investirani troškovi dovoda električne energije putem 10 kV dalekovoda

i trafo stanica 10/04 kV, snage 630 kVA i 400 kVA .

Objekti pumpnih stanica su površine od 20-50 m2, sa rezervoarom za prijem vode i bezbjedan rad

pumpnih agregata. zapremine od 30 do 50 m3, ukoliko pumpni agregati nisu direktno priključeni

na TC-e. Od hidromašinske opreme mogu se koristiti pumpni agregati za rad pod vodom ili na

suvo. Od elektro opreme, imaju elektro motorni razvod, rasvjetu i gromobransku zaštitu, te

nadzorno-upravljački sistem.

19

Predviđeno je da se distributivna razvodna mreža izvede od polietilenskih (PEHD) cijevi.

Dispoziciona mreža na irigacionim površinama bića prilagođena parcelama vlasnika

poljoprivrednih površina.

U Idejnom rješenju razvoja navodnjavanja na području naselja Skelani, opština Srebrenica

razmatrane su sljedeće mogućnosti zahvatanja i obezbjeđivanja potrebnih količina vode za

navodnjavanje irigacionih površina:

- Varijanta "A": Zahvatanje vode iz akumulacije Perućac HE "Bajina Bašta";

- Varijanta "B": Zahvatanje vode iz rijeke Drine;

- Varijanta "C": Kombinovano zahvatanje vode iz akumulacije "Bujakovića rijeka" i rijeke

Drine.

Nakon provedenih tehnoekonomskih i ekonomskih analiza usvojeno je varijantno tehničko

rješenje B, zahvat vode iz rijeke Drine i razvoj sistema, koje podrazumjeva i opciju

prihranjivanja bunara iz rijeke Drine, zavisno od rezultata hidrogeoloških ispitivanja.

U okviru Varijante "B", zahvatanje i obezbjeđenje vode za prostorne cjeline "Peći",, "Skelani,

"Bujakovića rijeka" i "Crvica", vršilo bi se putem objekta bunarskog vodozahvata vode iz korita

rijeke Drine. Navedene prostorne cjeline i njihovi irigacioni sistemi su fizički razdvojeni i svaki

podsistem bi funkcionisao posebno. Svaka od prostornih cjelina bi sadržavala: objekat

bunarskog vodozahvata u koritu rijeke Drine, pumpnu stanicu (PS), transportni (potisni)

cjevovod od PS do objekta rezervoara, rezervoar za skladištenje vode i distributivnu mrežu koja

bi bila priključena na objekat rezervoara.

Na prostornoj cjelini "Peći" izgradiće se irigacioni sistem koji će se sastojati od sljedećih

objekata:

- Objekat bunarskog vodozahvata u koritu rijeke Drine na prostornoj cjelini "Peći", dubine

do 20,00 m, profila ø1,00 m i kapaciteta od 30,00 – 40,00 l/s;

- Za dizanje vode iz bunarskog vodozahvata "Peći", do objekta rezervoara "Zgunja" za

skladištenje vode, vršiće se putem PS "Peći" (instalisanog kapaciteta Q = 29,70 l/s) i

potisnog cjevovoda od polietilenskih cijevi (PEHD 100, SDR 17, DN/dn = 160/141 mm),

na dužini od 396 m i visinom dizanja Hmax = 127,85m. Dopremljena voda iz bunarskog

vodozahvata "Peći" u objekat rezervoara "Zgunja", zapremine 150 m3, kotom dna

rezervoara na 325,00 m.n.m., dalje, voda se distributivnom mrežom od polietilenskih

cijevi (PEHD 100), doprema na irigacionu površinu "Peći";

- Na irigacionim površinama "Peći", formirana je distributivna mreža od polietilenskih

cijevi,

Na prostornoj cjelini "Skelani", predviđeno je da se izgradi irigacioni sistem za dvije visinske

zone i to: prva visinska zona 150 ha i druga visinska zona od 90 ha. U prvoj visinskoj zoni,

predviđa se izgraditi irigacioni sistem, koji će se sastojati od sljedećih objekata:

- Objekat bunarskog vodozahavata u koritu rijeke Drine na prostornoj cjelini "Skelani",

dubine od 20,00 m, profila ø1,00 m i kapaciteta 80,00 – 90,00 l/s;

20

- Za dizanje vode iz bunarskog vodozahvata "Skelani" do objekta rezervoara "Rosulje" za

skladištenje vode, vršiće se putem PS "Skelani" (instalisanog kapaciteta Q = 79,20 l/s) i

potisnog cjevovoda od polietilenskih cijevi (PEHD 100, SDR 17, DN/dn = 355/312,80

mm), na dužini od 977,00 m i visinom dizanja Hmax = 91,10 m. Pumpna stanica je

površine 30 m2. Dopremljena voda iz bunarskog vodozahvata "Skelani" u objekat

rezervoara "Rosulje", zapremine 500 m3, kotom dna rezervoara na 295,00 m.n.m., dalje,

voda se ditributivnom mrežom od polietilenskih cijevi (PEHD 100), doprema na

irigacionu površinu "Skelani", prve visinske zone:

- Na irigacionim površinama "Skelani", površine 150 ha, prve visinske zone, formirana je

distributivna mreža od polietilenskih cijevi.

U drugoj visinskoj zoni, predviđeno je izgraditi irigacioni sistem, koji će se sastojati od sljedećih

objekata:

- Objekat PS uz objekat rezervoara "Rosulje" (PS "Rosulje" – Buster pumpa), za pumpanje

vode iz rezervoara "Rosulje" u distributivnu mrežu sistema "Skelani – Gornja zona".

Instalisani kapacitet PS "Rosulje" Q = 29,70 l/s i visine dizanja Hmax = 25,00 m. Površina

PS "Rosulje" je 30m2;

- Na irigacionim površinama "Skelani – Gornja zona", formirana je distributivna mreža od

polietilenskih cijevi.

Na prostornoj cjelini "Bujakovića rijeka", predviđena je izgradnja irigacionog sistema, koji

će se sastojati od sljedećih objekata:

- Objekat bunarskog vodozahvata u koritu rijeke Drine na prostornoj cjelini "Bujakovića

rijeka", dubine do 20,00 m, profila ø1,00 m i kapaciteta od 50,00 – 60,00 l/s;

- Za dizanje vode iz bunarskog vodozahvata "Bujakovića rijeka" do objekta rezervoara

"Buč", za skladištenje vode, vršiće se putem PS "Bujakovića rijeka" (instalisanog

proticaja Q = 49,50 l/s) i potisnog cjevovoda od polietilenskih cijevi (PEHD 100, SDR

17, DN/dn 225/198,20 mm), na dužini od 380,00 m i visinom dizanja Hmax = 114,58 m.

Pumpna stanica je površine 30,00 m2;

- Dopremljena voda iz bunarskog vodozahvata "Bujakovića rijeka" u objekat rezervoara

"Buč", zapremine 350 m3, kotom dna rezervoara na 315,00 m.n.m., dalje, voda se

distributivnom mrežom od polietilenskih cijevi (PEHD 100), doprema na irigacione

površine "Bujakovića rijeka". Na irigacionim površinama "Bujakovića rijeka" formirana

je distributivna mreža od polietilenskih cijevi.

Na prostornoj cjelini "Crvica",predviđena je izgradnja irigacioni sistem, koji će se sastojati

od sljedećih objekata:

- Objekat bunarskog vodozahvata u koritu rijeke Drine na prostornoj cjelini "Crvica",

dubine do 20,00 m, profila ø1,00 m i kapaciteta od 50,00 – 60,00 l/s;

- Za dizanje vode iz bunarskog vodozahvata "Crvica" do objakta rezervoara "Graonik", za

skladištenje vode, vršiće se putem PS "Crvica" (instalisanog proticaja Q = 50,49 l/s) i

potisnog cjevovoda od polietilenskih cijevi (PEHD 100, SDR 17, DN/dn 280/246,80

21

mm), na dužini od 936,00 m i visinom dizanja Hmax = 131,60 m. Pumpna stanica je

površine 30,00 m2;

- Dopremljena voda iz bunarskog vodozahvata "Crvica" u objekat rezervoara "Graonik",

zapremine 350 m3, kotom dna rezervoara na 324,00 m.n.m., dalje, voda se distributivnom

mrežom od polietilenskih cijevi (PEHD 100), doprema na irigacione površine "Crvice".

Na irigacionim površinama "Crvice", formirana je distributivna mreža od polietilenskih

cijevi.

22

Slika br.13: Pregledna situacija sistema za navodnjavanje(„Varijanta B“)

23

2.6. Način korištenja i održavanje sistema za navodnjavanje

Nakon izgradnje sistema za irigaciju, organizacija, upravljanje i održavanje novih sistema je

veoma važan i ključni uslov održivosti. U slučaju da sistemi budu prepušteni sami sebi, bez

organizovane brige i kvalitetnog održavanja, došlo bi se u situaciju da oni vrlo brzo budu van

funkcije. Da bi se na adekvatan način odgovorilo na ovo pitanje, predlaže se lokalnim vlastima

opštine Srebrenica, da se na nivou opštine formira Agencija za navodnjavanje (ili neki drugi

privredni subjekt), koji će upravljati i održavati irigacione sisteme.

3. OPIS MOGUĆIH UTICAJA PROJEKTA NA ŽIVOTNU SREDINU

3.1. Opis životne sredine na koju projekat može imati uticaj

3.1.1. Fizički faktori

Klimatske karakteristike

Područje opštine Srebrenica je pod uticajem umjereno kontinrntalne klime u nižem dijelu i

subplaninske klime u višim dijelovima. Klimatske karakteristike područja su specifična i

uslovljena brojnim faktorima. Ljeta su topla sa prosječnom temperaturom vazduha mjeseca jula

15-20⁰C. Zime su hladne a temperatura najhladnijeg mjeseca januara kreće se od 1-8⁰C. Trajanje

vegetacijskog perioda u prosjeku iznosi 170-210 dana sa prosječnim temperaturama od 16-18⁰C.

Prosječne godišnje padavine iznose 870 mm/ m² atmosferskog taloga u obliku kiše ili snijega.

Padavine su ravnomjerno raspoređene tokom godine a izražene su u prolječe i jesen. Srednja

godišnja relativna vlažnost je 78%, a najmanja je u ljetnom periodu oko 60%, dok se zimi kreće i

do 85%. Visina snijega na pojedinim područjinma dostiže i do 1,8m. Vjetrovi su slabi.

Preovladavaju jugozapadna vazdušna strujanja i imaju ujedno i najveću brzinu. Maksimalna

brzina vjetra zabilježena je iz južnog pravca i iznosila je 100km/h. Magle su karakteristične uz

dolinu rijeka osobito rijeke Drine, kao i pojačano strujanje vjetra.

Pošto na području Skelana nije uspostavljena metrološka stanica, za potrebe izrade Idejnog

rješenja korišteni su raspoloživi klimatski podaci sa meterološke stanice Bajna Bašta za period

od 1991 do 2017.god. U narednim tabelama dajemo prikaz ovih podataka.

Tabela br.3: Srednja mjesečna maksimalna temperatura vazduha T maks (oC)

Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

T mj.sr 5,1 7,8 12,8 17,5 22,3 25,7 28,0 28,4 23,1 17,8 11,5 5,6

Tabela br.4: Srednja mjesečna minimalna temperatura vazduha (oC)

Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

T mj.sr -1,6 -0,9 2,7 7,0 11,9 15,7 17,1 16,2 12,4 8,1 3,6 -0,5

24

Tabela br.5: Insolacija (h/dan)

Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

Prosjek 6,5 6,8 7,5 8,4 8,8 8,2 6,9 6,4 7,6 7,1 6,4 6,2

Tabela br.6: Relativna vlažnost vazduha ( % )

Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

Prosjek 80 76 72 71 73 75 74 73 77 80 80 80

Tabela br.7: Brzina vjetra (m/s)

Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

Prosjek 1,0 1,2 1,4 1,3 1,2 1,1 1,1 0,9 0,9 0,9 1,0 1,0

Tabela br.8: Sumarne mjesečne padavine (mm/mjes)

Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

Prosjek 44,2 48,8 51,3 57,0 89,5 84,6 76,4 61,0 70,3 61,5 54,7 55,6

Tabela br.9: Referentna evapotranspiracija –ETo (mm/dan) za period od 1991 do 2017.god.

Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

Prosjek 0,40 0,93 1,88 2,89 3,78 4,18 4,04 3,47 2,57 1,43 0,65 0,29

Geološke karakteristike šireg područja

Najveći dio istraživanog terena prekriven je sedimentima mlađe paleozojskih naslaga koje se

javljaju kao karbonske naslage, neraščlanjene naslage donjeg i srednjeg karbona, preciznije tri

serije (donja, srednja i gornja) sa međusobnim postepenim prelazom. Na području istraživanja

konstantovani su i tercijarni daciti. Tokom kvartara na pojedinim lokalitetima obrazovane su

lokalno deluvijalne tvorevine malih dimenzija, te aluvijalni nanosi velike debljine uz tok Drine

koji su od posebnog značaja za predmetnu problematiku.

Hidrogeološke karakteristike područja

Detaljna hidrogeološka istraživanja na području Skelana do sada nisu izvođena pa se u nastavku

ocjena hidrogeoloških svojstava u mnogome bazira na analogiji sa izdanima istog tipa u

nizvodnom toku rijeke Drine, koje su detaljno hidrogeološki proučene.

Na terenu prikazanom na hidrogeološkoj karti (slika br.14), najznačaniji je svakako zbijeni tip

izdani u sklopu terasnih naslaga rijeke Drine i manjim dijelom aluvijalnih sedimenata Bujaković

potoka. Pored njih na terenu izgrađenom od magmatskih stijena (dacita i spilita) te veoma

limitirano karbonskih škriljaca, filita i pješčara, egzistira pukotinski tip izdani bez značajnijih

akumulacija podzemnih voda za navodnjavanje.

Područje istraživanja, za potrebe izrade Idejnog rješenja, obuhvatilo je šire projektno područje

Skelana, odnosno pjeskovito-šljunkovite naslage obala rijeke Drine unutar kojih je formirana

ograničena akumulacija podzemnih voda. Pomenute naslage se praktično u kontinuitetu prostiru

od Luka na granici sa opštinom Bratunac i dalje na jugo-zapad do brane Peručac. U tom

25

području debljina aluvijalnih sedimenata se kreće od 3-8 m, a najveću debljinu imaju u području

Dobračkog polja, Bujakovičkog polja i Crvica polja na lijevoj obali Drine, gdje debljina

sedimenata iznosi oko 8 m.

Obzirom da je prisustvo šljunkovito-pjeskovitih sedimenata značajno na području Skelana,

dominantno pored rijeke Drine (maksimalne širine 500-600 m) i da su isti vjerovatno značajne

debljine (7-8 m), to ovaj tip izdani jedini ima praktičan značaj kada se radi o razmatranju

mogućnosti obezbjeđenja vode za navodnjavanje. Obzirom da je nizvodno od profila HE Bajina

Bašta režim nivoa podzemnih voda u zbijenim izdanima uz rijeku Drinu dominantno su pod

uticajem ispuštanja vode na pomenutoj brani, okvirni režim nivoa podzemnih voda u okviru

aluvijalni sedimenata na području Skelana se može sagledati na osnovu podataka za izvorište

Bjelovac (locirano 20-ak km sjevernije) u okviru aluvijalni sedimenata na području Skelana,

prije svega u smislu amplituda. Shodno nevedenoj konstataciji, evidento je da se uz zahvate

bunarima, u fazi istraživanja za Glavni projekat mora računati i sa prihranjivanjima ovih objekata

iz rijeke Drine izgradnjom hodrizontalnih drenova.

Slika br.14: Hidrogeološka karta šireg područja istraživanja

26

Pedološke karakteristike

U projektnom području uz rijeku Drinu dominiraju aluvijalno-deluvijalna pjeskovita zemljišta na

pijescima i šljuncima (Eutric Fluvisols) dok na blagim padinama dominirija rankeri i smeđe

kisela zemljišta na filitima i škriljcima (Dyistric Cambisols) (slika br.15).

Slika br.15: Tipovi zemljišta u projektnom području po FAO klasifikaciji

Aluvijalna (fluvisol) zemljišta, koja pripadaju odjelu Hidomorfnih zemljišta su nastala na

aluvijalnima nanosima Drine. Zbog plavljenja zemljište se zasipa novim nanosima (slojevima)

tako da se ova zemljišta nisu mogla do kraja razviti. Ova zemljišta su pjeskovite do ilovasto –

pjeskovite teksture tako da su dobro drenirana. Po svojstvima su veoma različita i ova zemljišta

mogu biti vrlo plitka do vrlo duboka. Najpovoljniji su duboki ilovasti karbonatni aluvijumi.

Navodnjavanjem daju visoke prinose i pogodne su za uzgoj svih poljoprivrednih kultura.

Smeđa kisela zemljišta na filitima i škriljcima (Dyistric Cambisols) koja pripadaju odjelu

automorfnih zemljišta, su pretežno srednje duboka zemljišta nešto težeg mehaničkog sastava.

Ipak zbog sadržaja skeleta i pored glinovitog sastava, ona spadaju u zemljišta koja imaju osrednji

kapacitet za vazduh. Kisele su reakcije sa niskim sadržajem fosfora i dobrim sadržajem kalijuma.

Primjena kalcifikacije i stajnjaka su preporučene mjere popravke plodnosti. Nakon primjene ovih

mjera i uz pravilnu primjenu organskih i mineralnih đubriva na ovim zemljištima se mogu

postizati dobri prinosi poljoprivrednih kultura.

27

3.1.2. Biološke karakteristike

Opština Srebrenica ima bujnu vegetaciju, koju čine listopadne i četinarske šume, koje daju

estetski izgled pejzaža. Evidentirano je 37 različitih šumskih zajednica lišćarskog, mješovito

četinarskog tipa, kao i 12 livadske zajednice. U nižoj zoni zastupljene su obradive površine pod

žitaricama, povrćem, i voćnjacima..U višoj zoni rastu šume hrasta i bukve, koje sa porastom

nadmorske visine smjenjuju četinari; bor, jela i smrča sa rijetkim stablima Pančićeve omorike

koje imaju reliktan ili endemoreliktan karakter. Od rijetkih biljnih vrsta zastupljena je i tisa (25

m) i Bijeli cvijet – Jeremičak opojnog mirisa. U prizemnom sloju šumskog pokrivača, raste

bobičasto planisnko voće (divlje jagode i borovnice) i pečurke različitih oblika i boja. Prostrane

raskošne livade i pašnjaci obrasli su gustom travom i ljekovitim biljem: kantarion, majčina

dušica, iva, hajdučica i dr., Guste i neprohodne šume Zelenog Jadra, visoravni Osat i planine

Sušica, stanište su raznovrsne divljači, medju kojima su posebno značajne vrste: srna, divlja

svinja i medvjed. Životinjski svijet sisara pored navedenih čine i divokozavuk, zec, kuna, lisica,

vjeverica, vidra, divlja mačka i druge. Na ovom prostoru je bogat i ptičiji svijet. Od više vrsta

ptica izdvajamo: suri orao, orao krstaš, soko, jastreb, kobac, sova, jarebica, kamenjarka, i

druge.Na visokim liticama kanjona Drine i Crnog potoka, gnijezde se i opstaju rijetke vrste orla

Bjeloglavi orao.

Drinu, baš kao i njene pritoke, odlikuje i bogatsvo ribljih vrsta. Zahvaljujući činjenici da Drina

mijenja svoj karakter, prelazeci iz planinske u nizijsku rijeku, u njoj ima i salmonida i ciprinida,

naročito u gornjem i srednjem toku.

Na osnovu ekzaktnih podataka utvrđeno je da se na području rijeke Drine nalazi 47 ribljih vrsta

svrstanih u 14 familija. Svaka ova familija naseljava njoj svojstven dio toka. Specifična

endemska vrsta koja naseljava mirni tok rijeke – akumulaciono jezero je Familija Siluridae

naseljava akumulacije, virove srednjeg i ceo donji tok. Predstavlja najkrupniju grbljivicu slatkih

voda . Predstavnik je Som (Silurus glanis) Na ovoj hidrakumulaciji primjećen su kapitalni

primjerci do sada nepoznati svjetskoj javnosti. Familija Salmonidae zauzima gornji i delimično

srednji deo toka. U nju spadaju sledeće riblje vrste: Salmo trutta M. Fario - Potočna pastrmka,

Hucho hucho L. – Mladica Drtinski losos endem Drinskog toka.

U slivu Drine živi i jedna endemična vrsta paukolikih životinja, pseudoskorpija, Chithonius

pancici, koja je takode dobila ime po Josifu Pančiću. Nastanjuje pećine Kanjona Crnog Potoka I

Drine odlikuje je velika (tercijarna) starost.

Od značaja za zajednicu čije očuvanje zahtijeva određivanje posebne oblasti za očuvanje su:

1. Životinjski svijet

Mamalia - sisari

1.Sciurus vulgaris – Vjeverica 2. Marmota marmota - Alpski mrmot, 3. Spermophilus citellus – Tekunica,

4.Dryomys nitedula - Šumski puh 5. Muscardinus avellanarius - Puh lešnjikar 6.Glis glis - Obični puh 7.

Arvicola terrestris - Vodena voluharica 8. Clethrionomys glareolus - Riđa voluharica 9. Microtus agrestis

-Livadska voluharica 10. Microtus arvalis -Poljska voluharica 11. Microtus multiplex -Velika voluharica

12. Cricetus cricetus - Hrčak 13. Apodemus agrarius- Prugasti miš 14. Apodemus flavicollis -Žutogrli miš

28

15. Apodemus sylvaticus- Šumski miš 16. Apodemus uralensis - Poljski miš 17. Mus muskulus- Domaci

miš 18. Rattus norvegicus- Sivi pacov 19. Rattus rattus - Crni pacov 20. Castor fiber – Dabar 21. Lepus

europaeus –Zec 22. Erinaceus concolor -Belogrudi jež 23. Crocidura leucodon -Poljska rovčica 24.

Crocidura suaveolens -Vrtna rovčica 25. Neomys fodiens - Vodena rovčica 26. Sorex alpinus -Planinska

rovčica 27. Sorex araneus - Šumska rovčica 28. Talpa caeca - Slijepa krtica 29. Talpa europaea -

Evropska krtica 30. Talpa stankovici - Balkanska krtica 31. Myotis bechsteini -Dugouhi večernjak 32.

Myotis capaccinii -Dugoprsti večernjak 33. Myotis emarginatus - Šiljouhi večernjak 34. Myotis myotis -

Veliki mišouhi večernjak 35. Myoti mystacinus - Mali brkati večernjak 36. Barbastella barbastellus -

Širokouhi ljiljak 37. Pipistrellus pipistrellus - Patuljasti slepi mišić 38. Felis silvestris - divlja mačka 39.

Vulpes vulpes – Lisica 40. Canis lupus - Vuk 41. Ursus arctos –Medved 42. Mustela nivalis –Lasica, 43.

Mustela putorius - Mrki tvor 44. Mustela lutreola - Evropska vidrica 45. Vormela peregusna -Šareni tvor

46. Martes foina -Kuna belica 47. Martes martes -Kuna zlatica 48. Lutra lutra –Vidra 49. Meles meles –

Jazavac 50. Sus scrofa - Divlja svinja 51. Cervus elaphus – Jelen 52. Family: Bovidae (stoka, antilope,

koze i ovce) 53. Rupicapra rupicapra– Divokoza

Gmizavci

1. Emis orbicularis – Barska kornjača 2. Testudo hermani – Šumska kornjača 3. Anguis fragilis – Slijepić

4. Algiroides nigropunctatus - Mediteranski gušter 5. Darevskia praticola - Šumski gušter 6. Lacerta

trilineata – Veliki zelembač 7. Lacerta agilis – Livadski gušter 8. Lacerta viridis - Zelembač 9. Podarcis

muralis – Zidni gušter 10. Coronella austriaca - Smukulja 11. Elapha longissima - Bjelica 12. Natrix

natrix – Bjelouška 13. Natrik tessallata – Ribarica 14. Zamenis longissimus – Smuk 15. Vipera

ammodites – Poskok 16. Vipera berus – šarka 17. Vipera ursinii – Šargan 18. Vipera berus bosniensis –

Bosanski šargan

Vodozemci

1. Salamandra salamandra - Šareni daždevnjak 2. Salamandra atra – Crni daždevnjak 3. Lissotriton

vulgaris – Mali mrmoljak 4. Triturus cristatus – Veliki mrmoljak 5. Bombina bombina – Crvenotrbni

mukač 6. Bombina variageta – Žutotrbi mukać 7. Pelobates fuscus – Obična češnjarka 8. Pelobates

syriacus – Balkanska češnjarka 9. Bufo Bufo – Velika krastača 10. Bufo viridis – Zelena krastača 11. Hila

arborea – Gatalinaka 12. Rana esculenta – Zelena žaba 13. Rana dalmatina – Šumska žaba

Ribe

1. Salmo trutta M. Fario - Potočna pastrmka 2. Hucho hucho L. – Mladica 3. Salmo gardner irideus -

Kalifornijska pastrmka 4. Thymallus thumallus – Lipljen 5. Chondrostoma nasus L. - Škobalj 6.

Leuciscus cephalus L. – Klen 7. Barbus barbus L. – Mrena 8. Rutilus pigus rirgo .- Plotica 9. Abramis

bramal- Deverika 10. Cyprinm carpiol - Šaran 11. Tinca tincal L.- Linjak 12. Gobio gobio L.- Krkuša 13.

Barbm meridionalis petnyi Heck- Potočna mrena-salača 14. Alburnus alburnus L.- Uklija (zeka) 15.

Alburnus bipunctatus - Dvopruga uklija-pliska 16. Carassius duratus gibelio Bloch- Srebrni karaš-babušk-

a 17. Aspius aspius L.- Bucov 18. Lesiscus idus L. - Jez 19. Rutilus rutilus- Bodorka 20. Scardinius

erithropbhalmus- Crvenperka 21. Perca fluvitalis L.- Grgeč 22. Gymnocephalus cernua L.- Balavac 23.

Stizostedion Lucioperca L. - Smuđ 24. Stizostedion volgeusis L.- Smuđ kamenjar 25. Silurus glanis- Som

26. Misgurnus fossilis - Čikov 27. Cobitis taenia L.- Vijuni

Bezkičmenjaci

29

1. Astacus astacus – Riječni rak 2. Austropotamobius torrentium – Potočni rak 3. Austropotamobius

pallipes- Crni rak 4. Armadillidium-Mokrica 5. Agathidium pulchellum-Veslar 6. Bolbelasmus unicornis-

Kotrljan 7. Buprestis splendens- Zlatna buba 8. Boros schneideri – Crni potkornjak 9. Scarabaeus sacer-

Balegar 10. Boros schneideri- Potkornjak 11. Buprestis splendens- Potkornjak zlatni 12. Carabus hampei-

Strižibuba crna 13. Carabus menetriesi pacholei- Srižibuba zlatna 14. Carabus olympiae- Srižibuba

zlatnozelena 15. Cerambyx cerdo-Hrastova strižibuba 16. Rosalia alpine-Velika strižibuba 17. Dytiscus

latissimus- Gnjurac 18. Graphoderus bilineatus- Veslar 19. Leptodirus hochenwarti- Crvena buba 20.

Lucanus cervus- Jelenak 21. Macroplea pubipennis- Smeđa strižibuba 22. Morimus funereus-Strižibuba

sa crne taške 23. Pilemia tigrina-Tigrasti potkornjak 24. Bruchus pisorum- Grahov žižak 25. Rhysodes

sulcatus- Brazdar 26. Rosalia alpine- Alpski kozlićek 27. Xyletinus tremulicola-Gundelj 28. Od 130 vrsta

leptira koji borave u kanjonu srednjeg toka Drine( Tara – Sušica) čak 40 vrsta je potpuno novo za nauku i

boravi samo u ovom kanjonu. 29. Baetica ustulata- Popac 30. Ophiogomphus Cecilia-Vilinski konjic 31.

Brachytrupes megacephalus-Zrikavac 32. Cordulegaster heros- Vilinski konjic 33. Isophya costata- Zeleni

skakavac 34. Isophya stysi-Zelena stjenica 35. Myrmecophilus Sp. 36. Odontopodisma rubripes-Mali

skakavac 37. Paracaloptenus caloptenoides- Smeđi skakavac 38. Pholidoptera transsylvanica-Skakavac

39. Stenobothrus –Siparski skakavac 40. Anthrenochernes stellae- Škorpijon

Mekušci

1. Helix pomatia – Vinogradarski puž 2. Ima ih u velikom broju i nedovoljno su ispitani

2. Jestivo I ljekovito samoniklo bilje koje raste na prostoru opštine Srebrenica

1. Dryopteris filix-mas – Muška paprat, 2. Athyrium filix –femina – Ženska navala, 3. Matteuccija

strihiopteris- Bujadika, 4. Pteridium aquilinum- Velika paprat, 5. Polypodium vulgare – Slatka paprat, 6.

Adiantim sp – Vilina paprat, 7. Equisetum arvense – Konjski rep, 8. Equisetum telmateja – Velika

preslica, 9. Abies alba – Jelka, 10. Picea abies- Smrča, 11. Picea omorica- Pančićeva omorika, 12.

Juniperus communis – Smreka, 13. Taxus baccata – Tisa, 14. Sagittaria sagittifolia – Vodena strijela, 15.

Alisma plantago-aquatica – Vodena bokvica, 16. Botomus ubmellatus – Divlji zumbul, 17. Potamogeton

natans – Vodeni kupus ,18. Alium ursinum- Medvjeđi luk,19. Alium victorialis – Divlji luk, 20. Allium

suavelones – Mirišljavi luk, 21. Allium rotundrum – Lukovać, 22. Allium angulosum – Bridasti luk, 23.

Allium shoenoprasum- Drobnjak, 24. Allium sibiricum- Planinski vlasac, 25. Allium flavum – Žuti vlasac

26. Poligonatum odoratum – Salamunov pečat, 27. Muscari comosum – Šuperasta presličica, 28.

Ornithogalum umbelatum – Ptičije mlijeko, 29. Streptopus amplexifolius - Čepnjak, 30. Lilium martagon

– Divlji ljiljan, 31. Erythronium dens-canis – Košutac, 32. Asparagus off. – Ljekovita šparoga, 33.

Ruscus aculeatus – Kostrika, 34. Tamus communis – Bljušt, 35. Leucojum aestivum – Drijemovac, 36.

Leucojum vernum – Proljetni drijemova, 37. Crocus biforus – Modri kačun, 38. Orchis morio – Divlji

krompir, 39. Orchis militaris – Veliki kačun , 40. Orchis mackulata – pjegavi kačun, 41. Platanthera

bifolia – Turski perčin, 42. Platanthera chlorantha – Vimenjak, 43. Gimnadenia conopea – Vranjak, 44.

Anacapmptis piramidalis – Plaštak, 45. Arum maculatum –Kozlac, 46. Acorus calamus – Mirisavi šaš,

47. Lemna minor – Mala sočivica, 48. Tipha latifolia – Rogoz, 49. Phragmites communis – Vodena trska,

50. Secale Silvestre – Divlja raž, 51. Hordeum murinum – Divlji ječam, 52. Setaria glauca – Muharika,

53. Setaria viridis – Zelena muharika, 54. Cyperus rotundrus – Gomoljasti šilj, 55. Shoenoplectus

lacustris – Jezerska šašina, 56. Corylus avellana – Lijeska, 57. Betula pendula – Breza, 58. Betula

pubescens – Maljava breza, 59. Betula lutea – Žuta breza, 60. Fagus silvatica – Bukva, 61. Castanea

sativa - Pitomi kesten, 62. Quercus robur – Hrast lužnjak, dub, 63. Quercus petrae - Hrast kitnjak, 64.

30

Quercus farentto – Hrast sladun, 65. Quercus Pubescens – Hrast medunac, 66. Juglans regia – Orah, 67.

Humulus lupulus – Hmelj, 68. Urtica dioica – Kopriva. 69. Urtiva urens – Mala kopriva, 70. Lamium

maculatim – Mrtva kopriva, 71. Rumex acetosa – Velika kiselica, 72. Rumex acetosella – Mala kiselica

73. Rumex scutatus – Rimska kiselica, 74. Rumex nivalis – Sniježna kiselica 75. Rumex alpines –

Planinska kiselica ,76. Rumex crispus – Štavolj, 77. Rumex pulcher – Livadno zelje, 78. Rumex sanguine

- Krvava kiselica, 79. Rumex hidrolaphatum – Konjska kiselica, 80. Rumex patientia – Pitomo zelje, 81.

Rumex aquaticus – Vodeni štavolj, 82. Oxiria digina – Ruđevica, 83. Polygonum persicaria – Veliki

dvornik, 84. Polygonum lpathifolium – Uzlati dvornik ,85. Polygonum hidropiper – Vodeni papar, 86.

Polygonum aviculare – Ptičiji dvornik, 87. Polygonum bistorta – Srčenjak, 88. Polygonum alpinum –

Planinski srčenjak , 89. Polygonum cuspidatum – Japanski dvornik, 90. Mercuralis annua – Resulja, štir,

, 91. Mercurialis perennis – Lažna rosulja 92. Chenopodium album – Loboda, 93. Chenopodium bonus –

henricus – Brašnjak, 94. Chenopodium polyspermum – Vrtna loboda, 95. Chenopodium murale – Zidna

loboda, 96. Chenopodium urbicum – Gradska loboda, 97. Chenopodium rubrum – Crvena loboda, 98.

Chenopodium ambrosioides – Mirišljava loboda, 99. Artiplex hortensis - Pepeljuga, 100. Artipex hastata

- Kopljasta pepeljuga ,101. Amarantus retroflexsus – Štir, 102. Stellaria media – Ptičija trava, 103.

Stellaria nemorum – Šumska mišjakinja, 104. Myosoton aquaticum – Mokrica, 105. Silene vulgaris –

Pušina, 106. Berberis vulgaris – Divlji šimšir, 107. Caltha palustris – Kaljužnica, 108. Ficaria verna –

Ledinjak, 109. Clematis vitalba – Povitina pavit, 110. Nuphar luteum – Lokvanj, 111. Papaver rhoeas –

Mak turčinjak, 112. Syisimbrium off. – Divlja slačica, 113. Rorippa silvestris – Grbak, 114. Nasturitum

off. – Dragušac, 115. Armoracia laphatifolia – Hren, 116. Cardamine amara – Gorka režuha 117.

Crdamine pratensis – Livadna režuha, 118. Cardamine trifolia – Trozupka, 119. Cardamine impatiensis –

Šumski hren, 120. Aliaria off – Češnjeva trava, 121. Lunaria rediviva–Trajna mjesečnica, 122. Lunaria

anua - Mjesečno zelje, 123. Bunias erucago – Repušac, 124. Hesperis matronalis – Večernica, 125.

Dipolotaxis tenuiffolia - Dvoredac, 126. Brassica capestris – Repica, 127. Brassica nigra – Gorušica, 128.

Sinapis alba – Bijela gorušica, 129. Sinapis arvensis – Poljska gorušica, 130. Raphanus raphanistrim –

Poljska repica, 131. Capsella bursa-pastoris – Rusomača, 132. Calepina irregularis – Gorušika, 133.

Thlaspi arvense – Mošnjak, 134. Lepidium sativum – Grbica vrtna, 135. Lepidium campestre – Poljska

grbica, 136. Lepidium gramnifolium –Travnata grbica, 137. Lepidium ruderale – Trava od groznice, 138.

Cardaria draba(Lepidium draba)- Srčanica, 139. Dentaria bulbifera - Bradavičnjak, 140. Coringia

arijentalis – Guščaraica, 141. Viola odorata –Ljubičica, 142. Viola arvenssis – Poljska ljubica, 143. Malva

silvestris – Veliki sljez, 144. Malva neglecta – Sitni šljez, 145. Malva alcea –Velika sljezovača, 146.

Lavatera thuringiaca – Stola, 147. Tilia cordata – Bijela lipa, 148. Tilia plathiphyllos – Krupnolisna lipa,

149. Oxalis acetosella – Zečija kiselica, 150. Oxsalis corniculata – Kozji papak, 151. Oxalis stricta – žuta

zečija kiselica 152. Erodium cicutarium – Čapljan, mačak, 153. Impatien noli-tangere – Kurjača, 154.

Tropaeolum majus – Dragoljub, 155. Ruta graveolens – Rutvica, 156. Acer pseudoplatanus – Gorski

javor, 157. Acer campestr – Klen, 158. Vitis silvestris-vinifera – Šumska loza, 159. Sedum album –

Žednjak, 160. Sedum rupestre – Zebrica, 161. Sedum acre – Ljuti žednjak, 162. Sedum maximum –

Veliki žednjak, 163. Sempervivum tectorum – Čuvarkuća, 164. Ribes alpinum – Alpski ribiz, 165. Ribes

rubrum – Crvena ribizla, 166. Ribes nigrum – Crna ribizla, 167. Ribes uva-crispa – Ogrozd, 168.

Chrisoplenium alternifolium – Žutina, 169. Sorbus aucuparia – Jarebica, 170. Sorbus aria – Mukinja,

171. Sorbus chamaespilus – Mukinjica, 172. Sorbus domestica – Oskoruša, 173. Sorbus terminalis –

Brekinja, 174. Sorbus latifolia – Širokolisna oskoruša, 175. Crategus oxyacantha – Crveni glog, 176.

Crategus monogyna – Bijeli glog, 177. Cotoneaster intergerima – Dunjarica, 178. Cotoneaster tomentosa

– Pustenasta dunjarica, 179. Amelanchier ovalis – Kozja jabučica, 180. Malus silvestris – Divlja jabuka,

31

Pirus piraster – Divlja kruška, 182. Prunus mahleb – Rašljeka,183. Prunus avium – Divlja trešnja, 184.

Prunus spinosa – Trnina, 185. Rosa cananina – Divlja ruža, 186. Rosa-livadska ruža 187. Runus

fruticosus – Kupina, 188. Rubus caesius – Ostruga, 189. Rubus zvorniciensis – Širokolisna ostruga,

(endem Srebreničke regije) 190. Rubus idaeus – Malina, 191. Fragaria veska – Šumska jagoda, 192.

Fragaria elatior – Kitnjasta jagoda, 193. Duchesnea indica – Indijska jagoda, 194. Potentilla anserine –

Steža, 195. Geum urbanum – Zečija stopa, 196. Geum rivale – Potočni blaženak, 197. Agrimonia

eupatoria – Petrovac, 198. Sanguisorba off. – Krvara, 199. Sanguisorba minor – Dinica, 200. Achemila

vulgris – Gospin plašt, 201. Filipendula hexsapetalla – Končara, 202. Filipendula ulmaria – Suručica,

203. Aruncus vulgaris – Suručka, 204. Trifolium pratese – Crvena djetelinaljača, 205. Trifolium repens –

Bijela djetelina 206. Trifolium hybridum – Barska djetelina, 207. Medicago sativa – Lucerka, 208.

Medicago lupulina – Gunjica. 209. Lotus corniculatus – Svinđuša, 210. Melilotus off. – Kokotac, 211

Nelilotus albus – Bijeli koktac, 212. Vicia sativa – Grahorica, 213. Vicia craca – Ptičija grahorica, 214.

Lathirus tuberosus – Graholika, 215. Lathirus prathensis – Livadna graholika, 216. Lathirus silvestris –

Šumska graholika 217. Lathirus sativus – Jari grah, 218. Galega off. – Orlovac, 219. Glycyrrhiza glabra –

Sladić, 220. Ononis spinosa – Zečiji trn, 221. Ononis repens – Puzeći livadski zečiji trn 222. Robinia

pseudoacacia – Bagrem, 223. Lytchirum salicaria – Vrbica, 224. Chamaenerion(Epilobium )

angustifolium – Vrbolika, 225. Cornus mas – Drijen, 226. Cornus sanguine – Svibovina, 227.

Foeniculum vulgare-Komorač, 228. Karum carvi – Kim, 229. Pimpinella major - Velika bedrenika, 230.

Pimpinella saxsifraga – Mala bedrenika, 231. Daucus carota – Divlja mrkva, 232. Aegopidium

podagraria – Sedmolist, 233. Angelica archangelika – Anđelika, 234. Angelica silvestris – šumska

anđelika, 235. Apium graveolens – Celer, 236. Levisticum off. – Ljupčac, 237. Ligusticum mutelina –

Koprenjak, 238. Pastinaca sativa – Pastrnjak, 239. Meum athamanticum – Štrbac, 240. Heracleum

sphondylium – Medvjeđi dlan, 241. Anthriscus silvestris – Šumska krasuljic, 242. Anthriscuc cerefolium

– Vrtna krasuljica, 243. Coriandrum sativum – Korijandar, 244. Scandix pectin-veneris – Češljika, 245.

Falcaria vulgaris – Srpica, 246. Eringium campestre – Kotrljan, 247. Pirola minor – Kruščica, 248.

Arctostaphilos uva-ursi – Medvjetka, 249. Vaccinium vitis-idea – Brusnica, 250. Vac cinium mirtillus –

Borovnica, 251. Primula vulgaris – Jagorčevina, 252. Primula veris – Rani jaglac, 253. Primula elatior –

Alpski jaglac 254. Convolvulvus arvensis – Slak, 255. Pulmonaria off. – Plučnjak, 256. Simphitum off.

– Gavez, 257. Simphitum tuberosum – Bijeli gavez, 258. Borago off. – Poreč, 259. Echium vulgare –

Lisičina, 260. Anchusa off. – Volujak, 261. Phisalis alkekengi – Mjehurica, 262. Solanum nigrum –

Pomočnica, 263. Veronica beccabunga – Čestoslavica, 264. Veronika off. – Ljekovita čestoslavica, 265.

Glechoma hederacea - Dobričica, 266. Salvia off. – Šalfija, 267. Salvia pratensis – Livadska kadulja,

268. Salvia verticillata – Pršljenasta kadulja, 269. Salvia sclarea – Muškatna kadulja, 270. Mentha

aquatica – Vodena nana, 271. Mentha piperita –Paprena nana 272. Menta longifolia – Dugolisna nana

273. Menta arvensis – Poljska nana, 274. Chalaminta off.- Marulja, 275. Nepta cataraia – Mačja metvica,

276. Marrubium vulgare – Tetrljan, 277. Oruganum vulgare – Mravinac, 278. Satureja hortensis – Čubar,

279. Thymus Serphyllum –Majčina dušica, 280. Melissa off. – Matičnjak, 281. Stachys palustris –

Močvarni čistac, 282. Lamium maculatum – Pjegava mrtva kopriva, 283. Betonica off – Čistac,284.

Lamium purpureum – Crvena mrtva kopriva , 285. Lamium album – Bijela mrtva kopriva, 286. Prunella

vulgaris – Križalina, 287. Ajuga reptan – Iva, 288. Plantago major – Veliki trputac,, 289. Plantago

lanceolata – Uskolisni trputac, 290. Plantago media – Srednji trputac, 291. Fraxinus excelsior – Jasen,

gorski jasen, 292. Fraxinus ornus – Mali jasen, 293. Galium verum – Ivanjsko cviječe, 294. Galium

cruciatum – Dragocvijet, 295. Galium aparina – Lijepljiva bročika, 296. Asperula odorata – Lazarkinja

mirisna, 297. Sambucus nigra – Bazga, 298. Sambucus ebulus – Abdovina, 299. Sambucus racemosa –

32

Crvena zova, 300. Viburnum opulus –Šibikovina, 301. Viburnum lantana – Hudika, 302. Campanula

trachelium – Grozdasti zvončić, 303. Campanula glomeriata – Zbijeni zvončić, 304. Campanula

rapunculus – Repušica, 305. Campanula rapunculoides – Poljski zvončić, 306. Campanula persicifolia –

Breskvolisni zvončić, 307. Phyteuma spicatum – Zečica, 308. Phyteuma ovatum – Jajasta zečica, 309.

Achillea millefolium – Hajdučka trava, 310. Arthemisia abshintium – Pelin, 311. Artemisia vulgaris –

Divlji pelin, 312. Bellis perenis – Tratičnica, 313. Leucanthemum vulgare – Volovsko oko, 314.

Tanacetum vulgare –Vratić, 315. Galinsoga parviflora – Konica, 316. Matricaria chamomilla – Kamilica,

317. Galnisoga ciliate – Trepavičasta Konica 318. Inula helenium – Oman, 319. Calendula arvensis –

poljski neven , 320. Calendula off- Pravi neven 321. Tussilago farafara – Podbjel, 322. Petasites hibridus

– Običan lopuh, 323. Petasites albus – Bijeli lopuh, 324. Arctium lappa – Čićak, 325. Arctium minus –

Mali čićak, 326. Arctium nemorosum - Šumski čičak, 327. Arctium tomentosum – Maljavi čićak, 328.

Cirsium oleraceum - Osjak, 329. Cirsium lanceolatum – Kopljasti osjak, 330. Cirsium arvense – Livadski

osjak, 331. Cirsium palustre – Močvarni osjak, 332. Carduus acanthoides – Stričak, 333. Onopordon

achantium – Kravačac, 334. Echinops ritro – Plava sikavica, 335. Carlina acaulis – Kravljak, 336.

Centaurea scabiosa – Veliki različak, 337. Centaurea Montana – Brdski različak, 338. Cichorium intybus

– Cikoria, 339. Taraxacum off. – Maslačak, 340. Leonthodon hispidus – Hrapavi lavlji zub, 341. Picris

hieracoides – Jagušac, 342. Hypochoeris radicata – Jastrebljak, 343. Hioseris scabra – Sisava trava, 344.

Hipochoeris maculate – Goli jastrebljak, 345. Tragopogon pratensis – Kozja brada, 346. Tragopogon

porrifolius – Lukolsna kozja brada 347. Sonchus oleracheus – Kostriš, 348. Lapsana kommunis –

Ognjičina, 349. Mycelis muralis – Salatika, 350. Cicerbita alpine – Mliječ, 351. Lactuca perenis – Divlja

salata, 352. Scorsonera hispanika – Crni korijen.

3.1.3. Socio-kulturološke karakteristike

Planirane površine za navodnjavanje nalaze se u naseljenom mjestu Skelani koje teritorijalno

pripada opštini Srebrenica. Ova opština se nalazi na sjeveroistoku Republike Srpske, BiH i

graniči sa opštinama Bratunac, Milići, Rogatica i Višegrad u BiH i opštinom Bajna Bašta u

Republici Srbiji. Opština Srebrenica je locirana u srednjem toku rijeke Drine koja protiče u

dužini od 45 km kroz teritoriju ove opštine, od čega je oko 23 km Peručko jezero, HE Bajna

Bašta. Površina opštine Srebrenica je 587 km2 i ova opština ima ukupno 81 naseljeno mjesto,

administrativno i prostorno smještenih unutar 19 mjesnih zajednica.

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, na području opštine živjelo je 36.666 stanovnika, od

čega je u nasljenom mjestu Skelani živjelo 4352 stanovnika. Gustina naseljenosti je bila 69

stanovnika po km2 .2

U posljeratnom periodu broj stanovnika u svim naseljima drastično je manji u odnosu na

predratni period. Prema zadnjem popisu stanovništva iz 2013.god. područje opštine Srebrenica

naseljava 11 698 stanovnika, a naseljeno mjesto Skelani 893 stanovnika. Gustina naseljenosti

opštine je 22 stanovnika po km2. U tabeli br.10 dat je prikaz migracije stanovništva od 2007-

2017.god.

2 Strategija razvoja opštine Srebrenica za period 2018-2022.god.

33

Tabela br.10 : Migracije stanovništva po godinama

Godina Doseljeno

stanovništvo

Odseljeno

stanovništvo

Migracioni

saldo

2007. 226 288 -62

2008. 254 339 -85

2009. 159 283 -125

2010. 172 258 -86

2011. 166 232 -66

2012. 1823 884 933

2013. 180 577 -397

2014. 166 226 -60

2015. 109 312 -203

2016. 210 204 6

2017 114 214 -100 Izvor podataka: Republički zavod za statistiku, Republika Srpska;

U prijeratnom periodu radno aktivno stanovništvo (15-65 godina) je bilo najbrojnije i činilo je

65,28% ukupnog stanovništva. Po popisu 2013.godine radno aktivno stanovništvo (15-65

godina) čini 74,4% stanovništva.

U periodu 1991.-1992. godina više od 8.000 radno sposobnog stanovništva je imalo zaposlenje

(oko 24%), i većinom je bilo zaposleno u privredi i rudarstvu, a manji procenat u vanprivredi.

Značajan broj domaćinstava (84,5% je bilo ruralno stanovništvo) bavilo se poljoprivredom kao

dopunskom ili osnovnom djelatnošću. Druga kategorija stanovništva u prijeratnom periodu na

osnovu brojnosti su bili mladi (do 15 godina), koji su činili 27,66% stanovništva.

U posljeratnom periodu Srebrenica spada u nerazvijene opštine. U 675 registrovanih poslovnih

subjekata (preduzetnici i pravna lica) zaposleno je ukupno 2.029 radnika. (na dan 31.03.2017.

godini) .Najviše je zaposlenih u sektoru vađenje ruda i kamena (30,8%), prerađivačkoj industriji

(15,1%), javna uprava i odbrana i obavezno socijalno osiguranje (13,5%) i obrazovanju (10,1%).

Po popisu iz 2013. godine mladi uzrasta od 0-14 godina čine tek 12.7% stanovništva

Što se tiče poljoprivrede, na teritoriji opštine dominiraju mali privatni posjedi prosječne veličine

2,6 ha. Procjenjuje se da na ovom području ima oko 10000 malih posjeda, koji obuhvataju 85%

poljoprivrednog zemljišta i 70% poljoprivredne proizvodnje.

Opština Srebrenica raspolaže sa ukupno 53340 hektara zemljišta od čega je 19930 ha

kategorisano kao poljoprivredno zemljište.

Tabela br.11: Klasifikacija zemljišta po sektorima svojine

Vlasništvo Ukupne

površine

Oranice Vočnjaci Livade Pašnjaci Šume Neplodno

Privatno 23.583 10.984 633 3.388 1.886 6.434 258

Društveno 29.693 147 5 198 2.689 25.402 1.252

Neorgan. 64 5 1 3 16 31 8

Ukupno 53.340 11.136 639 3.589 4.591 31.867 1.518 Izvor: Strategija razvoja opštine Srebrenica za period 2018-2022.god.

34

Porodična gazdinstva čine osnovnu strukturu poljoprivredne proizvodnje opštine. Najveći broj

registrovanih gazdinstava su nekomercijalna i nisu tržišno orjentisana. Broj gazdinstava i se iz

godine u godinu povećava (tabela br.12).

Tabela br.12: Broj registrovanih poljoprivrednih gazdinstava

Godina Broj registrovanih

poljoprivrednih gazdinstava

2014. 342

2015. 482

2016. 631

2017. 781

2018. 876

Izvor: Registar poljoprivrednih gazdinstava MPŠV RS, Odjeljenje za privredu i razvoj Opštine Srebrenica

Prema informacija iz Odjeljenja za privredu i razvoj Opštine Srebrenica polovina registrovanih

poljoprivrednih gazdinstava su sa područja mjesne zajednice Skelani.

Pored nastojanja da se smanji broj nezaposlenih na području opštine Srebrenica, otvaranjem

novih preduzeća, kao i kroz oživljavanje rada preduzeća koja su postojala i u prijeratnom

periodu, nezaposlenost u mnogome opterećuje stvarnost opštine Srebrenica i prijeti daljnjem

padu životnog standarda stanovništva. Ukupan broj nezaposlenih sa datumom 15.07.2019.

godine je iznosio 1734 lica, a zaposlenih 2062 lica. S druge strane, prisutna migracija

stanovništva u neznatnoj mjeri ublažava ovu pojavu, ali dosta i skriva stvarnu sliku stanja, tako

da se ne mogu jasno predvidjeti kretanja po osnovu tog ekonomskog pokazatelja.

Opština Srebrenica kao i samo naseljeno mjesto Skelani ima bogatu kulturnu baštinu. Naime, na

području naselja Skelani nalazi se arheološko nalazište Rimski municipium koje predstavlja

jedno od najvećih i najznačajnijih arheoloških nalazišta u regionu. Dosadašnjim istraživanjima

pored ostalih nalaza, pronađeni su rimski mozaici koji predstavljaju najznačajnija otkrića na

ovom lokalitetu.

Okvirna analiza parcela koje su obuhvaćene Projektom

Broj parcela koje se nalaze u okviru irigacionih površina četiri podsistema predmetnog projekta

su prikazane u donjoj tabeli.

Tabela br. 13: Broj parcela koje su obuhvaćene Projektom

Podsistem Neto površina (ha) Broj parcela

Peći 90 451

Skelansko polje 240 983

Bujakovića Rijeka 150 632

Crvica 153 1071

UKUPNO 633 3137

35

Na osnovu podataka prikazanih u tabeli 13, evidentno je da se planirane irigacione površine

sastoje od velikog broja parcela male površine. Prilikom izrade ovog dokumenta nismo bili u

mogućnosti prikazati vlasničku strukturu predmetnih parcela, ali prema stavovima predstavnika

Opštine Srebrenica i mjesne zajednice Skelani, u obuhvatu planiranih irigacionih površina

parcele su u privatnom vlasništvu, osim puteva koji su u državnom vlasništu.

Obzirom da prema izvršenoj anketi poljoprivredni proizvođači prosječno koriste 3 parcele za

poljoprivrednu proizvodnju, prema navedenom broju parcela, može se konstatovati da će

predmetnim projektom biti obuhvaćeno oko 1045 potencijalnih korisnika sistema za

navodnjavanje.

Za potrebe izgradnje objekata sistema za navodnjavanje biće obuhvaćene parcele date u tabeli br.

14, a koje će biti predmet trajne ekspropijacije.

Tabela br.14: Pregled parcela objekata sistema navodnjavaja koje će biti predmet trajne

eksproprijacije

Lokalitet Objekat Površina

(m2)

Oznaka parcele Vlasništvo

Peći Bunar 150 k.č. 1910 K.O.

Peći

Momiović (Idriza)

Hasan

Rezervoar

„Zgunja“

300 k.č.1838 KO.Peći JP“Šume Republike

Srpske“ i 29 dr.lica

Skelansko polje Bunar 150 k.č. 2905

K.O.Žabokvica

Nešković (Milije)

Slavica i dr.

Rezervoar

“Rosulje”

400 k.č.2665

K.O.Žabokvica

Mitrović Slobodan i

dr.

Bujakovića rijeka Bunar 150 k.č. 1206

K.O.Liješće

Huseinović

(Rasima) Nazir

Rezervoar “Buč” 300 k.č.1703

K.O.Liješće

Ljeskovica(Muid)

Dževad

Crvica Bunar 150 k.č.3652/6 K.O.

Crvica

Vodno dobro

Rezervoar

„Graovik“

300 kč. 3497 , K.O.

Crvica

Savić (Spasoja)

Proko

UKUPNO 1900

U tabeli br. 15 dat je pregled parcela koje presjeca trasa cjevovoda, a koje mogu biti predmet

privremene eksproprijacije.

36

Tabela br.15: Pregled parcela koje presijeca trasa cjevovoda i koje mogu biti predmet privremene

eksproprijacije

Lokalitet Dužina

cjevovoda

(m)

Površina

(m2)

Katastarske čestice Broj

parcela

Vasništvo

Peći

3543 2126 2838, 2840, 2842, 2844, 2847,

2848, 2850, 2852, 2853, 2854,

2856, 2857, 2859, 2858, 2860,

2861, 2863, 2941, 2942, 2939,

2938, 2841, 2654, 2655, 2667,

2642, 2643, 2484, 2485, 2662,

2663, 2682, 2683, 2676, 2684,

2686, 2687, 2795,2153, 2154,

2161, 2053, 2058,2059, 2065,

2066, 2173, 2172, 2921, 1838,

1870, 1871, 1943, 1957, 1945,

1946, 1912, 1889, 1891, 1890,

1896, 1523, 1522, 1525, 1610,

1611, 1616, 1619, 1620, 1614,

1636, 2521, 2537, 2407, 2408

75 Privatno

6037 3622 2749, 2970, 2869, 2856, 2854 5 Državno

Ukupno 9580 5748 80

Bujakovića

Rijeka

6012 3607 1645, 1662, 1663, 1664, 1665,

1666, 1667, 1670, 1671, 1675,

1678, 1677, 1679, 1680, 1716, 934,

933, 1685, 1686, 1687, 1688, 1689,

1190, 1191, 1169, 1124, 1116,

1095, 1123, 1120, 1119, 1112,

1113, 1171, 1166, 1165, 1164,

1163, 1162, 1155, 1150, 1138,

1137, 1167, 1168, 1185, 1184,

1196, 1197, 1202, 1291, 1290,

1284, 1275, 1273, 1266, 1257,

1304, 1337, 1338, 1339, 1340,

1341, 1342, 1343, 1344, 1357,

1263, 1335, 1331, 1330, 1333,

1324, 1322, 1703, 1686,1803,

1799, 1798, ,1778, 1772, 1773,

1770, 1775, 1754, 1752, 1751,

1750, 1766, 1734, 1737, 1738,

1739, 1740, 1213, 1212, 1228,

1237, 1239, 1246, 2141, 2140,

2128, 2127, 2144, 2145, 2146,

2148, 2150, 2151, 2152, 2155,

2156, 2166, 2165

115 Privatno

5226 3136 2443, 2955, 2963, 2962, 2960, 11 Državno

37

2959, 2993, 2970, 1369, 1799,

2994

Ukupno 11238 6743 126

Skelansko

polje

12904 7742 1366, 1340, 2915, 2914, 2913,

2919, 2918, 2917, 2912, 2911,

2910, 2909, 782, 803, 805, 811,

812, 813, 814, 815, 816, 817, 818,

821, 845, 838, 839, 840, 844, 842,

840, 841, 849, 850, 852, 1623,

1622, 1621, 1620, 1619, 1618,

1617, 1616, 1615, 1614, 1613,

1612, 1611, 1610, 1609, 1608,

1607, 1606, 1605, 1604, 1603,

1643, 1642, 1641, 1640, 1639,

1638, 1637, 1636, 1635, 1634,

1633, 1632, 1631, 1630, 1629,

1628, 1627, 1626, 1625, 1624,

1595, 1602, 888, 889, 890, 891,

892, 893, 894, 895, 896, 897, 898,

899, 900, 901, 903, 1566, 906, 907,

908, 909, 911, 912, 1550, 1549,

1533, 1532, 1531, 1530, 1529,

1528, 1534, 1513, 1512, 1511,

1510, 1507, 1549, 1548, 1547,

1548, 1552, 1528, 927, 928, 929,

930, 1524, 1522, 1521, 1520, 1519,

1518, 1517, 1516, 1515, 1502,

1501, 1499, 1498, 1497, 1494, 947,

1496, 1495, 1492, 1491, 1490,

1484, 1483, 1482, 1481, 1480,

1479, 1472, 1452, 1449, 1448,

1445, 1434, 1443, 1438, 1429,

1428, 1427, 1426, 1425, 1423,

1422, 1421, 1418, 1415, 1413,

1412, 1411, 1410, 1418, 1417,

1405, 1403, 1402, 1400, 1395,

1394, 1392, 1391, 1390, 1389,

1388, 1387, 1381, 1379, 1378,

1377, 1376, 1374, 1372, 1371,

1370, 1369, 1368, 1367, 1366,

1364, 2905, 2888, 2891, 2893,

2881, 2872, 2873, 2870, 2868,

2866, 2865, 2863, 2862, 2861,

2860, 2859, 2858, 659, 660, 661,

662, 663, 664, 665, 667, 681, 676,

617, 618, 619, 620, 621, 732,740,

326 Privatno

38

741, 746, 744, 341, 736, 342, 343,

344, 345, 346, 347, 348, 349, 350,

351, 352, 361, 363, 745, 335, 328,

327, 325, 324, 313, 317, 316, 315,

307, 785, 767, 764, 763, 762, 761,

760, 759, 758, 756, 747,337, 333,

332, 2662, 2963, 2943, 2658, 2661,

2665, 2942, 2901, 2668, 2947,

2948, 2949, 2731, 2730, 2741,

2740, 2738, 2726, 2712, 2739,

2750, 2990, 2758, 2756, 2753,

2605, 2606, 2607, 2616, 2615,

2781, 2795, 2789, 2786, 2782,

2609, 2552, 2783, 2784, 2789,

2788, 2787, 2988, 2537, 2535,

2533, 2479, 2477, 2476, 2461

4718 2831 1660, 1655, 803, 2994,1644, 1651 6 Državno

Ukupno 17622 10573 332

Crvica

7130 4278 3593, 3594, 3595, 3596, 3597,

3598, 3615, 3616, 3617, 3618,

3619, 3620, 3476, 3479, 3480,

3481, 3526, 3527, 3528, 3531,

3532, 3533, 3538, 2802, 2813,

2812, 2814, 2815, 2816, 2820,

2821, 2824, 2827, 2829, 2830,

2841, 2858, 2890, 2885, 2882,

2883, 2889, 2893, 2894, 3411,

3410, 3404, 3403, 3402, 3400,

3498, 3428, 3436, 3430, 3461,

3462, 3458, 3649, 3650, 3639,

3636, 3635, 3631, 3630, 3629,

3628, 3427, 3446, 3441, 3408,

3407, 3377, 3378, 3379, 3384,

3389, 3392, 3394, 3396, 3397,

2987, 2988, 2990, 2991, 2993,

3197, 3140, 3137, 3352, 3351,

3358, 3359, 3360, 3366, 3367,

3368, 3389, 3171, 3167, 3168,

3090, 3305, 3309, 3313, 3314,

3315, 3273, 3265, 3276, 3278,

1172, 1181, 1180, 968, 974, 975,

955, 953, 949, 948, 1025, 1024,

1011, 1012, 1014, 1016, 1021,

1022, 1023, 1020, 1018, 1001, 998,

995, 994, 990, 985, 586, 578, 565,

564, 562, 561, 560, 559, 557,572,

168 Privatno

39

571, 570, 569, 568, 567, 566, 556,

552, 551, 548, 547, 544, 543, 541,

3642, 3647, 3463, 3460, 3459,

3452, 3414

6038 3623 3697, 3689, 3690, 3415, 3696,

3686, 3424, 3688, 3695, 1230

10 Državno

Ukupno 13168 7901 178

UKUPNO 29589 17753 684 Privatno

22019 13212 32 Državno

51608 30965 716

Ukupan broj parcela koje mogu biti predmet privremene eksproprijacija za polaganje cjevovoda

predmetnog irigacionog sistema je 716, od čega su 684 parcele (95 %)u privatnom vlasništvu, a

32 parcele (5%) u državnom vlasništvu (putevi). Okvirna površina zemljišta koja će biti potrebna

za polaganje cjevovda je 30965 m2, od čega je 13212 m2 u državnom vlasništvu, a 17753 m2 u

privatnom vlasništvu i ova površina može biti predmet privremene eksproprijacije.

3.2. Opis mogućih uticaja projekta na životnu sredinu

3.2.1. Uticaji na riječni podsliv

Zahvaljujući neposrednom kontaktu irigacionih površina sa vodotokom rijeke Drine, potrebne

količine vode za irigacije, će se obezbjediti pomoću zahvatanja podzemnih voda iz inundacije

rijeke Drine putem bunara. Prilikom izrade Idejnog rješenja nisu izvedena detaljna

hidrogeološka istraživanja, a koja će se provesti za potrebe izrade Glavnog projekta. U zavisnosti

od rezultata ovih istraživanja razmotriće se opcija prihranjivanja bunara iz rijeke Drine

izgradnjom hodrizontalnih drenova.Obzirom da je projektno područje nizvodno od profila HE

Bajina Bašta, režim nivoa podzemnih voda u zbijenim izdanima uz rijeku Drinu dominantno su

pod uticajem ispuštanja vode na pomenutoj brani. Za irigacionu površine od 633ha potrebno je

obezbijediti 256,4 l/s, dok je ekološki minimum koji se ispušta nizvodno od brane Bajina Bašta

50.000 l/s. Potrebna količina vode za novodnjavanje predstavlja 0,5 % vode u ekološkom

minimumu što je gotovo zanemarljivo i u granicama veoma niskog uticaja na vode rijeke Drine.

Zahvatanjem vode za potrebe navodnjavanja bunarskim vodozahvatima neće biti ugroženi drugi

korisnici voda. Bunarskih vodozahvata za vodosnabdijevanje vodom za piće stanovništva na

predmetnom području nema. Naselje Skelani za vodosnabdijevanje koristi lokalni vodovod sa

vodozahvatom na Bujakovića rijeci, a koji se nalazi na većoj nadmorskoj visini u odnosu na

predviđene lokacije bunarskih vodozahvata za navodnjavanje predmetnog područja.

3.2.1.1. Međunarodni aspekt upravljanja vodama

Rijeka Drina pripada oblasnom riječnom slivu Save i predstavlja međunarodni vodotok za koji

su obavezujući međunarodni sporazumi za BiH koji podrazumjevaju prostorno i vremenski

40

usklađene i koordinirane programe i prioritetne aktivnosti integralnog korišćenja i zaštite vode i

vodnih bilansa, na prostoru slivnih cjelina.

Konvencije sa karakterom obavezujućih dokumenata su:

- Barselonska konvencija- bazni principi i obaveze koje proističu iz te konvencije su:

principi predostrožnosti i prevencije kroz procjenu uticaja na životnu sredinu svih

upravljačkih odluka u oblasti voda; princip „zagađivač čisti i plaća“; integralna kontrola

zagađenja upravljanjem rijekama i obalnim područjem; zaštita posebno značajnih

ekoloških područja; obezbjeđivanje pristupa informacijama o stanju životne sredine;

izvještavanje o emisijama zagađujućih efluenata u vodu, vazduh i zemljište

- Helsinška konvencija-prema ovoj konvenciji za zemlje koje zajednički koriste („dijele“)

vodu međunarodnih rijeka bitne su obaveze: prikupljanje i razmjena podataka u okviru

zajednički definisanih monitoring programa u oblasti svih komponenti vodnih režima

(količina, kvalitet, prekogranični uticaji – iz čega proističe obaveza formiranja

savremenih monitoring i informacionih sistema u oblasti voda koji bi pokrivali teritorije

većih slivova); smanjenje efluentnih zagađenja iz koncentrisanih i rasutih zagađivača;

blagovremeno upozoravanje susjeda na nepovoljne uticaje.

- Sporazum o slivu Save –ovim sporazumon dogovoreno je: uspostavljanje međunarodnog

režima plovidbe rijekom Savom; uspostavljanje održivog upravljanja vodama sliva;

preduzimanje mjera za sprečavanje ili ograničavanje opasnosti i za smanjivanje i

uklanjanje štetnih posljedica, uključujući i posljedice poplava, leda, suša i slučajeve

ispuštanja u vodu opasnih materija; stvaranje mehanizama za uspostavljenje djelotvorne

multilateralne saradnje.

- Direktiva o vodama EU - Direktiva definiše odgovarajući normativni okvir, kojim bi se

obezbijedili mehanizmi planske zaštite voda, u okviru zaštite cijelog okruženja. Posebno

su važni sledeći stavovi: sveobuhvatna zaštita svih voda i harmonizacija vodoprivrednih i

ekoloških ciljeva; definisanje strogih propisa za emisiju zagađujućih materija i visoki

standardi za ocjenu kvaliteta vode u vodotocima; integralno upravljanje riječnim

slivovima i formiranje kompetentnih službi za upravljanje vodama na nivou velikih

hidrografskih cjelina; identifikaciju nadležnog organa za primjenu pravila po ovoj

direktivi (što je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske);

koordinacija upravljanja rječnim slivom i u slučaju da on prerasta granice jedne države;

ekonomska politika koja omogućava samofinansiranje sektora voda, kroz adekvatno

naplaćivanje vode i svih vodnih usluga; realna, ekonomska cijena vode, uz striktno

poštovanje principa: korisnik plaća, zagađivač plaća, potpuna naknada svih troškova u

koje su uključeni i svi troškovi zaštite voda, kao i neophodne zaštite životne sredine;

usaglašavanje cijena vode (za tri kategorije potrošača – industriju, poljoprivredu,

domaćinstva), pri čemu ta cijena treba da stimuliše kontrolisanu i racionalnu potrošnju

vode; obavještavanje javnosti o problemima u oblasti voda, konsultovanje, usklađivanje

interesa različitih grupa; uključivanje korisnika i predstavnika javnosti u tijela koja

odlučuju o upravljanju vodama.

41

Obzirom da je rijeka Drina međunarodni vodotok, imajući u vidu obaveze koje BiH ima prema

navedenim konvencijama, predstavnici investitora Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i

vodoprivrede Republike Srpske - Jedinice za koordinaciju poljoprivrednih projekata i projektnog

tima- konzorcijum Zavod za vodoprivredu Bijeljinai Institut za hidrotehniku i vodno ekološko

inženjerstvo Građevinskog Fakultata u Beogradu (IHGF) na sastanku održanom u 08.05.2019.

godine u prostorijama “Drinsko-Limske” hidroelektrane Bajina Bašta, u Bajnoj Bašti Republika

Srbija, prezentovali su planirane projektne aktivnosti na izradi Idejnog rješenja i Glavnog

projekta Idejnog rješenja razvoja navodnjavanja na području naselja Skelani, Opština

Srebrenica“.

Cilj sastanka je bio da se zaintersovane strane upoznaju sa realizovanim aktivnostima na izradi

Idejnog rješenja, prezentaciji koncepta tehničkih varijantnih rješenja, te da se u narednom

periodu pojača saradnja i koordinacija, sve u cilju implementacije sveobuhvatnih projektnih

rješenja.

Sastanku su pored navedenih prisustvovali:

predstavnici “Drinsko-Limskih” hidroelektrana Bajina Bašta:

predstavnici JP „Elektroprivreda Srbije”:

predstavnici Opštine Srebrenica:

Na sastanku su doneseni sljedeći zaključci

- Projektant je predstavio radnu verziju Idejnog rješenja na 1.106 ha, bruto obradivog

zemljišta na lijevoj obali rijeke Drine, čime je ispunjen obuhvat predviđen Projektnim zadatkom

za izradu Idejnog rješenja na prostoru četiri irigacione cjeline (Podsistema) na području naselja

Skelani, opština Srebrenica, sve u skladu sa predstavljenim konceptom tehničkih rješenja prema

hidrauličkim proračunima i grafičkim prilozima u prezentaciji;

- Projektant je analizirao mogućnosti za zahvatanje vode za navodnjavanje iz akumulacije

„Perućac“, iz namjenske akumulacije „Bujakovića rijeka“ i bunarskog zahvatanja iz rijeke Drine,

razmotrio je ukupni vodni bilansi i potrebe za vodom, te je sačinio tri osnovna varijantna

tehnička rješenja sistema za navodnjavanje sa potrebnim objektima na sistemima i transprtno-

distributivnom mrežom;

- Projektant je višekriterijumskom analizom ocijenio kao najbolje rangirana i najpovoljnije

varijantno rješenje Varijantu „B“ sa zahvatanjem vode iz podzemlja bunarima sa

„prihranjivanjem“ preko horozontalnih drenova iz rijeke Drine;

- Predstavnici “Drinsko-Limskih” hidroelektrana Bajina Bašta, će Konzorcijumu dostaviti

podatke o protoku velikih voda i ekološkom minimumu rijeke Drine nizvodno od HE „Bajina

Bašta“, vrijednostima kota uspora na akumulaciji „Perućac“ neophodnim za pozicioniranje

visinskih kota vodozahvata i pumpnih stanica za varijantu zahvata iz akumulacije, podatke o

geodetskim snimcima korita ispod brane ukoliko postoje, te drugih neophodnih podataka za

realizaciju predmetnog projekata u skladu sa svojim mogućnostima i ovlašenjima;

- Predstavnici “Drinsko-Limskih” hidroelektrana Bajina Bašta, će Konzorcijumu pismenim

putem dostaviti opšte informacije neophodne za podnošenje zahtijeva za dobijanje vodnih i

42

ostalih saglasnosti od nadležnih institucija iz Srbije u slučaju odabira varijantnog rješenja „A“ sa

zahvatanjem vode iz akumulacije „Perućac“;

- Na sastanku je konstatovano da ne postoje tehničko-tehnološki uslovi za zahvatanje

potrebnih količina vode za navodnjavanje direktno sa objekta HE Bajina Bašta;

- Ukoliko bude zainteresovanosti za izgradnju sistema na desnoj obali, o tome će

projektanta obavjestiti predstavnici lokalne samouprave Bajina Bašta i opštine Srebrenica;

- Opština Srebrenica je saglasna sa definisanim obimom i lokalitetima identifikovanih

površina podsistema za navodnjavanje za Idejno rješenje, saglasna je da što prije treba realizovati

dio sistema i isti dograđivati fazno;

- Varijantno rješenje Varijanta „B“ je u pogledu fazne izgradnje daleko najbolje rangirano i

predstavlja sistem koji se može raditi u više nezavisnih faza. Varijantno rješenje i podrazumjeva

faznu izgradnju, sa mogućnostima dogradnje i racionalizacijom troškova investiciono-tekućeg

održavanja,

- Opštinska uprava Srebrenice i Projektant, nakon kompletira Idejnog rješenja, treba da

upozna predstavnike lokalnih poljoprivrednih proizvođača sa planiranim projektom i obezbjedi

učešće javnosti prema kriterijumima Svjetske banke, naročito kroz Plan upravljanja životnom

sredinom i procjenu uticaja na društvo;

- Opštinska uprava Srebrenice, u bliskoj saradnji sa Konzorcijumom i Investitorom će u

narednom periodu potvrditi i dati saglasnost, te omogućiti nesmetan nastavak radova, za tačne

lokalitete svih objekata na sistemu i trase transportnih i distributivnih cjevoda za potrebe

Glavnog projekta;

- Projektant će i u daljem radu redovno obavještavati sve zainteresovane strane o napredku

na projektu i usvojenim tehničkim rješenjima, u skaldu sa dinamikom napredovanja posla;

- Sastanci zainteresovanih strana će se planirati i održavati prema iskazanim potrebama,

sve u cilju odgovarajuće koordinacije, usaglašavanja i uspješnog završetka Projekta.

3.2.2. Uticaji u fazi izgradnje

Uticaj na kvalitet vode

U fazi izgradnje irigacioniog sistema mogući su uticaji na kvalitet vode rijeke Drine, kao i

kvalitet vode vodotoka koja prolaze kroz irigaciono područje a to su:

na području podsistema „Peći“: Toplička rijeka i Baraković rijeka

na području podsistema „Skelanansko polje“, značajni su: Pasji potok i Hajdarevića

potok

na području podsistema „Bujakovića rijeka“, značajna je Bujakovića rijeka i

na području podsistema „Crvičko polje“, značajni su: Kalimanića potok i Surdik potok.

Irigacione površine nisu pod uticajem plavljenja velikih voda rijeke Drine, ali su podložni

plavljenim velikim vodama njenih pritoka koje su prethodno navedene. U Idejnom rješenju

predmetnog projekta predviđen je stepen zaštite irigacionih površina od velikih voda pritoka

rijeke Drine, kojim će se poljoprivredno zemljište štiti od dvadesetogodišnjih velikih voda,

43

p=1/20. Za normalni profil osnovnog korita, odabran je jednostruki trapez i po potrebi zavisno

od vučnih napona, dno i kosine regulisanog korita, osigurani su odgovarajućom oblogom. Kod

većih pritoka, pored osnovnog korita, regulacionim radovima su obuhvaćeni i prateći zaštitni

nasipi na širim inundacionim prostorima, za zaštitu od poplava. Sve navedene radove treba

izvoditi u periodu niskih voda navedenih vodotokova, kako bi smannjio negativan uticaj

izvođenja radova na kvalitet vode .

U toku izvođenja predviđenih građevinskih radova za izgradnju predmetnog sistema

navodnjavanja mogu se očekivati sljedeći negativni uticaji na kvalitet površinskih i podzemnih

voda:

povećana sedimentacija i erozija izazvana iskopnim radovima, što će uticati na kvalitet

vode;

nekontrolisano odlaganja iskopnog materijala u korito rijeke ;

nekontrolisanog odlaganja čvrstog otpada u korito rijeke;

nekontrolisano ispuštanja otpadnih voda iz toaleta za radnike na gradilištu;

zagađenje površinskih i podzemnih voda putem prosipanja ili odlaganja ulja i uljnih

derivata, motornog ulja i sličnog otpadnog materijala koji potiče od uređaja i vozila na

gradilištu.

Navedeni uticaji na kvalitet voda su privremenog karaktera, te će normalni režimi tečenja koji

podržavaju vodeni ekosistem biti uspostavljeni nakon što se završe građevinski radovi. Ovom

studijom će se predložiti mjere za ublažavanje kojima će se nastojati umanjiti negativni uticaji u

fazi izgradnje i osigurati vraćanje u prethodno stanje.

Iak su navedeni uticaji privremenog karaktera predviđeno je u Planu praćenja životne sredine u

poglavlju 4.2 praćenje i kvallitati površinskih vodotokova u fazi izgradnje sistema za

navodnjavanje.

Uticaj na kvalitet zemljišta

Izvođenje građevinskih radova na predmetom području može imati negativan uticaj na kvalitet

zemljišta, što je posljedica prisustva građevinske mehanizacije, skidanje površinskog sloja

zemljišta (humusa), kopanja, prisustva radnika na gradilištu.

Kada je u pitanju trajni uticaj na zemljišta, koji se odnosi na gubitak površine potrebne za

izgradnju objekata irigacionog sistema, usvojeno varijantno rješenje je povoljno, obzirom da

podrazumjeva izgradnju bunarskih vodozahvata i rezervoara na svakom od predviđena četiri

lokaliteta, a koji ne zauzimaju veliku površinu zemljišta. Za izgradnju navedenih objekata, prema

podacima iz tabele br.14 potrebno je 1900 m2, što je u odnosu na ukupnu neto irigacionu

površinu od 633 ha zanemarljiv gubitak zemljišta. Shodno navedenom trajni uticaj izgradnje

irigacionog sistema na zemljište nije značajan.

Prilikom izgradnje cjevovoda doći će do privremenog narušavanja prirodnog pedološkog profila

tla, ali ne i njegovog trajnog gubitka. Površina koja će biti obuhvaćena trasom cjevovoda iznosi

44

30965 m2 (tabela br. 15) i predstavlja 0,5% ukupne neto irigacione površine. Vraćanje zemljišta

u prvobitno stanje je standardna procedura koja se provodi nakon zavarivanja i zatrpavanja

cijevi. Vraćanjem zemljišta u prvobitno stanje vrši se stabilizacija tla radi trajnog sprječavanja

erozije i rekultivacije, odnosno nanošenja očuvanog ili zamjenskog površinskog sloja kako bi se

omogućio rast autohtone vegetacije i uspostavljanje prvobitnog stanja ekosistema. Odlaganje

vraćanja zemljišta u prvobitno stanje može uzrokovati pogoršanje kvaliteta očuvanog

površinskog sloja zemljišta, nezadovoljstvo vlasnika zemljišta, kao i povećati troškove

naknadnog vraćanja zemljišta u prvobitno stanje.

Za potrebe izgradnje sistema, neophodno je definisanje gradilišne zone uz prisustvo manje

građevinske mehanizacije i radnika na terenu. Upotrebom mehanizacije postoji mogućnost

curenja goriva i maziva, što za posljedicu ima zagađenje zemljišta. Do zagađenja zemljišta može

doći i u slučaju odlaganja viška zemljišta, građevinskog (ili drugog) otpada na zemljište koje nije

određeno i pripremljeno kao odlagalište.

U toku izvođenja građevinskih radova doći će do težeg odvijanja poljoprivredne proizvodnje,

presijecanja parcela projektnog područja te eventualnih oštećenja poljoprivrednih kultura usred

izgradnje objekata.

Navedeni uticaji su privremenog karaktera i moguć je povratak u prvobitno stanje odnosno stanje

prije izvođenja radova. Uticaj može biti značajan ukoliko se ne primjene mjere iz dobre

građevinske prakse u skladu sa Prilogom 1, te mjere upravljanja otpadom iz Plana upravljanja

otpadom, te provede vraćanje zemljišta u prethodno stanje.

Uticaj na kvalitet vazduha

Tokom izvođenja građevinskih radova na izgradnji sistema za navodnjavanje u Skelanima, doći

će do lokalnog uticaja na kvalitet vazduha zbog korištenja neophodne građevinske mehanizacije i

vozila. Takav je uticaj redovno negativan, a intenzitet uticaja zavisi od dinamike izvođenja

radova.

Najveći doprinos smanjenju kvaliteta vazduha tokom izgradnje imaju:

• emisije prašine koja nastaje kao posljedica manipulacije rastresitim materijalom

(iskopavanja, nasipavanja,…);

• emisije prašine s površina po kojima se kreće mehanizacija neophodna za izvršavanje

građevinskih radova;

• produkti izgaranja fosilnih goriva u motorima mehanizacije, motorima vozila koja se

koriste za prevoz radnika, motorima za prevoz materijala i ostalim motorima na fosilna goriva

(npr. dizel agregati).

Emisija prašine koja nastaje kao posljedica građevinskih radova, kao i emisija prašine sa

površina po kojima se kreće mehanizacija izuzetno je vremenski i prostorno promjenjiva

veličina. Disperzija ukupno emitovane prašine (veličine čestica pretežno ispod 30 µm) ovisi prije

svega o intenzitetu izvođenja radova, ali i o trenutnim meteorološkim uslovima na gradilištu,

45

prvenstveno jačini i smjeru vjetra i vlažnosti vazduha. Za vrijeme sušnog vremenskog razdoblja,

ukoliko duva vjetar, nataložena prašina može se, iako radovi nisu u toku, ponovno podići u

atmosferu. U skladu sa navedenim, emisije prašine koje nastaju kao posljedica neophodnih

građevinskih radova i njima prouzrokovanog smanjenja kvalitete vazduha nije moguće u

potpunosti spriječiti.

Drugi najveći izvor emisija koje uzrokuju smanjenje kvalitete vazduha tokom izgradnje su

produkti izgaranja fosilnih goriva. Izgaranjem fosilnih goriva nastaju otpadni gasovi koji u sebi

sadrže: sumpor dioksid (SO2), azotne okside (NOx), ugljenikove okside (CO, CO2), čvrste

čestice (PM), isparljiva organska jedinjenja i policikličke ugljikovodike (PAH). Zbog vremenske

ograničenosti izvođenja radova na projektu navodnjavanja emisije izduvnih gasova nisu tolike da

bi dugoročno u većoj mjeri narušile kvalitet vazduha okolnog područja. Količine nastalih

zagađujućih materija iz fosilnih goriva takođe je nemoguće u potpunosti spriječiti, no njihov

uticaj na klimatske promjene u količinama u kojim nastaju tokom izgradnje sistema za

navodnjavanja nije značajan.

Usljed navedenih uticaja ne očekuje se prekoračenje zakonom dozvoljenih koncentracija za

emisije u vazduh pa tako ni značajan uticaj na okolno stanovništvo. Uticaji su privremenog

karaktera, odnosno prestaće po završetku radova, a da bi se isti smanjili potrebno je propisati

odgovarajuće mjere ublažavanja ovih uticaja.

Uticaj buke

Na području izgradnje sistema za navodnjavanje odvijaće se uobičajene aktivnosti gradnje, a

buka koja će pri tome nastajati poticaće od građevinske mehanizacije i transportnih sredstava.

Intenzitet buke će zavisit od niza različitih faktora kao što je broj i vrsta mehanizacije, broj

radnika, vrsta tla i dr., što se ne može procjeniti na ovom nivou projektne dokumentacije.

Građevinski radovi će se uglavnom odvijati tokom radnih sati u danu, ali postoji mogućnost da

će se određene aktivnosti obavljati izvan navedenog vremenskog okvira. Ovaj uticaj se ocjenjuje

kao privremen i manje značajan, ali je primjena mjere za ublažavanje ovog uticaja neophodna.

Uticaj na floru i faunu

U fazi izgradnje doći će do uklanjanja vegetacije i zauzeća staništa na mjestu izgradnje

rezervoara za vodu i pumpnih stanica. Projektom je predviđena izgradnja četiri rezervoara, po

jedan rezervoara za svaki podsistem. Obzirom da su svi rezervoari predviđeni na višim kotama,

tj. u području koje je prekriveno šumom, sve lokacije rezervoara nalaze se na šumskom zemljištu

i na ovim lokacijama će se u potpunosti ukloniti šuma (hrast kitnjak i obični grab). Nakon

prestanka izvođenja rezervoara, tj nakon zatrpavanja rezervoara, dijelovi rezervoara koji će se

izvesti nadzemno su poklopci rezervoara. Izgradnjom pumpne stanice doći će do trajnog

uklanjanja vegetacije (jova, topola, vrba) i zauzimanja staništa u inundacionom području rijeke

Drine. Ukupna površina koju će zauzimati rezervoari i sa koje će se uklonit šuma je 1300m2, dok

površina koje će zauzeti pumpne stanice iznosi 600 m2. S obzirom na malu trajnu

prenamijenjenu površinu ovaj uticaj može se opisati kao lokalini i zanemarljiv.

46

Trasa cjevovoda predmetnog irigacionog sistem prolazi kroz poljoprivredne površine ili uz

postojeće puteve. Tokom izgradnje cjevovoda, u užem području postavljanja cijevi ukloniće se

vegetacija, za koju se očekuje da će se nakon postavljanja cijevi i zatrpavanja rovova ubrzo

obnoviti.

Tokom izgradnje će biti prisutan uticaj uznemiravanja faune zbog rada građevinske

mehanizacije: buka, čestice prašine i emisija izduvnih gasova i čestica. Ovi uticaji su ograničeni

na uže područje gradnje i privremeni te se zbog toga smatraju prihvatljivi. Uticaji se mogu

ublažiti odgovarajućim dobrim građevinskim praksama: organizacijom gradilišta, redovnimm

održavanjem opreme, prigušivačima zvuka i sl.

Prilikom izvođenja radova povećaće se rizik od širenje stranih invazivnih vrsta flore i faune.

Potrebno je osigurati mjere kojima će se spriječiti njihovo širenje: očistiti mehanizaciju i vozila

prije korištenja na području projekta, a nakon građevinskih radova omogućavanje vraćanja u

početno stanje površina koje su bile iskopane tokom radova. U slučaju nailaska na stranu

invazivnu vrstu potrebno je pokušati spriječiti njeno širenje te je ukloniti.

U smislu zaštićenih dijelova prirode ustanovljeno je da na području zahvata nema rijetkih ili

zaštićenih vrsta i stanišnih tipova flore i faune. Izgradnja predmetnog irigacionog sistema neće

imati negativan uticaj na zaštićene vrste flore i faune šireg područja.

Uticaj na kretanje stanovništva

Uzimajući u obzir da projekat podrazumijeva izgradnju gradilišnih puteva, postavljanje

radničkog kampa, kretanje mašina lokalnim saobraćajnicama, kopanje rovova radi polaganje

cjevovoda, bušenje bunara, postoji mogućnost da će sve navedene aktivnosti ometati uobičajene

rute kretanje stanovništva i motornih vozila. Ovi uticaji se mogu ublažiti primjenom mjera dobre

građevinske prakse uključujući planiranje razmještaja mašina i opreme u vrijeme kada nisu

velike dnevne gužve u saobraćaju, te osiguranjem sigurnog prolaza kroz gradilište ili

alternativnog prolaza za pješake i vozila u saradnji sa lokalnim vlastima. Osim toga postoji

potencijalna opasnost po zdravlje vezana za prisutnost otvorenih rovova u blizini naseljenih

mjesta koja se može ublažiti odgovarajućom signalizacijom i ograđivanjem.

Uopšteno govoreći, svi uticaji izazvani građevinskim radovima su privremeni i moguć je

povratak u prvobitno stanje prije izvođenja radova. Uticaji se mogu ublažiti odgovarajućim

dobrim građevinskim praksama koji će se propisati u ovom Planu.

Uticaj na arheološko nalazište

Arheološki kompleks Skelani - Municipium malvesiatium, sa nepokretnim i pokretnim nalazima,

lociran je u Skelanima, na lokalitetu Skelansko polje. Postojanje ovog arheološkog lokaliteta

dokazano je još 1896. godine, koji je evidentiran kao lokalitet rimskog naselja, kasnoantičke

crkve, nekropole i srednjovjekovnog groblja.

47

Narodna skupština Republike Srpske je donijela Odluku o utvrđivanju arheološkog kompleksa

Skelani kulturnim dobrom od izuzetnog značaja („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 38/09)

kojom se utvrđuje Arheološki kompleks Skelani sa nepokretnim i pokretnim nalazima kulturnim

dobrom od izuzetnog značaja, granice zaštićene okoline sa ukupnom površinom arheološkog

kompleksa i mjere zaštite u vezi sa čuvanjem, održavanjem i korišćenjem kulturnog dobra i

njegove okoline.

Ukupna površina Arheološkog kompleksa Skelani (prva i druga zona zaštite iznosi 280.908 m2.

Najbliža trasa cjevovoda planiranog irigacionog sistema je udaljena od lokacije predmetnog

arheološkog nalazišta oko 104 m. Na slici br.16 dat je satelitski snimak lokacije predmetnog

arheološkog nalazišta, kao i prikaz trase planiranih cjevovoda u njegovom okruženju.

Slika br.16: Satelitski snimak lokacije Arheološkog nalazišta Skelani

Pojedine dionice cjevovoda moguće je da se nalaze u drugoj zoni zaštite Arheološkog nalazišta

Skelani, što će se tačno precizirati u daljoj proceduri za dobijanje građevinske dozole za

predmetni projekat (mišljenje Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog

nasljeđa). Ukoliko se utvrdi da se se pojedine dionice cjevovoda irigacionog sistema nalaze u

drugoj zoni zaštite predmetnog arheološkog nalazišta, razmotriće se tehnička mogućnost

izmještanja trase cjevovoda van zone zaštite u Glavnom projektu, a u suprotnom primjeniće se

mjere predviđene za drugu zonu zaštite Arheološkog kompleksa Skelani u skladu sa navedenom

Odlukom.

Lokacija Arheološkog

nalazišta Skelani

48

Prema navedenoj Odluci, radi sprovođenja mjera zaštite Arheološkog kompleksa Skelani za

drugu zonu zaštite nije dozvoljeno izvođenje zemljanih i građevinskih radova i promjena oblika

terena i korišćenja zemljišta u okviru zaštićene okoline, kao i promjena namjene zemljišta bez

prethodnih zaštitnih arheoloških iskopavanja, uz uslove koje propisuje služba zaštite i adekvatnu

prezentaciju nalaza.

3.2.3.Uticaji u fazi korištenja

Uticaj na kvalitet zemljišta

Uticaj sistema navodnjavanja na zemljište može, pored pozitivnih uticaja imati i negativne

uticaje koji nastaju kao rezultat neodgovarajućeg odabira ili neadekvatnog upravljanja sistemom.

Generalno, negativni uticaji navodnjavanja na zemljište dijele se na hemijsku, fizičku i biološku

degradaciju zemljišta.

Primjena organiziovanog sistema za navodnjavanje podrazumijeva intenzivniju poljoprivrednu

proizvodnju s većom primjenom agrohemikalija (mineralnih đubriva, pesticida, stimulatora rasta,

itd.) zbog čega može doći do pogoršanja hemijskih karakteristika zemljišta.

Na području obuhvata projekta prevladavaju zemljišta kisele reakcije. Proces acidifikacije

zemljišta ubrzan je na zemljištima na kojima su izvedeni zahvati hidro i agromelioracija te na

zemljištima gdje se primjenjuje veća količina fiziološki kiselih mineralnih đubriva. Acidifikacija

tla višestruko se negativno odražava na fizičke, hemijske i biološke karakteristike, a preko njih i

na plodnost tla.

Na predmetnom područu predviđena je izgradnja drenažnog sistema kojim će se regulisati višak

vode iz zemljišta, što znači da neće biti ograničenja korištenja zemljišta za poljoprivrednu

proizvodnju zbog prisustva viška vode.

Zaslanjivanje zemljišta može nastati podizanjem podzemne vode koja je zaslanjena i korištenjem

vode koja sadrži povećanu količinu soli. Isto vrijedi i kod korištenja zagađene vode (teški metali,

nitriti, nitrati).

Degradacija fizičkih karakteristika zemljišta može se javiti kao posljedica pada sadržaja humusa

(prvenstveno u oraničnom sloju tla) pri čemu dolazi do kvarenja strukture tla. Ona nastaje

uslijed intenzivnije obrade zemljišta i mineralizacije humusa.

Rezultat zajedničkog djelovanja degradacije fizičkih i hemijskih karakteristika zemljišta u

intenzivnoj proizvodnji dovodi do poremećaja odnosa fizioloških skupina mikroorganizama.

Zbijanje tla smanjuje aeraciju mikroorganizama, a kao posljedica javlja se povećani broj korisnih

anaeroba. Acidifikacija tla pogoduje razvoju acidofilnih mikroorganizama (gljive) na štetu

korisnih bakterija. Smanjena biogenost tla jedan je od pouzdanih indikatora smanjenja plodnosti

tla, a odnosi se na smanjenu zastupljenost i aktivnost makrofaune.

Uticaj na zemljište tokom korištenja predmetnog sistema navodnjavanja najvećim dijelom zavisi

od odgovornog korištenja planiranog sistema i održivim upravljanjem zemljištem u uslovima

navodnjavanja.

49

Uticaj na kvalitet vode

Voda potrebna za navodnjavanje poljoprivrednih površina zahvataće se iz bunarskih

vodozahvata crpljenjem podzemne vode kojom će se puniti planirani rezervoari. Predmetni

sistem navodnjavanja ne nalazi se u zoni sanitarne zaštite izvorišta za piće. Naselje Skelani za

vodosnabdijevanje koristi lokalni vodovod sa vodozahvatom na Bujakovića rijeci, a koji se

nalazi na većoj nadmorskoj visini u odnosu na predviđene lokacije bunarskih vodozahvata za

navodnjavanje predmetnog područja. Zahvatanjem vode za navodnjavanje neće se ugroziti ni

kvaliteta ni količina vode raspoloživa za vodosnabdijevanje naselja, kao ni bilo koji drugi

korisnici.

U poljoprivrednoj proizvodnji se u uzgojnim mjerama koriste različite hemikalije, najčešće

mineralna đubriva i sredstva za zaštitu bilja. Navodnjavanje može uticati na promjenu vodnog

režima tla, a posljedično i na transport potencijalno štetnih tvari do podzemnih voda. Brzina i

intenzitet transporta zagađenja iz tla u vode zavisi o nizu činilaca povezanih s hidrogeološkim i

pedološkim karakteristikama područja.

Pravilnim upravljanjem sistemom za navodnjavanja te odgovarajućom tehnologijom uzgoja koja

uključuje pažljivo upravljanje primjene agrohemikalija, sprovođenjem obuka u pogledu vrste

agrohemikalija te gdje, kada i kako se one trebaju primjenjivati, primjena agrohemikalija na

poljoprivredne površine u skladu sa zakonskim propisima o zaštiti voda i načelima dobre

poljoprivredne prakse, te izradi godišnjih planova za primjenu agrohemikalija na poljoprivredne

površine u skladu sa propisima, taj pritisak se može dodatno umanjiti.

Planom praćenja je predviđeno redovno vršenje analiza kvaliteta vode, ne samo radi utvrđivanja

uticaja projekta na kvalitet vode, već i radi utvrđivanja kvaliteta vode koja će se koristiti za

navodnjavanje kako bi se izbjegli negativni uticaji po usjeve i zemljište.

Uticaj na kvaliteta vazduha

Za vrijeme korištenja zahvata ne očekuju se uticaj na kvalitet vazduha. Povremeno će se, za

vrijeme poljoprivrednih radova, javiti emisije izduvnih gasova iz poljoprivredne mehanizacije

koji se mogu smatrati zanemarljivim. Korištenjem moderne mehanizacije, te goriva sa nižim

sadržajem sumpora ove emisije se mogu još više smanjiti.

Uticaj na nivo buke

Tokom korištenja sistema za navodnjavanje ne očekuju se povećane emisije buke. Mogući izvor

buke predstavlja pumpne stanice. S obzirom da će pumpe u pumpnim stanicama biti potopljene

i unutar zatvorenih objekata koji se ne nalaze u blizini stambenih objekata, ne očekuje se njihov

uticaj na nivo buke.

Uticaj na zdravlje ljudi od primjene pesticida

Do uticaja na ljudsko zdravlje može doći zbog nepridržavanja smjernicama Banke odnosno

korištenjem pesticida koji ne zadovoljavaju kriterije propisane od strane Banke da moraju imati

zanemarljiv negativan uticaj na ljudsko zdravlje. Isto tako, kod pripreme i nanošenja pesticida u

50

slučaju neodgovarajuće zaštite korisnika može doći do trovanja pesticidima i to udisanjem, preko

kože ili gutanjem. Trovanje može biti akutno (jednokratan unos velike količine pesticida,

neposredan dodir s kožom) ili hronično (dugotrajan i konstantan unos manjih količina pesticida).

Stoga je prilikom primjene pesticida neophodno korištenje zaštitne opreme (gumene rukavice,

gumene čizme, zaštitno odijelo, pokrov za glavu, naočara i maska za nos i usta).

Ambalažni otpad koji nastaje od primjene pesticida smatra se opasnim otpadom te se kao takav

treba adekvatno privremeno skladištiti i odložiti u saradnji sa operaterima ovlaštenim za dalji

tretman ovog otpada.

Uticaj na faunu

Većina sredstava za suzbijanje štetočina u poljoprivredi predstavlja opasne otrove za pčele i

druge korisne insekte. Da bi se pri njihovoj primjeni izbjeglo trovanje pčela neophodno je

primjeniti odgovarajuće mjere primjene ovih sredstva koje se odnose na vrijeme prskanja,

vremenske prilike i odabir pesticida. Takođe, potrebno je ostvariti kontakte sa udruženjima

pčelara, te ih blagovremeno obavještavati o akcijama korištenja sredstava kako bi oni mogli

pravovremeno djelovati i zatvoriti pčele u košnice.

Projekat navodnjavanja odnosi na područja na kojima se već vrši poljoprivredna proizvodnja,

tako da se ne planira širenje na veća područja i ne očekuje se značajan poremećaj u ekološkom

balansu i povećana najezda štetočina. Međutim, neophodna je stalna edukacija poljoprivrednika

o dobrim poljoprivrednim praksama uključujući integralne mjere prevencije štetočina.

Tokom korištenja zahvata, obzirom na veliku hidrološku izdašnost rijeke Drine, smanjenje nivoa

vode u ovom vodotoku biće slabog (tokom izrazito niskih voda) do zanemarljivog intenziteta

(tokom ostalih hidroloških režima) te se stoga ne očekuje značajan uticaj na staništa zastupljena

u rijeci Drini.

Upravljanje štetočinama i korovima

Prilikom korištenja sistema navodnjavanja moguća je pojava dodatnih neželjenih štetočina i

korova uslijed formiranja povoljnih uslova (vlažnost) za njihov razvoj. Na predmetnom području

prisutne su bolesti biljaka kao i na drugim prostorima BiH: pepelnica, plamenjača i razne

gljivične truleži. Manje štete čine i biljne uši, koje napadaju voćarske kulture. Takođe predmetno

područje je pod uticajem invazinih korovskih vrsta čije se sjeme prenosi pod uticajem vjetra. Od

korovskih vrsta najzastupljenije su: Ambrosia artemisiifolia L. – ambrozija, Convolvulus

arvensis L. – poponac, Arctium lappa L. – čičak, Cirsium arvense (L.) Scop. – osjak, Artemisia

absinthium L. – pelin, Hordeum secalinum Schreb. – ječmenica. Kako stanovništvo svakodnevno

fizički uklanja sve navedene korove, ne očekuje se da će navedene vrste praviti problem u

budućnosti.

Pravilno suzbijanje štetočina i korova podrazumjeva pravilno i pravovremeno prepoznavanje,

poznavanje biologije i životnog ciklusa, monitoring brojnosti te korištenje bioloških metoda gdje

je to moguće. Neophodna je stalna edukacija poljoprivrednika o dobrim poljoprivrednim

praksama uključujući integralne mjere prevencije štetočina. Glavni cilj primjene integralnog

51

plana je spriječiti i smanjiti upotrebu pesticida, a u isto vrijeme održavati populaciju štetočina na

prihvatljivom nivou. Integralni plan suzbijanja štetočina treba da posluži poljoprivrednicima da

dobiju potrebne informacije o dobrim poljoprivrednim praksama, kako bi smanjili teret

zagađenja životne sredine uzrokovan prekomjernom upotrebom pesticida, te smanjili rizik po

zdravlje ljudi i životinja potpunim isključivanjem pesticida iz upotrebe. Ministarstvo

poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Jedinica za implementaciju projekata (PIU) će pratiti

implementaciju projekta i osigurati da se aktivnosti na području projekta odvijaju u skladu sa

Integralnim planom suzbijanja štetočina.

3.2.4. Pozitivni uticaji projekta na upravljanje okolinom

Izgradnjom sistema za navodnjavanje osiguraće se ekonomske, socijalne i ekološke koristi

korisnicima zemljišta i lokalnoj zajednici u ovom području. Iskustava sličnih projekata, govore

da će projekat imati brojne pozitivne uticaje na životnu sredinu kroz promociju dobrih praksi

upotrebe zemljišta, metoda uzgoja i upravljanjem štetočinama.

Projekat bi trebao pomoći jačanju lokalnih kapaciteta u ekološki održivim pristupima razvoja

poljoprivrede.

Potencijalni pozitivan efekat relaizacije ovog projekta na životnu sredinu je sljedeći:

bolji nadzor nad korištenjem vodnih resursa

racionalnije korištenje vodnih resursa

smanjenje rizika od zagađivanja hemikalijama

smanjenje rizika od zagađivanja površinskih i podzemnih voda korištenjem velikog broja

privatnih pumpi, koji se trenutno koriste bez adekvatne kontrole i preduzimanja mjera za

prevenciju uticaja od izlijevanja goriva i maziva;

efektivnije zbrinjavanje otpada kroz veće učešće zajednice

Pozitivni efekti u odnosu na postojeće stanje

Pozitivni efekti realizacije projekta u odnosu na postojeće stanje su mnogobrojni te proizlaze iz

činjenice da projektno područje predstavlja područje isključive poljoprivredne namjene i

pogodne klasa poljoprivrednog zemljišta. Drugim riječima razvoj ovog sistema će imati

pozitivne efekta na postojeće stanje razvijenosti poljoprivredne namjene postojećih površina.

Uvođenjem navodnjavanja očekuje se povećanje prinosa, postižu i efekti stabilizacije i dinamike

proizvodnog ciklusa i stvaraju uslovi za prelazak na uzgoj profitabilnijih poljoprivrednih

kultura. Sekundarni efekti takve proizvodnje su povećanje potrebe za radnom snagom, povećanje

nivoa potrebnih znanja te uvođenje novih tehnologija u proizvodni proces. Na taj se način podiže

ukupna zaposlenost domicilnog stanovništva, stvaraju se uslovi za opšti ruralni razvoj cijelog

područja.

52

3.2.5. Opis mogućih (pozitivnih i negativnih) uticaja na društvo

Relevantni akteri

Na osnovu rezultata kvalitativnog istraživanja identifikovani su relevantni ključni akteri,

odnosno institucije, organizacije i zainteresovane grupe, u vezi s projektom razvoja

navodnjavanja na području naselja Skelani, opština Srebrenica. Kao ključni akteri na području

Skelana vezani za projekat navodnjavanja izdvajaju se predstavnici opštinske vlasti, predstavnici

mjesne zajednice Skelani, preduzeća za otkup poljoprivrednih proizvoda (hladnjače), zadruge i

sami poljoprivredni proizvođači. Projekat će obuhvatiti poljoprivredne proizvođače iz mjesne

zajednice Skelani i to naselja Peći, Skelani, Crvica i Bujakovići. Na području Skelana egzistiraju

tri hladnjače koje vrše otkup poljoprivrednih proizvoda (maline, kupine ) a to su: „Food Valley“

d.o.o., „Agros“d.o.o. i „Master Frigo“d.o.o. Pored navedenih preduzeća otkup maline na

predmetnom području vrši i ZZ „Srebrenica“

Trajno/privremeno preseljenje i izuzimanje zemljišta

Na osnovu podataka prikupljenih tokom kvalitativnog istraživanja, zaključujemo da je na

području predmetnog projekta zemljište većim dijelom ili u potpunosti u privatnom vlasništvu.

Predstavnik mjesne zajednice Skelani gosp. Blagomir Jovanović smatra da je zemljište

projektnog područja 100 % u privatnom vlasništvu, da će pri realizaciji projekta biti imovinskih

problema i da ne postoji problem preseljenja stanovništva. Po njegovom mišljenju problem se

može riještiti otkupom-isplatom kultura koje će biti uništene, generalno nadoknadom nastale

štete. Predstavnik Opštine Srebrenica gosp. Cvijetin Maksimović, smatra da je zemljište

projektnog područja 90 % u privatnom vlasništvu, a 10% u državnom vlasništvu i da će

prilikom relalizacije projekta biti imovinskih problema, ali neće biti potrebe za preseljenjem

stanovništva. Stav predstavnika Opštine Srebrenica je da se imovinski problemi mogu riješiti

razgovorom sa vlasnicima zemljišta i pravičnom nadoknadom za uzurpirano zemljište.

Putem ankete prikupili smo i podatke o raspoloženju poljoprivrednika po pitanjima trajnog ili

privremenog preseljenja, izuzimanja ili korištenja njihovog zemljišta za potrebe Projekta. Većina

ispitanika (59% ispitanika) je spremna ustupiti dio svoje zemlje za potrebe realizacije projekta,

ali pod dogovorenim uslovom. Kada je u pitanju eksproprijacija 53% ispitanika bi pristalo da dio

njihovogo zemljišta bude predmet eksproprijacije, a za uzvrat bi tražili nadoknadu. Na

pivremeno preseljenje 40 % ispitanika ne bi pristala, dok 25% ispitanika ne zna/ nije sigurna. Na

trajno preseljenje bi pristalo 46% ispitanika uz dogovor nadoknadu (30% isitanika) ili prodajom

zemlljišta (20% ispitanika), dok 35% ispitanika ne bi pristala na trajno preseljenje ni pod kojim

uslovima.

Karakteristike domaćinstava, zajednice i poljoprivredne proizvodnje

Projektna lokacija nalazi se u mjesnoj zajednici Skelani. Ova mjesna zajednica broji 12 naselja, a

projektom će biti obuhvaćeno dio zemljišta u naseljima Peći, Skelani, Crvica i Bujakovići i to u

površini od 633 ha. Projektom je obuhvaćeno oko 600 stanovnika navedenih naselja.

53

Prema anketi, zemljište je u 73% slučajeva u vlasništvu poljoprivrednika, i gotovo u svim

slučajevima je naslijeđeno.

Jedna od karakteristika vlasništva zemljišta na predmetnom području je veliki broj manjih

parcela, što otežava poljoprivrednu proizvodnju. Većina ispitanika (57%) za poljoprivrednu

proizvodnju koristi zemljište na više odvojenih parcela i to u prosjeku 3 parcele. Većina

ispitanika tj 62% se izjasnilo da ne zna/nije sigurno koja je stvarna tržišna vrijednost zemljišta

koje posjeduje ili koristi , a 22 % se izjasnilo da je to vrijednost od 10-20 KM/m2.

U ovom istraživanju 58% ispitanika su muškog pola, a 42% ispitanika je ženskog pola.

Prosječna starost ispitanika je 45. Domaćinstva u prosjeku broje 4 člana. Po stepenu

obrazovanja, najveći broj ispitanika ima završenu srednju školu (60%).

U manjem broju domaćinstava poljoprivreda je glavna aktivnost, dok se 67 % domaćinstava

bavi poljoprivrednom proizvodnjom kao sporednom djelatnosti. Najveći broj domaćinstava ima

jednog člana koji je zaposlen negdje drugo. U većini domaćinstava 58% izvor prihoda

domaćinstava su plate, dok u 26% domaćinstava neko od članova prima penziju. Najveći

procenat ispitanika (30%) ima prosječan mjesečni prihod iz svih izvora, znači kada se uračunaju

sve plate, i sva ostala primanja svih članova domaćinstava od 500 do 800 KM što je niže od

prosječne plate za jun 2019.god. u Republici Srpskoj koja je iznosila 910 KM.

Kulture koje se uzgajaju na ovoj lokaciji u najvećoj mjeri su voćarske i to u najvećem procentu

malina, (62 %), zatim kukuruz (17 %), te u manjoj mjeri povrtlarske kulture. Obzirom da na

predmetnom području postoje tri hladnjaće, jasan je izbor poljoprivrenih proizvođača da se bave

uzgojem maline za koju imaju sigurnu prodaju.

Obzirom da je malina najviše zastupljena, za poljoprivrednu proizvodnju se angažuju sezonski

radnici (83% domaćinstava). Stalno rade na zemlji u većini domaćinstava svi odrasli članovi

domaćinstva (75%).

Putem odgovora ispitanika na pitanja o poljoprivrednoj opremi i mehanizaciji došli smo do

podatka da plastenike posjeduje 34 % ispitaika, dok od mehanizacije najveći broj ispitanika

posjeduje traktor (22%).

Većina ispitanika (82%) trenutno koristi neki sistem navodnjavanja poljoprivrednih površina, od

čega se najviše koriste sistem kap po kap, što je i za očekivati obzirom da se na predmetnom

području najviše uzgaja malina za koju se koristi sistem navodnjavanja „kap po kap“.

Prema srednjoj vrijednosti odgovora ispitanika, najskuplja stavka u poljoprivrednoj proizvodnji

su zaštitna sredstva. Ova stavka u ukupnim troškovima poljoprivredne proizvodnje učestvuje sa

23%, dodatna radna snaga i nabavka sjemena sa 21%, đubrivo i najam mehanizacije sa 19 % i

navodnjavanje sa 16 % i nešto drugo sa 13%. Više od polovine poljoprivrednika svoje proizvode

prodaju na lokalnom tržištu (63%). Za ličnu upotrebu poljoprivredne proizvode uzgaja 34%

ispitanika.

54

Bojazni i očekivanja stanovništa

Prema prikupljenim podacima, problemi koji imaju najviše uticaja na smanjenje poljoprivredne

proizvodnje je niska otkupna cijena (38%) i suša (34%). Kao problemi navedeni su i nedostatak

tržišta za plasman, nedostatk radne snage, nedostatak kvalitetnog sjemena.

Većina ispitanika očekuje da će u narednom periodu, od npr. 5 godina, poljoprivredna

proizvodnja ostati ista (27% ispitanika). Isti procenat ispitanika smatra da će se donekle

poboljšati, a 13 % ispitanika je mišljenja da će se jako poboljšati, dok 20% ispitanika ne zna/nije

sigurno. 34 % ispitanika svoje mišljenje temelji na osnovu nezainteresovanosti mladih, a 27 %

ispitanika na osnovu odnosa zvaničnih institucija, dok 21% ispitanika na osnovu ekonomske

situacija.

Najveći broj ispitanika (41 %) misli da će sistem za navodnjavanje na lokaciji Skelani donekle

uticati na njihovu poljoprivrednu proizvodnju, a manji broj ispitanika (27%) misli da će u velikoj

mjeri uticati na poboljšanje njihove poljoprivredne proizvodnje.

Većina ispitanika smatra da će se priključenjem na sistem za navodnjavanje poboljšati rod

njihove poljoprivredne proizvodnje (58%).

Predložene Projektne aktivnosti i njihov društveni i politički kontekst

Predložene aktivnosti Projekta na izgradnji sistema navodnjavanja dovešće do izvjesnog

poboljšanja u poslovanju direktnih korisnika projekta, preduzeća za otkup poljoprivrednih

proizvoda koji egzistiraju na projektnom području, kao i poboljšanje sektoru poljoprivredne

proizvodnje na teritoriji opštine Srebrenica. Postojanje dobrog i održivog sistema navodnjavanja

je preduslov i sigurnost za ruralni razvoj projektnih lokacija, doprinijeće ostanku stanovništva na

projektnom području, kao i povećanju broja poljoprivrednih proizvođača. Međutim, ove

aktivnosti ne mogu značajno uticati na širi društveni i politički okvir. Za značajne efekte na

ekonomsko‐socijalnu situaciju i zapošljavanje u poljoprivredi, neophodno je obezbjediti i druge

elemente: tržište za poljoprivredne proizvode, lakši pristup podsticajima i drugim vrstama

pomoći. Pri procjeni stanja u oblasti poljoprivrede predstavnici opštinske vlasti navode da je

stanje u oblasti poljoprivrede u poređenju sa drugim opštinama istih karakteristika relativno

dobro, dok je ocjena ostalih učesnika istraživanja (preduzeća za otkup poljoprivrednih

proizvoda) da je stanje u oblasti poljoprivrede osrednje do loše.

Kao ograničavajući faktori za razvoj poljoprivrede navode se: nedostatak radne snage,

nedostatak mehanizacije, nedostatak tržišta, staračka populacija.

Predstavnici opštinske vlasti navode da je ograničavajući faktor za razvoj poljoprivrede

konfiguracija terena, nadmorska visina pojedinih naselja opštine (preko 800m),

vodosnabdjevanje u brdovitim i planinskim predjelima, nedostatak mehanizacije .

Realizacijom projekta izgradnje sistema za navodnjavanje na području naselja Skelani stvoriće

se preduslovi za poljoprivredne proizvođače da se bave intenzivnijom poljoprivrednom

proizvodnjom. Takođe, putem jačanja kapaciteta javnog i privatnog sektora, omogućiće se

direktnim korisnicima ostvarivanje uticaja na uslove u kojima se bave poljoprivrednom

proizvodnjom.

55

Većina učesnika u istraživanju upoznata je sa planiranom realizacijom projekta razvoja

navodnjavanja na području naselja Skelani. 41% ispitanika je mišljenja da će poboljšano

navodnjavanje donekle uticati na njihovu poljoprivrednu proizvodnju, dok 27 % ispitanika

smatra da će u velikoj mjeri uticati na njihovu poljoprivrednu proizvodnju. Svi ispitanici (100%)

koji smatraju da će poboljšano navodnjavanje u velikoj mjeri ili donekle uticati na njihovu

poljoprivrednu proizvodnju, smatraju da će se na ovaj način ostvariti bolji prinos,

78% ispitanika je zainteresovano da se priključi na ovaj sistem za navodnjavanje, dok 17 %

ispitanika ne zna/nije sigurno, a samo 5% ispitanika se ne bi priključilo na ovaj sistem za

navodnjavanje. Večina ispitanika (53%) bi vjerovatno učestvovala u investiranju u sistem za

navodnjavanje, a 47 % ispitanika bi vjerovatno učestvoval i u troškovima održavanja i korištenja

sistema za navodnjavanje.

Ka što je prethodno navedeno većina ispitanika je spremna ustupiti dio svoje zemlje za potrebe

realizacije projekta, ali pod dogovorenim uslovom. Kada je u pitanju privremeno preseljenje

40% ispitanika ne bi pristalo na privremeno preseljenje, dok bi 35% ispitanika pristalo ukoliko bi

bilo neophodno radi izgradnje sistema navodnjavanja. Ipak 50% ispitanika bi pristalo na

privremeno preseljenje uz dogovor/nadoknadu. Na trajno preseljenje bi pristalo 46% ispitanika.

30% ispitanika bi se trajno preselilo uz dogovor / nadoknadu, dok 20% ispitanika bi prodalo

zemljište. Navedeni podaci o spremnosti poljoprivrednika na saradnju u značajnoj mjeri, u cilju

izgradnje sistema za navodnjavanje, potvrđuju da je navodnjavanje bitno za poljoprivrednu

proizvodnju na području Skelana i da je suša veliki problem poljoprivredne proizvodnje ovog

područja.

Najvažnija društvena pitanja vezana za reforme i promjene koje može donijeti realizacija

projekta razvoja navodnjavanja odnose se na zapošljavanje, povećanje prihoda, smanjenje

iseljavanja sa ovog područja, ali i pozitivne promjene i poboljšanje poljoprivredne proizvodnje.

Realizacijom projekta razvoja navodnjavanja omogućiće se i jačanje lokalne zajednice kroz

poboljšanje institucionalnog kapaciteta u javnom i privatnom sektoru. Poljoprivredna

proizvodnja na ovoj lokaciji ima značajan potencijala za razvoj, a predstavnici lokalnih vlasti su

zainteresovani da ulažu u njeno unapređenje. Ovo su preduslovi za dalji nastavak Projekta i

njegovo eventualno proširenje na druge individualne poljoprivrednike u okolini projektnih

lokacija.

Pozitivni i negativni uticaji Projekta razvoja navodnjavanja

Pozitivan društveni uticaj i značaj Projekta razvoja navodnjavanja ogleda se u prvom redu, u

činjenici da je poboljšano navodnjavanje, preduslov za poljoprivrednu proizvodnju i njen razvoj,

te da će imati pozitivne efekte na samozapošljavanje. Primjeri pozitivnog uticaja i prednosti koje

će Projekat donijeti su povećanje prinosa zbog većeg priliva vode, stvaranje uslova za uzgajanje

profitabilnijih kultura i korištenje većih površina obradivog zemljišta. Projekat neće imati

negativnog uticaja ukoliko se povede računa da se poljoprivredni proizvođači ne opterete

dodatnim troškovima za upotrebu i održavanje sistema navodnjavanja. Takođe, kod direktnih

korisnika sistema navodnjavanja uočena je izvjesna doza nepovjerenja i skepticizma u realizaciju

56

Projekta. Dobar način prevazilaženja ovog potencijalnog problema je izgradnja povjerenja u

Projekat kod direktnih korisnika sistema navodnjavanja putem detaljnog informisanja i čestih

kontakata.

Uprkos pomenutim nedostacima 78% ispitanika su zainteresovani da se priključe na sistem za

navodnjavanje. Poljoprivrednici su u većoj mjeri spremni na ustupanje zemljišta, eksproprijaciju,

pa donekle i na privremeno i trajno preseljenje, u cilju izgradnje sistema za navodnjavanje.

Procjena ključnih, formalnih i neformalnih, institucija

Poljoprivredni proizvođači, kao direktni korisnici Projekta u velikoj mjeri su zainteresovani za

njegovu realizaciju. Većina ispitanika je spremna da investira u novi sistem navodnjavanja, da

učestvuju u troškovima održavanja i korištenja novog sistema navodnjavanja, kao i da uz

dogovor/nadoknadu ustupe dio zemlje za potrebe Projekta. Svoju zainteresovanost iskazuju i

stavovima da su u večoj mjeri spremni i na eksproprijaciju dijela zemljišta, i donekle i na

privremeno ili trajno preseljenje.

Većina ispitanika nije iskazala potrebu za obukom u vezi uzgoja postojećih ili planiranih

poljoprivrednih kultura. Međutm, više od polovine ispitanika je iskazala potrebu za obukom u

vezi sa planiranim sistemom navodnjavanja, i to 31% iz oblasti “Zastupanje zajedničkih interesa

vezano za navodnjavanje”, 27% “Optimalno planiranje navodnjavanja vaših parcela” i 27 %

“Optimalno korištenje vode za navodnjavanje”. Saradnju uglavnom ostvaruju s drugim

poljoprivrednicima i preduzećima za preradu poljoprivrednih proizvoda, dok je saradnja sa

lokalnim vlastima iz oblasti poljoprivrede i udruženjima poljoprivrednika /zadrugama slaba.

Navedeni podaci ukazuju na izraženu potrebu za uspostavljanjem mehanizama i jačanjem

kapaciteta udruženja poljoprivrednika koji će omogućiti razvijanje saradnje poljoprivrednih

proizvođača sa različitim akterima na lokalnom nivou. Kapaciteti lokalnih vlasti nadležnih za

oblast poljoprivrede u Opštini Srebrenica su na zadovoljavajućem nivou. Kontakt osoba

određena u Opštini Srebrenica za pomoć pri pripremi i realizaciji projekta je efikasna i

profesionalna. Zaključujemo da će, u uskoj saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i

vodoprivrede Republike Srpske, uspješno učestvovati u daljoj realizaciji Projekta. Lokalne vlasti

su mišljenja da je njihov odnos sa poljoprivrednicima solidan, dok predstvanik mjesne

zajednice smatra da opštinske vlasti izvršavaju sve obaveze prema poljoprivrednnica, ali da su

podsticaji za poljoprivredu jako mali.

Mišljenje poljoprivrednika o lokalnim vlastima je drugačije: oni u veoma maloj mjeri uvažavaju

zahtjeve poljoprivrednika u vezi sa njihovom proizvodnjom. Takođe, velika većina navodi da ne

može uticati na odluke koje se donose na lokalnom i višem nivou vlasti vezano za poljoprivredu.

Većina je mišljenja da zaposleni u službama lokalne vlasti za oblast poljoprivrede i vodoprivrede

trebaju obuku iz upravljanja za optimalno korištenje vode. Udruživanje poljoprivrednih

proizvođača je na prilično niskom nivou. 86% ispitanika nisu članovi udruženja/zadruge

poljoprivrednika, odnosno samo 8 od 60 ispitanika su članovi nekog udruženja/zadruge

poljoprivrednika. Očekivanja ispitanika od udruženja/zadruge poljoprivrednika su u nešto višem

obimu materijalne prirode: rješenje otkupa proizvoda, donacija mehanizacije ili stočnog fonda,

57

pomoć u sjemenskom materijalu itd. Istovremeno, značajan broj ispitanika, očekuje od

udruženja/zadruga i zastupanje zajedničkih interesa.

Kada je u pitanju distribucija vode i održavanje sistema za navodnjavanje, podjeljena su

mišljenja ko bi trebao da bude zadužen. 28% ispitanika smatra da bi to trebala da bude opštinska

služba za poljoprivredu, 25% ispitanika misli da to zaduženje treba dati udruženju

poljoprivrednika, a 20 % je mišljenja da je to opštinska komunalna služba /preduzeće. Samo 9%

ispitanika smatra da bi udruženje koirsnika vode trebalo da bude zaduženo za distribuciju vode i

održavanje sistema za navodnjavanje.

Predstavnik mjesne zajednice Skelani smatra da brigu o održavanju sistema treba voditi

komunalno preduzeće „ Polet“ Srebrenica jer je firma lokalnog karaktera koja se dijelom

finansira iz budžeta Opštine, pa bi na taj način i Opština mogla pomoći u održavanju sistema.

58

4. OPIS PREDVIĐENIH MJERA ZA SPREČAVANJE, SMANJIVANE I

OTKLANJANJE ŠTETNIH UTICAJA

4.1 Plan mjera za prevenciju/ublažavanje ekoloških uticaja

Plan upravljanja životnom sredinom je pripremljen na osnovu rezultata ekološke procjene

uticaja i uključuje mjere koje će se primijeniti tokom implementacije projekta kako bi se smanjili

mogući negativni uticaji, kao i procjenu troškova i odgovornost za njihovu implementaciju.

Mjere ublažavanje su kategorizovane kao: �

Mjere ublažavanja u fazi planiranja prije izgradnje,

Mjere ublažavanja u fazi izgradnje,

Mjere ublažavanja u fazi korištenja,

Mjere ublažavanja u fazi uklanjanja projekta

Mjere za ublažavanje u fazi projektovanja i planiranje odnose se na dobijanje svih relevantnih

dozvola, planiranje vezano za odabir izvora snabdijevanja, najbolje prostorne organizacije i

načina izvođenja radova.

Mjere za ublažavanje u fazi izgradnje uglavnom se odnose na implementaciju dobrih

građevinskih praksi kako bi se izbjegli negativni uticaji na stabilnost tla, kvalitet voda i zemljišta,

te na nivo buke. Njihovo provođenje je odgovornost Izvođača radova i potrebno ih je, zajedno sa

Planom praćenja stanja životne sredine uključiti u Ugovor sa izvođačem radova. Troškovi

provođenja ovih mjera trebaju biti uključeni u troškove izgradnje, iako oni uglavnom uključuju

mjere dobrog gazdovanja i obično ne zahtijevaju značajna financijska sredstva. Klijent i

imenovani nadzorni inženjer nadziraće provođenje mjera ublažavanja i Plana praćenja. Popis

dobrih građevinskih praksi (Prilog 1) i Plan upravljanja otpadom koji trebaju biti ugrađeni u

Ugovor sa izvođačem radova.

Mjere za ublažavanje u fazi korištenja se odnose na ublažavanje negativnih uticaja koji mogu

nastati kao posljedica neadekvatnog korištenja i održavanja sistema te upotrebe

fitofarmaceutskih sredstava.

59

Tabela br. 16: Plan mjera za prevenciju/ublažavanje uticaja na životnu sredinu

Faze Problem Mjere ublažavanja Troškovi Institucionalna odgovornost Komentar

planiranje implementa

cija

planiranje implementacija

Plairanje/

projektova

nje

Obezbjediti

usklađenost

projekta sa

relevantnom

legislativom iz

oblasti građenja,

voda, životne

sredine i

koncesija

Obezbediti lokacijske

uslove , vodne smjernice,

ekološku dozvolu,

koncesiju za pravo

korištenja vode

Predlagač

projekta

Predlagač

projekta

Planiranje/

projektova

nje

Negativne

reakcije javnosti

zbog nedostatka

informacija i

koordinacije

aktivnosti

Održati javne rasprave sa

korisnicima sistema za

navodnjavanja i osobama

na koje projekt može

uticati o planu

ublažavanja negativnih

uticaja

Predlagač

projekta

Predlagač

projekta u

saradnji sa

konsultantom

Obavezno

uključiti

vlasnike

zemljišta koje

će se

navodnjavati

Planiranje/

projektova

nje

U toku

projektovaanja

mogu se javiti

potrebe za

osiguranjem

dodatnih

količina vode za

funkcioniranje

sistema

navodnjavanja

Osigurati dodatne izvore

vodosnabdijevanja za

potrebe sistema

navodnjavanja

Uključeno u

troškove

projektovanj

a

Predlagač

projekta

Predlagač

projekta

Prilikom

izrade Idejnog

rješenja nisu

izvedena

detaljna

hidrogeološka

istraživanja, a

koja će se

provesti za

potrebe izrade

Glavnog

projekta. U

zavisnosti od

rezultata ovih

istraživanja

60

razmotriće se

opcija

prihranjivanja

bunara iz

rijeke Drine

izgradnjom

hodrizontalnih

drenova.

Planiranje/

projektova

nje

Moguća

oštećenja

postojeće

infrastrukture i

objekata na

lokaciji zahvata

naročito

podzemnih

instalacija

(vodovod.i

kanalizac.

cjevov.i dr.) što

uzrokuje

smetnje u

pružanju usluga

korisnicima

Precizno locirati poziciju

infrastrukturnih objekata i

podzemnih instalacija u

saradnji sa nadležnim

institucijama na svim

nivoima vlasti, kako bi se

preduzeli potrebni

zajednički koraci da ne bi

došlo do prekida u

isporuci usluge ili kako bi

se javnost pravovremeno

obavijestila o

privremenom prekidu

pružanja usluga.

Izmijeniti trasu ili

projektno rješenje sistema

navodnjavanja kako bi se

umanjila ili izbjegla

moguća oštećenja

Projektant

Predlagač

projekta u

saradnji sa

projektantom i

predstavnicima

nadležnih

institucija

Planiranje/

projektova

nje

Povećana

mogućnost

zapošljavanja i

ostvarivanja

prihoda za

lokalnu

zajednicu

Dati prednost pri

zapošljavanju

kvalifikovanom lokalnom

stanovništvu

Predlagač

projekta Izvođač radova

Problematiku

regulisati kroz

tendersku

dokumentaciju.

Planiranje/ Neovlaštena Nabaviti građevinski Predlagač Izvođač radova Problematiku

61

projektova

nje

nabavka

sirovina i

građevinskog

materijala

predstavlja

pritisak na

prirodne resurse.

materijal od pravnih lica

registrovanih za

predmetnu djelatnost i sa

važećim, potrebnim

dozvolama (ekološka,

vodna, itd.).

projekta regulisati kroz

tendersku

dokumentaciju.

Izgradnja

Erozija tla i

pojava klizišta

kao posljedica

krčenja šume,

čišćenja i

iskopavanja,

naročito u

području

izgradnje

rezervoara.

Primjenom adekvatnih

mjera osigurati zaštitu

padina (stabilizacija

ozelenjavanjem,

oblaganje kosina).

Odrediti lokaciju

odlagališta zemljanog

materijala, a humus sa

travnatim pokrivačem

odlagati posebno kako bi

se ponovno mogao

koristiti.

Izvršiti zamjensko

sađenje ili presađivanje

vegetacije. Provoditi Plan

upravljanja otpadom.

Izvođač

radova Izvođač radova

Problematiku

regulirati kroz

Ugovor o

izvođenju

radova

Izgradnja

Narušavanje

vegetacijskog

pokrivača

Izvršiti zamjensko sađenje

ili presađivanje vegetacije

(obavezno koristiti

autohtone vrste).

Primijeniti mjere dobre

građevinske prakse iz

Priloga 1.

- - Izvođač

radova Izvođač radova

Problematiku

regulisati kroz

Ugovor o

izvođenju

radova

Izgradnja

Emisije prašine

sa odlagališta

zemljanog

materijala,

U najvećoj mogućoj mjeri

koristiti asfaltirane

saobraćajnice za pristup

površinama za građenje.

Izvođač

radova Izvođač radova

Problematiku

regulisati kroz

Ugovor o

izvođenju

62

prilikom

kretanja

mehanizacije i

izvođenja

građevinskih

radova

Kontrolisati brzinu vozila

kako bi se umanjilo

podizanje prašine.

Prilikom transporta

praškastog materijala

pokriti vozila zaštitnom

ceradom u cilju smanjenja

zagađenja vazduha i

uticaja na stanovništvo.

U slučaju jako suvog

vremena prskati pristupne

puteve i zemljane

površine.

Sabiti odloženi zemljani

materijal.

Pripremiti i provoditi Plan

upravljanja gradilištem

koji uključuje mjere dobre

građevinske prakse iz

Priloga 1.

radova.

Izgradnja

Emisija

izduvnih gasova

iz građevinske

mehanizacije i

vozila

Redovno održavati

mehanizaciju i vozila

Izvođač je dužan priložiti

dokaz o ispravnosti vozila

u skladu sa propisima o

emisiji izduvnih gasova

Pripremiti i provoditi Plan

organizacije gradilišta

koji uključuje mjere dobre

Izvođač

radova Izvođač radova

Problematiku

regulisati kroz

Ugovor o

izvođenju

radova.

63

građevinske prakse iz

Priloga 1

Izgradnja

Buka pri radu

građevinske

mehanizacije i

prometa vozila

Koristiti modernu

mehanizaciju i vozila koji

emituju niže nivoe buke te

manje utiču na okolno

stanovništvo.

Osigurati prigušivače

zvuka za tešku

mehanizaciju.

Planirati premještanje

opreme u vrijeme kada

nisu velike dnevne gužve

u saobraćaju.

Pridržavati se određenog

radnog vremena na

gradilištu

Redovno održavati

mehanizaciju i vozila.

Pripremiti i provoditi Plan

organizacije gradilišta

koji uključuje mjere dobre

građevinske prakse iz

Priloga 1.

Izvođač

radova Izvođač radova

Izgradnja

Povećana

mutnoća

površinskih i

podzemnih voda

kao posljedica

izvođenja

Iste mjere kao i za

kontrolu erozije i

stabilizaciju padina.

Radove vršiti po suhom

vremenu.

Izvođač

radova Izvođač radova

Problematiku

regulisati kroz

Ugovor o

izvođenju

radova.

64

radova

Pripremiti i provoditi Plan

upravljanja gradilištem.

Provoditi Plan upravljanja

otpadom

Izgradnja

Zagađenje

zemljišta,

površinskih i

podzemnih voda

uljima i mastima

zbog lošeg

održavanja i

popravki

opreme, te

sipanja goriva

na gradilištu

Izbjegavati servisiranje i

sipanje goriva na terenu.

Kod eventualnog sipanja

goriva i održavanje vozila

na gradilištu koristiti

zaštitne folije.

Osigurati apsorbirajući

materijal za slučaj

izlijevanja goriva.

Iskorištene apsorbente

tretirati kao opasan otpad

u skladu sa Planom

upravljanja otpadom.

Pripremiti i provoditi Plan

upravljanja gradilištem

koji uključuje mjere dobre

građevinske prakse iz

Priloga 1, mjere iz

prethodne vodne

saglasnosti i mjere iz

Plana upravljanja

otpadom

Izvođač

radova Izvođač radova

Problematiku

regulisati kroz

Ugovor o

izvođenju

radova.

Izgradnja

Otežana

poljoprivredna

proizvodnja

Ne dozvoliti, gdje je to

moguće, presijecanje

poljoprivrednih parcela.

Izvođač

radova Izvođač radova

Izgradnja Uticaj na Provesti proceduru u Procjena Predlagač Predlagač

65

poslovne

aktivnosti i

prava korištenja

zemljišta.

skladu sa Zakonom o

eksproprijaciji RS.

Pravovremene

konsultacije i saradnja sa

ranjivim skupinama kako

bi se smanjile smetnje u

svakodnevnim

aktivnostima.

troškova

može biti

dostupna kroz

Ekspropriacio

ni elaborat.

projekta projekta

Izgradnja

Smanjena

prohodnost kroz

područje gdje se

izvode radovi

Planirati premještanje

opreme u vrijeme kada

nisu velike dnevne gužve

u saobraćaju.

Osigurati alternativni

prolaz za pješake i vozila

u saradnji sa lokalnim

vlastima ili osigurati

siguran prolaz kroz

gradilište.

Pripremiti i provoditi Plan

upravljanja gradilištem

koji uključuje mjere dobre

građevinske prakse iz

Priloga 1.

- - Izvođač

radova Izvođač radova

Problematiku

regulisati kroz

Ugovor o

izvođenju

radova.

Izgradnja

Povećan rizik od

invazivnih vrsta

flore i faune

Očistiti mehanizaciju i

vozila prije korištenja. U

slučaju nailaska na stranu

invazivnu vrstu potrebno

je pokušati spriječiti njeno

širenje te ju ukloniti.

- - Izvođač

radova Izvođač radova

Problematiku

regulisati kroz

Ugovor o

izvođenju

radova

Izgradnja

Zagađenje voda

i zemljišta

uslijed

neadekvatnog

odlaganja

Kratkoročno skladištenje

na određenim lokacijama.

Preuzimanje otpada i

zbrinjavanje od strane

Izvođač

radova Izvođač radova

Problematiku

regulisati kroz

Ugovor o

izvođenju

radova

66

otpada ovlaštenih institucija.

Zemlju i drugi inertni

materijal iskoristiti za

uređenje terena nakon

izgradnje.

Ponovno korištenje i

reciklaža otpada gdje god

je to moguće.

Zabranjeno je spaljivanje

otpada na otvorenom i na

lokaciji.

Postupanje u skladu sa

Planom upravljanja

otpadom.

Izgradnja

Pronalazak

arheološkog ili

drugog

materijalnog ili

nematerijalnog

kulturno-

istorijskog

nasljeđa

Ukoliko se utvrdi da se

pojedine dionice

cjevovoda irigacionog

sistema nalaze u drugoj

zoni zaštite Arheološkog

nalazišta Skelani,

primjeniti mjere zaštite za

ovu zonu definisane

Odlukom o o utvrđivanju

Arheološkog kompleksa

Skelani kulturnim dobrom

od izuzetnog značaja

(„Službeni glasnik

Republike Srpske“ br.

38/09).

Ako se u toku izvođenja

građevinskih radova naiđe

Izvođač

radova Izvođač radova

Problematiku

regulisati kroz

Ugovor o

izvođenju

radova

67

na arheološka nalazišta ili

arheološke predmete

izvođač radova je dužan

da odmah prekine radove

i obavjesti Zavod za

zaštitu kulturno-

istorijskog i prirodnog

nasljeđa RS da preuzmu

mjere da se nalaz ne uništi

i neošteti i da se sačuva na

mjestu i položaju u kome

je otkriven.

Izgradnja

Opasnost od

ozljeda na radu.

Zahtijevati od svih

radnika da se pridržavaju

mjera zaštite na radu.

Duž trase izgradnje

sistema postaviti znakove

upozorenja.

Radnicima osigurati

sanitarne i higijenske

čvorove.

Pripremiti i provoditi Plan

organizacije gradilišta i

Plan mjera zaštite na radu.

Izvođač

radova. Izvođač radova.

Problematiku

regulisati kroz

Ugovor o

izvođenju

radova.

Izgradnja

Povećani rizici

za stanovništvo

od saobraćajnih

nesreća i

građevinskih

radova

Osigurati odgovarajuće

znakove upozorenja,

osvjetljenje, zaštitne

ograde itd.

Pridržavati se

saobraćajnih pravila.

Izvođač

radova. Izvođač radova.

Problematiku

regulisati kroz

Ugovor o

izvođenju

radova.

68

Čistiti gradilište od

građevinskog otpada kako

u fazi građenja, tako i

nakon završetka radova,

pri zatvaranju gradilišta.

Pripremiti i provoditi Plan

organizacije gradilišta.

Korištenje

Zaslanjivanje tla

i smanjeni

prinosi zbog

prekomjernog

navodnjavanja.

Definisati potrebe

uzgajanih kultura za

vodom.

Uraditi Plan upravljanjem

sistemom navodnjavanja i

obučiti korisnike voda za

njegovo korištenje.

Planom predvidjeti

redovnu kalibraciju i

održavanje uređaja za

upravljanje vodom.

Odrediti i imenovati

osobu(e) za redovan

monitoring i ocjenu stanja

sistema navodnjavanja.

7.000 KM

godišnje (za

kalibraciju i

održavanje

sistema).

Projektant

Predlagač

projekta

Projektant

Predlagač

projekta

i korisnici

sistema.

Korištenje

Neadekvatna

upotreba sistema

za

navodnjavanje

Uraditi Plan upravljanjem

sistemom navodnjavanja i

obučiti korisnike voda za

njegovo korištenje.

Redovno pratiti rad,

održavati i vršiti popravke

objekata sistema

Predlagač

projekta

Korisnici

sistema

/osoba

zadužena za

održavanje

Predlagač

projekta

Korisnici

sistema/osoba

zadužena za

održavanje

69

Korištenje

Buka od rada

opreme sistema

i poljoprivredne

mehanizacije

Koristiti opremu i

mehanizaciju koja emituje

niži nivo buke i manje

utiče na okolno

stanovništvo i faunu

Redovno održavati

opremu i mehanizaciju

Korisnici

sistema

Korisnici

sistema

Korištenje

Postupno

akumuliranje

štetnih tvari u

tlu i biljkama,

zbog neuočenih

zagađujućih

materija u vodi

koja se koristi za

navodnjavanje

što može

rezultirati

niskim

prinosima i

predstavljati

moguću

prijetnju za

zdravlje

potrošača

Odrediti zahtijevani nivo

kvalitete vode za

navodnjavanje kako bi se

mogla lako odrediti svaka

buduća moguća prijetnja

po zdravlje biljaka i ljudi.

U slučaju pogoršanja

kvalitete izabrati drugi

izvor vode ili provesti

mjere sanitarno-

higijenske sanacije.

600 KM po

mjestu

uzorkovanja

Korisnici

sistema

Ovlaštena

laboratorija

Korištenje

Nedostatak vode

za

navodnjavanje

uzrokovan

prekomjernin

crpljenjem

Postavljanje

pijezometarskih

konstrukcija u bunar,

redovno praćenje

pijezometarskog nivoa.

Korisnici

sistema

Korisnici

sistema

Predlagač

projekta dužan

je

pripremiti Plan

upravljanja

sistemom

navodnjavanja i sprovesti

edukaciju

budućih

70

korisnika

sistema

navodnjavanja

Korištenje

Uticaj na

životnu sredinu i

zdravlje ljudi

zbog nepravilne

upotrebe

sredstava za

zaštitu bilja,

prirodnog i

mineralnog

đubriva.

Kontrolisana upotreba

agro-hemijskih sredstava.

Obuka poljoprivrednika o

dobrim poljoprivrednim

praksama koje uključuju

ispravan odabir, doziranje

i pravovremeno korištenje

sredstava za zaštitu bilja i

đubriva kako bi se

osigurala maksimalna

apsorpcija biljaka i tla.

Koristiti samo agro-

hemijska sredstva

dopuštena od strane

Državne uprave za zaštitu

bilja.

Korištenje zaštitne

opreme kod primjene

fitofarmaceutskih

sredstava.

Ostvariti saradnju sa

udruženjima pčelara radi

sprječavanja povećanja

smrtnosti pčela.

.

Predlagač

projekta

Predlagač

projekta i

korisnici

sistema

Predlagač

projekta je

dužan

pripremiti i

sprovesti

edukaciju

budućih

korisnika

sistema

navodnjavanja.

Uklanjanje

Negativni

utjecaji na

životnu sredinu

zbog

neadekvatnog

Odlaganje otpada u

skladu sa Planom

upravljanja otpadom na

ovlaštenim odlagalištima:

Reciklirati otpad koji je

50 KM po

toni otpada.

Korisnici

sistema. Izvođač radova.

71

odlaganja

otpada nastalog

uklanjanjem

dijelova sistema

navodnjavanja

podložan reciklaži

(željezo, cijevi, itd).

4.2. Plan praćenja stanja životne sredine

Tabela br. 17: Plan praćenja stanja životne sredine

Faze Koje

parametr

treba pratiti

Gdje se

vrši

praćenje

Kako se vrši

praćenje

/vrsta

opreme za

praćenje

Kada će se

vršiti

praćenje

učestalost

mjerenja

ili stalno

Zašto

je potrebno

praćenje?

Troškovi Odgovornost

Planiranje Implement

acija

Planiranje Implement

acija

Planiranje

(budući da

ne postoje

tačni

podaci o

kvaliteti

tla za

navodnjav

anje

Fizička i

hemijska

svojstva

zemljišta:

-poroznost

- kapacitet

vazduha i

vode

zapreminska

gustina

-mehanički

sastav i

stabilnost

mikrostruk

turnih

agregata

zemljišta

-reakcija

zemljišta (Ph

vrijednost)-

sadržaj

humusa

Po jedan

profil na

svakoj

projektnoj

lokaciji

Standardna

laboratorijska

oprema

imetode za

ispitivanje

kvalitete tla

Jednokratno

u fazi izrade

projekta

navodnjavan

ja

Zbog

utvrđivanja

adekvatnosti tla

za potrebne

navodnjavanja

1.000 KM

po uzorku

Predlagač

projekta

Ovlaštena

laboratorija

72

-sadržaj NPK

-teški metali-

sulfati, hloridi

Planiranje/

projektova

nje

(budući da

nisu

dostupni

podaci o

kvaliteti

vode koja

se koristi

za

navodnjav

anje)

- sadržaj

kationa: K,

Ca, Mg, Na�

-sadržaj

aniona (CO3,

HCO3,Cl,

SO4)

-� pH�

Provodljivost-

N, P,

-teški metali

Na

mjestima

bunarskih

vodozahva

ta

Standardna

laboratorijska

oprema i

metode za

praćenje

kvaliteta voda

Jednokratno

u fazi izrade

projekta

navodnjavan

ja

Zbog

utvrđivanja

adekvatnosti

vode za

potrebne

navodnjavanja

2.000 KM

po uzorku

Predlagač

projekta

Ovlaštena

laboratorija

Planiranje/

projektova

nje

Pijezometarski

nivo

Na

pijezometa

rskoj cijevi

na lokaciji

bunara

Očitanje nivoa

Dnevno

Kako bi se

odredila

raspoloživa

količina vode

Ugrađeni u

troškove

projektovanj

a

Predlagač

projekta

Projektant

Izgradnja 1.

Implementacij

a Plana

upravljanja

gradilištem

2. Zaprimljene

pritužbe

građana zbog

smanjenje

prohodnosti,p

ovećanog

prometa i

neuređenosti

gradilišta

Na

gradilištu

Vizualno i

usporedbom

sa Planom

organizacije

gradilišta

Kontinuiran

o dnevno u

toku

izvođenja

radova i

uklanjanja

gradilišta

Radi utvrđivanja

usklađenosti sa

Planom

upravljanja

gradilištem i

izbjegavanja

negativnih

uticaja na

stanovništvo

- Ugrađeno u

troškove

izvođenja

nadzora

Izvođač

radova

Izvođač

nadzora

Izgradnja 1. Prisutnost

uljnog filma

Na rijeci

Drini i

Vizuelno

opažanje.

Na nalog

izvođača

Radi utvrđivanja

uticaja

1.000 KM

po uzorku

Izvođač

nadzora

Izvođač

radova u

73

na površini

vode

2. Analiza

parametara

kvalitete

površinske

vode:

□ HPK □

ukupna

mineralna ulja

pritokama

koje

protiču

kroz

projektno

područje

Standardna

laboratorijska

oprema i

metode za

praćenje

kvaliteta voda.

nadzora i u

slučaju

pritužbi

građana

građevinskih

radova na

kvalitet

površinskih

voda

saradnji sa

ovlaštenom

laboratorijo

m

Izgradnja Pojava

erodiranih

površina

U

neposredn

oj okolini

gradilišta

Vizualni

nadzor

Dnevno Zbog

utvrđivanja

pojave erozije

tla i klizišta

uzrokovanih

građevinskim

radovima

-

Ugrađeno u

troškove

izvođenja

nadzora

Izvođač

nadzora

Izvođač

nadzora

Izgradnja Pojava

zagađenja

vazduha

Na lokaciji

izvođenja

radova

Od strane

ovlaštene

laboratorije za

praćenje

kvalitete

vazduha

primjenom

zakonski

propisanih

metoda

U slučaju

pritužbi

građana

Radi utvrđivanja

mogućeg

prekoračenja

zakonski

propisanih

vrijednosti

Izvođač

radova

Ovlaštena

laboratorija

Izgradnja Povećavanje

nivoa buke

Na lokaciji

izvođenja

radova

Od strane

pravne osobe

koja je

ovlaštena za

mjerenje buke

korištenjem

standardne

opreme

U slučaju

pritužbi

građana

Radi utvrđivanja

eventualnog

prekoračenja

zakonski

dopuštenog

nivoa buke

Izvođač

radova

Izgradnja Kontrola

radnog

vremena

Na mjestu

izvođenja

radova

Vizuelno i

upoređivanje

sa planom

organizacije

gradilišta.

Po

zaprimanju

pritužbi

građana

Radi utvrđivanja

poštovanja

radnog vremena

i ograničenja

emisije buke na

Izvođač

nadzora

Izvođač

nadzora

74

dnevne radne

sate.

Izgradnja Pojava stranih

invazivnih

vrsta

Na lokaciji

projekta

Vizualna

identifikacija

Dnevno Radi utvrđivanja

prisutnosti

stranih

invazivnih vrsta

Izvođač

radova

Izvođač

radova

Izgradnja Postojanje

higijenskih

uslova za

radnike

Korištenje

zaštitne

opreme

Broj

evidentiranih

nezgoda

Na

gradilištu

Vizuelno i

uvidom u

evidenciju

Kontinuiran

o tokom

izvođenja

radova i

uklanjanja

gradilišta

Radi utvrđivanje

provođenja

propisa zaštite

na radu

Ugrađeno u

troškove

izvođenja

nadzora

Izvođač

radova

Izvođač

nadzora

Izgradnja Uticaj na

stanovništvo

zbog

ograničavanja

poslovne

aktivnosti i

prava na

korištenja

zemljišta

U lokalnoj

zajednici

Uvidom u

evidenciju

Nakon

zaprimljenih

žalbi

građana

Radi

pravovremenog

sprječavanja

uticaja

- Ugrađeno u

troškove

izvođenja

nadzora

Predlagač

projekta

Predlagač

projekta

Izgradnja Kvalitet

izvedenih

radova

Kvalitet

ugrađenog

materijala

Na

gradilištu

Vizuelno i

uvidom u

evidenciju

Stalno u

toku

izvođenja

radova i

uklanjanja

gradilišta

Nekvalitetno

izvedeni radovi

mogu

uzrokovati štetu

po okolinu,

nekvalitetne

konstrukcije i

ugradnja

nekvalitetnih

materijala, može

dovesti do

oštećenja

konstrukcija i

izložiti

korisnike

Ugrađeno u

troškove

izvođenja

nadzora

Izvođač

radova

Izvođač

nadzora

75

sistema

navodnjavanja

rizicima i

mogućim

nesrećama

Korištenje Kvalitet i

kvantitet vode

vodotoka

rijeke Drine

Na profilu

nizvodno

od sistema

za

navodnjav

anje

Kvalitet vode:

Standardna

laboratorijska

oprema I

metode za

praćenje

kvaliteta voda

Jadan put

godišnje u

vegetacijsko

m razdoblju

(juli)

Kako bi se

pratilo očuvanje

stanje kvaliteta

vodotoka

Drine(negativni

uticaji uslijed

nepravilne

upotrebe agro‐ kemijskih

sredstava)

1000 KM po

uzorku

Korisnici

sistema

Ovlaštena

laboratorija

Korištenje Količina

zahvaćene

vode (l/s)

Na

bunarima

Očitanje

mjerača

protoka i

vođenje

evidencije

Dnevno Radi utvrđivanja

količina

isporučene vode

Ugrađeno u

troškove

održavanja

Bruto plata

za osobu

zaduženu za

održavanje

sisitema

Korisnici

sisitema

Korisnici

sistema

Korištenje Pijezometars

ki nivo

Na

pijezomet

arskoj

cijevi u

bunaru

Očitanje

nivoa

Dnevno

Kako bi se

preveniralo

prekomjerno

crpljenje

podzemne

vode

Ugrađeni u

troškove

izgradnje

Uključeno u

platu osobe

zadužene za

održavanje

sistema

Korisnici

sistema

Korisnici

sistema

Korištenje Količine

padavina

(mm/dan)

Na lokaciji

projekta

Očitanje

padavina i

vođenje

evidencije

Po potrebi Kako bi se

utvrdile količine

padavina

iprilagodile

količine vode u

sistemu za

navodnjavanje

50 KM po

kišomjeru

Uključeno u

platu osobe

zadužene za

održavanje

sistema

Korisnici

sistema

Korisnici

sistema

Korištenje Brzina i

pravac vjetra

Na lokaciji

projekta

Očitanje

anemometra i

vođenje

evidencije

Dnevno Radi utvrđivanja

parametara od

značaja za

poljoprivredu

150 KM po

anemometru

Uključeno u

platu osobe

zadužene za

održavanje

sistema

Korisnici

sistema

Korisnici

sistema

76

Korištenje Temperatura

vazduha

Na lokaciji

projekta

Očitanje

termometra I

vođenje

evidencije

Dnevno Radi utvrđivanja

parametara od

značaja za

poljoprivredu

10 KM po

termometru

Uključeno u

platu osobe

zadužene za

održavanje

sistema

Korisnici

sistema

Korisnici

sistema

Korištenje Kvalitet

zemljišta

uključujući

PH vrijednost

(reakcija tla)

teške metale,

fosfor, azot,

Na, Ca, soli i

pesticide)

Na

reprezentat

ivnim

parcelama

na svakoj

od lokacija

projekta

Uzimanjem

uzoraka

zemljišta

Jednom

godišnje

Radi utvrđivanja

uticaja

poljoprivrednih

aktivnosti na

kvalitet

zemljišta

1000 KM po

uzorku

Korisnici

sistema

Ovlaštena

laboratorija

Korištenje Kvalitet vode

(hloridi,

nitrati,

koliformne

bakterije i

pesticidi).

Na

bunarima

Uzimanjem

uzoraka na

bunarima

Jednom

godišnje

Radi utvrđivanja

uticaja

poljoprivrednih

aktivnosti na

podzemnu

vodu

- 1000

KM/uzorku

Korisnici

sistema

Ovlaštena

laboratorija

Korištenje

Pojava

korovskih

biljaka

ištetočina

Na

lokacijama

projekta

Vizualna

identifikacija i

prebrojavanje

jedinki

Dnevno Radi utvrđivanja

potrebe za

primjenom

sredstava za

zaštitu bilja

Korisnici

sistema

Korisnici

sistema

Korištenje Smrtnost pčela Kod

uzgajivača

u

okruženju

Prebrojavanje

jedinki

Po potrebi Radi utvrđivanja

uticaja

nperavilne

primjene

sredstava za

zaštitu bilja

Korisnici

sistema

Korisnici

sistema

Korištenje Pojava bolesti

stanovništva, a

koje su vezane

za nepravilno

rukovanje

fitofarmaceuts

kim

sredstvima

Na lokaciji

projekta

Uvidom u

evidenciju

Doma zdravlja

Godišnje Radi utvrđivanja

uticaja

neperavilne

primjene

sredstava za

zaštitu bilja

Korisnici

sistema

Korisnici

sistema

77

78

5. KRATAK PREGLED ALTERNATIVA KOJE JE NOSILAC PROJEKTA

RAZMATRAOI NAVOĐENJE RAZLOG ZA IZABRANO RJEŠENJE, S

OBZIROM NA UTICAJE NA ŽIVOTNU SREDINU

Idejno rješenje razvoja navodnjavanja na području naselja Skelani, opština Srebrenica obuhvatila

je nekoliko varijantnih rješenja. Varijantna rješenja, odnose se na mogućnost zahvatanja i

obezbjeđivanja dovoljnih količina vode za navodnjavanje za irigacione površine (633 ha neto

površina), transport vode od objekta vodozahvata do objekta rezervoara za skladište vode na

područjima "Peći", "Skelani", "Bujakovića rijeka" i "Crvica". U tom smislu razmatrane su:

- Varijanta "A": Zahvatanje vode iz akumulacije Perućac HE "Bajina Bašta";

- Varijanta "B": Zahvatanje vode iz rijeke Drine;

- Varijanta "C": Kombinovano zahvatanje vode iz akumulacije "Bujakovića rijeka" i rijeke

Drine.

Varijanta "A"- po ovoj varijanti, voda za navodnjavanje irigacionih površina na području

Skelana obezbjeđuje se putem akumulacije "Perućac", HE Bajina Bašta. Ovo varijantno rješenje

podrazumjeva izgradnju objekta vodozahvata u akumulaciji "Perućac", objekta pumpne stanice i

objekta rezervoara za skladištenje vode na lokalitetu Nogačevići. Za dizanje vode iz akumulacije

"Perućac", od vodozahvata u akumulaciji do objekta rezervoara za skladištenje vode na lokaciji

Nogačevići, vršiće se putem pumpne stanice (instalisanog kapaciteta Q = 208,90 l/s) i potisnog

cjevovoda od polietilenskih cijevi (PEHD 100, SDR 17, DN/dn = 560/493,60 mm, NP 10 bara)

na dužini od 210,00 m i visinom dizanja H = 55,00 m. Dopremljena voda iz akumulacije

"Perućac" u objekat rezervoara na lokalitetu Nogačevići, zapremine 1000 m3, dalje, voda će se

transportnim cjevovodom, dopremati do irigacionih površina na području "Peći", "Skelani",

"Bujakovića rijeka" i "Crvica". Na području irigacionih površina: "Peći", "Skelani", "Bujakovića

rijeka" i "Crvica", nije predviđena izgradnja lokalnih rezervoara, već će se irigacione površine

direktno snabdijevati vodom iz rezervoara na lokalitetu Nogačevići, putem tranzitnog cjevovoda,

na koji će se direktno priključiti distributivne mreže irigacionih površina "Peći", "Skelani",

"Bujakovića rijeka" i "Crvica".

79

Slika br.17: Pregledna situacija „Varijanta A“ sistema za navodnjavanje

80

Varijanta "B"-je usvojena varijanta i predstavljena je poglavlju 2.5. Оpis prijedloga novog

sistema za navodnjavanje

Varijantom "C", predviđeno je kombinovano zahvatanje vode iz akumulacije "Bujakovića

rijeka", koja je namjenski predviđena za navodnjavanje dijela irigacionih površina na području

Skelana i dijelom zahvatanja vode iz korita rijeke Drine. U kombinovanom zahvatanju vode za

irigacione površine u Skelanima (neto površine 633 ha), predviđeno je da se za prostorne cjeline

"Peći" (90 ha), "Skelani" (prva visinska zona 150 ha) i "Crvica" (153 ha), voda za irigacione

površine obezbijediti iz vodotoka rijeke Drine, a prostorne cjeline "Bujakovića rijeka" (150 ha) i

Skelani (Druga visinska zona 90 ha) iz namjenske akumulacije "Bujakovića rijeka", koja bi bila

izgrađena u prostornoj cjelini "Bujakovića rijeka". Izgradnja brane se predviđa na potoku

Bujakovića rijeka, oko 4 km uzvodno od naselja Bujakovići, odnosno oko 4,7 km uzvodno od

ušća ovog vodotoka u rijeku Drinu. Namjena projektovane brane u okviru varijantnog rješenja

jeste obezbjeđivanje dovoljnih količina vode i njihovo zahvatanje za navodnjavanje podsistema

Bujakovića rijeka i podsistema Skelani – Gornja zona. Iza brane se formira akumulacija

"Bujakovića rijeka" sa površinom od 64,91 ha i srednjom dubinom akumulacije od 9,63 m.

Slivna površina Bujakovića rijeke do pregradnog profila iznosi 27,8 km2. Ukupna korisna

zapremina akumulacije "Bujakovića rijeka" iznosi 410.000 m3. Brana Bujakovića rijeka je

projektovana kao nasuta brana sa vodonepropusnim glinenim jezgrom i potpornim tijelom od

kamenog nabačaja i materijala iz iskopa. U sklopu tijela brane, radi optimizacije dimenzija brane

i pratećih objekata, našle bi se i uzvodna i nizvodna predbrana. Osnovne karakteristike brane su

sljedeće:

kota krune brane. 374,00 mnm

kota normalnog uspora. 370,00 mnm

kota maksimalnog uspora 372,50 mnm

kota minimalnog radnog nivoa 359,00 mnm

dužina brane u kruni. 124,00 m

širina krune brane. 8,00 m

maksimalna građevinska visina brane. 25,00 m

nagib uzvodne kosine. 1:2,5

nagib nizvodne kosine 1:2,0

nagib uzvodne kosine glinenog jezrga 5:1

nagib nizvodne kosine glinenog jezgra. 5:1

širina jezgra u kruni brane 3,0 m

Na uzvodnom kraju derivacije nalazi se jedinstven betonski objekat vodozahvata. Pored

zahvatanja vode tokom faze skretanja rijeke njegova namjena je i smještaj opreme za zahvatanje

vode za potrebe temeljnog ispusta, biološkog minimuma i navodnjavanja. Zahvatanje vode

vršiće se u sklopu objekta vodozahvata. Zahvatna cijev je predviđena kao čelična cijev DN 900

mm. Na području irigacionih zona "Bujakovića rijeka" i "Skelani – Druga visinska zona", nije

predviđena izgradnja lokalnih rezervoara, već će se irigacione površine direktno snabdjevati

vodom iz akumulacije "Bujakovića rijeka", putem tranzitnog cjevovoda, na koji će se direktno

81

priključiti distributivne mreže irigacionih površina prostornih cjelina "Bujakovića rijeka" i

"Skelani – Druga visinska zona". Transportni cjevovod je dimenzionisan na instalisani proticaj Q

= 79,20 l/s. Distributivna mreža na prostornim cjelinama "Bujakovića rijeka" i Skelani – Druga

visinska zona", formirana je od polietilenskih cijevi.

U sklopu ovog varijantnog rješenja predviđeno je da se na prostornoj cjelini "Peći", voda za

irigacije obezbjeđuje iz vodotoka rijeke Drine, pa je irigacioni sistem "Varijante C", identičan

irigacionom sistemu "Varijante B" (objekat bunarskog vodozahvata, kapaciteta 30,00 – 40,00 l/s;

PS "Peći" instalisanog kapaciteta Q = 29,70 l/s i visini dizanja vode Hmax = 127,85 m;

transportnog (potisnog) cjevovoda od polietilenskih cijevi PEHD 100, DN/dn = 160/141 mm,

dužine 396 m; rezervoar "Žgunja", zapremine 150 m3 i distributivna mreža od polietilenskih

cijevi).

Na prostornoj cjelini "Skelani", u Prvoj visinskoj zoni, predviđa se izgraditi irigacioni sistem,

koji bi se sastojao od sljedećih objekata:

- Objekat bunarskog vodozahvata u koritu rijeke Drine na prostornoj cjelini "Skelani",

dubine do 20,00 m, profila ø1,00 m i kapaciteta od 50,00 – 60,00 l/s;

- Za dizanje vode iz bunarskog vodozahvata "Skelani" do objekta rezervoara "Rosulje" za

skladištenje vode, vršiće se putem pumpne stanice "Skelani" (instalisanog kapaciteta Q =

49,50 l/s) i potisnog cjevovoda od polietilenskih cijevi (PEHD 100, SDR 17, DN/dn =

280/246,80 mm), na dužini od 977,00 m i visinom dizanja Hmax = 91,10 m. Pumpna

stanica je površine 30 m2. Dopremljena voda iz bunarskog vodozahvata "Skelani" u

objekat rezervoara "Rosulje", zapremine 350 m3, kotom dna rezervoara na 295,00 m.n.m.,

dalje, voda se distributivnom mrežom od polietilenskih cijevi (PEHD 100) doprema na

irigacionu površinu "Skelani", prve visinske zone.

- Na irigacionim površinama "Skelani", površine 150 ha, Prve visinske zone, formirana je

distributivna mreža od polietilenskih cijevi, sljedećih profila:

Na prostornoj cjelini "Crvice" predviđeno je da se voda za irigacije obezbjedi iz vodotoka rijeke

Drine, pa je irigacioni sistem "Varijanta C", identičan irigacionom sistemu "Varijante B"

(objekat bunarskog vodozahvata u koritu rijeke Drine, kapaciteta 50,00 – 60,00 l/s; PS "Crvica"

instalisanog kapaciteta Q = 50,49 l/s i visine dizanja vode, Hmax = 131,60 m, transportnog

(potisnog) cjevovoda od polietilenskih cijevi PEHD 100, DN/dn = 280/246,80 mm, dužine

936,00 m: rezervoar "Graonik", zapremine 350 m3 i distributivna mreža od polietilenskih cijevi).

Za odabir najpovoljnig varijantnog rješenja korišten je programsko paket VIKOR koji je

predviđen za VIšekriterijumsko KOmpromisno Rangiranje.

Kriterijumi za rangiranje su sljedeći:

- Dostupnost vode za navodnjavanje

- Investiciona ulaganja

- Efikasnost i priagodljivost intenzivnoj poljoprivredi

- Eksploatacioni troškovi sisitema i cijena održavanja

- Potrebna snaga pumpnih stanica po hektaru navodnjavanja

- Mogućnost etapne izgradnje sistema

82

- Uticaj na životnu sredinu

- Imovinsko pravni odnosi na izgradnji sistema

Višekriterijumskim rangiranjem Varijanta „B“ je izabrana kao najoptimalnije rješenje i ovo

rješenje je usvojeno. Svako od navedenih varijantnih rješenja ne proizvodi znatnu razliku uticaja

na životnu sredinu. S tim u vezi odabrano varijantno rješenje, ne stvara dodatan teret sa aspekta

zaštite životne sredine, nego je u ekonomskom smislu povoljnije. Ovo tehničko rješenje je

adaptivno, omogućuje dogradnju i priključenje na tranzitne cjevovode razmatrane varijantama A

i C, a po osnovu investicionih ulaganja je najniže i moguće je da se izvodi fazno.

83

Slika br.18: Pregledna situacija „Varijanta C“ sistema za navodnjavanje

84

6. IZVOD IZ PLANSKOG AKTA

Izvod iz planskog akta područja treba dostaviti nosilac projekta prilikom podnošenja zahtjeva za

izdavanje građevinske i ekološke dozvole.

7. INFORMACIJE O MOGUĆIM TEŠKOĆAMA NA KOJE JE NOSILAC

PROJEKTA NAIŠAO PRI PRIKUPLJANJU PODATAKA

Tokom prikupljanja podataka za izradu Plana upravljanja životnom sredinom i procjenom uticaja

na društvo projekta razvoja navodnjavanja u naselju Skelani, opština Srebrenica, nije se naišlo na

poteškoće.

8.NETEHNIČKI REZIME

Obuhvat projekta

Realizacija projekta razvoja navodnjavanja planirana je na teritoriji opštine Srebrenice, u

jugoistočnom dijelu opštine u mjesnoj zajednici Skelani. Površine su ograničene sa južne i

istočne strane rijekom Drinom i protežu se ka padinama planine Osat do nadmorske visine od

300 m.n.m, koja predstavlja i gornju visinsku granicu navodnjavanja na ovom području.

Područje projekta se prostire na lijevoj obali rijeke Drine od HE „Bajina Bašta“, pa nizvodno do

granice sa opštinom Bratunac u dužini od cca. 22 km. Planirani lokaliteti su smješteni u pojasu

između 210 m.n.m i 300 m.n.m. Površine su pretežno istočne i jugoistočne orijentacije.

Projektom su obuhvaćeni sljedeći lokaliteti: Peći, Skelansko polje, Bujakovića rijeka, Crvičko

polje. Područje projekta zauzima bruto površinu od 1.106 ha i neto površinu od 633 ha

Na predmetnim lokalitetima teren je ravan. Osim poljoprivredne proizvodnje i proizvodnih

objekata namjenjenih za poljoprivrednu proizvodnju (hladnjače), drugi proizvodni objekti na

predmetnom području nisu prisutni.

Lokalitet Peći je najuzvodniji i površinski najmanji lokalitet koji je obuhvaćen projektom. Ovaj

lokalitet obuhvata dio zaseoka Donje Peći i Barakovići. Na području Peći nalazi se dosta manje

obradivih površina i primjećena je poljoprivredna proizvodnja u slabom obimu.Ovaj lokalitet

slabo je nasljen. Prisutni su stari zasadi voća, uzgoj povrća u okućnicama i malim plastenicima i

veoma mala površina pod malinom.

Lokalitet Skelansko polje je uzvodno od lokaliteta Peći i po površini je najveći lokalitet

projektnog područja.. Obuhvata zaseoke Dobrak, Mali Dobrak, Besagići, Rosulje. Uz lijevu

obalu Drine na ovom području zastupljene su poljoprivredne površine na kojima se gaje maline,

žitarica i plastenička proizvodnja povrća. Pojedini proizvođači maline i povrća u plastinicima

posjeduju individulane sisteme navodnjavanja „kap po kap“.

85

Lokalitet Bujakovića rijeka obuhvata područje između lokaliteta Skelansko polje i Crvičko

polje. Obuhvata dio naseljenog mjesta Bujakovići. Prisutna je poljoprivredna proizvodnja ogleda

se u zasadima maline i žitarica (pretežno kukuruz). Ovo područj presjeca vodotok Bujakovića

potoka.

Lokalitet Crvičko polje je najnizvodniji lokalitet projektnog područja. Obuhvata dio naseljenog

mjesta Crvica. Na ovom području, takođe je prisutna poljoprivredna proizvodnja, a kulture se

uzgajaju na otvorenom polju (malina, kukuruz ) i u manjem obimu u plastenicima.

Opis prethodno korištenih sistema za navodnjavanje.

Poljoprivreda je u srebreničkom kraju uvijek zauzimala veoma značajno mjesto. Prepoznata je

kao važan sektor ekonomskog razvoja i zamjena za zaposlenje s obzirom na kolaps industrije u

poslijeratnim godinama. Jedan od preduslova za intenzivniju poljoprivrednu proizvodnju je

izgradnja sistema za navodnjavanje koji na ovom području nikada nisu bili izgrađeni, bez

obzira na raspoložive prirodne pogodnosti (prisustvo vodnih resursa) za iste. Izraženi sušni

periodi posebno tokom ljetnih mjeseci posljednih godina u značajnoj mjeri utiče na smanjenje

prinosa poljoprivrednih kultura.

Obzirom da na projektnom području nije izgrađen sistem za navodnjavanje, sa razvojem

proizvodnje jagodičastog voća (malina, kupina i dr.) i plasteničke proizvodnje povrće, u cilju

porasta prinosa, , pojedini poljoprivrednici instalirali su individualne sisteme za navodnjavanje

“kap po kap”. Procjenjuje se da je i dalje veći broj poljoprivrednih proizvođača koji nemaju ovaj

sistem navodnjavanja.

Potrebe za vodom

Ukupna potreba za vodom u prosječnoj godini je 187 mm, a u fiktivnoj sušnoj godini je 344 mm.

Za određivanje hidromodula sistema, koji predstavlja specifičnu potrošnju u sistemu koja se

javlja u mjerodavnom periodu, može se koristiti podatak o mjesecu maksimalne potrošnje u

fiktivnoj sušnoj godini, što iznosi 89.2 mm i javlja se u avgustu ili izraženo u mm/dan: 2,9

mm/dan. Treba imati u vidu da je ova potrošnja uprosječena po površini koja se navodnjava.

Kada se vršna dnevna potrošnja preračuna u specifičan protok (protok po jedinici površine),

dobija se hidromodul sistema: qs= 2,9 [mm/dan] = 0,33 [L/(s ha)]

Opis planiranog projekta

U okviru odabrane Varijante "B", zahvatanje i obezbjeđenje vode za prostorne cjeline "Peći",,

"Skelani, "Bujakovića rijeka" i "Crvica", vršilo bi se putem objekta bunarskog vodozahvata vode

iz korita rijeke Drine. Navedene prostorne cjeline i njihovi irigacioni sistemi su fizički

razdvojeni i svaki podsistem bi funkcionisao posebno. Svaka od prostornih cjelina bi sadržavala:

objekat bunarskog vodozahvata u koritu rijeke Drine, pumpnu stanicu (PS), transportni (potisni)

cjevovod od PS do objekta rezervoara, rezervoar za skladištenje vode i distributivnu mrežu koja

bi bila priključena na objekat rezervoara.

86

Na prostornoj cjelini "Peći" izgradiće se irigacioni sistem koji će se sastojati od sljedećih

objekata:

- Objekat bunarskog vodozahvata u koritu rijeke Drine na prostornoj cjelini "Peći", dubine

do 20,00 m, profila ø1,00 m i kapaciteta od 30,00 – 40,00 l/s;

- Za dizanje vode iz bunarskog vodozahvata "Peći", do objekta rezervoara "Zgunja" za

skladištenje vode, vršiće se putem PS "Peći" (instalisanog kapaciteta Q = 29,70 l/s) i

potisnog cjevovoda od polietilenskih cijevi (PEHD 100, SDR 17, DN/dn = 160/141 mm),

na dužini od 396 m i visinom dizanja Hmax = 127,85m. Dopremljena voda iz bunarskog

vodozahvata "Peći" u objekat rezervoara "Zgunja", zapremine 150 m3, kotom dna

rezervoara na 325,00 m.n.m., dalje, voda se distributivnom mrežom od polietilenskih

cijevi (PEHD 100), doprema na irigacionu površinu "Peći";

- Na irigacionim površinama "Peći", formirana je distributivna mreža od polietilenskih

cijevi,

Na prostornoj cjelini "Skelani", predviđeno je da se izgradi irigacioni sistem za dvije visinske

zone i to: prva visinska zona 150 ha i druga visinska zona od 90 ha. U prvoj visinskoj zoni,

predviđa se izgraditi irigacioni sistem, koji će se sastojati od sljedećih objekata:

- Objekat bunarskog vodozahavata u koritu rijeke Drine na prostornoj cjelini "Skelani",

dubine od 20,00 m, profila ø1,00 m i kapaciteta 80,00 – 90,00 l/s;

- Za dizanje vode iz bunarskog vodozahvata "Skelani" do objekta rezervoara "Rosulje" za

skladištenje vode, vršiće se putem PS "Skelani" (instalisanog kapaciteta Q = 79,20 l/s) i

potisnog cjevovoda od polietilenskih cijevi (PEHD 100, SDR 17, DN/dn = 355/312,80

mm), na dužini od 977,00 m i visinom dizanja Hmax = 91,10 m. Pumpna stanica je

površine 30 m2. Dopremljena voda iz bunarskog vodozahvata "Skelani" u objekat

rezervoara "Rosulje", zapremine 500 m3, kotom dna rezervoara na 295,00 m.n.m., dalje,

voda se ditributivnom mrežom od polietilenskih cijevi (PEHD 100), doprema na

irigacionu površinu "Skelani", prve visinske zone:

- Na irigacionim površinama "Skelani", površine 150 ha, prve visinske zone, formirana je

distributivna mreža od polietilenskih cijevi.

U drugoj visinskoj zoni, predviđeno je izgraditi irigacioni sistem, koji će se sastojati od sljedećih

objekata:

- Objekat PS uz objekat rezervoara "Rosulje" (PS "Rosulje" – Buster pumpa), za pumpanje

vode iz rezervoara "Rosulje" u distributivnu mrežu sistema "Skelani – Gornja zona".

Instalisani kapacitet PS "Rosulje" Q = 29,70 l/s i visine dizanja Hmax = 25,00 m. Površina

PS "Rosulje" je 30m2;

- Na irigacionim površinama "Skelani – Gornja zona", formirana je distributivna mreža od

polietilenskih cijevi.

Na prostornoj cjelini "Bujakovića rijeka", predviđena je izgradnja irigacionog sistema, koji

će se sastojati od sljedećih objekata:

- Objekat bunarskog vodozahvata u koritu rijeke Drine na prostornoj cjelini "Bujakovića

rijeka", dubine do 20,00 m, profila ø1,00 m i kapaciteta od 50,00 – 60,00 l/s;

87

- Za dizanje vode iz bunarskog vodozahvata "Bujakovića rijeka" do objekta rezervoara

"Buč", za skladištenje vode, vršiće se putem PS "Bujakovića rijeka" (instalisanog

proticaja Q = 49,50 l/s) i potisnog cjevovoda od polietilenskih cijevi (PEHD 100, SDR

17, DN/dn 225/198,20 mm), na dužini od 380,00 m i visinom dizanja Hmax = 114,58 m.

Pumpna stanica je površine 30,00 m2;

- Dopremljena voda iz bunarskog vodozahvata "Bujakovića rijeka" u objekat rezervoara

"Buč", zapremine 350 m3, kotom dna rezervoara na 315,00 m.n.m., dalje, voda se

distributivnom mrežom od polietilenskih cijevi (PEHD 100), doprema na irigacione

površine "Bujakovića rijeka".Na irigacionim površinama "Bujakovića rijeka" formirana

je distributivna mreža od polietilenskih cijevi.

Na prostornoj cjelini "Crvica",predviđena je izgradnja irigacioni sistem, koji će se sastojati

od sljedećih objekata:

- Objekat bunarskog vodozahvata u koritu rijeke Drine na prostornoj cjelini "Crvica",

dubine do 20,00 m, profila ø1,00 m i kapaciteta od 50,00 – 60,00 l/s;

- Za dizanje vode iz bunarskog vodozahvata "Crvica" do objakta rezervoara "Graonik", za

skladištenje vode, vršiće se putem PS "Crvica" (instalisanog proticaja Q = 50,49 l/s) i

potisnog cjevovoda od polietilenskih cijevi (PEHD 100, SDR 17, DN/dn 280/246,80

mm), na dužini od 936,00 m i visinom dizanja Hmax = 131,60 m. Pumpna stanica je

površine 30,00 m2;

- Dopremljena voda iz bunarskog vodozahvata "Crvica" u objekat rezervoara "Graonik",

zapremine 350 m3, kotom dna rezervoara na 324,00 m.n.m., dalje, voda se distributivnom

mrežom od polietilenskih cijevi (PEHD 100), doprema na irigacione površine "Crvice".

Na irigacionim površinama "Crvice", formirana je distributivna mreža od polietilenskih

cijevi.

Opis mogućih uticaja Projekta

Uticaji u fazi izgradnje

U toku izvođenja predviđenih građevinskih radova za izgradnju predmetnog sistema

navodnjavanja mogu se očekivati sljedeći negativni uticaji na kvalitet površinskih i podzemnih

voda: povećana sedimentacija i erozija izazvana iskopnim radovima, nekontrolisano odlaganja

iskopnog materijala u korito rijeke, nekontrolisano odlaganja čvrstog otpada u korito rijeke,

nekontrolisano ispuštanja otpadnih voda iz toaleta za radnike na gradilištu, zagađenje

površinskih i podzemnih voda putem prosipanja ili odlaganja ulja i uljnih derivata, motornog ulja

i sličnog otpadnog materijala koji potiče od uređaja i vozila na gradilištu. Navedeni uticaji na

kvalitet voda su privremenog karaktera, te će normalni režimi tečenja koji podržavaju vodeni

ekosistem biti uspostavljeni nakon što se završe građevinski radovi.

Izvođenje građevinskih radova na predmetom području može imati negativan uticaj na kvalitet

zemljišta, što je posljedica prisustva građevinske mehanizacije, skidanje površinskog sloja

zemljišta (humusa), kopanja, prisustva radnika na gradilištu. U toku izvođenja građevinskih

88

radova doći će do težeg odvijanja poljoprivredne proizvodnje, presijecanja parcela projektnog

područja te eventualnih oštećenja poljoprivrednih kultura usred izgradnje objekata.Navedeni

uticaji su privremenog karaktera i moguć je povratak u prvobitno stanje odnosno stanje prije

izvođenja radova.

Najveći doprinos smanjenju kvaliteta vazduha tokom izgradnje imaju: emisije prašine koja

nastaje kao posljedica manipulacije rastresitim materijalom (iskopavanja, nasipavanja,…),

emisije prašine s površina po kojima se kreće mehanizacija neophodna za izvršavanje

građevinskih radova, produkti izgaranja fosilnih goriva u motorima mehanizacije, motorima

vozila koja se koriste za prevoz radnika, motorima za prevoz materijala i ostalim motorima na

fosilna goriva (npr. dizel agregati). Usljed navedenih uticaja ne očekuje se prekoračenje

zakonom dozvoljenih koncentracija za emisije u vazduh pa tako ni značajan uticaj na okolno

stanovništvo. Uticaji su privremenog karaktera, odnosno prestaće po završetku radova, a da bi se

isti smanjili potrebno je propisati odgovarajuće mjere ublažavanja ovih uticaja.

Na području izgradnje sistema za navodnjavanje odvijaće se uobičajene aktivnosti gradnje, a

buka koja će pri tome nastajati poticaće od građevinske mehanizacije i transportnih sredstava.

Građevinski radovi će se uglavnom odvijati tokom radnih sati u danu, ali postoji mogućnost da

će se određene aktivnosti obavljati izvan navedenog vremenskog okvira. Ovaj uticaj se ocjenjuje

kao privremen i manje značajan, ali je primjena mjere za ublažavanje ovog uticaja neophodna.

U fazi izgradnje doći će do uklanjanja vegetacije i zauzeća staništa na mjestu izgradnje

rezervoara za vodu i pumpnih stanica. Izgradnjom pumpnih stanica doći će do trajnog uklanjanja

vegetacije i zauzimanja staništa. Međutim, zauzimanjem površine doći će do zanemarivo malog

gubitka vegetacije i staništa s obzirom na rasprostranjenost vrsta na širem području pa se uticaj

ne smatra značajnim. Tokom izgradnje će biti prisutan uticaj uznemiravanja faune zbog rada

građevinske mehanizacije: buka, čestice prašine i emisija izduvnih gasova i čestica. Ovi uticaji

su ograničeni na uže područje gradnje i privremeni te se zbog toga smatraju prihvatljivi.

Uzimajući u obzir da projekat podrazumijeva izgradnju gradilišnih puteva, postavljanje

radničkog kampa, kretanje mašina lokalnim saobraćajnicama, kopanje rovova radi polaganje

cjevovoda, bušenje bunara, postoji mogućnost da će sve navedene aktivnosti ometati uobičajene

rute kretanje stanovništva i motornih vozila.

Uticaji u fazi korištenja

Uticaj sisitema navodnjavanja na zemljište može, pored pozitivnih uticaja imati i negativne

uticaje koji nastaju kao rezultat neodgovarajućeg odabira ili neadekvatnog upravljanja sistemom.

Primjena organiziovanog sistema za navodnjavanje podrazumijeva intenzivniju poljoprivrednu

proizvodnju s većom primjenom agrohemikalija (mineralnih đubriva, pesticida, stimulatora rasta,

itd.) zbog čega može doći do pogoršanja hemijskih karakteristika zemljišta. Na području

obuhvata projekta prevladavaju zemljišta kisele reakcije. Proces acidifikacije zemljišta ubrzan je

na zemljištima na kojima su izvedeni zahvati hidro i agromelioracija te na zemljištima gdje se

primjenjuje veća količina fiziološki kiselih mineralnih đubriva. Na predmetnom području

89

predviđena je izgradnja drenažnog sistema kojim će se regulisati višak vode iz zemljišta, što

znači da i neće biti ograničenja korištenja zemljišta za poljoprivrednu proizvodnju zbog prisustva

viška vode. Zaslanjivanje zemljišta može nastati podizanjem podzemne vode koja je zaslanjena i

korištenjem vode koja sadrži povećanu količinu soli. Isto vrijedi i kod korištenja zagađene vode

(teški metali, nitriti, nitrati). Degradacija fizičkih karakteristika zemljišta može se javiti kao

posljedica pada sadržaja humusa (prvenstveno u oraničnom sloju tla) pri čemu dolazi do

kvarenja strukture tla. Ona nastaje uslijed intenzivnije obrade zemljišta i mineralizacije humusa.

Navodnjavanje može uticati na promjenu vodnog režima tla, a posljedično i na transport

potencijalno štetnih tvari do podzemnih voda. Brzina i intenzitet transporta zagađenja iz tla u

vode zavisi o nizu činilaca povezanih s hidrogeološkim i pedološkim karakteristikama područja.

Pravilnim upravljanjem sistemom za navodnjavanja te odgovarajućom tehnologijom uzgoja koja

uključuje pažljivo upravljanje primjene agrohemikalija, sprovođenjem obuka u pogledu vrste

agrohemikalija te gdje, kada i kako se one trebaju primjenjivati, primjena agrohemikalija na

poljoprivredne površine u skladu sa zakonskim propisima o zaštiti voda i načelima dobre

poljoprivredne prakse, te izradi godišnjih planova za primjenu agrohemikalija na poljoprivredne

površine u skladu sa propisima, taj pritisak se može dodatno umanjiti.

Za vrijeme korištenja zahvata ne očekuju se uticaj na kvalitet vazduha, niti povećane emisije

buke.

Do uticaja na ljudsko zdravlje može doći zbog nepridržavanja smjernicama Banke odnosno

korištenjem pesticida koji ne zadovoljavaju kriterije propisane od strane Banke da moraju imati

zanemarljiv negativan uticaj na ljudsko zdravlje. Isto tako, kod pripreme i nanošenja pesticida u

slučaju neodgovarajuće zaštite korisnika može doći do trovanja pesticidima i to udisanjem, preko

kože ili gutanjem.

Većina sredstava za suzbijanje štetočina u poljoprivredi predstavlja opasne otrove za pčele i

druge korisne insekte. Da bi se pri njihovoj primjeni izbjeglo trovanje pčela neophodno je

primjeniti odgovarajuće mjere primjene ovih sredstva koje se odnose na vrijeme prskanja,

vremenske prilike i odabir pesticida.

Mogući uticaji na društvo

Prema dosadašnjim raspoloživim podacima na planiranoj lokaciji izgradnje sistema za

navodnjavanje neće biti privremenog ili trajnog preseljenja stanovništva, samo je moguća

eksproprijacija koja će se izvršiti prema važećim direktivama, propisima i standardima.

Opis predviđenih mjera za sprečavanje, smanjivanje ili uklanjanje štetnih uticaja Projekta

Mjere za ublažavanje u fazi prije izgradnje se odnose na ishodovanje svih relevantnih dozvola, te

planiranje vezano za odabir najpovoljnije prostorne organizacije i načina izvođenja radova.

Mjere za ublažavanje u fazi izgradnje uglavnom se odnose na implementaciju dobrih

građevinskih praksi kako bi se izbjegli negativni uticaji na stabilnost tla, kvalitetu voda i

zemljišta, te na nivo buke, kvalitet vazduha. Njihovo provođenje je odgovornost Izvođača radova

90

i potrebno ih je, zajedno sa Planom praćenja stanja životne sredine uključiti u Ugovor sa

izvođačem radova.

Troškovi praćenja ovih mjera trebaju biti uključeni u troškove izgradnje, iako oni uglavnom

uključuju mjere dobrog gazdovanja i obično ne zahtijevaju značajna finansijska sredstva. Klijent

i imenovani nadzorni inženjer nadziraće provođenje mjera ublažavanja i Plana praćenja. Popis

dobrih građevinskih praksi i Plan upravljanja otpadom koji trebaju biti ugrađeni u Ugovor sa

izvođačem radova su dati u Prilogu ovog dokumenta.

Mjere za ublažavanje u fazi korištenje se odnose na ublažavanje negativnih uticaja koji mogu

nastati kao posljedica neadekvatnog korištenja i održavanja izgrađenih objekata, te upotrebe

fitofarmaceutskih sredstava.

9.ANALIZA POTREBE ZA JAČANJEM KAPACITETA I OBUKOM

Za implementaciju Plana upravljanja životnom sredinom zaduženi su:

- � u fazi planiranja i pripreme: predlagač projekta i projektant,

- � u fazi izgradnje: izvođač radova i izvođač nadzora,

- � u fazi korištenja: korisnici sistema navodnjavanja

Moguće je pretpostaviti da je odgovarajući nivo znanja i potrebnih vještina za projektiranje,

izvođenje radova i izvođenje nadzora prisutan kod domaćih aktera te u tom smislu nije potrebno

provoditi posebne mjere obrazovanja kadrova za implementaciju Plana upravljanja žiivotnom

sredinom u fazi planiranja i izgradnje.

Stoga je fokus programa obuke potrebno usmjeriti na buduće upravljače i korisnike sistema

navodnjavanja.

Kada je riječ o budućim upravljačima, njih je potrebno obučiti za održivo upravljanje sistemom

navodnjavanja. Jezgra znanja o održivom upravljanju sistema navodnjavanja se nalazi među

stručnjacima iz oblasti hidrotehnike i/ili mašinstva koji su specijalizirani za održavanje pumpnih

sistema i cjevovoda zaposleni u visokoobrazovnim institucijama ili odgovarajućim institucijama

i konsultantskim kućama.

Korisnike sistema za navodnjavanje potrebno je obučiti za:

1. elemente doziranja vode,

2. održivo korištenje sistema navodnjavanja kako bi se ostvarili maksimalni efekti,

3. korištenje dobrih poljoprivrednih praksi između ostalih onih koje se odnose na korištenje

metoda integralnog suzbijanja štetočina i prihranjivanje zemljišta prirodnim i mineralnim

đubrivima.

U pogledu prve dvije tačke u okviru Projekta biće pripremljen Priručnik/Smjernice za rad i

održavanje sistema, koji će pomoći klijentu, korisnicima i opštinskom odjeljenju u njihovom

budućem radu na upravljanju i održavanju sistema.

91

Preporučuje se održavanje jednog seminara na lokalitetu projekta za poljoprivredna dobra,

opštinske organe, te ostalo zainteresovano lokalno stanovništvo na kojem bi se prezentovao

Priručnik/Smjernice za rad i održavanje sistema.

Što se tiče preostale tačke 3 „korištenje dobrih poljoprivrednih praksi“, jezgra znanja o

upravljanja zemljištem i primjeni fitofarmaceutskih sredstava se nalazi na poljoprivrednim

fakultetima i njihovim institutima. Temeljem zakona relevantnih za poljoprivredu i primjenu

fitofarmaceutskih sredstava poljoprivredni proizvođači moraju proći odgovarajuće programe

obuke čiji kontinuitet trebaju da osiguraju fakulteti i njihovi instituti. Programom obuke je

neophodno obuhvatiti korisnike sistema za navodnjavanje, kao i ostalo zainteresovano

stanovništvo. Programom obuke bi trebalo obuhvatiti pitanja kao što su:

- �najznačajniji problemi sa kojima se poljoprivrednici suočavaju na terenu;

- �načini za prevazilaženje problema;

- �koristi i uticaji vezani za korištenje đubriva i pesticida,

- korištenje dobrih poljoprivrednih praksi između ostalih onih koje se odnose na korištenje

metoda integralnog suzbijanja štetočina i prihranjivanje zemljišta prirodnim i mineralnim

đubrivima.

10.PREGLED POTREBA ZA DOZVOLAMA

Organ nadležan za procjenu uticaja na životnu sredinu – Ekološke procjene su u nadležnosti

Ministrastva prostornog planiranja, građevinarstva i ekologije Republike Srpske. Procjene uticaja

na životnu sredinu u Republici Srpskoj se rade u sklopu procedure izdavanja ekološke dozvole.

U cilјu dobijanja ekološke dozvole za projekat izgradnje sistema za navodnjavanje na području

naselja Skelani, opština Srebrenica, u okviru izrade tehničke dokumentacije neophodno je

obratiti se Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske sa

dokumentacijom definisanom odredbama člana 64. Zakona o zaštiti životne sredine („Službeni

glasnik Republike Srpske“ br. 71/12, 79/15). Ovo je potrebno zbog toga što predmetni projekat

prema odredbama Pravilnika o projektima za koje se sprovodi procjena uticaja na životnu

sredinu i kriterijumima za odlučivanje o potrebi sprovođenja i obimu procjene uticaja na životnu

sredinu („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 124/12) spada u red projekata za koje resorno

Ministarstvo u pojedinačnim slučajevima odlučuje o potrebi sprovođenja procjene uticaja. Ako

Ministarstvo odluči da je potrebno raditi procjenu uticaja na životnu sredinu o tome donosi

rješenje i nalaže nosiocu projekta da najkasnije u roku od šest mjeseci od dobijanja rješenja

podnese zahtjev ovlašćenoj organizaciji za izradu studije uticaja, za aktivnosti određene

Lokacijskim uslovima i tim rješenjem. Ako nema potrebe za izradom studije uticaja, rade se

Dokazi uz zahtjev za izdavanje ekološke dozvole i ova dokumentacija se prilaže za izdavanje

ekološke dozvole.

Javna ustanova „Vode Srpske“ je nadležna za izdavanje vodoprivredne saglasnosti čiji uslovi

čine sastavni dio ekološke dozvole

92

U skladu sa propisima Republike Srpske o prostornom uređenju i građenju, za projekte izgradnje

sistema navodnjavanja potrebno je pribaviti odgovarajuće akte iz oblasti građenja i to lokacijske

uslove, građevinsku dozvolu i upotrebnu dozvolu.

Takođe, ova vrsta projekta podliježe proceduri davanja koncesije za crpljenje vode u svrhu

navodnjavanja, koja je u Republici Srpskoj, uređena Zakonom o koncesijama („Službeni glasnik

Republike Srpske“ br. 59/13, 16/18).

Prema proceduri Svjetske banke OP 4.01 okolišna procjena, predmetni projekat je klasifikovan u

Kategoriju B (projekti koji imaju potencijalno štetan uticaj na životnu sredinu, na ljude ili

ekološki važna područja-uključujući močvare, šume, pašnjake I druga prirodna staništa-manje

nepovoljna od projekata iz kategorije A).

Naredna tabela daje sažetak svih potrebnih instrumenata za predloženi projekat izrade sistema za

navodnjavanje na na području naselja Skelani, opština Srebrenica. Važno je naglasiti da

podnosilac zahtjeva za vodne akte, koncesiju za vodozahvat te dozvole u skladu sa propisima o

građenju jeste budući korisnik sistema.

Tabela br.18: Instrumenti potrebni u sladu sa procedurama Svjetske banke i zakonima Republike

Srpske

Podprojekat Kategorija

prema SB

Instrument

ekološke

procjene

Instrument u

skladu sa

propisima o

vodama

Instrumentu

skladu sa

propisima o

građenju

Izgradnja sistema

za navodnjavanje

na području naselja

Skelani, opština

Srebrenica

B

Procjena uticaja

na životnu

sredinu

Zahtjev za

izdavanje

ekološke

dozvole

Vodni akti

Koncesija na

pravo korištenja

voda za

navodnjavanje

Lokacijski

uslovi

Ekološka

dozvola

Dozvola za

građenje

Dozvola za

upotrebu

93

11. ANALIZA O OPCIJAMA SPREMNOSTI U SLUČAJU INCIDENTNIH

SITUACIJA

Pod incidentnim situacijama mogu se smatrati nepovoljni događaji nastali tokom eksploatacije

sistema, bilo zbog havarija, ili zbog djelovanja više sile. Sa gledišta planiranog sistema posebno

bitno incidentno izlivanja naftnih derivata, koje može da dođe u fazi izgradnje, uslijed

neispravne građevinske mehanizacije ili u toku manipulacije ovim materijama. Zbog toga je

neophodno predvidjeti i sprovesti mjere i procedure u slučaju incidentnih situacija u toku

izgradnje.

U toku izrade projekta navodnjavanja u naselju Skelani, efekti ovakvih incidentnih situacija se

moraju predvidjeti i u skladu sa tim uključiti odgovarajuća tehnička rješenja.

12. PLAN UPRAVLJANJA OTPADOM

Otpad znači sve materije ili predmete koje vlasnik odlaže, namjerava odložiti ili mora odložiti u

skladu sa jednim od kategorija navedenih u podzakonskom aktu kojeg donosi ministar nadležan

za zaštitu životne sredine, a nalazi se u Katalogu otpada usvojenom u posebnom zakonskom

propisu.

Upravljanje otpadom u Republici Srpskoj je definisano Zakonom o upravljanju otpadom

(„Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 111/13, 106/15, 16/18), a podrazumijeva sprovođenje

propisanih mjera za postupanje sa otpadom u okviru sakupljanja, transporta, skladištenja,

tretmana i odlaganja otpada, uključujući i nadzor nad tim aktivnostima i brigu o postrojenjima za

upravljanje otpadom poslije zatvaranja.

Shodno članu 4. Zakona o upravljanju otpadom („Službeni glasnik Republike Srpske“ br.

111/13, 106/15, 16/18) upravljanje otpadom vrši se na način kojim se obezbjeđuje najmanji rizik

po ugrožavanje života i zdravlja ljudi i životne sredine, kontrolom i mjerama smanjenja:

a) zagađenja voda, vazduha i zemljišta,

b) opasnosti po biljni i životinjski svijet,

v) opasnosti od nastajanja udesa, eksplozija ili požara,

g) negativnih uticaja na predjele i prirodna dobra posebnih vrijednosti i

d) nivoa buke i neprijatnih mirisa.

U članu 7. Zakona o upravljanju otpadom („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 111/13,

106/15, 16/18) definisana su načela upravljanja otpadom:

a) načelo izbora najpogodnije opcije za životnu sredinu,

b) načelo blizine i zajedničkog pristupa upravljanju otpadom,

c) načelo hijerarhije upravljanja otpadom,

d) načelo odgovornosti i

e) načelo „zagađivač plaća“.

94

Na osnovu člana 31. stav 1. podtačke ž) Zakona o upravljanju otpadom („Službeni glasnik

Republike Srpske“ br. 111/13, 106/15,16/18) proizvođač otpada dužan je da odredi lice

odgovorno za upravljanje otpadom.

Lice odgovorno za upravljanje otpadom dužno je da:

a) organizuje sprovođenje i ažuriranje plana upravljanja otpadom iz člana 22. Zakona o

upravljanju otpadom („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 111/13, 106/15,16/18);

b) Predloži mjere prevencije, smanjenja, ponovnog iskorištenja i reciklaže otpada i

c) Prati sprovođenje zakona i drugih propisa o upravljanju otpadom i izvještava organe

upravljanja.

Prema članu 22. stav 4. Zakona o upravljanju otpadom („Službeni glasnik Republike Srpske“ br.

111/13, 106/15,16/18), plan upravljanja otpadom ažurira se svakih pet godina.

12.1.UPRAVLJANJE OTPADOM U FAZI IZGRADNJE

Klasifikacija otpada koji se javlja u fazi izgradnje i uklanjanja objekta

U nastavku se određuje klasifikacijski spisak svih vrsta otpada koje mogu nastati u toku

pripreme, uređenja i zatvaranja gradilišta u toku građenja i u fazi zatvaranja objekta. Za svaku

kategoriju daju se smjernice za postupanje odnosno, načine sakupljanja, prevoza, prerade i

odstranjivanja otpada. Klasifikacija otpada je izvršena u skladu sa Pravilnikom o kategorijama,

ispitivanju i klasifikaciji otpada („Službeni glasnik Republike Srpske ", broj 19/15, 79/18)

Tabela br.19 :Klasifikacija otpada koji se javlja u toku izgradnje

Šifra Naziv otpad

03 OTPADI OD PRERADE DRVETA I PROIZVODNjE PAPIRA,

KARTONA, PULPE, PANELA I NAMJEŠTAJA

03 02 otpadi od zaštite drveta

03 02 04* neorganska zaštitna sredstva za drvo

08 OTPADI OD PROIZVODNjE, FORMULACIJE, SNABDIJEVANjA I

UPOTREBE PREMAZA (BOJE, LAKOVI I STAKLENE GLAZURE),

LjEPILA, ZAPTIVAČI I ŠTAMPARSKE BOJE

08 01 otpadi od proizvodnje, formulacije, snabdijevanja i upotrebe i uklanjanja

boja i lakova

08 01 11* otpadna boja i lak koji sadrže organske rastvarače ili druge opasne supstance

12 OTPADI OD OBLIKOVANjA I FIZIČKE I MEHANIČKE

POVRŠINSKE OBRADE METALA I PLASTIKE

12 01 otpadi od oblikovanja i fizičke i mehaničke površinske obrade metala I

plastike

12 01 01 struganje i obrada ferometala

12 01 03 struganje i obrada obojenih metala

13 OTPADI OD ULjA I OSTATAKA TEČNIH GORIVA (OSIM JESTIVIH

ULjA I ONIH U POGLAVLjIMA 05, 12 I 19)

13 01 otpadna hidraulična ulja

95

13 01 12* odmah biorazgradiva hidraulična ulja

13 02 otpadna motorna ulja, ulja za mjenjače I podmazivanje

13 02 06* sintetička motorna ulja, ulja za mjenjače i podmazivanje

13 02 07 laka biorazgradiva motorna ulja, ulja za mjenjače i podmazivanje

15 OTPAD OD AMBALAŽE, APSORBENTI, KRPE ZA BRISANjE,

FILTERSKI MATERIJALI I ZAŠTITNE TKANINE, AKO NIJE

DRUGAČIJE SPECIFIKOVANO

15 01 ambalaža (uključujući posebno sakupljenu ambalažu u komunalnom

otpadu)

15 01 10* ambalaža koja sadrži ostatke opasnih supstanci ili je kontaminirana opasnim

supstancama

15 02 apsorbenti, filterski materijali, krpe za brisanje i zaštitna odjeća

15 02 02* apsorbenti, filterski materijali (uključujući filtere za ulje koji nisu drugačije

specifikovani), krpe za brisanje, zaštitna odjeća, koji su kontaminirani opasnim

supstancama

16 OTPADI KOJI NISU DRUGAČIJE SPECIFIKOVANI U KATALOGU

16 01 otpadna vozila iz različitih vidova transporta (uključujući

mehanizaciju) i otpadi nastali demontažom otpadnih vozila i od

održavanja vozila (izuzev 13, 14, 16 06 i 16 08)

16 01 03 otpadne gume

16 06 baterije i akumulatori

16 06 01* olovne baterije

17 GRAĐEVINSKI OTPAD I OTPAD OD RUŠENjA (UKLjUČUJUĆI I

ISKOPANU ZEMLjU SA KONTAMINIRANIH LOKACIJA)

17 01 beton, cigle, crijep i keramika

17 01 01 beton

17 01 02 cigla

17 01 03 crijep i keramika

17 01 07 mješavine ili pojedine frakcije betona, cigle, pločice i keramika drugačiji od

onih navedenih u 17 01 06

17 02 drvo, staklo i plastika

17 02 01 drvo

17 02 03 plastika

17 03 bituminozne mješavine, katran i katranski proizvodi

17 03 01* bituminozne mješavine koje sadrže katran od uglja

17 04 metali uključujući i njihove legure

17 04 05 gvožđe i čelik

17 05 zemlja (uključujući zemlju iskopanu sa kontaminiranih lokacija), kamen i

iskop

17 05 04 zemlja i kamen drugačiji od onih navedenih u 17 05 03

17 05 06 iskop drugačiji od onog navedenog u 17 05 05

17 06 izolacioni materijali i građevinski materijali koji sadrže azbest

17 06 04 izolacioni materijali drugačiji od onih navedenih u 17 06 01 i 17 06 03

17 09 ostali otpad od građenja i rušenja

17 09 04 miješani otpadi od građenja i rušenja drugačiji od onih navedenih u 17 09 01

96

i 17 09 02 i 17 09 03

20 KOMUNALNI OTPADI (KUĆNI OTPAD I SLIČNI KOMERCIJALNI I

INDUSTRIJSKI OTPADI), UKLjUČUJUĆI ODVOJENO SAKUPLjENE

FRAKCIJE

20 01 odvojeno sakupljene frakcije (izuzev 15 01)

20 01 01 papir i karton

20 01 38 drvo drugačije od onog navedenog u 20 01 37

20 01 39 plastika

20 03 ostali komunalni otpadi

20 03 01 miješani komunalni otpad

*Opasan otpad

Plan upravljanja otpadom u fazi izgradnje i uklanjanja objekta

Metode prikupljanja, skladištenja i rukovanja sa otpadom

Cilj selektivnog prikupljanja, skladištenja i rukovanja sa otpadom je spriječiti ugrožavanje

čovjekova zdravlja i životne sredine, a posebno ispuštanje štetnih materija u vode i tlo.

Skupljanje i skladištenje otpada biće organizovano na prostoru gradilišta, a temelji se na

osnovnim načelima upravljanja otpadom:

• Načelu odvojenog prikupljanja

• Prevencije

• Reciklaže

Otpad nastao na području gradilišta će se skupljati selektivno, odnosno u odvojenim posudama u

skladu sa klasifikacijom otpada. Zabranjeno je spaljivanje otpada na licu mjesta ili na

otvorenom. Osnovni princip je odvajanje opasnog od neopasnog otpada, zatim odvajanje

građevinskog od ostalih kategorija, te posebno odvajanje otpada koji se može reciklirati. Opasni

otpad i njihova ambalaža moraju biti označeni u skladu sa propisima koji uređuju označavanje

opasnih stvari. Opasni otpad treba skupljati i sortirati po kategorijama koje su definisane u

gornjoj tabeli. Otpadna ulja treba skupljati i čuvati odvojeno. Zabranjeno je izlijevanje otpadnih

ulja u površinske i podzemne rijeke, kanalizaciju ili na tla, što važi i za tvari u kojima su

mineralna ili sintetička ulja. Skladištenje ili čuvanje razdvojenog otpada se izvodi na za to

posebno određenim mjestima u odgovarajuće kontejnere:

1. Kontejner za opasni otpad‐ miješani opasni otpad (15 01 10*, 16 06 01*, 15 02 02*, 08 01

11*, 03 02 04*)

2. Kontejner za neopasni otpad‐ miješani komunalni otpad (20 03 01)

3. Kontejner za neopasni otpad‐ miješani ambalažni otpad koji se može reciklirati (20 01 01 , 38

i 39)

4. Kontejner za neopasni otpad – miješani metalni otpad koji se može reciklirati (12 01 01 i 12

01 03 i 17 04 05) Kontejneri moraju biti proizvedeni za navedene namjerne, iz kojih materijali ne

smiju curiti. Svaki kontejner mora biti odgovarajuće označen.

97

Skupljena otpadna ulja (13 02 06* i 07*) će se skladištiti u burad ili druge odgovarajuće posude,

tako da ne može doći do istjecanja. Servisiranje vozila se smije odvijati isključivo na servisnom

platou koji je udaljen od vodotoka i osjetljivih područja, gdje će se pozicionirati i burad za

čuvanje otpadnih ulja.

Za zbrinjavanje kategorija građevinskog otpada, Izvođač treba predvidjeti privremene i trajne

lokacije za deponovanje duž trase, u zoni građenja i na posebnoj lokaciji.

Privremene deponije potrebne su za deponiovanje humusa, iskopanih materijala, kao i za manje

količine tamponskog materijala i kamenih frakcija. Izvođač je dužan identifikovrati lokacije za

stalno i privremeno deponovanje te ishodovati sve potrebne saglasnosti.

Odvoz otpada

Proizvođač otpada će sav selektivno prikupljeni otpad predati operatoru, odnosno ovlaštenim

poduzećima za prikupljanje, transport i preradu otpada u skladu sa Zakonom o upravljanju

otpadom („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 111/13, 106/15,16/18). U postupku

traženje najbolje ponude za odvoz (opasnog) otpada proizvođač će od ponuđača zatražiti dokaz o

registraciji za obavljanje poslova upravljanja otpadom u skladu sa odgovarajućim propisima

Izvođač će potpisati ugovor sa odabranom firmom.

Vođenje evidencije

Proizvođač otpada će voditi evidenciju o vrsti i količinama otpada koji proizvede. Evidencija

podrazumijeva sljedeće podatke:

- � podaci o proizvedenom otpadu i uzrocima njihova nastanka,

- � skladištenje otpada,

- � uklanjanje otpada.

Proizvođač će za svaku pošiljku otpada pripremiti evidencijski list u dva primjerka, čiji jedan

primjerak predaje Operatoru a jedan čuva u vlastitoj arhivi. Evidencijske liste predanog otpada

treba čuvati u stalnom uredu Izvođača, a kopiju na privremenim lokacijama radi inspekcije.

Odgovornost

Izvođač je dužan imenovati lice koje će biti odgovorno za poslove nadzora nad upravljanjem

otpada na gradilištu (koordinatora za otpad).

12.2. UPRAVLJANJE OTPADOM U FAZI KORIŠTENJA

Klasifikacija otpada koji se javlja u fazi korištenja

U fazi korištenja otpad se javlja kod održavanja pumpne stanice i eventualno rezervoara te u

slučaju potrebe za zamjenom cijevi radi kvarova, pucanja ili sličnog. Takođe, u fazi korištenja

imamo otpad od poljoprivrednih aktivnosti.

98

Pumpne stanice su predviđene kao automatske bez posade, tako da je jedini otpad koji se može

javiti je otpad nastao od održavanja elektroenergetske opreme i pumpi za vodu. U nastavku se

prezentiraju vrste otpada koji nastaje u toku korištenja planiranog sistema navodnjavanja.

Klasifikacija otpada je izvršena u skladu sa Pravilnikom o kategorijama, ispitivanju i klasifikaciji

otpada („Službeni glasnik Republike Srpske ", broj 19/15, 79/18)

Tabela br.20: Klasifikacija otpada koji se javlja u toku korištenja sistema navodnjavanja

Šifra Naziv otpad

02 OTPADI IZ POLjOPRIVREDE, HORTIKULTURE, AKVAKULTURE,

ŠUMARSTVA, LOVA I RIBOLOVA, PRIPREME I PRERADE HRANE

02 01 otpadi iz poljoprivrede, hortikulture, akvakulture, šumarstva, lova i ribolova

02 01 04 otpadna plastika (isključujući ambalažu)

02 01 08* agrohemijski otpad koji sadrži opasne supstance

02 01 09 agrohemijski otpad drugačiji od onog navedenog u 02 01 08

02 01 10 otpad od metala

02 01 99 otpadi koji nisu drugačije specifikovani

13 OTPADI OD ULjA I OSTATAKA TEČNIH GORIVA (OSIM JESTIVIH

ULjA I ONIH U POGLAVLjIMA 05, 12 I 19)

13 02 otpadna motorna ulja, ulja za mjenjače i podmazivanje

13 02 06* sintetička motorna ulja, ulja za mjenjače i podmazivanje

13 02 07* laka biorazgradiva motorna ulja, ulja za mjenjače i podmazivanje

15 OTPAD OD AMBALAŽE, APSORBENTI, KRPE ZA BRISANjE,

FILTERSKI MATERIJALI I ZAŠTITNE TKANINE, AKO NIJE

DRUGAČIJE SPECIFIKOVANO

15 01 ambalaža (uključujući posebno sakupljenu ambalažu u komunalnom otpadu)

15 01 10* ambalaža koja sadrži ostatke opasnih supstanci ili je kontaminirana

opasnim supstancama

15 02 apsorbenti, filterski materijali, krpe za brisanje i zaštitna odjeća

15 02 02*

apsorbenti, filterski materijali (uključujući filtere za ulje koji nisu

drugačije specifikovani), krpe za brisanje, zaštitna odjeća, koji su

kontaminirani opasnim supstancama

17 GRAĐEVINSKI OTPAD I OTPAD OD RUŠENjA (UKLjUČUJUĆI I

ISKOPANU ZEMLjU SA KONTAMINIRANIH LOKACIJA)

17 02 drvo, staklo, plastika

17 02 03 plastika

17 05 zemlja (uključujući zemlju iskopanu sa kontaminiranih lokacija), kamen i

iskop

17 05 04 zemlja i kamen drugačiji od onih navedenih u 17 05 03

17 05 06 iskop drugačiji od onog navedenog u 17 05 05

20 03 ostali komunalni otpadi

20 03 01 miješani komunalni otpad

*Opasan otpad

99

Upravljanje otpadom u fazi korištenja

Sakupljanje i skladištenje otpada će se i u ovom slučaju temeljiti na načelima prevencije i

odvojenog prikupljanja.

Metode prikupljanja, skladištenja i rukovanja otpadom

Proizvođač otpada, tj. individualni korisnici, će voditi brigu da se upravljanje otpadom odvija po

načelu dobre radne prakse i u skladu sa zakonskim propisima. Ograničenje može postaviti

trenutni način upravljanja otpadom u predmetnoj opštini. koji ne favorizira odvojeno prikupljanje

komunalnog otpada.

U fazi rada sistema , prilikom redovnog održavanja elektroenergetske opreme i pumpi za vodu

u pumpnim stanicama nastaje otpad u vidu zamašćenih i zauljenih krpi, otpadnih ulja i drugo,

označen kao 15 02 02*. Ovaj otpad treba prikupiti, selektirati i privremeno odložiti na lokaciji

planiranih objekata za vrijeme trajanja održavanja. Za čuvanje sakupljenih otpadnih ulja (13 02

06* i 07*), koja spadaju u opasni otpad, nabavit će se burad ili druge odgovarajuće posude,

propisno označene, tako da ne može doći do zagađenja okoliša. Ovako prikupljen otpad plasirati

preduzećima koja se bave zbrinjavanjem ove vrste otpada sa kojim korisnici sistema treba da

sklope ugovor prije početka rada. U slučaju mjestimične pojave curenja ulja i masti, iste treba

odstraniti krpom, a zauljene krpe privremeno odložiti u metalnu burad. Mast koja se mjestimično

odstranjuje sa opreme, zbog pojave mehaničkih čestica ili zbog zamjene, treba odstraniti na isti

način.

Kod zaštite bilja koriste se hemikalije čija ambalaža se smatra opasnim otpadom (02 01 08*).

Takvu ambalažu treba selektirati i prikupiti odvojeno u posebno označene vreće Ovako

prikupljen otpad predati preduzeću koje se bavi zbrinjavanjem opasnog otpada sa kojim će se

sklopiti ugovor prije puštanja sistema u funkciju.

Na lokaciji koja se navodnjava može nastati komunalni otpad označen 20 03 01,17 02 03, 02 01

04, 02 01 10 i 02 01 99, koji generiraju individualni proizvođači. U slučaju da u opštini nije

uspostavljen sistem odvojenog prikupljanja otpada, takav otpadće se prikupitii privremeno

odložiti u plastične kante ili kontejnere koje općinsko komunalno preduzeće ima postavljene na

području opštine. U ovu kategoriju spada i neopasni otpad od hemikalija koje se koriste u

poljoprivredi (02 01 09). Ukoliko nije prisutan servis prikupljanja otpada, svaki proizvođač je

dužan sam organizovati prikupljanje i odvoz do najbliže kante/kontejnera za odlaganje koje je

postavilo opštnsko komunalno preduzeće. Po uspostavljanju organizovanog odvojenog

prikupljanja otpada od strane opštinskih struktura, reciklažni otpad (plastika, papir, staklo i

željezo) će se odvajati i odlagati u posebne kontejnere predviđene za tu namjenu.

Prilikom izvođenja radova kod zamjene cijevi u slučaju kvarova, pucanja cijevi ili sličnog

zemljani sloj (17 05 04 i 06) posebno deponovati i nakon postavljanja cijevi vratiti. Eventualni

višak materijala nakon sanacije potrebno je deponovati na unaprijed predviđenim lokacijama, do

odvoza na deponiju.

100

Odvoz otpada

Za odvoz i zbrinjavanje svih nastalih vrsta otpada potrebno je sklopiti ugovore sa preduzećima

koje imaju potrebne dozvole za upravljanje otpadom. Proizvođač otpada će sav (selektivno)

prikupljeni otpad predati operatoru, odnosno ovlaštenim poduzećima za prikupljanje, transport i

preradu otpada. Operator preuzima obavezu transporta do konačne prerade otpada, odnosno

konačnog zbrinjavanja. Konačno zbrinjavanju komunalnog otpada će se vršiti redovno na

optinskoj/regionalnoj deponiji kamionima opštinskog javnog komunalnog preduzeća prema

ugovoru koji treba sklopiti sa njima.

Opasni otpad će se predavati ovlaštenim operaterima za opasni otpad. U toku transporta mora

biti označen i pakovan u skladu sa posebnim propisom. Prevoz opasnog otpada mora biti

usklađen sa opštim zahtjevima za prievoz opasnih roba. Transport opasnog otpada biće praćen

odgovarajućom dokumentacijom

Vođenje evidencije

Korisnika sistema će voditi evidenciju o nastajanju svih vrsta otpada na lokaciji. Potrebno je

voditi zapise o vrsti i količinama otpada. Proizvođač će za svaku pošiljku otpada pripremiti

evidencijski list u dva primjerka, čiji jedan primjerak predaje ovlaštenom preduzeću a jedan čuva

u vlastitoj arhivi.

Na osnovu pohranjenih dokumenata se lako utvrđuje tačna količina predanog opasnog i

neopasnog otpada.

101

ZAKONSKA REGULATIVA

- Zakon o uređenju prostora i građenju ("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 40/13,

106/15, 3/16)

- Zakon o zaštiti životne sredine ("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 71/12 i 79/15)

- Zakon o zaštiti vazduha ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj 124/1, 46/17)

- Zakon o vodama ("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 50/06, 92/09 , 121/12, 74/17)

- Zakon o upravljanju otpadom ("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 111/13, 106/15,

16/18)

- Zakon o zaštiti prirode ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj 20/14)

- Zakon o kulturnim dobrima (''Službeni glasnik Republike Srpske'', br. 11/95, 108/08)

- Zakon o javnim putevima (''Službeni glasnik Republike Srpske'', br. 89/13)

- Zakon o poljoprivrednom zemljištu (''Službeni glasnik Republike Srpske'', br. 93/06,

86/07, 14/10, 05/12, 58/19)

- Zakon o eksproprijaciji („Službeni glasik Republike Srpske „ br.112/06, 37/07, 110/08)

- Zakono o koncesijama („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 59/13, 16/18)

- Pravilnik o postrojenjima koja mogu biti izgrađena i puštena u rad samo ukoliko imaju

ekološku dozvolu ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj 124/12)

- Pravilnik o projektima za koje se sprovodi procjena uticaja na životnu sredinu i

kriterijumima za odlučivanje o potrebi sprovođenja i obimu procjene uticaja na životnu

sredinu ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj 124/12)

- Pravilnik o kategorijama, ispitivanju i klasifikaciji otpada („Službeni glasnik Republike

Srpske ", broj 19/15, 79/18)

- Uredba o klasifikaciji vode i kategorizaciji vodotoka (“Službeni glasnik Republike

Srpske” broj 42/01)

102

PRILOZI

103

PRILOG BR. 1:

DOBRE GRAĐEVINSKE PRAKSE

Zahtjevi u pogledu dobrih građevinskih praksi koji će biti uključeni u Ugovor o izvođenju radova

su slijedeći:

Opšti zahtjevi:

- Izvođači će biti dužni slijediti praksu dobre okolišne gradnje u svim građevinskim

djelatnostima, te smanjiti na najmanju moguću mjeru štete nanesene vegetaciji,

tlu,podzemnim vodama, površinskim vodama, krajoliku, kao i uznemiravanje naselja i

lokalnih komunikacija.

- Primjena zaštite okoliša i mjera za ublažavanje, kao i monitoring, provodit će se

paralelno s građevinskim aktivnostima. Oni će početi u trenutku kada se radnici, oprema

i/ili materijal smjeste na gradilište, a završit će s prestankom građevinskih radova, kada

svi radnici, oprema i/ili materijal napuste gradilište i kada okoliš bude vraćen u prvobitno

stanje.

- Izvođač ima obvezu da imenuje koordinatora za zaštitu na radu i zaštitu okoliša koji će

biti odgovoran za osiguranje usklađenosti sa zakonima i ciljevima zaštite

okoliša,sigurnosti na radu i zaštite od požara.

- Izvođač treba osigurati red, disciplinu i profesionalnu odgovornost svih zaposlenih na

gradilištima. Rad i boravak moraju biti ograničeni isključivo na zonu građevinskih

radova, a štetu na privatnom vlasništvu, zemljištu i usjevima treba izbjegavati. Treba

osigurati redovne kontakte s predstavnicima lokalnih stanovnika (mjesnih zajednica) sa

svrhom razmjene informacija ili radi pronalaženja rješenja za eventualne sporove (nastale

povredom prava vlasništva, oštećenjima prilikom građevinskih radova, itd.).

Snabdijevanje i prevoz materijala:

- Prilikom kupovine materijala za izgradnju sistema navodnjavanja, Izvođač će odabrati

proizvođača/dobavljača koji radi u skladu s važećom ekološkom dozvolom, ukoliko mu

je ista potrebna u skladu sa Zakonom o zaštiti životne sredine ("Službeni glasnik

Republike Srpske", br. 71/12 i 79/15), ili drugim okolišnim standardima koji su priznati u

BiH i/ili EU.

- U cilju sprječavanja emisije prašine, Izvođač je dužan prevoziti asfalt, šljunak, kamen,

zemlju i drugi materijal u kamionima prekrivenim ceradom. Prevoz kamena i šljunka vrši

se u vlažnom stanju. Brzina vozila ne smije prelaziti 30 km/h. Izvođač će izbjegavati

nepotrebne vožnje.

Organizacija gradilišta

- Izgradnja bi trebala početi (ako je moguće) u doba godine kada se mogu koristiti

prednosti suhog tla, tj. kada je zbijanje i degradacija kroz korištenje na minimalnoj razini.

104

- Koristit će se odgovarajuće mašine i/ili zaštitne ploče koje bi mogle spriječiti zbijanja

tokom uklanjanja zemljišta, npr. korištenjem tračnica ili pneumatika niskog tlaka na

mjestima koja ukazuju na mogućnost zbijanja. Koristit će se odgovarajući postupci za

odvojeno uklanjanje, rukovanje, skladištenje i zamjenu humusa i podzemlje.

- Izvođač će uspostaviti privremeno odlagalište za građevinski materijal, prostor za

ispiranje pumpi za beton i miješalica, te prostor za pranje auto‐guma s odgovarajućim

sredstvom za čišćenje. Privremena odlagališta za iskopni materijalom (zemlja) bit će

smanjen na maksimalno 2m visine, kako bi se spriječilo zbijanje uzrokovano težinom

zemlje, a vrijeme čuvanja će se smanjiti na minimum.

- Izvođač će osigurati da je sva građevinska oprema licencirana i odobrena u skladu s

lokalnim propisima, i ako je moguće, certificirana u skladu sa standardima EU.

- Izvođač radova dužan je koristiti moderne mašine i vozila koji zadovoljavaju okolišne

standarde u pogledu emisije štetnih gasova (potpuno izgaranje). Također će koristiti

filtere za smanjenje emisije čestica čađi, i gorivo sa povoljnom hemijskom strukturom

(nizak sadržaj sumpora) i učinkovito/sigurno pretakanje.

- Izvođač radova dužan je koristiti moderne mašine i vozila koji predstavljaju izvore buke

(motor, ispušni sistem). Ovo uglavnom podrazumijeva nabavku novih mašina ili

provođenje mjera za ugradnju dodatne zvučne izolacije, kao i njeno konstantno

održavanje. Osim toga, preporučuje se da mašine jedino trebaju raditi u razdoblju 07‐17

sati na svim dionicama trase čija udaljenost od najbliže stambene kuće iznosi manje od

60m.

- Izvođač radova dužan je koristiti biorazgradiva maziva i ulja za mjenjače. Održavanje,

punjenje i čišćenje mašina mora biti obavljeno izvan gradilišta i izvan područja s

površinskom vodom.

- Izvođač će odrediti i slijediti kontrolne mjere za prašinu koja nastaje tokom rukovanja s

opremom i/ili prilikom radova na obnovi. Izvođač mora dostaviti plan u kojem su

predloženi putevi za prevoz materijala, a također treba dati izjave o predloženoj metodi

za kontrolu prašine na mjestima gdje se ne može izbjeći prevoz kroz naselja.

- Izraditi projekt organizacije gradilišta sa odgovarajućim rješenjima za odvodnju i tretman

sanitarnih otpadnih voda, kao i oborinske vode iz zone gradilišta. Odvoditi korištenu

vodu sa gradilišta sa odgovarajućim kanalizacionim sistemima, po potrebi sakupljati u

vodonepropusnim spremnicima i tretirati na propisani način (bilo na licu mjesta, ili na

udaljenoj lokaciji), a prije ispuštanja u recipijent ili sistem gradske kanalizacije.

- Izvođač će osigurati da se parkirna mjesta mašina i vozila te smještajni kontejneri radnika

ne nalaze unutar šumskih područja, da ne utječu na vodotoke i ne utječu na ugroženu

floru i faunu.

- Izvođač će osigurati zaštitu područja koja su osjetljiva na eroziju s agentima stabilizacije

(privremene brane, ograde, jame) i presađivanje nakon završetka građevinskih radova.

Izvođenje građevinskih radova:

105

- Kako se ne bi ugrozila stabilnost tla, na nestabilnim ili uvjetno stabilnim terenima,

građevinski radovi će se obavljati u kraćim intervalima.

- Tokom izvođenja zemljanih radova, humusni sloj će se odlagati na hrpe koje neće biti

više od 2m i bit će zaštićen od zagađenja kako bi zadržao svoju plodnost.

- U cilju smanjenja negativnih utjecaja na rijeku i riječne obale na minimum, aktivnosti na

izgradnji koje se vrše na ili u blizini površinskih vodnih tijela, trebaju se provoditi u

vrijeme sezone malih voda, koja je najčešće u razdoblju od jula do septembra.

Preporučuje se da se ovo uzme u obzir prilikom pripreme rasporeda aktivnosti.

- Sva rukovanja sa naftom i njenim derivatima u procesu izgradnje i nabavke mašina,

obavljaju se uz najveće mjere zaštite radi izbjegavanja prolijevanja. Sva ambalaža za

naftu i ostale naftne derivate mora biti sakupljena i odnesena na kontrolirano odlagalište

Izvođača, odakle će biti odvezeni od strane ovlaštenog komunalnog poduzeća. U slučaju

nesreća, izlijevanja goriva ili maziva u okoliš, potrebne su hitne intervencije u skladu s

postupcima za ispuštanje goriva i maziva.

- Mašine i vozila se neće prati u zoni radova.

- Otpadne vode iz WC‐a radnika neće biti ispuštene u zemlju niti u vodotoke.

- Otpadom će se upravljati u skladu sa Planom upravljanja otpadom (detalji su dati u

nastavku).� Odlaganje iskopanog materijala i bilo kakvog drugog čvrstog otpada u

vodotoke bit će zabranjeno. �Vožnja mašina u rijekama, potocima, ili na njihovim

obalama ne bi trebala biti dozvoljena, osim u situacijama kada se to ne može izbjeći zbog

izgradnje neke posebne strukture.

- Dna korita rijeka će biti zaštićena i ne smiju biti potpuno blokirana tokom kopanja u cilju

zaštite postojećih vodnih koridora za neometanu komunikaciju između živih vrsta koje

žive na dnu i onih koji slobodno plivaju. Restauraciju postojećih obala treba osigurati

kroz sadnju odgovarajuće vegetacije na oštećenim terenima.

- Izvođač će provesti odgovarajuće mjere kontrole prometa, u skladu sa zakonom, za

vrijeme trajanja ugovora, i takve mjere moraju najprije biti odobrene od strane

Nadzornog inženjera. Mjere za upravljanja sigurnosti u prometu će uključivati

privremenu rasvjetu i odgovarajuću signalizaciju tokom kopanja i radova na

rehabilitaciji.

- Izvođač treba imenovati stalno osoblje koji će biti angažirano na pitanjima sigurnosti u

prometu, te će biti odgovorno za provedbu mjera sigurnosti prometa i provedbu

prometnih mjera koje su propisane državnim zakonima, a koje će uključivati: (i) pregled

stanja i položaja opreme za kontrolu prometa u upotrebi, (ii) pregled nacrta ‐ dio koji se

odnosi na opremu za kontrolu prometa koja je potrebna za osiguranje sigurnog i

učinkovitog protoka prometa, (iii) ispravka svih prometnih nedostatka gdje je to

primjenjivo, (iv) kontrola radnih zona, rukovanje opremom i skladištenje, rukovanje

materijalom i skladištenje vezano uz sigurnost u prometu.

- Izvođač ne smije ostaviti iskopane rovove bez nadzora, te mora ograditi i označiti sve

otvorene rovove kako bi se spriječile eventualne nesreće.

106

Organizacija gradilišta nakon završetka radova:

- Izvođač također mora ukloniti sve posebne objekte i mjesta koja se koriste kao podrška

izgradnji uključujući privremene zgrade i njihove temelje, privremene instalacije (elektro,

vodne i kanalizacijske instalacije) i opremu (bazen za sedimentaciju), vraćanje

privremenih cesta u prvobitno stanje (posebno u šumskom području i na privatnoj

imovini), i radnih površina, uklanjanje ograde, znakova i obavijesti.

- Izvođač će ukloniti sav građevinski otpad.

- Sva građevinska područja i ostala područja koja su bila pod utjecajem tokom

izgradnje,vratit će se u prvobitno stanje, ovisno o budućem korištenju zemljišta.

- Aktivnosti na vraćanju u prvobitno stanje će započeti odmah nakon zakopavanja cijevi. �

Građevinsko područje se mora zasaditi vrstama sačuvanim u tresetu i dopunjeno

odgovarajućim materijalom, ako je potrebno.

- Poljoprivredne površine moraju se vratiti u stanje koje je prikladno za zemljoposjednika

kako bi mogli ponovno saditi vlastite zasade.

107

PRILOG BR.2:

DETALJNA ANALIZA DRUŠTVENE PROCJENE

1. REZULTATI KVALITATIVNOG ISTRAŽIVANJA

1.1. Pregled postojećih informacija

Lokacija predmetnog projekta nalazi se u mjesnoj zajednici Skelani, opština Srebrenica.

Projektom su obuhvaćena naselja Crvica, Bujakovići, Skelani.

Područje ima povolјan geografski položaj, povolјne prirodne uslove za poljoprivrednu

proizvodnju, izvjesnu tradiciju, a s druge strane usitnjenost posjeda predstavlja otežavajuću

okolnost za bavljenje intenzivnijom poljoprivrednom proizvodnjom, kao i nedostatak

organizovanog sistema navodnjavanja. Na predmetnom području se nalaze 3 hladnjače koje vrše

organizovan otkup maline, a takođe na ovom području se vrši i otkup maline od strane

predstavnika PZ „Srebrenica“. Postojanje organizovanog otkupa, je bitan preduslov za

proširenje postojeće proizvodnje maline. Predmetno područje se nalazi neposredno uz rijeku

Drinu, što pruža mogućnost navodnjavanja poljoprivrednih površina, a što je jedan od preduslova

za intenzivniju poljoprivrednu proizvodnju.

Prema vlasničkoj strukturi, stav predstavnika opštine Srebrenica je da je zemljište 90 % u

privatnom vlasništvu, dok predstavnik mjesne zajednice Skelani smatra da je zemljište

projektnog područja 100% u privatnom vlasništvu. Tačne podatke o vlasničkoj strukturi u

momentu izrade ovog dokumenta nismo imali.

Tokom pripreme socioloških istraživanja i same lokacije planiranih aktivnosti identifikovani su

sljedeći ključni akteri:

1. Opština Srebrenica

2. Predstavnici mjesne zajednice Skelani

3. Preduzeća koja se bave otkupom poljoprivrednih proizvoda (hladnjače)

4. Poljoprivrednici naselja Crvica, Bujakovići, Skelani

Za potrebe predmetnih istraživanja intervjuisali smo predstavnike identifikovanih ključnih aktera

i saznali njihove stavove koje navodimo u nastavku, a odnose se na društvne i sociološke

komponente planiranih projektnih aktivnosti.

S obzirom da je prisutno stanovništvo na projektnoj lokaciji i da je zemljište obuhvaćeno

projektom u privatnom vlasništvu, bilo je potrebno saznati u što većoj mjeri stavove stanovnika

predmetnih projektnih lokaliteta zbog čega je izvršeno anketiranje. Anketiranje je izvršeno u

svim naseljima projektne lokacije. Anketiranje je sprovedeno u periodu 24.06-08.07.2019.god

direktno na terenu ispitivanjem „ licem u lice“. Anketirano je ukupno 60 ispitanika, a

pretpostavlja se da je oko 600 stanovnika obuhvaćeno projektom.

1.2. Intervjui

108

U okviru kvalitativnog istraživanja, formiran je upitnik za predstavnike jedinice lokalne

samouprave, odnosno opštine Srebrenice, mjesne zajednice Skelani i predstavnike preduzeća za

otkup poljoprivrednih proizvoda (hladnjača) u Skelanima. U okviru kvalitativnog istraživanja,

sprovedeni su individualni intervjui sa sljedećim akterima:

-predstavnikom Opštine Srebrenica, gosp. Cvijetinom Maksimovićem, načelnikom odjeljenja za

privredu i razvoj,

-predstavnikom mjesne zajednice Skelani, gosp.Blagomirom Jovanovićem, šefom mjesne

kancelarije u Skelanima i koordinatorom projekta.,

-direktorom preduzeća „Food Valley“ d.o.o gosp. Milošem Katanićem

-direktorom preduzeća „Agros“ gosp. Stamenkom Katanićem

-i predstavnikom ZZ „Srebrenica“ gosp. Predragom Mitrovićem.

Radi lakšeg poređenja i formiranja jasnije slike o trenutnom stanju na predmetnom području

mjesne zajednice Skelani, o mišljenjima i saznanjima o planiranom projektu navodnjavanja, u

narednoj sekciji predstavićemo istovremeno odgovore gore pomenutih predstavnika na

postavljena pitanja.

- Kakva je saradnja opštinske vlasti sa mjesnim zajednicama, udruženjima/zadrugama i

poljoprivrednicima?

"Saradnja je solidna .".(Cvijetin Maksimović)

"Mjesne zajednice nisu nešto aktivne. Opština izvršava sve obaveze prema njima. Podsticaji za

poljoprivredu od strane opštine jako mali “.( Blagomir Jovanović )

„Dobra“ (Miloš Katanić)

„Vrlo slaba, skoro nikakva“ (Stamenko Katanić)

„Loša“(Predrag Mitrović)

- Kako ocjenjujete stanje u oblasti poljoprivrede?

„Stanje u oblasti poljoprivrede u poređenju sa drugim opštinama istih karakteristika je relativno

dobro“ (Cvijetin Maksomović)

„Poljoprivreda ekstenzivnog tipa. Razvijena proizvodnja jagodičastog voća. Ima nešto i

proizvodnje povrća koja ide na tržište“ (Blagomir Jovanović )

„Osrednje, moglo bi biti bolje“ (Miloš Katanić)

„Loše“ (Stamenko Katanić)

„Ljudi od toga žive, to je glavni prihod“( Predrag Mitrović)

- Koji su potencijali za razvoj poljoprivrede na području opštine?

„Potencijali za razvoj voćarstva i druge biljne proizvodnje na područjima koja su izuzetno čista i

zemljište nije prezasićeno vjetačkim đubrivima i drugim hemijskim sredstvima. Razvoj

stočarstva(sitne stoke) je pogodno na području naše opštine“ (Cvijetin Maksimović)

109

„Proširenje jagodičastog voća (borovnica, ribizla, jagoda); višnja, šljiva; krastavac

kornišon;plastenička proizvodnja(paprika, paradajz) (Blagomir Jovanović).

„Relativno dobro, naročito za jagodičasto voće“ (Miloš Katanić)

„Stočarstvo i voćarstvo su vrlo perspektivne (moguće) poljoprivredne grane, kvalitetna klima i

kvalitetno zemljište“ (Stamenko Katanić)

„Odlični“(Predrag Mitrović)

- Koji sektor poljoprivrede ima najveći potencijal za razvoj na podrčju opštine?

„Voćarstva , Stočarstvo i plastenička proizvodnja“ (Cvijetin Maksimović)

„Voćarstvo“ (Blagomir Jovanović)

„Voće, stočarstvo, plastenička proizvodnja. Treba imati u vidu da je ovo jedno od područja gdje

uspijeva izuzetno kvaitetna malina“ (Miloš Katanić)

„Malina, sezonsko povrće (plastenici)“ (Predrag Mitrović)

-Koji su ograničavajući faktori za razvoj poljoprivrede?

“Konfiguracija terena, nadmorska visina pojedinih naselja opštine (preko 800m) ,

vodosnabdjevanje u brdovitim i planinskim predjelima, nedostatak mehanizacije „.(Cvijetin

Maksimović)

„Nedostatak radne snage; nedostatak mehanizacije, nedostatak tržišta“ (Blagomir Jovanović)

„Nedostatak radne snage, ostarjela domaćinstva, nezainteresovanost mladih za poljoprivrednu

proizvodnju“ (Miloš Kataniće)

„Staračka populacija, loša infrastruktura tehnološka (mehanizacija) neopremljenost“ (Stamenko

Katanić)

„Stanovništvo nije zainteresovano zbog niskih cijena“ (Predrag Mitrović)

- Koliko se navodnjavanje koristi u poljoprivrednoj proizvodnji na području opštine?

„30% površina ima mogućnost da se navodnjava i značajna sredstva se ulažu u

navodnjavanje.“ (Cvijetin Maksimović)

„Koristi se za jagodaste i povrtlarske kulture. Sve se više koristi navodnjavanje“ (Blagomir

Jovanović)

„ Na području Skelana malo i ono što se navodnjava je u individualnoj režiji i zavisno je od

vremenskih uslova (mali rezervoari...)“ (Miloš Katanić)

„Vrlo malo, pojedinci, male površine do 2 duluma maksimalno po korisniku i to isključivo

malina“ (Stamenko Katanić)

“Prijeko potrebno, bez navodnjavanja ništa ne uspjeva” (Predrag Mitrović)

- Da li ste upoznati sa Projektom razvoja navodnjavanja na području naselja Skelani?

„Da“ (Cvijetin Maksimović)

110

„Da“ (Blagomir Jovanović)

„Da“ (Miloš Katanić)

„Upoznat, ali površno“ (Stamenko Katanić)

„Da“ Predrag Mitrović

- Ko su ključni akteri u oblasti poljoprivrede na području opštine?

„Poljoprivredni proizvođači, Opštinska uprava, MPŠV RS, Zadruge, Preduzeća za preradu

poljoprivrednih proizvoda“ (Cvijetin Maksimović)

„Hladnjače za otkup voća“ (Blagomir Jovanović)

„Poljoprivredni proizvođači, otkupljivči i prerađivači poljoprivrednih proizvoda, savjetodavne

službe (agronomi,tehnolozi), banke, opština (mjesna zajednica)“ (Miloš Katanić)

„Individualni proizvođači i privatni preduzetnici koji se bave otkupom i preradom“ (Stamenko

Katanić)

“Proizvođači, otkupljivači” Predrag Mitrović

- Kakav će uticaj imati realizacija Projekta na razvoj poljoprivredne proizvodnje na

predmetnom području?

„Realizacijom projekta navodnjavanja Skelanskog kraja značajno će uticati na povećanje u

kvalitativnom i kvantitativnom smislu poljoprivrednu proizvodnju na navedenom području a

bitno će uticati na ostanak stanovništva i povratak stanovništva na predratna imanja.“ (Cvijetin

Maksimović)

„Nadamo se povećanju površina i povećanju prnosa po jedinici površine“ (Blagomir Jovanović

„Veoma povoljan“(Miloš Katanić)

„Imaće pozitivan uticaj na razvoj poljoprivrede“ (Stamenko Katanić)

„Veliki uticaj u poboljšavanju poljoprivrede“ Predrag Mitrović

- Da li po Vašem mišljenju postoje nedostaci planiranog Projekta i ako postoje navedite

koji su to nedostaci?

„Možda poljoprivrednim proizvođačima nije na „plastičniji „ način objašnjeno kolika i kakva je

korist od provođenja ovog projekta na njih same kroz konkretne primjere.

Neophodno je kod prezentacije benefita od projekta za poljoprivredne proizvođače , koristiti

iskustva polj.proizvođača koji su imali korist od ovakvih projekata u sredinama gdje su

realizovami(npr Bratunac)“ (Cvijetin Maksimović)

„Ne postoje nedostaci“ (Blagomir Jovanović)

„Nepokrivenost viših područja (a tu se uglavnom gaji malina i kupina); nepokrivenost udaljenih

(a nižih) područja od Drine; nedovoljno upoznavanje poljoprivrednih proizvođača o samom

navodnjavanju“(Miloš Katanić)

111

„Nema sekundarne mreže u projektu, ko će finansirati?“ (Stamenko Katanić)

„Nema nedostataka“ (Predrag Mitrović)

- Koje probleme možete da identifikujete za realizaciju Projekta?

„Nedovoljna informisanost građana, odnosno nedostatak kvalitetnih informacija dovodi do

opstrukcije stanovništva da se realizuje projekat. Problemi oko imovinskih odnosa.“ (Cvijetin

Maksimović)

„Imovinski problemi pri izvođenju“ (Blagomir Jovanović)

„ Imovinsko –pravni odnosi; usitnjenost parcela“ (Miloš Katanić)

„Mali broj korisnika“ (Stamenko Katanić)

„Problemi da li će stanovništvo dozvoliti da se postavljaju cijevi po njihovom zemljištu“

(Predrag Mitrović)

- Po Vašem mišljenju na koje društvene sfere će se projekat pozitivno odraziti?

„Jačanje privrednih aktivnosti posebno u oblasti poljoprivrede ali sigurno i jačanje drugih

privrednih grana posebno u oblasti prerađivačke industrije. Skelanski kraj će značajno

popraviti mogućnost kvalitetnijeg života i rada za cjelokupno stanovništvo“ (Cvijetin

Maksimović)

„Zadržaće se postojeće stanovništvo; povećaće se poljoprivredne površine kultura koje idu na

tržište“; ostaće više stanovnika u Skelanima koji su u dnevnoj migraciji Skelani-Bajna Bašta“

(Blagomir Jovanović)

„Trebalo bi da povećavanjem prinosa-poveća i zapošljavanje,smanji migraciju i zainteresuje

mlade za poljoprivrednu proizvodnju“ (Miloš Katanić)

„Povećaće broj uposlenih u poljoprivredi“ (Stamenko Katanić)

„Ostaće sve isto“ (Predrag Mitrović)

- Kakvu ulogu/zadatak treba da imaju zadruge u Projektu razvoja navodnjavanja?

„Pored stručnih usluga , zadruge trebaju da bitno utiču na razvoj poljoprivrede posebno u onom

sektoru koji je direktno zavistan od realizacije ovog projekta.“ („Cvijetin Maksimović“)

„ Zadruge su slabo razvijene. Tu bi trebalo tražiti ulogu Opštine u kasnijem upravljanju i

održavanju projekta“ (Blagomir Jovanović)

„Zadruge praktično ne psotoje, ali bi trebalo da imaju aktivnu ulogu“ (Miloš Katanić)

„Motivisati intenzivnu proizvodnju, povrtalrstvo i voćarstvo“ (Stamenko Katanić)

„Upoznavanje stanovništva sa projektom“ (Predrag Mitrović)

- Koja su Vaša očekivanja po pitanju efekata Projekta na zapošljavanje?

112

„Realizacijom projekta direktno ili indirektno će se zaposliti veliki broj radnika i biće angažovan

značajan broj mehanizacije.“ (Cvijetin Maksimović)

„Pozitivna jer je to objekat koji će dugo trajati. Sve veće klimatske promjene utiču da bez

navodnjavanja neće se moći proizvoditi“ (Blagomir Jovanović)

„Pozitivna“ (Miloš Katanić)

„Povećan broj proizvođača, kvalitetnije proizvode“ (Stamenko Katanić)

„Zapošljavanje lokalnog stanovništva“ (Predrag Mitrović)

1.3. REZULTATI KVANTITATIVNIH ISTRŽAIVANJA

Tabela 1: Da li ste vlasnik, posjednik ili zakupac parcele na lokaciji Skelana?

Da li ste vlasnik, posjednik ili zakupac parcele na lokaciji

Skelana?

N %

Vlasnik 44 73

Posjednik 12 20

Zakupac 4 7

Ukupno 60 100

Tabela 2: Da li ste zemlju naslijedili ili kupili?

Da li ste zemlju naslijedili ili kupili?

N %

Naslijedio/la 37 84

Kupio/la 7 16

Ukupno 44 100

(Samo ispitanici koji su vlasnici parcela, ili nisu dali odgovor)

Tabela 3: . Pod koji uslovima koristite zemlju kao zakupac, na koji period, po kojoj cijeni

godišnje?

Pod koji uslovima koristite zemlju kao zakupac, na koji

period, po kojoj cijeni godišnje?

N %

100 KM 1 25

112 KM 1 25

Bez odgovora 2 50

Ukupno 4 100

( Samo ispitanici koji su zakupili zemljište)

113

Tabela 4: Koliko odvojenih zemljišnih parcela koristite za poljoprivrednu proizvodnju?

Koliko odvojenih zemljišnih parcela koristite za

poljoprivrednu proizvodnju?

N %

Jedna 26 43

Više 34 57

Ukupno 60 100

Tabela 5: Možete li navesti broj parcela?

Možete li navesti broj parcela ?

N M

Prosječan broj

parcela 34 3

(Samo ispitanici koji imaju više parcela)

Tabela 6: Možete li izvršiti procjenu trenutne stvarne tržišne vrijednosti zemljišta u KM po m2

koje je u Vašem vlasništvu, posjedu?

Možete li izvršiti procjenu trenutne stvarne tržišne vrijednosti

zemljišta u KM po m2 koje je u Vašem vlasništvu, posjedu? N %

0-10 KM 2 3

10-20 KM 13 22

Više od 20KM 2 3

Ne zna/Nije siguran/a 37 62

Bez odgovor 6 10

Ukupno 60 100

Tabela 7: Koje poljoprivredne kulture uzgajate?

Koje poljoprivredne kulture uzgajate?

N %

Kukuruz 10 17

Malina 37 62

Pšenica 2 3

Povrće 4 7

Kupina 5 8

Voćanjaci 2 3

Ukupno 60 100

114

Tabela 8: Koliko osoba radi na zemlji?

Koliko osoba radi na zemlji?

N %

Stalno 10 17

Sezonski 50 83

Tabela 9: Da li su sve odrasle osobe koje rade stalno na zemlji članovi Vaseg domaćinstva?

Da li su sve odrasle osobe koje rade stalno na zemlji članovi

Vaseg domaćinstva?

N %

Da 45 75

Ne 15 25

Ukupno 60 100

Tabela 10: Šta od navedene poljoprivredne opreme i mehanizacije posjedujete?

Šta od navedene poljoprivredne opreme i mehanizacije posjedujete?

N %

Plastenik 20 34

Motokultivator 11 18

Kombajn 3 5

Traktor 13 22

Freza 11 18

Nešto drugo 2 3

Ukupno 60 100

Tabela 11: Da li trenutno koristite neki sistem navodnjavanja?

Da li trenutno koristite neki sistem navodnjavanja?

N %

Da 49 82

Ne 11 18

Ukupno 60 100

Tabela 12: Koji sistem navodnjavanja koristite?

Koji sistem navodnjavanja koristite?

N %

Ručne pumpe 15 31

Električne/dizel pumpe 14 28

Ukopane cijevi 1 2

Kap po kap 17 35

Nešto drugo 2 4

Ukupno 49 100

115

(Samo ispitanici koji koriste određeni sistem navodnjavanja)

Tabela 13: Koliko po Vašoj procjeni sistem navodnjavanja koji trenutno koristite poboljšava

Vaše prinose, izraženo u procentima?

Koliko po Vašoj procjeni sistem navodnjavanja koji

trenutno koristite poboljšava Vaše prinose, izraženo u

procentima?

N M

27 24 (Samo ispitanici koji koriste određeni sistem navodnjavanja)

Tabela 14: Koliko navedeni troškovi poljoprivredne proizvodnje procentualno učestvuju u

ukupnim troškovima?

Koliko navedeni troškovi poljoprivredne proizvodnje

procentualno učestvuju u ukupnim troškovima?

N M

Nabavka sjemena 60 21

Zaštitna sredstva 60 23

Najam mehanizacije 60 19

Navodnjavanje 60 16

Dodatna radna snaga 60 21

Đubrivo 60 19

Nešto drugo 60 13

Tabela 15: Gdje plasirate/prodajete svoje poljoprivredne proizvode?

Gdje plasirate/prodajete svoje poljoprivredne proizvode?

N %

Proizvodim samo za ličnu upotrebu 20 34

Na lokalnom tržištu 38 63

Na širem tržištu BiH 0 0

Na inostranom tržištu 2 3

Ne zna/Nije siguran/a 0 0

Ukupno 60 100

Tabela 16: Koji od navedenih problema, ili neki drugi ima najviše uticaja na smanjenje prinosa u

Vašoj poljoprivrednoj proizvodnji?

Koji od navedenih problema, ili neki drugi ima najviše uticaja na

smanjenje prinosa u Vašoj poljoprivrednoj proizvodnji?

N %

Suša 20 34

Poplava 0 0

116

Nedostatak radne snage 4 7

Skupo đubrivo 2 3

Nedostatak tržišta za plasman 4 7

Niska otkupna cijena 23 38

Nelojalna konkurencija 2 3

Nedostatak kvalitetnog sjemena 3 5

Nešto drugo 2 3

Ukupno 60 100

Tabela 17: Kakva su vaša očekivanja od poljoprivredne proizvodnje u narednom periodu, od npr.

5 godina?

Kakva su vaša očekivanja od poljoprivredne proizvodnje u

narednom periodu, od npr. 5 godina?

N %

Jako će se poboljšati 8 13

Donekle će se poboljšati 16 27

Ostaće približno ista 16 27

Donekle će se pogoršati 5 8

Jako će se pogoršati 3 5

Ne zna/Nije siguran/a 12 20

Ukupno 60 100

Tabela 18: Zbog čega tako mislite?

Zbog čega tako mislite?

N %

Nema promjena, generalno 3 6

Ekonomska situacija 10 21

Nezainteresovanost mladih 16 34

Odnos zvaničnih institucija 13 27

Optimističnost 2 4

Ostalo 1 2

Ne zna/Nije siguran/a 3 6

Ukupno 48 100

(Samo ispitanici koji imaju određena očekivanja od poljoprivredne proizvodnje u narednom period)

117

Tabela 19: U kojoj mjeri će poboljšano navodnjavanje na lokaciji Skelana, uticati na Vašu

poljoprivrednu proizvodnju?

U kojoj mjeri će poboljšano navodnjavanje na lokaciji Skelana,

uticati na Vašu poljoprivrednu proizvodnju?

N %

U velikoj mjeri 16 27

Donekle 25 41

Malo 10 17

Nimalo 2 3

Ne zna/Nije siguran/a 7 12

Ukupno 60 100

Tabela 20: Da li imate neka saznanja o realizaciji Projekta razvoja navodnjavanja na području

naselja Skelani, opština Srebrenica?

Da li imate neka saznanja o realizaciji Projekta razvoja

navodnjavanja na području naselja Skelani, opština Srebrenica?

N %

Da 35 59

Ne 20 33

Ne zna/Nije siguran/a 5 8

Ukupno 60 100

Tabela 21: Na koji način mislite da će poboljšano navodnjavanje na navedenoj lokaciji uticati na

Vašu poljoprivrednu proizvodnju? (

Na koji način mislite da će poboljšano navodnjavanje na

navedenoj lokaciji uticati na Vašu poljoprivrednu proizvodnju?

N %

Pozitivno 43 84

Negativno 0 0

Ne zna/Nije siguran/a 8 16

Ukupno 51 100

(Samo ispitanici koji očekuju da će poboljšano navodnjavanje u velikoj mjeri, donekle ili malo uticati na

njihovu poljoprivrednu proizvodnju)

118

Tabela 22: Da li biste bili zainteresovani da se priključite na ovaj sistem navodnjavanja?

Da li biste bili zainteresovani da se priključite na ovaj sistem navodnjavanja?

N %

Da 47 78

Ne 3 5

Ne zna/Nije siguran/a 10 17

Ukupno 60 100

Tabela 23: Koji su glavni razlozi zašto tako mislite?

Koji su glavni razlozi zašto tako mislite?

N %

Nema potrebe 3 5

Povoljnost uslova 12 20

Nedostatak finansijskih sredstava 10 17

Bolji rod 35 58

Ukupno 60 100

Tabela 24: . Koliko je vjerovatno da biste Vi lično učestvovali u investiranju u novi sistem

navodnjavanja?

Koliko je vjerovatno da biste Vi lično učestvovali u investiranju u novi sistem

navodnjavanja?

N %

Vjerovatno da 32 53

Vjerovatno ne 20 33

Sigurno ne 1 2

Ne zna/Nije siguran/ 7 12

Ukupno 60 100

Tabela 25: U slučaju da se od Vas zahtijeva da učestvujete i sami u pokrivanju troškova

održavanja i korištenja ovog sistema navodnjavanja, koliko je vjerovatno da biste Vi lično

učestvovali u tim troškovima?

U slučaju da se od Vas zahtijeva da učestvujete i sami u pokrivanju troškova održavanja i

korištenja ovog sistema navodnjavanja, koliko je vjerovatno da biste Vi lično učestvovali

u tim troškovima?

N %

Vjerovatno da 28 47

Vjerovatno ne 15 25

Sigurno ne 3 5

Ne zna/Nije siguran/a 14 23

119

Ukupno 60 100

Tabela 26: Da li biste bili spremni ustupiti dio svoje zemlje za potrebe realizacije projekta,

odnosno za postavljanje cijevi / kanala / pumpe i slično?

Da li biste bili spremni ustupiti dio svoje zemlje za potrebe

realizacije projekta, odnosno za postavljanje cijevi / kanala /

pumpe i slično?

N %

Da 35 59

Ne 11 18

Ne zna/Nije siguran/a 14 23

Ukupno 60 100

Tabela 27: . Pod kojim bi uslovima pristali da date na korištenje dio svoje zemlje za ove potrebe?

Pod kojim bi uslovima pristali da date na korištenje dio svoje

zemlje za ove potrebe?

N %

Ni pod kojim uslovima 4 8

Prodaja zemlje 2 4

Po dogovoru 36 74

Ne zna/Nije siguran/a 7 14

Ukupno 49 100

(Samo ispitanici koji navode da bi pristali ustupiti dio svoje zemlje, ne znaju/nisu sigurni ili nisu dali

odgovor)

Tabela 28: Da li biste pristali da dio Vašeg zemljišta bude predmet eksproprijacije (izuzet uz

nadoknadu) ukoliko bi bilo neophodno za izgradnju sistema navodnjavanja?

Da li biste pristali da dio Vašeg zemljišta bude predmet

eksproprijacije (izuzet uz nadoknadu) ukoliko bi bilo neophodno

za izgradnju sistema navodnjavanja?

N %

Da 32 53

Ne 13 22

Ne zna/Nije siguran/a 15 25

Ukupno 60 100

120

Tabela 29: Pod kojim bi uslovima pristali da Vaše zemljište bude predmet eksproprijacije? Šta

biste tražili zauzvrat?

Pod kojim bi uslovima pristali da Vaše zemljište bude predmet

eksproprijacije? Šta biste tražili zauzvrat?

N %

Ni pod kojim uslovima 9 15

Po dogovoru/nadoknada 36 60

Prodaja zemljišta 3 5

Ne zna/Nije siguran/a 12 20

Ukupno 60 100

Tabela 30: Da li biste pristali na privremeno preseljenje, ukoliko bi bilo neophodno radi

izgradnje sistema navodnjavanja?

Da li biste pristali na privremeno preseljenje, ukoliko bi bilo

neophodno radi izgradnje sistema navodnjavanja?

N %

Da 21 35

Ne 24 40

Ne zna/Nije siguran/a 15 25

Ukupno 60 100

Tabela 31: . Pod kojim bi uslovima ipak pristali da se privremeno preselite?

Pod kojim bi uslovima ipak pristali da se privremeno preselite?

N %

Ni pod kojim uslovima 11 18

Uz dogovor/nadoknadu 30 50

Prodaja zemljišta 3 5

Ne zna/Nije siguran/a 16 27

Ukupno 60 100

Tabela 32: Da li biste pristali na trajno preseljenje, ukoliko bi bilo neophodno radi izgradnje

sistema navodnjavanja?

Da li biste pristali na trajno preseljenje, ukoliko bi bilo

neophodno radi izgradnje sistema navodnjavanja?

N %

Da 28 46

Ne 19 32

Ne zna/Nije siguran/a 13 22

Ukupno 60 100

121

Tabela 33: Pod kojim bi uslovima pristali da se trajno preselite?

Pod kojim bi uslovima pristali da se trajno preselite?

N %

Ni pod kojim uslovima 21 35

Uz dogovor/nadoknadu 18 30

Prodaja zemljišta 12 20

Ne zna/Nije siguran/a 9 15

Ukupno 60 100

Tabela 34: Da li sarađujete ili ne sarađujete sa navedenim akterima?

Da li sarađujete ili ne sarađujete sa navedenim akterima?

Drugi lokalni poljoprivrednici

N %

Da 43 72

Ne 13 22

Ne zna 2 3

Bez odgovora 2 3

Ukupno 60 100

Predstavnici lokalne vlasti nadležni za oblast poljoprivrede

N %

Da 22 37

Ne 32 53

Ne zna 2 3

Bez odgovora 4 7

Ukupno 60 100

Predstavnici lokalne vlasti nadležni za oblast vodoprivrede

N %

Da 6 10

Ne 42 70

Ne zna 4 7

Bez odgovora 8 13

Ukupno 60 100

Udruženja poljoprivrednika / zadruge

N %

Da 21 36

Ne 32 53

Ne zna 2 3

Bez odgovora 5 8

Ukupno 60 100

Preduzeća za preradu poljoprivrednih proizvoda

122

N %

Da 42 70

Ne 12 20

Ne zna 3 5

Bez odgovora 3 5

Ukupno 60 100

Tabela 35: U kojoj mjeri lokalne vlasti uvažavaju vaše zahtjeve u vezi s poljoprivrednom

proizvodnjom?

U kojoj mjeri lokalne vlasti uvažavaju vaše zahtjeve u vezi s

poljoprivrednom proizvodnjom?

N %

U prilično značajnoj mjeri 5 8

U prilično maloj mjeri 17 28

U veoma maloj mjeri 32 54

Ne zna/Nije siguran/a 6 10

Ukupno 60 100

Tabela 36: Da li možete uticati na odluke koje se donose na lokalnom i višem nivou vlasti

vezano za poljoprivredu?

Da li možete uticati na odluke koje se donose na lokalnom i višem

nivou vlasti vezano za poljoprivredu?

N %

Da 9 15

Ne 51 85

Ukupno 60 100

Tabela 37: Mislite li da zaposleni u službama lokalne vlasti za oblast poljoprivrede i

vodoprivrede trebaju obuku iz upravljanja za optimalno korištenje vode?

Mislite li da zaposleni u službama lokalne vlasti za oblast

poljoprivrede i vodoprivrede trebaju obuku iz upravljanja za optimalno

korištenje vode?

N %

Da 48 80

Ne 5 8

Ne zna/Nije siguran/a 7 12

Ukupno 60 100

123

Tabela 38: Da li ste koristili podsticaje ili neku vrstu pomoći za poljoprivrednu proizvodnju?

Da li ste koristili podsticaje ili neku vrstu pomoći za poljoprivrednu

proizvodnju?

N %

Da 28 47

Ne 31 53

Ukupno 60 100

Tabela 39: Da li ste član udruženja poljoprivrednika ili poljoprivredne zadruge?

Da li ste član udruženja poljoprivrednika ili poljoprivredne zadruge?

N %

Da 8 86

Ne 51 14

Ukupno 60 100

Tabela 40: Šta očekujete od udruženja poljoprivrednika ili zadruge?

Šta očekujete od udruženja poljoprivrednika ili zadruge?

N %

Pomoć u sjemenskom materijalu ili novcu 2 3

Donaciju mehanizacije ili stočnog fonda 10 17

Rješenje otkupa proizvoda 18 30

Izgradnju skladišnih objekata 5 8

Informacije 4 7

Zastupanje zajedničkih interesa 16 27

Nešto drugo 5 8

Ukupno 60 100

Tabela 41: Ko bi, po vašem mišljenju, trebao biti zadužen za distribuciju vode i održavanje

sistema navodnjavanja?

Ko bi, po vašem mišljenju, trebao biti zadužen za distribuciju vode i održavanje sistema

navodnjavanja?

N %

Opštinska služba za poljoprivredu 17 28

Opštinska komunalna služba/preduzeće 12 20

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i

vodoprivrede RS 11 18

Udruženje poljoprivrednika 15 25

Udruženje korisnika vode 5 9

124

Ukupno 60 100

Tabela 42: . Da li imate potrebu za obukom u vezi uzgoja postojećih ili planiranih

poljoprivrednih kultura?

Da li imate potrebu za obukom u vezi uzgoja postojećih ili

planiranih poljoprivrednih kultura?

N %

Da 23 38

Ne 33 55

Ne zna/Nije siguran/a 4 7

Ukupno 60 100

Tabela 43: Da li imate potrebu za obukom u vezi sa planiranim sistemom navodnjavanja?

Da li imate potrebu za obukom u vezi sa planiranim sistemom

navodnjavanja?

N %

Da 33 55

Ne 23 38

Ne zna/Nije siguran/a 4 7

Ukupno 60 100

Tabela 44: Iz kojih od navedenih oblasti, ili nekih drugih biste voljeli imati obuku?

Iz kojih od navedenih oblasti, ili nekih drugih biste voljeli imati obuku?

N %

Optimalno planiranje navodnjavanja vaših

parcela 16 27

Optimalno korištenje vode za

navodnjavanje 16 27

Zastupanje zajedničkih interesa vezano za

navodnjavanje 19 31

Bez odgovora 9 15

Ukupno 60 100

SOCIO DEMOGRAFSKI PROFIL ISPITANIKA

Tabela 1: Pol ispitanika

Pol ispitanika

N %

Muški 35 58

Ženski 25 42

Ukupno 60 100

125

Tabela 2: Godine starosti

Godine starosti

N M

60 45

Tabela 3: Koji je Vaš završeni stepen obrazovanja?

Koji je Vaš završeni stepen obrazovanja?

N %

Bez osnovne škole ili nezavršena osnovna škola 5 9

Završena osnovna škola 11 18

Srednja škola 36 60

Viša škola (6 stepen) 2 3

Fakultet (7 stepen) 6 10

Ukupno 60 100

Tabela 4: Da li je u Vašem domaćinstvu poljoprivreda glavna ili sporedna aktivnost?

Da li je u Vašem domaćinstvu poljoprivreda glavna ili sporedna aktivnost?

N %

Glavna 20 33

Sporedna 40 67

Ukupno 60 100

Tabela 5: Koliko članova ima Vaše domaćinstvo?

Koliko članova ima Vaše domaćinstvo?

N M

60 4

Tabela 6: Da li je neko od članova Vašeg domaćinstva zaposlen negdje drugo, a ne u Vašoj

poljoprivrednoj djelatnosti?

Da li je neko od članova Vašeg domaćinstva zaposlen negdje drugo, a ne u Vašoj

poljoprivrednoj djelatnosti?

N %

Da 45 75

Ne 15 25

Ukupno 60 100

126

Tabela 7: Koliko članova vašeg domaćinstva je zaposleno negdje drugo?

Koliko članova vašeg domaćinstva je zaposleno

negdje drugo?

N M

45 1 (Samo ispitanici koji su naveli da su članovi domaćinstva zaposleni negdje drugo)

Tabela 8: Da li osim poljoprivredne proizvodnje Vaše domaćinstvo ima i druge izvore prihoda?

Da li osim poljoprivredne proizvodnje Vaše domaćinstvo

ima i druge izvore prihoda?

N %

Da 50 83

Ne 10 17

Ukupno 60 100

Tabela 9: Koji su to izvori prihoda?

Koji su to izvori prihoda?

N %

Plata 29 58

Penzija 13 26

Više izvora 2 4

Ostalo 6 12

Ukupno 60 100

Tabela 10: Kako biste opisali prosječni mjesečni prihod Vašeg domaćinstva iz svih izvora, znači

kada uračunate sve plate, i sva ostala primanja svih članova domaćinstava?

Kako biste opisali prosječni mjesečni prihod Vašeg

domaćinstva iz svih izvora, znači kada uračunate sve plate, i

sva ostala primanja svih članova domaćinstava?

N %

manje od 300 KM 7 11

300 do 500 7 12

500 do 800 18 30

800 do 1000 5 8

1000 do 1500 7 12

1500 do 2000 7 12

više od 2000 KM 9 15

Ukupno 60 100