SVEU ILI TE U RIJECI FAKULTET ZA MENAD MENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

ILIJA KORI KRISTINA JAGODAR MAURICIA KROKOV SUZANA RADOJEVI SA A RESAN

ME UNARODNA PLAVA ZASTAVA ZA PLA E I MARINE SEMINARSKI RAD

Opatija, 2012.

SVEU ILI TE U RIJECI FAKULTET ZA MENAD MENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

ME UNARODNA PLAVA ZASTAVA ZA PLA E I MARINE SEMINARSKI RAD

Kolegij: Menad ment kvalitete Mentor: Prof. dr. sc. Ivanka Avelini Holjevac

Studenti: Ilija kori 19503/07 Kristina Jagodar 19907/08 Mauricia rkokov 19504/070 Suzana Radojevi 19917/08 Sa a Resan 17315/05

Opatija,2012.

Sadr aj: UVOD ............................................................................................................... 1 1. HRVATSKA I PLAVA ZASTAVA............................................................ 2 2, PLAVA ZASTAVA ...................................................................................... 3 3. ORGANIZACIJA PROGRAMA PLAVA ZASTAVA .............................. 5 4. KRITERIJI PLAVE ZASTAVE ZA PLA E ............................................. 6 4.1. PLAVA ZASTAVA I KVALITETA .................................................................... 6 4.2.STUPNJEVI KR ENJA KRITERIJA ................................................................... 7 4.3.KRITERIJI ZA PLA E .................................................................................... 8 5.PLAVA ZASTAVA OTOK KRK (BA KA) ............................................. 11 6. KRITERIJI PLAVE ZASTAVE ZA MARINE........................................ 14 6.1.ACI MARINE U HRVATSKOJ ...................................................................... 14 6.2. ACI MARINA PULA .................................................................................. 15 6.3 KRITERIJI ZA MARINE ................................................................................ 16 ZAKLJU AK................................................................................................. 18 LITERATURA ............................................................................................... 19

UVODPlava zastava za pla e i marine je me unarodni ekolo ki program za tite okoli a mora i priobalja, iji je prvenstveni cilj odr ivo upravljanje i gospodarenje morem i obalnim pojasom. Plava zastava je danas u svijetu vrlo cijenjena turisti ka markica koja je sve brojnijim turistima glavni orijentir prilikom odabira destinacije. Plava zastava je danas najpriznatiji model ekolo kog odgoja i obrazovanja i obavje ivanja javnosti, kada je u pitanju briga za more i obalni pojas, a posebno kada je u pitanju briga za obalne prostore koji trpe najja i pritisak, a to su upravo pla e i marine. Pla e i marine na staja im (slatkim) vodama tako er mogu biti nosioci me unarodne Plave zastave

1

1. HRVATSKA I PLAVA ZASTAVAAkvatorij isto ne obale Jadranskog mora od poluotoka Savudrije na zapadu i do poluotoka Prevlake na njenom jugoisto nom dijelu pripada teritoriju Republike Hrvatske. Taj prelijepi dio prirode s obalnom linijom od 5790 km ubraja se u najrazvedenije obale na svijetu. Hrvatski otoci obuhva aju gotovo sve otoke isto ne obale Jadrana i njegova sredi njeg dijela, ine i drugo po veli ini oto je Sredozemlja. Ima ih 1.185, a geografski se dijele na 718 otoka, 389 hridi i 78 grebena. Postoji nekoliko znanstvenih projekata iz podru ja geografije i dru tvenih znanosti koji su se odnosili na istra ivanje malih hrvatskih otoka. Prema njima, u grupu malih otoka mo emo ubrojiti sve naseljene otoke koji nemaju vi e od tri naseljena mjesta i koje most ne povezuje s kopnom. Postoji ukupno 34 takva otoka, koje mo emo razvrstati u sljede ih pet geografskih skupina: Kvarnerski otoci (Rijeka): Ilovik, Srakane Vele, Srakane Male, Susak, Unije Zadarski otoci: Silba, Olib, Premuda, karda, Ist, Molat, Zverinac, I , Rava, Rivanj, Sestrunj, Sestrica Vela (Sali), O ljak, Babac, Vrgada ibenski otoci: Prvi , Zlarin, Kaprije, irje, Krapanj Splitski otoci: Drvenik Veli, Drvenik Mali, Bi evo, Sv. Andrija, Elafitski otoci (Dubrovnik): ipan, Lopud, Kolo ep, Su ac Nabrojani oto i i imaju ukupnu povr inu od 256 km2 a na njima danas ivi oko 4.500 osoba. Prije sto godina na tim je otocima ivjelo oko 20.000 ljudi a trend opadanja broja stanovnika nastavlja se i danas. Premda otoci zauzimaju oko 3.300 km2, tj. 5,8% povr ine hrvatskog kopna, oni odre uju teritorijalno more koje ini gotovo 37% ukupnog prostora Hrvatske (bez otoka teritorijalno more bilo bi za oko dvije tre ine manje). Najve i je Otok Krk (410 km2), 77 ih je ve ih od 1 km2, a svega dvadeset je ve e od 20 km2. Zbog velike razvedenosti, obala hrvatskih otoka je du a od obale kopna. Od 5.835 km hrvatske morske obale, ak 4.057 km (69,5%) otpada na obale otoka. Svi naseljeni otoci isto nog i srednjeg Jadrana pripadaju Hrvatskoj. Njih je 50 i zauzimaju povr inu od oko 3.000 km2. Tome treba dodati i 15-ak povremeno (sezonski) naseljenih otoka. Hrvatska obala i otoci le e u podru ju jadranskog tipa mediteranske klime. Ljeta su vru a i suha, zime blage i vla ne, a insolacija je velika. Posebna klimatska obilje ja razlikuju se, me utim, od otoka do otoka, ovisno o strani svijeta, nadmorskoj visini ili izlo enosti vjetrovima. Glavni initelj oto ne klime i biljnog pokrova je Jadransko more koje spada u topla mora. Pla e u Hrvatskoj su visokovrijedan dru tvenoekonomski nacionalni resurs izniman prirodni i gospodarski resurs, objedinjuje kopno i more, iznimno vrijedno prirodno stani te, ari te globalnog turizma, najzna ajniji turisti ki resurs u Republici Hrvatskoj, od presudnog zna aja kvalitetno upravljanje tim resursom. edro

2

2, Plava zastavaPlava zastava jamstvo vi e kvalitete - ne samo certifikat nego garancija da su neke od slabosti premo tene i pokazatelj da su zadovoljeni visoki kriteriji. Globalno vrlo cijenjena turisti ka markica koja je sve brojnijim turistima glavni orijentir prilikom odabira destinacije. Plava zastava je danas najpriznatiji model ekolo kog odgoja i obrazovanja, ali i dokaz po tivanja standarda na polju isto e, sanitarnih uvjeta i opremljenosti. Slika 1. Plava zastava

izvor: http://www.coloursofistria.com/wellness-more/obale-plaze Intelektualni vlasnik Plave zastave i me unarodni voditelj ovog programa je Zaklada za odgoj i obrazovanje za okoli Foundation for Environmental Education-FEE(Scandiagade 13, DK-2450 Copenhagen, Denmark, coordination@blueflag.org), koju je utemeljilo Vije e Europe 1981. godine. U program je u ovom trenutku uklju eno 30-akeuropskih i 10-ak izvaneuropskih dr ava kojima je turizam jedan od strate kih ciljeva. Do sada je podignuto preko 3000 Plavih zastava, od toga preko 2500 na pla ama i preko 600 u marinama. Plava zastava je priznanje koje se dodjeljuje samo za jednu sezonu, te se zahtjev svake godine mora dostaviti na propisani na in ako se eli dobiti Plava zastava. Provedba programa Plave zastave po iva na strogo definiranim kriterijima. Iako se tijekom sezone provode nacionalne i me unarodne inspekcije, gosti i korisnici pla a/marina s Plavom zastavom potaknuti su da obavijeste FEE u slu aju da opaze kr enje zadanih kriterija. Za provo enje programa Plava zastava u svakoj je dr avi zadu ena jedna ekolo ka udruga, koja svojim ustrojstvom i programom rada ispunjava kriterije o lanstvu u FEE. Nacionalni koordinator i voditelj projekta Plava zastava u Republici Hrvatskoj je Udruga Lijepa na a. Godine 2007. obilje it e se 20-a obljetnica Plave zastave, te 10-a obljetnica provedbe ovog programa u Hrvatskoj.

3

Program Plava zastava po iva na strogim kriterijima koji su podijeljeni u etiri grupe za pla e i marine: y y y y odgoj i obrazovanje za okoli i informiranje javnosti kvaliteta vode upravljanje okoli em sigurnost i usluge.

Za pla e postoje 32 kriterija, a za marine 16 kriterija iz etiri spomenute skupine, na kojima po iva Plava zastava,a dijele se s obzirom na njihovu va nost (te inu) i provedivost odnosno neprovedivost u pojedinim dijelovima svijeta na: O - obvezatne (imperativne)- a to zna i da ih pla a mora ispunjavati, P preporu ljive a to zna i da njihovom ispunjenju treba te iti, NP neprimjenjive (neprovedivi) zna i da su u nekim regijama primjenjivi (provedivi), a u nekima nisu. Prema va nosti kriterija dijelimo ih na obvezatne i preporu ljive. Ciljevi koji se posti u provedbom programa Plava zastava mogu se podijeliti na kratkoro ne ciljeve i dugoro ne ciljeve.Kratkoro ni ciljevi ele im prije uspostaviti standarde Plave zastave kako bi se destinacija u inila privla nijom i kako bi im prije profunkcionirala nacionalna i europska pravno-obvezuju a dimenzija odgovornog upravljanja pla ama i marinama. Dugoro nim ciljevima eli se princip odr ivog i uravnote enog razvitka ugraditi u svijest svih koji obalni pojas i more, te kopnene vode i vodno dobro koriste na bilo koji na in, a prije svih mjesnog stanovni tva i zaposlenih u marinama i pla nim objektima, te turista i gostiju. Plava zastava dodjeljuje se na razdoblje od jedne godine-sezone (za pla e u Hrvatskoj je od 01.06. do 30.09., a za marine od 01.06. do 31.12.). Postupak kandidature za Plavu zastavu jednak je u svim zemljama koje provode ovaj program. Zainteresirani koncesionari alju svoju prijavu i upitnike nacionalnom voditelju programa Plava zastava, koji ih obra uje i predstavlja Nacionalnom ocjenjiva kom sudu za Plavu zastavu koji se sastoji od predstavnika Ministarstva za tite okoli a, Ministarstva turizma, Ministarstva zdravstva, udru enja lokalnih zajednica, udru enja marina, Hrvatskog crvenog kri a, Udruge Lijepa na a i srodnih udruga, stru njaka za obrazovanje i drugih stru njaka.Kandidature odobrene od strane Nacionalnog ocjenjiva kog suda proslje uju se Me unarodnom ocjenjiva kom sudu za Plavu zastavu koji na temelju dostavljenih podataka od strane koncesionara i Nacionalnog ocjenjiva kog suda donosi kona nu odluku i objavljuje ju na web-stranicama Plave zastave. Kako bi se osigurala kontrola provedbe kriterija, tijekom cijele sezone vr e se nacionalne i me unarodne inspekcije, a gosti i korisnici pla a/marina poti u se da obavijeste nacionalnog voditelja u slu aju uo enog kr enja kriterija. Za pra enje sanitarne kakvo e mora za kupanje zadu eni su upanijski zavodi za javno zdravstvo, koji rezultate alju koncesionarima pla a, a dostupni su javnosti na web-stranicama Ministarstva za tite okoli a, prostornog ure enja i graditeljstva4

3.

Organizacija programa Plava zastava

Zaklada za odgoj i obrazovanje u svakoj zemlji ima organizaciju lanicu (kao to je nevladina ekolo ka Udruga "Lijepa na a" hrvatska organizacija lanica Zaklade) odgovornu za provedbu programa Plave zastave na nacionalnoj razini. Kako bi dobile Plavu zastavu, zainteresirane lokalne vlasti (op ine,gradovi ili vlasnici marin) moraju uputiti prijavu sa svom relevantnom dokumentacijom nacionalnom operatoru. Prijava/dokumentacija mora osigurati provedbu kriterija Plave zastave. Prijave odobrava Nacionalni ocjenjiva ki sud, koji se sastoji od svih relevantnih sudionika na nacionalnoj razini (Ministarstvo za tite okoli a, prostornog ure enja i graditeljstva, Ministarstvo turizma, Udru enje lokalnih predstavnika, nacionalne udruge za spa avanje ivota, stru njaka za marine, stru njaka za obrazovanje, predstavnika Zaklade za odgoj i obrazovanje, drugih nevladinih udruga, itd). Prijave koje odobri nacionalna organizacija proslje uju se me unarodnom povjerenstvu koje se sastoji od predstavnika Zaklade za odgoj i obrazovanje (FEE), Programa Ujedinjenih naroda za okoli (UNEP), Europske Unije i dr. Samo oni kandidati koje odobri me unarodno povjerenstvo dobivaju Plavu zastavu. Plava zastava je nagrada koja se dodjeljuje za jednu sezonu. Ako situacija odudara od imperativnih kriterija Plave zastave, ona mora smjesta biti povu ena, a nacionalni operater mora o tome biti obavije ten. Potrebno je dati informacije o razlozima povla enja Plave zastave. Tijekom sezone provode se nacionalne i me unarodne inspekcije. Nadalje, gosti i korisnici pla a/marina s Plavom zastavom poti u se da obavijeste Zakladu u slu aju da opaze kr enje kriterija. U Hrvatskoj se program Plave zastave za pla e i marine provodi od 1998. godine. U 2009. godini, odnosno u jedanaestoj godini provedbe programa Hrvatska je imala 137 plavih zastava od ega 117 plavih zastava otpada na pla e, a 20 na marine. Sa ovim brojem plavih zastava Hrvatska je otprilike na polovici mogu eg broja plavih zastava, pa treba te iti da i preostale pla e i marine ovladaju standardima Plave zastave. Tako e hrvatska turisti ka ponuda biti oboga ena neizmjerno velikim kapacitetom na zadovoljstvo svih koji promi u odr ive vidove turizma i svih korisnika na ih pla a i marina. Va no je re i da i pla e i marine na slatkim staja im vodama (jezerske vode) mogu, pod istim uvjetima, biti nosioci me unarodne Plave zastave. U Hrvatskoj 7 pla a na jezerskim vodama nosi Plavu zastavu. Kakvo u mora na pla ama kontroliraju upanijski zavodi za javno zdravstvo jadranskih upanija: Istarske, Primorsko-goranske, Li ko-senjske, Zadarske, ibensko-kninske, Splitskodalmatinske i Dubrova ko-neretvanske. Rezultate ispitivanja koordinira Ministarstvo za tite okoli a, prostornog ure enja i graditeljstva i postavlja na web stranice Ministarstva

5

4. KRITERIJI PLAVE ZASTAVE ZA PLA EPla a s Plavom zastavom je slu beno odre eno podru je za kupanje, sa najmanje jednom to kom za uzorkovanje vode. Naziv pla e i granice pla e moraju slijediti slu bene granice i naziv pla e. Pla a s Plavom zastavom mora imati objekte i standarde kako bi udovoljila kriterijima Plave zastave, te mora biti dostupna za nenajavljene inspekcije Zaklade za odgoj i obrazovanje za okoli i Udruge "Lijepa na a". U lokalnoj samoupravi mora biti odre ena osoba koja e se baviti pitanjima Plave zastave.Sezonska koncentracija turisti kog prometa, doprinosi masovnosti turizma te je za vrlo kratko vrijeme potrebno zadovoljiti ogromnu potra nju za raznovrsnim turisti kim uslugama i robama te zadr ati kvalitetu usluge na visokom nivou. Sve ve i izazov predstavlja i diferencijacija u odnosu na mikro konkurenciju (druge pla e, marine i turisti ka mjesta) i makro konkurenciju (turisti ka mjesta i ponudu u drugim zemljama). Osim to je jamstvo vi eg standarda, certifikacija predstavlja i vrijedan marketin ki alat. Povezuje klju ne interesne skupine u vrijednosnom lancu pru aju i garanciju korisnicima (turistima i turisti kim posrednicima) da turisti ka destinacija posjeduje korisnicima (turistima i turisti kim posrednicima) da turisti ka destinacija posjeduje specifi an set standarda i indikatora odr ive prakse. U danima potpune globalizacije turisti kih tr i ta i pove ane turisti ke aktivnosti prema dalekim i nepoznatim destinacijama certifikat/markica ulijeva povjerenje i pouzdanost u donesenu odluku premo uju i prepreke izme u mnogih sudionika na tr i tu

4.1. Plava zastava i kvalitetaKvaliteta je jedan od najva nijih imbenika na kojima se mora zasnivati konkurentnost hrvatskog turizma. to su: vi a razina kvalitete, ni i tro kovi, lojalnost kupca, pove anje tr i nog udjela, ve a profitabilnost.Tablica 1. Plava zastava u svijetu simbolizira PROFESIONALNOST I STRU NOST Turisti vjeruju da pru atelj usluge posjeduje znanja i sposobnosti za rje avanje njegovih problema na profesionalan na in Turisti primje uju iskrenu brigu o njima i njihovim problemima Turisti osje aju da mogu lako i u svakom trenutku pristupiti pru atelju usluga i da je on spreman prilagoditi se njihovim potrebama Turisti vjeruju da e pru atelj usluga odr ati dana obe anja i da e djelovati u cilju njihova interes Turisti znaju da e se kada je to potrebno odmah poduzeti korektivne akcije Turisti vjeruju da postoje i ugled garantira odre enu razinu uslugu

STAV I PONA ANJE

PRISTUPA NOST I FLEKSIBILNOST

POUZDANOST I KOREKTNOST

LAKO I BRZO POPRAVLJANJE

UGLED I POVJERENJE

Izvor:http://www.lijepanasa.hr/images/datoteke/seminarpz2011_prezentacija_kvaliteta.pdf

6

Za vrijeme sezone Plave zastave, zastava mora biti podignuta na pla i. Zastava je simbol programa kojeg se pla a pridr ava, stoga je osobito bitno da je zastava podignuta samo onda kada su svi kriteriji zadovoljeni. Na pla ama sa spasiocima i drugim osobljem, neke usluge nisu dostupne na kraju dana kada prestane radno vrijeme te time imperativni kriteriji (kao prva pomo , i enje, itd.) nisu ispunjeni. U tim slu ajevima zastava se mora spustiti. Me utim, ako je pla a bez osoblja, a kriteriji su ispunjeni na drugi na in, zastava mo e biti podignuta 24 sata na dan tijekom sezone Plave zastave. U oba slu aja javnost mora biti informirana ili o radnom vremenu pla e, ili (ako je pla a bez osoblja) o mjestu gdje se mogu na i prva pomo i oprema za spa avanje. Ako pla a koja je dobila Plavu zastavu ne slijedi kriterije Plave zastave, zastava joj se mo e privremeno ili trajno oduzeti.

4.2.Stupnjevi kr enja kriterija1. Manje kr enje kriterija doga a se kada postoje problemi samo s jednim kriterijem koji ima manji utjecaj na zdravlje i sigurnost korisnika pla e ili okoli a. Kada do e do manjeg nepo tovanja kriterija, ono se mora ispraviti odmah, ako je to mogu e. U tom slu aju zastava se ne oduzima i nepo tovanje kriterija se bilje i u kontrolnom izvje taju. Ako se problem ne mo e ispraviti istog trenutka, pla a dobiva rok od 10 dana u kojem mora ispo tovati sve kriterije. Zastava se oduzima i to se bilje i na internet stranici. 2. Vi estruko kr enje kriterija doga a se kada postoje problemi sa vi e kriterija koji imaju manji utjecaj na zdravlje i sigurnost korisnika pla e ili okoli a. Pla a dobiva rok od 10 dana u kojem mora ispuniti sve kriterije. Zastava se oduzima i to se bilje i na internet stranici. 3. Ve e kr enje doga a se kada postoje problemi sa jednim ili vi e kriterija koji mogu imati utjecaj na zdravlje i sigurnost korisnika pla e ili okoli a, kao i na generalnu predod bu o pla i i Programu. U slu aju zna ajnijeg naru avanja kriterija, zastava se odmah oduzima do kraja sezone. Lokacija se ozna ava kao povu ena na internet stranici Plave zastave. U svim slu ajevima nepridr avanja kriterija Nacionalni operater mora odmah informirati lokalne vlasti/upravu pla e o primije enim slu ajevima kr enja pravila. Informacije o razlogu povla enja zastave moraju biti istaknute na pla i. Lokalne vlasti/uprava pla e moraju informirati Nacionalnog operatera o ponovnom ispunjenju kriterija i prilo iti potrebnu dokumentaciju i tada se zastava opet smije podignuti na pla i. Nacionalni operater bi trebao razmisliti o ponovnom posjetu u svrhu provjere zadovoljenja kriterija. U slu aju da lokalne vlasti/uprava pla e ne rije e problem i ne dokumentiraju ponovno ispunjenje kriterija u roku od 10 dana, Nacionalni operater mora oduzeti Plavu zastavu toj pla e do kraja sezone. U slu aju da se uvjeti na pla i promjene i Plava se zastava mora spustiti, npr. zbog klimatskih uvjeta ili hitne situacije, uprava pla e mora obavijestiti Nacionalnog operatera da je Plava zastava spu tena i to se mora nazna iti na internet stranici. Podnositelj prijave za Plavu zastavu mora biti ovla ten za raspolaganje pla om. To mo e biti jedinica lokalne samouprave, privatni hotel, nacionalni park ili privatni koncesionar.7

Pla a je prikladna za Plavu zastavu ako je predvi ena za kupanje i ima sve potrebne objekte i usluge koji su propisani kriterijima Plave zastave. Pla a mora biti pristupa na kako bi bila prikladna za Plavu zastavu. Po eljno je da korisnici pla e imaju neograni en pristup pla i, tj. da ju koriste bez pla anja naknade. Plava zastava prihva a da se na nekim privatnim pla ama korisnicima napla uje manja, razumna svota za pristup pla i. Druge usluge, npr. parkiranje ili iznajmljivanje opreme, tako er se mogu napla ivati. Zaklada za odgoj i obrazovanje za okoli i Nacionalni operater zadr avaju pravo odbiti ili povu i Plavu zastavu sa bilo koje pla e ukoliko je uprava pla e ili lokalna samouprava odgovorna za trenutno kr enje nacionalnih propisa vezanih uz okoli ili na bilo koji drugi na in djeluje protivno ciljevima i duhu programa Plave zastave. Pla e sa Plavom zastavom mogu u svakom trenutku, nenajavljeno biti kontrolirane od strane Zaklade. Kod prve prijave, lokalna samouprava/uprava pla e koja se prijavljuje, moraju prilo iti dokaze da je pla a zadovoljila imperativni kriterij kvalitete vode u sezoni (godini) prije pune prijave. Podnositelj molbe tako er mora potpisati obvezu da e pla a zadovoljavati sve sigurnosne kriterije, kao i kriterije upravljanja okoli em i odgoja i obrazovanja za okoli koje zahtijeva Plava zastava.

4.3.Kriteriji za pla e1. Informacije o programu Plave zastave moraju biti istaknute. (Obvezni kriterij) 2. Aktivnosti odgoja i obrazovanja za okoli moraju biti ponu ene i promovirane me u korisnicima pla e. (Obvezni kriterij) 3. Informacije o kvaliteti vode za kupanje moraju biti prikazane. (Obvezni kriterij) 4. Informacije o lokalnim ekosustavima i prirodnim osjetljivim prikazane.(Obvezni kriterij) podru jima moraju biti

5. Karta pla e s istaknutim sadr ajima mora biti postavljena. (Obvezni kriterij) 6. Na podru ju pla e moraju biti istaknuta Pravila pona anja, a propisi koji se odnose na kori tenje pla e moraju biti lako dostupni na zahtjev gra ana. (Obvezni kriterij) KVALITETA VODE 7. Pla a mora u potpunosti pratiti zahtjeve uzorkovanja kvalitete vode i njihovih intervala. (Obvezni kriterij) 8. Pla a mora u potpunosti ispo tovati standarde i zahtjeve analize kvalitete vode. (Obvezni kriterij) 9. Podru je pla e ne smije biti zahva eno industrijskim ili kanalizacijskim ispustima. (Obvezni kriterij) 10. Pla a mora udovoljavati zahtjevima Plave zastave vezano uz mikrobiolo ki parametar fekalnih coli bakterija (E.coli) i crijevnih enterokoka/streptokoka. (Obvezni kriterij)

8

11. Pla a mora udovoljavati zahtjevima Plave zastave za sljede e fizi ke i kemijske parametre: pH vrijednost, mineralna ulja i estice. (Obvezni kriterij) UPRAVLJANJE OKOLI EM 12. Lokalna vlast/koncesionar pla e bi trebao uspostaviti odbor za upravljanje pla om. (Preporu ljiv kriterij) 13. Pla a mora zadovoljavati sve propise koji se odnose na smje taj (lokaciju) i kori tenje (rad) pla e (prostorno planiranje obalnog podru ja i zakoni o za titi okoli a). (Obvezni kriterij) 14. Pla a mora biti ista. (Obvezni kriterij) 15. Alge i druga vegetacija trebali bi biti ostavljeni na pla i. (Obvezni kriterij) 16. Kante/spremnici za odlaganje otpada moraju biti dostupni na/pored pla e u dovoljnom broju te redovito odr avani i pra njeni. (Obvezni kriterij) 17. Spremnici za prihvat oporabljivih materijala moraju biti dostupni na/pored pla e. (Obvezni kriterij) 18. Pla a mora imati prikladan broj sanitarnih objekata. (Obvezni kriterij) 19. Sanitarni objekti moraju biti isti. (Obvezni kriterij) 20. Sanitarni objekti moraju imati kontroliranu obradu otpadnih voda. (Obvezni kriterij) 21. Na pla i ne smije biti nedozvoljenog kampiranja, vo nje ili odlaganja otpada. (Obvezni kriterij) 22. Pravila vezana uz pse i ostale doma e ivotinje na pla i moraju se strogo provoditi. (Obvezni kriterij) 23. Svi objekti i sva oprema na pla i moraju se propisno odr avati. (Obvezni kriterij) 24. Koraljni grebeni u blizini pla e moraju biti pod nadzorom. (Nije primjenjiv u Hrvatskoj) 25. Na pla i se moraju promicati na ini i sredstva odr ivog prijevoza. (Preporu ljiv kriterij) SIGURNOST I USLUGE 26. Na pla i mora biti dostupan dovoljan broj spasilaca i/ili opreme za spa avanje. (Obvezni kriterij) 27. Na pla i mora biti dostupna oprema za prvu pomo . (Obvezni kriterij) 28. Moraju postojati planovi za slu aj ekolo ke katastrofe. (Obvezni kriterij) 29. Nu no je upravljati pla om uzimaju i u obzir razli ite potrebe i korisnike kako bi se sprije io konflikt i nesre e. (Obvezni kriterij) 30. Korisnici pla e moraju biti za ti eni sigurnosnim mjerama. (Obvezni kriterij)9

31. Na pla i mora biti dostupna pitka voda. (Preporu ljiv kriterij) 32. Najmanje jedna pla a s Plavom zastavom na podru ju op ine/grada mora imati pristup pla i i sanitarne prostorije za osobe s invaliditetom. (Obvezni kriterij)

10

5.PLAVA ZASTAVA OTOK KRK (BA KA)Plava zastava je danas u svijetu vrlo cijenjena. Jedna je od glavnih orijentira za sve brojnije turiste prilikom odabira destinacije. Nositi Plavu zastavu za pla u i marinu zna i vrhunsku turisti ku promid bu koja se temelji na visokoj kakvo i usluge, isto i mora i obale te opremljenosti i ure enosti pla a. Od ukupno 36 Plavih zastava za pla e na podru ju Kvarnera, ak njih 14 vijori se na otoku Krku. Od ukupno 3 Plave zastave koje su dodijeljene marinama na podru ju Kvarnera, jednom se okitila Marina Punat. Naime, spomenuta marina je dobitnica Plave zastave i to uzastopce, od 1998. Briga o o uvanju okoli a vodi se neprekidno i sustavno. Potvrda su brojne plave zastave koje se vijore u gradu Krku, Ba ki, Malinskoj, Njivicama, Omi lju, Puntu te Marini Punat, Glavotoku i ilu. Otok Krk ima sveukupno 14 plavih zastava.Slika 2. Otok Krk- Plava zastava

Izvor: http://www.skyscrapercity.com/showthread.php?t=628184&page=107

U Europi se ve trinaest godina uspje no provodi program za tite okoli a, mora i priobalja pod nazivom Plava zastava za pla e i marine. Plava zastava simbolizira o uvan, siguran i ugodan okoli namijenjen odmoru, zabavi i rekreaciji, dobro razra en sustav gospodarenja obalnim podru jem i odr ivi razvoj u turizmu. Nositi Plavu zastavu, za pla u i

11

marinu zna i vrhunsku turisti ku promid bu, koja se temelji na visokoj kakvo i usluge, isto i mora i obale te opremljenosti i ure enosti pla e.Slika 3. Pla a u Ba ki-Vela Pla a

Izvor: http://www.croatia-beaches.com/best/krk_baska_velaplaza_beach.htm

Ba ka je najpoznatije turisti ko sredi te na otoku Krku, najve em otoku na Jadranu koji je svojim polo ajem najbli i tr i tu srednje Europe. Polo aj Ba ke omogu io je mjestu neprekidni razvoj i prosperitet, a u dana nje vrijeme i prepoznatljivost u turisti kom okru enju, te je Ba ka jedna od najpo eljnijih turisti kih destinacija hrvatskog Jadrana. Smje tena u pitomoj dolini, u zaljevu, okru ena vinogradima, maslinicima, brnistrom, sa slikovitom pozadinom kr evite planine Velebita i oto i a Prvi a, koji kao da tite sa svih strana jedinstvenu ljun anu pla u dugu 1800 m, za koju s pravom ka u da je jedna od najljep ih na Jadranu. Ba ka se nalazi na ju noisto noj obali otoka Krka (43 km od mosta). Mjesto sa interesantnom arhitekturom i dugom ljun anom pla om koja je sigurno jedna od najljep ih na svijetu. Ba ka obiluje sa tridesetak ljun anih pla a koje su pristupa ne za kupa e svih uzrasta, a do njih se mo e do i pje ice ili barkom. Ipak, najve a i jedna od najljep ih je ba anska Vela pla a koja se nalazi u centru mjesta, okru ena mnogobrojnim lokalima, restaurantima, pizzerijama, caffe barovima, hotelima, privatnim apartmanima za smje taj i drugim sadr ajima koji ine sastavni dio ponude mjesta. Vela pla a je prirodna ljun ana pla a, duga 1800 m, mo e primiti nekoliko tisu a kupa a. Posebno je pogodna za djecu i nepliva e.

12

Slika 4. Vela pla a, Krk

Izvor: http://www.splendido.hr/baska-smjestaj-otok-krk-hrvatska/?lang=hr

Na ba anskoj Veloj pla i vijori se od 1999. godine i europska Plava zastava koja je i danas za titni znak Ba ke kao dokaz visoke kakvo e i standarda pla e. Plava zastava za pla u dodijeljena je od europske zaklade za odgoj i obrazovanje za okoli (Fondation for Enviromental Education in Europe Feee, a simbolizira o uvan, siguran i ugodan okoli , isto u mora i obale, te opremljenost, ure enost pla e uz razra en sustav gospodarenja tim podru jem. Na pla i je omogu eno iznamljivanje pedalina, daski za jedrenje, suncobrana, le aljki i ostalih pla nih rekvizita potrebnih za ugodan odmor. Upravo su pla e potaknule razvoj turizma u Ba ki i to daleke 1908. godine, kada je slu beno otvoreno prvo kupali te na otoku Krku. Danas je namjena pla e ista, kao i u prethodnom stolje u , ali sada uz sadr aje koje svakom posjetitelju omogu uje siguran i bezbri an boravak na njoj. Odlukom o pla nom redu, koji je propisala Op ina Ba ka, propisuju se na in i uvjeti kori tenja te odr avanja reda na pla ama.

13

6. KRITERIJI PLAVE ZASTAVE ZA MARINEMarina s Plavom zastavom mora biti marina sa pontonima ili molovima za brodove. Ona mo e biti dio neke ve e luke s drugim aktivnostima, ukoliko je podru je sa Plavom zastavom jasno odvojeno od drugih aktivnosti luke. Marina se mo e nalaziti na moru ili na kopnenim vodama. Marina mora imati nu ne objekte kako bi zadovoljila kriterije za Plavu zastavu. U marini mora biti imenovana osoba odgovorna za sva pitanja vezana uz Plavu zastavu. Marina mora biti dostupna za nenajavljene inspekcije Zaklade. Plava zastava je ekolo ka nagrada koja se dodjeljuje onim marinama koje ulo e poseban trud i iska u naro it obzir prema lokalnom okoli u i prirodi, te informiraju svoje korisnike o pitanjima za tite okoli a. Kako bi dobila Plavu zastavu, marina mora zadovoljiti niz kriterija koji se odnose na odgoj, obrazovanje i informiranje za okoli , sigurnost, usluge i objekte u marini, te kakvo u vode.

6.1.ACI marine u HrvatskojU Hrvatskoj postoji 56 marina, koje su sve udru ene u Udru enje hrvatskih marina, kapaciteta 16.000 vezova u moru i 8500 mjesta na kopnu te jo 30.000 vezova u lukama i sportskim lukama. Marine kontinuirano rade na oboga ivanju i podizanju nivoa usluge, te se prilago avaju suvremenim potrebama i eljama nauti kih gostiju. Smje tene su u velikim dalmatinskim gradovima ili u prekrasnim oto nim uvalama, u blizini najzanimljivijih prirodnih i kulturnih atraktivnosti.

Slika 5. Marine u Hrvatskoj

Izvor: http://www.hrvatska-charter-jedrenje.com.hr/aci-marina.html

Mnoge luke nauti kog turizma dodatno su oplemenile sadr aje: od vrhunske tradicionalne kuhinje, obvezne vode i elektri ne energije, zdravstvene ambulante, usluga charter tvrtki, do kori tenja apartmana, te elektronskog nadzora i uvarskog osiguranja imovine i opreme gostiju. Tako er je sve ve i broj marina dobitnica me unarodne Plave zastave, ekolo ke nagrade za projekt za tite mora i priobalja me unarodne zaklade za odgoj i obrazovanje za okoli ( FEE) koji se ve 13 god uspje no provodi. Adriatic Croatia International Club, me u nauti arima poznatije kao ACI Club, vode a je tvrtka nauti kog turizma Hrvatske, a predstavlja jedinstveni lanac od 21 marine14

koje se prote u od Dubrovnika na jugu do Umaga na sjeveru hrvatskog dijela Jadrana. U 22 godine svog poslovanja ACI marine su, uz nastojanja u smjeru razvoja i popularizacije jedrenja te prepoznatljiva arhitektonska obilje ja ostvarile i prepoznatljivu kvalitetu usluge.

6.2. ACI marina PulaPOLO AJ-Smje tena je u neposrednoj blizini grada Pule. Svojim polo ajem pru a siguran zaklon od svih vjetrova. Zbog o uvanja prirodnog okoli a marina je nagra ena presti nom Plavom zastavom. OTVORENA-cijelu godinu VEZOVI- Marina raspola e sa 630 vezova u moru (mogu nost veza i za mega jahte do 40 m), te 150 mjesta za smje taj plovila na suhom. Svi vezovi opremljeni su priklju cima za struju i vodu.Slika 6. ACI marina Pula

Izvor: http://www.kaiser-yachting.com/sailing/charter-bases-56.html

SADR AJ- Recepcija, mjenja nica, restoran, sanitarni vor (wc i tu evi), prodavaonica prehrambenih namirnica, prodavaonica nauti ke opreme, servisna radionica, dizalica nosivosti 15 t, parkirali te. Crpka za gorivo nalazi se u marini. POVEZANOST-Prometna povezanost: Neposredna blizina zra ne luke Pula (5 km), redovne autobusne i eljezni ke linije Pulu povezuju sa svim hrvatskim gradovima. Udaljenost: Trst 120 km, Milano - 520 km, Graz - 430 km, Be - 610 km, Mnchen - 630 km.NA VERUDAPULA ZA TITA OKOLI TA Marina Veruda s posebno pa njom brine o za titi okoli a osim zadovoljstva gostiju dokaz za to je i Plava zastava koja se ove godine 12.put ponosno vijorila. U marini Veruda mo ete postati vlasnikom individualne Plave zastave. Me unarodna plava zastava je najvrijednije ekolo ko priznanje u Europi i svijetu a biti nositelj plave zastave velika je ast i odraz ekolo ke svijesti pojedinca. Dovoljno je da do ete na recepciju marine, iska ete va u15

elju,potpi ete eko-kodeks i uplatite lanarinu za samo nekoliko trenutaka na va em e se brodu vioriti Plava Zastava.

6.3 Kriteriji za marine1. Informacije o za titi okoli a u obli njim ekolo kim sustavima, prirodnim osjetljivim podru jima, kao i u podru ju same marine, dostupne su korisnicima marine 2. Pravilnik o pona anju u marini i prema okoli u marine koji slijedi relevantne zakone mora biti postavljen u marini 3. Informacije o kampanji Plave zastave za marine i/ili kriteriji Plave zastave za marine moraju biti postavljeni u marini 4. Marina je odgovorna ponuditi barem tri aktivnosti iz podru ja odgoja i obrazovanja za okoli koje moraju biti ponu ene korisnicima i osoblju marine 5. Individualna Plava zastava za vlasnike brodova nudi se kroz marinu UPRAVLJANJE OKOLI EM 6. Potrebno je uspostaviti odbor za upravljanje marinom koji e biti zadu en za uspostavljanje sustava upravljanja okoli em i provo enje redovitog nadzora objekata u marini s ciljem za tite okoli a. 7.Marina mora imati osmi ljenu strategija i plan za okoli u marini, koji se odnose na potro nju vode i energije, otpad, pitanja zdravlja i sigurnosti, te uporabu ekolo ki prihvatljivih proizvoda gdje je to mogu e 8. Za pohranu opasnog otpada moraju biti postavljeni adekvatni i pravilno ozna eni i odvojeni spremnici. Otpadom treba rukovati za to ovla tena osoba, te ga zbrinuti na mjestima koja imaju dozvolu za pohranjivanje opasnog otpada 9. Adekvatan broj kanta za sme e mora biti na raspolaganju korisnicima marine, te one moraju biti odr avane. Otpadom smije rukovati samo za to ovla tena osoba, te ga odlagati na mjesto koje je za to predvi eno 10. Marina mora imati objekte za zaprimanje oporabljivih otpadnih materijala kao to su boce, limenke, papir, plastika, organski materijali, itd. 11. Objekti za ispumpavanje kalju ne vode trebali bi biti postavljeni u marini 12. Objekti za ispumpavanje nu nika moraju biti postavljeni u marini 13. Sve gra evine i opremu u marini treba pravilno odr avati u skladu s nacionalnim propisima. Marina mora biti dobro uklopljena u svoj prirodni i izgra eni okoli . 14. Adekvatni, isti i dobro ozna eni sanitarni vorovi moraju biti postavljeni, uklju uju i i objekte za pranje i pitku vodu. Kontrolirani kanalizacijski otpad podvrgava se propisanoj obradi.

16

15. Ako marina raspola e podru jima za popravak ili pranje brodova, zaga enje ne smije u i u kanalizacijski sustav, tlo ili vodu marine ili njezino prirodno okru enje 16. Promicanje odr ivog prijevoza 17. Nema parkiranja/vo nje unutar marine, osim u za to posebno predvi enim podru jima SIGURNOST I USLUGE 18. Prikladna i dobro ozna ena oprema za spa avanje, prvu pomo i ga enje vatre mora biti prisutna. Opremu moraju odobriti dr avne vlasti 19. Plan za nu du u slu aju zaga enja, po ara ili druge nesre e mora biti osmi ljen u marini 20. Op e informacije o sigurnosnim mjerama moraju biti postavljene u marini. 21. Struja i voda moraju biti dostupni na dokovima, instalacije moraju biti odobrene u skladu s dr avnim propisima 22. Trebali bi postojati objekti za osobe s invaliditetom 23. Karta koja pokazuje lokaciju razli itih objekata postavljena je u marini KAKVO A VODE 24. Voda u marini mora biti vizualno ista (bez ulja, sme a, kanalizacijskog otpada ili drugih tragova zaga enja)

17

ZAKLJU AKTko se sje a na ih pla a i marina prije 10-ak i vi e godina mora priznati da je Plava zastava polu ila ogroman uspjeh i zna ajno obogatila na u ukupnu turisti ku ponudu, a na e pla e i marine u inila puno ugodnijim i sigurnijim prostorom za na e goste tijekom godi njeg odmora. Plava zastava je naziv projekta za o uvanje mora i obale koji se u Europi provodi od 1987. godine, a kojim su obuhva ene pla e i marine. Od 2000. godine projekt se provodi i u ostalim dijelovima svijeta. Plava zastava simbolizira o uvan, siguran i ugodan okoli za zabavu, relaksaciju i rekreaciju.Pla e i marine kojima je dodijeljena Plava zastava nude kvalitetne usluge, imaju istu obalu, te su uredne i primjereno opremljene. Ovaj presti an simbol dodjeljuje se isklju ivo onim pla ama i marinama koje udovoljavaju zahtjevima koji se postavljaju prema odre enim kriterijima, no ono to im je zajedni ko je to da u svakom trenutku vode brigu o kakvo i mora i obale, edukaciji te informiraju javnost o o uvanju okoli a.

18

LITERATURAKnjige: 1. Ivanka Avelini Holjevac: Upravljanje kvalitetom u turizmu i hotelskoj industriji, Fakultet za turisti ki i hotelski menad ment, Opatija, 2000 2. Ku en, E. Plava zastava za pla e i marine u Republici Hrvatskoj // Turizam : me unarodni znanstveno-stru ni asopis. God. 49 (2001), br. 4. - 448-449 3. Tu ar, B. Plava zastava na na im pla ama i marinama // Hrvatska vodoprivreda : [mjese nik Hrvatskih voda] / [glavna urednica Branka Matakovi -Paver] . - 11 (2002), 117/118 ; str. 74-79 4. Plava zastava za pla e i marine u Republici Hrvatskoj : priru nik = Blue flag for beaches and marinas in the Republic of Croatia : manual. - Zagreb : Pokret prijatelja prirode "Lijepa na a", 2001. Internet (04.01.2012.) 1. http://www.blueflag.org/ 2. http://www.blueflag.org/Menu/Blue+Flag+beaches%2fmarinas/2009/Northern+Hemis phere/Croatia/List/Beaches 3. http://www.lijepa-nasa.hr/plava-zastava 4. http://www.krk.hr/otok_krk/Plave_zastave 5. http://www.croatia-yacht-charter.com/hr/marinas-croatia.asp 6. http://www.croatia-yachtingcharter.com/hr/Marine%20u%20Hrvatskoj/Aci%20Marina%20Pula.aspx

19