JOŠKOš k o l s k i l i s t O Š J o s i p a Z o r i ć a

PLAVI ZEC

KVIZ ZNANJA

DNEVNIK SEDMAŠICE

JOŠKOV KUTAK

ZNAKOVNI JEZIK – ŠTO JE TO?

MODA NA HODNICIMA

FACEBOOK – ZA I PROTIV

OSMAŠI, TRAŽIMO VAM ZANIMANJA

TKO JE PRAVI FRAJER?

PEGAZARI

ŠUMA STRIBOROVA

B R O J 0 1 - 2 0 1 1

2

RIJEČ UREDNIKADragi naši učenici, roditelji, nastavnici i građani Dugog Sela!Po prvi put vam se obraćamo s ovog mjesta, iz našeg malog novinarskog „uredništva“. Smatram da govorim uime svih koji su uložili puno truda kako biste vi danas ovo čitali, kad kažem da smo zaista ponosni i sretni što smo ovaj projekt izda-vanja prvog školskog časopisa uspjeli privesti kraju. Pokušali smo „napraviti“ pomalo ne-obične školske novine, školske novine koje ćete svi rado čitati ili barem prelistati i zaustaviti se na vama zanimljivoj temi. Nadamo se da smo u tome uspjeli, a ako i nismo, uvijek postoji sljedeća školska godina za popravni ispit!Uživajte u čitanju vašeg „Joška“,

Katarina Galić, 7.a

SADRŽAJ FACEBOOK DEBATA – ZA ILI PROTIVKOLIKO SMO (ne)PISMENIZNAKOVNI JEZIKKAZALIŠNI KUTAKŠKOLSKI PROJEKTŠTO SMO NAUČILIFILMSKA GRUPAODRASTANJEOVISNOSTIJOŠKO ODGOVARAĐACI PRVACICRTICE IZ ŽIVOTA SREDNJOŠKOLACASAVJETIGDJE SMO SVE BILIHUMANOST NA DJELUMLADI KNJIŽNIČARIPROVJERITE SVOJE ZNANJENEKAD I SADPROFESIONALNA ORIJENTACIJAPOVIJESTBRIGA O OKOLIŠUMALE VIJESTIRADOVI LITERARNE GRUPEINTERVJU S KNJIŽEVNIKOMKNJIŽEVNA PREPORUKASPORT I GLAZBAENGLISH FOR REALMODAURADI SAMRAZBIBRIGA

Zašto ime Joško?

Dugo smo smišljali kako bismo se zvali, ali

onda nam se logično nametnulo ime Joško

– prema Josipu (Zoriću). Znamo da je to

pomalo neuobičajen nadimak za ovo podne-

blje u kojem živimo, ali nam se činilo da smo

se tim imenom približili o

nima zbog kojih su

ove novine i nastale – djeci.

3

FACEBOOK – ZA I PROTIV:Za:Povezivanje s ljudima koje inače rijetko vidiš, ili s kojima si izgubio/la kontakt, velika je prednost Facebooka i društvenih mreža općenito. Na primjer, Facebook može biti koristan za ostajanje u kontaktu s prijateljima iz osnovne škole kad odrasteš, ili ako ti se prijatelj odseli u drugi grad ili čak zemlju.Imaš mogućnost vidjeti fotografije rodbine i prijatelja koji žive daleko i tako ostati u toku sa zbivanjima u njihovom životu, zbog čega im se osjećaš bliskiji/bliskija.Grupe i fan stranice omogućuju da na istom mjestu dobiješ obavijesti o stvarima koje te zanimaju, kao i da se učlaniš u npr. grupu najdražeg benda ili grupu koja izražava neki stav s kojim se slažeš.Facebook može biti koristan u izmjenjivanju informacija o školi, zadaći i sl.

Protiv:Može ti se dogoditi da zanemariš viđanje „uživo“ s ljudima jer možeš pomisliti da si „odradio/la svoje“ dopisujući se s njima na Facebooku, pa nema potrebe da se s njima vidiš i uživo.Opasno je ako se dogodi da postaneš ovisan/na o Facebooku i ne možeš bez njega (jednostavan test: ako dođeš nekamo gdje nema interneta, pokušavaš li se na bilo koji način (s maminog mobitela, hotelskog računala i sl.) spojiti na net i otići na Facebook? Ako da, ovisan/ovisna si) jer ti se onda lako može dogoditi da zanemariš obveze (učenje, kućanske poslove, razne poslove…) kako bi mogao/la sate i sate provoditi na Facebooku.Ponekad se dogodi da ljudi stavljaju tuđe fotografije na Facebook bez dopuštenja, što onda osobe koje su na tim fotografijama može dovesti u neugodnu situaciju. Nažalost, dok stigneš reagirati i tražiti prijatelja da ukloni fotografije, velika je vjerojatnost da ih je već puno ljudi vidjelo.Pretrpan je raznim igricama na kojima se vrlo brzo izgubi vrlo puno vremena.Grupe se često zloupotrebljavaju za izrugivanje drugima i vršenje elektroničkog nasilja, pa ti se tako može dogoditi da netko s kim se ne slažeš napravi uvredljivu grupu u kojoj će ti se drugi izrugivati.Ako za prijatelje uzimaš i osobe koje ne poznaješ (što se često događa, jer se djeca vole natjecati u broju „prijatelja“), tako za-pravo s potpunim strancima dijeliš informacije o sebi koje on/ona onda može zloupotrijebiti na razne načine. Da ne spominjemo zlostavljače koji svoje žrtve traže putem Facebooka!Od svih Facebook prijatelja koje imaš, neki ti sigurno nisu baš jako dragi i sigurno ti se ne da svaki dan čitati o svim detaljima njihovog života. Problemi s privatnošću na Facebooku odavno su poznati – iako se postavke privatnosti mogu namjestiti po volji (pa da neke podatke, recimo, mogu vidjeti samo prijatelji, a neke nitko), ništa se ne može sakriti od samog Facebooka.

Katarina Galić i Marija Grgošić 7.a

KOMENTARI NAŠIH UČENIKA O FACEBOOK-UDADa, jer možemo komunicirati s ljudima u svijetu. (Antonija, 12)Dobar, jer se preko njega možemo čuti s prijateljima i obitelji koja živi daleko. (Josip, 11)To je dobra stvar jer preko njega možemo upoznati nove ljude. (Matea, 11)Družimo se s prijateljima. (Luka, 12)Dopisujem se i igram igrice. (Barbara, 12)Zabava, razbibriga. (Filip,11)Izražavanje svojih mišljenja. (Klara, 11)Pomaže nam pri pisanju zadaće. (Marta, 12)Besplatne poruke. (Marko, 11)Spaja ljude. (Mihael, 12)Brzo saznajemo mnogo korisnih informacija. (Dominik, 12)Brzo prenošenje informacija velikom broju ljudi. (Damir, 11)

NEVisimo pred računalom satima. (Petra, 11)Ugrožavamo druge svojim nepromišljenim statusima. (Marta, 12)„Chat“ s ljudima koje ne poznamo. (Dominik, 12)Nije dobro stavljati svoje slike – razni ljudi ih mogu vidjeti i iskoristiti. (Mihael, 12)Neki ljudi nisu dobri i mogu se drugačije predstaviti. (Luka, 12)Kradu se podaci. (Barbara, 12)Previše se ulazi u tuđu intimu. (Matea, 11)Neki ljudi se mogu pretvarati da su nešto što nisu. (Marko, 11)Možeš postati ovisan. (Damir, 11)Postoje osobe koje te preko facebooka mogu maltretirati. (Jan, 11)

Puno osoba lažira svoje ime. (Antonio, 12)Osnivaju se mrziteljske grupe protiv nekog učenika. (Maja, 12)Slobodno korištenje tuđim slikama. (Nikola, 11)Ruganje drugima preko statusa. (Anita, 12)Mom bratiću su više puta prijetili preko facebooka. (Marin, 12)Najveća glupost na svijetu, više se nitko ne druži uživo. (Luka, 11)Više se volim družiti uživo. (Domagoj, 11)

Zaključak je da zaključka nema, Facebook je jednostavno postao sveprisutan i neizbježan. Koliko god nas ponekad „živcirao“, nećemo mu moći odoljeti. Barem ponekad. Možemo slobodno reći da Face-book postaje ovisnost današnjih ljudi, djece pogotovo, ali i odraslih.Zapravo, kad malo bolje promislimo, Facebook, kao i puno drugih stvari, ne šteti ako smo umjereni u njegovu korištenju. Zato, samo nemojte pretjerivati i sve će biti sasvim u redu!

FACEBOOK

DEBATA – što je to uopće?Prema Klaićevu Rječniku stranih riječi, debata znači spor, raspravu, prepirku ili borbu riječima, odnosno usmeno izmjenjivanje mišljenja na nekom skupu. Tragom toga, pokušali smo učenike potaknuti na raspravu, odnos-no, potaknuti ih da suprotstave svoja mišljenja vezano uz neiscrpnu temu – facebook.

FACEBOOK DEBATA– ZA ILI PROTIV

4

1.Ispravno je:a.Da li si ga vidio?b.Je li si ga vidio?c.Jesi li ga vidio?

2.Ispravno je: (dva su točna odgovora)a.Pričam sa mamom.b.Pričam s mamom.c.Pričam sa sestrom.d.Pričam s sestrom.

3.Ispravno je:a.Ona je mama od Ivane.b.Ona je Ivanina mama.c.Ona je od Ivane mama.

4.Ispravno je:a.Vozim se s autom.b.Vozim se autom.c.Vozim se sa autom.

5.Ispravno je: (četiri točna odgovora)

a.Ja bi rado u kino.b.Ja bih rado u kino.c.Ti bi rado u kino. d.Ti bih rado u kino.e.Mi bi rado u kino.f.Mi bismo rado u kino.g.Vi biste rado u kino.h.Vi bi rado u kino.

6.Jedan je točan odgovor:a.Ja bih htjeo novu kuću.b.Ja bih htio novu kuću.c.Ja bih htijeo novu kuću.

7.Ispravno je napisati: (dva su točna odgo-vora)a.Neznam kako se to piše.b.Ne znam kako se to piše.c.Ne mam novaca.d.Nemam novaca.

8.Ispravno je:

a.Ona je moja kći.b.Ona je moja kćer.

9.Ispravno je napisati:a.Reći ću te mami.b.Reću te mami.

10.Ispravno je:

a.Biti će bolje.b.Bit će bolje.

11.Ispravno je:a.Treba to tako napravit.b.Treba to tako napraviti.

12.Ispravno je napisati: (sedam je točnih odgovora)a.djeteb.dijetec.dječakd.diječake.dijecaf.djecag.cvjeth.cvijeti.cvijećej.cvjećek.svjećal.svijećam.čovijekn.čovjek

13.Zaokruži slovo ispred točno napisane riječi! (šest je točnih odgovora)a.piđamab.pidžamac.džepd.đepe.ćistitif.čistitig.djećakh.dječaki.djevojćicaj.djevojčicak.srečal.sreća

14.Je li ispravnije koverta ili kuverta?

15.Kako se piše kratica za gospodin? (dva su točna odgovora)a.g.b.gc.gdin.d.gosp.

16.Kako se piše kratica za gospođa?

a.gđa.b.gđa

Ovo je samo jedan maleni dio hrvatskoga jezika, ali je opet dovoljan da u njemu pre-poznamo poneku vlastitu ili tuđu grešku. Nadamo se da ste sve zadatke uspješno riješili, a ako vas zanima kratko objašnjenje nekih odgovora, čitajte dalje!

1. U hrvatskom jeziku pitanja se nikada ne postavljaju s „Da li..?“ Ispravno je reći „Jesi li..?“, „Vidiš li..?“ „Je li..?“, ovisno o tome koji je glagol u pitanju.

2. i 4. Prijedlog s/sa. U pravilu se uvijek piše s, osim ako druga riječ ne počinje, ili je drugi glas u toj riječi s,š,z,ž. Kada koristimo sredstvo, na primjer, Vozim se biciklom., s/sa se ne upotrebljava. Ispravno je reći Vozim se vlakom., a ne Vozim se sa vlakom.

5. Upotreba kondicionala I. zasigurno pri-pada najčešćim pogreškama u hrvatskom jeziku. Ja bih, ti bi, on bi, mi bismo, vi biste, oni bi, tako bi trebala zvučati ispravna kon-jugacija glagola biti u kondicionalu I. Ipak, mnogima je lakše uvijek rabiti oblik „bi“ za sva lica. Na jednom reklamnom„jumbo-plakatu“ jedne banke pisalo je: Štedite da bi trošili! Pitanje je samo tko bi to trošio – oni ili vi?

10. Pisanje infinitiva je zapravo vrlo jed-nostavno. Postoje dva oblika glagola u infinitivu, oni koji završavaju na –ći i oni koji završavaju na –ti. Glagoli koji završavaju na –ći nikada ne gube završno –i, dakle ispravno je reći Reći ću... i ...ću reći, dok je kod glagola koji završavaju na –ti malo drugačije. Ako se glagol nađe ispred pomoćnog glagola htjeti, gubi se završno –i, što znači da je ispravno reći Bit će bolje. i Tako će biti.

14. Najispravnije bi bilo reći omotnica.

Lucija Novak i Katarina Galić 7a

PISMENOSTKOLIKO SMO (NE)PISMENI?Sigurno ste se bezbroj puta zapitali kako se piše neka riječ, je li ije ili je, je li č ili ć, ide li veliko ili malo slovo, kako složiti neku rečenicu i slično.Okruženi smo lošim hrvatskim jezikom, na televiziji i radiju voditelji, novinari i „obični“ ljudi vrlo često koriste pogrešan naglasak, izjave su im pune pogrešaka, a često se zna dogoditi da poruke s „jumbo-plakata“ također budu potpuno pogrešno napisane. Nitko ne govori niti se služi hrvatskim jezikom savršeno, ali svi se možemo potruditi da popravimo barem neke stvari. Zajedno s našom voditeljicom novinarske grupe, Katarinom Jularić, učiteljicom hrvatskog jezika, pokušat ćemo ukratko pokazati u čemu djeca, ali i odrasli, najviše griješe. Nadamo se da će vam ovaj članak biti koristan!Pokušajte prvo odgovoriti, a zatim pročitati odgovor!

ODGOVORI: 1.c; 2.b,c; 3.b; 4.b; 5.b,c,f,g; 6.b; 7.a,d; 8.a; 9.a; 10.b; 11.b; 12.b,c,f,h,i,l,n; 13. b,c,f,h,j,l; 14. kuverta; 15.a,c; 16.b.

5

ZNAKOVNI JEZIKPonekad nismo ni svjesni koliko so sretni što smo zdravi i bezbrižni i što su nam jedine muke škola, dečki, cure i prezabrinuti roditelji. Pitali smo se kako je gluhonijemim osobama, osobama koje ne čuju i ne mogu govoriti. Željeli smo to istražiti i uz pomoć naše psiholog-inje Ivane Delač otkrili smo puno zanimljivih i nama dosad potpuno nepoznatih stvari. Gluhoća ili nagluhost su djelomična ili potpuna nemogućnost slušnog sustava da prenosi informacije, dakle zvukove, iz okoline u mozak. Može biti uzrokovana nasljednim faktorima, povredama, raznim bolestima i sl. Ako se gluhoća ili nagluhost jave u ranoj dobi, mogu jako utjecati na učenje jezika, pa tako osoba koja je od rođenja ili ranog djetinjstva gluha, najčešće neće moći normalno ni govoriti jer neće moći čuti svoj glas, i zato neće moći upravljati intonacijom i oblikovanjem glasova. Kako bi se omogućilo i olakšalo njihovo sporazumijevanje s okolinom, osmišljen je znakovni jezik. Hrvatski znakovni jezik je način komunikacije sačinjen od znakova koji se rade rukama i drugim neverbalnim pokazateljima. Posebnim položajem šake i prstiju te različitim položajem i smjerom pokreta ruke tvore se razni znakovi koji predstavljaju koncepte odnosno

riječi, a dodatne informacije pružaju držanje tijela i glave te izraz lica koji je jako bitan za određivanje intonacije znakovnog go-vora. Kombinira se i s čitanjem s usana. Znakovni jezik se najčešće koristi u obiteljima u kojima postoji jedan ili više gluhih članova i u udrugama gluhih osoba. Često se može vidjeti i na televiziji, primjerice u vijestima koje u kutu ekrana imaju snimku osobe koja sve prevodi na znakovni jezik.Iako mnogi misle da je znakovni jezik isti u svim zemljama i kul-turama, to nije tako. Kako svaka zemlja ima svoj govorni jezik, tako ima i znakovni jezik, pa tako postoje britanski znakovni jezik, njemački znakovni jezik, a i hrvatski znakovni jezik. Svaki od njih ima svoju vlastitu gramatiku i uči se kao bilo koji strani jezik.Više informacija o hrvatskom znakovnom jeziku možeš pronaći na web stranici Hrvatske udruge gluhoslijepih osoba Dodir (http://www.dodir.hr).

Ako želiš naučiti još izraza na znakovnom jeziku, baci pogled na Rječnik znakovnog jezika (http://www.ffdi.unizg.hr/znakovni-jezik2/rjecnik)

Ako želiš naučiti još izraza na znakovnom jeziku, baci pogled na Rječnik znak-ovnog jezika (http://www.ffdi.unizg.hr/znakovni-jezik2/rjecnik)

BUDUĆNOST

-opis: “ravni dlan” se nagne prema naprijed

ČITATI

opis: desna “šaka u” povuče se polako lijevoj-desno prema dolje nad lijevim “ravnim dlanom” uz pratnju očiju

DIJETE

opis: desna “prelomljena šaka” postavi se i pomakne dvaput lijevo-desno u visinu pojasa (kao da se dijete pomiluju po glavi)

HOKEJ

opis: stisnute šake kao da drže hokejašku palicu energično se zamahnu prema naprijed

HVALA

opis: vrhovima prstiju “ravnog dlana” dotakne se brada i pomakne se prema naprijed

KNJIGA

opis: sklopljeni “ravni dlanovi” se otvore u visini grudi      

MAMA

opis: “ravnim dlanom” dodirnu se lijeva i desna stana brade

LJUBAV

opis: lijevi dlan položi se preko desnoga na grudima a zatim se obje ruke po-maknu lijevo-desno

MUŠKO

opis: kažiprstom i palcem se “zasuče brk”

OPROSTITI

opis: desni “prelomljeni dlan” dva puta prelazi po zapešću lijevog “prelomljenog dlana”

PARIZ

opis: “šake U” se pomaknu koso prema gore i spoje se (Eiffelov toranj)

PROFESOR

opis: “skupljeni prsti” na grudima u luku se pomaknu prema dolje

UČITI

opis: stisnute šake se dvaput sudare

ŽENSKO

opis: “štipaljka” uhvati resicu uha

Katarina Galić i Marija Grgošić, 7.a

Mali rječnik znakovnog jezika

ZNAKOVNI JEZIK

6

I ove i protekle godine „kulturno smo se uzdizali“ na brojnim predstavama u dječjim kazalištima.

Strah u Ulici lipa

Učenici su se posebno razveselili glumcu koji igra ulogu starca Tugoljuba I., popular-nom Franji Džimiju Jurčecu, koji im je poznat iz humorističnih serija s malih ekrana. Mun-gos Nevada je uz njegovu pomoć shvatio da ne može nikoga tjerati da mu postane prijatelj, da se ne smije loše ponašati prema drugima i da mora preuzeti odgovornost za svoje postupke!

Ana i Mia

Predstava govori o dvije djevojke, najbolje prijateljice, o Ani i Miji. Ana je zbog teške obiteljske situacije popustila i predala se dvjema teškim bolestima – anoreksiji i bulimiji, koje naziva ANA i MIA, a njezina prijateljica joj pokušava pomoći...

Čudnovata istinaZlatko je stradao kad je neoprezno trčao za loptom preko ceste. Udario ga je auto i ostao je nepokretan. Treba paziti kad se prelazi cesta.Predstava je bila poučna i zanimljiva. Naučila nas je da trebamo ustrajati u svemu i boriti se do cilja. Uči nas da trebamo vjerovati u sebe i biti svoji!

Ovo bi mogla biti moja ulicaTo je prva predstava koja progovara o nasilju među mladima u Hrvatskoj, a inspirirana je ubojstvom zagrebačkog maturanta Luke

Ritza i svim ostalim slučajevima tragično preminulih mladića, ubijenih bez razloga.Dojmovi nekih učenika nakon predstave...

Zašto se sve to događa? Zašto se ljudi ponašaju kao životinje? Zašto nitko ništa ne poduzima? Kuda ovaj svijet ide? Je li u redu proći pored svega toga i sve to zanemariti? Gadi mi se u što se ovaj svijet pretvorio, budala uzima ulogu Boga i odlučuje o tuđoj sreći i nesreći. Svi znamo za globlno zatopljenje, smak svijeta i ostale gluposti, ali do toga nikada neće doći jer će se ljudi sami pobrinuti da jedni druge ubiju.. Do kada će sve ovo trajati?

Zašto je Luka morao umrijeti? O čemu su ti dečki razmišljali dok su ga tukli? Zašto nitko nije rekao što je vidio? Zašto? Zašto? Stotinu pitanja, a nema odgovora. Najpotresnije scene u predstavi bile su one s mladićevim roditeljima, oni znaju da im ništa više ne može vratiti njihovog sina. On je bio običan dječak koji je slušao drugačiju muziku, a oni dečki su na njemu iskalili svoj bijes i frustracije i ubili ga.

Zašto je ljudima zabavno tući slabijega? Kako to da nisu svjesni posljedica? Predstava govori o maloljetničkom nasilju. Uvodi nas u srž priče. Priča je vrlo emotivna i prikazuje kako izgleda život obitelji i prijatelja žrtve zlostavljanja. Shvaćamo da svako nasilje može ovesti do neizbrisivih posljedica. Teško je shvatiti tugu i žalost obitelji i prijatelja...

Zašto roditelji ne pričaju sa svojom djecom? Zašto uvijek ispaštaju oni najslabiji ili oni drugačiji? Predstava je bila jako potresna. Prikazuje stvarnu situaciju koja se događa svaki dan vani na ulici. Jako je žalosno što uvijek nastradaju oni drugačiji. Puštanje zvukova tučnjave me jako potreslo. Ne znam kako to netko može učiniti, a kamoli proći pokraj toga i ne pozvati pomoć... Ljepotica i zvijer

Učenici OŠ Ivana Granđe, okupljeni pod vodstvom prof. Lane Barešić izveli su mjuzikl „Ljepotica i zvijer“ i to na engleskom jeziku! Predstava je bila humanitarnog karaktera, za jednog oboljelog učenika i upravo zbog toga su svi osmaši naše škole odlučili humano djelovati i pomoći u prikupljanju pomoći.

Jalta, JaltaMjuzikl je bio toliko zanimljiv da su ga učenici i sutradan prepričavali.

Basne za najmlađeKazališna predstava za djecu prema basnama Ezopa i La Fontainea, Basne, u izvedbi Dječjeg kazališta Smješko iz Za-greba, održala se u dvorani Preporod, za sve učenike prvih razreda. Predstava u trajanju od 45 minuta, uvela je djecu u svijet basne kroz pjesmu i ples . Izvedene su basne Dvije koze, Janje i vuk, Majmun i ribar, Lav, lovac i miš, te Cvrčak i mrav.Djeca su uživala u anegdotama životinja i smijala se zgodama i nezgodama istih. Kako to i obično biva u basnama, završetak je bio poučan.

Prvašići u kazalištu lutaka – Ježeva kućicaPrvašići su posjetili Kazalište lutaka i pogledali predstavu Ježeva kućica. Svi su zadovoljni napustili kazalište prepuni lijepih dojmova. Dora Akmačić, 5.b, Katarina Galić i Lea Solarić, 7.a, Karla Franjić (bivši 8.b)

POSJETILI SMO...KAZALIŠNI KUTAK

7

„Šuma ova začarana je i krije čuda razna, čuda i čuda naopaka!“ rekao je to Malik Tintilinić kojeg je glumio Ivan Grgić, sada već srednjoškolac. Priglupog momka glumio je Ivan Katavić, čija je žena-guja bila Ana Marija Stančerić. Anamarija Petric utjelovila je ubogu staricu, ubogo djevojče nevinog lica glumila je Katarina Galić dok je moćni Stribor bio je Antonio Grgošević.

Predstavu smo pripremali i uvježbavali čak šest mjeseci. Često puta smo pomislili kako nam to oduzima previše vremena, često puta nismo bili raspoloženi i često puta smo pomislili da su zahtjevi naših profesorica preveliki, ali na kraju, kada smo vidjeli rezul-tat našeg truda, nije bilo sretnijih učenika od nas. Osjećaj koji nas je obuzeo na kraju prve izvedbe bio je nenadmašiv, a isto se pon-ovilo i drugi i treći put. Naime, napunili smo dvoranu KUD-a „Preporod“ u Dugom Selu čak tri puta, što znači da nas je pogledalo preko tisuću ljudi. Svima je poznata priča o ubogoj starici čiji sin dovodi kući guju snahu, koja ga je pot-

puno zaludila. Starici upomoć priskaču mali tintilinići, Domaći, koji je vode do mudrog Stribora. Starica razbija čaroliju začarane šume tako što odluči ostati u svojoj nesreći samo da ne izgubi sina. Mi smo ostali vjerni ovoj bajci, ali smo ju obradili na moderan način, tako da može poslužiti za obradu lektirnog djela „Šuma Striborova“.Kritike su bile sjajne, ljudi su bili oduševljeni našom glumom, pjesmom i plesom. Da, u našoj „Šumi Striborovoj“ ima i pjesme i plesa, a da bi sve to bilo moguće, sudjelovalo je čak 39 djece. Da, 39 djece. To nimalo nije bilo lako uskladiti. Profesorice su često „gubile živce“, ali sigurni smo da su i one bile presretne na kraju. Predstava je imala humanitarni karakter, skupljali smo novac za školski Fond za djecu

u potrebi. Skupili smo dosta novaca, čime je naše zadovoljstvo bilo još potpunije. Da ne bismo umanjivali ničiju ulogu, nabro-

jat ćemo sve naše vrle glumce, raspjevane seljake, plesačice, začarana drva, razigrane tintiliniće, vjeverice, kozu, jelena i strašne zmije. Svi su bili izvanredni. Luka Smolčić – jelenIvan Tandara – kozaSeljaci i plesači: Ivan Grgić, Antonio

Grgošević, Danijel Nikolić, Lea Solarić, Tea Popović, Lucija Novak, Ana Zovko, Marija Grgošić, Brigita Brlek, Matea Kralj, Nikolina Dedić, Antonela Bratić, Marina Stanušić, Nicol Lučić, Lidija Levis, Tajana Hrala, Kristina Dumančić, Marija Bestić, Ivona JeličićDrva: Josipa Jambrek, Sara Pavlović, Ivona Jeličić, Nicol LučićZmije: Karla Franjić, Katarina Galić, Lidija Levis, Lucija SmolčićVjeverice: Josip Tandara, Tajana Hrala, Ana Murat, Leon Valek, Kristina Mikić, Petra Grgić, Ena MarinićTintilinići: Lucija Mikić, Gabrijel Brlić, Lidija

Petrović, Ivan Tadić, Matej Mlinar, Mateo Topolko, Josip GrgićNa scenografiji zahvaljujemo našoj pro-fesorici Barbare Biđin, a za sve ostalo, dramatizaciju bajke, izbor glazbe, kostimo-grafiju i koreografiju pobrinule su se naše tri

profesorice, najviše zaslužne za ostvarenje ove bajke, Diana Ramušćak, Katarina Jularić i Antonia Javor. Oduševljenje, radost i uzbuđenje riječi su kojima se može opisati ovaj događaj.Posebnu zahvalu dugujemo našim spon-zorima koji su nas novčano potpomogli u pripremanju predstave: OŠ Josipa Zorića,

gđa Vesna Grgošić, g. Davor Perković, „Dobra ideja“ d.o.o., „Stas“ d.o.o., „Valipile“ d.o.o. i papirna konfekcija „Graforad“.

Posebna zahvala KUD-u „Preporod“ koji nam je u tri navrata ustupio prostore svoje dvorane.

Nastavljamo i dalje!3. prosinca nastupili smo u novootvore-nom zagrebačkom centru „Green Gold“, a predstavom smo uljepšale ovaj Božić mališanima iz našeg dugoselskog vrtića, izvevši predstavu samo za njih.

Predstava je zaista bila posebna, drugačija, i drago nam je da smo sudjelovale u tom prekrasnom projektu koji je još bolji jer je imao i humanitarnu notu! Hvala našim profesoricama i svima koji su nas podržali u ostvarenju ovog projekta. Marija Grgošić, Lea Solarić, Katarina Galić, Lucija Novak i Ana Zovko, 7.a

ŠUMA STRIBOROVAŠKOLSKI PROJEKT

8

Na izvannastavnoj aktivnosti eko-grupe učenici OŠ Josipa Zorića izrađuju parfeme, sapune, recikliraju papir...Kako izgleda izrada parfema? Pogledajmo na slikama.

Prokuhajmo latice...

... u 100ml vode

Učenice: Anita Mićić, Valentina Marić,Tea Kićinbaći, Katarina Opačak, 8.c

Još da profiltriramo i gotovo...

Isprobajmo naš parfem... Što to zanimljivo Tea kuha.....

Još da spremimo radni stol i gotovo..!

Anita Mićić, 8.c

ŠTO SE TU KEMIJA... JOŠKO U UČIONICI KEMIJE

ŠTO SMO NAUČILI

Katarina je zadovoljna rezutatima svoga rada...

9

Moja prijateljica Lorena i ja napravile smo plakat o Mjesecu. Saznale smo neke zanimljive informacije. Na primjer, Mjesec je Zemljin prirodni satelit i najbliže nebesko tijelo. To sam znala, ali da se stal-nim mijenjanjem položaja prema Suncu uočavaju četiri faze: mlađak, prva četvrt, pun mjesec i zadnja četvrt ili da zbog položaja Sunca, Mjeseca i Zemlje, dolazi do pomrčine, za to nisam znala.Saznali smo da je Mjesec nastao prije 4,5 milijarde godina, da se najniža područja na Mjesecu nazivaju mora i da je prvi crtež Mjeseca nacrtao Galileo Galilei 1609. godine. Saznali smo da je Neil Armstrong prvi stao na Mjesec, 21. srpnja 1969. u 02.56h. Tada je izgovorio svoju čuvenu rečenicu: “Ovo je mali korak za čovjeka, ali velik za čovječanstvo”.Najsretnije smo bile kad nas je profesorica odvela u Zvjezdarnicu da gledamo zvijezde i Mjesec uživo.Na Astronomiji smo virtualno šetali po Mjesecu,Zemlji i Marsu koristeći Google Earth. Bilo je to nezaboravno iskustvo. Lucija Mićić, 7.c

ŠTO RADIMO NA ASTRONOMIJI? ŠTO SMO NAUČILI

10

Početkom svibnja 2011. godine, mi, članovi filmske družine s voditeljicom profesoricom Darijom Sever, uputili smo se Dugim Selom s namjerom snimanja igranoga filma „Plavi zec“. Ideja filma proizašla je iz jesenske domaće zadaće zadane osmim razredima koja je bila vezana uz programsku temu iz medijske kulture Scenarij i knjiga snimanja: tre-balo je scenaristički osmisliti prvu scenu jednog kratkog igranog filma bez obzira na žanr. Među pedesetak uradaka nalazio se i ovaj učenika Luke Akmačića, 8.d:

SCENA 1. EKSTERIJER, ULICA, PRIJE PODNE Jednog proljetnoga jutra maleni dječak prolazi ulicom. Iznenada kod jednog grma ugleda plavog velikog zeca. Kako je Luka Akmačić bio polaznik filmske družine još od petog razreda, odmah je dobio zadatak da napiše cjeloviti scenarij (filmsku priču). Nakon nekoliko pokušaja i dotjerivanja, scenarij je bio gotov te je Luka

prionuo i na izradu knjige snimanja (tekst koji proizlazi iz scenarija, ali je razrađen na kadrove s točno određenim planovima, rakursima, pokretima kamere i dr., tj. tekstu-alni uradak po kojem se snima). Time je Luka određen i za redatelja filma. Određeno je da se za snimanje odabere jedan lijep sunčan dan i da lokacije budu na prepoznatljivim dugoselskim mjestima (nova crkva, stara crkva, vinogradi, škola, staro groblje…). Lokacije je zajedno s redateljem odabrala njegova pomoćnica Anamarija Jelečki. Odabir glumaca nije bio prob-lem. Tijekom godine nametnuli su se Ivan Grgić za ulogu malenoga dječaka, Antonio Grgošević za ulogu njegovoga prijatelja te Lovre Eranović za ulogu plavoga zeca. Masku je izradila profesorica likovne kulture Barbara Biđin. Ostalu filmsku ekipu na

snimanju činili su Marko Jurakić (snimatelj), Luka Ivaniček (pomoćnik snimatelja). Svi dosad navedeni učenici pohađali su 8.d razred. Njima smo se na snimanju kao skripterice pridružile i nas dvije, tadašnje šestašice, Maria Puđak i Željka Tolić (obje 6.d). Snimanje smo uspjeli obaviti tijekom jednoga dana, a zatim je slijedila postprodukcija: montaža slike i zvuka, izrada

špica, izrada dvd-a. U montaži su radili Luka Akmačić i Antonio Grgošević koji su u dogovoru s profesoricom Sever odabrali i završni zvuk koji se javlja u filmu, a čiji je autor Bernard Hermann, autor glazbe u film-ovima Alfreda Hitchcocka. Kao glazbeni su-radnik tada je na produkciji filma sudjelovao i Ivan Relić, nekadašnji učenik naše škole. Tako je nastao kratki igrani film Plavi zec (4' 15''). Naš film je profesorica Sever prijavila na 49. reviju hrvatskog filmskog i videostvaralaštva djece koja se održavala u Varaždinu od 29.9. do 2.10. 2011. Na Reviju je prijavljeno 175 filmova raznih vrsta: animirani, dokumentarni, igrani te otvorena

forma (eksperimentalni, spot, reklama i sl.). Stručno povjerenstvo odabralo je za prika-zivanje 88 filmova, a među njima se našao i Plavi zec. Kako nije moguće da na Re-viji budu učenici koji više nisu polaznici osnovne škole, našu filmsku ekipu pred-stavljale smo mi, skripterice Maria Puđak i Željka Tolić (sada 7.d) te naša profesorica, voditeljica filmske družine, Darija Sever. Bili smo smješteni u varaždinskom hotelu Turist koji se nalazi pet minuta od varaždinskoga HNK u kojem su održane projekcije. Osim 8 projekcija na kojima su prikazani radovi djece iz školskih filmskih

družina i videoklubova, mogli smo uživati i u vođenoj šetnji Varaždinom, posjetu Starom gradu i Muzeju kukaca, kazališnoj predstavi „Dječak Ivek i pas Cvilek“ te posjetu zvjez-darnici pri II. osnovnoj školi u Varaždinu. Ali, najviše smo očekivale nagrade. Svi voditelji i djeca s kojima je razgovarala profesorica ili mi, hvalili su naš film, neki su otvoreno govorili da ćemo sigurno dobiti neku nagradu, jedino je naša profesorica govorila da se to nikada ne zna, da je film dobar, ali da ima i drugih dobrih filmova... Mi mislimo da se ipak i ona potajno nadala, ali nije htjela da mi poslije budemo razočarane ako ništa ne dobijemo. Na Reviji su o nagradama odlučivala dva povjerenstva: Ocjenjivački sud odraslih: Maja Flego (predsjednica), animator Simon Bogojević Narath, prof. Krešimir Mikić, redatelj Neven Hitrec i montažer Slaven Zečević, koje je odlučivalo o glavnim nagradama te Ocjenjivački sud djece koji su činili učenici varaždinske II.osnovne škole. Iako je i sam dolazak na Reviju uspjeh, ipak smo se nadali i nekoj od glavnih nagrada.

Pobjednike stručnog povjerenstva pročitala je predsjednica povjerenstva Maja Flego. Počela je od Prve nagrade: „ Prvu nagradu u kategoriji igranoga filma stručno povjeren-stvo dodjeljuje filmu …Plavi zec!!!“ Juhuuu! Napokon veselje! Profesorica je bila na rubu suza, a mi od uzbuđenja nismo čule ni što je nagrada ni tko su ostali dobitnici. Kasnije nam je profesorica objasnila da je nagrada sudjelovanje u filmskim radionicama na Ljetnoj filmskoj školi za jednog od člana

filmske ekipe. Ona je obećala da će se u suradnji s ravnateljicom pobrinuti da ne ide samo jedna od nas, nego da se osigura sudjelovanje za obje.Ali, to nije sve. Moramo se i ove godine potruditi i zajedno s drugim članovima filmske družine napraviti dobre filmove da bismo najesen otišle na 50. reviju u Zadar! Maria Puđak i Željka Tolić, 7.d

PLAVI ZECFILMSKA GRUPA

11

Tinejdžerima se žuri odrasti jer smatraju da će tako moći raditi što žele, i da neće morati pitati roditelje za dopuštenje. U nji-hovim mislima, biti odrastao obično znači ići van kad poželiš i ostajati vani dokle god želiš, odlučivati što ćeš i kada jesti, kad ćeš ići spavati, a kad ustajati, i kako ćeš provoditi svoje vrijeme bez uplitanja starijih, odnosno roditelja.

Djeca se u dobi od 12 do 15 godina ne osjećaju dobro u svojoj koži. Stalno vide svoje mane i nedostatke. Ljute ih nerazumijevanje roditelja i njihova površnost. Često znaju odbrusiti roditeljima i odjuriti u svoju sobu, u svoj mir, i reći: „Jedva čekam da odrastem!“ To je najveća pogreška u dječjim glavama. U tom trenutku oni upoće ne shvaćaju da to vrijeme „odraslih“ nije nimalo bolje od vremena „djetinjstva“. Ponekad i ja sama znam reći da želim što prije odrasti jer me razljuti obitelj, prijatelji, škola ili neka druga stvar. U tom trenutku mislim da je to najbolje, jer u svijetu odraslih, sve je lakše. No, nije baš sve tako kako se čini. Odrasli moraju donositi vrlo teške odluke u životu, brinuti se za svoju obitelj, biti sigurni da će njihovo dijete imati ugodan život. Boje se da će napraviti nešto krivo što bi mu moglo naškoditi. Boje se da će pogriješiti na poslu. Svijet odraslih podrazumijeva velike napore, uspone i padove, zbog kojih odrasli vrlo lako mogu biti pod stresom i pasti u depresiju. Kada netko djetetu govori da nije lako biti odrastao, dijete jednostavno

može reći: „Pa nije lako biti ni dijete!“ Istina je da svakom djetetu nije njegovo djetinjstvo najbolje na svijetu. Ono zna biti jako teško, ovisno u kakvoj obitelji dijete raste. U pubertetu, dijete svakim danom želi biti sve sličnije odraslima. Kada napokon dođe vrijeme da to dijete stvarno odraste, pitanje je hoće li to dijete tada zaista biti sretno. Morat će raditi sve ono što odrasla osoba mora raditi. Brinuti se za svoj život, za svoju obitelj. Tada će razumjeti zašto svi odrasli često govore: „Eh, da mi se vratiti u djetinjstvo i mladost, tada nisam imao ni brige, ni pameti!“ Tada će i on svome djetetu govoriti iste stvari kao i njegovi roditelji njemu, a tada ga njegova djeca neće slušati. I tako to nerazumijevanje između dobronamjernih savjeta roditelja i neprihvaćanja tih savjeta od strane djece ide u krug. To je normalno. Djeca će imati puno vre-mena da odrastu. Neka se sada zabavljaju dok su djeca. Djetinjstvo će proći prebrzo, a to ćemo tek prekasno shvatiti. Ja se ne žurim odrasti. Znam da će vrijeme „odraslih“ itekako brzo doći i zato želim uživati u svojoj dječjoj bezbrižnosti, koliko još mogu.

Često čujem rečenicu: „Zašto odrasli smiju ovo, a ja ne smijem? Jedva čekam da odrastem!“ Sva djeca žele prebrzo odrasti ni ne sluteći kakve odgovornosti i promjene donosi svijet odraslih. Razdoblje djetinjstva je najljepše razdoblje života, bez briga i prob-lema. Moramo se brinuti samo za jednu stvar – školu. Postoji puno razloga zbog kojih bismo željeli što prije odrasti. Ne smijemo se time opterećivati jer će djetinjstvo brzo proći i tek tada ćemo shvatiti što su pravi problemi. Poželjet ćemo ponovno imati školske probleme i brige. Marija Grgošić, 7.a I Dorja Valek, 7.c

ZAŠTO SVI ŽELIMO ODRASTI PREBRZO?

BUDIMO DJECA – ZAŠTO ŽELIMO ODRASTI PREBRZO?

ODRASTANJE

12

OVISNOST O RAČUNALU U OSNOVNOJ ŠKOLI

-Ti ne pušiš? -Ne. -Pihh, koji mlakonja! Tako misle osnovnoškolci. Ako ne pušiš, nisi “in”. Ako ne piješ alkohol, nisi “in”. Što je to tako “in” u pušenju, alkoholu? Zašto si “faca” ako pušiš, a mlakonja ako nisi nikad ni probao? Zar ne bi trebalo biti obrnuto? Zašto je “in” trovati se od 12 godina? Najčešće se počinje pušiti i piti u višim razredima, pubertetu, kada se počinje javljati želja za nečim novim. Tada se društvo mijenja i počinje se sastajati da bi se pušilo, pilo i isprobavalo nove stvari. Žalosno je što djeca ne razu-

miju da u tome nema ničeg zanimljivog, da im to samo nanosi štetu. Još je žalosnije što tim bezazlenim pušenjem i opijanjem u društvu nastaju ovisnosti. Tada je teško reći ne alkoholu i cigaretama, a društvo ti to još više nameće. Zato, ako još niste ovisni, odustanite od tih „novih, zanimljivijih stvari“. Jer, zašto uništavati mlado tijelo, pluća, već od osnovne ?

OVISNOSTI U OSNOVNOJ ŠKOLI

Ne pratite nastavu jer ne možete prestati misliti na igrice, face-book..? Onda ste vjerojatno ovisnik o internetu i računalu!Ovisnici o internetu obično zanemaruju uobičajene navike života s ciljem povećanja vremena koje provode na internetu. Često zane-maruju zadovoljavanje osnovnih životnih potreba, kao što su hrana i spavanje. Takvo ponašanje je vrlo rizično i može uzrokovati brojne probleme, zdravstvene, emocionalne i socijalne. Takvi učenici često ostaju budni gotovo cijelu noć, nerijetko piju velike količine nez-dravih energetskih pića, kako bi mogli držati oči otvorene, ne jedu, a kao posljedica toga događa se da često sutradan ne dođu u školu ili u školi spavaju. Zdravstveni problemi uslijed takvog ponašanja dođu sami po sebi. Osim što učenici gube na težini, muči ih nesanica i moguće je da ih „napadnu“ razne bolesti jer im je imunitet osla-bljen. Na taj način dijete može izgubiti puno prijatelja jer za njih više nema vremena, a u školi popušta i postiže loš uspjeh. Roditelji su u takvim situacijama često nemoćni i primorani su potražiti stručnu pomoć. Takvo ponašanje možda započne iz puke zabave, a možda je i potaknuto nekim problematičnim situacijama u životu djeteta pa ono zbog toga bježi u taj nestvarni svijet igara. U svakom slučaju, takvom djetetu trebaju pomoći stručne osobe. Na kraju krajeva, takva ovisnost je i kao svaka druga ovisnost i kao

takvoj joj i treba pristupiti. Katarina Galić, 7.a

zdrava i cirozna jetra

pušačka i nepušačka pluća

OVISNOSTI

13

Koliko ste se puta zatekli kako „buljite“ u TV-ekran iako na pro-gramu nema baš ništa što bi vas zanimalo? Slobodno vrijeme moglo bi se provesti puno bolje i kvalitetnije. Evo nekoliko zanimljivih prijedloga:rolajte se s najboljom prijateljicom,vozite bicikl,igrajte badminton s mnoštvom prijatelja na otvorenom,slikajte, čitajte, fotografirajte,izvedite psa u šetnju…

Mogućnosti je zaista pregršt. Vrijeme koje utrošimo svakodnev-no na gledanje televizije mogli bismo provesti mnogo kvalitet-nije i zabavnije. Prečesto gledanje televizije može nas učiniti depresivnima, agresivnima, a tako i štetimo očima i pogodu-jemo debljanju.I zato izađite van, zabavite se s frendovima i zaboravite na ekrane, bar na neko vrijeme.

Lea Solarić, 7. a

Ena (11) – tri sata na danLucija (11) – pet sati na danVanja (12) – pet sati dnevno, TV tri sataKlara (12) – Ponekad kad se vratim iz škole budem sat vremena na računalu.Marija (9) – Na računalu deset minuta, a na TV-u jedan sat.David (11) – Uvijek kada imam slobodnog vremena.Matej (11) – Oko jedan sat dnevno.Mia (11) – Na računalu i pred TV-om sam oko sat vremena.Marija (11) – Svaki dan kad god stignem.

Koliko dnevno gledaš TV, „buljiš“ u računalo ili igraš igrice?

Ena (11) – Mogu zamisliti život bez računala, jer ga nemam.

Lucija (11) – Mogu, ljudi su prije tako živjeli, mogu i ja.Vanja (12) – Ne mogu, jer bi život bio dosadan bez njega.

Klara (12) – Mogu, jer na računalu nisam često.Petra (10) – Mogu zamisliti život bez računala jer se više

volim igrati s prijateljima na zraku.David (11) – Ne, zato što sam ovisnik o računalu.

Matej (11) – Mogu, jer mi nije teško biti bez računala.Mia (11) – Mogu zamisliti život bez računala jer nam šteti

zdravlju.Marija (11) – Naravno, da ga barem nema, bili bismo u

prirodi s prijateljima i bavili bismo se drugačijim i zanim-ljivijim stvarima.

Možeš li zamisliti život bez računala?

KOLIKO „BULJIMO“ U EKRAN?Koliko dnevno „buljiumo“ u ekran?

U današnje vrijeme teško je zamisliti život bez TV-a, kompjutera i mobitela. Mladi provode mnogo vremena pred ekranima.Koliko ja vremena provodim pred ekranom ovisi o mnogo stvari. Uvi-jek prvo volim odraditi svoje obaveze, a to su učenje, pisanje zadaća i Glazbena škola. Kad imam vremena, volim pogledati dobar film ili se dopisivati s prijateljima preko Facebooka. Mislim da je Facebook dobra stvar jer mogu razgovarati s prijateljima koji su mi daleko. Isto tako mislim da je i mobitel koristan jer se možemo čuti s prijateljima, rodbinom i poslovnim partnerima. Danas se skoro svi razgovori obavljaju preko mobitela. Roditelji su naviknuti uvijek znati gdje su im djeca, što je s mobitelom puno lakše. Kada mi se nešto promijeni u školskom rasporedu, roditelje mogu nazvati da dođu po mene i slično. Filmovi na TV-u su sve moderniji zahvaljujući raznim novim teh-nikama snimanja. Tu su i 3D filmovi, zbog kojih se možemo osjećati kao da smo i mi u filmu.Svijet se sve više kompjuterizira. Zbog toga, nažalost, djeca zane-maruju knjige, sport i društvene aktivnosti. Unatoč tim nedostacima mislim da je kompjuterizacija dobra i omogućuje da svijet bude bolje povezan.

Jacquelin Maria Žlabravec, 5.e

Život ti se svodi na odlaske u školu, a kad se vratiš kući jedva čekaš surfanje internetom i gledanje sapunica? Facebook i slanje sms-ova glavni su ti načini komuniciranja s prijateljima? Poludiš kad ti roditelji zabrane igranje igrica na “kompu”? Prođe ti dan, a zraka si se naudisao samo na putu do škole i natrag? E, draga djeco, ako ste na ova pitanja odgovorili iskreno, i to uglavnom potvrdno, onda vam moramo reći da previše buljite u ekrane i da biste lako mogli postati ovisnici. Istraživanje koje smo jesenas, u okviru projekta „10 dana bez ekrana“, proveli među učenicima 5. i 6. razreda, nije pokazalo poraznu sliku o navikama učenika, već se ispostavilo da su roditelji ti koji pred ekra-nima provedu više vremena nego njihova djeca. Naime, iz rezultata koje nam je ustupila naša knjižničarka i koordinatorica projekta “10 dana bez ekrana“, Lada Grdan, tek 7,5 %učenika pred televizorom provede više od 5 sati dnevno, dok njih 31,1% smatra da toliko i više vremena pred televizorom provedu njihovi roditelji. Na televizijskom programu najčešće se gledaju serije (26,9%), a nešto manje od 40% posto učenika ima televizor u svojoj sobi.

Čak 87,7% učenika posjeduje mobitel, ali većina, njih više od 60%, koristi ga manje od pola sata dnevno. Tek 0,4% ispitanika pošalje dnevno preko 40 SMS poruka. Iz ovih brojki možemo zaključiti da naši učenici vrlo racionalno koriste mobitel i da su daleko od ovis-nosti. Što se tiče računala i interneta te igranja računalnih igrica, situacija također nije loša. Neovisno o tome što gotovo polovica učenika pos-jeduje računalo u svojoj sobi, čak 34,4% ispitanika pred računalom provede manje od sat vremena, a više od 40% provede do dva sata dnevno. Učenici računalo najčešće koriste za surfanje, dopisivanje, odnosno chat, te igranje igrica. Tek 15% učenika svakodnevno koristi računalo za školu. Stranice koje se najčešće posjećuju su očekivano Google, Facebook i Youtube.Više od polovice učenika ne smatra se ovisnikom i čini nam se da, s obzirom na današnje vrijeme, možemo biti vrlo zadovoljni rezulta-tima istraživanja! Lucija Novak i Lea Solarić, 7.a

“BULJIŠ” U EKRAN VIŠE OD 5 SATI DNEVNO?! – MOŽDA SI OVISAN!

OVISNOSTI

A N K E TA A N K E TA

14

Joško, zašto se ti ne zoveš Antuntun?JOŠKO: Zato jer me mama nazvala Joško. Ja sam dobri duh OŠ Josipa Zorića, a „Joško“ je zapravo „Josip“ od milja… Da se naša škola zove, na primjer, OŠ Antuna Gustava Matoša, možda bih se onda zvao Antuntun – ali meni je draže ovako, jer je ime Antun-tun već zauzeto.

JOŠKO: Hm, čini mi se da ti baš i nisu pri-jatelji ako ti se na taj način rugaju… Najbolje je da ih probaš ignorirati pa će im prestati biti zanimljivo

Dragi Joško,Osjećam da sam drugačija. Dosadno mi je u društvu s vršnjacima i nije mi zanimljivo ono što njima jest. Volim drugačije stvari i ne volim biti u društvu. Ja se osjećam super, ali smeta mi što drugi zbog toga misle da sam čudakinja. Kako da im objasnim da nisam čudakinja jer sam drugačija??XX

JOŠKO: Biti drugačiji nije nimalo loše i normalna je stvar (dokle god ne škodi tebi i tvom zdravlju), i super je što si ti toga svjesna Nemoj se previše opterećivati mišljenjem drugih – ali oprezno! Čovjek nije otok, svima su nam potrebni drugi ljudi kojima se nekad moramo i malo prilagoditi, jednostavno da bi nam bilo lakše.

Dragi Joško!Imam jedan ozbiljan problem. Moji tata i mama se non-stop svađaju. Imam brata koji je dosta mlađi od mene. Volim ga, ali je razmažen. Ako mu ne dam neku stvar, počne plakati i urlati. Nakon toga dođe moj tata i počne se derati i udarati me. Imam

modrice. Žao mi je zbog toga. Ovog bih puta željela da tata ne bude uz nas, željela bih da se rastanu, kako bi mama, brat i ja bili sretni. Bojim se za mamu! Što da napravim?Sad me XXJOŠKO: Nažalost, ponekad ljudi ne mogu dobro funkcionirati zajedno, bez obzira na to vole li se još ili ne. To, međutim, ne znači da tvoji roditelji ne vole tebe i brata, iako se tebi možda ponekad čini da nije tako. Nara-vno, nije u redu udarati i nema opravdanja za fizičko nasilje, i razumljivo je da se brineš za mamu. Ponašanje tvog brata, koji je još mali, je najvjerojatnije reakcija na svađe vaših roditelja. Jesi li pokušala razgovarati s nekim odraslim? Razrednik/ca i stručna služba, ili školska liječnica, ti mogu pomoći da se bolje nosiš s cijelom situacijom, pa im se slobodno obrati I drži se

Joško,Zašto najbolji prijatelji pričaju iza leđa?JOŠKO: Prvo, kako znaš da ti prijatelji pričaju iza leđa? Jesi li to čuo/čula vlastitim ušima ili ti je netko rekao? Ako ti je netko rekao, kako znaš da govori istinu?No, uvijek imaj na umu – onaj tko ti je zbilja prijatelj (a posebno najbolji) neće ti pričati iza leđa. Ako sumnjaš da to ipak čini, a još uvijek ti je stalo do tog prijatelja, razgovaraj iskreno s njim. Ako ste zbilja prijatelji, razgovor će samo pomoći – a ako ne pomogne i ako ti prijatelj nastavi pričati iza leđa, onda takvog prijatelja niti ne želiš, zar ne?

Moji roditelji se previše brinu za mene, ne mogu ništa od njih… Kako da riješim taj problem???JOŠKO: Njihova briga znak je da te vole, i vjerojatno nisu svjesni da se osjećaš kao da te previše kontroliraju. Zato otvoreno razgo-varaj s njima i reci im što te muči – naravno, pristojno i staloženo, kako razgovor ne bi

prerastao u svađu

Dragi Joško!Smeta mi što me ne prihvaćaju u razredu, društvu. Želim se družiti s ostalima a oni me ignoriraju…Joško, pomozi!JOŠKO: Sigurno postoji nešto u čemu si dobar/dobra, pa im pokušaj to pokazati. Drugi mogu prepoznati tvoje vrline tek kada ih pokažeš, a kad to učiniš, sigurno će se naći netko tko će vidjeti da si zanimljiva osoba s kojom se vrijedi družiti. Naravno, prijatelje možeš steći i van škole, u ulici ili na nekoj izvanškolskoj aktivnosti.

Dragi Joško,Kako odabrati pravu knjigu za čitanje po koricama? Kako nositi šminku a da se previše ne primijeti?Unaprijed hvala JOŠKO: 1. Pročitaj kratki sadržaj na poleđini knjige pa vidi zvuči li ti zanimljivo Ili jed-nostavno pitaj knjižničara/knjižničarku za preporuku 2. Kućni red naše škole zabranju-je da učenice u školu dolaze našminkane… ali ako pitaš za šminkanje van škole, preporučujem ti svijetle nijanse zemljanih, toplih boja, što manje maskare, umjesto ruža decentno sjajilo… ili jednostavno prolistaj neki časopis koji se bavi takvim temama

Kako izbjeći svađe?JOŠKO: Tako da se ne daš izbaciti iz takta, da ostaneš smiren/a, da ne povisuješ ton i svoje mišljenje iznosiš jasno i pristojno, a ne napadački… I naravno, tako da se trudiš da do svađa niti ne dođe, što znači da budeš pristojan/na prema roditeljima i učiteljima, dobar/dobra prema prijateljima, i općenito da se nastojiš dobro ponašati. Tako tvoje ponašanje neće izazivati svađu. Ako se netko drugi počne svađati s tobom, reagiraj mirno i nastoj smiriti tu osobu kako biste umjesto svađe mogli porazgovarati o eventualnom problemu i tako ga riješiti

Dragi Joško,Zašto dečki nas cure stalno zadirkuju kao mene – stalno mi se rugaju, ne razumijem zašto??XX osoba kojoj su se rugaliJOŠKO: Dečki često zadirkuju cure kad im se sviđaju – znaš, dečki često ne znaju kako bi drukčije prišli curi, pa smišljaju kojekakva imena, zadirkuju, a ponekad se baš i rugaju, kako bi od cure dobili neku reakciju. Najbolji lijek za to je – ignoriraj ih. Kad vide da te ne „diraju“ njihove fore, odustat će

Imam jedan problem. Prijateljica mi je jedna najveća glupača na svijetu! Postala je bahata i glupa! Mene pita samo kad treba pomoć! Kaj da joj odgovorim?JOŠKO: Hm, čim kažeš za nju da je „najveća glupača na svijetu“, očito niste baš jako dobre prijateljice… Pitaj ti nju nekad za pomoć, pa ako ti bude odbijala pomoći,

JOŠKO ODGOVARA

Što napraviti? Svi me prijatelji zezaju, govore mi da sam gay!

15

ŠTO NAS MUČI U PUBERTETU?

-Debela sam. –Ovi prištići mi prekriju cijelo lice. –Ružna sam i nitko me neće. –Jadna sam i nemam dečka. –Trebam na dijetu. Pod hitno!

Ovo su najčešće rečenice u pu-bertetu. Većina problema su težina, miteseri, manjak samopouzdanja. Dečki nemaju toliko problema poput cura i većinom se ne zamaraju time. Mnoge cure si umišljaju da su debele i ružne. Također, ako ne nađu dečka brzo misle da ih nijedan neće i nemaju šanse. Kod cura se javlja ljubomora i najbitnija stvar je biti popularna u školi. Cure bi se trebale manje zamarati tim problemima. Dečki se također bore da budu popularni i frajeri u očima cura. Brinu se o izgledu, no ne zamaraju ih stvari poput težine u odnosu koliko to utječe na cure. Cure, vrijeme je da se sredite! Miteseri nisu najbitnije stvari na svijetu! To je razdoblje koje će proći. Također, sve ste na svoj način lijepe i nemate razloga za brigu. Katarina Galić, 7.a

nemoj ni ti pomagati njoj. Prijateljstva se zasnivaju na ravnopravnosti i uzajamnom pomaganju, a nazivati prijatelja nazivima poput „glupača“ naprosto nije u redu. Čini mi se da obje trebate poraditi na svom prijateljstvu ako želite da opstane.

Dragi Joško,Neki učenici s kojima se želim družiti uvijek me odbacuju. Neki su kao neke face da se ne druže sa mnom, a neki misle da sam dosadna. I dvoumim se između dva dečka koji misle da sam dosadna. Što ću?JOŠKO: Prvo, ako te ti dečki smatraju dosad-nom, onda imaš samo jedan izbor – naći trećeg koji će te cijeniti i koji te neće sma-trati dosadnom. A ti koji te odbacuju očito nisu vrijedni tvog društva. Puno je učenika u školi i van nje, siguran sam da možeš naći nekoga tko će vidjeti da si zanimljiva

Zašto neka djeca ne vjeruju u Boga i ne idu u crkvu, a svejedno idu na vjeronauk, krstili su se i pričestili?????JOŠKO: Nekad ljudi – i odrasli i djeca – ne usklađuju svoje postupke s riječima iz različitih razloga. Ali nitko od nas ne može čitati misli ili zaviriti nekome u srce i tako „izmjeriti“ koliko i u što vjeruje, te koliko je ono što misli u skladu s onim što radi. Što se vjere tiče, ona je stvar osobnog izbora kako za vjernike (kojima predstavlja Božji dar koji su slobodni prihvatiti ili ne), tako i za ateiste. Čovjek uvijek ima slobodu izbora. Što se pak tiče vjeronauka, on je izborni predmet koji može pohađati svatko tko želi, ne mora nužno za to biti vjernik – na vjeronauku se, ipak, uči o različitim religijama, uvažavanju različitosti, razvijanju tolerancije i sličnim temama koje nisu vezane samo za vjeru.

Joško, ja uvijek grizem nokte, ne prođe dan da ih ne grizem! Mama mi je kupovala ljute lakove, svašta samo da ne grizem. Ali ja ih opet grizem JOŠKO: Sviđa li ti se kako izgledaju tako izgriženi? Pretpostavljam da ne. Ne znam jesi li dečko ili cura (tako je to kad se većina vas ne potpisuje ;)), ali jedno znam zasig-urno – nijednom dečku ili curi koji ti se možda sviđaju, tvoji izgriženi nokti neće biti lijepi. Da ne spominjem da se izgriženi nokti mogu i inficirati, a kad ti bakterije krenu u napad na osjetljivu kožu ispod nokta… Radije samog/samu sebe poštedi mogućih komplikacija i odlaska kod doktora, i počni uzgajati nokte koji će se sviđati ne samo suprotnom spolu, nego i tebi

Dragi Joško,Zašto su neki ljudi tako čudni? Npr. dečki. Kad ti se sviđaju, oni okreću leđa i prave se da ne postojiš… a kad ih zaboraviš, oni se baš tad sjete i počnu trčati za tobom…Jedna zbunjenaJOŠKO: Zato jer smo svi skloni da nam je zanimljivije ono što nam je nedostupno ;)

Dečki se prave frajeri, a cure nedostupne dame. To je zapravo jedna igra, vi je nazivate upucavanje. Kad tako pogledaš, teško je pogoditi trenutak u kojem će i dečko i cura istovremeno pokazati da se jedno drugom sviđaju.

Tko je Joško? Joško je dobri duh naše škole, netko kome se sva djeca uvijek mogu ob-ratiti sa svojim problemima, bilo da ih muči ljubav, škola, roditelji ili bilo koji drugi prob-lem. Naš Joško je šaljiv, ali ozbiljan, strog, ali zabavan. Donosimo vam nekoliko Joškovih rješenja za dječje probleme! Lea Solarić, 7.a

1.Što je škola?Toni, 1.b: Za druženje i tako da svi učimo pisati. Da se pripremimo da nosimo pernicu.Ivo, 1.b: Da učim slova, da čitam, da bojam na likovnom.Teo, 1.d: Tamo se uče slova i brojevi.Leon, 1.c: Učenje onoga što ne znaš.Jan, 1.c: Učenje.

2. Što je facebook?Toni, 1.b: To je mjesto gdje imaju igrice koje se mogu igrati.Lidija, 1.b: Za dopisivanje, igranje.Leon, 1.c: Dopisivanje s drugom djecom ili odraslim ljudima.Jan, 1.c: Kad imamo farmu.Teo, 1.d: To je kompjuter.

3.Kako znaš da ti je netko prijatelj?Toni, 1.b: Ja nemam prijatelja, ali neki su mi prijatelji.Josip, 1.b: Jer se lijepo igramo i ona dolazi kod mene i igramo se.Maja, 1.c: Prijatelj znači za igru.Jan, 1.c: Kada te netko ne uvaljuje u nevolje.Mare, 1.d: Zato jer je prijateljski raspoložen.Antonela, 1.d: Prijatelj može biti u vrtiću i školi.

4.Kakav mora biti dobar prijatelj?Ivo, 1.b: Da se stalno igramo, imam dva prijatelja u razredu.Josip, 1.b: Zato što se lijepo igramo.Jan, 1.c: Moramo pomagati jedni drugima.Matija, 1.c: Ne smije se tući.Petra, 1.c: Jedni drugima pomažu.

5.Što je to ljubav?Ivo, 1.b: Kad se ljubimo.Tea, 1.b: Kad te netko voli, mazi i pazi.Leon, 1.c: Kada netko nekoga voli i kada si nešto obećaju.Mateo, 1.d: Kada se cura i dečko poljube.

6.Što radi učiteljica?Lana, 1.c: Ona nas uči slova.Petra, 1.c: Uči nas one stvari koje ne znamo.Matija, 1.c: Da nas uči matematiku.Mare, 1.d: Učiteljica je prijateljica.

7.Što je to “fast food”?Mare, 1.d: To je nezdravo.

8.Kakav mora biti dobar roditelj?Toni, 1.b: Mora biti normalno biće. Moraju se jako brinuti i paziti djecu.Patricija, 1.d: Da nas voze u školu.Leo, 1.d: Da nam pomaže u učenju.Mare, 1.d: Da se brinu o djeci.

9.Tko je veterinar?Anton, 1.b: Doktor za životinje.Nikolina, 1.b: Moja mačka grize noge pa mora k njemu. Lucija Novak, Katarina Galić, Marija Grgošić, 7.a

PRVAŠIĆI – PITAJ ME, PITAJ...

ĐACI PRVACI

16

DNEVNIK JEDNE SEDMAŠICE Trrrn,trrrrn! Alarm! Aaah, tko će se sada rastati od divnog krevetića i otići u dosadnu školu…Ponedjeljak je. No, što se mora, mora se. Kada bi dan barem bio ljepši, možda bih se i bolje osjećala. Ali ni to nije moguće, dosadna kiša neprestano kapa kroz još dosadniju maglu. Otvaram ormar, o, Bože, što ću obući? Hlače koje mi najbolje stoje? U pranju. Najdraža majica? U pranju. Molim Boga da se stvori netko i donese mi nešto što bih mogla odjenuti. Vrijeme prolazi, ja sam još uvijek u pidžami. Pomoć! Netko? Već je pola 8. Oblačim najobičnije tajice i tuniku. Kapa na glavu, torba na leđa. Idem na stanicu, bus valjda još nije otišao. Izlazim na cestu i čujem zvuk busa. Ne, ne, ne, nisam valjda zakas-nila. U redu, trčim na stanicu, ogledavam oko sebe, no nigdje nikoga, samo zvuk busa u daljini. Oh, odlično. Sada moram naći prijevoz do škole. Mama me ne može odvesti jer nema tko paziti mlađeg brata. Ma krasno! Mama zove susjeda i on kaže da sad ide na posao i da me može povesti. Ajde, dobro, barem imam prijevoz. Trčim do susjeda i on me vozi u školu. U svom smiješnom kombiju, koja “bruka”! Kas-nim na sat i profesor je živčan. Danas je povijest dosadnija nego ikad! Zašto učiti povijest, kada se to sve to već dogodilo, nema smisla. Idem na mobilni Facebook,

ubijam dosadu! Inbox 1? Hmm, tko bi to mogao biti? Daniel Babić? Zar bih ga ja trebala poznavati? Neobično, imam ga za prijatelja. Idem pogledati slike, kad ono, dečko je zgodan! Poruka glasi: “Hejj, mi se znamo?” Super, imam jednog dečka s kojim se dopisujem, i još je zgodan. Dopisujemo se cijeli dan, sve dok profe-sor iz matematike nije shvatio da imam mobitel. Odlično! Uzeo mi ga je i nije vratio do kraja dana. Ja ludim! Na kraju dana ipak dobivam mobitel nazad. Brzo utipkavam

CRTICE IZ ŽIVOTA OSNOVNOŠKOLACAPOSTALA SAM PETAŠICAPeti razred – šok ili..?Počela je nastava. U početku me bilo malo strah. Dočekalo me novo društvo u razredu, novi predmeti, novi profesori i više obveza.Prije početka nastave pitala sam se kako će biti u novom okruženju. Bila sam naviknuta na svoje staro društvo i na učiteljicu Ivanu. Već prvog dana shvatila sam da biti petašica i nije tako strašno. U razredu je ostao dio starih prijatelja, a ostale viđam pod odmorima. Moram puno više učiti i pisati više zadaća, ali nije mi teško. Kad sve skupa zbrojim, biti petašica i nije tako strašno kako sam si ja zamišljala. Jacquelin Maria Žlabravec, 5.e

POSTALA SAM PETAŠICAPeti sam razred. Novi predmeti i novi profe-sori. Sve je tako drugačije, tako novo. Svaki sat druga učionica, drugi profesor. Svi su profesori dobri i dragi, ali su i strogi. To mi ne smeta. Brdo zadaće koje dobivamo svaki dan, riješim kad dođem iz škole, ali uvijek mi ostane i vremena za igru. Svakog je dana sve zanimljivije. Nadam se odličnom uspjehu, dat ću sve od sebe. Josipa Čović, 5.c

SVIJET OČIMA PETAŠICEIskrena, nepovodljiva, društvena, povremeno zbunjena, samouvjerena, uporna, katkad tvr-doglava, snalažljiva i pomalo štreberica – to su osobine koje me najbolje opisuju. Ja sam Veronika i idem u 5.c razred – najluđi razred ove generacije. U četvrtom sam razredu počela raspoznavati sve razrede, od akavaca do ekavaca, svaki razred je imao svoju osobnost. U bivšem a razredu svi su uglavnom bili „ok“, moj bivši b razred bio je najnormalniji, naravno, ali i najživahniji, a bilo je i štrebera. Cekavci uglavnom nisu baš bili pametni, ali bili su vragolasti. I na kraju e razred. O njima bi se dalo pričati, ali ja ću nabrojati samo neke osobine: bili su živahni, nestašni i jako dobri u graničaru. Ali otada se mnogo toga

promijenilo. Primjerice ja, koja sam iz lektire uvijek dobivala petice bez problema, sada puno teže postižem takav uspjeh. Sve je teže. Moraš se puno više potruditi za peticu, pogotovo onu iz hrvatskog. Voljela sam pisati, i još uvijek volim, i zato imam veliku želju da jednog dana, kada obogatim svoj rječnik, napišem neku dobru knjigu. Muči me samo jedna stvar, ne znam što mi je draže, pisanje ili crtanje. Kao što sam spomenula, a možda i nisam, jako volim crtati i slikati, kao i moja prijateljica Alisa. S njom sjedim u klupi i stalno se svađamo, ali oko sitnica. Uvijek su to one bezvezne svađe nakon kojih se ne moramo niti pomiriti jer znamo da nikada ne možemo biti ljute jedna na drugu. Dobro se slažemo jer smo kao lonac i poklopac, svaki dan si međusobno pomažemo kada jednoj od nas „zapne“ na nekom predmetu. Što je najvažnije, ne smatramo se konkurencijom, što je vrlo čudno s obzirom da imamo neke zajedničke interese. Jesam li vam spomenula da, kada mi je dosadno, pišem podsjetnike? Znam da zvuči šašavo, ali istina je. Uglavnom pišem podsjetnike za testove i provjere znanja. To i nije tako loše, kad bolje razmis-lim, ali ja pišem i podsjetnike za odmore, da ne zaboravim što moram koji odmor napraviti. Isto tako imam naviku napamet naučiti raspored za taj dan. Otprilike ga deset puta ponovim i na kraju ga bolje naučim od gradiva koje profesor taj dan pita. Inicijalni testovi, listići, provjere znanja... svega je puno više, a samim time je i više ocjena. Ne mogu vjerovati da su se smiješci moje bivše, pomalo popustljive, učiteljice iz prvog raz-reda pretvorili u trojke, četvorke i petice. Sa mnom se slaže i moja prijateljica Alisa. Mislim da sam je već spomenula. Ona sa mnom dijeli klupu. Katkad se znamo posvađati, ali to su one glupe i bezvezne svađe nakon kojih se ne trebamo niti pomiriti jer znamo da je sve u redu. Veronika Kostanjevec, 5.c

17

mobilni Facebook i nastavljam se dopisi-vati s Danielom. Zanimljiv dečko! Stigavši doma, shvatim da me čeka hladan ručak, ali, ajde, trpim sve kada ima i nečeg dobrog u ovom danu! Daniel! I tako prođe moj cijeli dan. Uskoro sam i saznala da Daniel ide u

1. razred u našu srednju školu, valjda ću ga ubrzo i sresti! Katarina Galić, 7.a

DNEVNIK SEDMAŠICE29.9.2011.Ujutro sam se ustala i brzo se spremila. Odjurila sam na autobusnu stanicu, sjela u autobus i došla do škole. Svaki dan sve isto, pomišljala sam u sebi. Prva dva sata sam imala geografiju, bilo mi je užasno dosadno jer nisam pratila nastavu. Spavalo mi se. Pukao mi je nokat, a i lak se počeo skidati sa ostalih noktiju. Koji užas! To me još više naživciralo. Zašto nisam ponijela aceton sa sobom? Zvonilo je, napokon! Curke su se odmah skupile u krug nasred hodnika. Ovi naši sedmaši i nisu zanimljivi, nemamo više koga gledati pod odmorom. Kemija. Izvadila sam bilježnicu i pokušala naštrebati prethodno gradivo. Kod kuće nisam stigla učiti jer sam bila na „fejsu“. Vrijeme mi uvijek proleti dok sam na internetu. Shvatila sam da nisam ponijela sjajilo za usne. Prozvala me, ups! Nekako sam se izvukla bez loše ocjene i obećala da ću sve naučiti. Stvarno sam bila odlučila da hoću. Nije da želim, ali će mi inače doma zabraniti internet. To bi bila prava katastro-fa. A možda i ne bi, ma ne znam. Nekako se i taj dan dovukao do kraja, došla sam kući mrtva umorna, odlučila sam da moram više spavati, čitala sam negdje da je to dobro za ten. Legla sam u krevet...i uzela laptop u ruke, samo da provjerim imam li novih poruka. Marija je bila “online”, moram joj prepričati o čemu sam se dopisivala s Josipom iz druge škole. A, gle, i on je došao na „chat“... Kemija, ma naučit ću je neki drugi dan. Ivana Pervan, 7.b

PRIJATELJSTVA SE BRZO SKLAPAJU, A JOŠ BRŽE RASPADAJUSklapanje i raspadanje prijateljstva? Lako kao pero, a brzo kao svjetlost. To se događa neprestano, svake minute na cijeloj planeti.. Naći novog prijatelja je vrlo lako, nikada ne možeš znati tko će biti sljedeća osoba kojoj ćeš otkriti svoje tajne, prepisati zadaću...Sklapanje novih prijateljstava je jedna vrlo lijepa stvar i dokaz je duševnog razvoja koje traje cijeli život. Novi prijatelj ne mora biti dobra, pametna ili lIjepa osoba da bi se s njom družio. Novi prijatelj je osoba s kojom ćeš naći ZAJEDNIČKI JEZIK. Kako prepoznati osobu koja bi ti mogla biti prijatelj? To se ne može dogoditi u onih prvih sedam sekundi kada mozak razaznaje privlači li te ta osoba ili ne. Jedini način je razgovor. Razgovorom možeš saznati ima li ta osoba slične stavove, poglede na život, ideje, osobnost kao ti i je li ti ugodno u društvu te osobe. Ako je tvoj odgovor „da“ na većinu ovoga, bravo, našao si novog prijatelja!

Uzrok raspadanja prijateljstva može biti puno toga. To može biti ona treća osoba koja će se, ili nametnuti, ili početi družiti s tobom i tvojim prijateljem te kasnije tebe odbaciti i ostaviti te da se osjećaš kao Pale sam na svijetu. To je vrlo zločesti i podmukao čin, ali nažalost, i takve se stvari događaju, ali ne prečesto. Jedan od najčešćih razloga raspada prijateljstva je nedostatak povjerenja, što je prečest slučaj. Na primjer, netko tvome prijatelju kaže neku laž o tebi, samo da bi ti napakostio, a tvoj prijatelj povjeruje toj osobi bez da provjeri je li to istina ili da razgovara s tobom. Onda

taj tvoj „prijatelj“ ustvari nije to , već samo osoba koja jedva čeka da te se riješi. Kao treći razlog navest ću razlaz. Prijatelj ti se odselio ili otišao u drugu školu i zato se pri-jateljstvo raspalo. Više niste prijatelji. Možda poznanici, a ponekad ni to. Prijateljstva na daljinu su kao veze na daljinu, prije ili kasnije ona puknu. Uzroci raspadanja prijateljstva mogu biti također i neiskrenost, laži, bahatost, pretjerani egoizam i sebičnost te različita mišljenja...Svim prijateljstvima jednom će doći kraj, htjeli mi to ili ne. Ljudi u naš život nepresta-no dolaze i odlaze, ali samo obitelj ostaje. Nemojmo zaboraviti na naše najbliže, ponekad će oni biti jedino što nam je preostalo...i naš dnevnik, naravno. Marija Mamuza, 7.c

Današnja prijateljstva su jako čudna, pogo-tovo ona na Facebooku. To su zapravo „lažna prijateljstva“. Ona prava su ona koja traju dugo. Pravo prijateljstvo je kada se sa svojim prijateljima nađeš uživo i kada se uživo družite i razgovarate. Teško je znati je li ti netko pravi prijatelj i kada ga svakodneno viđaš, a kamoli kad se s njime družiš preko Facebooka. Facebook je možda koristan za neke stvari, ali za pravo prijateljstvo ne. Nikol Lučić, 7.c

ANKETA - TKO JE PRAVI PRIJATELJKoliko imaš prijatelja i jesu li ti svi oni pravi prijatelji? Puno ih imam, nisu mi svi pravi. (Kristina, 11)Imam dosta prijatelja, nisu svi pravi. (Karlo, 11)Koje su osobine pravog prijatelja?Trebaju biti strpljivi, znati čuvati tajne i da sa mnom razgovaraju o problemima. (Kristina, 11)Prijatelj mora biti dobar, ne smije te ogov-arati i treba ti s njim biti zabavno. (Karlo, 11)

CRTICE IZ ŽIVOTA OSNOVNOŠKOLACA

18

Ah, ti roditelji! Stalno nešto prigovaraju! „Nemoj to tako, nemoj to ovako! Kako se to oblačiš, skidaj taj lak s noktiju!“Najčešće samo odmahnemo rukom, no to ponekad nije u redu pre-ma njima. Ako razmislimo, sigurno neke stvari govore s razlogom.Ipak, mislim da ponekad prigovaraju samo da prigovaraju. „Skidaj tu majicu, pogledaj kako izgledaš u njoj!“ Zar nemamo pravo na svoj izbor? Zašto ne bismo smjeli imati lak na noktima? Što mi se zbog toga može dogoditi? Ako znate da ste u pravu u onome što činite, suočite se s njima! Nemojte dopustiti da vam baš u svemu gospodare! Imajte svoje ja! Lorena Murat, 7.c

Često nam se čini da nas roditelji uopće ne razumiju. Pitamo se je li njihovo ponašanje prema nama opravdano, ponašaju se prema nama kao da nikada nisu imali trinaest godina!Zamjeraju nam kasniji dolazak kući, neopravdano nas kažnjavaju i viču na nas bez razloga. Iako se katkada osjećamo kao „Pale sam na svijetu“, bez njihove pomoći i potpore, taj nas osjećaj ne bi nikada napustio. Vole nas i žele sve najbolje za nas. U iskrenom i otvorenom razgovoru možemo im priznati što nas muči i što želimo promijeniti u odnosu „starci-djeca“. Bespotrebne kazne i zabrane možemo preduhitriti izvršavanjem svojih obaveza na vrijeme – pospremiti sobu, izvesti psa u šetnju ili napisati zadaću. Roditelji su tu kad mislimo da je sve pošlo krivim putem, oni nam

mogu pomoći, utješiti nas ili razveseliti nas kad nam svi okrenu leđa. I zato poštujte svoje roditelje i nađite kompromis – to je najbolje rješenje! Lea Solarić, 7.a

ANKETA - Kakav je vaš odnos s roditeljima?Slažemo se dobro, nekad se malo svađamo, ali to se brzo riješi.Mami mogu sve reći, ali mi je ponekad neugodno pričati s tatom.Svom tati ne mogu baš sve reći.Moji roditelji nisu strogi. Mami puno toga govorim, mama to kaže tati, a tata me često zeza.Dobri su, ali se previše brinu za mene i to mi zna ići na živce.Moj odnos s roditeljima je standardan, ne razgovaramo baš o mojim simpatijama i svađama, nego više o školi.Moj odnos s roditeljima je čudan. Oni su pomalo staromodni, nisu kao roditelji mojih prijateljica, ali ja znam s njima.Ja svojoj mami uvijek sve kažem, između nas nema tajni. Tati ne moram ništa ni reći, mama mu sve prenese. Oni su mi najvažniji na svijetu.Dobri su, ali mi ponekad idu na živce, tjeraju me da pospremam. Strogi i dosadni (pogotovo mama).Sve mi brane.Nekad se svađamo, ali sam ja ipak sretna što ih imam jer ih neka djeca nemaju.Svađam se s njima, ne daju mi da izlazim i ne daju mi novaca.Dosadni su i postavljaju mi dosadna pitanja.Dosta se svađamo, ali mi oni ipak jako puno znače.Ne slažem se s roditeljima zato što mi jako puno prigovaraju.Naporni su, previše zahtijevaju, sve mi brane.Moji roditelji su dobri prema meni, uvijek mi sve dopuste.

AH, TI RODITELJI!

Kako se odljubiti od simpatije? To je jedan vrlo težak pothvat, ali nije nemoguć.Postoji više vrsta (i podvrsta) zaljubljenosti, ali mi ćemo nabrojati samo dvije najvažnije. To su kratkotrajna i dugotrajna zaljubljen-ost.Kratkotrajna: zaljubljen si u tu osobu, ali tek nekoliko tjedana. Ljubav ti je neuzvraćena i želiš odustati.Teži (ali po nekima bolji) način je – na papir napisati sve dobre i loše osobine svoje simpatije. Podijeli papir na dva dijela i onaj dio s lošim osobinama dobro pročitaj. Nakon što dobro razmisliš, ta tvoja simpatija neće ti više biti toliko simpatična.Drugi način, koji je ujedno i lakši (sama sam ga isprobala – djeluje 100%) jest da na internetu pronađeš slike nekih “celebrityja” koji su ti jako privlačni. Npr., za cure, Steven R. McQeen, Ian Somer-halder, Chace Crawford... a za dečke: Shakira, Candice Accola, Nina Dobrev i druge. Sada, dok gledaš te zgodne zvijezde i pražljivo ih proučavaš, sjeti se svoje simpatije. Pripada li ovome fantastičnome nizu? Naravno da ne. I ubrzo ćeš biti zaljubljen u nekog „celeba“, a simpatija ti više neće padati na pamet. A kako se odljubiti od „celeba“? Lako, ubrzo ćeš shvatiti da ti je nedostižan.Dugotrajna: Zaljubljen/a si u tu osobu dulje od 365 dana i 6 sati, a od nje ni trt ni mrt. Dosadila ti je takva zanesenost i ne da ti se više provoditi vrijeme u maštanju o nedostižnoj osobi.Dugotrajna zaljubljenost može se izliječiti na iste načine kao i kratkotrajna, samo malo intenzivnije i u većim količinama. Najčešći prestanak dugotrajne zaljubljenosti je sljedeći: ta ti osoba – dosadi. Marija Mamuza, 7.c

KAKO SE ODLJUBITI OD SIMPATIJE?

AH, TI RODITELJI!

CRTICE IZ ŽIVOTA OSNOVNOŠKOLACA

19

Pravi frajer je onaj koji curi neće preko Face-booka reći da je voli ili da mu se sviđa. To je onaj koji će joj to reći u oči. Pravi frajer se ne srami svoje cure, uvijek je tu za nju. Najgore mi je kad netko bubne neku glupost i onda mu netko kaže: Koji si ti car!“ Mislim da svi danas misle da riječ „frajer“ znači kad si poznat po nekim glupostima, a zapravo si pravi frajer kad si iskren i nor-malan. Lidija Levis, 7.c

TKO JE PRAVI FRAJER? Hmm, tko je pravi? Tko zaslužuje našu pažnju? Zanimaju li nas samo stariji dečki ili u obzir dospijevaju i mlađi? Cure puno ranije sazrijevaju od dečki, počinju brinuti o vezama i prijateljstvima, dok dečki u tim godinama još uvijek premeću autiće. Stoga, većinom cure biraju starije, zrelije dečke koji su sazrjeli i zanimaju ih iste stvari. No, tko je pravi frajer ? Dečko s cigaretama i poderanim hlačama, tko ima jedva ocjenu dovoljan? Ili, pak, ljepotan, solidnih ocjena, šarmantan, s dobrim upadima? Svaka cura ima svoj tip dečka, treba samo naći onog pravog. Prve ljubavi, prvi poljubac i trema, tko će zaslužiti biti tvoj prvi dečko?K. Galić, 7.a

Anketa –Tko je pravi frajer?Pravi frajer po meni treba biti visok, imati dobro tijelo, biti osjećajan, dobar i crn. (Mari-ja, 13)Pravog frajera nema. (Ana, 12)Pravi frajer treba biti dobar, viši od mene, strpljiv,duhovit, treba imati dobro tijelo, malo dužu kosu i lijepe zube. (Ivana, 12)Zgodan, pristupačan, drag, duhovit i da zna postupati s curama, ima dobro tijelo, kratku kosu, zelene ili plave oči, nije ženskast i da ima stila za oblačenje. (Krsitina, 13)Dobar, pažljiv, ponaša se zaštitnički, zgodan,

zna se zezati, sladak, cool i naravno da me obožava. (Monika, 13)Dečko mora biti dobar u školi, ali ne prepa-metan. Mora imati stila i biti zgodan. (Iva, 12)Dobar, osjećajan, drag, duhovit, pažljiv, pametan, lijep, mišićav, srednje visok, nogometaš. (Josipa, 13)Treba biti lijep i pristojan, ne smije pušiti, piti i drogirati se. (Valentina, 12)Treba imati dobro srce i imati razumijevanja.Pravi frajer me mora slušati. (Katarina, 13)Pravi frajer ne smije biti loš učenik (ne daj Bože rocker). (Helena,12)Ne smije slušati cajke i ne smije biti ćelav.(Mihaela, 13)Dobar, strpljiv, razuman i lijep. (Ivana, 13)Onaj koji ima dobro srce i razumije nas. (Iva, 12)Da ima dobru dušu, bude blag i skroman. (Matea,13)Onaj koji voli svoju curu i koji se lijepo oblači.(Mihaela,12)

Što dečki misle o dečkima i curama?

Nalazimo se u najosjetljivijoj životnoj dobi gdje se sve mijenja. Kako tijelo, tako i naše razmišljanje. Počinju prve ljubavi, ozbiljnije prijateljske rasprave. S prijateljima počinjemo razgovarati o puno ozbiljnijim temama nego što smo do sad. Mislim da je

važno u u ovoj dobi naći pravog prijatelja za rješavanje „muških“ problema. Volimo raspravljati o curama, koja se kako ponaša, izgleda, koja se kome sviđa... Znajući za naša razmišljanja, cure više pažnje posvećuju svom izgledu. Kad se vratim nekoliko godina unazad, shvaćam da postajemo odrasli ljudi, kako dečki tako i cure. Puno smo složniji nego prije, nema više tužakanja i svih tih sitnica koje su nas do sada pratile. Sada smo jedna prava ekipa koja je uvijek tu kada je nekome potrebno, bez obzira bila to cura ili dečko.

Nikola Matić, 7.c

AnketaŠto mislite o dečkima i curama?

Mislim da su neki ok, ali neki su totalni divl-jaci. (Ivana, 12)Dečki se previše prave važni, mislim da su preumišljeni. (Marija, 13) Zaigrani su i previše djetinjasti. (Klara,12)Mislim da se pokušavaju praviti važni pred curama i da nemaju osjećaja. (Nikolina,12)Mislim da su neozbiljni. (Iva,13)Mislim da su dosadni i glupi. (Josipa, 11)Dečki su previše zaokupljeni igricama. (Anita, 13)Neki su lijepi, neki su glupi. (Ivona, 12)Dečki su bahati,ali ima ih i lijepih. (Katarina, 12)Ovi dečki nisu lijepa generacija. (Mihaela, 12)Dečki misle da su „veliki dečki“ iako nisu. (Matea, 12)Neki su zgodni, a neki su užasno ružni i dosadni. (Ana, 12)Neki su zgodni , ali su blesavi. (Ivana, 11)Ponekad su dosadni jer se stalno prave važni. (Josipa, 12)Cure su neodlučne i ne možemo ih razumi-jeti. (Danijel, 13)Cure su zgodne. (Mateo, 12)

TKO JE PRAVI FRAJER?

Istina o „pravom frajeru“ je negdje

između svega nabrojanog. Svaka od nas

ima sliku „pravog frajera“ u svojoj glavi,

ali moramo znati da nikad nećemo naći

baš sve što smo si zamislile. Trebale bis-

mo se ipak osvrnuti na prave vrijednos-

ti, a ne toliko gledati na vanjštinu, jer

na kraju, bitnije je da dečko bude dobar

prema nama, nego da ima zelene oči i

frizuru Justina Biebera, a da bude zalju-

bljen sam u sebe, a ne u nas! Nadam se

da će svaka od vas pronaći svog princa

na bijelom konju, ali nemojte žuriti, ima

vremena! :) Lucija Novak, 7.a

CRTICE IZ ŽIVOTA OSNOVNOŠKOLACA

20

Tijekom svog školovanja mnogi učenici prolaze kroz vrlo neugodno iskustvo treme, nelagode povezane sa strahom od neuspje-ha koja se javlja najčešće u situacijama usmenog odgovaranja ili pisanja testova, a i kod izlaganja pred cijelim razredom, javnih nastupa i sl. U osnovi treme je uzbuđenje koje se javlja u tijelu kao posljedica povišene razine adrenalina, kemijske tvari koja se u našem tijelu luči kad tijelo reagira na opas-nost izvana i priprema se kako bi je moglo uspješno svladati. To zapravo i nije loše, jer nam adrenalin daje dodatnu količinu energije, ali s druge strane, uzbuđenje i strah nas mogu svladati i preplaviti. Tada trema upravlja nama, a mi gubimo kontrolu i osjećamo se nemoćno, pa nam tako i pada uspješnost (zato učenici ponekad „zablokiraju“ iako su dobro naučili gradivo).Što napraviti kad nas muči trema? Prvo, trema je povezana s disanjem pa je prvi korak u borbi protiv treme duboko i pravilno disanje. Pravilna opskrba stanica tijela kisikom ključ je za smanjivanje svih tjelesnih reakcija koje prate tremu – ubrzano udaranje srca, znojenje dlanova, crvenilo lica, drhtavica, osjećaj nelagode u želucu… Trema u školi ima različite uzroke – strah od učitelja, strah od loše ocjene, od reakcije roditelja, od sramoćenja pred razredom… Kod učenika koji imaju izraženu tremu ponekad se pojavljuje i strah od treme – boji se da će imati tremu, pa ga ona savlada i prije nego što bi bilo da se ne boji same treme. Zato kod borbe s tremom treba naći uzrok straha, pa se boriti protiv uzroka, a ne samo protiv posljedice (treme). Recimo, kad se radi o strahu od učitelja, treba u mirnom periodu (dakle, ne pred zaključivanje ocjena razmisliti o tome što nas točno plaši kod tog učitelja – često tek nakon što porazmis-limo o tome shvatimo da zapravo nemamo razloga za strah. Osim toga, ponekad trema proizlazi iz iskustva drugih ljudi, a ne nas samih (na primjer, kad se po školi priča da je neki učitelj jako strašan pa ga se počnemo bojati iako još nismo uopće došli u kontakt s njim). U svim situacijama svakako može pomoći razgovor s roditeljima, prijateljima ili čak učiteljima, a i stručna služba može pomoći dobrim savjetom. Marija Grgošić, 7.a

SAVJETI ZA BORBU PROTIV TREME:USMENO ODGOVARANJE:1.Prije odgovaranja duboko udahni 2-3 puta i reci sam/a sebi da si učio/la i da ti se ništa strašno neće dogoditi.2.Stoj mirno, uspravnih leđa, ruku prekriženih na prsima ili iza leđa.3.Govori glasno, jasno i razumljivo.4.Gledaj u nastavnika.5.S vremena na vrijeme duboko udahni.6.Ne paničari!!!

PISANJE TESTOVA:1.Prije pisanja testa duboko udahni 2-3 puta i reci sam/a sebi da si učio/la i da ti se ništa strašno neće dogoditi.2.Prvo pročitaj sve zadatke, zatim rješavaj one koje znaš, nakon toga one koje djelomično znaš, a za kraj ostavi one koje ne znaš.3.Ako neki zadatak ne znaš, duboko diši i misli na zadatak.4.Ne paničari!!!NE ZABORAVI – OVI SAVJETI POMAŽU SAMO KAD SI UČIO/LA!OPASNOSTI KOD PREPISIVANJA:1.Dok prepisuješ, ne vjeruješ sebi nego drugome, a ne znaš zna li osoba od koje prepisuješ točan odgovor.2.Oduzimaš sam sebi dragocjeno vri-jeme tijekom kojeg bi tvoj mozak mogao razmišljati o onim zadacima koje ne znaš i fokusiraš se samo na prepisivanje.3.Riskiraš da te nastavnik uhvati kako prepisuješ i kazni te zbog toga.

TREMA I KAKO SE S NJOM NOSITI:

Kako provesti vikend i ne potrošiti puno novacaSigurno ste uvijek razmišljali o tome kako potrošite puno novaca kada negdje idete s prijateljima ili možda niste toga ni svjesni sve dok ne dođete kući i dok vam „starci“ ne počnu pametovati. E, pa postoje načini da dođeš kući, a bez da te roditelji dočekaju s „remen partijem“.Pozovi 3-4 prijatelja ili prijateljice.Ponesite od kuće ili kupite nekoliko sendviča, grickalica i naravno nešto slatko.Sjednite na bicikle i krenite prema Bunčiću.Nađite slobodno mjesto gdje ćete „pokl-opati“ hranu, nešto popiti i pojesti sladoled za osvježenje.Nakon malog odmora i zezancije dobro bi vam došlo da se malo prošetate i skinete one kile što se maloprije dobili.Odete u jedan od parkova, spustite se par puta toboganom i usput popričate o nekim svojim temama.Ako ste gotovi sa svime što se namjeravali uraditi, pkupite smeće i svoje stvari i polako krenite prema kući.Potrošnja: 25-30 knMislim da će i vaši roditelji biti zadovoljni kada dođete kući.

Lidija Levis, 7.c

SAVJETI

Kako napraviti dobar plakat1.Naslov plakata mora biti napisan jako veli-kim slovima, tako da se uoči čim se „baci oko“ na plakat!2.Tekst na plakatu mora biti napisan velikim slovima kako bi bio lako uočljiv.3.Na plakatu ne smije biti previše teksta, treba napisati samo najbitnije, inače će ga rijetko tko pročitati.4.Slova moraju biti podebljana crnom ili nekom sličnom uočljivom bojom.5.Na plakatu ne smije biti previše nespojivih boja, inače će biti prešaren i ono važno se neće uočiiti.6.Slike koje se lijepe na plakat moraju biti velike, visoke rezolucije, tako da se jasno raspoznaje što je na slici.7.Ispod svake slike valjalo bi napisati sitnijim slovima što je na slici prikazano.8.Pri pisanju teksta mora se paziti na pravopis!

9.Tekst bi bilo najbolje napisati rukom, ali u nedostatku lijepog i čitkog rukopisa, možete se poslužiti i računalom i pritom izabrati neki zanimljiv font za pisanje.10.Raspored slika i teksta mora biti pregle-dan, predlažemo tekst staviti u sredinu plakata, a slike polijepiti oko teksta, uz rub plakata.11.Ne bi bilo loše plakat umjereno ukrasiti nekim crtežom ili napraviti zanimljiv obrub, ali opet treba paziti na boje, da to ne bude prešareno ili kičasto.12.Na kraju se potrebno potpisati!Uz puno uloženog truda, rezultat ne može izostati! Sretno i kreativno vam bilo!

Katarina Galić, 7.a

21

IZLET PETIH RAZREDA U HRVASTKO ZAGORJENajsvečaniji dan bistričke povijesti je 3. listopad 1998., kada je papa Ivan Pavao II. blaženim proglasio zagrebačkog nadbisku-pa kardinala Alojzija Stepinca.U Muzeju seljačkih buna vidjeli smo maketu Velike seljačke bune.

Nina Nuši, 6.c

TERENSKA NASTAVA OSMAŠA U KRAPINIUčenici, kao i njihovi razrednici, bili su oduševljeni novim modernim muzejom koji je prepun prestižne tehnologije, mogli su se vidjeti i 3D prikazi lubanje pronađene u Krapini, kao i mnoge druge zanimljive rekonstrukcije, kako ljudi toga doba, tako i prirodnih pojava, primjerice nastanak Svemira i galaksija. Zanimljivo je to da u muzeju od ulaza do njegova završetka ima-mo prikaz vremena u milijardama godina, koje su stavljene u odnos jednoga dana, tj. 24 sata. Prateći razvojnu crtu prošlosti Zemlje, zaključujemo da smo mi, ljudi, homo sapiensi, tek jedna mala, sitna desetinka u tom golemom vremenu i da je razvoj mod-ernoga čovjeka nastao u nekoliko zadnjih desetinki našeg prije spomenutog dana od

24 sata.Ana Marija Stančerić, (bivši 8.a)

TERENSKA NASTAVA OSMAŠA – PERUŠIĆBili smo u posjeti Pećinskom parku Grabovači. Da bismo bili sigurni, nosili smo kacige sa svjetiljkama. Izgledali smo smiješno, kao graditelji! Ipak sigurnost je na

prvom mjestu. U špilji smo vidjeli stalaktite i stalagmite. Unutra je bila prava avantura! Stepenice su bile uske i skliske, ali mi smo bili pažljivi i snažni pa nitko nije pao. Špilja je bila predivna, iako je u njoj bilo 8 stupnjeva.

Nakon špilje krenuli smo na radionicu. Učili smo o topografskim kartama i znakovima.

Mihaela Svetec, 8.a

IZLET U VARAŽDIN

Izlet smo osvojili kao nagradu za najbolje maske na fašničkom plesu. 8.b. je glumio doktore, bolesnike i medicinske sestre, a 8.c. je glumio gusare. Pošto se suci nisu mogli dogovoriti koje su maske bolje, pobijedila su oba razreda. Agencija „Kontakt“ nam je poklonila i bus i službenog vodiča – Cobru.

Karla Franjić (bivši 8.b)

IZLET NA KRK

Iz Crikvenice smo brodom došli do spilje Biserujke na Krku. Budući da je vani bilo jako vruće, silazak u hladnu spilju svima je godio. Nakon Biserujke uslijedilo je ono najbolje –

višesatno kupanje u Baškoj na otoku Krku. Svima su poplavjele usnice!

Karla Franjić (bivši 8.b)

MATURALAC SEDMAŠAMaturalac je nezaboravno iskustvo svakog učenika. Naši prošlogodišnji sedmaši uživali su prošle godine na trodnevnom maturalcu, a posjetili su Šibenik, Zadar, NP Krka, PP Vransko jezero, Nin, Murter, gdje su i boravili u hotelu. Budući da maturalac nije matu-ralac bez disko kluba, obje su večeri, vjero-jatno po prvi puta u životu, išli u Pirovac u disko klub.

Katarina Galić, 7.a

BAŠKO POLJEŠkola u prirodi je bila prava avantura za nas četvrtaše koji smo se u svibnju uputili u Baško Polje. Uz učenje, koje je dio programa, bilo je tu i mnogo zanimljivih i zabavnih stvari. Svi koji nisu bili plivači, imali su priliku i to naučiti - škola

plivanja se održavala svaki dan. Svaki dan je nešto trebalo vidjeti, upoznati, učiniti, pa makar to bilo i izležavanje na plaži. Zabave su se odvijale svake večeri prije odlaska na spavanje. Svaku večer je zabava druge tema-tike. I ovdje je trebalo kreativnosti i truda - najbolji imitator, najluđa frizura, pjevači, plesači, svi su se mogli iskazati i pokazati u čemu su najbolji. Hit koji je bio poput himne - Shakira i njezina pjesma Waka waka - svi-rala se svaku večer, za uvod i kraj zabave. Iako je bila druga polovica svibnja, kupanje u moru se nije propustilo, pa čak i na 18 stupnjeva. Jedan dan je bio vrlo topao, sunce je ugrijalo, a more je mamilo. Svi smo se okupili na plaži i odlučili zajedno okupati kako bismo zapisali još jednu lijepu uspomenu Škole u prirodi. Tjedan je proletio brzo, vratili smo se u našu školu, puni doživaljaja i lijepih uspomena koje ćemo dugo pamtiti.

Dora Akmačić, 5.b

22

Ove smo godine umjesto božićne priredbe organizirali božićni koncert, polusatni nastup naših učenika s prigodnim popularnim i tradicionalnim božićnim pjesmama.Na oduševljenje naše publike na Božićnom koncertu nastupali su školski Zbor uz pratnju Orkestra, Mali zbor uz pratnju maracasa i tamburina, Crkveni zbor uz pratnju gitara i bisernica, učenici 3. c i 4. e razreda te učenice šestih razreda koje su recitirale svoje autorske pjesme. Na kraju koncerta ravnateljica Mara Mamuza pozdravila je okupljene gledatelje i svima zaželjela čestit Božić i vesele nadolazeće praznike.U sklopu božićne svečanosti održan je i humanitarno-izložbeni sa-jam ručnih radova učenika i djelatnika naše škole. Posjetitelji su po pristupačnim cijenama mogli kupiti dekorativne uporabne predmete ili ukrase za bor, izbrati unikatnu čestitku, keramički broš ili pladanj božićnih kolača iz kuhinja vrijednih mama naših učenika. Humanitarno-prodajna izložba organizirana kako bi se prikupila sredstava za naš Fond za učenike u potrebi. Prikupljeno je preko 7 tisuća kuna i ovom prigodnom još jed-nom zahvaljujemo svima koji su se odazvali pozivu i sudjelovali u našem Božićnom sajmu i Koncertu.

Lucija Matešić, Analena Kovač i Dora Akmačić, 5.b

BOŽIĆNI KONCERT I HUMANITARNO-BOŽIĆNI SAJAM

HUMANOST NA DJELUHUMANITARNE AKTIVNOSTI UČENIKA I DJELATNIKA NAŠE ŠKOLEKao i prošlih godina i ove smo godine u duhu solidarnosti orga-nizirali humanitarnu akciju prikupljanja prehrambenih namirnica za potrebe Pučke kuhinje koja djeluje u okviru Franjevačkog samostana na Kaptolu.

Tijekom ožujka smo prikupljali pomoć za teško stradalog Sašu Akika. Vjerujemo i nadamo se da će mu terapije pomoći.

U lipnju je organiziran koncert za malog Patrika, a OŠ Josipa Zorića je sudjelovala u prikupljanju novčanih sredstava.

Isto tako, svake godine, u nekoliko navrata prikuplja se pomoć za Crveni križ, a dio tog novca također ostaje za socijalno ugrožene učenike naše škole.

Sudjelovali smo u brojnim humanitarnim akcijama, voljeli bismo da ih je manje, da manje ljudi treba pomoć, ali zato, kad već post-oje neki nesretniji od nas, pokazali smo da smo uvijek spremni pomoći i odreći se nečeg malog za nekoga kome će to naše malo puno značiti. Lucija Novak i Marija Grgošić, 7.a

KREATIVCINaša nova izvannastavna družina Kreativci, koja pod vodstvom učiteljica Zdenke Knežić, Sonje Grgac, Silvane Piljić i Nikoline Ćerlek okuplja velik broj učenika voljnih da nauče neke, već pomalo zabo-ravljene vještine naših baka poput štrikanja, heklanja, vezanja, šivanja i izrađivanja ukrasnih i korisnih predmeta, dala je svoj doprinos Božićnom sajmu. Pri izradi se koriste prirodni materijali i, gdje god je to moguće, koriste se otpadni materijali koji se kreativnim radom mogu opet iskoristiti i postati dio nekog korisnog predmeta. Na taj način se i ekološki osvještavamo.

23

Ove je godine Mjesec hrvatske knjige 2011., koji se tradicionalno obilježava u razdoblju od 15. listopada do 15. stude-nog, posvećen pjesništvu pa mu je i naziv prikladan – Čitajmo pjesnike. Pored toga, ovogodišnji Nacionalni kviz za poticanje čitanja posvećen je čuvenom dječjem pjesniku Grigoru Vitezu te je uprovo ova godina ujedno i 100. obljetnica njegova rođenja.

Mislimo da nije trebalo boljeg povoda i više razloga da i mi u našoj školi doprinesemo obilježavanju Mjeseca hrvatske knjige 2011. i prisjećanju na Grigora Viteza. Korelacija likovne kulture i Mladih knjižničara rezultirala je izložbom učeničkih radova osmih razreda na temu motiva iz poznate Vitezove pjesme Kako živi Antuntun. Radovi su napravljeni kolažnom rekompozicijom, a prate ih stihovi pjesme, biografija Grigora Viteza, legenda o tome je li Antuntun bio stvarna osoba i podaci o nagradi „Grigor Vitez“. Osim 100. obljetnice rođenja Grigora Viteza, ova godina obiluje obljetni-cama hrvatskih pjesnika: 550 godina rođenja - Džore Držić160 godina smrti - Stanko Vraz150 godina smrti - Antun Mihanović150 godina rođenja - August Harambašić125 godina rođenja - Janko Polić Kamov120 godina rođenja - Tin Ujević100 godina rođenja -  Marin Franičević100 godina rođenja i 70 godina smrti - Ivo Kozarčanin100 godina rođenja i 45 godina smrti - Grigor Vitez40 godina smrti - Josip Pupačić30 godina smrti - Miroslav Krleža70 godina rođenja i 20 godina smrti - Željko Sabol10 godina smrti - Ivan Slamnig   Anđela Crnoja i Martina Roso, 5.c 

Prisjetimo se i stihova pjesme Kako živi Antuntun:

KAKO ŽIVI ANTUNTUNU desetom selu Živi Antuntun. U njega je malko Neobičan um. On posao svaki Na svoj način radi: Jaja za leženje

On u vrtu sadi. Kad se jako smrači, On mrak grabi loncem. Razlupano jaje On zašiva koncem. Da l' je jelo slano, On to uhom sluša. A ribu da pjeva Naučiti kuša. Na livadu tjera Bicikl da pase. Da mu miše lovi, On zatvori prase. Guske sijenom hrani, Snijegom soli ovce. A nasadi kvočku

Da mu leže novce. Kad kroz žito ide On sjeda u čun. Sasvim na svoj način Živi Antutun.

Inspirirana Antun-tunom učenica Petra Grgić, 5. c, i sama je napisala pjesmu o neobičnom mjestu u kojemu sve naopako.

IZA 100 MORA I GORATamo sve rade naopako,Krivo im je i slovo svako.Da naopako rade, trude se jako,Nekim ljudima to je lako.

Tamo mlijeko daje kravu,A kosilica čovjekom kosi travu.Iza sto mora i goraMlijeko je puno klora.

Tamo jaja daju kokoši,a sin kad dobije kolac mamu tetoši.

Metlom peru prozore,A budni su do zore,Spavaju danju,Ali tada loše snove sanjaju.U snu mjesecu se klanjaju.

Tamo sve rade naopako, Krivo im je i slovo svako.Da naopako rade, trude se jako,Nekim ljudima to je lako!

Petra Grgić, 5. c

KAD KNJIŽNIČARI I LIKOVNJACI UDRUŽE SNAGE...MJESEC HRVATSKE KNJIGE – 100 GODINA OD ROĐENJA GRIGORA VITEZA

MLADI KNJIŽNIČARI

Anja Karagocev, 8.e

Marko Duspara, 8.a

Iva Zlatkov, 8.a

Dean Božić, 8.a

Josipa Bebek, 8.c

24

Dragi učenici, ali i roditelji i nastavnici! Odvažite se i provjerite svoje znanje našim otkačenim kvizom koji obuhvaća sve, od bakterije do zvijezde!

KVIZ1. Sjeverni medvjed (mužjak) teži oko:a)106 odraslih vjevericab)6 odraslih ljudic)10 006 odraslih bakterija

2. Što su pingvini:a)carevi Sjevernog polab)carevi Grenlandac)carevi Antarktika

3. Što je albatros:a)morska travab)grabežljivac dupinac)ptica selica

4. Zvijezde se sastoje od:a)75% vodikab)33% ugljikac)90% žive

5. Da bi se zaštitio od nevremena i divljih zvijeri pračovjek bi se sakrio u:a)špilju ili pećinub)kuću ili stajuc)more ili ocean

6. Dubokomorske ribe imaju:a)savršen vid i plave oči poput morab)savršen sluh i bolji osjećaj ravnoteže zbog osjetljivost na zvukc)prekrasne dišne organe

7. Nikola Kopernik utemeljio je teorije:a)geocentričnog sustavab)heliocentričnog sustavac)nije utemeljio ništa u vezi s astronomijom, on je umjetnik

8. Vukovi su mesojedi, a većinom se hrane:a)ribama i kukcimab)dinosaurima i zmajevimac)zečevima i lisicama

9. Čegrtuše na svakoj strani glave između nosnica i očiju imaju:a)senzorne jamiceb)otrovc)ništa

10. Dok su se kršćani ponajprije bavili vjerom i književnošću, arapski (islamski) su učenjaci puno pridonijeli procvatu:a)matematikeb)geometrije i umjetnostic)informatike

11. Rock'n'roll nastaje spajanjem crnačkog gospela, rhytm'n'bluesa i bluesa s bjelačkim: a)jazzomb)swingomc)countryjem

12. Na čemu obično sjedi filmski redatelj:a)na sofib)ne sjedi nego stojic)u stolici na sklapanje

13. Filmskim palačama obično nazivamo:a)televizoreb)kinac)mobitele

14. U počecima pojave kina ulaznice su bile:a)tako skupe da su samo predsjednici mogli ući u kinab)nije ih biloc)jeftine da je obični radnik mogao posjećivati kino nekoliko puta tjedno

15. Ako glumac ima premalen nos za ulogu, vizažist mu stavlja veći nos od:a)lateksab)željezac)kamena

16. Zmija „svinjski nos“ dolazi iz:a)Australijeb)SAD-a i Meksikac)Rusije

17. U kupusu ima najviše vitamina:a)Ab)Bc)C

18. Vatru možemo upaliti sa:a)2 bijela kamenab)2 zelena listac)2 crvene stolice

19. Svilu su izumili:a)Indijcib)Indijancic)Kinezi

20. Kako su izumrli dinosauri:a)zbog debljineb)zbog aktivnosti vulkanac)pojeli su ih drugi dinosauri

21. Koliko je 56 – 38 + 2:a)16b)23c)4

22. Koji je dinosaur najpoznatiji:a)kecakuatlosb)t-rexc)spinosaur

23. Uska njuška srni omogućuje:a)da se brani od protivnikab)da se liječi od zaraznih bolestic)da bolje brsti hranu

24. Ako je Božić u petak, na koji dan pada Nova godina:a)četvrtakb)petakc)subota

25. Na širokoj lubanji smeđozube sove ističu se:a)velike očib)velike nosnicec)velike uši

26. Zaokruži riječ koja u svojoj osnovi ima glas „d“, koji jotacijom prelazi u glas „đ“:a)orude > oruđeb)glad > glađuc)Gibonni > Điboni

27. Čime određujemo težinu zraka:a)termometromb)barometromc)teleskopom

28. Koliko prstenova ima Saturn:a)dvab)šestc)jedanaest

29. Što je Kumova slama:a)planetb)sazviježđec)zvijezda

30. Kontrabas proizvodi:a)dubok glasb)visok glasc)više različitih glasova

31. Kiklop je:a)telefonb)divc)dinosaur

32. Kad se znojimo, ne smijemo piti napitak koji je:a)topaob)hladanc)kipuć

33. Koji aparat može proizvesti vjetar:a)ventilatorb)lepezac)kišobran

34. Čime rashlađujemo napitke:a)grudicama snijegab)kockicama ledac)iglicama inja

35. Koji vjetar na moru puše oko podneva:a)bura b)sjeveracc)maestralFran Čačko, Anđela Crnoja, Marija Kalajica, Ana Devčić, Martina Roso, Marian Babić, Marija Pervan, Veronika Kostanjevac, Pejo Ivić, Nikolina Zeko, Alisa Demirov, Petra Grgić, Antonija Spajić 5.c

Odgovori:1.b; 2.c; 3.c; 4.a; 5.a; 6.b; 7.b; 8.c; 9.a; 10.a; 11.c; 12.c; 13.b; 14.c; 15.a; 16.b, 17.c; 18.a; 19.c; 20.b; 21.a; 22.b; 23.c; 24.b; 25.a; 26.b; 27.b; 28.b; 29.b; 30.a; 31.b; 32.b; 33.a; 34.b; 35.c

PROVJERITE SVOJE ZNANJE

25

Zamislite da ste u 7. razredu...Djeca nekad i sad

Pitanja za profesore (zamislite da ste u 7. razredu...)1.Kada ste počeli izlaziti i do kada ste smjeli biti vani?2.Jeste li ikada ili kada ste prvi put probali cigarete ili alkohol?3.Koliki vam je bio tjedni džeparac?4.Jesu li roditelji poznavali sve Vaše pri-jatelje?5.Jesu li roditelji uvijek znali gdje ste?6.Jeste li ikada lagali roditeljima o tome gdje ste?

Prof. Znamenaček1.U 7. razredu nismo smjeli izlaziti niti ići u kino. Ako bi nas neki nastavnik vidio vani, odmah bi uslijedila kazna. Jedino smo smjeli nedjeljom ići u 5 sati na kazališnu pred-stavu. Nismo smjeli biti vani poslije 8, čak niti s roditeljima. No, to je ipak bilo prije 40 godina.2. S 14 godina nam je to postalo zanimljivo. No, tada nismo imali prave cigarete, nismo ih mogli kupiti, već smo motali kukuruzne „brčiće“. Alkohol sam probao puno kasnije, na feštama.3.Nismo imali džeparac.4.Jesu.5.Uglavnom da.6.Ne, jer nije bilo izlazaka.

Prof. Ramušćak1.Do 8, u parku iza zgrade. Počela sam izla-ziti u srednjoj školi.2.U četvrtom srednje. Prvi puta sam se s tim susrela u prvom srednje. Ja ne pijem.3.0 kn.4.Većinu da.5.Da, znaju i danas.6.Ne.

Prof. Kljajić1.Nisam smio biti vani.2.U srednjoj školi.3.0 kn.4.Da.5.Da. 6.Da.

Prof. Slišković1.Nisam smjela izlaziti sve do srednje škole.2.U drugom, trećem srednje.3.30 kn.4.Da.5.Da.

6.Ne.

Prof. Grgac1.U sedmom razredu nismo ni u kojem slučaju smjeli izlaziti, tek u gimnaziji.2.Cigarete nikada, a od alkohola sam probala liker, ali tek puno kasnije.3.Ništa nisam dobivala, kada bih dobila, višak bih sigurno vratila. Kada bih kao studentica dobila neke novce, višak bih potrošila na odjeću.4.Jesu, sve.5.Da.6.Nikada.

Prof. Anić1.Nisam izlazila u sedmom razredu. Počela sam izlaziti u prvom srednje. Smjela sam biti do ponoći vani.2.Otprilike u drugom, trećem srednje.3.Oko 25 kn.4.Jesu.5.Skoro uvijek jesu.6.Nisam, jer u sedmom razredu nisam išla van.

Pitanja za učenike, 7.r.1.Do kada smiješ biti vani?2.Jesi li ikada probao cigarete/alkohol?3.Ako jesi, zašto?4.Koliki ti je tjedni džeparac?5.Znaju li roditelji uvijek gdje si?6.Lažeš li ikada roditeljima o tome gdje si bio i s kim si se družio?7.Opiši kakav odnos imaš s roditeljima?

Učenik 1.1.Do 22-23 h.2.Da, oboje.3.Htjela sam riskirati jer su već svi probali pa da i ja probam.4.Tjedno 70 kn.5.Ne.6.Da.7.Poštujem ja njih, samo me ponekad živciraju i naljute. S mamom sam u boljim odnosima, s tatom baš i ne pričam.

Učenik 2.1.Do 21.30h.2.Da, samo alkohol.3.Ne znam, htjela sam probati iz znatiželje.4.5 kn dnevno, nekad i ne dobijem.5.Da, uvijek, ali samo kad se idem šetati po Dugom Selu.6.Ne.7.Jako dobar odnos imamo. Ja sam sa svo-jom mamom najbolja prijateljica.

Učenik 3.1.Do kada želim.2.Da, alkohol.3.Bezveze, bila sa s društvom.4.Daju mi koliko tražim.5.Da, uvijek.6.Ne.7.U redu, Uvijek o svemu razgovaram s njima, nikada im nisam ništa prešutjela.

Učenik 4.1.Do 9h.2.Da.3.Nema razloga.4.100kn.5.Da.6.Da, tati.7.S mamom o svemu razgovaram, a s tatom o školi i curama.

Učenik 5.1.Do 21h.2.Jesam, oboje.3.Želio sam vidjeti kako je to.4.Nemam džeparac, daju mi novac kad mi treba.5.Da.6.Ne, nikada.7.Pričamo o svemu.

Učenik 6.1.Smijem biti vani do 21h.2.Da, probao sam oboje.3.Zato što sam htio isprobati kakvog je okusa.4.30kn.5.Da.6.Da, lažem roditeljima.7.Slažem se s roditeljima.

Učenik 7.1.Do 22.30h2.Da, oboje.3.Probala sam iz znatiželje.4.20kn.5.Da.6.Da.7.S mamom pričam o svemu, a s tatom baš i ne pričam zato što su mi roditelji rastavljeni.

Kako je bilo nekad, kako je sada, prosudite sami...

Lucija Novak, Ana Zovko i Marija Grgušić, 7.a

NEKAD I SAD

PROFESORI VS. UČENICI

26

Neobični posloviUrinatorZnamo što ste odmah pomislili, ali ovaj posao nema veze s urinom. Riječ urinator potječe iz latinskog urinare (lat. zaroniti u vodu) što znači ronilac. Oni su bili vojnici koji su izvodili pod-vodne sabotaže na neprijateljskim brodovima, ali bi uzimali i vrijedne stvari sa potopljenih brodova. Kucač Ovaj posao nastao je u Engleskoj i Irskoj tijekom najranijih dana industrijske revolucije. Umorne radnike nakon 16 sati rada trebalo je probuditi ranom zorom za sljedeći radni dan prije nego je izumljen sat s alarmom. Kucač bi za nekoliko penija išao s dugim štapom i lupao njime radnicima po prozoru

dok se ne bi probudili.

Predstavljamo vam neka zanimanja. Bili smo na terenu i ispitali kako stvari stoje, koja se zanimanja traže, za kojima ne vlada potreba, koje je škole potrebno završiti za određeno zanimanje i još mnogo toga. Sigurno puno vas još nije odlučilo što u budućnosti raditi i što postati. Nadamo se da ćemo vam barem malo pomoći u vašim dvojbama o tome što upisati nakon osnovne škole. Pa krenimo...

PROFESOR MATEMA-TIKE, Diana Ramušćak1.Koje su dobre, a koje loše strane Vašeg zanimanja?Kreativnost, odnosno mogućnost da s djecom postigneš i napraviš mnogo toga, oni su nepresušni izvor inspiracije. Također je dobra strana to što ovaj posao stvarno ima svrhu, gledaš djecu kako od malih ljudi postaju veliki i pametni ljudi, stvarno vidiš da si nešto postigao, a to te onda ispunjava zadovoljstvom. Loše je to što dječje prob-leme nosiš sa sobom kući. 2.Vlada li potražnja za Vašim zanimanjem u Dugom Selu i okolici?Za profesorom matematike vlada potražnja, iako ne velika, a za ostalim profesorima baš i ne. Danas je teško naći posao gotovo u svakom sektoru ljudskih djelatnosti.3.Kakvo je obrazovanje potrebno steći za Vaše zanimanje?Nakon završene četverogodišnje srednje škole (preporučam gimnaziju), potrebno je završiti Učiteljski fakultet s pojačanim predmetom matematike ili Prirodoslovno-matematički fakultet.4.Biste li preporučili svoje zanimanje osmašima?Bih, da vide kako je biti u našoj koži. Šalu na stranu, naravno da bih, smatram da je raditi s djecom nešto prekrasno.

POLICIJSKI SLUŽBENIK, Marina Akmačić1.Opišite nam ukratko čime se bavite.Ja sam policijski službenik, a bavim se maloljetničkom delikvencijom i obiteljs-kim nasiljem. Svakodnevno se bavim djec-om i maloljetnicima koji su žrtve nasilja od strane roditelja ili vršnjaka, ali i onima koji su nasilnici ili počinitelji kaznenih djela.2.Kakvo je obrazovanje potrebno steći za Vaše zanimanje?Nakon završene četverogodišnje srednje škole, potrebno je završiti višu ili visoku policijsku školu, akademiju.3.Koje su osobine porebne da bi se osoba mogla baviti Vašim poslom?Treba posjedovati istraživački duh, treba biti spreman pomoći drugome, treba biti hrabar, dosjetljiv, staložen, osjećajan, ali realan i spreman na sve.

4.Biste li preporučili to zanimanje budućim srednjoškolcima?Bih, jer je to zanimanje časno, humano i zanimljivo.

VETERINAR, Mirko Ivanda1.Koje su dobre, a koje loše strane Vašeg zanimanja?Dobre strane mog zanimanja su te da pomažem i liječim kućne ljubimce i domaće životinje. Posao veterinara se odvija u veterinarskoj ambulanti ili u prostoru vlasnika životinje koju treba liječiti. Svaki se dan susrećemo s novim izazovima u zaštiti

i liječenju životinja. Loše strane su te što se ponekad mora raditi neradnim danom i blagdanima, bez obzira na vremenske uvjete, npr. kišu ili snijeg.2.Vlada li potražnja za Vašim zanimanjem u Dugom Selu i okolici?U veterinarskoj djelatnosti, zbog sman-jenja broja domaćih životinja, nema velike potrebe za zanimanjem veterinara.3.Kakvo je obrazovanje potrebno steći za Vaše zanimanje?Potrebno je završiti četverogodišnju srednju školu, a potom Veterinarski fakultet.4.Biste li preporučili svoje zanimanje osmašima?Preporučio bih svoje zanimanje onim osmašima koji vole životinje i koji vole pomagati životinjama. 5.Možete li nam ispričati neku zanimljivost sa svoga posla?U mom se poslu svakodnevno događaju zanimljivosti, počevši od davanja injekcija, sve do pomaganja prilikom dolaska novog bića na svijet, šteneta, teleta i drugih. Jedne zime na jezeru Abesimio pronašli smo ozlijeđenog mladog labuda. Imao je ozlijeđeno krilo. Pomogao sam mu, izliječio ga i potom ga odvezao u zološki vrt gdje su se nastavili brinuti o njemu.

FARMACEUTSKI TEHNIČAR, Alen Vasiljević1.Što radi farmaceutski tehničar?Radimo recepturu, slažemo lijekove, prip-ravljamo kremice, otopine, masti i još puno toga.2.Kakvo je obrazovanje potrebno steći za Vaše zanimanje?

OSMAŠI, ŠTO BISTE VOLJELI BITI KAD ODRASTETE?PROFESIONALNA ORIJENTACIJA

27

Potrebno je završiti srednju farmaceutsku školu.3.Je li Vaš posao težak?Nije, ako se radi s ljubavlju, ništa nije teško.

FRIZER, Ivana Tadić1.Koje su dobre, a koje loše strane Vašeg

posla?Dobra strana je ta da stalno učim nešto novo, radim dosta kreativan posao, a loša je strana ta što sam stalno na nogama i što ponekad ne zadovoljim svaku mušteriju.2.Vlada li potražnja za Vašim zanimanjem u Dugom Selu i okolici?Da, ako ste voljni raditi i svaki dan učiti nešto novo i truditi se biti što bolji, može se pronaći posao bez problema.3.Kakvo je obrazovanje potrebno steći za Vaše zanimanje?Potrebno je završiti trogodišnju frizersku srednju školu.4.Biste li preporučili svoje zanimanje osmašicama?Ako su kreativne i ako imaju za to volje, da!5.Dosadi li Vam ikada Vaš posao?Ne, svaki dan je drugačiji kad se radi s ljudima.6.Kako biste se ponijeli ako Vam je mušterija nezadovoljna?Oprala bih joj ponovno kosu i učinila sve da bude zadovoljna.

FARMACEUT, Vesna Grgošić1.Koje su dobre, a koje loše strane vašeg posla?Dobre strane su što možemo pomoći ljudima, neposredno i otvoreno razgovarati i davati korisne savjete. Po mom osobnom mišljenju loša strana je ta da se jako puno

mora razmišljati o financijskoj strani poslo-vanja.2.Vlada li potražnja za vašim zanimanjem u Dugom Selu i okolici?Pa... da, s obzirom na veličinu prostora koji pokrivamo, ali ima relativno dosta mladih pripravnika.3.Koje je obrazovanje potrebno steći za zvanje farmaceuta?Za zanimanje farmaceuta potrebno je završiti petogodišnji studij farmacije.4.Što radi farmaceut u ljekarni?Organizira rad u svojoj smjeni, radi far-maceutske pripravke prema liječničkom receptu, izdaje lijekove i daje odgovore pacijentima na njihova pitanja.5.Jeste li ikad ikome dali krivi lijek?Jesam, jer su greške takvog tipa uvijek moguće, ali kontrola izdanih lijekova uvijek je višestruka pa se uvijek na vrijeme reagira. Otkako su elektronski recepti u uporabi, grešaka je puno manje jer su liječnici često znali imati nerazumljiv rukopis.

PEKAR, Tomislav Šantić1.Koliko Vam je bilo potrebno da se usavršite u svom poslu?Pola godine .2.Koje su dobre, a koje loše strane Vašeg zanimanja?Dobre osobine su te što nahranim ljude, a jedina loša strana je ta što mi je jako vruće kraj peći, pogotovo ljeti.3.Vlada li potražnja za Vašim zanimanjem u Dugom Selu i okolici?Da, može se naći posao.4.Kakvo je obrazovanje potrebno steći za

Vaše zanimanje?U pravilu je potrebno završiti srednju kuhar-sku školu.5.Biste li preporučili svoje zanimanje osmašima?Pa, ako to netko voli, zašto ne.6.Jesu li Vam mušterije ikad bile nezad-voljne, kako postupiti u takvoj situaciji?

Ispričao bih se ili počastio ih s pizzom.

VLASNIK PRODAVA-ONICE, TRGOVAC, Mladen Pervan1.Koje je osobine potrebno imati da biste bili dobar poslodavac?Morate uvijek biti nasmijani, dobre volje, komunikativni, raspoloženi za rad i ljubazni, ali najvažnije je da je kupac uvijek u pravu.2.Koliko radnika imate?Imam dva radnika.3.Možete li nam ispričati neku zanimljivost sa svoga posla?Pa nema baš zanimljivosti u tom poslu. Svaki dan je sve isto. Slažu se stvari na police i prodaju namirnice. I tako svaki dan.4.Kakvo je obrazovanje potrebno steći?Za trgovca je potrebno završiti srednju trgovačku školu.

OSMAŠI, ŠTO BISTE VOLJELI BITI KAD ODRASTETE?PROFESIONALNA ORIJENTACIJA

28

INSTRUKTOR U AUTOŠKOLI, Jerko Matešić1.Koje su dobre, a koje loše strane Vašeg posla?Dobre strane su te da se bavimo bitnim društvenim poslom, učimo mlade ljude prometnoj kulturi i vožnji. Lijepo je voziti se, međutim sve to lijepo u sekundi može postati ružno. Na primjer, imali smo kandidata koji je poginuo vozeći se. Loše strane su te što je ovo vrlo stresan posao i ponekad imamo kandidate kojima smo vrlo nezadovoljni.

2.Vlada li potražnja za Vašim zanimanjem u Dugom Selu i okolici?Vlada, mogu reći da se u jednom trenutku tražilo više kandidata za posao instruktora, nego za obuku. Mi smo jedina autoškola u Dugom Selu, za to je potebno ispuniti puno uvjeta i stručne obuke.3.Kakvo je obrazovanje potrebno steći za Vaše zanimanje?Za stručnog voditelja potrebno je završiti Prometni fakultet cestovnog prometa, a za instruktora vožnje treba završiti Sred-nju prometnu školu, te poseban tečaj za instruktora.4.Možete li nam ispričati neku zanimljivost sa svoga posla?Da, u jednoj situaciji vozač je naišao na prepreku na cesti i stisnuo je gas umjesto kočnice. Ta prepreka je bilo vozilo, ali srećom izbjegli smo sudar, jer imamo posebno opremljene aute s dvostrukim komandama. Evo još jedna zanimljivost, jednom je moj vozač primijetio slijepca, zaustavio auto, a ja sam izašao i preveo slijepca preko ceste.5.Biste li preporučili svoje zanimanje osmašima?Da, i curama i dečkima. U našoj školi postoji i ženski instruktor, a inače je to prava rijet-kost. Moj najbolji kandidat je bila žena.6.Je li se ikada dogodilo da je netko odustao od vožnje?Dogodilo se. Od 100 upisanih, 2 ne završi. Ne zato što oni to ne mogu, nego izgube volju. Ima nekih koji se i nakon nekoliko godina vrate. Ja mislim da nema onoga tko ne može položiti vozački.

GRAĐEVINAR, Vidoslav Galić1.Koje su dobre, a koje loše strane Vašeg zanimanja?Dobre strane su te što postoji mogućnost dobre zarade, a loše strane su te što ste često prezauzeti i imate veliku odgovornost.

2.Vlada li potražnja za Vašim zanimanjem u Dugom Selu i okolici?Da.3.Kakvo je obrazovanje potrebno steći za Vaše zanimanje?Nakon četverogodišnje srednje škole, potrebno je steći višu ili visoku stručnu spremu na Građevinskom fakultetu.4.Biste li preporučili svoje zanimanje osmašima?Da.5.Koji su poteškoće prisutne u vašem poslu?Problem je taj što se često puta dogodi da nakon odrađenog posla, naručitelj posla nije mogao platiti. Evo, još uvijek imam neke dužnike.

STOMATOLOG, Mario Marković1.Koje su dobre, a koje loše strane Vašeg posla?Može se dobro zaraditi, a uz to se pomaže ljudima. Loša strana je ta što se mogu do-goditi nekakve infekcije, prenošenje bolesti i slično.2.Vlada li potražnja za Vašim zanimanjem u Dugom Selu i okolici?Ne, zato što u Hrvatskoj ima i previše stoma-tologa, pogotovo u Dugom Selu.3.Brinu li ljudi o svojim zubima ili često dolaze kad je prekasno?Otprilike, od 10 pacijenta samo 3 dođe na vrijeme, a ostali dođu radi bolova, što je često i prekasno.4.Kakvo je obrazovanje potrebno steći za Vaše zanimanje?

Potrebno je završiti Stomatološki fakultet,što je grana Medicinskog fakulteta, traje 5 godina.5.Možete li nam ispričati neku zanimljivost sa svoga posla?

PROFESIONALNA ORIJENTACIJAŠto bi volio biti kada odrasteš?InspektorGrafičarFrizerkaNovinarkaPolicajkaDoktoricaArhitekt ili sudacInformatičarAutomehaničarDizajner interijeraOdvjetnicaPoljoprivrednikProfesorica hrvatskogKnjigovotkinjaProfesorica flauteUčiteljicaPedagoginjaPsihologinja ili vlasnica modne kućeProfesorica engleskogKirurgVoditeljica na televizijiKuharEkonomistVeterinarkaProfesorica tjelesnogInspektorGrafičarFrizerkaNovinarkaPolicajkaDoktoricaArhitekt ili sudacInformatičarAutomehaničarDizajner interijeraOdvjetnicaPoljoprivrednikProfesorica hrvatskogKnjigovotkinjaProfesorica flauteUčiteljicaPedagoginjaPsihologinja ili vlasnica modne kućeProfesorica engleskogKirurgVoditeljica na televizijiKuharEkonomistVeterinarkaProfesorica tjelesnog

29

Pa i nema ih previše, većinom se ljudi boje stomatologa.6.Je li posao stomatologa težak?Posao je jako težak i zahtjevan.7.Je li financijski isplativo imati vlastitu ordinaciju?Teško je, jer je konkurencija velika, pogotovo u početku.

VODITELJ NA RADIJU, Nikola Martek

1.Kako je biti voditelj na radiju?Prekrasno. Kad jednom počnete raditi, ne možete ne raditi. Popravljate raspoloženje ljudima. Kad uđete u studio, zaboravite probleme, kao da ste ušli u drugi svijet.2.Biste li preporučili mladima da se time bave?

Apsolutno. Ali, pitanje je koliko mladih to želi raditi, bitno je da ste komunikativni.3.Jeste li oduvijek htjeli biti radijski voditelj?Kad sam bio vaših godina maštao sam da budem radijski voditelj. Započeo sam kao DJ.4.Ima li loših strana u Vašem poslu?Loših strana? Nema. Radim ovaj posao 30 godina i još ih ne vidim.5.Je li se ikada dogodilo da Vas netko nazove i kaže neke smiješene stvari?Da, to se događa svaki dan. Drago mi je da slušatelji zovu, jer tako dobivam pov-ratnu informaciju o tome sviđam li im se ili ne. Razgovor s ljudima je svaki put novo iskustvo.6.Je li Vam dosadio ovaj posao?Nije, ali nisam svaki dan jednako raspoložen. Ipak , moram biti veseo svaki dan.7.Bojite li se da ste slušateljima Vi dosadili?Naravno, ali slušatelji me često znaju nazvati i bez razloga, samo da me pohvale ili da se nasmiju sa mnom.8.Jeste li nekome uzor?Ah, ne znam, vjerojatno jesam. Mnogi dođu do mene i kažu da me vole i da su me drugačije zamišljali. Televizija je jači medij, ali radio je puno bolji. Mnogi s radijskog po-sla pređu na televizijski. Mi, koji nismo otišli, valjda nismo bili dovoljno lijepi. Šala mala.9.Što poručujete mladima?Najbitnije je poručiti mladima da se obra-zuju.

PSIHOLOG, Ivana Delač1.Kada ste prvi put počeli razmišljati o tome da postanete psihologinja? Počela sam razmišljati u sedmom razredu.

Tada smo imali jednu super psihologicu. Bila je mlada, otkačena i s dugom kosom. Znala je pričati s nama i zabavljati se na način na koji drugi profesori nisu. Bila je super.2.Je li težak fakultet za psihologa?Jako je težak. Posebno na početku. Prva godina je sve u vezi matematike, ali kasnije je super, zabavno je i stvarno počneš raditi neke stvari koje ti uvijek trebaju.3.Kako to da ste se odlučili za rad s djecom, a ne s odraslima?Kad sam upisivala psihologiju htjela sam raditi sa odraslima. Jedno vrijeme sam radila jedan posao u firmi, ali mi se nije svidio. Nikad nisam pomišljala da postanem dječja psihologinja.4.Mislite li da je posao psihologinje jako popularan? Ima li mnogo mogućnosti za zapošljavanje?Mislim da je jako popularan zato jer možeš raditi bilo gdje. U školi, vrtiću, svugdje. Za onoga tko želi imati različite mogućnosti, odličan je, ali ne bih preporučila ovo svima. Samo onima koji stvarno znaju i vole raditi sa ljudima.5.Je li postojao li neki problem koji niste znali riješiti?Je. U takvim situacijama mi je stvarno žao zato jer mislim da sam mogla više napraviti, ali tješim se time što takvih situacija ima malo, više je onih u kojima sam znala riješiti problem.6.Mislite li da ste dobri u svom poslu?Sigurna sam da sam dobra u svom poslu. Čim učenici sami dolaze k meni, to je dobar znak.7.Jeste li optimist?Jesam li optimist? O tom odlučuje mnogo toga. Kakvo je vrijeme, kakvu sam glazbu slušala taj dan, imam li nekih privatnih prob-lema ili problema na poslu...8.Nabrojite nam neke dobre i neke loše

strane svog posla.Pa, dobrih strana ima jako puno. Dobro je to što imaš velike mogućnosti za odabir radnog mjesta, ovaj posao je veoma zanim-ljiv. Otkako pomažeš drugima, naučiš više o drugima, pa i o sebi samom. I super je to što se svakodnevno nešto novo otkrije, pa i kada završiš faks, cijelo vrijeme nešto učiš. Loše je to što je u današnje vrijeme teško naći posao, i loše je to što ljudi na psihologe gledaju kao na ljude koji rade s ludima. Mi ne radimo s ludima i nije svatko tko dođe kod nas lud, nego mi smo tu da pomogne-mo drugima.

PROFESIONALNA ORIJENTACIJA

Intervjuirale sve intervjue: Katarina Galić, Marija Grgošić, Lucija Novak, Lea Solarić, Bojana Marković i Kristina Gusić, 7.a, Ivana Pervan, 7.b, Lucija Matešić i Dora Akmačić, 5.b, Matea Ivanda, 5.a, Josipa Čović, 5.c i Patricia Jozić, 5.e

30

– povijest na drugačiji, zanimljiv načinSvi uvijek govore kako je povijest dosadna! E, pa nije! Nakon što pročitate ove zanimljivosti iz ljudske povijesti, sigurno ćete ih poželjeti još!

Iako ima 23 stanovni-ka, Hum u Istri ima status grada i kao takav upisan je u Guinness-ovu knjigu rekorda kao najmanji

grad na svijetu.

Jeste li znali da su slonovi jedine životinje koje ne mogu skakati?

U srednjem vijeku Europljani su kavu zvali arapsko vino.

Jeste li znali da Albert Einstein nije progovorio do treće

godine te je obožavao svirati violinu?

Jeste li znali da su prije 17-og stoljeća mrkve bile ljubičaste boje?

Napoleon se bojao mačaka.

Svaki kralj u špilu karata predstavlja pravog vla-dara: srce: Karlo Veliki, tref: Aleksandar Veliki, pik: kralj David, karo:

Julije Cezar

Jeste li znali da je oko noja je veće

od njegovog mozga?

Thomas Edison, izumitelj žarulje, bojao se mraka.

Dalmatinski pas se rađa bez točkica.

111,111,111 x 111,111,111 = 12,345,678,987,654,321

U Engleskoj su svi labudovi vlasništvo kraljice ili kralja.

Mona Lisa nema obrva jer je u renesansnoj Firenci bilo moderno

obrijati ih.

Jeste li znali da puževi imaju 4 nosa?

Drevni Egipćani kupovali su nakit svojim kućnim ljubim-

cima – krokodilima.

Jeste li znali da je u Sredn-jem vijeku šećer bio toliko dragocjen da je vrijedio 9

puta više od mlijeka?

Jeste li znali da je Leon-ardo da Vinci bolovao od

disleksije?

Abraham Lincoln imao je protezu za zube od drveta, kao i većina ljudi

tog vremena.

Jeste li znali da se vjerovanje u vampire razvilo u antičko

vrijeme te se naročito razvilo među Slavenima?

Coca Cola je u originalu bila zelene boje.Zašto mladenke nose buket? Taj

običaj se uveo u srednjem vijeku kako bi se mirisnim cvijećem prikrio smrad mladenke. Naime, tada se ku-palo samo nekoliko puta godišnje!

Satovi rađeni prije 1660. g. imali su samo malu kazaljku

za sate, ne za minute.

Rimljani su koristili bodlje ježa kao čačkalice.

Rimski gladijatori većinom su bili vegetarijanci.

Dio Egipćana plaćao je porez medom.

Jeste li znali da je Napoleon navodno nosio čokoladu na svim

svojim vojnim pohodima?

Kečap je 1830. g. proda-van kao lijek.

Kinezi su prvi koristili kistove za slikanje i to 3800 godina prije

Krista.

Očekivani životni vijek srednjovjek-ovnog seljaka bio je 25 godina.

Najkraći rat vodio se između Zanzibara i Engleske 1896. g. Zanzibar se predao nakon 38

minuta.

JOŠKO U POVIJESTI

Katarina Galić i Lucija Novak, 7.a

Jeste li znali da je Libija jedina država na svijetu koja ima jed-nobojnu zastavu - zelene boje?

Jeste li znali da se “orlo-vski” nos smatrao znakom

vođe u drevnom Rimu?

Jeste li znali da je prvo javno prikazi-vanje televizijskog programa bilo u

Londonu 1936. godine?

POVIJEST

31

Biti članicom Međunarodnih eko-škola velika je čast, ali ujedno i obaveza. Želja pristupanju organizaciji postoji već nekoliko godina, ali sustavnu pripremu za stjecanje eko-statusa započeli smo krajem zime kada smo osnovali školski Eko-odbor. Nastavak provođenja propisanih koraka rezultirao je time da smo od strane stručne komisije dobili „zeleno svjetlo“ i postali škola kandidat za eko-školu. Paralelno s propisanim pravilima pristu-panja organizaciji, u školi smo istim žarom i predanošću radili na uređenju našeg dvorišta.U ožujku Svjetski dan voda obilježili smo prigodnim edukativnim panoima o važnosti očuvanja pitke vode, koja, kako vrijeme pokazuje, postaje sve važnija strateška sirovina.

Dolaskom proljeća, naše aktivnosti usmje-ruju se na okoliš škole. Važnu ulogu u prol-jetnim radovima ima naša skupina Cvjećara koja pod vodstvom naše učiteljice Sonje Grgac ukrašava i oplemenjuje školski okoliš sadnjom i održavanjem lončanica, listopad-nog i zimzelenog bilja.

Nešto kasnije, sudjelujemo na gradskoj manifestaciji „Dugoselski cvijet“, izložbeno-prodajnom dugoselskom sajmu cvijeća, s vlastitim štandom i ponudom ukrasnih rukotvorina naših učenika i djelatnika. Početkom svibnja u školi smo organizirali redovnu akciju prikupljanja starog pa-pira. Prikupljali smo i e-otpad i zbrinuli ga sukladno načelima održivog razvoja.Pred kraj godine, vraćamo se u školsko dvorište i radimo popločenu stazu kroz park. Izgrađene su dvije staze i novi su ures našeg eksterijera u čijoj je pripremi i realizaciji sudjelovalo puno učenika, iskusivši napor fizičkog rada, preciznost i strpljenje pravil-nog polaganja betonskih ploča. Tom pri-likom zasadili smo još zimzelenih i cvjetnih

stabala, a preko puta parka, postavili smo smjerokaz – informativni stup koji pokazuje udaljenosti prema odabranim mjestima prirodnih čuda širom zemaljske kugle.

U novoj školskoj godini, naše eko-aktivnosti nastavljaju se akcijom prikupljanja starih baterija i sadnjom ružičnjaka, a posebno mjestom u našem cvjetnjaku dobiva endem-ska velebitska degenija, kupljena prilikom našeg posjeta Botaničkom vrtu u Zagrebu. Dolaskom zime, prirodu prepuštamo potrebi mirovanja, a na naše zadovoljstvo 16. stude-nog 2011. dobivamo pozitivno mišljenje o poduzetnim koracima za pristup organizaciji Međunarodnih eko-škola. Lorena Valek, 7.c

EKO PORUKEPoštovani gradonačelniče, Dugo Selo se polako počelo ekološki osvještavati. Za početak je to dobro, ali bi se sve to moglo malo i ubrzati. Bog nam je stvorio i poklonio sav ovaj svijet, a mi s njime tako krivo postupamo! Za nekoliko stoljeća ćemo uništiti svoj planet! Mi bismo, kao mali grad, mogli biti uzor veli-kima u brizi za planet Zemlju. Nadamo se da ćete poduzeti sve kako bi se to ostvarilo!S poštovanjem,

Katarina Šestan, 8.c

Zamijenite kamione za odvoz smeća no-vima! Iz njih curi opasna otpadna voda koja ostaje na asfaltu i danima jako smrdi!

Ante Dujaković, 8.b

Treba provoditi eko akcije među učenicima, oni su najveći zagađivači našeg okoliša!

Filip Karačić, 8.b

Uvedite patrolne čistače u grad koji bi posebno kontrolirali djecu i učenike. Ako pa-trolni čistači uhvate djecu na djelu kako ba-caju smeće po ulici ili slično, neka im pozovu roditelje i pročitaju bonton o čistoći! Možda ih sram potakne da drugi put razmisle prije nego se budu ponašali neekološki! Marin Krajina, 8.b

EKO HIMNAU malenom mjestu pokraj grada bijela

Nalazi se škola našeg Dugog Sela.

Narasla na livadi prepunoj cvijećaPa se čini još puno, puno veća.

Naši mali đaci radosnih licaSad čuju pjesmu raspjevanih ptica.

U Zorićevoj školi vlada prava srećaSvaki papir zna što je eko-vreća.

Majci Prirodi kažemo hvalaZa sve bogatstvo koje nam je dala.

Anna-Maria Nevistić, 8.a

USKORO POSTAJEMO EKO-ŠKOLABRIGA O OKOLIŠU

32

Raznolikost ideja, kreativnost, zaigranost, znatiželja i slične aktivnosti najprije ćemo naći u najmlađih. Učenici razredne nastave često nas iznenade svo-jom originalnošću, svojim uspjesima, ali i sudjelovanjem u različitim događanjima.

Izdvajamo najvažnije!1.Na prvom dugoselskom sajmu cvijeća „Dugoselski cvijet“ učenici su se predstavili maštovitim prigodnim predmetima koje su vješto i marljivo sami izradili. Tako su se na štandu naše škole mogli vidjeti, a i kupiti: sličice, lanene torbe, magneti, privjesci, šeširići, vesele kuhače, med, oslikane čaše, podmetači, kantice s cvijećem i kantice za pribadače, eko cvjetići od sjemenki, plastičnih boca i salveta, vaze, pisanice i leptirići.

2.Na radionici i izložbi uskrsnih jaja „Ususret Uskrsu“, koja se već treće godine održava u Perivoju grofa Draškovića, učenici 4. a i 4. d razreda, odnosno, naša „Eko obitelj“, osvojila je prvo mjesto u kategoriji osnovnih škola zahvaljujući originalnosti, kreativnosti i ekološkoj poruci. Četvrtaši su tjednima skupljali kartonske valjke od rola wc-papira, koje redovito bacamo u smeće, te ih iskoris-tili kao osnovnu konstrukciju za oslikavanje dviju pisanica, ograda i stolica. Rezultat – pravi mali vrt!

3.U svrhu senzibiliziranja učenika za teškoće

slijepih i slabovidnih osoba učenike drugih razreda posjetila je gospođa Sanja Stanković i pokušala im približiti svoj svijet. Učenici, potaknuti na razmišljanje, postavljali su mnogobrojna pitanja, a jako su ih se dojmili raznovrsni specijalizirani predmeti koji slijepima i slabovidnima olakšavaju život poput šaha, popularne igre Čovječe ne ljuti se, ručnog sata koji „govori“, sata kojemu se može skinuti poklopac i opipati vrijeme, knjige na Braillovom pismu, mašine za

pisanje, čaše koja signalizira kad je puna i slično.

4.Svi učenici od prvog do četvrtog razreda imali su priliku upoznati i slavnog dječjeg pisca Mladena Kušeca, koji im je na svoj način prepričavao svoje životne pustolovine. Učenike je najviše razveselio i nasmijao čitajući im svoje prve pjesme i zagonetke, koje su učenici odgonetavali. Rekao je i da djeca mogu biti sve što požele, pa su učenici oponašali razne pojave, bića i stvari kao što su kiša, vjetrovi, komarci, automobili, pa čak i Indijanci.5.Da su domišljati, ali i vješti, i u sportskim

aktivnostima, učenici nižih razreda dokazali su na Dan škole, koji smo obilježili u sports-kome duhu. Razredi su izmjerili snage u po-tezanju užeta i graničaru. Ekipa 1. d razreda, Zvjezdice, pobijedila je ostale razrede u potezanju užeta, a najuspješniji u graničaru među drugim razredima bili su Ekavci, ekipa 2. e razreda, među trećim Vatreni, ekipa 3. f razreda, a među četvrtima Tigrovi, ekipa 4. a razreda, koja se pokazala najbolja među svima i pobijedila u ukupnom sučeljavanju.

6.Svoju vještinu i umijeće posebno su poka-zali prvašići koji su ove godine, uz pomoć kuharica, ispekli svoj prvi kruh. S pregačama, pekarskim kapama na glavi i higijenskim rukavicama pomiješali su brašno, ulje, vodu, sol i kvasac te umijesili tijesto za kruh. Drugašići su s druge strane ugostili pekare profesionalce koji su im pokazali kako se ob-

likuju kruh, kifle, pereci i pletenice. Na kraju su se svi dobro počastili i isprobali vlastite proizvode.

7.Među učenicima nižih razreda vrlo je popularna i izvanučionička nastava. Kako bi uočili glavna obilježja jeseni, razliku između listopadnog i vazdazelenog bilja, povezali vremenske uvjete i njihov utjecaj, prirodno okruženje i djelatnosti kojima se bave ljudi našeg grada te upoznali značajne građevine i važne ulice, učenici prvih, drugih i trećih razreda cijeli su jedan dan proveli na Martin bregu.

8.U sklopu obilježavanja Dana grada, koji je istovremeno dan svetog Martina, učenici drugih razreda razgledali su i izložbu „Od trsa do vina“, koja je obuhvaćala vinograd-ske etno-predmete iz zbirke gospodina Željka Paniana.

9.Na kraju, pravi poduzetnički duh pokazali su učenici razredne nastave sudjelujući u projektu „Dječji tjedan poduzetništva“, koji je bio organiziran u susjednoj školi OŠ „Ivan Benković“. Pod vodstvom stručnih voditelja učenici prvih i drugih razreda proizveli su vlastiti sok od jabuke koji su nazvali „Jabučica“, a učenici trećih i četvrtih razreda izradili su vijače. Lucija Novak, Katarina Galić, Marija Grgošić, 7.a

RAZREDNA NASTAVAMALE VIJESTI

33

DUGO SELO

Dugo Selo je lijep grad,U njemu vlada sklad.

Na Martin bregu ruševna crkva stoji,i godine svoje broji.

Svoj grad starim očima gleda,i lijepim se sjećanjima preda.

U jesen vinogradima sreća bruji,a ljudima se u klet žuri.

Anja Mijočević, 6. b

DUGO SELO

Dugo Selo je lijepo mjesto, po Dugom Selu ljudi šetaju često.ima jedan centar mali,koji ima puno raznih stvari.

Dugo Selo je mali grad,lijep, pun boja i mlad.

U Dugom Selu sad je jesen,pa je zato malo rastresen.

Antonela Šoljić, 6. a

DUGO SELO

Dugo Selo prekrasan je grad,pogotovo u jesen sad.800 godina Dugo Selo ima.Iako već staro,ipak sviđa se svima.

U šarenim bojamajesen prevladava sad,pa nam se činikao da je naš grad zauvijek mlad.

Karla Zečević, 6. a

DUGO SELO

Svijetom krenu Martin svetida upozna naše kleti.

Na putu njemu mali brijeg je stao.U čudu je Martin njega pogledao.

Ljudi beru svoje grožđe zrelo,urod nose u naše lijepo selo.

Smijeh, pjesma po brijegu se čuje,svaki čovjek uvijek sretan tu je.

Na vrh toga malog brijega,stoji crkva iznad svega.

Svoje tornje s nebom plavim spajasvijetli biser našeg dragog kraja.

Anna-Maria Nevistić, 8. a

DUGO SELO

Dugo Selobrežuljak krasi,a njegove kućeraštrkane sukao zlatne vlasi.

Martin breg kaobaklja tamu gasii naše kućeponosno krasi.

Kristian Krpanić, 6. a

DUGOSELSKI KRAJ

Dugo Selo lijepo je znaj,to je pravi mali raj.U Dugom Selu svega ima,livada, potoka i šuma.

Iznad sela Martin breg stoji,puno kleti i vinograda broji.Vinograda velikih i malih ima,tu čovjek radi dobra vina.

dobri su ljudi u dugoselskom kraju,meni najdražem zavičaju.

Iva Šebalj, 8. a

DUGO SELO

Navrh našeg Martina,stoljećima stoji stara cirkva.ispod cirkve vinogradi,grozdovi crni, beli.Kleti stare i trošne,a v bačvama mlado vino.Sveti Martin evo nam dolazi,da mošt u vino pretvori.Vura nasred našeg grada stojii žurno sate broji.Zorićeva ulica,najduža šetnica,a u njoj naša školica.Nismo selo, niti grad,ali kod nas svatko navrati rad.

Lorena Harambaša, 8. d

BOŽIĆ

Pahuljice u zimskoj noći padaju,ljudi se tome raduju.

Osjete se, ali se ne čuju.

Najljepši je Božić bijeli,kad je snijegom prekriven cijeli.

Sve je ljepše uz pahulje bijele.Da bar padaju godine cijele!

Antonela Šoljić, 6.a

BOŽIĆ

Kad božićna zvona zazvone,svi se raduju tome.

Za Božić je puno mirakad tiha božićna glazba svira.

Božićnih darova ima sve više,u školskim hodnicima sve je tiše-

Uskoro će snijeg pastii bijeli Božić će obasjati.

Antonela Šoljić, 6.a

BOŽIĆ

Dok sam bila mala,još neznano dijete,gledala sam bakukako moli krunice svete.

Rekla mi je tada:„Čekaj, dijete, ponoć!Ta vidjet ćeš maleno čudokoje treba doć.“

Tada nisam znalao čemu priča baka, svejedno mi je bila bitnanjena riječ svaka.

Sada, kada više nisammaleno dijete,rado čekam ponoći zvijezde da polete.

Znam tko nam tadau ponoć stiže.Maleni Isus dolazi nam bliže!

Čekajmo zajedno to maleno čudo!Otvorimo srceda ne bude tvrdo!

Ana-Marija Nevistić, 8.a

RADOVI LITERARNE GRUPE

34

Prošle godine, 29. ožujka 2011., našu školu je posjetio poznati pisac za djecu, Mladen Kušec. Učenici nižih razreda prisust-vovali su prepričavanju životnih pustolovina pisca. Čitao je neke od svojih prvih pjesama i zagon-etaka, time je izmamio osmijeh na dječja lica. Bio je veoma zabavan. Rekao je da djeca mogu biti sve što požele, pa su ona oponašala razne pojave, bića i

stvari. Proizvodili su razne ono-matopejske zvukove, bila su: kiša, vjetar, komarci, automobili, pa čak i Indijanci. Pričao je o svojim emisijama poput „Bijele vrane“. Također je pričao o svojim knjiga-ma i otkrio nam je da je knjigu „Pitalice skitalice“ napisao u čast svojoj unuci Miji. Kad je završio razgovor s učenicima u dvorani, uzeo je kratku pauzu, a zatim je imao intervju s nama, novinar-

skom grupom „Radoznali repor-teri“. Postavljali smo mu razna pitanja, a ovo su neka od njih:

1. Odakle Vam inspiracija za Vaša djela?- Ugledam nekog dječaka ili djevojčicu i dobijem inspiraciju, odmah ih mogu zamisliti u nekom svom djelu… Svi drugi likovi su strane osobe, ja ih samo ukomponiram u svoja djela.

MLADEN KUŠEC U NAŠOJ ŠKOLI

KNJIŽEVNI INTERVJU

35

Vidim svakakva mala bića.

2.Jeste li oduvijek željeli biti književnik?- Nikada nisam želio biti književnik. Mislio sam da nisam pametan kao na primjer učitelji. Htio sam biti nogometaš, a na kraju sam završio kao književnik.

3.Kako Vi pišete knjige?- Vidim tebe, i sjetim se sebe kada sam bio mali dječak i to napišem… Bila je jedna djevojčica Ivančica i bila mi je jako draga, pa sam napisao priču o njoj.

4.Tko Vam je bio uzor?- Uzora nisam imao, ali sam sanjao da ću biti Matoš. Uvijek je dobivao po glavi, ali se borio. Imao je svoje JA. Sanjao sam da ću biti poput njega.

5.Kako je biti pisac?- Rasteš, stariš, svašta po malo... Lijepo je biti pisac, jer zabavljaš druge. Neki ne vide, ali ja vidim.

6.Što je posebno kod stvaranja knjiga?- Posebno je to da izmisliš jedan

KNJIŽEVNI INTERVJU

36

drugi svijet. Upoznaješ druge djevojčice i dječake, izmišljaš što želiš. Posebno je to što pišeš i pustiš mašti na volju.

7.Koja Vam je Vaša knjiga najdraža?- Kaj te briga! Teško je od-govoriti koja mi je najdraža. Ali najprihvaćenija je „Plavi kaputić“. Ja sam njih stvorio. Dao sam im oči, glas. Sve su mi drage.

8.Postoji li knjiga koju ste počeli pisati, a niste dovršili?- Imam dvije knjige koje možda nikad neću dovršiti. Jedna je o jednom dječaku, o kojem mi je pričao jedan čovjek. Nikako da je završim. A druga će se najvje-rojatnije zvati „Mladen Kušec, hoćeš ti biti moja ribica?“. To me pitala jedna djevojčica na snimanju emisije „Bijela vrana“.

9.Što Vas je proslavilo?- Najviše me proslavila emisija „Bijela vrana“.

10. Kako gledate na današnju djecu, jesu li drugačija nego djeca prije?- Jednom sam vidio curu i dečka, sjedili su jedan pokraj drugoga. Oboje su imali slušalice i mobitel i nisu uopće pričali. Doma su se vjerojatno dopisivali preko „chata“. To je problem kod današnje djece. Ne znaju razgo-

varati. Jednom prilikom bio sam s djecom u učionici. Pričao sam im, a oni su svi imali mobitele i nisu me slušali. Rekao sam im da se okrenu prema ploči. Pitao sam

jednog dečka: „Kakve ova cura ima oči ?“. Nije znao, a sedam go-dina je išao s njom u razred. Za-tim sam ga pitao : „ Kakvo ta cura

KNJIŽEVNI INTERVJU

37

ima računalo?“ Sve mi je znao objasniti. Danas djeca gledaju samo izvana, ne iznutra. Neki ne znaju ni rečenicu složiti. A ja sam se sjećao i kakav je kaputić jedna djevojčica nosila – plavi, zato se moja knjiga i zove „Plavi kaputić“.

11. Da niste književnik, što biste bili?- Da nisam književnik, vjerojatno ne bih bio ništa.

12. Za koju ste knjigu dobili nagradu?

- Koju knjigu? Napisao sam puno knjiga, ali jedino sam za jednu knjigu dobio nagradu. Dobio sam je od jednog čovjeka kojeg sam jako poštivao. To je Mato Lovrak.

13. Kako birate Vaše likove?

U većini mojih knjiga glavni likovi su djevojčice. Tome sam se i sam jako začudio. Meni je njih lakše opisati. Ali ipak, djevojčice bez dječaka ne idu, a ni dječaci bez djevojčica.

14.Koja Vam je Vaša najdraža emisija?

- „Bijela Vrana“. Ta mi se emisija svidjela. Volim djecu, ali znam ih i čvrgnuti. Ne rukom, nego riječima.

15. Čitala sam Vašu knjigu „Do-natela“ koja govori o teškom školovanju. Znači li to da se rado sjećate svojih đačkih dana?- Sjećam ih se. Imali smo je-dan par šlapa za školu. Gledao sam neke stare slike. Imao sam čarapu iz koje mi je virio prst. Nama to tada uopće nije bilo važno, a danas je posve drugačije, danas je samo važno

tko nosi koju marku, čiji tata vozi bolji auto i sl. Moja učiteljica iz hrvatskog me uvijek maltretirala. Kada sam izdao prvu knjigu, poklonio sam joj knjigu. Shvatio sam da mi je uvijek davala manje ocjene zato što je znala da mogu više.

Marija Grgošić, 7.a, Lea Solarić, 7.a, Lucija Novak, 7.a, Ana Zovko, 7.a

ŠTO JE BIJELA VRANA?

„Bijela vrana“ naziv je radio emisije u kojoj Mladen Kušec razgovara s neobičnom djecom, „bijelim vranama“ te na taj način dokazuje kako djeca često razmišljaju puno ozbiljnije od odraslih. Slušajući razmišljanja o životu „malih“ djevojčica i dječaka pitamo se shvaćaju li nas odrasli uopće i jesu li svjesni da biti „odrastao“ ponekad uopće nije prednost.

KNJIŽEVNI INTERVJU

38

UVOD: Naša psihologinja Ivana Delač nije samo jako dobra psihologinja, već je i jako dobra spisateljica! Jeste li znali da je pod pseudonimom Ivana D. Horvatinčić napisala vrlo uspješan i zanimljiv dječji roman „Pegazari“? „Pegazari“ su osvojili nagradu SFERA i Artefakt za najbolji dječji roman objavljen te godine. Želite li saznati malo više o „Pegazarima“, čitajte dalje!Jeste li se ikada osjećali nesretno u svojoj vlastitoj koži? Jeste li ikada poželjeli pobjeći u neku drugu stvarnost? Djevojčica Kristina je jedna takva djevojčica. U stvarnom svijetu je bila jadna i obe-shrabljena, ali se našla u Eponiji, u neobičnom svijetu svijetu pegazara i pegaza. Tu se zvala Ereja. Zbog loših situacija u stvarnom životu završila je ovdje, u Eponiji. Tu se morala suočiti s velikim i teškim problemima koje su prouzročila nestvarna bića koja čovjek nikad nije vidio. Ereja je sa svojim pegazom Eritonom živjela u neslozi ostalih pegaza i njihovih pegazara. Eriton je sa svojom pegazarkom bio i u dobru i u zlu te je nije ostavio kada je bila odbačena iz svoje zajednice. S njom je donosio odluke, skupili su Plave (neobična stvorenja nalik ljudima, samo plave boje) da poraze zlu kraljicu Narcisu i donesu mir Eponiji. U tome im je pomogao zanimljiv dječak Sardir, jedan od Plavih. Zbog njega bi Erejino srce svaki put zatreperilo. No Erejina zamisao o miru u Eponiji nije uspjela...Ukoliko želite saznati što se dalje događalo u fantastičnoj zemlji Eponiji, zemlji Plavih i Bijelih te kako je Kristina riješila svoje probleme, USUDITE SE PROČITATI PEGAZARE! Marija Grgošić, 7.a

INTERVJU: Ivana Delač Horvatinčić1.Što Vam je davalo inspiraciju za pisanje?Znači, kada sam išla u osnovnu školu, neg-dje 5., 6. razred događalo mi se to da su se drugi učenici prema meni ponašali na sličan način kao Dado prema Kristini u mojoj knjizi.

Zato sam uvijek zamišljala druge svjetove gdje bih mogla pobjeći. Kad sam odrasla, smatralo mi se logičnim da to stavim na papir i pomognem nekome tko ima sličan problem.2.Otkud Vam ideja za neobična imena, poput Ereje?Od svih intervjua, ovo me nitko nije pitao! Pazim da sva imena imaju određeno značenje, npr. Eponija - od Epona, keltska božica, zaštitnica konja, Ereja - od keltskog Erelah, što znači Sveti glasnik (ili Božji glasnik, što je ujedno razlog zašto se u stvar-

nom svijetu zove Kristina), Darin - vrijedni dar, Arlen - keltski zakletva, odnosno onaj koji se zaklinje, obvezuje na nešto i Bridijan - od keltski Bridie, snažan, Narcisa – zalju-bljena u sebe. Jedino Sardir nema posebno značenje, jednostavno mi je to ime bilo u glavi pa sam ga morala nekome dati. Jako sam voljela grčku mitologiju, po tome sam dala naziv romanu - Pegazari.3.Koliko Vam je vremena trebalo da napišete knjigu?Hm, 5 mjeseci? Da. 5 mjeseci sam svaki dan dolazila doma poslije posla i pisala knjigu.4.Tko je ilustrirao knjigu?Ilustrirala ju je Sara Divjak. Ne poznajem ju inače. To ide ovako. Izdavač nađe nekoga za koga misli da bi mogao to nacrtati. Onda on napravi skice i pošalje ih autoru, meni. I tako, ona mi je poslala skice, meni su se svidjele i ja sam pristala.5.Je li Vam netko pomagao u pisanju?U pisanju mi je pomagao Darko Macan, autor stripova. Jako dobar pisac. Svako poglavlje mi je pregledao i ispravio. Govorio mi je što je dobro, a što nije. Ukazivao je na neke pogreške i pomagao mi kako da nešto objasnim. Recimo, nisam znala kako da opišem one šiljke koji izlaze iz kule, pa mi je on i u tome pomogao.6.Imate li trenutno ideju za nekakvu knjigu?Pa, upravo pišem jednu knjigu, ali ne za djecu.7.Mislite li da će ovu priču učenici čitati kao svoj slobodan izbor?Iskreno se nadam da hoće. To mi puno znači. Do sada su komentari bili pozitivni.8.Volite li više rad psihologinje u školi ili više volite pisati priče?Teško pitanje. Jako mi je teško odlučiti. Uvi-jek sam voljela pisati. Još odmalena, a psi-hologija... to je nešto što ja jesam. Najbolje je kada mogu spojiti oboje.9.Jeste li voljeli pisati sastavke kada ste išli u školu?Oo, da! U cijeloj OŠ nisam ni jednom dobila manje od 5. Osim jednom! Tema mi se nije

svidjela, dobila sam 3.10.Jeste li odmah imali cijelu priču romana u glavi, ili ste smišljali malo po malo?Prvo sam išla na radionicu pisanja i svaki smo tjedan imali zadaću napisati neku priču. Jednom je bila zadaća da napišemo priču o nekome tko ima problema u ovom svijetu pa ga rješava u drugom. Tako je nastala Kris-tina, ali samo jedan dio. Onda sam smislila u

glavi kraj. I tako sam postepeno smišljala.11.Je li Vam ikad itko rekao da priča podsjeća na film Avatar?Ne. Ja sam ovu priču napisala prije nego što je taj film izašao, ali su ju neki uspoređivali s Narnijskim kronikama.12.Kako se dođe u Eponiju?U Eponiju ne može otići tko god hoće, uvijek sam zamišljala da tamo odlaze ''odabrani''. Netko tko ima problem u stvarnom svijetu, ode u drugi i tek kad ga riješi, vrati se.

Mislim, nisam htjela poručiti da se problemi trebaju izbjegavati. Poanta Pegazara nije da odemo u drugi svijet i ignoriramo probleme. Nekad je to u redu, ali u malim količinama. Kad-tad moramo se vratiti i riješiti problem. Kristina, kad je došla u novi grad i kad ju je Dado uvrijedio, se sklupčala u neki kutak, izvukla knjigu. Knjiga joj je bila najbolji prijatelj. Svi su je smatrali čudakinjom. I tu je ona pogriješila. Naravno, ne kažem da su svi koji čitaju knjigu i koji su povučeni čudaci, ali ona se trebala izboriti za sebe. Moramo se zapitati, jesmo li mi nekoga potaknuli da tako nešto misli o nama? 13.Govore li Vaše priče o Vama ili o Vašim prijateljima?Ja sam ta Kristina, koja čita knjigu u kutu,

Ivana Delač PEGAZARIKNJIŽEVNA PREPORUKA

39

U 2011. godini učenici naše škole nastupili su na sljedećim natje-canjima na međuopćinskoj, županijskoj, poluzavršnoj i državnoj razini i postigli sljedeće rezultate:

1.MEĐUOPĆINSKO NATJECANJE:STOLNI TENIS M – 1. mjestoŽ – 1. mjestoRUKOMETM – 1. mjestoŽ – 1. mjestoODBOJKAM – 1. mjestoŽ – 2. mjestoKOŠARKAM – 1. mjestoFUTSAL (MALI NOGOMET) – uskoro u OŠ Rugvica!

2.ŽUPANIJSKO NATJECANJE:STOLNI TENIS M – 1. mjestoŽ – 5. mjestoRUKOMETM – 3. mjestoŽ – 2. mjestoODBOJKAM – 3. mjestoKOŠARKA M – 4. mjesto

3.DRŽAVNO POLUZAVRŠNO NATJECANJESTOLNI TENIS M – 1. mjesto: MATEJ MURAT, 7. aHRVOJE KARTELO, 8. aANTONIJO PAPAK, 8. b

Sastavi ekipa:

ODBOJKAŠI – 3. mjesto, Županijsko natje-canje, Samobor, 08. 03. 2011.Zvonimir Plevnik, 8. cJakov Mandić, 8. f

Ivan Grgić, 8. dDorian Markušić, 8. bDominik Srečić, 8. aMarko Jurakić, 8. dIvan Tandara, 8. eJosip Tandara, 8. eFilip Devčić, 8. cIvan Katavić, 8. aAntonio Grgošević, 8. dMihael Ćuže, 8. aDanijel Nikolić, 8. c

RUKOMETAŠI – 3. mjesto, Županijsko natje-canje, Rude, 13. 02. 2011.Luka Smolčić, 8. aDominik Srečić, 8. aIvan Katavić, 8. aMarko Jurakić, 8. dDorian Markušić, 8. bJosip Vranić, 7. eHrvoje Rauch, 7. bIvan Raič, 7. cJozo Jazvo, 8. aMihael Ćuže, 8. a

RUKOMETAŠICE – 2. mjesto, Županijsko natjecanje, Sveti Ivan Zelina, 11. 03. 2011.Tea Ivak, 8. bLeonarda Žerjavić, 8. fJosipa Bebek, 7. cIva Šebalj, 7. aAntonia Vukšan, 8. bValentina Čamber, 8. bKristina Dumančić, 8. aĐurđica Vešligaj, 8. bIva Sedlar, 7. aMarija Novosel, 7. aKristina Svetec, 7. aMihaela Svetec, 7. a

KOŠARKAŠI – 4. mjesto, Županijsko natje-canje, Ivanić-Grad, 16. 03. 2011.Franjo Budim, 7. eMario Dokić, 6. bMarko Sesar, 5 . d

Mario Joka, 7. cVanja Kostanjevac, 7. bLuka Čičak, 7. cLovre Eranović, 8. bIvan Katavić, 8. aMihael Ćuže, 8. aAntonio Grgošević, 8. dDanijel Nikolić, 8. cSebastijan Bebek, 7. c

STOLNOTENISAČICE – 5. mjesto, Županijsko natjecanje, Jastrebarsko, 08. 02. 2011.Ana Zovko, 6. a Ana Murat, 4. a

STOLNOTENISAČI – 1. mjesto, Državno poluzavršno natjecanje, Bjelovar, 07. 03. 2011.Matej Murat, 7. aHrvoje Kartelo, 8. aAntonijo Papak, 8. b

Voditelj i trener svih ekipa je profesor Jozo Jurković.

Čestitamo svima!Naši stolnotenisači i ovu su godinu započeli uspješno! Maja Mesić, 6. d, Ana Murat, 5. a, Petra Bulić, 4. e i Ana Zovko, 7. a, Matej Murat, 8. a, Leon Novački, 6. d, Zvonimir Mamić, 6. e i Gabrijel Petrović, 5. d, plasirali su se na Županijsko natjecanje koje će se održati u Križu!Sretno!Lucija Novak,Ana Zovko, Lea Solarić, 7.a

sramežljiva.15.Jesu li se Vaši roditelji slagali s time što pišete knjige?Još uvijek se ne slažu. Oni ne bi htjeli da pišem SF, nego nešto o stvarnosti.16.Je li je roman dobio nagrade?Roman je dobio dvije nagrade u istoj godini. 17.Kako ste se sjetili plavih i bijelih ljudi? I zašto baš te boje?Pa, razmišljala sam kako bih htjela da izgledaju ljudi u tom drugom svijetu, zato jer, naravno, moraju biti drugačiji od nas. Nisam htjela da imaju, ne znam, pet nogu i sedam ruku, htjela sam da budu zapravo, veoma slični nama. Tako sam se odlučila za plave i bijele. Boje nemaju nikakve veze s tim. Neki su me čak i pitali ima li to veze s Hajdukom ili Dinamom.18.Je li bilo teško financirati knjigu?Uvijek je bilo problema s nakladom, ali knjigu mi je financiralo Ministarstvo kulture.19.Može li se od pisanja zarađivati?Ne može. To nije pravi posao. To je više hobi, i to jako dobar hobi. Katarina Galić, Marija Grgošić i Lucija Novak, 7.a i Dora Akmačić, 5.b

UPOZNAJMO FLAUTU!Ja sam Josip Budim. Flautu sviram otprilike dvije godine. Treći sam razred OGŠ Dugo Selo. Čvrsto sam se odlučio baviti fautom i vjerujem da ću uspjeti. Flauta je moj instrument snova!

Evo nekoliko zanimljivosti o flauti:Flauta je glazbeni instrument koji spada u porodicu drvenih puhaćih instrumenata, ujedno je i najpokretniji instrument u toj skupiniIma 3 dijela ili rjeđa 4 dijela, koji se uvlače jedan u drugi i time se kontro-lira “štimanje”.Čitav instrument je dugačak oko 67 cm.Flauta je jedini puhaći instrument koji se drži vodoravno.Glavni mehanizam nalazi se na srednjem dijelu koji služi za otvaranje i zatvaranje rupica. To je i najvažniji dio instrumenta jer se na njemu nalazi i najveći broj rupica, 16- 18 klapna i velik broj poluga kojima se one pokreću. Na završnom dijelu, koji je otvoren, nalaze se dvije do tri rupice.

Josip Budim, 7.c

SJAJNI REZULTATI ŠKOLSKOG ŠPORTSKOG DRUŠTVA DUGO SELO OŠ JOSIPA ZORIĆA

SPORT I GLAZBA

40

The most beautiful time of the year is coming soon. Of course, it's Chrismas time! Christmas carols ring out everywhere and everything is brightly decorated. Nowadays people are only focused on excessive eating, drinking and buying expensive presents. It seems that the real values of Christmas have been forgotten. I often remember spend-ing Christmas holidays with my grandma. Christmas preparations would start with house cleaning and planting wheat on St.Lucia's Day. Grandma would select the finest apples and nuts as traditional gifts for children. A week before Christmas she would start baking Christmas cakes and cookies. I still remember the pleasant smell of freshly baked cookies and grandma's voice singing songs about Jesus' birth. On Christmas Eve she would bring thatch and moss into the house, she would lit the candles, decorate the Christmas tree and serve fish for dinner. At midnight, we would all go to the church rejoicing in the Christmas spirit. Today, my family is trying to keep some of the customs and I am happy about it. Christmas is time of joy so instead of presents you can share your love and un-derstanding with all the people you care for. Marija Novosel, 8.a

DID YOU KNOW?

The word “Christmas” means “Mass of Christ”, later shortened to “Christ-Mass”. The even shorter form “Xmas” – first used in Europe in the 1500s – is derived from the Greek alpha-bet, in which X is the first letter of Christ’s name: Xristos, therefore “X-Mass”.

The Christmas candy cane, shaped as a shepherds’ crook,represents the humbleshepherds who were first toworship the new-born Christ.

The word Advent comes from the Latin term "adventur", meaning arrival The Advent Calendar begins on the fourth Sunday before Christmas and counts down the 25 days until the holiday's arrival. The tradition of counting down the days until Christmas began in the early 19th century in Holland, where families marked a chalk line on their front door each day before Christmas Eve.

The character of Santa Claus is based on two Christmas legends: Saint Nicholas and Father Christmas Saint Nicholas was the patron saint of chil-dren, who generously gave gifts to poor and children without parents. Father Christmas was the spirit of good news. The tradition of indoor Christmas trees began in Germany

German Christians would bring an ever-green tree into their homes and decorate it with lit candles. By the late 1800s the tree had become an accepted and beloved sym-bol of the Christmas season.It takes an average of seven years for a Christmas tree to reach six meters.

MUSICADELE

Adele is a singer. She was born on the 5th May 1988. She is from Britain. Some of her songs are: Someone Like You. Rolling in the Deep, Set Fire to the Rain, Don’t You Remember, etc. Her most famous album is 21. It was released on the 21st January 2011 in the United Kingdom. The best-selling single is Someone Like You. My opinion is that she is a fantastic singer and her songs are very pleasant to listen to. Almost all the songs talk about love which is an integral part of our lives. Adele has a lot of fans around the world. Iva Škrlec, 6.e

Nina Nuši, 6.c

GUNS’N ROSES

Guns’n Roses is an American hard roc band, formed in Hollywood in 1985. The original line-up is Axl Rose ( singer), Slash (lead gui-tar), Izzy Stradlin (rhythm guitar), Duff McKa-gan (bass) and Steven Adler (drums). The band sold more than 100 million albums. The music of G’n’R is a fusion of punk rock, blues rockk, heavy metal and hard rock. Some of their best songs include November Rain, Sweet Child o’ Mine, Paradise City, Wel-come to the Jungle, Don’t Cry, Estranged. Guns’n Roses broke up in 1996 when Slash and Duff McKagen left the band. (Slash and Duff McKagan formed a new band called Velvet Revolver). The band broke up because money became too important. Axl Rose once said: When we were poor we were together, but when money came we separated.

ENGLISH FOR REAL

CHRISTMAS

MERRY CHRISTMAS IN DIFFERENT LANGUAGES

AlbanianGezur Krislinjden

ArabicIdah Saidan Wa Sanah Jadidah

Eskimo (Inupik)

Jutdlime pivdluarit ukior-tame pivdluaritlo

Chinese (Mandarin)

Kung His Hsin Nien bing Chu Shen TanEsperanto

Gajan KristnaskonGerman

Froehliche WeihnachtenFrenchJoyeux Noel Hawaian

Mele Kalikimaka ame Hauoli Makahiki Hou

HindiShub Naya

Baras

IrishNollaig

Shona Dhuit Macedonian

Sreken BozhikSpanishFeliz Navidad

TurkishNoeliniz Ve

Yeni Yiliniz Kutlu Olsun

SwedishGod Jul

UrduNaya Saal Mubarak

Ho

41

The new band is made up of axl Rose, DJ Ashaba (guitar), Dizzy Reed, Shris Pitman and Frank Ferrer.Guns’n Roses was announced aas a nominee for 2012 induction into the Rock and Roll Hall of Fame. Marko Duspara, 8.a

STREET DANCING Street dancing is a great outdoor activity that is both entertaining and recreational. It originated in the city of New York, USA in the 1970s and gained popularity for its unconventional style.Street dancing is the name of dance styles that were developed outside dance studios in any available open space such as streets, parks, school yards, nightclubs, etc. They are often improvisational and encourage the contact with other dancers and people. These dances come out of urban and sub-urban spaces in some form of underground culture. Some examples of street dancing include breakdancing from New York City, Mel-bourne Shuffle from Melbourne and Teck-

tonik from Paris.There are various types of street dancing moves that you can master and perform. The most popular break dancing technique is the oldest street dancing technique. You do not have to follow any specific styles of street dancing moves and that is the most convenient aspect of it. Street dances are dances that are being developed between people. In theory, as one person comes up with a move that ap-parently looks good to another person, that other person tries to copy that move. The effect is that other person cannot absolutely perform that move the same way as the

other person, thus leading the dancers to create their own style or entirely new moves based on it.

FAMOUS STREET DANCERSGeorge Sampson is one of the most famous street dancers. He is only 18, but he won the second series of Britain’s Got Talent.

He played the main character in a hip-hop musical Into the Hoods.Adam G Sevani and Briana Barbara-Jane Evigan who star in the Step UP 2: The Streets are also some of the famous street danc-ers. There was a film about street dance which I watched a year ago. The film called Street Dance is directed by Max Giwa and Dania Pasquini while Nichola Burley, Richard Win-sor and Ukweli Roach play the main roles. The story in the film is about how street dancers have to dance with ballet danc-ers in exchange for rehearsal space.What I like about street dance is energy, vigour and moves. The dance is very fast and shapes a nice figure. It attracts other dancers and people to take it up. Katarina Šestan, 8.c

CHRISTMAS CAROL by CHARLES DICKENS The most popular Christmas story Christmas Carol attracted kids and adults.Ebenezer Scrooge is a stingy, selfish and greedy man. His worker Bob Cratchit tries to wake up his kindness, compassion and charity. But Scrooge changes after a most incredible experience. Jacob Marley’s ghost visits Scrooge on Christmas Eve. Marley was Scrooge’s busi-ness partner and he tells Scrooge that he will be visited by three ghosts that night. Scrooge doesn’t believe anything. The same night the Ghost of Christmas Past appears. The Ghost takes Scrooge to the scenes of his childhood and youth and this wakes up Scrooge’s gentle side. The second ghost is the Ghost of Christmas Present. The Ghost shows Scrooge how his worker is spend-ing Christmas with his family. The third and last ghost is the Ghost of Christmas Future. He shows Scrooge what will the future be for him if he doesn’t change his attitude. He also shows Scrooge his uncared grave. Scrooge is terrified. Next morning he wakes up with joy and love in his heart. Scrooge is a different person, full of kindness and

generosity.The message of this story is if we want everything great in our life we must show kindness, charity and sympathy to others

and, most importantly, we must follow our hearts, never wealth. Mihaela Svetec, 8.a

GAMINGSERIOUS SAM By the world famous Croatians we have Serious Sam. This game is famous for its funny conversations and neverending fun. It is a shooting game you can play in the first and the third person. The main character is Serious Sam. He is a macho man with a good sense of humour. In the first and the second encounter you save people from robbers who rob their cultures and you save the world. The whole game is about travelling from the pyramids of Egypt to the traditional houses of Japan or to a floating kingdom in the air. It is very interesting that

in all those places you travel to you collect coins – Croatian lipas. Even though you fight through deep caves and dangerous swamps and you fight against mutant bees and dragons, you always end your battles and dangerous adventures on a warm sunny day. The bad sides of Serious Sam is that it is time-consuming and it contains violence.

Leon Novački, 6.d

THE SIMS This game is time-consuming and fun to play. It is a virtual game that can take place in the past and in the future. There is no main character. You can make your own main character. It can be a girl or a boy. You can create your family which can have from 2 to 20 family members.

There are 3 sequels of the Sims: Sims 1, Sims 2 and Sims 3.The bad sides of this game are that it is time-taking , you can’t get off the computer and some scenes

are a bit violent.The good sides are it is fun, the characters are really funny and can sometimes be stupid. Laura Remenar, 6.d

ENGLISH FOR REAL

42

MODNA STRANICAZnamo da tinejdžere danas najviše zanim-aju „krpice“ koje će nositi i kako će u njima izgledati.. i hoće li baš u toj majici zapeti za oko nekom zgodnom dečku ili curi.Zbog toga smo odlučili dati vam pokoji savjet kako uskladiti odjeću, s praktičnim savjetima o tome gdje i za koliko novaca što kupiti.

MODA NA HOD-NICIMAŠto se najviše nosi na našim školskim hodnicima? Istaknut ćemo nekoliko vrlo popularnih odjevnih predmeta – djevojčice i djevojke rado nose „poderane“ traperice, dječaci su svi redom u trapericama, a od obuće su popularne „ugg-sice“, i naravno, neizbježne „starke“.

MODA

Hlače-H&M 349kn

Majica-H&M 99.90 kn Cipele-H&M 349 kn Kapa-H&M 99.90 kn

Jakna-H&M 399 kn

Hlače-H&M 149 kn

Košulja-H&M 99.90 kn Šal- H&M 39.90 kn

Jakna-H&M 299 kn Kapa-H&M 34.90 kn

Tenisice-Zara 230 kn

Hlače- Tally Weijl-oko

150 kn Majica- Zara - 159 kn

Prsluk- H&M- 150 kn Čizmice- Tally Weijl- oko 150 kn Ogrlica- Tally Weijl- oko 40 kn

Ukras za kosu- H&M- 20 kn Prsten- H&M- 35 kn

Hlače- Tally Weijl- oko 140 kn

Majica- Tally Weijl- oko 120 kn Čizme- Tally Weijl-oko 100 kn

Handbag Tally- 7 kn Kapa-Tally Weijl- oko 100 kn

Jakna-H&M- 299 kn Narukvica-Tally Weijl- oko 35 kn

Katarina Galić, 7.a

Majica- H&M, 99,90 kn

Hlače-Tally Weijl, oko 140 kn Kapica-Tally Weijl, oko 40 kn

Čizmice-H&M 149 kn Kaput-Tally Weijl, oko 350 kn

Ogrlica- Tally Weijl, oko 40 kn

43

KREATIVNA IDEJA ZA POKLONDa biste napravili jedinstven poklon, potrebno je uložili malo novaca i puno truda.Pokazat ću vam kako možete vrlo jednostavno oslikati bijele porcu-lanske šalice (9,99kn, Konzum) ili tanjure i napraviti vrlo originalan poklon za svaku prigodu!

1. Potrebno: crna boja-kontura za porculan (20ak kuna), boje za por-culan po želji (17,90kn), kist (5,90kn) i bijela porculanska šalica. (Sve za porculan možete kupiti u Hobby art trgovini Lumos, Petrinjska 31a, Zagreb.)

2. Crnom bojom-konturom nacrtate željeni oblik, crtež ili napišete slova. (Moguće je običnom olovkom nacrtati oblik na šalici pa po tome crtati konturom. Ako pogriješite, maramicom možete lagano obrisati boju dok je svježe nanesena.) Kontura nije obavezna, možete crtati i bez nje. Nakon što nanesete konturu, ostavite 30 minuta da se suši prije nego što počnete bojiti

3. Boju lagano protresite, kistom nanosite tanji sloj boje na željeno mjesto. (Ako sloj bude predebeo, moguće je da se razlije.)

4. Nakon što nactrate, napišete, obojite, ostavite da se šalica suši na zraku 4 sata.

5. Nakon što se 4 sati sušila na zraku, potrebno je boju „zapeći“ na 160 stupnjeva 90 minuta. Pećnicu nemojte unaprijed zagrijavati, a nakon 90 minuta ostavite šalicu u pećnici dok se postupno ne ohladi.

6. Sada imate gotovu personaliziranu šalicu! Šalica se može prati u perilici posuđa.

Lucija Novak, 7.a

URADI SAM

44

STRIP

45

ZEKO I POTOČIĆ

STRIP

46

NAĐI 10 RAZLIKA

VICEVIIvica piše pismeni iz matematike i učiteljica mu govori:-Nadam se da te ovog puta neću uhvatiti u prepisivanju.-I ja se nadam, učiteljice.

Kupio tata detektor laži koji cvili svaki put kad netko slaže. Pita tata sina:-Koliko si dobio iz matematike?-5.Cviiiii!!-No, dobro 4!Cviii!!-OK, OK, 3!Cviii!!-2!Cviii!!-Ajde dobro, 1!Detektor šuti. Kaže tata:-Sine , kad sam ja bio tvojih godina uvijek sam imao sve petice i nikad nisam lagao.A detektor eksplodira.

Ivica:-Tata, smijem li ti postaviti dva pitanja?Tata:-Smiješ sine.Ivica: -Hoćeš li mi povisiti džeparac i zašto nećeš?

-Chuck Norris jedini zna gdje počinje krug.-Kad Chuch Norris radi sklekove on odbija pod od sebe.-Chuck Norris je jabukom ogulio nož.-Chuck Norris je brojao do bezbroj i to dva puta.-Chuck Norris je stresao struju i ugrizao dim za oči.-Kad Chuck Norris stane na bananu, banana se oklizne!-Glad nikada ne muči Chucka Norrisa-Chuck Norris muči glad.

Doktore imam problem. Primijetio sam u zadnje vrijeme da gubim pamćenje.-Dobro, kada ste primijetili da vam se to događa?-Što mi se događa?

Došao mali Mujo iz škole i kaže tati: Tata, tata!! Danas sam skoro dobio pet iz matematike!!Tata: Pa kako to sine? Sin: Dobio onaj do mene!!

Pita mali Ivica jednog čovjeka:-Striček, što ti slušaš od glazbe, koju vrstu?-Metal, a ti?- odgovori gospodin, a Ivica ne zna što da kaže pa odgo-vori:-A ja slušam željezo.

Zašto se na Marsu ne rade tulumi?Jer nema atmosfere.

Dolazi Mujo u kino i kupi jednu kartu za film. Poslije dvije minute , dolazi i kupuje još jednu i tako nekoliko puta. Prodavač ga pita:-Pa što će vam toliko karata za jedan te isti film?- Znam ja da je dovoljna jedna, nego onaj čovjek na vratima uvijek potrga kartu kada mu je dam.

Piše Ivičin razred sastavak na temu: Kako sam proveo ljetne praznike.Ivica je napisao:- Hvala na pitanju, dobro.

Ana Zovko, 7.a

SUDOKU

RAZBIBRIGA

47

ImpressumJOŠKO

Dugo Selo, J. Zorića 86tel./fax: 01 2753 604

www.os-jzorica-dugo-selo.skole.hr

Nakladnik:Osnovna škola Josipa Zorića, Dugo Selo

Za nakladnika:Mara Mamuza, ravnateljica

Urednica i voditeljica novinarske grupe:Katarina Jularić, učiteljica hrvatskog jezika

Likovni urednik: Juliana Kučan, učiteljica likovne kulture

Kompjuterska priprema za tisak:Katarina Jularić, učiteljica hrvatskog jezika, Juliana Kučan, učiteljica likovne kulture, Krešo Urek, učitelj informatike

Novinarska grupa:Katarina Galić, 7.a, Marija Grgošić, 7.a, Lucija Novak, 7.a, Lea Solarić, 7.a, Ana Zovko, 7.a, Bojana Marković, 7.a, Kristina Gusić, 7.a,

Barbara Harambaša, 7.b, Ivana Pervan 7.b, Dora Akmačić, 5.b, Lucija Matešić, 5.b, Analena Kovač, 5.b, Iva Slišković, 5.b, Josipa Čović, 5.c, Marija Barbarić, 5.a, Mia Barbarić, 5.a, Matea Ivanda, 5.a, Jacquelin Maria Žlabravec, 5.e, Patricia Jozić, 5.e

Učenici-suradnici:Nikola Matić, Lorena Murat, 7.c, Marija Mamuza, 7.c, Nikol Lučić, 7.c, Fran Čačko, Anđela Crnoja, 5.c, Marija Kalajica, 5.c, Ana

Devčić, 5.c, Martina Roso, 5.c, Marian Babić, 5.c, Marija Pervan, 5.c, Veronika Kostanjevac, 5.c, Petra Grgić, 5.c, Nikolina Zeko, 5.c, Alisa Demirov, 5.c, Antonija Spajić, 5.c, Lidija Levis, 7.c, Anna-Maria Nevistić, 8.b, Katarina Šestan, 8.c, Ante Dujaković, 8.b, Marin Krajina, 8.b, Filip Karačić, 8.b, Josip Budim, 7.c, Laura Remenar 6.d, Leon Novački 6.d, Mihaela Svetec 8.a, Marko Duspara 8.a, Iva Škrlec 6.e, Nina Nuši 6.c, Marija Novosel, 8.a, Anja Mijočević, 6. b, Antonela Šoljić, 6. a, Karla Zečević, 6. a, Kristian Krpanić, 6. a, Iva Šebalj, 8. a, Lorena Harambaša, 8. d, Anna Crnić, 7.d, Mihala Svetec, 8.a, Nikolina Zeko, 5.c, Antonija Spajić, 5.c, Anita Mićić,

8.c, Marija Buđak, 7.d, Željka Tolić, 7.d, Fotografije:

Lada Grdan, knjižničarkaIlustracije:

Karlo Vinko, 5.aLektura:

Katarina Jularić, učiteljica hrvatskog jezika, Lada Grdan, knjižničarka Suradnici:

Ivan Klasnić, knjižničar, Ivana Delač, psihologinja, Natalija Hrnkaš, defektologinja, Nikolina Ćerlek, učiteljica engleskog jezika, Iva Aljinović, učiteljica hrvatskog jezika, Darija Sever, učiteljica hrvatskog jezika, Sanja Hmura, učiteljica fizike, Željkica Bradarić, učiteljica vjeronauka, Antonia Javor, učiteljica engleskog jezika, Magdalena Anić, učiteljica engleskog jezika, Ksenija Tomašić, učiteljica povijesti, Snježana Mandarić, učiteljica kemije, Barbara Biđin, učiteljica likovne kulture, Diana Ramušćak, učiteljica

matematike

Naklada: 300 primjerakaTisak:

Papirna konfekcija“ GRAFORAD“

48

K A K O J E N A S TA L O D U G O S E L O . . .