Platon (427. – 347. pr.Kr.)Platon (427. – 347. pr.Kr.) rodno mjesto - rodno mjesto - AtenaAtena (ili Egina) (ili Egina) otac - otac - AristonAriston majka - majka - PeriktionaPeriktiona braća - braća - Glaukon i AdimantGlaukon i Adimant sestra - sestra - PotonaPotona očuh - očuh - PirilampPirilamp polubrat - polubrat - AntifonAntifon

Diogen Laertije tvrdi da je Platon u dobi Diogen Laertije tvrdi da je Platon u dobi oko dvadeset godina postao Sokratov oko dvadeset godina postao Sokratov učenik.učenik.

odustaje od političke aktivnosti nakon odustaje od političke aktivnosti nakon osude njegova učitelja Soktara.osude njegova učitelja Soktara.

Zahvaljujući heraklitovcu Kratilu naučio je Zahvaljujući heraklitovcu Kratilu naučio je da je zamjetljivo područje u neprestanoj da je zamjetljivo područje u neprestanoj mijeni (doxa) i ne može biti predmet mijeni (doxa) i ne može biti predmet istinskoga i pouzdanoga znanja (episteme).istinskoga i pouzdanoga znanja (episteme).

Zahvaljujući Sokratu, Platon će doći do Zahvaljujući Sokratu, Platon će doći do spoznaje da se do istinskog i pouzdanog spoznaje da se do istinskog i pouzdanog znanja može doći tek zahvaljujući razumu.znanja može doći tek zahvaljujući razumu.

Platon godine 388/7. osniva AKADEMIJU u kojoj se Platon godine 388/7. osniva AKADEMIJU u kojoj se osim filozofije poučavala i matematika, astronomija osim filozofije poučavala i matematika, astronomija i fizika.i fizika.

U Akademiju su dolazili učenici ne samo iz Atene U Akademiju su dolazili učenici ne samo iz Atene već i izvan nje.već i izvan nje.

Platon je i sam držao predavanja u Akademiji koja Platon je i sam držao predavanja u Akademiji koja su bilježili njegovi slušatelji.su bilježili njegovi slušatelji.

Posjedujemo njegove vlastite spise – dijaloge, ali ne Posjedujemo njegove vlastite spise – dijaloge, ali ne i zapise predavanja koja je Platon držao unutar i zapise predavanja koja je Platon držao unutar Akademije.Akademije.

PLATONOVI DIJALOZIPLATONOVI DIJALOZI

Sokratovski period: Sokratovski period: Apologija Apologija – Sokratova obrana na suđenju– Sokratova obrana na suđenju Kriton Kriton – Sokrat kao primjer dobroga – Sokrat kao primjer dobroga

građaninagrađanina EutifronEutifron – o prirodi i pobožnosti – o prirodi i pobožnosti LahetLahet – o hrabrosti – o hrabrosti IjonIjon – protiv pjesnika – protiv pjesnika ProtagoraProtagora – vrlina je znanje i može se naučiti – vrlina je znanje i može se naučiti HarmidHarmid – o umjerenosti – o umjerenosti LisidLisid - o prijateljstvu - o prijateljstvu DržavaDržava (I. knj.) –(I. knj.) – o pravrednosti o pravrednosti

Prijelazno razdobljePrijelazno razdoblje GorgijaGorgija – političar ili pravo jačeg nasuprot – političar ili pravo jačeg nasuprot

filozofufilozofu MenonMenon – vrlina se može naučiti s obzirom – vrlina se može naučiti s obzirom

na teoriju o idejamana teoriju o idejama EutidemEutidem – protiv logičkih pogrešaka kasnih – protiv logičkih pogrešaka kasnih

sofistasofista Hipija IHipija I – o lijepom – o lijepom Hipija IIHipija II – je li bolje činiti zlo namjerno ili – je li bolje činiti zlo namjerno ili

nenamjernonenamjerno Kratil Kratil – teorija jezika– teorija jezika Meneksen Meneksen – parodija retorike– parodija retorike

Zrelo dobaZrelo doba

GozbaGozba (Simposion) – rasprava o istinskoj (Simposion) – rasprava o istinskoj LjepotiLjepoti

FedonFedon – teorija ideja i besmrtnost duše – teorija ideja i besmrtnost duše

DržavaDržava – vrline, ustroj polisa, stupnjevi – vrline, ustroj polisa, stupnjevi spoznaje, odgojna teorijaspoznaje, odgojna teorija

FedarFedar – retorika, narav ljubavi, podjela duše – retorika, narav ljubavi, podjela duše

Spisi kasnog dobaSpisi kasnog doba Teetet Teetet – što znanje nije– što znanje nije ParmenidParmenid – kritika teorije ideja i njena – kritika teorije ideja i njena

obranaobrana SofistSofist – razmatranje teorije o idejama, – razmatranje teorije o idejama,

najviši rodovi bićanajviši rodovi bića DržavnikDržavnik – pravi vladar je onaj koji ima – pravi vladar je onaj koji ima

znanjeznanje FilebFileb - odnos uživanja prema dobru - odnos uživanja prema dobru TimejTimej – nastanak kozmosa – nastanak kozmosa KritijaKritija – idealna zemljoradnička država – idealna zemljoradnička država ZakoniZakoni i i Dodatak ZakonimaDodatak Zakonima SedmoSedmo i i Osmo pismoOsmo pismo

Platon nije sustavno izložio svoju Platon nije sustavno izložio svoju filozofiju.filozofiju.

Nijedan dijalog nije bio posvećen Nijedan dijalog nije bio posvećen

strogo jednoj problematici, bilo strogo jednoj problematici, bilo etičkoj, spoznajnoj, metafizičkoj itd.etičkoj, spoznajnoj, metafizičkoj itd.

Unutar pojedinih dijaloga jedno Unutar pojedinih dijaloga jedno

pitanje je zastupljenije od drugih, pa pitanje je zastupljenije od drugih, pa se prema tome određuje i sama se prema tome određuje i sama narav dijaloga.narav dijaloga.

PLATONOVA TEORIJA PLATONOVA TEORIJA SPOZNAJESPOZNAJE

U svom dijalogu U svom dijalogu TeetetTeetet,, Platon nastoji Platon nastoji doći do odgovora na pitanje: doći do odgovora na pitanje:

„„Što je zapravo znanjeŠto je zapravo znanje

– – τί ποτ’ τί ποτ’ ἐἐστστίίν ν ἐἐπιστήμηπιστήμη“?“?

((Theaet., Theaet., 145 e 4 – 146 a 5)145 e 4 – 146 a 5)

Teetet najprije iznosi tezu da je znanje poput nekih Teetet najprije iznosi tezu da je znanje poput nekih umijeća (postolarski, tesarski, itd.)umijeća (postolarski, tesarski, itd.)..

Sokrat ga upozorava da nije bilo pitanje o tomeSokrat ga upozorava da nije bilo pitanje o tome koliko znanjakoliko znanja ima iima i na što se odnosena što se odnose, već, već što je bit što je bit znanjaznanja, jer ne razumije znanje o cipelama onaj koji , jer ne razumije znanje o cipelama onaj koji ne zna što je znanje.ne zna što je znanje.

ΙΙspada smiješan odgovor kada netko na pitanjespada smiješan odgovor kada netko na pitanje što što

je znanjeje znanje,, kao odgovor daje ime nekog umijeća.kao odgovor daje ime nekog umijeća.

(Usp. (Usp. Theaet,Theaet, 146 e 7-10.)146 e 7-10.)

Teetet postavlja novu tezu:Teetet postavlja novu tezu: onaj koji zna percipira ono što zna,onaj koji zna percipira ono što zna, dakle dakle znanje ne bi bilo ništa drugo doli znanje ne bi bilo ništa drugo doli

percepcija – osjetilno opažanje, percepcija – osjetilno opažanje, zmjećivanje.zmjećivanje.

““ἐἐπιστήμη πιστήμη ἐἐστστίίν αν αἴἴσθησις.”σθησις.”

((Theaet.Theaet., 151 e 1-3.), 151 e 1-3.)

PercepcijaPercepcija (slušanje, gledanje, mirisanje, (slušanje, gledanje, mirisanje, dodirivanje), ne može biti znanje.dodirivanje), ne može biti znanje.

Njome se ne može doći do znanja. Njome se ne može doći do znanja.

Ako bismo prihvatili Protagorinu tvrdnju, onda bi Ako bismo prihvatili Protagorinu tvrdnju, onda bi svatko imao svoje vlastito znanje i istinu, pa ne bi svatko imao svoje vlastito znanje i istinu, pa ne bi samo Protagora bio mudar, nego bi svi bili mudri. samo Protagora bio mudar, nego bi svi bili mudri.

Sokrat ističe da gledanje ili slušanje nečega ne Sokrat ističe da gledanje ili slušanje nečega ne može predstavljati znanje.može predstavljati znanje.

Dok slušamo neki nepoznati jezik ili gledamo Dok slušamo neki nepoznati jezik ili gledamo nepoznata slova, ne možemo reći da znamo što se nepoznata slova, ne možemo reći da znamo što se na tom jeziku govori ili što pojedina slova znače, na tom jeziku govori ili što pojedina slova znače, jer slušanje ili gledanje nije isto što i znanje.jer slušanje ili gledanje nije isto što i znanje.

((Theaet.Theaet., 163 b 1 – c 3.), 163 b 1 – c 3.)

POSTAVLJA SE NOVA TEZAPOSTAVLJA SE NOVA TEZA::

Znanje je Znanje je ispravno mnijenjeispravno mnijenje (mišljenje - ).(mišljenje - ).

– – κινδυνεύει δκινδυνεύει δὲ ἡ ὲ ἡ ἀἀλληηθής δόξαθής δόξα ἐἐπιστήμη πιστήμη εεἶἶναι, - ναι, - jer postoji i pogrešno mnijenje. jer postoji i pogrešno mnijenje.

Sokrat upozorava da u nama ne postoji pogrešno Sokrat upozorava da u nama ne postoji pogrešno mnijenje.mnijenje.

Nemoguće da ono što netko zna u isti mah misli Nemoguće da ono što netko zna u isti mah misli

(mnije) da je to ono što ne zna i da pogrešno misli. (mnije) da je to ono što ne zna i da pogrešno misli.

POSTAVLJA SE NOVA TEZA:POSTAVLJA SE NOVA TEZA:

znanje jeznanje je ispravno mnijenjeispravno mnijenje spojeno s spojeno s objašnjenjemobjašnjenjem

μητά λόγου ἀλεθῆ δόξαν ἐπιστημην εἲναι.

ČITAJUĆI DIJALOG DOŠLI SMO DO ČITAJUĆI DIJALOG DOŠLI SMO DO SLJEDEĆIH SPOZNAJA: SLJEDEĆIH SPOZNAJA:

1. znanje nije1. znanje nije nabrajanje znanja nabrajanje znanja niti umijeća o nečemu;niti umijeća o nečemu;

2. znanje nije2. znanje nije osjetilno opažanje – osjetilno opažanje – percipiranje;percipiranje;

3. znanje nije3. znanje nije ispravno mnijenje; ispravno mnijenje;

4. znanje nije4. znanje nije ispravno mnijenje ispravno mnijenje spojeno s objašnjenjem. spojeno s objašnjenjem.

Znanje i mnijenje – filozofi i Znanje i mnijenje – filozofi i filozdoksifilozdoksi

Pri kraju V. knjige Pri kraju V. knjige Države Države Platon Platon ono što jestono što jest – – εεἶἶναιναι, , ono što nijeono što nije – – μή εμή εἶἶναιναι i i ono što je u srediniono što je u sredini – – μεταξύμεταξύ,,

Ono što je Ono što je u sredini u sredini izmeđuizmeđu bitka i nebitka, dovodi u vezu s bitka i nebitka, dovodi u vezu s trima stanjima duha: trima stanjima duha:

znanjemznanjem, , neznanjemneznanjem i i mnijenjemmnijenjem..

((Rep., Rep., 477 a5 – b8)477 a5 – b8)

εἶεἶναιναι – – ZNANJEZNANJE

μή εμή εἶἶναιναι – – NEZNANJENEZNANJE

μεταξύ - μεταξύ - MNIJENJEMNIJENJE

FILOZOFI I FILODOKSIFILOZOFI I FILODOKSI

FILOZOFIFILOZOFI – njihovo stanje duha se – njihovo stanje duha se može nazvati može nazvati ZNANJEZNANJE ((ἠπιστήμηἠπιστήμη))

FILODOKSIFILODOKSI – njihovo stanje duha se – njihovo stanje duha se može nazvati može nazvati MNIJENJEMNIJENJE ( (δόξαδόξα))

„„Za one dakle, koji gledaju mnoge lijepe predmete, a Za one dakle, koji gledaju mnoge lijepe predmete, a samu ljepotu ne vide i ne mogu slijediti drugoga, koji samu ljepotu ne vide i ne mogu slijediti drugoga, koji ih do nje vodi, te mnoge pravedne ljude i samu ih do nje vodi, te mnoge pravedne ljude i samu pravednost ne vide i tako dalje, reći ćemo, da sve pravednost ne vide i tako dalje, reći ćemo, da sve samo misle, ali da ne spoznaju ništa od onoga što samo misle, ali da ne spoznaju ništa od onoga što misle. […] misle. […]

Zar ćemo onda što pogriješiti, ako ćemo im reći Zar ćemo onda što pogriješiti, ako ćemo im reći većma filodoksi (ljubitelji mnijenja) nego filozofi većma filodoksi (ljubitelji mnijenja) nego filozofi (mudroljupci), i zar će se jako na nas ljutiti, ako (mudroljupci), i zar će se jako na nas ljutiti, ako budemo tako govorili.“budemo tako govorili.“

(Rep.(Rep., 479 e 1-5; 480 a 6-8), 479 e 1-5; 480 a 6-8)

Predmeti znanja, neznanja i Predmeti znanja, neznanja i mnijenjamnijenja

Predmet znanjaPredmet znanja mora biti nešto što je mora biti nešto što je zbiljskozbiljsko. .

predmet neznanjapredmet neznanja je nešto je nešto nezbiljskonezbiljsko..

predmet mnijenjapredmet mnijenja treba biti nešto što treba biti nešto što se nalazi se nalazi između bitkaizmeđu bitka (zbiljskog) (zbiljskog) i i nebitkanebitka (nezbiljskog). (nezbiljskog).

Upravo oni koji se bave filozofijom u Upravo oni koji se bave filozofijom u najvećoj mjeri oslobađaju dušu od najvećoj mjeri oslobađaju dušu od okova tijela, a duša ponajbolje okova tijela, a duša ponajbolje ispunja svoju djelatnost u činu ispunja svoju djelatnost u činu promišljanja - promišljanja - λογλογίίζεσθαιζεσθαι, pogotovo , pogotovo onda kada je ne sputavaju strasti i onda kada je ne sputavaju strasti i osjetila.osjetila.

((Usp. Usp. Phaed.Phaed., 64 c4 – 66 c 9, 64 c4 – 66 c 9))

USPOREDBA O SUNCUUSPOREDBA O SUNCU

najveći predmet bavljenja i najveći predmet bavljenja i istraživanja je Ideja dobra.istraživanja je Ideja dobra.

Zahvaljujući njoj sve što je dobro i Zahvaljujući njoj sve što je dobro i pravedno, crpi dobrotu i pravednost pravedno, crpi dobrotu i pravednost iz Ideje dobra – iz Ideje dobra – ἡἡ τοτοῦ ἀῦ ἀγθογθοῦ ἰδέαῦ ἰδέα..

Usp. Usp. Rep.Rep., 505 a 2-4., 505 a 2-4.

Usporedba o SuncuUsporedba o Suncu

predmeti predmeti se videse vide i i ne pomišljaju sene pomišljaju se, a da se , a da se ideje pomišljaju i ne vide se. ideje pomišljaju i ne vide se.

da bi naše osjetilo vida moglo vidjeti nešto, da bi naše osjetilo vida moglo vidjeti nešto, potrebno mu je nešto treće, a to je potrebno mu je nešto treće, a to je svjetlosvjetlo..

ono pak što daje svjetlost je ono pak što daje svjetlost je SunceSunce, koje , koje

sâmo sâmo nije vidnije vid, ali je , ali je uzrok njemuuzrok njemu i po njemu i po njemu oko može gledati.oko može gledati. ( Usp. ( Usp. Rep.Rep., 507 b – 508 b 10.), 507 b – 508 b 10.)

Usporedba o SuncuUsporedba o Suncu ono što Sunce čini u području gledanja to Ideja ono što Sunce čini u području gledanja to Ideja

dobrote čini u području umovanja.dobrote čini u području umovanja. Oči jasno vide kada se usmjere na predmete Oči jasno vide kada se usmjere na predmete

obasjane sunčevom svjetlosti, one tada imaju obasjane sunčevom svjetlosti, one tada imaju vid, a kada se duša usmjeri na ono što vid, a kada se duša usmjeri na ono što „obasjava“ Ideja dobra – istinu i bitak, tada duša „obasjava“ Ideja dobra – istinu i bitak, tada duša ima ima umum. .

ukoliko se duša usmjeri na ono što je pomiješano ukoliko se duša usmjeri na ono što je pomiješano s mrakom, tada ona ima samo s mrakom, tada ona ima samo mnijenjemnijenje..

Usporedba o SuncuUsporedba o Suncu Sunce ne samo što čini predmete vidljivima, nego Sunce ne samo što čini predmete vidljivima, nego

im također daje i postojanje -im također daje i postojanje - γένεσινγένεσιν,, rast –rast – ααὔὔξηνξην i hranu –i hranu – τροφήντροφήν, a da samo nije postalo –, a da samo nije postalo – οοὐὐ γένεσιν αγένεσιν αὐὐτόν τόν ὄὄνταντα..

zahvaljujući Ideji dobra predmeti spoznaje ne zahvaljujući Ideji dobra predmeti spoznaje ne samo da mogu biti spoznati, nego im od te ideje samo da mogu biti spoznati, nego im od te ideje dolazi opstanak i bitak, a ona sama nije bitak, dolazi opstanak i bitak, a ona sama nije bitak, nego je s onu stranu bitka -nego je s onu stranu bitka - ἐἐπέκεινα τπέκεινα τῆῆς ος οὐὐσίαςσίας..

Kao što Sunce kraljuje u vidljivome području – Kao što Sunce kraljuje u vidljivome području – τόπος τόπος ὁὁρατόςρατός,, tako Ideja dobra kraljuje u tako Ideja dobra kraljuje u misaonom području – misaonom području – τόπος νοητόςτόπος νοητός. .

Usporedba o crtiUsporedba o crti Platon u usporedbi Platon u usporedbi o crtio crti načelno polazi od načelno polazi od

podjele stvarnosti na dva dijela, pa će i samu crtu podjele stvarnosti na dva dijela, pa će i samu crtu podijeliti na dva nejednaka dijela.podijeliti na dva nejednaka dijela.

manji dio crte predstavlja vidljivo područje -manji dio crte predstavlja vidljivo područje -

τόπος τόπος ὁὁρατόςρατός..

veći dio crte predstavlja misaono područje -veći dio crte predstavlja misaono područje - τόπος νοητόςτόπος νοητός. .

Obadva dijela crte treba opet podijeliti na dva Obadva dijela crte treba opet podijeliti na dva dijela. Tako da dobijemo dva glavna dijela crte i dijela. Tako da dobijemo dva glavna dijela crte i njihove pododsječke. njihove pododsječke.

Skica Skica usporedbe o crtiusporedbe o crti

um/znanje νοῦς / ἐπιστημη

razum/ razmišljanje διάνοια

vjerovanje πίστις

nagađanje εἰκασία

prva počela/ ideje – ἀρχαί/ εἴδη

matematički i geometrijski oblici - τά μαθηματικά

životinje, biljke, proizvodi ljudskog

umijeća – ζῶα, φυτευτά, σκευαστά

slike, sjene i prikazi stvari - εἰκόνες, σκιαί, φαντάσματα

misaono područje - τόπος νοητός

vidljivo područje – τόπος ὁρατός

znanje/ poimanjeνόησις

mnijenje/ zamjećivanjeδόξα

stupnjevi spoznaje/ stanja ljudskog duha

Stupnjevi stvarnosti

Usporedba Usporedba o spiljio spilji

STUPNJEVI BITKA/BIĆA U STUPNJEVI BITKA/BIĆA U PLATONOVU PROMIŠLJANJUPLATONOVU PROMIŠLJANJU

Platon razlikuje: Platon razlikuje:

ono što jest – ono što jest – ZNANJEZNANJE

ono što nijeono što nije – – NEZNANJENEZNANJE

ono što je između - ono što je između - MNIJENJE/ZAMJEĆIVANJEMNIJENJE/ZAMJEĆIVANJE temeljna podjela stvarnosti: temeljna podjela stvarnosti: VIDLJIVA – dostupna osjetilimaVIDLJIVA – dostupna osjetilima MISAONA – dostupna samo razumu i umu. MISAONA – dostupna samo razumu i umu.

Predmeti vidljivog područja su u Predmeti vidljivog područja su u neprestanom nastajanju i propadanju. neprestanom nastajanju i propadanju.

Platon ih je svrstao u nekoliko grupa. Platon ih je svrstao u nekoliko grupa.

Na najnižem stupnju vidljivog područja Na najnižem stupnju vidljivog područja nalaze se nalaze se slike – slike – εἰκόνες, sjene – σκιαί, prikazi (pričini) u vodi predmeta koji su svijetle prikazi (pričini) u vodi predmeta koji su svijetle

i glatke površine – i glatke površine – φαντάσματα/εφαντάσματα/εἴἴδωλαδωλα. .

Na nešto malo višem stupnju Na nešto malo višem stupnju predmeta vidljivoga područja su: predmeta vidljivoga područja su: životinje životinje –– τὰ τὰ ζ ζῶῶαα biljkebiljke – – τὰ τὰ φυτευτάφυτευτά proizvodi ljudskih ruku proizvodi ljudskih ruku – – τὰ τὰ σκευαστάσκευαστά. .

Predmeti vidljivoga područja ne mogu Predmeti vidljivoga područja ne mogu biti istinski i pravi bitak iz razloga što biti istinski i pravi bitak iz razloga što su ti predmeti nepostojani. su ti predmeti nepostojani.

Premeti misaonoga područjaPremeti misaonoga područja

Matematički predmeti

Ideje – objektivne datosti

Upravo takve opće i objektivne datosti jesu pravi predmet bavljenja filozofije i o njima se jedino može imati znanje, a one se nalaze u misaonom području - τόπος τόπος νοητός.νοητός.

Kako Platon naziva objektivne Kako Platon naziva objektivne datosti?datosti?

Te opće datosti koje imaju objektivni karakter Platon naziva idejama - ἰδέαι ili εἴδη, koje su uzori i vječni uzorima (formama).

Platon za ideju, osim ovih dvaju riječi za upotrebljava i riječi poput οὐσία i φύσις ili γένος u dijalogu Sofist, ili pak riječi poput ἑνάς i μονάς u Filebu.

U Parmenidu će Platon istaknuti da je ideja poput dana koji je u isto vrijeme na različitim mjestima, ali taj dan ostaje uvijek jedan i jedinstven.

U pojedinim dijalozima Platon upotrebljava riječ ideja da bi izrazio u čemu se sastoji opća bit nekog mnoštva predmeta

„Biti“ ideje nije isto što i „biti“ stvari, jer se ideje nalaze izvan područja nastajanja i propadanja i stoga nisu podložne propadanju i promjeni.

Gdje se nalaze ideje?Gdje se nalaze ideje? U Fedru Platon govori o nekom

nadnebeskom prostoru – ὑπερουράιον τόπον kao mjestu gdje se nalaze ideje.

Cijeli taj nadnebeski prostor je bez boje, bez prilike, nije oku vidljiv, on je ono što zbija jest – οὐσία ὄντος οὖσα, vidljiv je jedino upravljaču duše – umu.

U Državi Platon govori o misaonome području - τόπος νοητός kao mjestu gdje se nalaze ideje.

Što su ideje?Što su ideje? Neki smatraju da se već u njegovim najranijim Neki smatraju da se već u njegovim najranijim

dijalozima nalaze klice teorije ideja. dijalozima nalaze klice teorije ideja.

Tako se u dijalogu Tako se u dijalogu HarmidHarmid nastoji doći do nastoji doći do definicije definicije umjerenosti. umjerenosti.

U U LahetuLahetu se pokušava definirati se pokušava definirati hrabrost. hrabrost.

U U EutifronuEutifronu se nastoji doći do biti pojma se nastoji doći do biti pojma pobožnosti.pobožnosti.

U U Hipiji VećemHipiji Većem do definicije pojma do definicije pojma ljepoteljepote. .

Ideje i dijalog Ideje i dijalog GozbaGozba Dijalog Dijalog Gozba – Gozba – ΣυμποσιονΣυμποσιον posvećen je govoru o posvećen je govoru o

bogu Erosu, istinskoj ljubavi i ljepoti. bogu Erosu, istinskoj ljubavi i ljepoti.

Platon razlikuje Zemaljskog i Nebeskog ErosaPlaton razlikuje Zemaljskog i Nebeskog Erosa

Zemaljski Zemaljski omogućuje ljubav prema tijelu i tjelesnim omogućuje ljubav prema tijelu i tjelesnim užicima i to je njegov najveći domet, dok cvate užicima i to je njegov najveći domet, dok cvate tijelo, cvate i on, čim tijelo zgasnetijelo, cvate i on, čim tijelo zgasne,, gasi se i on. gasi se i on.

Nebeski Nebeski pak omogućuje ljubav prema mudrosti, pak omogućuje ljubav prema mudrosti, istini i onome što je postojano i vječno, on je uvijek istini i onome što je postojano i vječno, on je uvijek jedan te isti, postojan i vječan. jedan te isti, postojan i vječan.

Ideje i dijalog Ideje i dijalog GozbaGozba Tko želi ići pravim putem i uspeti se do najvišeg Tko želi ići pravim putem i uspeti se do najvišeg

stupnja ljepote, najprije treba ići za stupnja ljepote, najprije treba ići za lijepim lijepim tijelima tijelima koja će u njemu rađati lijepe misli.koja će u njemu rađati lijepe misli.

Od promatranja ljepote u tijelima treba se Od promatranja ljepote u tijelima treba se usmjeriti na promatranje usmjeriti na promatranje ljepote u dušamaljepote u dušama, koja , koja je izvrsnija od tjelesneje izvrsnija od tjelesne..

Treba se okrenuti Treba se okrenuti ljepoti znanostiljepoti znanosti, gdje se čovjek , gdje se čovjek više neće okretati prema ljepoti nekog više neće okretati prema ljepoti nekog pojedinačnog bića, već moru ljepote gdje će u pojedinačnog bića, već moru ljepote gdje će u ljubavi prema mudrosti – ljubavi prema mudrosti – ἐἐν φιλοσοφν φιλοσοφίίαα rađati rađati mnoge veličanstvene i lijepe mislimnoge veličanstvene i lijepe misli..

Ideje i dijalog Ideje i dijalog GozbaGozba Na kraju takvog uspinjanja prema ljepoti, opazit će Na kraju takvog uspinjanja prema ljepoti, opazit će

se nešto što je po svojoj naravi se nešto što je po svojoj naravi čudesno lijepočudesno lijepo..

OnoOno je: je: prvo, prvo, vječno, vječno, niti nastaje niti nastaje niti propada, niti propada, ne množi se, ne množi se, ali ga ni nestaje, ali ga ni nestaje, nije danas lijepo a sutra ružno, nije danas lijepo a sutra ružno, nego je stalno lijepo nego je stalno lijepo

Sve ostalo što je lijepo Sve ostalo što je lijepo sudjelujesudjeluje - - μετμετέέχονταχοντα u tome – ideji u tome – ideji ljepote na takav način, da sve sudjelujuće nastaje i nestaje, ljepote na takav način, da sve sudjelujuće nastaje i nestaje, dok ljepota sama po sebi ostaje uvijek stalna, jedna i vječna, dok ljepota sama po sebi ostaje uvijek stalna, jedna i vječna, niti se povećava, niti smanjuje. niti se povećava, niti smanjuje.

Ideje i dijalog Ideje i dijalog FedonFedon

u kontekstu dokazivanja besmrtnosti duše dolazi i do govora o pojedinim bivstvima samima po sebi, odnosno idejama kao što su:

-- jednako samo po sebi - αὐτὸ τὸ ἴσον,- lijepo samo po sebi - αὐτὸ τὸ καλόν,- dobro samo po sebi - αὐτὸ τὸ ἀγαθόν,- pravedno samo po sebi - αὐτὸ τὸ δίκαιον,- sveto samo po sebi - αὐτὸ τὸ ὅσιον.

Ideje i dijalog Ideje i dijalog FedonFedon spomenuta je bivstva duša motrila prije sjedinjenja

s tijelom i za njih se može reći da uistinu jesu

ostala bića do kojih dolazimo putem osjetila nikada ne ostaju sama sebi jednaka

ideju ideju jednakostijednakosti nećemo dobiti iskustvom fizičkih stvari

po svoj prilici ne postoje dva fizička tijela koja bi bila apsolutno jednaka

kad bi i bila približno jednaka, jednom bi se čovjeku činila takva a drugome ne bi

Ideje i dijalog Ideje i dijalog FedonFedon

činjenica je da postoji mnoštvo lijepih činjenica je da postoji mnoštvo lijepih stvari, koje su manje ili više lijepe, stvari, koje su manje ili više lijepe,

za njih možemo reći da su lijepe tek uzza njih možemo reći da su lijepe tek uz

- prisutnost - prisutnost - - παρουσίαπαρουσία ili ili

- - zajednicuzajednicu – – κοινονίακοινονία onoga što onoga što je lijepo samo po sebi je lijepo samo po sebi

isto je tako i s onim što je dobro, isto je tako i s onim što je dobro, pravedno pravedno

Ideje i dijalog Ideje i dijalog FedonFedon

Platon po prvi puta u Platon po prvi puta u Fedonu Fedonu daje jednu daje jednu opću teoriju o idejamaopću teoriju o idejama

One su neka vrsta bivstava samih po One su neka vrsta bivstava samih po sebi, uvijek ista, vječna nepromijenjena, sebi, uvijek ista, vječna nepromijenjena, ljudskom oku nevidljivaljudskom oku nevidljiva

do njih se dolazi jedino putem mišljenja, do njih se dolazi jedino putem mišljenja, odnosno njihovo se postojanje potvrđuje odnosno njihovo se postojanje potvrđuje u našim pitanjima i odgovorima u našim pitanjima i odgovorima

Ideje i dijalog Ideje i dijalog DržavaDržava Platon će u Državi doći do spoznaje da svako mnoštvo

pojedinačnih predmeta iste naravi također ima i zajedničku ideju ili formu

ističe da svaki pojedini pojam koristimo za svako pojedino mnoštvo predmeta

tvoritelj – obrtnik bilo postelja bilo stolova pravi takve predmete gledajući ideju (uzor) – τὴν ἰδέαν

nijedan obrtnik praveći neki predmet prema nekoj ideji ne pravi i ideju samu – ἰδέαν αὐτήν

ideja je glavni uvjet da bi neki predmet uopće mogao nastati

za Platona ti opći pojmovi imaju objektivni karakter jer se do njih dolazi jedino umskom djelatnošću, a ono što je predmet uma ima veću objektivnost nego li predmet percepcije

Ideje i dijalog Ideje i dijalog DržavaDržava posebno mjesto među idejama zauzima posebno mjesto među idejama zauzima Ideja dobraIdeja dobra - - ἡἡ το τοῦῦ ἀἀγαθογαθοῦῦ ἰἰδέαδέα

Ona je ne samo najviša etička nego i najviša ontološka datostOna je ne samo najviša etička nego i najviša ontološka datost ona je počelo onoga nehipotetičkog - ona je počelo onoga nehipotetičkog - ἀἀρχὴ ρχὴ ἀἀνυπόθετος νυπόθετος

Ideja dobraIdeja dobra u u Državi Državi bi se mogla usporediti s bi se mogla usporediti s Idejom ljepoteIdejom ljepote u u GozbiGozbi

u u Državi Državi se nameće još jedan problem, a to je odnos se nameće još jedan problem, a to je odnos Ideje dobraIdeje dobra i i jednogjednog, jer , jer nam Aristotel u nam Aristotel u Eudemovoj eticiEudemovoj etici (1218a 24) veli da Platon izjednačava dobro (1218a 24) veli da Platon izjednačava dobro i jedno i jedno

To To JEDNOJEDNO, odnosno Ideja dobra, ne može se izjednačiti s pojedinačnim , odnosno Ideja dobra, ne može se izjednačiti s pojedinačnim idejamaidejama

ono je u isto vrijeme imanentno, ali i transcendentno jer se nalazi ono je u isto vrijeme imanentno, ali i transcendentno jer se nalazi s onu s onu stranu bitka - επέκεινα της ουσίαςstranu bitka - επέκεινα της ουσίας, ,

njenom prisutnošću sve stvari ne samo da mogu biti spoznate, nego im ona njenom prisutnošću sve stvari ne samo da mogu biti spoznate, nego im ona isto tako daje neko isto tako daje neko bitibiti. .

Ideje i dijalog Ideje i dijalog FedarFedar

što se same tematike dijaloga tiče što se same tematike dijaloga tiče ona obuhvaća više tema kao što su:ona obuhvaća više tema kao što su:

- retorika, - retorika,

- dijalektika, - dijalektika,

- narav duše, - narav duše,

- najviša ljepota, - najviša ljepota,

- ali također u sebi sadrži i govor o - ali također u sebi sadrži i govor o idejama idejama

Ideje i dijalog Ideje i dijalog FedarFedar nadnebeskome području - nadnebeskome području - ὑὑπερουρπερουράάνιος τόποςνιος τόπος u u

Fedru, Fedru, bi odgovaralo misaono područje - bi odgovaralo misaono područje - τόπος τόπος νοητός u νοητός u DržaviDržavi

u nadnebeskom području je smješteno ono u nadnebeskom području je smješteno ono što zbilja što zbilja jestjest – ο – οὐὐσσίία α ὄὄντως οντως οὖὖσασα – ono je bez boje, bez – ono je bez boje, bez prilike, vidljivo jedino upravljaču duše – umu, a doći prilike, vidljivo jedino upravljaču duše – umu, a doći do njega i ugledati ga predstavlja istinsko znanjedo njega i ugledati ga predstavlja istinsko znanje

i u dijalogu i u dijalogu FedarFedar je dakle,zastupljeno učenje o je dakle,zastupljeno učenje o idejama, koje su same po sebiidejama, koje su same po sebi

one su ono istinsko, osjetilima nedohvatljivo; one su ono istinsko, osjetilima nedohvatljivo; one zauzimaju nadnebeski prostorone zauzimaju nadnebeski prostor spoznatljive su jedino kormilaru duše – umu, a do spoznatljive su jedino kormilaru duše – umu, a do

njih se može doći jedino dijalektičkom metodom njih se može doći jedino dijalektičkom metodom