PODJELA U PODLOVENSKOJ CRNOJ GORI

Svaka nahija se u PODLOVENSKOJ CRNOJ GORI dijelila naplemenaa svako pleme nabratstva, koja zahvataju vea i manja naselja. Za vea naselja nema naroitog termina, nego se svako od njih oznaava samo svojim imenom. Takvo vee naselje sastoji se iz nekog broja manjih naselja, koja narod u Crnoj Gori kao i sva mala naselja uopte, zove "selom" ili "seocem" ili raznim drugim imenima. Selo se sastoji iz porodica, koje mogu biti od istog ili od raznih bratstava, a zovu se imenima: "kua", "dom", "familija" ili "famelja" i sl., "oganj" ili "ognjite", "veriga" i "kastriga". KATUNSKA NAHIJA:Katunska Nahija se dijeli na devet plemena:Cetinjsko Pleme(Bajice;Donji Kraj; Gnjijevin Do; Jabuka; Bjeloi; Oinici; Ugne)Pleme Njegui(Dugi Do; Herakovii ili Erakovii; Velji Kraj; Kopito; Vrba; Rajievici; Velji Zalaz; Mali Zalaz; anjev Do; Mirac; Majstori)Pleme eklii(Kuita; Vui Do; Krajnji Do ili Pod-Bukovicu; Vojkovii; Milijevii; Petrov Do; Dragomi-do; Jezer)Pleme Bjelice(Dub; Predi; Ljeev Stup; Maloin Do; Ublice; Dide; Tomii; Mikulii)Pleme Cuce-Velje i Male (Velje Cuce: Zaljut; Grepca; Trenjevaka optina)(Male Cuce: Trnjine; Rovine; Pretin Do ili Prentin Do; Vrljerog; Kobilji Do)Pleme Ozriniiili Kevo ili Kevljani (Kevo; Donji Kraj; Oegovice; Ubli; Poljane; Lastva; Velestovo; Markovina; Zagreda)Pleme Pjeivci(Gornji Pjeivci: Stubica; Povija; Cerovo)(Donji Pjeivci: Drenovtica; Milojevii; Vitasovii; Bogmilovii; Zagorak i Selita; Do)Pleme Zagaraili Zagarae (Gornje Zagarae: Mijogot; Muterovici; urikovii)(Donji Zagara ili Jednoe ili Jednoko Polje: Povrpoljina ili Povrpolje; Osoje; Prisoje; Podnodoljina ili Podnopolje)Pleme Komani(Bandii): eeza; Mokanje; Milate Bandiske; upa Bandiska; Mugoina Livada ili Livada)("Komani" u uem smislu: Milate "Komanske"; Dolovi; Zeleni Dolovi; Crvena Paprat; upa Bezdanska; Baloe; Ora'ovica; ava ili afa)

LJEANSKA NAHIJA:CijelaLjeanska Nahijasmatra se kao jedna velika oblasna i narodna cijelina sa nepotpunim plemenskim karakterom. Podjela ide na vea i manja naselja (sa manjim djelovima:"selima" i "seocima") i na dva "plemena", Gradac i Draevinu. Kako ova dva "plemena" nijesu prava plemena to ih stavljamo pod znake navoda.Orasi; titari; Releza; epetii; Progonovii; Buronje; Stanisaljii; "Pleme" Gradac; "selo" Gradac; Parci; upa Gradaka; "Pleme" Draevina; Gornji Kokoti sa Lekiima; Farmaci ili Varmaci; teke ili teci; Kruse; Beri.

RIJEKA NAHIJA:Pleme CeklinPleme KosijeriPleme Dobrsko SeloPleme LjubotinjPleme Graani CRMNICA (ili CRMNIKA NAHIJA):Pleme Podgor(Utrg; Ovtoii ili Optoii; Orahovo; Kruevica; Braeni)Pleme Dupilo(Dupilo; Papratnica; Trnovo)Pleme Breli ili Brelo (Gornji Breli; Donji Breli; Tomii; Brijege)Pleme Gluhi Do(Gluhi Do; Bukovik)Pleme Sotonici(Sotonii; Mauge)Pleme LimljaniPleme Boljevii("Boljevii"; Godinje; Vir) KATUNSKA NAHIJA:Katunska Nahija se dijeli na devet plemena:Cetinjsko Pleme(Bajice;Donji Kraj; Gnjijevin Do; Jabuka; Bjeloi; Oinici; Ugne)Pleme Njegui(Dugi Do; Herakovii ili Erakovii; Velji Kraj; Kopito; Vrba; Rajievici; Velji Zalaz; Mali Zalaz; anjev Do; Mirac; Majstori)Pleme eklii(Kuita; Vui Do; Krajnji Do ili Pod-Bukovicu; Vojkovii; Milijevii; Petrov Do; Dragomi-do; Jezer)Pleme Bjelice(Dub; Predi; Ljeev Stup; Maloin Do; Ublice; Dide; Tomii; Mikulii)Pleme Cuce-Velje i Male (Velje Cuce: Zaljut; Grepca; Trenjevaka optina)(Male Cuce: Trnjine; Rovine; Pretin Do ili Prentin Do; Vrljerog; Kobilji Do)Pleme Ozriniiili Kevo ili Kevljani (Kevo; Donji Kraj; Oegovice; Ubli; Poljane; Lastva; Velestovo; Markovina; Zagreda)Pleme Pjeivci(Gornji Pjeivci: Stubica; Povija; Cerovo)(Donji Pjeivci: Drenovtica; Milojevii; Vitasovii; Bogmilovii; Zagorak i Selita; Do)Pleme Zagaraili Zagarae (Gornje Zagarae: Mijogot; Muterovici; urikovii)(Donji Zagara ili Jednoe ili Jednoko Polje: Povrpoljina ili Povrpolje; Osoje; Prisoje; Podnodoljina ili Podnopolje)Pleme Komani(Bandii): eeza; Mokanje; Milate Bandiske; upa Bandiska; Mugoina Livada ili Livada)("Komani" u uem smislu: Milate "Komanske"; Dolovi; Zeleni Dolovi; Crvena Paprat; upa Bezdanska; Baloe; Ora'ovica; ava ili afa) Pleme CETINJE

Ovo pleme je na istoku oivieno nizom visova, koji ga odvajaju od Rijeke Nahije i meu kojima su i Granica i Vrtijeljka. Na sjeveru su: najprije najvia taka zaravni ekanja na samom drumu za Kotor, pa zatim dalje na istoku visovi Ruda Glava, Sredanova Lazina i Koarice kao mea prema ekliima. A na zapadu u glavnom razvoe preko Lovena i preko visova na jugu od njega (meu njima i Trestanik) odvaja ovo pleme od Njegua. Na jugu granica prema Boki Kotorskoj ide sve preko visokih planinskih vrhova. Sredite Cetinjskoga Plemena ini Cetinjsko Polje. Njegova pristupanost s istone strane, preko Rijeke Nahije, inila je bez sumnje, da je jo i prije nego to se je Ivan Crnojevi nastanio na Cetinju (1481 ili 1482), ovo polje imalo saobraajni i trgovinski znaaj za svoju iru okolinu. U Cetinjskom Polju i po njegovim stranama su naselja:Bajice(Martinovii),Humci i Donji Kraj. BAJICEZahvataju cijeli zapadni dio Cetinjskoga Polja i strane visoko iznad njega. Zovu ih esto i po imenu njihova glavnog bratstva: Martinovii. Poevi od sjeveroistone strane (prema Donjem Kraju) bajika "sela" idu ovim redom:Najprije jeKosanov Krajsa 4 "kue" MartinoviaDo njega jeBrajanov Krajsa 10 "familija" Martinovia i 5 "familija" BoriloviaZatim nastaje veliko "selo"Donje Selosa 80 "domova" Martinovia, koji se zovu uim prezimenom Tomaevii, a njini su "manji nazivi po brastava": Stijepovii (Nikolii, Dragovii i Andrii), Vojinovii, Vukosavovii, urovii i Latkovii. Uz Donje Selo se raunaju i Vuksanovii, zasebno bratstvo od 7 "kua".Dalje jeGornje Selo, u kome su Martinovii (i to: Ivanovii, 20 "domova"; Markovii, 15 "domova"; Batrievii, 10 "domova"; Miloevii, 30 "domova") i Musulimovii (6 "domova").U Bajice spada i neto udaljenije "selo" ili "zaseok"Dubovik, na sjecerozapadu od Cetinjskoga Polja. Tu su Miloevii (5 "kua"), Martinovii (3 "kue"), Vuksanovii (2 "kue") i Ozrinii (Radovii i Perovii, 5 "kua").Takvo je i zasebno bajiko seoceInogor, na sjeveru od Bajica, pod visom istoga imena, sa 4 "kue" Martinovia. HUMCIili, po narodnom izvoru, "UMCI" su omanje naselje od petnaestak "kua" uz junu ivicu Cetinjskog Polja, do varoi Cetinja. Sve su kue naTomovoj Glaviciosim dvije koje su uBogdanovu kraju. Svi su Humci jedno bratstvo, koje se zove "Umci" ili Miloevii. DONJI KRAJje poveliko naselje, koje zahvata sjeveroistoni dio Cetinjskoga Polja. I on se dijeli na "sela". U svakome od tih "sela" ivi samo po jedno bratstvo, po kome se "selo" i zove. Sa jugoistoka najprije dolazi "selo"Ivanievii, u kome je samo bratstvo istog imena, 18 "kua". Do njih supadijeri, 12 "kua"; paPoeci, 4 "familije;Delje, 3 "familije";eranii11 "kua";Jabuani, 11 "familija";LajislaviiiliIvanovii, 17 "familija. Na tri etvrti asa daljine, na sjeveroistoku od Cetinjskog Polja, ima "donjekrajsko selo" :Gnjijevin Do, u kome je naseljeno desetak kua Ivanovia (5), erania (3) i Delja (2). A na jedan i po sat daljine na sjeverozapadu je malo "selo":Jabukaili "Na Jabuku", sa 3 "kue" Jabuana. Osim toga ima tih Jabuana jos 4-5 kua od skora naseljenih u cetinjskom Donjem Polju pod brdom Granicom. Na jugu od Cetinjskog Polja je najprije naselje: Bjeloi- ono se dijeli na dva "sela": 1)Jovanovii, kod crkve, sa 18 "familija" sve bratstva Jovanovia, i 2)Grljevii, jugozapadno od Jovanovia, sa bratstvima: "Lipovina" (11 "familija"), Bokovici (1 "familija"), "Kokot" (6 "familija), "ajko" (1 "familija") i "Perovi" (9 "familija"). Na jugoistoku od Bjeloa su: Oinii. Dijele se na tri "sela". Najvii i najsjeverniji dio sela, pod brdom, oko crkvice Sv. Nikole, zove seGornje Seloili Gornji Oinii, a esto se uje i naziv Boriii po bratstvu koje u njemu sjedi (16 "kua"). Oko glavne crkve jeSrednje Selosa 26 "kua" od tri srodna bratstva: Batrievia, Paovia i Glenda (Petrovia). Dalje je na jugu, nize crkveDonje Seloili Donji Oinii. Tu ive dva srodna bratstva Marinovii i "Aladin", (zajedno 7 "familija") i malo bratstvo Kaije (3 "kue"). Na jugu od Oinia su: Ugne(2. Pade Ugana, 3.p. Ugnima idt., pridjev: uganjski) a jo dalje na jugu uganjski zaselakVrela. Ugne se dijele "na bratstva". Poevi od sjevera pa k jugu najprije su Kape (23 "kue"), pa "Zuber" (13 "kua"), zatim Lagatori (7 "kua") i Mirovii (8 "kua"). Na Vrelima su bratstva: Kape (7 "kua"), "Zuber" (2 "kue"), Lagatori (5 "kua"), Mirovii (2 "kue") i Belade (8 "kua") Naselja Bjeloi, Oinii i Ugne zovu se u narodu i opstim imenomKonakiliKonadije.

Pleme NJEGUI

Ovo pleme je oko Njegukoga Polja i po zapadnoj podgorini planine Lovena, koja se die nad tim poljem. Istona granica je prema Cetinjskom Plemenu. Na sjeveru, prema ekliima, granica ide od zaravni ekanja (koje spada u eklie) najprije na zapad planinom Bukovicom, tako da u glavnom "dada" razdvaja ova dva plemena. Zatim vie njegukog sela Dugog Dola granica skree na sjeverozapad i ide neprekidno u tome pravcu preko mnogih visova, meu kojima su i Vranj, Koslavina Glavica, Meedski Vrh, Konjski Vrh, vijenac iznad Konjskih Rupa i najzad Ivovo Osoje. Kod Ivova Osoja se sueljavaju ekliska i njeguka granica sa meom Crne Gore prema Boki. A odatle je ujedno ta mea i granica Njegua kako na zapadu tako i na jugu. Za pleme Njegue imaNjeguko Polje(ili "Polje", kako ga Njegui obicno zovu), isti onakav znaaj kao to ga ima Cetinjsko Polje za svoje pleme. I Njeguko je Polje srazmjerno dosta prostrano i rodno i zbog toga su u njemu sjedita najveih i najglavnijih bratstava njegukih. Osobito mu je pak povealo vrijednost, to je vrlo blizu Kotora i Kotorskoga Zaliva, sa kojima je od vajkada bilo u vezi, a jo je zbog toga preko njega bio najzgodniji izlaz na more i za veliki dio ostale Crne Gore, pa ak i Brda.U Njegukom Polju i po njegovim stranama su naselja: na krajnjem istokuDugiDo, do njega u junom dijelu poljaHerakovii (Erakovii) iKopito, u zapadnom dijelu poljaVrbaa u sjevernom dijeluRajievii.DUGI DOse dijeli na manje djelove, jer je cijelo "selo" u grupi. Ima 52 "familije", koje su sve od istog bratstva (Punoevia, sa manjim prezimenima: Miloevii sa Pejoviima, Otaevii, Marievii sa Pajoviima, Parae, Vodalije ili Vodalovii sa Boratoviima i uranovii) osim 2 "kue" Jovovia sa Stijepoviima, koje su zasebnog porijekla.HERAKOVIIili po narodnom izgovoru Erakovii su takooe dosta zbijeno veliko naselje i ne dijeli se na zasebne manje djelove. Samo se u sluaju potrebe ini razlika po sjeditima glavnih brastava. Najzbiveniji dio Herakovia je oko samog glavnog puta za Kotor. Oko njega je s obje strane porean dosta dugaak niz lijepih kua, tako da ini utisak palanake ulice. Zbog toga e se ponekad uti, da taj dio Herakovia zovu: "Varo Njeguka". Osim Herakovia tu ivi i 1 "kua" od brastva Padalica (Gaovia) iz Veljeg Zalaza. U Herakoviima ivi glavno brastvo istoga imena, koje se dijeli na Petrovie (3 "familije") i Popovie (43 "familije"); osim toga jo i ova brastva: Kustudije - Boovii (3 "kue"), Kadije (2 "kue") i Andrii (4 "kue"). U Herakovie se rauna i seoceVelji Kraj, koje je na sjeveroistonoj ivici Njegukoga Polja. U njemu ivi brastvo "Veljokrajani", kojega sad ima svega 3 "kue".KOPITOje malo naselje, u kojemu ive dva brastva: Bogdanovii (16 'kua"), i Radovii (Baovii) - Pende (10 "kua"), Kovaevii (2 kue), Mirkovii (2 kue), Rajkovii (1 kua).VRBA(pridjev: "vrbanjski") je takodje omanje naselje i "nema manjih sela". U njoj su brastva: Vuckovici sa Vrbicama (32 "kue"), Vujkovii (Dejani; 4 "kue") i Luii (5 "kua").RAJIEVIIse redovno zovu tako, a vrlo se rijetko uje oblik Rajievii. Mada je ovaj drugi oblik pravilniji (od imena Raji), ipak je onaj prvi uobiajen zbog lakeg izgovora. Rajievii su veliko naselje i dijele se na etiri "sela". Najgornje i najsjevernije selo, "za glavicom", zove seDupane. Junije od njega, oko obje rajievike crkve i nie od njih jeGornje Seloili Gornjoseljani, a jo junije su "sela"PodublianiiBabuliani. Samo u "selu" Podublianima ivi i brastvo toga imena (25 "kua", sa manjim prezimenima: Beiri, evaljevici, Markovii, Rauti, Matrapi i utke), a po ostalim "selima" su izmijeana brastva: Radonjii (67 "kua", sa sporednim prezimenima: utkovii, Staniii, Radovii, Maroi, avori i Palamide), Pende (4 "kue"), Radnii (8 "kua") i Popovii (Delatovii; 8 "kua"). Podubliani, Radonjii i Pende ine zajedno veliko brastvo Rajievie.Dio rajieviskog zemljita oko druma za Kotor, na kome su kraj puta krme i gostionice, zove se Krme Njeguke ili Hanovi.U Rajievie spadaju i 9 "kua" brastva avora, koje stalno ive na "planini" uKolounju, na krajnjem jugu njeguke oblasti, ali ine u svakom pogledu zajednicu s ostalim Rajieviima.Na sjeveru su od Njegukog Polja naselja: Velji Zalaz i Mali Zalaz, a na jugu: anjev Do, Mirac i Majstori.VELJI ZALAZje omanje "selo", u kome su dvije grupe srodnih brastava: jednu ine Vukevici (5 "kua") i Bratievii (4 "kue") a drugu Nikolii (12 "kua") i urovii (10 "kua"). Junije od ovih brastava ine kao zasebno seoceGaoviiGornjiiGaovii Donji, u kome je brastvo istog imena s uim prezimenima: Danulovii (2 "kue"), Kapetanovii (5 "kua"), Lukrecije (2 "kue") i Prorokovii (4 "kue").MALI ZALAZine etiri brastva i svako od njih dri po jedan dio "sela" i svaki se od tih dijelova zove po imenu svojega brastva. Ta su brastva od etiri brata, koji su " tano na etvoro podijelili cijelo selo". Uz Mali Zalaz ide i "malo selo", "seoce",Valita, koje je na sjeveru, blizu ekliske granice, i u kome ima nekoliko kua od svih zalaanskih brastava. To su brastva: Perii - Dudii (4 "kue"), Pejanovii (8 "familija"), Matkovii (5 "kua") i Ivanovii (16 "kua").ANJEV DOje malo naselje, koje je podijeljeno izmeu tri brastva. Jedno su Ljesari (5 "kua"), drugo Vulovii (3 "familije") i tree Perovii (4 "kue").MIRACselo prelazi svojim zemljitem (manjim dijelom) i na bokeku stranu. Glavni i najvei dio sela je grupisan i zove se samo Mirac, a izvan njega ima jo samo "naziv"Zagreani(jer su za gredom) iZa-kr. Ali nijedno od tih naselja nije zauzeto samo ovim ili onim brastvom, nego su vea brastva nastanjena u svakome od njih. Brastva su: Kaelani (25 "familija"), Vujai (2 "kue"), Perai (7 "kua"), Maroi (3 "kue"), Milai (2 "kue"), orovi (Bogdanovi; 1 "kua") i Perovi (1 "kua").MAJSTORIsu seoce na krajnjem jugu njeguke oblasti. U njima ivi samo jedno brastvo, Kustudije, od 13 "kua".Pleme EKLII

Pleme eklii se na jugu granici sa Cetinjskim Plemenom i zatim dalje na jugozapadu Njeguima. Na zapadu granica im ide od Ivova Osoja pa preko visokih brda Gomilica, Radaljeva Vrha i Visoke Glavice dolazi do Gnjilova drijela. Odatle nastaje sjeverna granica eklia prema Cucama. Ona prelazi preko visoke, prostrane, zaravni Puhalovih Kra i izlazi na vijenac planine Kurjanika, koja je na tromei eklia, Cuca i Bjelica. Od Kurjanika nastaje velikom duinom sjeveroistona granica eklia, prema Bjelicama. Ona ide sve preko visokih brda i planina: najprije preko Debelog Brijega i iznad ijoca, pa visokom i prostranom presjedlinom Simunjom, iznad koje se die na planinu Crni Vrh i dalje ide sve vijencima visokih planina elinca i Oporca do na Radojev Brijeg. A odatle granica skree na jug, na planinu Sinsi, koja je na tromei eklia, Bjelica i Kosijera (plemena u Rijekoj Nahiji) i zavrava se jo dalje na jugu, na Latkovu drijelu prema Kosijerima. ekliska oblast ini vrlo dobru geografsku cjelinu, jer je sa svih strana ograena visokim brdima i planinama, a po sredini sputena, tako da je stanovnitvo cijele te oblasti samom prirodom zemljita upueno na uzajamne veze i odnose. Osobito je pak srednji i najnii dio ekliske oblasti - u kojemu su naselja: Kuita, Vui Do, Krajnji Do i Vojkovii - bio od znaaja za stvaranje i odravanje plemenske zajednice kod eklia. On je u geografskom sreditu plemena i podjednako pristupaan za sve djelove ekliske oblasti; ima najrodnije zemljite i najbolje planine za stonu pau (na istoku Crni Vrh i elinac a na jugu i zapadu cijelu prostranu planinsku oblast prema Njeguima); a nesumnjivo je od uvijek bilo od znaaja, to je i najblie velikoj saobraajnoj arteriji ovih krajeva, onome starom putu za Kotor, koji ba prolazi junom ivicom eklia prije nego to pone silaziti ka Njegukom Polju. Sve te tako povoljne prilike bile su uzrok, da su u naseljima toga sredinog dijela ekliskog od uvijek sjedjela najznatnija i najvea bratstva, koja su prikupljala oko sebe sve ostalo stanovnitvo ekliske oblasti. ta vie ogranci tih brastava irili su se i po ostalim djelovima plemenske oblasti. Od pomenutih glavnih naselja ekliskih, koja su u plemenskom sreditu, razmotriemo najprije:KUITAkoja su od starine bila plemensko sredite. U njima je Zborna Glavica, kod koje se "okupljalo pleme". Selo je zbijeno: kue su prikupljene oko crkve i oko reene Zborne Glavice. U selu ivi samo brastvo Kaluerovii. Njegovi su ogranci: 1) Radnii (2 "kue"); 2) Popovii, Pajovii i urovii (ukupno 15 "kua"); i 3) Nikolii i Latkovii (svega 2 "kue").VUI DOje sjeverozapadno od Kuita, takoe omanje, neto razreenije naselje. I u njemu je nastanjeno samo jedno brastvo, koje se po svom selu zove imenom "Vuedoljani" (dvadesetak domova). Ono se dijeli na tri glavne grane: jedno su Gvozdenovii (Rajikovii i "Gvozdenovii" u uem smislu); drugo su Proroice ili Proroii (Vukosavovii i Markovii); i tree, Vickovii ("Vickovii" u uem smislu, Radulovii i Vojinovii).KRAJNJI-DOje na jugu od Kuita ili, kako se rijetko kad zove, "Pod-Bukovicu". Kue su zaista po dolu istoga imena. U selu zive dvije grupe srodnih brastava: jedno su Ramadanovii (5 "kua") i Muhadinovii (5 "kua"), a drugo dva ogranka onih Kaluerovia iz Kuita: Matanovii (4 "familije") i "Kaluerovii" (5 "kua").VOJKOVIIsu na jugoistoku od Kuita sa kuama po ivici jednoga dola ispod velikog brda Inoka. Vojkovii su "selo" od 20 "kua". Dijele se na tri "dijela", za koje narod nema naroitog termina, nego ih samo oznaava njihovim imenima:Dakovii,PolaaniiGlaani. U selu ivi samo jedno bratstvo, Marojevii, iji su ogranci ovako rasporeeni: u Dakoviima su Dakovici i Sinanovii, u Polaanima su Ivanovii i Vuksanovii sa Jovetiima, i u Glaanima Mitrovii i Mijukovii.MILIJEVIIje selo na jugoistoku od Vojkovia, ije su kue po junoj strani pomenutog brda Inoka, a nie njih dalje na jugu nastaju lijepi, rodni djelovi. U Milijeviima ive 13 "familija" sve od brastva Marojevia, koje su se razgranale na tri manja roda: Stankovie, Markovie i Jovovie.PETROV-DOje "selo" na jugu od Milijevia, najjunije eklisko naselje. Kue su mu poglavito po ivicama dolova Ponora i Velje Zgrade. Selo se dijeli na dva brastva: 1) Domazetovii - Kaluerovici (8 "kua"), i 2) Petrovii, iji su rodovi: Mirkovii (15 "kua") i Pavlievii (10 "kua").UBAOje "selo" na sjeveru od Vueg Dola u vrlo dubokom dolu kotlasta oblika, koji se zove Ubaljski Do. U "selu" zive tri brastva zajednikog porijekla: Dragutinovii (6 "familija"), Vujovii (11 "familija", sa rodovima: Tomovii, Velovii i Jokovii) i Vujoevii (5 "familija"). - Kako se po skoro odsjenim stranama Ubaljskog Dola ne mogu podizati seoske kue, a u samom dolu ve nema vie mjesta za naseljavanje, morale su se odijeljene porodice iseljavati izvan glavnog sela i osnivati manja naselja po raznim djelovima seoskog zemljita. Za ta naselja nema naroitog termina, nego se svako od njih samo oznaava imenom zemljita na kome je podignuto. Na istoku su od glavnog sela:Sladkovii(1 "kua" Dragutinovia),Stara Kuita(1 "kua" Vujoevia) iValugaili Aluga (2 "familije" Vujovia i 1 "familijom" Dragutinovia).DRAGOMI-DOje "selo" na sjeverozapadu od Ubla. Ono je u srazmjerno plitkom i nevelikom dolu istog imena, i kue su mu po ivicama nekolikih manjih dolova i "doia". Poto tu nema dovoljno ni mjesta ni zemlje za obraivanje, odijeljene porodice su se naselile izvan glavnog sela na tri mjesta, koja se zovu po svome zemljitu. Na zapadu je doMeedovo(sa 1 "kuom"), na sjeveroistokuVarikainDo(sa 1 "kuom") i na istokuPaprati(sa 2 "kue"). - U Dragomidolu ivi samo jedno brastvo, Pavievii (ukupno 13 "familija"). - Stanovnike Dragomidola eklii zovu samo imenom "Dragomiljani".JEZERje najsjeverniji i vrlo prostrani dio ekliske oblasti. Njegov glavni dio je po ivicama i po stranama dva ovea, susjedna dola: Jabuke i Dugog Dola. Taj se glavni dio Jezera dijeli na dva "sela": na zapadu kod crkveDonje Selo(9 "kua") a na istokuBrijeg(11 "kuca"). Iz Donjeg Sela, koje je najstariji dio Jezera, "dizale su" u vremenu od prije 90 - 60 godina "idui za zemljom na stanove gdje je vie gore i vode" pojedine porodice, te su tako postala tri odvojena, mala naselja. Najvee od njih,Jasikovicu(6 "kua"), koja je na sjeveru ispod Puhalovih Kra, Jezerani oznaavaju kao "selo", dok druga dva, koja imaju samo po 1 i 2 kue, zovu samo njihovim imenima bez toga oznaenja:Blizna(2 "kue"), jo dalje na sjeveru od Jasikovice, do cucke granice, iGorin Do(1 "kua"), na zapadu, pod Radaljevim Vrhom. - U tih pet jezerskih naselja stanuju dosta izmijeana etiri brastva, koja su zajednikog porijekla: Jovanovii (9 "familija"), Pajovii (9 "familija"), Radulovii (4 "kue") i Nikevii (7 "kua").Pleme BJELICE

Ovo pleme se velikom duinom granii sa ekliima, na jugu i jugozapadu. Na sjeveru, najprije prema Cucama, bjelicka mea polazi od pomenute tromee ekliske, cucke i bjelicke na planini Kurjaniku, pa ide sve preko visokih brda i glavica (meu kojima su Vilinjak, Ljubina Gomila, Strmoglavnice, Milunova Borina i ikov Brijeg) i izlazi kroz Planiniko drijelo na planinu Planinik. A sa Planinikom nastaje sjeverna bjelika granica prema plemenu Ozriniima. Od Planinika dalje na istok ona se nastavlja preko brda i visova Miokova Osoja, Mrguda i Grujina Prisoja i izlazi na veliko brdo Dos vise Keva. Zatim skree na jugoistok i na jug najprije na vrh Potoine i na Lisake Lake, pa preko planina evskog Lisca (njegovom "osojnom bandom") i Pjeivca i pored planine Kosae (koja je bjelika) na veliko brdo Kosmaticu, od kojega poinje granica prema Ljeanskoj Nahiji. Kosmatica je dakle na tromei Bjelica, Ozrinia i Ljeanske Nahije. Juno od Kosmatice nastavlja se granica istonim vijencem planine Stavora pa zatim preko visova Toila (Veljeg i Malog) izlazi na veliku "gredu" Crnijelj. Juna strana Crnijelji je na tromei Bjelica, Ljeanske i Rijeke Nahije. Odatle nastaje juna mea bjelika, prema Kosijerima (u Rijekoj Nahiji). Ona ide cijelom duinom preko visokih brda i glavica (od kojih su najglavnije: umeraka Glavica, Gola Glava, Malo Poivalo, Cer i Suhoploe) i izlazi na planinu Sinsi, na tromeu Bjelica, eklia i Kosijera. Najglavnija od bjelikih naselja su:DUBOn se dijeli na tri "sela" i na nekoliko manjih naselja od po jedne i dvije kue, koja Dubljani ne oznaavaju naroitim terminom, nego ih zovu prosto njihovim imenima. "Sela" su podignuta po ivicama od nekoliko manjih dolova i dolaca, koji su neposredno jedan do drugoga, a ostala su naselja vezana za pojedine manje dolove i novijega postanka: naseljena iseljenicima iz glavnih sela. Na sjeveru je najprije "selo" Dub (sa 8 "kua"), a u njegovoj blizini mala naselja: Gvozd (1 "kua"), Jasen (1 "kua") i Ornice (1 "kua"), koja se takoe raunaju u "selo" Dub. Dalje je na jugu "selo" Brijest, Gornji i Donji (6 "kua"). Jo je dalje na jugu selo Rena (Bjelice samo tako izgovaraju, mjesto Resna), sa 12 "kua", a juno i jugoistono od nje su mala naselja koja takoe spadaju u "selo" Renu (u irem smislu): Donji Do (1 "kua"), Pod Miloevu Stranu (1 "kua"), Popanjska Laka (1 "kua"), Klonora (2 "kue"), Milatkov Do (1 "kua") i Duga Dolina (2 "kuce"). U cijelom naselju Dubu stanuje samo jedno brastvo, Milii, koje se dijeli na dvije glavne grane. U "selima" Dubu i Brijestu sjedi grana "Milii" u uem smislu (sa ograncima: Popoviima, Todoroviima i Ivanoviima), a u Reni grana Vukevii sa uim prezimenima: Perovii ili Kostovii, Vujadinovici ili Martinovii i Bogdanovii.PREDIje drugo glavno bjeliko naselje, na sjeveroistoku od Duba. Dijeli se na tri "sela", koja su isto onako kao i "sela" u Dubu poreana oko dolova i dolaca, koji ine grupe od susjednih ulegnua. Najdalje je na sjeveru "selo" Pejovii sa 26 "kua"; jugozapadno su od njega Abramovii (16 "kua"), a na jugu "selo" Andrii sa 20 "kua". U Andrie spada i malo naselje Ovsita (4 "kue"), koje je na jugu od njega. - U svima ovim naseljima ive brastva, koja su zajednikog porijekla (od dva brata) i "sela" se zovu svako po svome bratstvu. U Pejoviima ivi samo brastvo toga imena, iji su rodovi: Jovanovii, Bokovici i Nikolii. U Abramoviima pored bratstva Abramovia (15 "kua") ima i 1 "kua" malog brastva Milinia. U Andriima s Ovsitima samo je bratstvo Andrii, koje se dijeli na Vukovie, Crvenice (Crveniane) i Mrvaljevie.LJEEV STUPje "selo" na sjeveru od Predia, najsjevernije bjeliko naselje. Kao i druga do sada pomenuta bjelika "sela", i ono je razmjeteno oko poveeg broja dolova, koji su sve jedan do drugoga i u tijesnoj vezi meu sobom. U selu stanuju dva srodna brastva: Popivode (20 "kua") i Kuzmani (3 "kue").MALOIN DOje "selo" na sjeveroistoku od Predia. Sve su seoske kue "na jednom mjestu, krajem dola koji se zove Maloin Do". U selu su tri brastva razlinog porijekla: Mrvaljevii (1 "kua"), Vujoevii (6 "kua") i Bekovii (5 "kua").UBLICEsu na zapadu od Duba i nalaze se izmeu dva velika brda, Gaja i Debelog Brijega. Kue su im po ivicama i stranama dva susjedna dola: Ublikog Dola i Dolova. Po tome se i dijele na dva "sela": u prvom dolu su Ublice (sa 4 "kue" etkovia i 10 "kua" Pravilovia) a u drugome Dolovi (sa 1 "kuom" Pravilovia). Oba su ublika brastva, etkovii i Pravilovii, jednoga porijekla, starinom Mileevii. Neki od Pravilovia zovu se i uim prezimenima: Bajovii i Vukievii.DIDEsu, kao i Ublice, na zapadu od Duba. Dijele se na dva "sela". Glavno "selo" su Dide i za njih se redovno kaze "selo", "u selo su zemlje" itd. U tome "selu" su 2 "kue" Drakovica i 8 "kua" Vujia. Drugo je "selo" (za koje se rijetko kae da je "selo") na jugozapadu od prvog, Stankova Kamenica, sa 2 "kue" Drakovia.Oba bratstva, Drakovici i Vujii, istog su porijekla i takoe, kao i Ubliani, imaju staro zajednicko prezime Mileevii.TOMIIje juno bjeliko naselje i zahvata cijelu sjeveroistonu podgorinu planina: elinca, Oporca i Sinsia. Dijele se na osam "sela", koja su sva po dolovima ili kraj neke grupe od manjih dolova i doia. Gotovo u sredini je "selo" Tomii (3 "kue" Ivanovia i 5 "kua" Vuurovia) kod crkve. Uz njega se rauna i mjesto Ljug Gornji sa 1 "kuom" Ivanovia. Na sjeveru je od "sela" Tomia Pusta sa 2 "kue" Ivanovia i 2 "kue" Vuurovia. Jo dalje su na sjeveru Lisaki Dolovi sa 4 "kue" Vuurovia i 1 "kuom" Ivanovia. Ispod elinca su: najprije i sjevernije, Podlunjic (9 "kua" Ivanovia), a junije elinaki Dolovi (2 "kue" Vuurovia). Jo dalje su na jugu, ispod planine Oporca, Oporaki Dolovi (3 "kue" Vuurovia), do njih na jugoistoku Kamenice (3 "kue" Vuurovia), a najdalje na jugu, ispod Radojeva Brijega, Vlake Rupe (2 "kue" Ivanovia). - Kao to se iz navedenog vidi, u Tomiima ive dva bratstva, Ivanovii i Vuurovii. Ona su meu sobom blisko srodna, jer vode porijeklo od zajednikog, poznatog, pretka.MIKULIIsu na sjeveroistoku od Tomia, izmeu planina Stavora i Crnijelji. Imaju dva "sela": Mikulie ispod Stavora i Predojevicu ispod Crnijelji. Oba su po ivicama i po stranama od po nekoliko dolova i dolaca. U "selu" Mikuliima sjede: 17 "kua" Vujovia, 4 "kue" Vukevia, 6 "kua" Bracanovia i 2 "kue" aranovia; a u Predojevici: 9 "kua" Vujovia i 1 "kua" Vukevia. - Svako od imenovana etiri brastva, Vujovii, Vukevii, Bracanovii i aranovii, zasebnog je porijekla.

Pleme CUCE (VELJE I MALE)

Ovo se pleme granii na jugu: Bjelicama od planine Planinika pa do Kurjanika, a odatle pa do Gnjilava drijela ekliima. Od Gnjilava drijela nastaje zapadna granica cucka, prema Boki (Krivoijama). Ona ide sve preko visokih brda i planina, meu kojima su najvii Kosman, Bukovica i Bjelo. Sjeverno od planine Bjeloa je Trnovo drijelo na tromei Cuca, Krivoija i Grahova. Cucka granica prema Grahovu - a to je i dalje zapadna granica - ide preko visoke zaravni Poda i brda Vjetroia i dolazi preko Gornjeg Pinjia Dola do planine Drokorice. Dalje ide sve vijencem planine Drokorice, pa niz tu planinu silazi do "obreka" Ljeevice kod sela Jabuka. A odatle nastaje sjeverna granica cucka, prema Rudinama (Bijelim ili Nikiskim), i ide najprije vijencem planine Nenade a zatim sjevernim vijencem velike planine Pustoga Lisca i dolazi do Dragova drijela, koje je u toj planini. Od Dragova drijela cucka mea skree pravo na jug. Odatle poinje istona granica, prema Kevu (Ozriniima). Ona ide najprije istonim vijencima Pustoga Lisca, pa zatim dalje preko Obadovicke Aluge i planine Vrljeroga na visoki Stoerski Vrh, pa na Barike Rtove i Boraku Glavicu i malo se sputa du Dolovskog Korita, iz kojega se opet penje na Rude Prljine i zatim jo vie na Mrdin Brijeg i najzad na Planinik.Ova dosta velika oblast koju zahvataju Cuce ograena je, dakle, sa svih strana visokim brdima i planinama. Samo je na jugoistonoj strani njena granica dosta niska: ine je srazmjerno nii visovi, pa ak i dolovi - Dolovska Korita. Ta je niska granica posledica novijih promjena plemenske oblasti: oko sredine 17. Vijeka raselile su udruene Cuce i evljani nekolika cucka sela na toj strani i njihovo je zemljite pripalo Kevu. Inae je u ranije vrijeme cucka mea, koja je ila istonije, prelazila veinom preko znatno viih brda. - Ali i kada se uzme u tome obimu, zapaa se, da cucka oblast ipak ne ini sasvim jednostavnu geografsku cjelinu. Vrlo dugaka i visoka planina Tisovac (sa visinama od preko 1200 metara), na koju se na sjeveru nastavljaju Guka, Krotinja i Vite Stijene, provlae se kao vrlo dug niz planinskih vijenaca skoro kroz sredinu cucke oblasti, od sjevera na jug, i odvajaju najvei dio oblasti Malih Cuca, na istoku, od Veljih Cuca, na zapadu.Prema tome bi se dakle inilo, da geografske osobine cucke oblasti nijesu bile povoljne za stvaranje plemena i za odravanje plemenskog jedinstva. Ali taj dio svoje oblasti, koji je pregraen tako rei zidom od planina, Cuce su naselile tek u novije vrijeme, poglavito od poetka 19. Vijeka, a u ranije doba on im je sluio gotovo samo za ljetnje izdizanje sa stokom i ta vie jedno je vrijeme cijeli veliki predio od Trenjeva i Kobiljeg Dola na sjever do u Grahovo i u Rudine bio sasvim pust. Zbog opasnosti od Turaka i od etnickih napada niko se nije smio po njemu ni preko ljeta nastanjivati. Dakle cijeli taj veliki dio - skoro dvije treine - dananje cucke oblasti nije imao nikakve uloge u stvaranju plemena Cuca.Predjeli, u kojima je i sad glavno sjedite ovoga Plemena i u kojima je ono i postalo, ine junu treinu sadanje cucke oblasti. Tu su tri velike grupe od naselja: Zaljut, Grepca i Male Cuce u uem smislu (sa naseljima: Krugom, Trnjinama i Rovinama). Sva tri ova predjela odlikuju se velikim mnotvom dolova sa vrlo rodnom zemljom. U njima je dalje vrlo pogodan klimat, najpogodniji ne samo u cuckoj oblasti, nego vjerovatno i i cijeloj Katunskoj Nahiji. Osobito se Grepca odlikuju vrlo blagim klimatom i pitominom. Dok su od okolnih plemena odvojeni visokim brdima i planinama, dotle su meu sobom ova tri predjela u vrlo tijesnoj vezi nizovima od dolova sa niskim pregradama izmeu njih. Osobito je ta veza podesna i jaka na jugu, prema najniem dijelu Grebaca, tako da se u njima sueljavaju saobraajni pravci i iz Zaljuti i iz Malih Cuca. Uz to su Zaljut i Grepca uvijek bili sjedita vrlo velikih i jakih brastava cuckih, tako da su i brastva iz Malih Cuca, poto su ve geografskim prilikama upuena na njih, sasvim prirodno traila oslonca u njima.Svi su ti inioci skupa uticali, da se u najjunijem dijelu sadanje cucke oblasti stvori jednostavno pleme Cuce, ije jezgro i sada sjedi u tome kraju u pomenuta tri predjela. Podjela na Velje Cuce i Male Cuce samo je geografska i ne predstavlja nikakvu podvojenost plemenske zajednice.Male Cuce su odvojene od Veljih Cuca, kao to smo ve pomenuli, poevi sa sjevera najprije nizom planinskih vijenaca, koji ine Vite Stijene, Krotinja, Guka i osobito Tisovac, zatim se dalje na jugu ta mea u glavnom nastavlja preko drugog brda Guke, pa na Ostojin Brijeg, Bojanje Brdo, Gradinu, Trnove Kre i Velju Bobiku i zavrava se juno od Mrdina Brijega. Opta je odlika cuckih naselja, da su prema prirodi samoga zemljita vezana za omanje dolove, kojih ima u cuckoj oblasti ogroman broj. Iz glavnih "sela" na jugu Cuca postala su iseljavanjem u dolove na sjeveru mnogobrojna "raselja", seoca od vrlo malog broja kua, upravo od onolikog, koliko u kome dolu moe opstati. Kako su ta "raselja" novijega postanka, narod jo nije svuda stvorio za njihove grupe optije nazive, kao to ih je dao onima u starom plemenskom sjeditu, nego se veinom svako od "raselja" rauna kao zasebno naselje pod svojim imenom (a to je ime njegova dola). Takav je sluaj sa svima mnogobrojnim seocima Veljih Cuca od predjela Zaljuti i Grebaca na sjever sve do planine Pustoga Lisca. A kad ih kogod hoe da oznai optim imenom, on ih obuhvati novijim administrativnim pojmom: kao trenjevaku optinu. U Malim Cucama pak, kao to emo dalje vieti, narod je uslijed podesnije prirodne podjele zemljita ve stvorio optije nazive za pojedine vee ili manje grupe od novijih "raselja".VELJE CUCEse dakle prema reenome dijele na dvije velike predione cjeline (i ujedno grupe od naselja) na jugu - a to suZaljutiGrepca- i na jednu administrativnu koja obuhvata sva ostala naselja Veljih Cuca dalje na sjeveru i zove se trenjevakom optinom po svome sreditu, "selu" Trenjevu.ZALJUTine sva "sela" i "seoca" od ekliske granice (Puhalovih Kra i Gnjilava drijela) na jugu pa do velikih brda Graca Rinog i Krsta Dobrogorskog na sjeveru. Na istoku je u glavnom omeena brdima: Gukom, Ostojia Brijegom, Bojanjim Brdom i Veljom Glavicom. U predjelu Zaljuti ima 30 zasebnih "sela" i "selaca". Poevi s juga pa k sjeveru ona idu ovim redom: Najprije suKuita s Obodom i Bratiem.Kao opti naziv za sva tri ova naselja uje se ponekad ime "Kuita". Zato smo ih i uzeli zajedno. Inae se svako od njih za sebe oznaava kao "selo"."Selo"Kuitaje najstarije naselje u Zaljuti, i u njemu su se razvili zameci najglavnijih i najveih cuckih brastava: Krivokapia i Preobreana. Sada u Kuitima ima svega 5 "familija" Krivokapia. - Na jugu je prema ekliskoj granici "selo"Obodsa 5 "kua" Krivokapia. Na sjeveru je pak "selo"Brate, koje se dijeli naBrate(6 "familija"),Jabuku(4 "kue") iininu(1 "familija"). Od tih 11 porodica u Brateu 4 su Prebreana - Perovia i 7 Krivokapia.Dobronje-Doje "selo" na sjeverozapadu od Kuita sa 7 "familija" Krivokapia. - Na sjeveru i sjevrozapadu od njega su "sela"KrukaiPodadrijelosa ukupno 20 "kua" Ivanovia, nazvanih "Krivokapia" (dijele se na Mijatovie, Zukovie, Mirkovie i ukanovie) - Na zapadu od Dobronje-dola je "selo"Hrpavacili po narodnom izgovoru Rpavac sa 5 "kua" Krivokapia. - Jo dalje na zapadu, do cucko - krivoijske granice je "selo"Grubin-dosa 3 "kue" Krivokapia. - Zapadno od Grubin-dola jeKutleeva Rupa, "selo" sa 6 "kua" Krivokapia. - Na sjeveru od toga sela je "seoce" Masni Do sa 2 "kue" Krivokapia.Sjeverno od pomenutih "sela" Kruke i Podadrijela je "selo"Vodni Do(6 "kua" Preobreana - Banievia). - Istono od njega suMiokove Dolinesa 6 "kua" Preobreana (Perovia i urovia). - Na sjeveru su od njihJabukeiLastvasa 6 "kua" Preobreana - Perovia. - Sjeverozapadno od Jabuka je Krivuljina Dolina s 1 "kuom" Preobreana - Perovia. - Dalje su na zapaduBrki Dosa 2 "kue" Preobreana - Banievia iStraitasa 3 "kue" Krivokapia. - Sjeverno od njihMaliiVeljiLipovacsa 2 "kue" Krivokapia, 6 "kua" Lipovaca (4 Ivanovia i 2 Ilia) i 3 "kue" Preobreana - Banievia. - Istono su od Lipovca Zagonac, Slamica i Jaseni sa 5 "kua" Krivokapia. Sjeverno od Lipovca jeVukodosa 6 "kua" Krivokapia. - Na sjeveru od toga dola jeUblica(2 "kue" Krivokapia) a na zapadu od njeZecke Aluge(2 "kue" Krivokapia). Dalje na sjeverozapadu je "selo"Djinov Do(4 "kue" Krivokapia i 2 "kue" Preobreana - Banievia), koje se dijeli nainov Do,Ljeskovi DoiLipov Do. - Jo dalje su na sjeverozapadu ispod planine Bukovice:Grandov Do(1 "kua" Krivokapia),Careve Doline(1 "kua" Krivokapia) iBorina(1 "kua" Krivokapia).Od pomenutog starog sela zaljutskog, Kuita, na sjeveroistoku, preko brda Bjelila, je "selo"Bata(2 "kue" Zvicera, 3 "kue" Krivokapia i 1 "kua Vukasovia). Ono je saobraajno (a zbog toga i upravno) sredite ne samo Zaljuti, nego i svih Cuca, poto je na raskrsnici putova sa svih strana. Na sjeveru od BateNerinsaPresjekom(1 "kua" Miljenovia, 1 Popovia, 1 Periia - Grabljana i 3 Krivokapia) a jo dalje je na sjeveruDobra GorailiZovinasaSelitima(4 "kue" Popovia). - Na zapadu je od Dobre GoreBratiev Do(3 "kue" Krivokapia). Dalje je na sjeveruPrijeko Poivalo(1 kua Jovanovia - Grabljana) a na sjeverozapadu, ispod Krsta Dobrogorskog,Vukov Do(1 "kua" Preobreana - Perovia) i jo dalje na sjeverozapaduPustaRupa(1 kua Jovanovia - Grabljana, 2 kue Preobreana - Perovia i 3 kue Krivokapia). Sva naselja od Nerina pa do Puste Rupe, raunajui tu i ova dva, zovu Cuce esto i optim imenom ZOVINA.GREPCAZahvataju trougao izmeu Zaljuti, Malih Cuca i june cucke granice. Jasno su ograena sa svih strana visokim brdima i planinama, a kako su uz to i najnii dio Cuca, razumljivo je, to su i najupniji kraj u njima. Poevi od Bate na sjeverozapadu pa k jugu i jugoistoku naselja grebaka idu ovim redom: elina, Krug, Grab, Gradina (sa Platama), Rani Do, Proseni Do i Lipa.elinaje oko dola istoga imena. Ima 8 "kua" brastva Zvicera.Krugje takoe oko jednog velikog, krunog dola. U njemu su 6 "familija" Todorovia (Drceta ili Treta).Grabje po ivicama dola istog imena i nekoliko susjednih manjih dolova. I u njemu ivi samo jedno brastvo, koje se obino po svom selu zove "Grabljani", a dijeli se na: Jovanovie (8 "kua"), Perisice (7 "kua") i Vuletie (7 "kua").Gradinase dijeli na "sela"GradinuiPlate. Selo Gradina je na stranama velikog brda Gradine i u njemu su 7 "familija" (6 Miljenovia i 1 Bokovia), a Plate su kraj niske zaravni istoga imena a naseljene su sa 4 "familije" Miljenovia. Oba su brastva, Miljenovii i Bokovici, zajednikog porijekla.Rani Dose po dva velika dola u kojima su kue dijeli na "sela":Ovsine(3 "familije" Pejovia i 1 "kua" ivkovia) iRani Do(11 "kua" ivkovia i 4 "familije" Vujadinovia). - Svako je od imenovanih "redoljskih" brastava zasebnog porijekla. - Stanovnici Ranog Dola oznaavaju se imenom "Redoljci".Proseni Doima svoje glavno "selo" u dolu istog imena i ono jeProseni Dou uem smislu (10 "kua" Markovia i 4 "kue" Tomaevia), a na jugozapadu i jugoistoku od njega su njegova "raselja":Sjenokos(2 "kue" Markovia),Krukovac(1 "kua" Markovia),Lipovac(1 "kua" Markovia),Dobra Voda(3 "kue" Markovia i 1 Tomaevia) iPlaninik(1 "kua" Markovia). - Brastva "prosedoljska", Markovii i Tomaevii, vode porijeklo od istoga pretka. - Za stanovnike Prosenog Dola Cuce imaju samo naziv "Prosedoljci".Lipaima glavno "selo" istoga imena u dolu Veljoj Lipi, sa 10 "kua" Popovia i 1 Markovia (od onih iz Prosenog Dola), a dalje su veinom na sjeverozapadu redom "raselja":Pod Brijegsa 1 "kuom",Vrbica(na istoku) sa 2 "kue",Jabuki Brijegsa 3 "kue",Radekuasa 1 "kuom",Okolitasa 1 "kuom",Gnjilava Dolinasa 1 "kuom",Ravna Stranasa 1 "kuom",Zaseljesa 3 "kue",Dugi Dosa 1 iJama Vojvodinasa 2 "kue" - sve od brastva Popovia. - Kao to kod nekih i sama imena pokazuju, ima meu tim seocima i takvih, koja su po stranama od brijegova ili i na samim, istina oniim, brijegovima (Pod Brijeg, Jabuki Brijeg, Okolita, Ravna Strana, Zaselje). - U Lipi ima samo jedno brastvo, Popovii, i osim toga samo jo jedna kua Markovia.TRENJEVAKA OPTINAOna zahvata veliki dio Veljih Cuca, od Graca Rinog i Krsta Dobrogorskog pa do krajnje sjeverne granice cucke u Pustome Liscu. Ona ini samo administrativnu cjelinu, da se taj dio Cuca razlikuje od ostalih njihovih djelova. - Poevi od Krsta Dobrogorskog najprije dolazi "selo":Gornji Izvoru dubokom ulegnuu, iznad koga se diu planine Guka i Tisovac. Po stranama su mu 10 kua sve Preobreana - Petrovia.Na sjeveru je od GornjegDonji Izvoru jo dubljem ulegncu, iz kojega izbija jak izvor. U samom "selu" ima 5 "kua" Krivokapia, a na zapadu od njega, na brdu Zukovici, jo 1 kua Krivokapia.Zapadno su od Donjeg Izvora, a pod brdom Gradac Riki, doloviVeljaiMala Rita. U Veljim Ritima ima 1 kua Krivokapia. - Jo dalje su na zapadu, pod planinom BukovicomJabukovaciKopitov Do, svaki sa po 1 kuom Krivokapia.Sjeverno od njih, a izmeu planina Bukovice i Bjeloa, je "selo Pod Bukovicu" (iliPodbukovica) sa 2 "kue" Krivokapia. - Na sjeverozapadu od Podbukovice a pod planinom Bjeloem, su "sela"Kalaka ProdoiRadin Dosa 3 "kue" od brastva Peikana. - Na sjeveru su od njihTospude, "selo", koje po upravi spada u "grahovsku kapetaniju", ali po stanovnitvu u Cuce. Tu su: 1 "kua" Preobreana - Perovia (Kosovia), 2 "kue" Preobreana - Mijajlovia (Banievia - akia) i 2 "kue" Zvicera.Na jugoistoku od Tospuda su seoca:Crnioni Dosa 3 "kuce" Pesikana;Bogojev Dosa 1 "kuom" Milovia ("Graovljani"), 1 Preobreana - Perovia (Kosovia) i 1 Preobreana - Mijajlovia (Banievia - akia); iPrapratni Dosa 4 "kue" Peikana.Dalje su na istokuDoline TrenjevakesaBainom Prodoli. U njima su 1 "kua" Preobreana - Perovia, 2 "kue" Krivokapia i 1 "kua" Manojlovia (ova je u Bainoj Prodoli). - jo je istonijeKameevosa 1 "kuom" Preobreana - Perovia.Jos dalje na istoku je glavno "selo" ove optineTrenjevo. Ono zauzima prostrano polje toga imena ("od 120 rala zemlje"), a dijeli se prema samoj zemljinoj podjeli toga polja na:Gornje Polje, koje je na jugu, iDonje Polje, na sjeveru, a u Donjem Polju kao zaseban dio "sela" jo iBarojevi - Selo. Brastva su trenjevaka sva porijeklom iz glavnih sjedita cuckih na jugu, a poela su se naseljavati na Trenjevo pred kraj 18. vijeka. Do toga je vremena i Trenjevo, kao i sav ostali sjeverni dio sadanje cucke oblasti, bilo veinom sasvim pusto zbog opasnosti od turskih eta. Ali tada se po nagovoru mitropolita Petra I nasele na Trenjevu od jednom 33 od najimunijih cuckih domaina, po 11 od Krivokapia, Preobreana i Grepana. Poslije su pridolazili doseljenici i od drugih cuckih brastava, i sa Trenjeva su se irile Cuce i po mnogim naseljima dalje na sjeveru do krajnje sjeverne cucke granice. U samom "selu" Trenjevu ive sada: Miljenovii - Simovii (9 "kua"), Krivokapii (6 "kua"), Preobreani - Perovii (8 "kua"), Zviceri (3 "kue"), Peikani (3 "kue"), Grabljani - Vuletii (1 "kua"), Lakovii - Stevovii (Malocuce; 1 "kua") i Inkovii (1 "kua").Na sjeverozapadu od Trenjeva iza uzvienja Meugorja suDolovisa 2 "kue" Preobreana - Mijajlovia (akii), 2 "kue" Preobreana - Perovia (Kosovia) i 1 "kuom" ivkovia (Redoljaca). - Na sjeveru su od TrenjevaRokoeili Roko,MaliiVelji, sa Rokokim Dolom. URokousu 3 "kue" Preobreana - Perovia, 1 Grabljanin - Perii i 1 Miljenovi - Simovi (ovaj trei u Rokokom Dolu). - Na zapadu su od RokoaOmarisa 2 "kue" Preobreana - Perovia. - Na sjeveru je od RokoaStanojev Dosa 1 "kuom" Preobreana - Mijajlovia (Banievia). - Dalje je na sjeveroistoku od toga dolaDugi Dosa 1 kuom Krivokapia.Sjeveroistono je od Dugog DolaSladojev Dosa 1 "kuom" Grabljana - Periia i 2 "kue" Miljenovia - Deverdanovia. - Na sjeveru je od toga dolaMala Rakitasa 3 "kue" Krivokapia, a jo je dalje na sjeveruVelja Rakitasa 1 "kuom" Krivokapia u "mjestu"Veljoj Aluzi. - Na istonoj strani od Sladojeva Dola je "selo"Pod Rakitu(4 "kue" Miljenovia - Simovia i 1 "kua" Grabljana - Periia), a istono od tog sela suProdoli Kobiljskesa 1 "kuom" Miljenovia - Simovia.Sjeverno je od Trenjeva, preko Krotinje planine,MaliiVelji Kovaev Dosa 4 "kue" Miljenovia - Simovia. - Izmeu Kovaeva Dola i "sela" Pod Rakitu jeMaevski Dosa 1 "kuom" Miljenovia - Deverdanovia.Od Stanojeva Dola k sjeveru jeMilov Doi sjevernije od njegaMeka Lokva. U njima su 3 "kue" Grabljana - Vuletia, 2 "kue" Preobreana - Banievia i 4 "kue" Preobreana - Perovia. - Zapadno od Meke Lokve, a u planini Drokorici je naseljeDrokoricasa 3 "kue" Preobreana - Banievia i 1 "kuom" Preobreana - Perovia.Na sjeveru je od Meke LokveMeki DosaPonornim Dolomi u njima je 1 "kua" Zvicera i 4 "kue" Preobreana - Perovia. - Dalje je na sjeveru do granice cucko grahovske "selo"Jabuke(dio grahovskih Jabuka), u kome su 5 "kua" Preobreana - Perovia i 2 "kue" Miljenovia - Simovia.Daleko je na sjeveroistoku, meu planinama Nenadom i Pustim Liscem, "selo"Repiske Aluge, na granici prema Rudinama, i u njemu 4 "kue" Krivokapia.MALE CUCENajstarija su sjedita Malih Cuca naselja Trnjine i Rovine, na krajnjem jugu malocucke oblasti. Iz njih su se Malocuce, isto onako kao i Veljocuce, od kraja 18. vijeka poele iriti dalje na sjever i zahvatile su cio veliki prostor do planina Tisovca, Guke i Krotinje na zapadu, pa dalje zapadno od Vitih Stijena i od vrha Pustoga Lisca, a na sjeveru do granice cucke prema Rudinama.Veliki broj malih naselja, koja su u tom prostoru postala, obuhvata narod predjelnim imenima u tri vee grupe: sjeverno i sjeverozapadno od Trnjina je Pretin Do, a sjeverno od njega Kobilji Do i Vrljerog.TRNJINEOvaj se predio prostire od blizu Planinika na jugu pa naporedo sa cucko evskom granicom do esteline Grede i Vukova Brijega na sjeveru. U sredini mu je glavno "selo"Trnjine, ije su kue po stranama dvaju dolova, od kojih je jedan sjeverno od crkve a drugi zapadno i jugozapadno od nje. Stanovnike trnjinske naziva narod izrazom Trnjinari. U ovom "selu" ivi samo brastvo Lakovii, i to njegovi rodovi: Roganovii (5 "kua"), Markovii (4 "kue") i Bigovii (1 "kua").Sjeverozapadno od "sela" Trnjina suPoljanesa 1 "kuom" od brastva Popovia iz Lipa. - Dalje je, na sjeveru,Prokov Do, u kome su 6 "kua" Lakovia - Markovia. - Sjeverozapadno je od njegaKosmati Dosa 4 "kue" Lakovia - Roganovia. - Sjeverno je od Kosmatog DolaViti Jasensa 4 "kue" Lakovia - Markovia, od kojih je jedna podalje na sjeveru, pod estelinom Gredom.Krugje juno od "sela" Trnjina i drugo je glavno "selo" ovoga predjela. I njegove su kce grupisane poglavito po stranama dvaju dolova, Gornjeg i Donjeg Dola, samo je jedna kua podalje na jugozapadu, u mjestu Rupama (opet do). U Krugu su 10 "kua" brastva Mijanovia i 1 "kua" od Popovia sa Lipe.Podaleko na jugu od Kruga je prostran, stupnjevit predioLastvicesa 1 "kuom" Popovia iz Lipe. - Na istoku je od LastvicaPrapratljiva Dolinasa 1 "kuom" Mijanovia.ROVINESu malo "selo", ije su kue podignute na dvije omanje, stupnjevito postavljene, zaravni. Po njihovu meusobnom poloaju i "selo" se dijeli na Gornje Rovine i Donje Rovine. U Rovinama ive 5 "kua" brastva uriia i 1 "kua" zasebnog brastva Tomanovia.PRETIN DOili pravilnije, ali mnogo rjee,Prentin Do. Ovo je prostrani predio, koji zahvata cijeli srednji dio Malih Cuca od planine Presjeke na jugu do Kapavice na sjeveru i od planine Tisovca na zapadu pa do Pretinske Ljuti i do Vrh Melaca na istoku. U ovome predjelu, koji je pun dolova sa rodnom zemljom i "planina" zgodnih za ispau, ima veliki broj malih naselja, koja su sva osnovala brastva sa Trnjina i Rovina.Poevi s juga, od Presjeke, prvo je takvo seoceLipovi Dosa 1 "kuom" Lakovia - Stevovia. - Na sjeverozapadu su od njegaDanavesa 3 "kue" uriia i 3 "kue" Lakovia - Stevovia. - Jo su dalje na sjeverozapadu, a ispod velikog brda Guke,Mrke PloeiliPod Gukomsa 2 "kue" Lakovia - Markovia i 1 "kuom" Lakovia - Stevovia. -Sjeveroistono je od Lipova DolaLaevDosa 4 "kue" Lakovia - Roganovia i 2 "kue" Lakovia - osovia. - Istono od toga dola sugljebinesa 1 "kuom" Lakovia - Stevovia. - Sjeveroistono od Laeva Dola i od gljebina, a preko Vukova Brijega, suMeoca, "selo", iji je glavni dio, koji se zoveMeoca, oko povelike ravnice istoga imena, a drugi dio je u strani vie te ravnice i zove seNa Vrh Melaca(h)ili kako se u stvari po narodnom izgovoru kae: Na Vrh Melacah. U " glavnom selu" Meocima su 1 "kua" Tomanovia, 6 "kua" Mijanovia i 2 "kue" Lakovia - Roganovia. A Na Vrh Melaca su 2 "kue" Mijanovia i 1 "kua" Andria (Bjelica iz Predia). - Na zapadu su od MelacaBorovi Dosa 4 "kue" Lakovia - Bigovia iPretinska Prisojasa 1 "kuom" Lakovia - Roganovia. - Juno su od njihVelji Dosa 8 "kua" Lakovia (5 Roganovia i 3 Markovia) iBrveniksa 1 "kuom" Lakovia - Stevovia. - Zapadno su od Veljeg DolaPretinska Prla, u kojima su 3 "kue" Lakovia - Markovia. - Sjeverozapadno je od Pretinskih PrlaMuterski Dosa 5 "kua" Tomanovia.VRLJEROGTim se imenom zove i planina i predio oko nje, a njime se obuhvataju i oba mala naselja, koja su u tome predjelu. Junije od tih naselja, koje je od Melaca i od Pretinskih Prisoja rastavljeno armeskom Ljuti, zove searme. Ono se dijeli naarme, koje su na jugu, i naMarinu Rupu, koja je dalje na sjeverozapadu. Na oba mjesta stanuju ukupno 5 "kua" Lakovia (4 Roganovia i 1 Markovia). - Podalje su na sjeveru od aramaRasovesa 1 "kuom" Lakovia - Roganovca.KOBILJI DOTako se zove cijeli ostali dio Malih Cuca na sjeveru od Pretina Dola i od Vrljeroga, koji se protee do sjeverno od glavnoga vrha Pustog Lisca i do granice cucko - rudinjske. Glavno je naseljavanje ovoga predjela izvreno u poetku 19. Vijeka doseljenicima sa Trnjina i Rovina. Oni su se najprije naselili u "Polje", tj. U ravnicu izmeu planina Tisovca, Kapavice, umojevice (ili umovice), Krotinje i Guke. Ta se ravnica i cijeli do oko nje zove Kobiljim Dolom u uem smislu. Iz toga "Polja" rairili su se poslije ti doseljenici i po ostaloj oblasti Kobiljeg Dola.Glavno je "selo" ovoga predjela i sad Polje ili Kobilji Do (u uem smislu). U njemu ive 24 "kue" Lakovia (Roganovia, Bigovia i Stevovia), 6 "kua" uriia, 1 "kua" ustaa etkovia i 1 "kua" ustaa Samardia. - Na jugu je od glavnog "sela" Ozebli Do sa 2 "kue" Lakovia, a na istoku, pod planinom Kapavicom Kapavica Do sa 2 "kue" Lakovia. - Sjeverno od "Polja" je Prijeki Do sa 5 "kua" Lakovia. - Jo dalje je na sjeveru Tojiki Do sa 4 "kue" Lakovia. - A sasvim je daleko na sjeveru, pod Pustim Liscem, Pod Lisac sa 3 "kue" Lakovia. - Na sjeveroistoku je od glavnog "sela" planina "umovica i pri njoj 3 kue Lakovia". - Kao to se iz navedenog vidi, glavno stanovnitvo predjela Kobiljeg Dola ini brastvo Lakovii (43 "kue", od kojih 15 Roganovia, 15 Bigovia i 13 Stevovia).Pleme OZRINII ili KEVO EVLJANI

Sva tri ova naziva imaju potpuno istovjetno znaenje u cijeloj staroj Crnoj Gori: znae pleme toga imena. Osim toga nazivi Kevo i evljani imaju i ui smisao: njima se oznaava i dio istoga plemena koji je u polju Kevu i u njegovoj iroj okolini. U narodu ovoga plemena, a tako veinom i po ostaloj Crnoj Gori, redovno se upotrebljava samo oblik Kevo i za pleme i za polje i kako bez predloga tako i sa predlogom: "u Kevo", "na Kevo", "iz Keva" itd. Radi lakeg izgovora odomaio se oblik evo umjesto pravilnoga: Kevo. Da bismo izbjegli nesporazume, redovno emo upotrebljavati za oznaavanje cijelog plemena samo naziv "Ozrinii", a ime "evljani" uzimaemo samo u njegovom uem znaenju, kao naziv za stanovnike predjela Keva.Mea plemena Ozrinia prema Bjelicama i prema Cucama ve nam je poznata. Ona je na jugu i na zapadu. Na sjeveru su granica prema Rudinama (Bijelim ili Nikikim) najprije Ruda Brda, zatim vijenac planine Ligunara cijelom svojom duinom, tako da je juna polovina Ligunara ozriniska a sjeverna rudinjanska. Na istonom kraju Ligunara se sustiu mea ozriniska, rudinjanska i pjeivaka. - Odatle pa dalje na jugoistok ide mea Ozrinia prema Pjeivcima. Ona prolazi najprije istonom ivicom ozriniskog predjela Poljana, pa se zatim penje do na vrh planine Troglava. Dalje ide sve velikim visinama i preko uzvienja, meu kojima su najglavnija: Boraki Kom, Gola Brda, Tisovi Kom, Kom od Jasikovca, Vragomet i Stolaki Vrh. Sa Stolakog Vrha silazi pravo na visoku Komnenovu Dolinu, od koje zapadni dio pripada Ozriniima, zatim prolazi zapadnom ivicom Brezova Dola (koji je pjeivaki), pa se penje na planinu Lupoglav, najprije na visoki Kom od Lupoglava. Granica ide dalje sve vijencem Lupoglava, tako da njegova jugozapadna strana ostaje Ozriniima a sjeveroistona Pjeivcima. Sa Lupoglava silazi mea u visokom valu Studeno, pa se zatim penje na ogranke planine Veljega Gara, Kraljiin Uljanik i Vitu Laku, i dalje izlazi na vrh velikoga brda Svinje Glave. Tu se zavrava ozriniska granica prema Pjeivcima i nastaje dalje medja prema Bjelopavliima.Ta mea ide najprije niz Toila i silazi dalje na izvor rijeke Suice. Zatim je sama Suica mea ozriniska prema Bjelopavliima sve do Jame Orake, juno od ozriniskog sela Oraja. - Odatle pak nastaje granica Ozrinia prema plemenu Zagaru. Ona se penje preko Ladova Duba do na vrh Maloga Gara, pa ide zatim njegovim najveim visinama i dalje u sjeverozapadnom pravcu "u Dolove meu Gareve" (tj. Izmeu Maloga i Veljeg Gara) i poslije se opet penje sve vijencem Veljega Gara do njegova najviega grebena izmeu vrhova Male i Velje Bobije. Odatle silazi Veljim Garem na jug do na Vilin Do, koji je po dnu Gara, pa zatim skree na jugozapad i ide preko Idskog Dola izlazi na vrh Skoke Strane u planini Tvrdou. - Od june strane Tvrdoa nastaje ozriniska granica prema plemenu Komanima. Ona ide pravo na jug, a ine je u glavnom brda Popova Glavica i Semolj. - Dalje je mea prema Ljeanskoj Nahiji, poglavito u zapadnom pravcu, preko Kozje Glavice, pa preko visoke glavice Mramorja i istonog vijenca planine Kosmatice do tromee ozriniske, bjelike i ljeanske, o kojoj smo ve govorili.Kao to se prema navedenim granicama vidi, pleme Ozrinii okrueno je sa svih strana visokim planinama i brdima. Male izuzetke ine samo jugozapadna granica prema Cucama i ona na krajnjem jugoistoku, prema Bjelopavliima. I jedna i druga su poznije tvorevine.Slino Cucama i Ozrinii imaju glavno i najstarije plemensko sjedite na jugu svoje oblasti, u predjelima Kevu a to je polje Kevo sa irom okolinom, Velestovu i Markovini. U njima i sada sjedi jezgro ovoga plemena. Pored povoljnih klimatskih i zemljinih prilika ovi su najjuniji djelovi ozriniske oblasti bili jos vrlo podesni precima ovoga plemena i kao dobro sklonite, jako zatieno od turskih napada. Oni su zavueni iza cijeloga niza visokih planina i prostranih planinskih predjela: na sjeveru, da bi se do njih dolo, moraju da se preu planine Ligunar i Sedlo i prostrani predjeli Poljana, Ubala i Oegovia, a na sjeveroistoku bedemi od planina Ligunara sa Veljim Garem, Lastve i Kopitnika.Naselja ovoga plemena rasporeena su po velikim predjelnim cjelinama, koje su dosta jasno odijeljene jedna od druge i svaka ima svoje od starine utvreno ime. Tu dolaze najprije, najdalje na jugu plemenske oblasti, tri pomenuta predjela, koji su glavna sjedita plemenska: najdalje na jugozapadu Kevo, do njega istono Velestovo, a jo dalje na istoku Markovina. Istono je od Markovine predio Zagreda. Od Keva na sjeverozapadu su predjeli Donji Kraj i Oegovice a jo dalje na sjeverozapadu Ubli. Na sjeveru od Keva, Velestova i Markovine je veliki predio Lastva, a sjeverno od nje Poljane (sa Sedlom).Predjeli se dijele na manje djelove, naselja, koja se u ovome plemenu oznaavaju nazivima: "selo" i "seoce". Za najmanje naselje, od jedne ili dvije kue, obino ce se upotrijebiti oznaenje "seoce", ali se taj termin ponekad uje i za naselje od 6 - 7 kua, za koje se inae redovno kae, da je "selo". Dakle nema ba sasvim jasne razlike izmeu ova dva izraza. - Najprije emo se zaustaviti na glavnom i najstarijem sjeditu plemena Ozrinia, na njegovoj matici, Kevu.KEVOOvaj predio obuhvata polje Kevo i njegovu iru okolinu na istoku i osobito na sjeveroistoku, u podgorini planine Kopitnika.Na jugozapadnoj ivici polja Keva je seoceZaljue, koje ine svega 3 "kue" brastva Drakovia.Zapadnom i sjeverozapadnom stranom polja i predjela Keva prostire se "selo"Vojinii, koje se dijeli na "Vojinie" u uem smislu sa 13 "kua" brastva Ivanovia i naPrapratni Dosa 6 kua Ivanovia i 1 kuom Drakovia. Prapratni Do je na zapadu od polja Keva.U sjevernom uglu polja Kceva i po stranama oko njega je "selo"Kriev Do. Njegove su kue raspodijeljene na nekoliko omanjih dolova. Glavni i najvei od njih, koji je kod saborne evske crkve, zove se upravoKriev Do, i u njemu su 5 "kua" brastva Damjanovia. Do toga dola jedoKotarinesa 1 "kuom", pa zatim dalje na sjeverozapaduPrijeki Doopet sa 1 "kuom" i jo dalje u tom pravcu, pod Oegovim Vrhom,Brestovisa 2 "kue" - sve takoe od brastva Damjanovia.Istono od Krieva Dola, u krajnjem sjeveroistonom kutu polja Keva je "selo", koje se po svome mjestu i zoveKuta. U njemu su po stranama od polja 2 "kue" Damjanovia i 2 Ivanovia (ukanovia).Cijeli jugoistoni dio polja Keva sa stranama vie njega zahvata "selo"Mike. Kue su po ivici polja i po omanjim dolovima vie njega. U selu ive 20 "familija" brastva Vukotia. U Mike se rauna i seocePrvetena sjeveroistoku od njih, vie polja, sa svega 1 "kuom" brastva Vulaa.Na sjeveroistoku od Miaka, u pravcu ka planini Kopitniku, reaju se "sela" i "seoca":Mitarcasa 2 "kue" Vulaa;Dubravice, ispod Kopitnika, sa 1 "kuom" Vukotia; iJankova Katunita, pod samim vrhom Kopitnika, sa 1 "kuom" Vukotia.Na istoku i na jugoistoku od Miaka su najprijeToliiili Toljii pod velikim brdom Grguljem, sa 1 "kuom" Vukotia, a dalje, takoe pod Grguljem,iresa 1 "kuom" Vukotia. Jo dalje na istokuDuboki Dosa 1 "kuom" Vukotia i Dolovi sa 2 kue istoga brastva. Najzad, podaleko na jugoistoku, u podgorini evskog Lisca,Gumnitesa 1 "kuom" Vukotia.DONJI KRAJse proteze du granice prema Cucama. Dijeli se na dva "sela".Donji Kraj, koji je na jugu, iCuckiDokoji je sjeverno od njega. - "Selo" Donji Kraj se dijeli na "seoca", koja su po veim ili manjim, zasebnim dolovima; u sred "sela" jeVrbasa 2 kue, a oko nje su poevi s juga pa ka zapadu:Miokove Dolinesa 6 kua,Mirosalj-dosa 1 kuom,Kuinov Dosa 2 kue,Sjeverovo selo(do cucke granice) sa 1 kuom iPoleelasa 1 kuom. U ovom "selu" je samo brastvo Drakovii. - U Cuckom Dolu je samo 1 kua Drakovia.OEGOVICEse dijele na tri "sela": na jugu, pod Oegovim Vrhom suOegoviceu uem smislu, sa 6 kua; na sjeverozapadu od njih jeBaino Selosa 3 kue, a podaleko na sjeveruDodoko Koritosa 6 kua. Sve su to kue brastva Vujovia.UBLIzahvataju dolove i "padine" (strane) na sjeveroistoku od velikih brda Straita i Staerskog Vrha, koji su prema cuckoj granici. "Sela" ovog predjela su uokrug oko Prvetske Glavice, kao sredita, na kome su crkva i kola. Na zapadu, pod Staerskim Vrhom, jeStaersa 13 kua brastva Gardaevia. Sjeveroistono je od njegaKoljevacsa 5 kua Vujovia; dalje je na sjeveroistokuNogaevicasa 3 kue Gardaevia; jo dalje u tom pravcuUbaljski Dosa 6 kua Gardaevia i 3 kue Drakovia. Istoni dio Ubala ini "selo"Bijelo Poljesa 26 kua Vujovia, a jugozapadno su od njihPadinesa 5 kua Vujovia. - Podalje na sjeveru od cijele ove grupe "sela" suPresjekiDoli(ili Presjeki Dolovi) sa 4 kue Vujovia i 1 kuom Drakovia.POLJANE (sa SEDLOM)Ovaj je predio izmeu Ubala na jugu, planine Ligunara na sjeveru, Pustog Lisca na zapadu i Troglava i Lastve na istoku. U njemu su etiri "sela", od kojih je najdalje na jugozapaduStudenac, sa 2 kue Gardaevia. Na sjeveroistoku je od njega, pod velikim brdom Sedlom,Pod-Sedlosa 3 kue Gardaevia. Dalje su na sjeveroistokuBijele Poljanesa 5 kua Vujovia i 1 kuom Gardaevia, a na sjeveru od njih, pri Ligunaru,Ravna Alugaili Aluga od Poljana sa 5 kua Vujovia.LASTVANa jugu od Poljana i od planine Troglava pa sve do Kopitnika protee se veliki predio ili "planina" Lastva. Po njoj su rasijana mnogobrojna stalna i privremena naselja evskih brastava. Poevi s juga, ispod glavnoga vijenca planine Kopitnika, pa ka Lupoglavu stalna "sela" i "seoca" ovoga predjela idu ovim redom. Najprije je, pod najviim vrhom Kopitnika (Jelovom Glavicom),udanovicasa 1 kuom. Sjeverno je od njeMiokovicasa 1 kuom a jo dalje na sjeveruCauevacsa 4 kue. Istono od njih, ispod brda Stranice, suatoritasa 1 kuom, a dalje na sjeveroistokuGrabova Vlakasa 2 kue. Od nje su na sjeverozapadu jedno za drugim:Kamievosa 3 kue,drnarevineiLekovo Razdoljesa po 1 kuom. U svim ovim naseljima stanuju porodice brastva Vukotia (u Cauevcu Tatari ili Keii - "Vukotii").Ali u Lastvi, i to u njenom zapadnom i sjeverozapadnom dijelu, ima jo jedan niz "sela", koji poinje sjeverno od polja Keva pa se zavrava u najsjevernijim okrajcima Lastve. U tim "selima" ivi samo brastvo Ivanovii. Na sjeveru je od evskog sela Vojinia prvo naselje u LastviJamasa 9 kua. Dalje su na sjeveru redom jedno za drugim::Virlasa 1 kuom,Letasa 7 kua,Bussa 2 kue,Meocasa 20 kua i najzadTutini Doli, koji zahvataju prostran predio prema pjeivakoj granici, sa 7 kua. Na istoku je od MelacaCarevski Do, pod Lupoglavom, sa 6 kua; a na jugozapadu, prema Ublima, pod brdom Kaerom,Kaeska Lakasa 5 kua.VELESTOVOje poveliki predio na jugu od planine Kopitnika. U njemu ima sedam "sela".Najdalje je na zapadu "selo"Beii. U njegovom glavnom "selu" istog imena su 2 kue brastva Stanojevia, a u "seocima":Popovim Dolinama,apurovinamaiTrubjeliima po 1 kua Vukotia.Na jugoistoku od Beia jeRavan Velestovakasa 15 kua Stanojevia. - Na jugu su od njeJabuke, pod evskim Liscem, sa 6 kua Stanojevia - Vuinia. - Jo dalje na jugu i jugoistoku je poveliko "selo"Barjamovica. Ona se dijeli na mnoga manja "sela" i "seoca", kojima su kue po dolovima i po stranama od brda. Poevi sa zapada, od planine Pjeivca, ta seoca dolaze ovim redom:Dugi Do(2 kue);LjeskoviDo (2 kue);Barjamovicakod seoske crkve (10 kua);Lunjevice(2 kue);Glade(2 kue);Katunita(1 kua);Ceklin Do(4 kue);Skoki Do(1 kua);Jasika(5 kua);Kreevac(1 kua); iLisia Dolina(2 kue). - U Barjamovici ive porodice brastva Radievia - Mrvaljevia i jo jedna kua Katnia.Na sjeveru je od Barjamovice "selo"Velestovokraj glavnoga puta kod opte crkve svih Velestovaca. U njemu su 5 kua Stanojevia i 1 kua Radievia - Mrvaljevia.Jo je dalje na sjeveru "selo"Makljen, takoe kraj glavnoga puta. U njemu je glavno i staro "seoce"Makljensa 2 kue; vie njega su, na sjeveru,Kruka Laleviasa 2 kua iBrekov Dosa 2 kue; a na istoku je, pod velikim brdom Vuiem,Krivi Dosa 1 kuom. U "selu" Makljenu stanuju samo Radievii - Miunovii.Na zapadu je od MakljenaVukov Pod, opet kraj glavnoga puta. I on se dijeli na dva "seoca";Vukov Podsa 6 kua i vie njegaStranicana brdu istoga imena sa 2 kue - i u jednom i u drugom od brastva Radievia - Abramovia.MARKOVINAje ograena sa zapada planinama Lastvom i Kopitnikom i velikim brdom Vuiem a s istoka Veljim Garem. Ima etiri "sela".Na sjeverozapadu je, pod Lastvom, "selo"Krukovacsa 3 kue Vidnia - Mandia i 1 kuom Krivoglava. - Istono je od njega "selo"Krivoglavska GlavicailiKrivoglavsa 19 kua brastva Krivoglava. - Juno je od njih "selo"Crkvinasa 21 kuom Vidnia - Mitrovia. - Krivoglavi i Crkvina zovu se optim imenom Gornja Markovina.Najdalje je na jugu "selo"Donja Markovina, u kome su 6 kua Vujovia, 3 kue Vidnia - Mitrovia, 1 kua Vidnia - Mandia, 1 kua Vidnia - Pavlievia i 1 kua Vasiljevia ("Zagarana").ZAGREDAzauzima uzani jugoistoni okrajak ozriniske oblasti, koji se kao kakav jezik isturio meu tue plemenske oblasti i samo preko Veljega Gara ima veze s ostalim djelovima svoga plemena. Okruena je sa svih strana vrlo jasnim prirodnim granicama: Veljim i Malim Garem (Gariem), rijekom Suicom, Toilima i Svinjom Glavom.Zagreda ima sedam "sela". - Najdalje su na sjeveruDubraveu velikom dolu istoga imena, sa 4 kue brastva Buria. Na jugoistoku je od njihDonja Velja Njivakod glavne zagredske crkve (Sv. Arhanela) sa 13 kua Buria, a dalje je na juguGornja Velja Njivasa 6 kua Buria. - "Sela" Gornja i Donja Velja Njiva zovu se zajednikim imenom Velja Zagreda.Dalje je na jugoistoku "selo"Lazareva Glavicapod visom istoga imena i po njegovim stranama, sa 3 kue Kaluerovia i 5 kua Popovia. - Na jugu je od toga "sela"Oselinasa 3 kue Popovia, 10 Buria i 3 Milia. - Jo je junije, pod Malim Garem,Mala Zagredasa 8 kua Popovia, a na istoku je od nje "seloOrajetaman na Suicu do brdske granice" sa 4 kue Popovia, 1 Domazetovia i 1 Buria.

Pleme PJEIVCI

Ovo se pleme skoro na cijeloj svojoj zapadnoj i jugozapadnoj granici granii s Ozriniima, i ta je granica ve opisana. Sjeverni dio te granice razdvaja Pjeivce od Rudina (Bijelih ili Nikiskih): poinje od sjeveroistonog kraja planine Ligunara, pa ide pravo na sjever preko najvieg vrha planine Budoa, Visoke Glavice (tako da je Budo bez malo cijeli u pjeivakoj oblasti) i zatim preko niza omanjih uzvienja (Borova Brda, Lisac, Jelje, Svinjevi Doci, Krukova Prodo, elinski Do, Orlina) silazi na "Rijeku". A imenom "Rijeka" zove narod u svim okolnim predjelima (i u Pjeivcima i u cijeloj nikiskoj oblasti itd.) onu rijeku to tee junim dijelom Nikiskog Polja. Ta se rijeka u nauci smatra za poetak i gornji tok rijeke Zete i zato se na kartama i u naunim dijelima ona oznaava kao "Zeta". Po narodnom shvatanju rijeka Zeta, koja poinje nie Povije, ne dobija vodu iz Nikiskog Polja; a ona voda to tee pomenutom "Rijekom" u Nikiskom Polju izbija u jakoj rjeici Obotici (nie sela Drenovtice), desnoj pritoci Zetinoj. To dokazuju time, to je voda u Obotici isto onako "slaba" kao i u Nikiskom Polju u onom dijelu korita "Rijekina", koji ne presuuje i koje je oko Careva Mosta. Poto u ovom narodnom tvrenju ima mnogo vjerovatnog, i mi emo se drati narodnih oznaenja, te emo ovu rjeicu u Nikiskom Polju zvati samo imenom "Rijeka", a Zetu emo raunati tek nie Povije.Sjeverna granica pjeivaka, prema Nikiskom Polju, ide sve pomenutom "Rijekom" do njena ponora u Slivlju (a Slivlje je jugoistoni dio Nikiskog Polja), koji se u narodu obino zove imenom Ponor Slivski.Od Ponora Slivskog nastaje istona granica pjeivaka, i to najprije prema upi Nikiskoj. Ona ide najprije na visove Gradinu i Gradac i zatim preko junih vijenaca planine Buavice. Dalje skree na jugozapad, te odvaja zemljite manastira Ostroga od pjeivakog. Taj dio pjeivake granice, prema manastiru, ide najprije preko visa erinice i zatim izlazi na visoku Ostroku Gredu.Nie Ostroke Grede nastaje pjeivacka granica prema plemenu Bjelopavliima. Ona se najprije nastavlja u istom, jugozapadnom, pravcu sve do rijeke Zete. Ide sve preko uzvienja, od kojih su glavnija: Poda, Velji Do, ume, Ploice, Razgrae i Gradina, i najzad preko Podbjelja silazi na Zetu. Zatim ide sve rijekom Zetom do nie crkve Sv. Jovana, koja pripada pjeivakim selima Zagorku i Selitima. A potom se odvaja od Zete i ide istono od crkve Sv. Jovana, pa dalje prolazi vie izvorita potoka Smrdana i zatim se nastavlja dosta velikom duinom po sjeveroistonoj supodini dugakog uzvienja Srednje Gore sve do njena jugoistona kraja. Ide zatim pravo na jug, prelazei preko uzvienja nad istonim krajem velikog polja Donjega Luga i dalje preko Javorske Glavice, sa koje se penje na Svinju Glavu. A odatle nastaje poznata nam granica prema Ozriniima.Pjeivci se dijele na dvije velike predione cjeline: Gornje Pjeivce (sjeverni dio) i Donje Pjeivce (juni dio).GORNJI PJESIVCIOvaj iroki, sjeverni dio pjeivacke oblasti obuhvata tri velika naseljena predjela: na sjeverozapadu jeStubica, na istokuPovijai na juguCerovo.STUBICAse protee od planine Budoa na zapadu pa do Trubasina na istoku. U sredini je ovoga predjela njegovo glavno "selo"Stubica. Na zapadu je od njega, ispod Budoa, "seoce"Meee(mnoina) sa nekoliko kua od raznih brastava, a na istoku je, ispod velikog brda Smoljevika, drugo "seoce"Toliisa svega jednom kuom zasebnog brastva Kapeii.Glavno stanovnitvo u predjelu Stubici ini brastvo Nikevii (s uim prezimenima: Jokevii, ivkovii, Lakevii, Jeremii i Radovii) koje broji 70 kua. Za njim dolaze po veliini Strikovii ili Vuievii, koji se dijele na "Strikovie" u uem smislu (15 kua) i Perovie (15 kua). Osim toga ima 2 kue akorunjia i 1 Ivanovia.POVIJAse prua cijelom duinom od "glave (poetka) rijeke Zete na jugu pa do Ponora Slivskog na sjeveru. Povija se dijeli na pet "sela" i "selaca". Najdalje je na juguStara PovijailiDonja Povija, vie "glave" (poetka) rijeke Zete. Ona je zaista najstarije naselje ovoga predjela. Ima svega desetak kua. Na sjeveroistoku je od njeGornja Povija, najvee naselje ovoga predjela. Na sjeveru od oba "sela" suDolinea jo dalje na sjeveru, pod Vuikim drijelom, seoceVuica. Najdalje je pak na sjeveru, po glavicama prema Slivlju, "selo"Kunak.U predjelu Povije ive izmijeano dva bratstva zajednikog porijekla: Mijukovii (66 kua) i Kontii (32 kue). Osim toga ima samo jo jedna kua antia na mjestu Krstu kraj puta za Ostrog.CEROVO(stanovnici: Cerani; pridjev: cerski)se prostire od brda Drmia (vie poetka rijeke Zete) i od izvora rijeke Obotice (desne pritoke Zetine) na jugoistoku pa do planine Troglava na sjeverozapadu. Sva su naselja ovoga predjela po pitomim dolovima i valama, koje zauzimaju prostrani predio izmeu brda Drmia (na jugu), Smoljevika (na sjeveru) i Kupia (na zapadu) i koje narod oznaava optim imenom "umina" ili, rjee, "upnina" za razliku od "planine" koja nastaje dalje na zapadu.Cerovo se dijeli na devet "sela". - Najjunije su od tih "sela"Vukievii, koji se dijele na dva manja "sela": istono su Vukievii a zapadno Dobru. U oba ta seoca ima ukupno 15 kua, sve bratstva Vukievia. - Sjeverozapadno od ovoga "sela" suuraii, "selo od 3 dima brastva Zmijanovia". Na sjeveru su od uraiauroviisa 14 kua brastva urovia. - Na sjeveroistoku je od urovia a upravo na sjeveru od "glave" Zetine "selo"Magudovicasa "6 dima brastva Magovevia". - Na sjeverozapadu su od Magudovice, oko glavnog puta,Bogetii. U njima ivi nekoliko malih brastava. etiri od njih - Magovevii (5 kua), Premovii (5 kua), Jokovii (3 kue) i Dragievii (3 kue) - zajednikog su porijekla, ali se svako od njih samo tako preziva. Ostala su brastva: Mandalenii (3 kue), Vuetii (2 kue) i Konti (1 kua).Na zapadu su od Magudovice i od Bogetiakuletii, i selo i bratstvo istoga imena. Ima ih 7 kua. - Na sjeverozapadu od njih, a ispod brda Kupia, je "selo"Potkupi. U njemu su dva zasebna brastva: Ljekovii (15 kua) i ivkovii (5 kua). - Na sjeveru od Potkupia suGostojevii, u kojima ive tri omanja brastva: Lalatovii (6 kua) i Cebalovii (6 kua) su zajednikog porijekla, ali se dre svako svoga prezimena, a Roganovii (7 kua) su sasvim zasebno bratstvo. - Na sjeverozapadu od Gostojevia suPapratiiliPoprati, u kojima ivi samo jedno bratstvo. Papraani ili Popraani, kojih ima 30 kua a prezivaju se i uim prezimenima: Vuinici, Banjovii i Mrvoevii.DONJI PJEIVCIine junu, uzanu polovinu pjeivake oblasti. Njihova naselja poevi od sjevera pa k jugu idu ovim redom:Drenovtica,Milojevii,Vitasovii,Bogmilovii,Zagorak,Selitai na jugozapadu od SelitaDo.U cjelini uzeti, Donji Pjeivci predstavljaju iroku planinsku stranu ili padinu sa nagibom od zapada ka istoku, od visokih planina i brda na granici prema Ozriniima pa ka Zetskoj dolini. I Pjeivci je zovu optim imenom Strana sve do niskih ravnica i stupnjeva u neposrednoj blizini Zete, koje opet oznaavaju optim nazivom Polje. To je prostrana povrina, pored djelova koji su pod gorom ili stjenoviti, puna "lastvi" (planinskih "podova" i "podanjaka" tj. Stupnjeva, sa lijepom zaravnjenom povrinom, koja je sva pokrivena travom), "vlaka" ili "laka" (velikih, talasastih povrina pod livadama), "dolova", "vala", polja i "lugova" (to su prostranija i vlanija polja kraj rijeke ili rjeice).Sva su donjopjeivaka naselja po ivicama i po stranama ovakvih zemljinjih partija, podesnih za ljudski ivot, i to samo po onima koje su u niem dijelu ove oblasti, blie Zetinoj dolini. A svuda vie njih dalje na zapadu nastaje "planina" sa panjacima i gorama.DRENOVTICA(stanovnici: Drenovljani; pridjev: drenovski i drenovaki) se svojim zemljitem protee od Golih Brda na sjeverozapadu (na granici prema Ozriniima) pa do potoka Dobrika, desne pritoke Zetine, na jugoistoku. Ima dva glavna "sela": Drenovticu na sjeveru i Tunjevo Drenovako na jugu."Selo" Drenovtica se dijeli na dva "kraja": "gornji (sjeverni) kraj sela se zoveKue Backoviaa donji (juni) krajKue Perunovia". "Na sred sela je crkva Sv. Nikola". - Tunjevo Drenovako je "selo taman kod Dobrika" tj. na sjeveru vie njega.U oba drenovaka "sela" ive dva bratstva, koja vode porijeklo od istog pretka: Backovii (45 kua) i Perunovii (takodje 45 kua).MILOJEVIIimaju takoe pored svoga glavnog "sela"Milojevia, koje je na sjeveru, kod crkve, i drugo, manje "selo",Tunjevo Milojevisko, koje je vie Tunjeva Drenovakog, na zapadu od njega. U oba "sela" stanuju izmijeano dva milojeviska bratstva: Rosandii (17 kua) i Radulovii (s uim prezimenima "Radulovii" - Gavrilovii i "Spica"; ukupno 20 kua).VITASOVIIsu izmeu vrela Dobrika na istoku i Brezova Dola i Komnenove Doline na zapadu (na granici prema Ozriniima). Njihovo su glavno naseljeVitasoviiu sredini ovoga predjela, oko crkve, u dva dola (Zmijinice i Radova Dolina), i njega stanovnici i oznaavaju kao "selo"; ali osim toga ima dosta kua i u nekoliko drugih manjih naselja, koja su veinom po dolovima na zapadu i jugozapadu od glavnog "sela", u "planini". Poevi od istoka pa dalje navie ona idu ovim redom:Vlaka Voznika,Bavenik,Ulin Serbe, Papratni Do,Papratine (do)iJasenovi Do.Glavno stanovnitvo ovog predjela ine etiri bratstva, koja su sva porijeklom od zajednikog poznatog pretka (tekovia) a zovu se: Spasojevii (10 kua), Radojiii (10 kua), Miloevii (3 kue) i Savievii (5 kua). Osim ovih ima jo i jedno bratstvo zasebnog porijekla, Minjii (3 kue).BOGMILOVIIse prostiru od Zete kod ua potoka Smrdana pa na jugozapad do vijenca planine Lupoglava, poglavito do njegove velike glavice, "Koma od Lupoglava". Glavno su naselje "selo"Bogmiloviiu nekoliko dolova i dolaca u blizini crkve, sa 32 "dima". Na sjeverozapadu od njih ima jo samo 4 kue u Rudinicama, talasastoj zaravni ispod Borove Strane.Bratstva ovoga predjela su: Milunovii (3 kue) i "Brekovci", jedno bratstvo koje se starinom tako zvalo, a sada se dijeli na manja bratstva, koja se zovu samo svojim uim prezimenima: Bokovii (21 kua), Perovii (6 kua), Adii (1 kua) i Mijukovii (5 kua).ZAGORAK i SELITAOvo su dva "sela" istog velikog naselja, za koje se ponekad u govoru uje opte ime "Selite", ali poto se mnogo ee imenuje svako od ovih "sela" za sebe, mi smo ih svako za sebe i naveli. Ipak smo ih morali uzeti zajedno, jer im je "udut" zajedniki: u oba "sela" ivi jedno glavno bratstvo, koje je prvobitno imalo sve zemljite zajedniko, pa ga je poslije u vie mahova dijelilo na ua bratstva i na "dimove", tako da su sada Zagoranima i Selitanima i privatna imanja u oba "sela" jako izmijeana."Selo"Zagorakje u "Polju", tj. U Zetinoj dolini, oko potoka Smrdana i vie njega (zapadno od njega) do pod Zagoraku Stranu. Razlikuje seZagorak, koji je na jugu, vie crkve Sv. Jovana (zajednika crkva Zagorana i Selitana), iDonji Zagorak, koji je na sjeveru, ka potoku Dobriku. Glavno je naselje Zagorak, i u njemu je veina (oko dvadeset) kua na mjestu, koje se zove Topole, a ostatak na mjestu s imenom Ropotine.U "selu" Zagorku ima tri bratstva. Jedno su "Zagorani" ili epanovii s uim prezimenima Lakevii i urovii (ukupno 17 "dimova"). Oni su grana opsteg selisko-zagorackog bratstva, koje nema zajednickog prezimena, nego se zove po svoja dva glavna naselja "Selitanima" (njih zovu ponekad i optim nadimkom "Srnadiii") i "Zagoranima". Druga su grupa zagorakog stanovnitva 5 kua bratstva "Selitana" (Srnadiica). Tree su Vulanovii, zasebno bratstvo od 7 "dimova"."Selo"Selitase protee sjeveroistonom stranom Srednje Gore, ali osim toga ima i dva svoja seoca podaleko na sjeverozapadu, u "planini": jedno suJarebiine Dolinea drugoJavor. U cijelom "selu" ima ukupno 30 kua sve od bratstva "Selitana" ("Srnadiica", s uim prezimenima: Radojiii, Markovii, ukii i Jankovii).DOJe vrlo prostrano naselje, koje zahvata cijelu veliku "valu" ispod Veljega Garca, na sjeveroistoku od njega pa dalje sve do Srednje Gore. Stanovnici se zovu "Doljani", pridjev glasi "doljski".U Dolu su etiri "sela": najdalje su na juguRita, ispod Gara; na sjeveru od njihMatkovii; dalje na sjeveru, kod zajednike doljske crkve (Sv. ora), "selo"Do, a na sjeverozapadu od njega, ispod greda visoke planine inove Glavice,urii.U "selu" Matkoviima ivi samo bratstvo Matkovii, koga ima "6 ognjita", a u "selu" uriima samo bratstvo Uskokovii (10 kua). U druga dva doljska "sela" stanuju izmijeano bratstva" Pavievii (50 kua), Antovii (4 kue), Rajovii (3 kue) i Miletii (3 kue).

Pleme ZAGARA ili ZAGARAE

Oba oblika imena ovoga plemena se podjednako upotrebljavaju. Ime su dali stanovnici Zetine doline, jer je njima glavno sjedite ovoga plemena iza planine Gara ili iza oba "Garaa" (Veljeg i Malog). Ko hoe da oznai, da je ono iza Veljega Gara, on kae "Za Gara", jer se obino pod imenom Gara razumije samo Velji Gara, dok se Mali Gara uvijek naziva tim cijelim svojim imenom za razliku od Veljeg Gara (a kod samih Zagarana redovno se Velji Gara zove imenom Gara, a Mali Gara opet samo imenom Gari). Ko pak hoe da oznai, da je ovo pleme iza oba "Garaa" on e rei:"Za-Garae".I jedan i drugi oblik imena imaju istu promjenu, samo to je ona dvojaka: Zagaraa ili Zagara, Zagarau ili Zagaru itd. Stanovnici se zovu Zagarani; pridjev glasi: zagaraki.Zagara se velikom duinom granici s Ozriniima, i tu smo granicu ve ranije naveli. Ona se zavrava na istoku kod Jame Orake, prema ozriniskom selu Oraju, pa zatim nastaje dalje zagaraka granica prema Bjelopavliima ("Brdima"). Ona ide preko Tijesne Kamenice i silazi na rijeku Suicu kod mosta prema mjestu Kovau (koje je u Bjelopavliima). Odatle ide sve Suicom do Mosta na Meicu, a tu prelazi preko Suice i skree na istok. U tom pravcu dolazi do na vrh Debeloga Kopita, uzvienja koje je iznad "brdskog" (bjelopavliskog) sela Begovine, i nastavlja se jo dalje "povrh Begovinah taman iznad kua njihovijeh". "Otolenaka preprijei preko Suice na Grobnicu, zemljite meu selima Planom ("brdsko") i Bileom (zagarako), pa otolenake na vrh sela Plane, pa na vrh Munjega drijela, pa na Gaovu Peinu, koja granii sa Sukom (velikim brdom) i sastavlja se sa Kraljiinim Okom". Prema Kraljiinu Oku dopire zagaraka granica najdalje na istok.Od Kraljiina Oka na zapad nastaje zagaraka granica prema plemenu Komanima. Ona ide preko epurske Glavice u velikom brdu Saevcu (u njegovu sjevernom dijelu, tako da najvei dio Saevca ostaje Komanima), pa vie junih ivica Bogojeva Dola i lijepeva Groba, zatim preko uzvienja krbine i Ostaa, pa vie Ostakih Dolova. Potom se nastavlja vie dolova Grope i Patanjskoga Dola i izlazi na vrh Magrivog Osoja, pa se penje jo dalje do na vrh Skoke Strane. A odatle poinje, kao to smo vieli, granica prema Ozriniima (prema Barjamovici).Prema razlici u zemljinim osobinama oblast plemena Zagaraa se dijeli na Gornji Zagara i Donji Zagara. Gornji Zagara je visoki, sjeverozapadni dio plemenske oblasti, a Donji Zagara je nie njega: obuhvata Jednoe ili Jednoko Polje i strane oko njega. Zato se sva tri imena za Donji Zagara upotrebljavaju podjednako, a vrlo esto se kae i samo: "Polje" (U narodu se esto oznaava Gornji Zagara kao Gornje Selo a donji Zagara kao Donje Selo).GORNJE ZAGARAEU njega spadaju tri naseljena predjela, od kojih je najdalje na sjeverozapaduMijogost; u sredini suMusterovii; a na jugoistokuurikovii.MIJOGOSTZa stanovnike se kae:"Mijogotani"; pridjev glasi: "mijogoki".Mijogost je izmeu Veljega Gara na sjeveroistoku i granice zagarako-komanske na jugozapadu. Glavno mu je naselje "selo"Mijogost, koje je u nekolikim dolovima po sredini ovoga predjela, a osim toga ima jo nekoliko kua na jugu od glavnog "sela", na velikom, djelimino krevitom, zemljitu Rujitima, koje je manjim dijelom mijogoko i mustersko a veim dijelom pripada urikoviima.U ovom predjelu ive tri bratstva, koja su zajednikog porijekla i ujedno blizak rod sa glavnim bratstvima susjednog predjela Musterovia. Jedno su mijogoko bratstvo Kekovii (28 kua), drugo Rajievii (22 kue) i trece uriii (3 kue). esto se ova tri bratstva obuhvataju opstim imenom "Mijogotani".MUSTEROVIIStanovnici se zovu isto tako, a pridjev glasi: "musterski".Musterovii zauzimaju predio, koji ima najveu irinu na sjeveroistoku, izmeu vrhova Veljega Gara i Garia, pa se k jugozapadu postupno suava, i to tako da samo malim dijelom upire u pomenuta Rujita. Glavni je dio Musterovia dakle ispod obje imenovane planine i po stranama koje su izmeu njihovih vrhova. U ovom predjelu ima samo jedno "selo",Musterovii, ije su kue po ivicama i stranama nekih est dolova, to su poreani jedan do drugog, sve u supodini obeju Gareva.U Musteroviima ima etiri bratstva. Tri su od njih porijeklom "od jednoga" (pretka) i u bliskom srodstvu sa Mijogotanima. To su: Stojanovii - Lulai (25 kua); s uim prezimenima: Grujiii, Markovii i "Stojanovii", Todorovii (7 kua) i Vasiljevii (7 kua). Zasebnog su porijekla urovii (2 kue).URIKOVIIzahvataju sami skoro polovinu (jugoistonu) Gornjeg Zagaraa, od Malog Gara na sjeveroistoku pa do zagarako-komanske mee na jugozapadu.Osim glavnoga "sela"urikovii, koje je pod samim Gariem, oko crkve (Sv. Jovana) i glavnoga puta, ima u ovom predjelu jo pet "sela" i "selaca", dosta rasturenih i udaljenih od glavnog "sela" i jedno od drugoga. Najdalje je na zapadu "seoce"Patnjeu Rujitima; istono od njegaNjegulea jo dalje na istoku takoe "seoce"Mikovac. Na jugu je od "sela" urikovia, prema granici sa Donjim Zagaraem, "selo"Potok, a nedaleko od njega, na sjeveroistoku, "selo"Popratine.U predjelu urikoviima ivi bratstvo urikovia sa glavnim uim prezimenima: Vuksanovii, Vuinii i Rasaovii (prezime skraeno od prvobitnog Raslavovii) (ukupno 60 kua; sa nekoliko jo uih prezimena, koja emo navesti u naseljima Donjeg Zagaraa) i osim toga malo bratstvo zasebnog porijekla, Filipovii, od 4 "ognjita".DONJI ZAGARAiliJEDNOEiliJEDNOKOPOLJEili prosto"POLJE"Sva ova imena imaju isto znaenje i gotovo se sva i podjednako esto upotrebljavaju. U Jednoko Polje se raunaju i visoke a iroke strane, koje se na zapadu i na sjeverozapadu diu vie njega i po kojima se naselio dosta veliki broj Zagarana. Osim toga i samo je polje nagnuto od zapada ka istoku. Usled tih razlika, koje je dala sama priroda zemljita, narod je podijelio Donji Zagara na Povrpoljinu i Podnopoljinu (ili, rjee, Povrpolje i Podnopolje).Po Donjem Zagarau bratstva su jako izmijeana, a to je posledica postupnog zauzimanja Jednokog Polja i njegova dijeljenja meu razna zagaraka bratstva.POVRPOLJINAiliPOVRPOLJEzauzima pomenute iroke strane Jednokog Polja i najvii dio toga polja koji je pod njima. U njoj se razlikujuOsojeiPrisoje.OSOJEine strane okrenute sjeveru i sjeveroistoku. U njemu je "selo"Crna Strana, koje se dijeli naKue Peia, sa 12 kua od bratstva Radmanovia - Dubravljana - Peia, i naKue Miloevia, u kojima su 8 kua Radmanovia - uria - Stamatovia ("Miloevia") i 5 kua Radmanovia - Dubravljana - Vujovia.PRISOJEse dijeli na etiri "sela", koja od juga k sjeveru idu ovim redom:Kue Stamatoviasa 14 kuca sve Radmanovia - urica - Stamatovia;Kue Vujovia, sa 12 kua sve Radmanovia - Dubravljana - Vujovia;Kue ivaljevia, u kojima osim 5 kua urikovia - ivaljevia ima i 1 kua Radmanovia - uria - epanovia;Kue Puroviasa 11 kua urikovia - Purovia i 4 kue Radmanovia - uria - upia.PODNOPOLJINAiliPODNOPOLJEZahvata sav ostali, mnogo vei, dio Jednokoga Polja i zagarako zemljite preko rijeke Suice. U Podnopoljini se razlikuju: Osoje, "Polje" i Prisoje.OSOJEima slijedeca "sela", poevsi od sjeverozapada pa k jugoistoku:Ratkova umailiKue Nikoliasa 5 kua Radmanovia - Dubravljana - Nikolia;Rasaovia Obersa 6 kua urikovia - Rasaovia;Malenzasa 16 kua Radmanovia - uria - Velimirovia, 2 kue Radmanovia - uria - epanovia i 3 kuce Dubinia."POLJE"se sastoji, nie Osoja, od "sela":Mijogoki Obersa 10 kua Mijogotana i Draice sa 2 kuce Radmanovia -uria - upia. Dalje je na jugoistoku, "u dno Jednokoga Polja seloVrage" sa 4 kue Mijogotana, a na istoku od njih "pri Saavcu",Katuninasa 6 kua Radmanovia - uria - Otaevia i 1 kuom Radmanovia - Dubravljana - Nikolia. Na sjeveru je od ovih "sela" seoce Ljubiii sa 1 kuom Mijogotana, a jo dalje na sjeveru ovee "selo",Bilea, koje se dijeli na etiri "manja sela" ili "seoca". Od jugoistoka pa k sjeverozapadu ona idu ovim redom: najprije dolazi "seoce" Grobnica sa 4 kue Musterovia i 2 kuce Radmanovia - Dubravljana - Ievia; zatim "seoce" Selimovina sa 3 kue Radmanovia - uria, sa 1 kuom Mijogotana i 4 kue Radmanovia - Dubravljana; dalje je Bilea (u uem smislu) s 8 kua Radmanovia - uria; i najzad, "pod stranom kod mosta na Suicu selo Na Meicu" sa 6 kua Radmanovia - Dubravljana i 1 kuom Radmanovia - uria.PRISOJEOd Mosta na Meicu pa ka sjeverozapadu nastaje Prisoje. Ono ini junu i jugozapadnu stranu dugakog uzvienja, kojim je Jednoko Polje oivieno prema rijeci Suici. U Prisoju ima dvanajest "sela" i "selaca", koja su u glavnom od juga k sjeveru poreana ovako:Jabukesa 6 kua Radmanovia - Dubravljana i 1 kuom Mijogotana;Gaurin-dosa 1 kuom Radmanovia - uria;Sukezasa 2 kue Radmanovia - uria i 1 kuom Radmanovia - Dubravljana;KueOtaeviasa 7 kua Radmanovia - uria - Otaevia;Boljeradski Obersa 4 kue Radmanovia - uria ;Lazarev Krstsa 20 kua Radmanovia - uria ;Skalesa 4 kue Radmanovia - uria ;eretsa 1 kuom Radmanovia - uria ;Gropasa 4 kue Radmanovia - uria ;Krstisa 3 kue Radmanovia - uria ;Podkaljesa 1 kuom Radmanovia - uria ;Vuesa 1 kucom Radmanovia - uria. .Pleme KOMANI

Ovo je pleme takoe malo, ali je ipak za prilian komad vee od Zagaraa. Njegovu granicu prema Ozriniima (prema Velestovu) i prema Zagarau ve smo upoznali. Od istonog kraja brda Saavca, e prestaje komansko-zagaraka granica, poinje mea prema zemljitu grada Spua. Ona ide najprije na istok do glavice Banove Gomile, pa zatim skree na jug i dalje na jugozapad, tako da Kraljiino Oko sa zemljama oko njega ostaje Komanima.Dalje nastaje granica prema ljekopoljskom zemljitu. Ona ide najprije zapadnom ivicom brda Lunice (koja je cijela ljekopoljska), pa kad ostavi to brdo, skree pravo na jugoistok, te izlazi na rijeku Maticu. Na taj nacin cijela zapadna polovina polja Luznice (Vukov Lug) pripada Komanima. Maticom se produava ova granica sve do mosta na toj rijeci, na istoku od brda Zelenike, prema ljekopoljskom selu Toloima.Od toga mosta poinje komanska granica prema Ljeanskoj Nahiji. Ona ide najprije preko junih visova velikoga brda Zelenike, pa zatim junim krajem "drijela" Cave (ili Caf), preko velikog zemljita Gruna (Grune), pokraj tamonje "pandurice" (straare), pa se penje na planinu Busvnik. Dalje ide poglavito "razvrjem" (vijencem) Busvnika, a glavne su take preko kojih prelazi: vis Gorgoman, Reljeki Vrh, Konjeva Glavica (tu je "mednik i krst"), juna strana "vode Duboice", Kunova Glavica i vrh Kosmaa. Izmeu Busvnika i planine Siljevice mea se nastavlja Mirainskim drijelima, koja su na jugu od velike komanske "gore" Miraina. Zatim se granica penje na veliku i vrlo dugaku planinu Siljevicu i ide u glavnom njenim "razvrjem", a glavnije su take preko kojih prelazi: Suknia Peina, Babina Peina, "vr' Mrkuine Glavice", Dobrogledine Prsoje, "razvrsje povrh Rudenicah" (a Rudenice su velika komanska "gora" s panjacima i radnom zemljom), Vidovo Prisoje, Tropina Glavica, Samokovska Peina, "breg Vodne Jame" i Siljeviki Kam. Sa planine Siljevice prelazi granica na planinu Brato (na zapadu od Siljevice) i ide na Bratoku Glavicu, na kojoj se i zavrava.Komanska oblast je jedino s istone strane otvorena i pristupana. Na svima ostalim stranama je dobro zatvorena i zatiena planinama i visokim brdima.Prema razlikama u visini zemljita i sad se ponekad u Komanima ini razlika izmeu Gornjih i Donjih Komana. Put ("dada") koji dolazi s juga, iz Ljeanske Nahije, i prolazi zapadno od Busovnika (preko Miraina), pa ide dalje preko Bijelih Rudina (u sredini Komana) i zatim ispod velikog brda Kuka na sjeveru, odvaja Gornje Komane, koji su zapadno, od Donjih Komana, koji su istono od toga puta.Prava je i glavna podjela plemena na dvije velike grupe bratstava, od kojih se sjeverna zove Bandii a juna "Komani" u uem smislu.BANDIIOvim se imenom zove cijeli predio od komansko-spuke granice na istoku pa do Velestova (Ozrinia) na zapadu. U njemu su poevi od zapada pa u glavnom k istoku ovih pet "sela":eeza,Mokanje,Milate Bandiske,upa BandiskaiMugoina Livada(ili Livada). U svima ovim selima glavno stanovnitvo ine porodice jednog velikog bratstva (ili upravo jedne velike grupe srodnih bratstava), koje je sebe po starom imenu ovoga predjela prozvalo "Bandiima". A osim njega ima jo samo tri sasvim mala bratstva (Staniii, Pavievii - Dragomidoljci i Martinovii - Bajii).Posto Bandii ine skoro jednostavnu bratstvenu cijelinu i uslijed toga su vrlo tijesna srodnika zajednica, njihov se opti naziv, "Bandii". Mnogo ee upotrebljava i mnogo vie istie nego imena pojedinih njihovih "sela". Mora se gotovo uvijek naroito pitati i za "selo", pa da se i ono pomene.EEZAJe zavuena izmeu planine Siljevice i visokih brda i glavica (meu kojima je i pomenuta krbina) na komansko-zagarakoj granici. U njoj su izmijeana razna bandiska bratstva: 4 "ognjita" "Bandia" - Vukotia, 2 "ognjita" "Bandia" - Vukadinovia, 4 "doma" "Bandia" - Barovia, 3 kue Staniia, 1 kua Pavievia - Dragomidoljaca i 4 kue Martinovia - Bajia.MOKANJETaj je oblik mnoina; 2. Pade glasi Mokanja, 3. Pade Mokanjima itd. - I Mokanje se prostiru, naporedo sa eezom, iznad planine Siljevice i komansko-zagarake mee. Imaju glavno "selo"Mokanje, koje je u sredini toga predjela, blizu crkve (Sv. Jovana), i dva "seoca", od kojih je jedno, Rupljani (ili Rupe), na zapadu, "u osojni kraj od komuna Siljevice", a drugo, Puzalovina, na istoku, na glavicici istoga imena.U Mokanjima je nastanjeno 28 kua sve "Bandia", i to: 18 kua Vukotia, 2 kue Vukadinovia, 1 kua Barovia, 4 kue Sekulia i 3 kue Radonjia.MILATE BANDISKESe zovu tako za razliku od Milata "Komanskih", koje su odmah do njih, na jugoistoku. Bandiske Milate zahvataju samo mali prostor, oko stare crkvice Sv. Petra i Pavla i na zapadu od nje. U njima su samo 3 kue "Bandia".UPA BANDISKAZahvata dosta veliki predio u sjevernoistonom dijelu Bandia, od Mokanja pa do pod Saavac. U njoj ima pet manjih naselja, koja narod oznaava nazivima "selo" i "seoce" ili "zaseljak" (ovo dvoje posljednje za sasvim mala naselja). Najdalje je na zapadu, blizu mokanjske granice, "seoce" ili "zaseljak mali" Gornje Braane. Sjeveroistono je, a nie njega, Donje Braane, a jo nie su Doljani. Dalje na istoku, a jo nie od Doljana, je "selo"Pod-Kuk, vie koga je velika, stjenovita glavica Kuk. Najdalje je na istoku Frijeska Glavica, "seoce" na glavici istoga imena.U upi Bandiskoj glavno stanovnitvo ine rodovi bratstva "Bandia": 40 kua Sekulia (iji su "zagranci": irakovii, Petrovii kojih je najvie, Pavievii i Milutinovii), 3 kue Barovia, 2 Radonjia, 1 Dragutinovia, 14 Vukadinovia, 7 Vukotia. Osim toga ima 6 kua zasebnog bratstva Pavievia-Dragomidoljaca.MUGOINA LIVADAiliLIVADAZove se tako, jer joj glavni dio zaista ini "Livada", veliko zemljite pod jugoistocnom stranom Saavca. Po ivicama te "Livade" i ostalih oblinjih zemalja podignute su kue ovoga "sela". U njemu ive od bratstva "Bandia": 6 kua Sekulia, 8 kua Barovia i 8 kua Vukotia; a od ostalih bratstava: 2 kuce Pavievia - Dragomidoljaca i 2 kue Staniia."KOMANI"(u uem smislu)Oni ine junu polovinu plemenske oblasti. Ovo ime ostalo ima je nesumnjivo iz onog vremena, kad je ivjelo neko znatno bratstvo, koje se prozvalo "Komanima" zbog toga to mu je kolijevka bila ispod velikog brda Koma, koje je na jugu plemenske obla