Platon, FEDAR(Naklada Jurčić, Zagreb, 1997.)

- nema cjelovitu kompoziciju- ne donosi cjelovit Πλάτωνov (428./7. - 348./7. g. pr. n. e.) nauk:-ΠΟΛΙΤΕΊΑ / DRŽAVA

- Πλάτων:- određuje značaj erotske spoznaje- opisuje subjektivne emocije što ih izaziva ljepota

- dopunjuje tematiku Πλάτωνova djela ΣΥΜΠΟΣΙΟΝ Η ΠΕΡΙ ΕΡΩΤΟΣ / GOZBA ILI O EROSU:- obrađuje značaj erotske spoznaje- opisuje subjektivne osjećaje koje izaziva ljepota

- dijalog ostavio jak utisak:-Ξενοφων (V.-IV. st. pr. n. e.): ’ΑΠΟΜΝΗΜΟΝΕΥΜΑΤΑ ΣΩΚΡΑΤΟΥΣ / USPOMENE NA ΣΩΚΡΑΤA:

- o Σωκρατu govori da je svoje drugove učio dijalektici:- oni bi, koji znaju što je svaka stvar, to mogli objašnjavati i ostalima

- nije nikakvo čudo da oni koji ne znaju što je svaka stvar varaju i sebe i druge

- oslanja se na 44. glavu dijaloga ΦΑΙΔΡΟΣ Η ΠΕΡΙ ΚΑΛΟΥ / ΦΑΙΔΡΟΣ ILI O LJEPOTI

- kao polazište se ispitivanja uzima delfijska opomena Upoznaj samoga sebe- na ovaj se dijalog oslonila i pseudodemostenska književnost:

- ’ΕΡΩΤΙΚΟΣ / LJUBAVNI GOVOR:- u prvom se dijelu hvale tjelesne i duhovne odlike mladoga ’Επικράτa- u drugom se poziva na odavanje proučavanju filozofije

- Πλούταρχος (između 46. i 48. - poslije 120.): ’ΕΡΩΤΙΚΟΣ / O LJUBAVI:- autor pred očima imao Πλάτωνove dijaloge:

- ΣΥΜΠΟΣΙΟΝ Η ΠΕΡΙ ΕΡΩΤΟΣ / GOZBA ILI O ΕΡΩΣU- ΦΑΙΔΡΟΣ Η ΠΕΡΙ ΚΑΛΟΥ / ΦΑΙΔΡΟΣ ILI O LJEPOTI

- nad pederastijom se ističe vrijednost ljubavi muškarca i žene- Πλάτωνovo shvaćanje retorike imalo i svojih protivnika:

- naročito u vrijeme nove sofistike:- za careva:

- Publija Aelija Hadriana (76.-138.): - Tita Aelija Hadriana Antonina Pija (86.-161.):

- isticali svoju ljubav za helensku prosvjetu- retorika nove sofistike želi zamjeniti filozofiju i znanost:

- Πόπλιος Α’ίλιος ’Αριστείδης (II. st.):- želio postati novim ΔηµοσJένom - ustvari bio tek novim ’Ισοκράτom

- prvenstvo daje:- retorici - ne filozofiji

- smatra da je govornička obdarenost neka vrst božanskog zanosa- brani četvoricu velikih političkih govornika antičke demokracije:

- Miltijada: - Temistokla: - Kimona: - Perikla:

- Πλάτων ih osuđivao kao kvaritelje naroda

Platon, Fedar

1

2

- kićeni UVOD:- počinje:

- ne uobičajenim uvodom s povodom za pre-pričavanje Σοκράτovog (oko 470. - 399. g. pr. n. e.) razgovora

- već izravnim prikazom dijaloga između:- već izravnim prikazom dijaloga između:- ne uobičajenim uvodom s povodom za pre-pričavanje Σοκράτovog (oko 470. - 399. g. pr. n. e.) razgovora

-Σοκράτa - Φαιδρa

- Σοκράτης (oko 470. - 399. g. pr. n. e.) našiao na Φαιδρa:- bogat i školovan Ate-njanin sklon govorništvu- sin ΠυJοκλa iz atičkoga dema Miriunta- dolazi od retora Λυσίje (V. - IV. st. pr. n. e.):

- zanesen govorom o umijeću ljubavi koji je od njega čuo:- govor donio sa sobom- obećao Σοκράτu da će mu ga pročitati

- razgovor se vodi izvan atenskih zidina:- u hladu platane na brežuljku

- TRI GOVORA O ’ ΕΡΩΣU:- kao i drugi dio dijaloga, i ovaj pripada obračunu s retorikom:

- tri govora daju nužne primjere za pretresanje retorskih teorija- razlozi što je Πλάτων izabrao baš erotsku žudnju i ljubav kao temu govora:

- s jedne strane naročito pogodna da u raspra-vi o njoj prikaže svu prepredenost učitelja go-vorništva

- s druge strane:- poznavao moralnu stranu ljubavi- znao cijeniti njezin značaj za moralni od-goj

- naročito se interesirao za njezine osobine i za značaj erotske spoznaje

- za njega erotska žudnja isto što i težnja za srećom- znao da pored prave erotske žudnje postoji i njezina nakaradna slika:

- morao izložiti razliku između prave i lažne ljubavi:- prvo je morao:

- osvjetliti život ljudske duše u kozmič-koj perspektivi:

- dati psihološku analizu ljubavne žudnje:

- time dao i nužnu teorijsku osnovu u drugom dijelu dijaloga skiciranom sustavu retorike

- razlog što se u prvom dijelu pojavljuju tri govora:- Λυσίjin kao primjer posve lošeg govora

- prvi Σοκράτov kao primjer samo oblikom dobrog govora

- drugi Σοκράτov kao primjer uzornog govora

- prvo Φαιδρος čita ΛΥΣΙJIN GOVOR:- po svemu se čini da se doista radi o izvornom Λυσίjinu govoru:

- ne tek o Πλάτωνovoj izmišljotini- od nekog dječaka traži da ga ljubi, iako sam u dječaka nije zaljubljen:

- dokazuje da je za dječaka bolje da ljubi nekoga tko u njega nije zaljubljen negoli nekoga tko je u njega zaljubljen

- Φαιδρος od Σοκράτa očekivao da će govor bezrezervno pohvaliti:- Σοκράτov komentar:

- pozornost obraćao:- ne toliko na sadržaj govora: - koliko na formu govora:

- ne može joj se diviti- vjeruje da bi sam izrekao bolji govor o toj temi

3

- PRVI ΣΟΚΡΑΤOV GOVOR O UMIJEĆU LJUBAVI:- zastre lice:

- da ga ne bi smeo pogled na lijepoga prijatelja:- Σοκράτu se Φαιδρος dopada

- želi dijalektički odrediti pojam ’ Ερωσa- svoj govor stavlja u usta mladića:

- vrlo zaljubljen- gleda da uvjeri svojeg voljenika da neljubavnika treba zadovoljiti prije nego ljubavnika

- od Λυσίjinog se govora razlikuje brižljivim rasporedom:- prvo treba odrediti:- prvo treba odrediti:- prvo treba odrediti: - tek zatim treba znati donosi li ona korist

ili štetu- pojam lju-bavi

- njezinu bit:

- ousia

- njezinu moć

- tek zatim treba znati donosi li ona korist ili štetu

- ljubav zacijelo neka požuda:-epithymia- dvovrsna:

- požuda za nasladama:- požuda za nasladama: - misao:- teži za onim najboljim- odlikuje ju:

- odmjerenost- samokontrola nagona

-hybris-hybris -sophrosyne

- urođena- urođena - stečena

- ova goni neumjerene:- ova goni neumjerene: - po ovoj se upravlja razborit čovjek:- zna se obuzdavati- usmjereni na

uživanje jela i pića

- teže za tjeles-nom ljepotom:

- tu spada ’ Ερως

- po ovoj se upravlja razborit čovjek:- zna se obuzdavati

- ove vrsti požude ima nekoliko podvrsa-ta:

- jedna od njih nagonska požuda za uživanjem naslade koju daje ljepota:

- svojevrsna definicija ’ Ερωσa

- ove vrsti požude ima nekoliko podvrsa-ta:

- jedna od njih nagonska požuda za uživanjem naslade koju daje ljepota:

- svojevrsna definicija ’ Ερωσa- pitanje korisnosti i štetnosti ’ Ερωσa:

- u ljubavi ’ Ερως na strani zaljubljenog:- nastoji zadržati mladića u svojoj ovisnosti:

- ljubav slična onoj vuka spram janjeta- ljubavnik ne može biti pravim prijateljem svojem ljubimcu:

- sprječavat će razvoj njegova duha- ometat će mu komunikaciju s ljudima koji bi ga mogli školovati za veću slobodu- ne može biti prijateljem čak ni njegovom tijelu:

- traži slabića- neće trpjeti da mu ljubimac ima imovine:

- osiguravala bi mu svojevrsnu neovisnost od ljubavnika- kad prestane voljeti, neće više htjeti znati za svojeg bivšeg ljubimca

- bolje je imati ne-ljubavnika:

4

- miluje razborito

5

- Σοκράτης ne želi dalje govoriti:- o koristi koju donosi odnos spram onoga koji nije zaljubljen- želi ići kući:

- Φαιδρος ga odgovara:- neka ostane dok pripeka ne popusti

- Σοκράτης pristane:- unutrašnji mu glas vlastitog demona javlja da je dao pogrešan prikaz ’ Ερωσa:

- ispustio iz vida da je ’ Ερως bog:- nešto božansko

- DRUGI ΣΟΚΡΑΤOV GOVOR O UMIJEĆU LJUBAVI:- ovaj put nezastrta lica- govor nadahnut ljepotom krajobraza u kojem se sugovornici nalaze- u prvom govoru prednost dao:

- onome tko nije zaljubljen: - ne onome tko je zaljubljen:

- trezven- staložen

- zanesen

- ZANOS I POMAMU NE TREBA ODMAH OSUĐIVATI:- ljudima izvor najveće sreće:

- ljubav se ne bi smjela osuđivati samo zato što je zanos- DOKAZ DA JE LJUBAVNI ZANOS IZVOR NAJVEĆE SREĆE:

- PRIRODU BOŽANSKE I LJUDSKE DUŠE Σοκράτης izlaže ideogramima jednoga mita:

- spada u najuznesenije stvari Πλάτωνova mitotvorstva- Σοκράτης objašnjava samu narav i djelovanje duše:

- božanske i ljudske- osnovno obilježje duše:

- pokreće samu sebe: - neprestano u stanju kretanja:

- autokineton - aeikineton

- iskonski izvor i načelo kretanja svega što jest:- kozmosa kao cjeline- svih zbivanja u njemu

- ne može nastati niti nestati:- besmrtna

- samopokretajuće počelo:- arkhe- djelovorno načelo svega što postoji u vremenu:

- inteligibilno bivstvo koje pokreće sve drugo- unutrašnja struktura duše:

- prikazuje ju pomoću uobičajenog slikovitog postupka:- na argumente se logosa nadovezuje narativni izričaj mitskog:

- duša kao dvopreg s upravljačem:- kod božanskih duša oba konja ple-menita

- kod ljudskih duša:- kod ljudskih duša:- kod božanskih duša oba konja ple-menita - jedan konj

dobroćudan- jedan konj zloćudan

- upravljač:- nous- svojim upravljanjem određuje sudbinu duše

6

- iznad nebeskog svoda neprolaznim i vječnim životom žive vječne ideje:- prava i čista bića- čista istinska bivstva- istinsko znanje:

- episteme- nevidljive:

- dokučiti se mogu:- ne osjetilima - nego samo umnim razmatranjem

- u taj se svijet povremeno uzdiže sam Ζεύς:- ponekad ga u obilasku toga svijeta uz bogove i demone prate i duše:

- postoje i prije svoje zemaljske egzistencije- samo se odabrane duše mogu za trenutak uzdići s bogovima u taj nadnebeski svijet:

- gledajući ga ideje se nahrane istinom:- upotpunjuju:

- pravednošću- dobrotom- mudrošću

- nakon toga se vraćaju na svoje mjesto- duša, koja se ondje napuni zaboravom i zloćom, pada na zemlju:

- u pojavnom svijetu provodi svoj zemaljski život- tako nastaju ljudska bića:

- svrstana u devet skupina:- ovisno o intenzitetu gledanja istinskog bivstvaI. filo-

zo-fi

I. ti-ra-ni

- svatko tko je u ljudskom rodu morao je barem jednom baciti pogled prema „nadnebeskom” mjestu

- na primjeru se vizualnog iskustva ljepote objašnjava kako se duša prisjeća istinske ljepote koju je vidjela motrenjem ideje lijepoga:

- pojavna zemaljska ljepota dušu podsjeća na onu pravu ljepotu, koju je u svojem pretpostojanju motrila na nadnebesju:

- erotska zanesenost i izbezumljenost zaljubljenih za Πλάτωνa neizbrisivi znakovi našeg prisjećanja jedine čiste ljepote:

- ideje lijepog- anamnesis:

- sjećanje nekadašnje prave ljepote- duši daje krila:

- ispunjava ju najplemenitijim zanosom:- u čovjeku se rađa erotska žudnja za:

- samonadmašivanjem- stvaranjem prema obrascu ideje

7

- OBJAŠNJAVANJE LJUBAVNIH POJAVA IZ UČENJA O DUŠI I CRTANJE SREĆE KOJA SE POJAVLJUJE POSREDSTVOM LJUBAVI:

- Πλάτωνov umjetnički opis subjektivnog utiska koji u čovjeku izaziva ljepota:- prednost ideje lijepoga pred ostalima:

- u velikoj se mjeri pojavljuje u svijetu osjetilnog:- najočitija ideja u osjetilnom svijetu promjenljivosti:

- ekphanestaton- ljepota najlakše pomiruje neizbrisive razlike između svijeta realnog i idealnog

- samo je njoj od svih zemaljskih vrlina omogućeno da istovremeno bude:- najvidljivijom:

- vid kao najoštrije od naših osjetila

- ljubavi nadostojnijom:

- pravednost i razboritost nemaju nikakva sjaja u zemaljskim prilikama

- kad na zemlji nešto lijepo gleda:- netko neposvećen ili pokvaren: - netko posvećen:

- ne poštuje ljepotu- odaje se nasladi

- ljepoti odaje štovanje kao bogu- kad se udalji od ljepote:

- duša mu pati puna nemira- uspomena joj o ljepoti donosi spokoj i olakšanje

- duše koje imaju veću sklonost pre-ma uživanju osjetilne, tjelesne ljepo-te sprečavaju sebi put povratka u sferu idealnog

- pri susretu s lijepom osobom:- pri susretu s lijepom osobom:

- zloćudni se konj naše duše pona-ša nasrtljivo:

- sa željom za osjetilnim užit-kom

- zadaća upravitelja naše duše:

- spriječiti ga u tome- usmjeriti čežnju prema ideji lijepoga

- plemeniti se konj naše duše pona-ša suzdržano

- u duševnom životu ništa nema takav značaj kao ljubav:- radi ljepote duša zaboravlja sve drugo:

- samo da bude blizu voljenoj osobi- zaljubljenik u stanju izbezumljenosti:

- mania:- novi pojam- posebna vrst inspirativnog oduševljenja:

- zanesenost- vrste:

- mantike: - oionistike: - ona koja dolazi od Muza

- ona koja potječe od samog ’ Ερωσa

- proročka za-nesenost

- ritualna za-nesenost

- ona koja dolazi od Muza

- ona koja potječe od samog ’ Ερωσa

8

- ZAKLJUČAK:- Σοκράτης moli ’ Ερωσa da primi njegov govor:

- neka Λυσίju potakne na filozofiju- Φαιδρος zadovoljan Σοκράτovom palinodijom:

- vrijednost govora prosuđuje:- na osnovi iskazane sposobnosti uvjeravanja:

- ne na osnovi znanja kojim raspolaže:

- kriterijem bi po Σοκράτu trebala biti istina- Λυσίας bi bio nesposobnim napisati takav govor:

- uopće bi trebao napustiti pisanje govora:- neki mu se državnik nedavno podsmjevao zbog takvog posla

- RASPRAVA O VALJANOM NAČINU GOVORENJA I PISANJA:- oštra Πλάτωνova polemika protiv ondašnje retorike:

- moćna u tadašnjoj Ateni- želi ju postaviti na nove osnove

- ŠTO SE TRAŽI OD PISANJA GOVORA OBZIROM NA UMJETNOST:- POSTAVLJANJE PITANJA KAD JE PISANJE GOVORA SRAMOTNIM:

- Σοκράτης smatra da pisanje vrijednih govora samo po sebi nije sramota:- oživljava borbu protiv neznanstvene retorske rutine:

- Πλάτων takvu borbu već vodio u djelu ΓΟΡΓΙΑΣ / GORGIJA

- retorika najviši uzlet doživjela u Ateni kao filozofija govorništva i univerzalno sredstvo utjecaja:

- postala filozofijom pojedinca koji sebi hoće pribaviti važnost:- uz nju se zalijepilo mnogo:

- taštine- pohlepe za učinkom- reklame

- glavni sadržaj sofističkoga učenja:- revno njeguju riječ:

- u tadašnjoj Heladi riječ zauzimala središnji položaj u životu i nastavi:

- u demokratskoj Ateni posebice:- svatko je, tko je imao što reći, svoje morao zbiti u duži govor

- socijalno-politički život dao moć retorici:- odredio joj:

- sadržaj: - oblik

- sadržajem sofističkih govora bio čovjek sa svojim težnjama:

- jedino istinsko mjerilo i na-čelo:

- Πρωταγόρας (V. st. pr. n. e.):

- čovjek je mjerilo svih stvari, onih koje jesu da jesu, a onih koje nisu da nisu

- izražavanje nagona za nad-metanjem

9

- sofistika i njezina retorika imale:- i mnogih pozitivnih strana - i negativnih strana:

- sofistička retorika:- kudila sve:

- i ono što je najplemenitije

- hvalila sve- o svakoj stvari mogla govori-ti:

- i pohvalno- i prijekorno

- DOKAZ DA SE RETORIKA, DA BI IMALA UMJETNIČKO OBILJEŽJE, MORA TEMELJITI NA ISTINI I FILOZOFIJI :

- Πλάτων odbacuje demagoške tendencije sofističke retorike:- izlaže koliko filozofsko školovanje vrijedi više od sofistike- pokazuje da se sofističko školovanje do pravog govorništva i prave umjetnosti može uzdići samo u društvu s filozofijom:

- bez znanstvene se školovanosti (= filozofije) ne može razviti pravo govorničko umijeće

- RASPRAVA O GOVORIMA IZ PRVOG DIJELA OBZIROM NA NJIHOV UMJETNIČKI SKLOP:

- ’ Ερως pripada riječima o kojima su mišljenja podijeljena:- može se prikazati:

- i kao štetan: - i kao izvor najveće sreće:

- ovisno samo o tome kako ga je Σοκράτης definirao:- Λυσίας ’ Ερωςa nije nikako definirao:

- na početku govora primorao slušatelja/čitatelja da pod time razumije nešto određeno:

- pri tome postupio proizvoljno- proizvoljnim bio i sklop govora:

- nema dijela koji bi bio nužnom posljedicom drugoga:- valjani govor treba biti poput organizma:

- imati:- glavu - tijelo - udove

- analiza valjanosti i korisnosti retoričkog umijeća:- najprije treba definirati određeni pojam - tek potom treba govoriti o njegovoj pri-

mjeni:- korisnosti i štetnosti retoričkog umijeća

- svaki govor treba biti oblikovan kao organska cjelina:- njegovi se dijelovi moraju proporcionalno uklapati u harmonijsku cjelinu

- logos retorike utemeljen u logosu dijalektike:- dijalektičar sagledava posvuda razasuto i sažima ga u jednu ideju:

- isto tako mora biti sposobnim provoditi razdiobu ideja prema člancima

- Πλάτων suzdržan pri osvrtu na pravila retorike zbog upitnosti njezine uloge u školovanju

- da bi se ovladalo određenim umijećem potrebno je posjedovati:- prirodnu nadarenost - solidno znanje: - trajno uvježbavanje:

10

- prirodnu nadarenost

- episteme - melete

11

- MAJSTORIJE U KOJE SE RETORI I PREVIŠE UZDAJU NE ČINE BITI GOVORNIČKE UMJETNOSTI:

- DIJALEKTIKA: - RETORIKA:

- ako se govor želi učiniti umjetničkim, svi njegovi dijelovi moraju činiti organsko jedinstvo:

- u govoru su ti dijelovi misli od kojih se on treba sastaviti:

- govornik mora shvatiti njihov me-đusobni odnos:

- to će postići znanjem dijalekti-ke:

- metodički postupak:- induktivnom se metodom nalaze pojedini pojmovi

- podjelom se pojmova od-rede logički odnosi među njima

- Λυσίας se, Θρασύµαχος (V. st. pr. n. e.), Θεόδωρος (V. st. pr. n. e.) iz Bizanta, Ευ’ηνος (V. st. pr. n. e.) s Para, Τεισίας (V. st. pr. n. e.), Γοργίας (oko 485. - oko 380. g. pr. n. e.), Πρόδικος (V. st. pr. n. e.) s Keja, ‘Ιππίας (V.-IV. st. pr. n. e.), Πωλος (IV. st. pr. n. e.), Λικύµνιος (V.-IV. st. pr. n. e.), Πρωταγόρας i ostali služe retoričkom metodom:

- Σοκράτης dokazuje da njihovi govori predstavljaju:

- ne bit: nego samo nuž-ne prethodne uvjete govornič-kog umijeća:

- prava govornička vještina mora znati kad što treba primjeniti

- OSNOVE GOVORNIČKOG UMIJEĆA:- paralela između:

- ljekarskog umijeća: - govorničkog umijeća:

- ljekar mora poznavati prirodu tijela:- tijelu lijekove radi ozdravljenja daje:

- ne samo na os-novi iskustva nego i na osno-vi pouzdanog znanja

- govornik mora poznavati prirodu duše:

- na osnovi pouzdana znanja o duši mora:

- isticati one motive kojima će pra-vilno utjecati na nju

- zadobiti ju da ostvari svoje plano-ve

- govornik mora:- posjedovati dijalektičku školovanost

- znanstveno poznavati:- znanstveno poznavati: - poznavati osobine duše na koju se hoće utjecati:

- ne može se odvojiti od poznavanja kozmičke cjeline

- posjedovati dijalektičku školovanost - stvari o

kojima govori

- logičke operacije

- poznavati osobine duše na koju se hoće utjecati:

- ne može se odvojiti od poznavanja kozmičke cjeline

- snaga se govorenja sastoji u psihologiji:- etičko vođenje duše i upravljanje uvjerenjem i voljom slušatelja

- retorika bi trebala biti usmjerenom na spoznaju same naravi duše:- proces spoznaje duše rezultira upoznavanjem cjelokupnog sustava znanja

- logos koji se odnosi na vjerojatnost:- smisao

- prihvatljiv samo ako je utemeljen na istini

12

- ŠTO SE TRAŽI OD PISANJA OBZIROM NA PRIKLADNOST:- pretresanje vrijednosti pismenih znakova- razmatranje važnosti napisanog:

- razmatra legendu o Teutu:- izumitelju pisma- smatra da će sposobnost zapisivanja:

- ljude učiniti mudrijima- ojačati njihovu sposobnost pamćenja

- slova predaje kralju Amonu:- misli kako će sposobnost zapisivanja upravo oslabiti pamćenje

- Πλάτων:pisani logos

=slika (eidolon)

živi usmeni logos

=njezin uzor

- tekst ima značenje za prokušane u stručnim razgovorima:- raspolažu znanjem o:

- pravednom- lijepom- dobrom

- pisac teksta:- ratar koji sije sjeme

- RJEŠENJE PITANJA KAD JE PISANJE PRIJEKORNIM:- Σοκράτης navodi uvjete koje mora ispunjavati određeno umjetničko djelo:

- autor treba kompetentno i istinski poznavati ono o čemu govori i piše- treba to znati točno definirati- treba to razumijeti:

- pa u odgovarajućem kontekstu provesti razdiobu po vrstama sve do nedjeljivog

- potrebno je razlikovati različite tipove, odnosno naravi ljudske duše- potrebno je izabrati načine izricanja koji mu odgovaraju- autor mora ostati svjesnim temeljne slabosti pisanog:

- nije ništa ozbiljno - nego obična igrarija

- čak i najbolja pisana ostvarenja služe samo za podsjećanje onima koji su upućeni u pravo znanje

- naziv se filozofa zaslužuje:- ne pisanim djelima - nego uspješnim objašnjenjima i

razmiš-ljanjima u živim razgovorima- hermeneutička interpretacija Πλάτωνa tvrdi da je upravo zato Πλάτων izabrao dijalog kao svoj literarni oblik:

- da bi se što više približio govoru:- živom logosu

- povratak sofistima:- Σοκράτης se od mladoga ’Ισοκράτa (436. - 338. g. pr. n. e.) nada boljem nego od Λυσίje i drugih sastavljača govora:

- zbog njegove filozofske nastrojenosti- ZAKLJUČAK:

- pisac i filozof- kratka, ali sadržajna molitva Πάνu i mjesnim božanstvima za unutrašnju ljepotu:- kalokapathia