PLECNIK Crkva Majke Bozje Lurdske Zagreb

Andrej Uchytil, Zrinka Barišiæ Mareniæ, Ariana Štulhofer

44

Tijekom prve polovice XX. stoljeæa širenje Zagreba usmjereno je prema istoku,dijelu grada koji obilje�ava moderna arhitektura. Zvonimirova je ulica povezaladonjogradsku strukturu grada s tada udaljenim perivojem Maksimir. U njenomsredišnjem dijelu slovenski arhitekt Jo�e Pleènik 1934.-1935. godine projektirafranjevaèku baziliku Majke Bo�je Lurdske, ali je realizirana samo kripta. Godine1965. izvodi se ulazni aneks (arh. Z. Vrkljan), a potom 1970.-1971. i novi korpuscrkve, jednoprostorne hale u beton-brut izvedbi prema projektu arhitekata Z.Vrkljana i V. Balleya. Natjeèajni projekti za ureðenje eksterijera i interijera crkveprovedeni 1995./96. godine planiraju nadogradnju sadašnje zateèene situacije.Unutar samostanskog konglomerata Majke Bo�je Lurdske u Zagrebu"Pleènikova kripta" razotkriva se poput "arhitektonskog rudimenta". Paradokstog djela otkriven je u dihotomiji aspekta njegove fizièke hermetiène pojavnosti injegovog ekstremno komunikacijski inspirativnog aspekta idejnog projekta.Veliki majstor arhitekture definirao je gradbenu strukturu koja je omoguæilavitalnost djelu i u promijenjenim fizièkim, sadr�ajnim i �ivotnim uvjetima.Dosegnuta slojevitost osigurala je unutar svoje samodostatne pojavnosti postojan70-godišnji �ivotni vijek prostoru kripte, ali u funkciji Crkve, unatoè religijinesklonih društvenih okolnosti. Na tragu prostornog iskustva svoje vrtnearhitekture realizirane u Pragu, Pleènik u Zagrebu stvara kompleksan"protostrukturalistièki koncept" kao osobnu, intimnu kritiku sakralne arhitektureuopæe.

izvleèek

2oo4 / 1 ARJO�E PLEÈNIK - IMPULSI I OGRANIÈENJACRKVE MAJKE BO�JE LURDSKE U ZAGREBU

kljuène besede:

Samostanski kompleks Majke Bo�je Lurdske u Zagrebuslijedom postupnih dogradnji u posljednjih je sedamdesetakgodina izrastao do današnje faze još uvijek nedovršenog inedoreèenog zdanja. Uoèen je aditivni naèin prostornogprigraðivanja novih gradnji po principu "jedno do drugog", prièemu su jedini arhitektonski korektivni elementi tra�eniusklaðivanjem vanjskih horizontalnih ili vertikalnih gabaritasusjednih graðevina. Takvim formalistièkim pristupomuspostavljeni su, umjesto slojevitih kulturoloških dijalogapro�etih arhitektonskih tijela, jednodimenzionalni monolozi ukonglomeratu hermetièkih, nedovršenih cjelina. Unutar togsklopa posebno mjesto zauzima "Pleènikova kripta". Odsustvorealizacije "gornje crkve" te realitet stvarnog stanja stvari,uspostavili su "arhitektonski rudiment" koji u svojoj sr�irazotkriva paradoks raskola fizièki-realiziranog i idejno-inicijalnog aspekta arhitektonskog prosedea.

Pitanje je, je li ona danas zaista sloj koji je "zaostatak organakoji je izgubio svoju funkciju", relikt, koji u smislu materijalnepojavnosti nije do�ivio svoj predviðeni rast, ili je ona "poèetnistadij, prvo iskustvo" jedne �ivotvorne kontinuirane tisuæljetnekomunikacije u arhitekturi kroz koju prolazi svaki projektant,problematièar svoje discipline.

Samostanski sklop Majke Bo�je Lurdske prislonjen je uzju�ni, konkavni, vizurama otvoreni gabarit Zvonimirove ulice,temeljne urbane arterije kojom Zagreb nakon Prvog svjetskograta osvaja nova podruèje prema istoku. Taj potez, ustvari,zapoèinje portalom Kovaèiæeve Burze, a upravo neizgradnjomplasticiteta cjelovite Pleènikove zamisli izgubio je moguænost daunutar te višekilometarske monotone ulice, koja izvire iz prostora"Meštroviæeva okruglog Umjetnièkog paviljona" uspostavineophodne akcente urbanistièke mjere grada. Ujedno, izgubljenaje i pogodnost da se upravo novi prodor definira izuzetnimreferentnim autorskim osobnostima: Kovaèiæ - Meštroviæ -

Pleènik. (Svi su bili polaznici Beèke akademije, štoviše i uèeniciistog barda "arhitekture grada", Otte Wagnera).

Zagrebaèka arhitektonska škola oduvijek je izranjala izurbanistièke situacije ili pak anticipirala njezinu viziju. "Otachrvatske moderne" arhitekt Viktor Kovaèiæ realizacijom crkve Sv.Bla�a iz 1912. godine na uglu Prilaza i Primorske ulice,stvaranjem intimnog trga - predprostora crkve, te uvuèenimpozicioniranjem vertikale zvonika upravo arhitektonski definirakilometarski potez ulice "prilaza" gradu od njegova zapadnogkolodvora. Kovaèiæeva crkva ujedno je orijentir i mjera gradskomambijentu i njegovoj homogenoj strukturi.

Pleènikova arhitektura izrasta iz autorova jedinstvenog, uplejadi velikana arhitekture 20. stoljeæa, gotovo iznimnog talentasposobnosti arhitektonskog oblikovanja unutar njegovihmaterijalno fizièkih, pojavnih svojstava. Arhitektonska sintezakonstrukcije, funkcije i forme identièna je radijaciji kvaliteteizvedene strukture, fakture i teksture gradbenih materijalanjegovih djela. Pleènik u pravom smislu rijeèi oblikuje

During the first half of the 20th century the expansion of Zagreb was routedeastward, to the part of the city, which was characterized by modern architecture.In 1934/1935 Slovenian architect Jo�e Pleènik designed in 1934/1935 theFranciscan basilica, Our Lady of Lourdes church, in the central part of theZvonimirova Street but only the crypt had been realized at the time. In 1965 theentrance annex was completed (architect Z. Vrkljan), and in 1970/1971 the newchurch corpus, a single hall in beton-brut concrete, according to the project ofarchitects Z. Vrkljan and V. Balley. Competition projects for renovation of churchexterior and interior, actualized in 1995/96, map out the annexing of the presentsituation.The paradox of this work is recognized in a dichotomy of its aspect as a physicalhermetic phenomenon and its extremely communicatively inspiring aspect of thegeneral design. The great master of architecture determined the structuralframework, which gave the vitality to his work even in the changed physical,substantial and living conditions. The achieved stratification ensured, within itsindependent appearance, the lasting 70 years of existence in the crypt, but in thefunction of the Church, despite the fact that the social circumstances wereunfavorable with regard to religion. Following the spatial experience of hisgarden architecture realized in Prague, Pleènik in Zagreb calls into being acomplex "protostructuralist concept" as his personal, intimate criticism of sacralarchitecture in general.

abstract

Our Lady of Lourdes church, Pleènik J., Vrkljan Z., Balley V., sacralarchitecture, crypt, Zagreb, 20th century

key words:

crkva Majke Bo�je Lurdske, Pleènik J., Vrkljan Z., Balley V., sakralnaarhitektura, kripta, Zagreb, 20. stoljeæe

Jo�e Pleènik - Impulses and Limitations of Our Lady of Lourdes Church in Zagreb

Slika 1: Nacrt grada Zagreba (isjeèak), 1934. Vir: DAZ, ur. br. 3645-IA/87,orig. mj. 1:5000Zagreb city plan (segment), 1934.

UDK

22.3.2004prejetoCOBISS 1.01 izvirni znanstveni èlanek

726.593 (497.5 Zagreb)


45

JO�E PLEÈNIK - IMPULSI I OGRANIÈENJA CRKVE MAJKE BO�JE LURDSKE U ZAGREBU

"puninom", kojom ujedno definira i prostore i volumene vlastitihdjela.

Arhitektura, pak, avangarde dvadesetog stoljeæa, kreæe se uproblematici dijametralno suprotnog smjera. Ona te�ioblikovanju "prazninom", materijalnost njezinih neizbje�nihfizièkih elemenata stoga se svodi na (tipizirane) apstraktnelamele. U tome smislu kreæu se i hrvatski arhitekti školovani naracionalnim purificiranim zasadama Otte Wagnera,Adolfa Loosaili Le Corbusiera, poèevši od Viktora Kovaèiæa pa sve do DrageIblera i Ernesta Weissmanna (izuzetak je samosvojniindividualist Stjepan Planiæ).

Recepcija Pleènika, arhitekta koji se gnušao unificirajuæihestetskih teorijskih platformi, a napajao u etici osobneduhovnosti, u tom je vremenu izuzetno ote�ana, a moguæistimulativni kreativni dijalog unutar takve arhitektonske klimegotovo je nemoguæ. (Usprkos tome, poznato je da upravo hrvatskikritièar umjetnosti Kosta Strajniæ objavljuje prvu monografiju oPleèniku, a i da duhovno srodstvo Jo�e Pleènika s kiparom iarhitektom Ivanom Meštroviæem nije ostalo samo na verbalnimplanovima.)

Arhitekt Pleènik djeluje u Zagrebu na kraju svoje Praške fazei definitivnog prijelaza u Ljubljanu, gdje se, u stvari, njegov praviinteres usmjerava na vanjski prostor i transformaciju gradagotovo interijerskim pristupom.

Veliki majstori arhitekture projektima rješavaju najmanje triistodobno preklopljena imperativa projektnog zadatka. U prvomsloju zadovoljavaju program investitora, u drugom problematikusvoje intimne projektantske preokupacije, a u treæem definirajugradbenu strukturu koja æe omoguæiti vitalnost djelu i upromijenjenim sadr�ajnim i �ivotnim uvjetima. Takova

sloja diskursa sakralne arhitekture.Elementarna geometrija Pleènikove kripte otjelovljena je Le

Corbusierovim motom: "Tlocrt je stvaralac. Bez tlocrta nastajenered, samovolja. Tlocrt nosi u sebi bitnu èar koja djeluje naosjetila". Štoviše ona u superponiranim slojevima vlastiteneortodoksne protostrukturalnosti daleko vremenski prethodifokusima arhitekture druge polovine dvadesetog stoljeæa.

Pleènik u Zagrebu nastupa nakon projektantskog iskustva uambivalentnim otvoreno-zatvorenim i pejsa�nim prostornimproblemima praških Hradèana. Upravo u eksterijeru unutarkojega emisija plasticiteta njegovih artefakata razapinje egzaktneprostorne silnice, kojima obogaæuje i novo i zateèeno, onostvaruje krucijalni doprinos arhitekturi dvadesetog stoljeæa i tounutar dominantne prostorne koncepcije duha onoga vremena.Istovremeno njegova dizajnerska perfekcija stvara konkretneoblike koji se stapaju u univerzalnim vrijednostima povijestiarhitekture. Na taj naèin i Pleènik gradi prostorom (samim posebi) kao izra�ajnim sredstvom (ali i njegovim materijalnim inematerijalnim svojstvima).

Tlocrt zagrebaèkog projekta oèito je zaèet u vrtnimprostorima Hradèana. On dobiva samo dimenziju fizièkogaomotaèa i postaje enterijer crkve. "Japanski vrt" na Bastionuposljednje je Pleènikovo djelo u Pragu. Ono nastaje izmeðu 1927.i 1932. godine, dakle, dijeli ga samo godina dana od zagrebaèkogkontrapunkta. Taj kontemplativni vrt unutar kvadratiènog tlocrta,ustvari je peterobrodna aleja èempresa èija je centralna osfiksirana polukru�nim ("kuglastim, apsidalnim") stubištem kojimse spušta na ni�i nivo. Prototip postaje graðevina, a organièkatemporalnost rasta vegetacije postaje diskontinuitet strukturalnestupovne mre�e. Unutar èvrstih poboènih, paralelnih, gabaritazgrade i ogradnog zida, praški vrt mijenja svojugeometrijsku potku. I u zagrebaèkom sluèaju kripta se unutar

ex abrupto

,

postignuta slojevitost osigurala je bogat 70-godišnji �ivotni vijekPleènikovoj kripti, ali u funkciji Crkve i unatoè svoje fizièkehermetiène pojavnosti i unutar religiji nesklonih društvenihokolnosti

Pleènikova se kripta, meðutim, istovremeno s recepcijom istekao skrivenog mjesta, danas razotkriva i kao samodostatnacjelina idejnog nivoa istoga projekta koja nevjerojatnimintenzitetom �ivi unutar problemskog i suvremenog i povijesnog

Slika 2: Lijevo: Tlocrti starohrvatskih predromanièkih crkvi sv. Kri�a u Ninui sv. Petra u Omišu; Desno: D. Bramante: Crkva sv. Petra, detaljidejnog tlocrta, Rim, 1505.-1514. (Vir: 1978. Prilozi: 28, 74; 1978.Architettura: 68.)Left: Plans of early Croatian pre-Romanesque Church of the HolyCross in Nin and St. Peter's Church in Omiš; Right: D. Bramante: St.Peter's Church, a detail of preliminary plan, Rome, 1505-1514

Slika 3: J. Pleènik: T i u, Zagreb, 1935.

locrt kripte zdu�ni presjek crkve Majke Bo�jeLurdske Vir: arhiv crkve Majke Bo�je Lurdske.J. Pleènik: C and t

, Zagreb, 1935.rypt plan ransversal section of Our Lady of

Lourdes church


46


longitudinalnog smjera dogaðanja, naznaèenog nešto u�omsredišnjom laðom, transformira u kontemplativni vrt, a ovaj pak uonaj unutarnji crkveni. "Ogradnim zidom", pozadinom ulièniharkada, ovi su prostori amputirani od propulzije gradske vreve.

Ambivalentnost longitudinalno-centralno sukus jeproblematike prostorne hijerarhije sakralne arhitekture vremenao kojem se autoritet smjera zamjenjuje autoritetom zajedništva.

Isti je problem sadr�an i u arhaiènim zaèecima hrvatskecrkvene predromanièke arhitekture gdje se u dalmatinskimminijaturama nedvosmisleno longitudinalno usmjerenjezadr�ava središnje postavljenom kupolom, (sl. 2 lijevo) ili, pak,nedvosmislena statièna centralna graðevina elongira u uzdu�nomsmislu poboènim apsidama.

Takva izrazita tendencija negiranja, ali istovremeno ipodra�avanja autoriteta smjera, temeljno je obilje�je i Pleènikovezagrebaèke kripte. Dapaèe, njezina simbolika autonomnostiduhovne vrijednosti pojedinaènoga �ivotnog puta unutarvrijednosnih principa zajedništva cjeline, humanizira se dostatusa etièkog imperativa. Odmak od iskljuèivo pragmatiènekonstruktivne logike, podreðene prostornoj koncepciji djela,prisutan je i kod predromanièkog majstora u danas prividnomraskolu narativne logike taktilnog sloja vanjskoga omotaèa iunutarnje prostorne i strukturalne cjelovitosti (lezene koje nekorespondiraju sa statièkim sustavom, otvori koji zasijecajuvertikalnu rašèlambu, konkavne unutrašnjosti pravokutnihoplošja apsida...).

Indikativno je, da Pleènik problem sinteze dihotomijeprostora neutralnog i onog hijerarhijski dominantnog usmjerenja,apsolvira upravo na hrvatskim projektima (Franjevaèka crkva naTrsatu, crkva u Makarskoj, crkva Majke Bo�je Lurdske u

J. Pleènik: Tlocrt gornje crkve, projekt, 1935. Vir: 1995.Upper church plan from the project, 1935.

J. Pleènik: Raspored klupa u kripti, projekt, 1938.

vir: arhiv crkve Majke Bo�je LurdskeJ. Pleènik: Pew arrangement in the crypt, 1938.

Zagrebu, svetište Srca Isusova u Osijeku, crkva Majke Bo�jeSnje�ne u Mariji Bistrici, crkvica u Primoštenu). Njegov dubokiindividualistièki humanitet, svjesno ili ne, dovodi ga gotovo doprototipa univerzalne panteistièke paradigme. Na taj se naèinprostorna sinteza ne samo zapadne, veæ i istoène kršæanske i oneislamske tendencije, zaèeta u višedimenzionalnom prostornomiskustvu njegova praškog "japanskog vrta", afirmira upravo uzagrebaèkom projektu.

U recentnoj povijesti arhitekture poznate su opaske ominucioznoj razradi tisuæa niša za tisuæu pojedinaca kao idealanpredlo�ak oèitavanja Bramanteova nacrta Sv. Petra u Rimu (sl.desno) unutar ideje vodilje za prethodno naznaèenu zamisao. Utom kontekstu Michelangello, pak, podreðuje "apsolutnihumanizam" Bramantea jednodimenzionalnoj dominanti

- imperativu elementa radijacije ideja zapadnogkršæanstva.

Pleènik je zagrebaèkom kriptom zasigurno na traguintrigantne problematike prije navedenog djela. Iskljuèivodinamièka moguænost sagledavanja prostorne cjeline, sinkopagradbene konstrukcije, disperzni raspored sjedišta (sl. 4),ambivalentna definicija vizura, dovoljni su argumenti definicijeapsolutno nehijerarhijski koncipiranoga sakralnog prostora. Ipaknam taj samodostatni, pritiješnjeni gusti prostor kripte, koji zraèielementarnom energijom katakombi, tek hipotetski naznaèujepredod�bu o svom arhitektonski primarnome sloju, nikadizvedenome prostoru gornje crkve. Ujedno mo�emo samonagaðati bi li kritièna masa unificiranog gradskog tkiva uzdignulaskulpturalnost Pleènikova djela, ili bi se, naprotiv, ono oslobodilokao strano tijelo u prirodno strogo prigušenom tkivu grada.

2

axisamundi

Velika mošeja u Cordobi, 987.

vir: John D. Hoag, 1978: Architettura Islamica. Electa Editrice, p. 42, MilanoGreat Mosque in Cordoba, 987.

Aldo van Eyck: Katolièka crkva u Den Haagu, 1970.

vir: 1983: 64Aldo van Eyck: Catholic Church in The Hague, 1970.

Slika 4: Primera tlocrta.Comparisment of ground plans.

47

Veliki arhitekt neminovno svojim radom povezujekulturološku slojevitost prošlosti s nadolazeæim vremenom.

Paradoksalno, ali Jo�e Pleènik anticipirao je referentni dijalogne samo s nadolazeæim rijetkim majstorima metiersa materijalneosjeæajnosti dvadesetog stoljeæa (Dimitriom Pikionosom,Carlom Scarpom, Sigurdom Lewerentzom..., pa èak i PeteromZumtorom), veæ je teorijskom studijom crkve Majke Bo�jeLurdske duhovno srodstvo utemeljio i s arhitektima na prvipogled inverznoga kreativnog senzibiliteta. Upravo je jedan odnjih, samozatajni univerzalni humanist arhitektonske discipline,nizozemski arhitekt Aldo van Eyck, svojim je remek-djelom iz1970. godine, rimokatolièkom crkvom Pastoor van Arskerk uHagu (sl. 4), unutar peterobrodne tlocrtne rašèlambe variraogotove iste arhetipski strukturalne teme u "poput kripte"definiranom sakralnome prostoru, kao i Jo�e Pleènik tridesetpetgodina ranije u Zagrebu.

Prvu polovicu XX. stoljeæa karakterizira širenje Zagreba (1)prema istoku, dijelu grada koji obilje�ava moderna arhitektura.Zvonimirova je ulica, ostvarena prema viziji arhitekta MilanaLenucija, povezivala grad s tada udaljenim perivojem Maksimir.Presijecajuæi otklonom blagoga luka ortogonalnu zagrebaèkumatricu, du� toka Zvonimirove ulice ni�e se nekolicinakarakteristiènih gradskih zona (2). Blokovsku urbanu supstancu,ostvarenu tijekom prve polovice XX. stoljeæa, obilje�ila jeredukcija dekorativnih elemenata, odnosno proèišæen izra�ajmoderne arhitekture.

Upravo u krajnjem istoènom dijelu stambene blokovske

Pregled razvoja arhitektonsko-urbanistièkog sklopa MajkeBo�je Lurdske

strukture Zvonimirove ulice franjevci su 1929. godine kupilizemljište za izgradnju samostana i svetišta (3). Samostanskazgrada (4) suzdr�ane arhitektonike Nove objektivnosti izgraðenaje 1931.-1932. u ju�nome dijelu parcele, u Vrbaniæevoj ulici,prema projektu arh. Ive Kulišeka, koji je izveo i dvijevišestambene najamne zgrade neposredno uz današnju crkvu.Odbor za gradnju crkve svjestan je znaèaja i lokacije buduæecrkve, koja na istaknutoj poziciji konkavnog uliènog proèelja le�iu tangentnim osima Zvonimirove ulice. Pozivaju IvanaMeštroviæa da formira urbani akcent nove franjevaèke bazilike,no on zbog prezauzetosti preporuèuje slovenskog arhitekta Jo�etaPleènika, specijalista za sakralnu arhitekturu.

Arhitekt Pleènik odazvao se pozivu, i odrekavši se honoraratijekom 1934./35. godine projektirao velebnu baziliku s kriptom imonumentalnim zvonikom (sl. 3). Peterobrodna kriptastrukturirana je nepravilnim izmjeniènim nizom stupova razlièitapromjera i površinske obrade (5). Kripta je realizirana u dvije faze(1936.-1937., 1940.-1941.), a prema Pleènikovim su nacrtimaizvedeni oltari i veæi dio crkvenog inventara. No, meðutim Drugisvjetski rat zahvatio je i Zagreb, te prekinuo daljnju izvedbucrkve.Arhitekt Pleènik izradio je projekt privremenog dovršenja,sa stepenastim krovom nad kriptom i zidom sa slijepomarkadurom prema Zvonimirovoj ulici, te pristupnim stubištem(što je realizirano 1942./43., dok mali zvonik i pristupni trijem

provizornog rješenja nisu realizirani ).Unutar novog socijalistièkog ureðenja, represija sakralne

arhitekture manifestirala se redukcijom izgradnje. Zagrebaèkiarhitekt Zvonimir Vrkljan, profesor Arhitektonskog fakultetaSveuèilišta u Zagrebu, jedan je od rijetkih koji je u tome razdobljurealizirao nekolicinu sakralnih objekata (6), ostvarujuæi time

.

kontinuitet djelovanja iz predratnog razdoblja. Suradnju sfranjevcima zapoèeo je nadziruæi izvedbu Pleènikove kripte1940.-1941. godine. Tek dvadeset godina po završetku Drugogasvjetskoga rata omoguæena je daljnja izgradnja crkve. Tada sedefinitivno odustalo od izvedbe Pleènikove velebne bazilike.Prema Vrkljanovu projektu realiziran je diskretni ni�i anekspredvorja u kontaktnoj zoni kripte i zapadnih stambenihugraðenih zgrada. Jedina naznaka sakralnog raster je kri�nihperforacija u mramornoj bijeloj ovojnici u osi sjeverne ulice.

Poèetak sedamdesetih oznaèava novu fazu izgradnje crkveMajke Bo�je Lurdske, 1970.-1971. projekt ostvaruju profesorZvonimir Vrkljan i njegov asistent Valdemar Balley. Nad

Slika 5: J. Pleènik: Aksonometrijski prikaz crkve Majke Bo�je Lurdske,Zagreb, 1935. Vir: arhiv crkve Majke Bo�je Lurdske.J. Pleènik: Axonometric projection of Our Lady of Lourdes church,Zagreb, 1935.

Slika 7: Unutrašnjost kripte, današnje stanje. Foto: Z. Barišiæ Mareniæ.Crypt interior, current status.

Slika 6: Crkva Majke Bo�je Lurdske, fotografija oko 1975. Vir: 1979: 64.Our Lady of Lourdes Church, photography around 1975.



Pleènikovom je kriptom izvedena velika jednoprostornabetonska hala impozantnih tlocrtnih dimenzija unutarnjegprostora 30 x 35 m. Projekt manifestira nekoliko slojeva.Volumen jednoprostorne betonske hale interpretiratradiciju, a izlomljena betonska vanjska opna manifestiraistra�ivanje konstruktivnih dostignuæa vremena. Izrazitaakontekstualnost s prethodim projektom mo�e se tumaèitiizrazitom konceptualnom samodostatnošæu Pleènikova projektate interpretirati potrebom za diskretnim artikuliranjem sakralnearhitekture u religiji nesklonim vremenima. Nadalje, vjerojatnonije sluèajna koincidencija 1971. godine, godine dovršetka urohbau fazi betonske hale crkve s godinom tzv. Hrvatskogproljeæa. Izvedba crkve stala je 1971. godine u fazi beton-brut, aprojektirani zvonik (opet) nije realiziran.

Treæi sloj i pokušaj dovršetka crkve pada u 1995./96. godinu inovo društveno-politièko okru�enje. Raspisan je natjeèaj zaureðenje samostanskog sklopa i formiranje pristupnog trga, apotom i interijera tzv. "gornje crkve". Natjeèajne projektesamostanskog sklopa s prateæim poslovno-trgovaèkimsadr�ajima i prilaznim trgom crkve izraðuju: I. Celio-Cega, I.Crnkoviæ, M. Dragomanoviæ, N. i D. Filipoviæ, V. Kasun - M.

Ni�iæ - I. Plavec, arh. Vulin, te A. Uchytil - R. Waldgoni . Uzzadnje navedene autore, referentnost na prvotni Pleènikovprojekt (ali na nivou grada) ostvaruje arh. Crnkoviæ, kojipostavom sjeveroistoènog zvonika crkve artikulira urbani isakralni akcent tangentnih osi konkavne ljuske gabaritaZvonimirove ulice. Projekt eksterijera Kasun-Ni�iæ-Plavec, ve�ese na realitet Vrkljan-Balleyevog volumena crkve, uz kojiartikulira novi istoèni pristupni trg crkve (sl. 11-13).

Hallenkirche

7


48


U drugoj fazi natjeèaja oblikovanje interijera crkvepromišljaju I. Crnkoviæ, N. Fabijaniæ, V. Kasun - M. Ni�iæ - I.Plavec, F. Škunca, i A. Uchytil - R. Waldgoni. Unutar izuzetnovelikog volumena, sakralnost prostora arhitekt Crnkoviæ definiraelementima interijera projeciranim iz zateèene strukture stropa.Eho Pleènikove prostorne hijerarhije na nivou interijeraformiraju autori Uchytil - Waldgoni, te arh. Fabijaniæstrukturiranjem autonomnog prostora svojevrsnim konceptomcrkve u crkvi.

Premda su za izvedbu preporuèeni projekti samostanskogsklopa arhitekata Kasun-Ni�iæ-Plavec, te interijera prof. I.Crnkoviæa, natjeèajni projekti nisu realizirani, a dovršetak sklopaMajke Bo�je Lurdske i dalje je neizvjestan.

Slika 9: Tlocrti i proèelja crkvenog sklopa, današnje stanje. Vir: 1995.Site plans and facades, current status.

Slika 10: J. Pleènik: Polo�ajni nacrt, projekt, 1935. Vir: 1995.J. Pleènik: Site plan from the project, 1935.

Slika 8: Unutrašnjost kripte, današnje stanje. Foto: Z. Barišiæ Mareniæ.Crypt interior, current status.

dr Andrej Uchytilmag Zrinka Barišiæ Mareniæ

dr Ariana ŠtulhoferArhitektonski fakultet

Sveuèilišta u Zagrebu, [email protected]@arhitekt.hr

[email protected]

Viri in literatura

Barišiæ, Z., 2002: Zgrade za obrazovanje u opusu arhitekta Zvonimira Vrkljana(magistarski rad).Arhitektonski fakultet Sveuèilišta u Zagrebu, Zagreb

Barišiæ, Z., 2002: Trg kralja Petra Krešimira IV. u Zagrebu, Prostor, 1(23): 77-91, Zagreb

Bešliæ, T., 2000: Modernistièka projekcija - nove moguænosti tradicije. Vijenac,8 (165), 29.06.: 20-21, Zagreb

Blaganje, D., 1983: Prisustvo buduænosti - Princip Pleènikove kompozicijefasade. Arhitektura-urbanizam, 23 (90-91):43-48, Beograd

Kostrenèiæ, A., 2001: Iluminatorji prostorskega kola�a. AB-arhitektov bilten,31 (151-152): 84-87, Ljubljana

Kreèiè, P., 2000: Nesuðen Wagnerov ðak. Nedjeljni vjesnik, 61 (18883), 04.06.: 31, Zagreb

Kreèiè, P., 2000: U tra�enju novoga stila. Nedjeljni vjesnik, 61 (18883), 04.06.: 32, Zagreb

Marasoviæ, T., Gvozdanoviæ, V., Sekuliæ-Gvozdanoviæ, S., Mohorovièiæ, A.,1978: Prilozi istra�ivanju starohrvatske arhitekture. JAZU i Arhitektonskifakultet Sveuèilišta u Zagrebu, Split

Murray, P., 1978: Architettura del Rinascimento. Electa Editrice. MilanoPrelovšek, D., 1986: Arhitekt Jo�e Pleènik 1872-1957. Katalog: Razstava v

Ljubljani, Nacionalni center za umetnost in kulturo Georges PompidouPariz, Socialistièna republika Slovenija, Ljubljana

Šegviæ, N. 1954: Le Corbusierova poetizacija arhitekture. Moguænosti, 4: 231-241, Split

Šegviæ, N., 1983-1984: Ivan Meštroviæ i arhitektura. Arhitektura, 36-37 (186-188): 2-9, Zagreb

1979: Franjevaèka provincija presvetoga otkupitelja. Knji�nica zbornika"Kaèiæ" 5: 63-65, Split

1983: Aldo v. Eyck projekten 1962-1976. Akademie van Baukunst, Groningen1995: Svetište i samostan Majke Bo�je Lurdske u Zagrebu: Kronologija i

valorizacija izgradnje. Natjeèajni program, Zagreb2000: Jo�e Pleènik - Projekti i realizacije u Hrvatskoj 1909.-1956. (tekst:

Malekoviæ, V.), katalog izlo�be odr�ane u Muzeju za umjetnost i obrt 06. -30. 06. 2000., Zagreb

MBL - Arhiv crkve Majke Bo�je Lurdske, Vrbaniæeva 35, ZagrebAARH - Znanstvenoistra�ivaèki projekt "Atlas arhitekture Republike Hrvatske

- XX. i XXI. stoljeæe", Arhitektonski fakultet Sveuèilišta u ZagrebuDAZ - Dr�avni arhiv u Zagrebu, Opatièka 29, Zagreb

moderne arhitekture. Daljnji tok prema istoku, od Heinzelove doHarambašiæeve ulice, karakterizira niz vila ( ) ostvarenihpoèetkom XX. stoljeæa, djelomièno u duhu engleskih vrtnih gradova, a odHarambašiæeve se ulice istièu sklopovi velikog mjerila i javne namjene(Ekonomski fakultet, arh. S. Kliska, 1940.). Regulatornom osnovomarhitekata Antoliæa i Seissela iz 1936./37. krajnji tok izvorne Zvonimiroveulice prema Maksimirskom perivoju preusmjeren je odobravanjem izgradnjevelikog Sokolskog sletišta na Sveticama (arh. J. Dryak, 1934.).

3 *** 1995.4 Nadogradnja kata izvedena je prema projektu arh. D. Dropuliæa 1988.-1990.5 Deblji su stupovi valjkasta oblika i oblo�eni uskim pravokutnim terakota

keramièkom ploèicama, dok su tanji stupovi s entazisom posve glatki.Kapiteli su jednostavni, oblika obrnute krnje piramide.

6 Z. Vrkljan: obnova �upne crkve na Mljetu (1955.-1960.), katolièka �upnacrkva u Titogradu (1965.-1970, s: V. Balley), �upna crkva Mihovljan (1970.-1972, s: V. Balley), isusovaèki sklop na Fratrovcu u Zagrebu (1967.-1970.)

7

Kostrenèiæ, A., 2001: 87

Villenviertel

"Enako zahtevna naloga je tudi samostanski kompleks (projekt iz leta1995) kot dograditev k �e omenjeni Vrkljanovi in Balleyevi cerkvi vZvonimirovi ulici. Posebno zanimiva sta dva segmenta te izredno zapletenenaloge. Prvi je Meditativni vrt, ki je zanimiv zaradi svojega obravnavanjadialoga med javnim - urbanim in osebnim - interiernim. Predstavlja medijmed Pleènikovo kripto (na koti 2,95 m) in urbanostjo bloka, definiranega zzidnim plašèem Zvonimirove ulice. Del vrta v podaljšku Pleènikove kripteje rešen kot oran�erija, medtem ko je nivo ulice projektiran v zazalenjenih,meandrastih, poševnih ravninah. Vse skupaj ustvarja prostorsko tvorbo, kije hkrati zgradba in vrt. Drugi segment je veliko stekleno krilo, ki sprejemavase vse druge spremljevalne funkcije, kot so �upnijski urad in samostanskiprostori, pa tudi poslovno trgovske vsebine! S tem projektom je prikazanarhitekturni sistem v skrajnih mejah svoje rasti, kot ga definira konceptmetropolitanske zgradbe."

Opombe

1 Nakon XIX. stoljeæa koje je obilje�ila primarna urbanizacija donjogradskogtkiva Zagreba strukturiranog uz potez reprezentativnih trgova-parkova tzv."zelene potkove" (ostvarene po uzoru na beèki Ring), prvu polovicu XX.stoljeæa obilje�ava širenje grada prema istoku (što je odreðeno Drugomregulatornom osnovom Zagreba iz 1889. godine). Odreðivanjem javnihreprezentativnih prostora, osnovnih urbanih i prometnih poteza novogistoènog dijela grada, pokušalo se slijediti model prethodnog stoljeæa,odnosno odrediti prepoznatljivu strukturu novoga gradskog prostora.Dijagonalni potez reguliranoga potoka Medvešèak (današnja Ulica Raèkoga)inicirao je formiranje karakteristiènih radijalnih poteza koji, presijecajuæiortogonalnu blokovsku supstancu, povezuju trgove novoga dijela grada.

2 Ishodište Zvonimirove ulice današnji je Trg �rtava fašizma (�arište radijalnihprometnica), na kojemu je Ivan Meštroviæ 1934.-1938. realizirao kru�nipaviljon Doma hrvatskih likovnih umjetnika. Poèetni tok Zvonimiroveodreðuje blokovska urbana supstanca postupno reduciranog izra�aja

49

Slika 11: A. Uchytil i R. Waldgoni: Poslovno-trgovaèki sklop uz crkvu, tlocrtprizemlja, natjeèajni projekt, 1995. Vir: A. Uchytil.A. Uchytil and R. Waldgoni: Business and commercial complex nearthe Church, ground floor plan, competition project, 1995.

Slika 12: M. Ni�iæ, I. Plavec, V. Kasun: Poslovno-trgovaèki sklop uz crkvu,natjeèajni projekt (preporuka za izvedbu), 1995. Vir: V. Kasun.M. Ni�iæ, I. Plavec, V. Kasun: Business and commercial complex nearthe Church, competition project (selected for realization), 1995.

Slika 13: I. Crnkoviæ: Poslovno-trgovaèki sklop uz crkvu, natjeèajni projekt,sjeverno proèelje, 1995. Vir: arhiv crkve Majke Bo�je Lurdske.I. Crnkoviæ: Business and commercial complex near the Church,competition project, north facade, 1995.



Documents

PLECNIK Crkva Majke Bozje Lurdske Zagreb