PM 01-02 blok 7 PRAVO GRAĐENJA U FUNKCIJI STVARANJA POVOLJNOG POSLOVNOG AMBIJENTA U BOSNI I HERCEGOVINI – KOOPERACIJA JAVNIH I PRIVATNIH PARTNERA pregledni znanstveni rad Doc. dr

ČASOPIS ZA PRAVNU TEORIJU I PRAKSU

1 – 2siječanj – veljača / januar – februar

Sarajevo 2018.

PRAVNA MISAO

SADRŽAJ

Pravna misao | Časopis za pravnu teoriju i praksubroj 1 – 2 / 2018

3

Izdaje: BOSNA I HERCEGOVINAFEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINEFEDERALNO MINISTARSTVO PRAVDE

ZAVOD ZA JAVNU UPRAVU

ISSN 0555-0092

ID 4200785450004

UPLATU UPUTITI NA: Federalno ministarstvo financija/finansijaUnion Banka dd SarajevoTransakcijski račun: 102-050-00001066-98Budžetska organizacija: 1501001Vrsta prihoda: 722597Općina: 077

ADRESA REDAKCIJE: Federalno ministarstvo pravdeZavod za javnu upravuSarajevo, Ul. Valtera Perića 15Tel.: +387 33 203 918, fax: 668 956Email: [email protected]

GODIŠNJA PRETPLATA: Za organe i organizacije na teritoriji BiHZa pojedinceZa studente i neuposleneZa inostranstvo

120,00 KM100,00 KM

50,00 KM200,00 KM

www.fmp.gov.ba

Časopis "PRAVNA MISAO" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvuobrazovanja, nauke, kulture i sporta, pod brojem 727 od 23.10.1997. godine.

Redakcija časopisa:Prof. dr. Hajrija SIJERČIĆ ČOLIĆ, prof. dr. Meliha POVLAKIĆ, doc. dr. sc. Enver IŠERIĆ, Anto ČAVAR, prof. dr. Mirko PEJANOVIĆ

Glavni i odgovorni urednik: Prof. dr. sci. Almir MALJEVIĆ

Izvršna urednica: Mirjana BAŠIĆ

Produkcija: Federalno ministarstvo pravde

Štampa: "Štamparija Fojnica" d.d.

Za štampariju: Šehzija Buljina

DTP: Federalno ministarstvo pravde

Grafičko rješenje: Ice-net d.o.o. Sarajevo

Tiraž: 140 primjeraka

Časopis izlazi dvomjesečno.

Časopis "Pravna misao" indeksira se u bazi Legal Source (EBSCOhost) i uvršten je u Ulrichweb Global Serials Directory

SUDSKA PRAKSA

Ustavni sud Bosne i Hercegovine (Pripremili akademik prof. dr Miodrag N. Simović, sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i redovni profesor Pravnog fakulteta u Banja Luci i prof. dr Vladimir M. Simović, tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine)

Sud Bosne i Hercegovine (Pripremio prof. dr Branko Morait, sudija Suda Bosne i Hercegovine)

Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine (Pripremio Sead Bahtijarević, sudac Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine u mirovini)

Upute za autore

103

116

122

132

138

139

7

62

33

Albin Muslić

Franjo Dragičević

Ajdin HuseinspahićĐenita Kurbegović Huseinspahić

Zdravko Lučić

Mehmedalija Huremović Džemaludin Mutapčić

Arben MurtezićDavor Trlin

Pravo građenja u funkciji stvaranja povoljnog poslovnog ambijenta u Bosni i Hercegovini - kooperacija javnih i privatnih partnera

Izuzeci od građanskopravne odgovornosti za klevetu prema zakonima o zaštiti od klevete u Bosni i Hercegovini

Sankcionisanje nužnih nasljednika u Bosni i Hercegovini između imperativnih i dispozitivnih normi

Imovinska šteta od rimskog do savremenog prava

Prikaz Monografije: Advokatura/Odvjetništvo u Bosni i Hercegovini 1883 – 2013

Prikaz edukativnih aktivnosti CEST-A Federacije BiH iz oblasti zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda u 2017. godini: bilans uspjeha

90

94

98

5Uvodna riječ glavnog urednika

PREGLEDNI ZNANSTVENI RAD

STRUČNI ČLANAK

PRIKAZ

Pregled sadržaja časopisa "Pravna misao" u 2017. godini

Registar autora – suradnika časopisa "Pravna misao" u 2017. godini

SADRŽAJ


3

Izdaje: BOSNA I HERCEGOVINAFEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINEFEDERALNO MINISTARSTVO PRAVDE

ZAVOD ZA JAVNU UPRAVU

ISSN 0555-0092

ID 4200785450004

UPLATU UPUTITI NA: Federalno ministarstvo financija/finansijaUnion Banka dd SarajevoTransakcijski račun: 102-050-00001066-98Budžetska organizacija: 1501001Vrsta prihoda: 722597Općina: 077

ADRESA REDAKCIJE: Federalno ministarstvo pravdeZavod za javnu upravuSarajevo, Ul. Valtera Perića 15Tel.: +387 33 203 918, fax: 668 956Email: [email protected]

GODIŠNJA PRETPLATA: Za organe i organizacije na teritoriji BiHZa pojedinceZa studente i neuposleneZa inostranstvo

120,00 KM100,00 KM

50,00 KM200,00 KM

www.fmp.gov.ba

Časopis "PRAVNA MISAO" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvuobrazovanja, nauke, kulture i sporta, pod brojem 727 od 23.10.1997. godine.

Redakcija časopisa:Prof. dr. Hajrija SIJERČIĆ ČOLIĆ, prof. dr. Meliha POVLAKIĆ, doc. dr. sc. Enver IŠERIĆ, Anto ČAVAR, prof. dr. Mirko PEJANOVIĆ

Glavni i odgovorni urednik: Prof. dr. sci. Almir MALJEVIĆ

Izvršna urednica: Mirjana BAŠIĆ

Produkcija: Federalno ministarstvo pravde

Štampa: "Štamparija Fojnica" d.d.

Za štampariju: Šehzija Buljina

DTP: Federalno ministarstvo pravde

Grafičko rješenje: Ice-net d.o.o. Sarajevo

Tiraž: 140 primjeraka

Časopis izlazi dvomjesečno.

Časopis "Pravna misao" indeksira se u bazi Legal Source (EBSCOhost) i uvršten je u Ulrichweb Global Serials Directory

SUDSKA PRAKSA

Ustavni sud Bosne i Hercegovine (Pripremili akademik prof. dr Miodrag N. Simović, sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i redovni profesor Pravnog fakulteta u Banja Luci i prof. dr Vladimir M. Simović, tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine)

Sud Bosne i Hercegovine (Pripremio prof. dr Branko Morait, sudija Suda Bosne i Hercegovine)

Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine (Pripremio Sead Bahtijarević, sudac Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine u mirovini)

Upute za autore

103

116

122

132

138

139

7

62

33

Albin Muslić

Franjo Dragičević


Zdravko Lučić



Pravo građenja u funkciji stvaranja povoljnog poslovnog ambijenta u Bosni i Hercegovini - kooperacija javnih i privatnih partnera

Izuzeci od građanskopravne odgovornosti za klevetu prema zakonima o zaštiti od klevete u Bosni i Hercegovini

Sankcionisanje nužnih nasljednika u Bosni i Hercegovini između imperativnih i dispozitivnih normi

Imovinska šteta od rimskog do savremenog prava

Prikaz Monografije: Advokatura/Odvjetništvo u Bosni i Hercegovini 1883 – 2013

Prikaz edukativnih aktivnosti CEST-A Federacije BiH iz oblasti zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda u 2017. godini: bilans uspjeha

90

94

98

5Uvodna riječ glavnog urednika


STRUČNI ČLANAK

PRIKAZ




4 5

CONTENTS

CASE LAW

Constitutional Court of Bosnia and Herzegovina Miodrag N. Simović, L.L.D., Judge of the Constitutional Court of Bosnia and Herzegovina and Full Professor at the Faculty of Law in Banja Luka with Assistant Professor Vladimir M. Simović, D.Sc. – Prosecutor at Prosecutor's Office of Bosnia and Herzegovina)

(Prepared by Academician Professor

Court of Bosnia and Herzegovina Judge of the Court of Bosnia and Herzegovina)

(Prepared by Professor Branko Morait L.L.D.,

Constitutional Court of the Federation of Bosnia and Herzegovina(Prepared by Sead Bahtijarević, Judge of the Constitutional Court of the Federation of Bosnia and Herzegovina in retirement)

Instructions for authors

5

Albin Muslić


Zdravko Lučić



Franjo Dragičević

Building lease in creating favourable business environment in Bosnia and Herzegovina – cooperation of public and private partners

Sanctioning of rightful heirs in Bosnia and Herzegovina between imperative and dispositive norms

Property damage from Roman law to current law

Monography review: Advocacy in Bosnia and Herzegovina 1883 – 2013

Exemptions from civil liability for defamation under the defamation laws in Bosnia and Herzegovina

SCIENTIFIC REVIEW

REVIEWS

PROFESSIONAL PAPER


UVODNA RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA

Poštovani čitaoci,

Pred nama se nalazi još jedan broj časopisa "Pravna misao", najrele-

vantnijeg i najaktuelnijeg časopisa za pitanja iz pravne teorije i prakse u Bosni

i Hercegovini. U ovom broju, kao i do sada, donosimo nekoliko interesantnih

radova, prikaza knjiga i sudske prakse.

U društveno-ekonomskoj situaciji, u kojoj postoji izražena potreba da

se tržišno mobiliziraju i iskoriste nekretnine u vlasništvu subjekata javnog

prava, pravo građenja se, kao relativno novi institut stvarnog prava u Bosni i

Hercegovini, relativno rijetko primjenjuje. U radu Pravo građenja u funkciji

stvaranja povoljnog poslovnog ambijenta u Bosni i Hercegovini – koope-

racija javnih i privatnih partnera, autor analizira uzroke takvog stanja i

nudi koncept, koji bi omogućio implementaciju prava građenja u Bosni i

Hercegovini.

U radu Sankcionisanje nužnih nasljednika u Bosni i Hercegovini

između imperativnih i dispozitivnih normi, autori se fokusiraju na propi-

tivanje nužnosti regulacije nasljedno-pravnih odnosa kroz institute nedostoj-

nosti, isključenja i lišenja nužnih nasljednika, zadržavajući se tako isključivo

na polju ius privatum-a.

Nesporno je da u oblasti odgovornosti za klevetu dolazi do konkuren-

cije dva značajna ljudska prava, prava na slobodu izražavanja i prava na pri-

vatni život. Bosna i Hercegovina je jedna od prvih država u Europi, koja je taj

oblik odgovornosti svrstala isključivo u domenu građanskog prava, uvodeći

nova, posebna pravila odgovornosti kojim su se nastojala postaviti pri-

hvatljiva ograničenja slobode izražavanja. U radu Izuzeci od građansko-

pravne odgovornosti za klevetu prema zakonima o zaštiti od klevete u

Bosni i Hercegovini, analizom zakonodavnih rješenja i sudske prakse, autor

Foreword of the Editor-in-Chief

103

116

122

132

138

139

7

33

90

94

98

62

Educational activities of the Centre for Judicial and Prosecutorial Training of the Federation of Bosnia and Herzegovina in the field of protection of human rights and fundamental freedoms in 2017: Balance of success

Contents of the Legal Thought in 2017

Registry of authors – collaborators of the Legal Thought in 2017

7

PRAVO GRAĐENJA U FUNKCIJI STVARANJA POVOLJNOG POSLOVNOG AMBIJENTA U BOSNI I HERCEGOVINI – KOOPERACIJA JAVNIH I PRIVATNIH PARTNERA

pregledni znanstveni rad

Doc. dr. sci. Albin Muslić*

Sažetak

UDK 349.4(497.6)

Primjena određenog pravnog instituta, iako ima dobru pravnu osnovu,

često zna ovisiti o brojnim parametrima koje zakonodavac nije mogao

predvidjeti prilikom donošenja pravnog propisa. Jedna od takvih situacija je i

pravo građenja, kao relativno novi institut stvarnog prava, koji nudi cijeli niz

mogućnosti, prvenstveno u kontekstu iskorištavanja nekretnina u vlasništvu

subjekata javnog prava, pod uvjetom njegovog adekvatnog razumijevanja.

Međutim, primjena ovog instituta u Bosni i Hercegovini je još uvijek u

sferi praktičnog incidenta, a da pri tom postoji izražena potreba da se tržišno

mobiliziraju i iskoriste nekretnine u vlasništvu subjekata javnog prava. U radu

se konstatuje postojanje potrebe pronalaska optimalnog modela kooperacije

javnih i privatnih partnera, gdje se pravo građenja pojavljuje kao osnovna

poveznica.

Predmetni rad ima za cilj da analizira uzroke takvog stanja, sa jedne, ali i

da ponudi koncept koji bi omogućio implementaciju prava građenja u Bosni i

Hercegovini, naročito iz razloga brojnih prednosti koje ovaj institut stvarnog

prava ima.

* Docent na Katedri za građansko pravo, Pravni fakultet Univerziteta u Bihaću;[email protected]

Ključne riječi

Pravo građenja, naknada za pravo građenja, javno-privatno-partnerstvo, superficies solo cedit.

6

ukazuje na pravce tumačenja novouvedenih zakonskih odredbi i zaključuje da

je nemoguće donijeti pravilnu odluku o isključenju odgovornosti za klevetu

bez ukupnog promatranja svih elemenata koji se odnose na sporno izraža-

vanje, jer se jedino na taj način može izbjeći povreda ljudskih prava i temeljnih

sloboda.

U ovom broju "Pravne misli", čitateljstvu skrećemo pažnju na knjigu

Imovinska šteta u rimskom klasičnom pravu: osnove koncepta štete u savre-

menom pravu, autora Samira Aličića, te monografiju Advokatura/Odvjetništvo

u Bosni i Hercegovini 1883 – 2013, autora Seada Bahtijarevića iz Sarajeva i

Jovana S. Čizmovića.

Prvi ovogodišnji broj "Pravne misli" donosi i Prikaz edukativnih

aktivnosti CEST-a Federacije BiH iz oblasti zaštite ljudskih prava i osnovnih

sloboda u 2017. godini, autora Arbena Murtezića i Davora Trlina.

Od sudske prakse, skrećemo čitateljicama/čitateljima pažnju na praksu

Ustavnog suda BiH, Suda BiH, i Ustavnog suda FBiH.

Čitajte i pišite!

Prof. dr. sci. Almir Maljević

Glavni i odgovorni urednik


A. Pravo građenja u funkciji stvaranja povoljnog poslovnog ambijenta u Bosni i Hercegovini ... Pravna misao (Sarajevo), broj 1 – 2 / 2018, str. 7 - 32

7

PRAVO GRAĐENJA U FUNKCIJI STVARANJA POVOLJNOG POSLOVNOG AMBIJENTA U BOSNI I HERCEGOVINI – KOOPERACIJA JAVNIH I PRIVATNIH PARTNERA


Doc. dr. sci. Albin Muslić*

Sažetak

UDK 349.4(497.6)

Primjena određenog pravnog instituta, iako ima dobru pravnu osnovu,

često zna ovisiti o brojnim parametrima koje zakonodavac nije mogao

predvidjeti prilikom donošenja pravnog propisa. Jedna od takvih situacija je i

pravo građenja, kao relativno novi institut stvarnog prava, koji nudi cijeli niz

mogućnosti, prvenstveno u kontekstu iskorištavanja nekretnina u vlasništvu

subjekata javnog prava, pod uvjetom njegovog adekvatnog razumijevanja.

Međutim, primjena ovog instituta u Bosni i Hercegovini je još uvijek u

sferi praktičnog incidenta, a da pri tom postoji izražena potreba da se tržišno

mobiliziraju i iskoriste nekretnine u vlasništvu subjekata javnog prava. U radu

se konstatuje postojanje potrebe pronalaska optimalnog modela kooperacije

javnih i privatnih partnera, gdje se pravo građenja pojavljuje kao osnovna

poveznica.

Predmetni rad ima za cilj da analizira uzroke takvog stanja, sa jedne, ali i

da ponudi koncept koji bi omogućio implementaciju prava građenja u Bosni i

Hercegovini, naročito iz razloga brojnih prednosti koje ovaj institut stvarnog

prava ima.

* Docent na Katedri za građansko pravo, Pravni fakultet Univerziteta u Bihaću;[email protected]

Ključne riječi

Pravo građenja, naknada za pravo građenja, javno-privatno-partnerstvo, superficies solo cedit.

6

ukazuje na pravce tumačenja novouvedenih zakonskih odredbi i zaključuje da

je nemoguće donijeti pravilnu odluku o isključenju odgovornosti za klevetu

bez ukupnog promatranja svih elemenata koji se odnose na sporno izraža-

vanje, jer se jedino na taj način može izbjeći povreda ljudskih prava i temeljnih

sloboda.

U ovom broju "Pravne misli", čitateljstvu skrećemo pažnju na knjigu

Imovinska šteta u rimskom klasičnom pravu: osnove koncepta štete u savre-

menom pravu, autora Samira Aličića, te monografiju Advokatura/Odvjetništvo

u Bosni i Hercegovini 1883 – 2013, autora Seada Bahtijarevića iz Sarajeva i

Jovana S. Čizmovića.

Prvi ovogodišnji broj "Pravne misli" donosi i Prikaz edukativnih

aktivnosti CEST-a Federacije BiH iz oblasti zaštite ljudskih prava i osnovnih

sloboda u 2017. godini, autora Arbena Murtezića i Davora Trlina.

Od sudske prakse, skrećemo čitateljicama/čitateljima pažnju na praksu

Ustavnog suda BiH, Suda BiH, i Ustavnog suda FBiH.

Čitajte i pišite!

Prof. dr. sci. Almir Maljević

Glavni i odgovorni urednik



33

BUILDING LEASE IN CREATING FAVOURABLE BUSINESS ENVIRONMENT IN BOSNIA AND HERZEGOVINA – COOPERATION OF PUBLIC AND PRIVATE PARTNERS

Implementation of a certain legal institute, even though there is a good

legal basis, depends on plenty of parameters that could not have been

foreseen by the legislators before the adoption. One of these situations is the

building lease, as a relatively new institute of real rights, which offers a full

range of opportunities in the event of its adequate understanding.

However, its application in Bosnia and Herzegovina is still in the sphere

of a practical incident, and there is a daily need for the proper market function

of property owned by state authorities (government institutions that hold

property rights on numerous spatially widespread property assets). It points

to the need to find an adequate model of co-operation between public and

private partners, where building lease appears as a basic link.

The present work aims to analyse the causes of such a state on one

hand, but it also offers an adequate concept that would allow the

implementation of the building lease in Bosnia and Herzegovina, especially

for the reason of numerous advantages that this institute of real rights has.

Summary

Building lease, lease rent, public-private partnerships, superficies solo cedit.

Key words

SANKCIONISANJE NUŽNIH NASLJEDNIKA U BOSNI I HERCEGOVINI IZMEĐU IMPERATIVNIH I DISPOZITIVNIH NORMI


dr. sci. Ajdin Huseinspahić*mr. iur. Đenita Kurbegović Huseinspahić**

Sažetak

UDK 347.65/.68(497.6)

U ovom radu ćemo aktuelizirati pitanje uloge države, odnosno njenog

zakonodavnog organa vlasti, te smisla i nužnosti regulisanja određenih

društvenih odnosa. S obzirom da je ovo prilično kompleksno pitanje mi ćemo

se fokusirati na propitivanju nužnosti regulacije nasljedno-pravnih odnosa

kroz institute nedostojnosti, isključenja i lišenja nužnih nasljednika, zadrža-

vajući se tako isključivo na polju ius privatum-a. U tom smislu, istraživanje

ćemo usmjeriti ka, pretežno dispozitivnim, privatno-pravnim odnosima (od-

nos ostavitelja i njegovih nasljednika), s posebnim akcentom na sučeljavanje

javnih i privatnih interesa, odnosno interesa nužnih nasljednika s jedne i dru-

štveno-političke zajednice s druge strane. U tom smislu najpogodnijom nam

se činila analiza prethodno navedenih instituta kroz dva društveno-politička

poretka i ekonomska sistema. Zapravo, slučajevi sankcionisanja nužnih nas-

ljednika očiti su primjeri intervencije zakonodavca putem ius cogens odredbi

u nasljedno-pravne odnose kojima su pretežno imanentne odredbe ius dispo-

sitivum.

*

**

Docent na Pravnom fakultetu Univerziteta u Zenici;[email protected]čni saradnik na Općinskom sudu u Zenici;[email protected]

Ključne riječi

Nasljedno pravo, ius cogens, ius dispositivum, nužno nasljeđivanje, javni interes, privatni interes, nedostojnost za nasljeđivanje, isključenje i lišenje nužnih nasljednika.

A. Huseinspahić, Đ. Kurbegović : Sankcionisanje nužnih nasljednika u Bosni i ...Pravna misao (Sarajevo), broj 1 – 2 / 2018, str. 33 - 61

Huseinspahić

32


63

IZUZECI OD GRAĐANSKOPRAVNE ODGOVORNOSTI ZA KLEVETU PREMA ZAKONIMA O ZAŠTITI OD KLEVETE U BOSNI I HERCEGOVINI

stručni članak

Franjo Dragičević, ma. iur.*

Sažetak

UDK 343.63(497.6)

Bosna i Hercegovina je jedna od prvih država u Europi koja je odgovor-nost za klevetu svrstala isključivo u domenu građanskog prava. Obzirom da u oblasti odgovornosti za klevetu dolazi do konkurencije dva značajna ljudska prava, prava na slobodu izražavanja i prava na privatni život, u segment gra-đanskopravne odgovornosti za štetu uvedena su nova, posebna pravila odgo-vornosti kojim su se nastojala postaviti prihvatljiva ograničenja slobode izražavanja. Jedna od tih pravila odnose se i na izuzetke od odgovornosti za klevetu kojima su predviđene situacije, odnosno izražavanja zbog kojih neće postojati odgovornost za klevetu. Međutim, odredbe o izuzecima od odgovor-nosti za klevetu su neodređene i široko postavljene i ostavljaju prostora za nji-hovo široko tumačenje, što je rezultiralo neujednačenom sudskom praksom i čestim utvrđivanjem povreda jednog od navedenih ljudskih prava. Analizom zakonodavnih rješenja i sudske prakse ukazat će se na pravce tumačenja tih zakonskih odredbi i zaključiti da je zaista nemoguće donijeti pravilnu odluku o isključenju odgovornosti za klevetu bez ukupnog promatranja svih ele-menata koji se odnose na sporno izražavanje, jer se jedino na taj način može izbjeći povreda ljudskih prava i temeljnih sloboda.

* Doktorant na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu; Viši stručni suradnik u Uredu Registrara Ustavnog suda Bosne i Hercegovine;[email protected]

Ključne riječi

Kleveta, osobna prava, pravo na ugled, izuzeci od odgovornosti, vrijednosni

sud, razumno izražavanje, naknada štete, zakonodavstvo i sudska praksa,

ljudska prava, sloboda izražavanja, pravo na privatni život.

F. Dragičević: Izuzeci od građanskopravne odgovornosti za klevetu prema zakonima o...Pravna misao (Sarajevo), broj 1 – 2 / 2018, str. 62 - 89

F. Dragičević: Izuzeci od građanskopravne odgovornosti za klevetu prema zakonima o...Pravna misao (Sarajevo), broj 1 – 2 / 2018, str. 62 - 89

62

Uvod

Tranzicija društvenog uređenja u Bosni i Hercegovini imala je svoj

odjek i u oblasti odgovornosti za klevetu. Tranzicijski proces, kojim se nasto-

jala dati veća zaštita pravu na slobodu izražavanja, obuhvatio je dekriminali-

zaciju klevete i njeno svrstavanje isključivo u domenu građanskog prava. Na

taj način, Bosna i Hercegovina je u to vrijeme predstavljala jednu od rijetkih

zemalja u Europi u kojoj je kleveta bila u potpunosti dekriminalizirana.

Vodeći računa da pravo na slobodu izražavanja nije apsolutno i da se ne

može ostvarivati bez bilo kakvih ograničenja i na štetu osobnih dobara drugih

osoba, pod tutorstvom Ureda Visokog predstavnika, na razini entiteta i Brčko

distrikta Bosne i Hercegovine doneseni su zakoni o zaštiti od klevete kojima

su uređena prihvatljiva ograničenja slobode izražavanja i propisani uvjeti

građanske odgovornosti za štetu nanesenu ugledu fizičkih ili pravnih osoba

iznošenjem ili prenošenjem nečeg neistinitog. Propisivanjem građansko-

pravne odgovornosti za štetu nastojalo se imati u vidu da se povredom osob-

nih dobara (čast, ugled, sloboda, privatni život i sl.) oštećenom pored imovin-

ske, vrlo često nanosi i neimovinska šteta koja se ogleda u poremećaju psi-

hičke ravnoteže ličnosti, poremećajima duševnog stanja, trpljenjem fizičkog

ili psihičkog bola.

Od prihvaćanja takvog rješenja prošlo je približno petnaest godina, no

čini se da u sudskoj praksi i dalje postoje brojne dileme koje su povezane sa

utvrđivanjem građanskopravne odgovornosti za štetu prema tim zakonima.

Jedna od tih dilema odnosi se na pravilno tumačenje izuzetaka od odgovor-

nosti za klevetu koji se u primjeni zakona o zaštiti od klevete često zanema-

ruju, kojima su propisani slučajevi kada neće postojati odgovornost za nak-

nadu štete iako postoji kleveta.

U ovome radu će biti predstavljena rješenja koja u pogledu odgovor-

nosti za klevetu postoje u zakonima o zaštiti od klevete FBiH/ RS i BD BiH,

ukazat će se na pojedine stavove iz sudske praske te probleme koje sudovi

imaju prilikom utvrđivanja odgovornosti za klevetu. Ukazat će se i na pojedine

stavove Ustavnog suda Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud)

koji slijedi praksu Europskog suda za ljudska prava u tome pitanju (u daljnjem

tekstu: Europski sud). Kroz takav pristup, nastojat će se približiti praksa

Europskog suda i Ustavnog suda s jedne strane, i sadržaj zakonskih odredaba

sa druge strane i ukazati o čemu je neophodno voditi računa prilikom utvrđi-

vanja izuzetaka od odgovornosti, kako bi se olakšala primjena i tumačenje

zakonskih odredbi u praksi.

90

PRIKAZ KNJIGE "IMOVINSKA ŠTETA OD RIMSKOG DO SAVREMENOG PRAVA

prikaz

Prof. dr. Zdravko Lučić*

* Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu.

Z. Lučić: Prikaz knjige "Imovinska šteta od rimskog do savremenog prava"Pravna misao (Sarajevo), broj 1 – 2 / 2018, str. 90 - 93

Z. Lučić: Prikaz knjige "Imovinska šteta od rimskog do savremenog prava"Pravna misao (Sarajevo), broj 1 – 2 / 2018, str. 90 - 93

91

Tekst je prošireno izlaganje Prof. dr. Zdravka Lučića na promociji knjige Samira

Alićića Imovinska šteta u rimskom klasičnom pravu: osnove koncepta

štete u savremenom pravu, Izdanja Magistrat / University Press ( Editio

Iuristica; knj. 38 ) Sarajevo, 2017. , održane 12.12.2017. godine na Pravnom

fakultetu u Sarajevu.

Pred nama se nalazi knjiga koja predstavlja poveznicu rimskog i savre-

menog prava kroz povijesnu analizu razvoja instituta naknade štete, kao

jednog od temeljnih instituta imovinskog prava. To je još jedan doprinos

domaće romanistike u osvježavanju problema vječite aktualnosti rimskog

prava kao vrijedonosnog stupa modernog evropskog prava.

Knjiga problematizira koncept materijalne – imovinske štete – damnum

– šteta, gubitak, koji je u evropsko kontinentalno privatno pravo preuzet iz

rimskog prava. Autor u djelu predstavlja detaljnu elaboraciju ovog pravnog

instituta od strane rimskih jurisprudenata u svim fazama razvoja rimskog

prava, od najstarijeg civilnog do Justinijanovog prava.

Lex Aquilia da damno iniuria dato iz 287 g.p.n.e – Akvilijev zakon o pro-

tivpravno nanijetoj šteti – je temeljni zakonski tekst koji je regulirao pitanja

akvilijanske odgovornost tj. vanugovorne odgovornost za imovinsku štetu

pričinjenu uništenjem ili oštećenjem stvari. To je jedan od najznačajnijih

rimskih zakona i pravnih akata u evropskoj pravnoj istoriji.

Knjiga obima 237 stranica je podijeljena na tri osnovna dijela. Prvi dio

je posvećen akvilijevom zakonu, drugi lingvističkom i pravnotehničkom

značenju izraza damnum dok se u završnom, trećem dijelu obrađuju pitanja

procjene štete – aestimatio damni. Knjiga je opremljena iscrpnim pregledom

korišćene literature i registrima citiranih izvora, imena i pojmova što omo-

gućuje čitaocu ekspeditivno snalaženje u prezentiranom materijalu. Autor se

koristi normativnim i istorijsko pravnom metodom uz bogate lingvističke

analize.

Misteriji lex Aquilia su determinirani nepostojanjem izvornog teksta

zakona, datuma njegovog objavljivanja, razlozima i načinu donošenja zakona

kao i njegova trodijelna sadržinska struktuiranost. Informacije o zakonu nala-

zimo u nekoliko pasusa iz devete knjige Digesta – Ad legem Aquiliam – 9,2 i Ga-

jevih Institucija. Zakon ima formu plebiscita jer ga je predložio plebejski

tribun Akvilije. U pogledu metodologije izrade zakonskog teksta ostaje

otvoreno pitanje da li je nastao po dijelovima ili kao jedinstveni akt. U traženju

odgovora na pitanje koji su socioekonomski uvjeti prethodili njegovom

donošenju Aličić posebnu pažnju posvećuje problemu inflatornih kretanja u

rimskom društvu koja su dovela u pitanje dotadašnji sistem kažnjavanja za

delikt injurije. Zakon je interpretiran od strane 11 rimskih pravnika, mnogih

pretora i imperatora kroz dugi vremenski period na osnovu čijih tumačenja je

razvijen složeni sistem akvilijanske odgovornosti kao rezultat doprinosa

posebnog segmenta tvorbe prava kojeg autor označava terminom pravničko

pravo ili „juristen Recht„.

Centralni dio knjige je posvećen objašnjavanju značenja termina

damnum od vremena Zakona dvanaest ploča do pune slojevitosti značenja

ovog termina u klasičnom pravu. Posebna pažnja se posvećuje elaboriranju

uloge rimskih gramatičara i klasičnih lingvista u pravno-tehničkoj

struktuiranosti rimskih pravnih pojmova. Autor nam predočava veliku paletu

teorijskih razmimoilaženja u pogledu etimološkog značenja izraza damnum

od strane najuglednijih svjetskih romanista kao što su Momzen, Kaser, Kanata

i drugi. Damnum je prošao dugi evolutivni put sadržinskog određenja, na

početku od štete nanesene fizičkim oštećenjem stvari do širokog pojma

imovinske štete kao gubitka koji je pretrpio oštećeni. U živopisnim analizama

izvornog materijala autor sa velikom akribičnošću obrazlaže odnos damnum

kao imovinske štete i contumelia – novog pojma moralne štete ili povrede ča-

sti. Autor se upušta dosta smiono, kako on sam kaže, u „pionirsko“ istraživanje

odnosa damnum kao stvarno pretrpljene štete i lucrum cessans izgubljene

odnosno propuštene dobiti, na isključivoj egzegezi izvora. Potom slijede

određenja pojma damnum kao deminutio patrimonii – ili umanjenja imovine;

commodum – kao oduzimanje imovine; damnum datum – pričiniti štetu;

damnum patere – pretrpjeti štetu; damnum subire – biti podvrgnut šteti;

94

PRIKAZ MONOGRAFIJE "ADVOKATURA/ODVJETNIŠTVO U BOSNI I HERCEGOVINI 1883 – 2013“

prikaz

Mehmedalija H. Huremović* Đemaludin Mutapčić**

***

diplomirani pravnik;notar; [email protected]

M. H. Huremović, Đ. Mutapčić: Prikaz monografije "Advokatura/Odvjetništvo u Bosni...Pravna misao (Sarajevo), broj 1 – 2 / 2018, str. 94 - 97

M. H. Huremović, Đ. Mutapčić: Prikaz monografije "Advokatura/Odvjetništvo u Bosni...Pravna misao (Sarajevo), broj 1 – 2 / 2018, str. 94 - 97

95

Ove godine navršava se 135 godina advokature/odvjetništva u Bosni i

Hercegovini. To je bez sumnje važan događaj u pravnoj historiji naše zemlje,

koji zaslužuje pažnju pravničke i šire javnosti.

Povodom obilježavanja tog velikog jubileja, u prekrasnom ambijentu

Narodnog pozorišta u Sarajevu 1. februara/veljače 2018. godine održana je

promocija Monografije "Advokatura/Odvjetništvo u Bosni i Hercegovini 1883

– 2013“ (u daljem tekstu: Monografija).

Autori Monografije su Sead Bahtijarević iz Sarajeva i Jovan S. Čizmović

iz Banja Luke, a recenzenti akademik Josip Muselimović, odvjetnik iz Mostara

i Amila Kunosić, advokat iz Tuzle. Prilikom njene svečane promocije, o značaju

Monografije govorili su odvjetnik Nikica Gržić iz Sarajeva, predsjednik Advo-

katske/Odvjetničke komore Federacije Bosne i Hercegovine, te akademik

Josip Muselimović i Amila Kunosić, kao recenzenti.

Autori su se zahvalili organima Advokatske/Odvjetničke komore Fede-

racije Bosne i Hercegovine i Advokatske komore Republike Srpske, te poseb-

no advokatu Ekremu Galijatović, advokatu Žarko Bulić i odvjetniku Anti Pe-

trušić na doprinosu u izradi Monografije.

Advokat, kao službeni naziv za advokata, na prostoru Bosne i Hercego-

vine, egzistira od 1883. godine. Naime, u Monografiji je istaknuto da je Nared-

bom Zemaljske vlade za Bosnu i Hercegovinu od 24. aprila/travnja 1883.

godine odobrena provedba Advokatskog reda za Bosnu i Hercegovinu, čime je

obznanjen "red za postupanje" u advokatskom zvanju.

U predgovoru Monografije je, između ostalog, istaknuto: "Odabrati pro-

fesiju advokata kao životni put u vremenu kada je to bio izbor pojedinca 'koji

pametno govori' i danas, kada je to profesionalna djelatnost koja pruža struč-

nu pravnu pomoć, jeste 'put' kojim su išle brojne generacije. Svaka sa trudom

da se ostvare sve one profesionalne vrijednosti i načela kojim se već danas

profesija determiniše. Čini se da je svaka prethodna generacija ostavljala u

amanet novoj generaciji advokata poruku 'gdje ja stadoh ti produži'."

U recenziji akademika Josipa Muselimović ističe se i sljedeće: "Od kada

postoje ljudi među njima postoje nesporazumi, ali i osobe koje su im poma-

gale u pravičnom rješavanju suprotstavljenih interesa. U davna i prastara

vremena ova uloga provjeravana je osobama koje su se u mjestu življenja isti-

cale posebnim svojstvima, krjeposnim vrijednostima, naročitim vještinama i

sposobnostima. Nekada su pisali govore – logografi, nekada sami pisali, govo-

rili i zastupali, sinegori. Tako je bilo do vremena Antifona, do pojave prvog

profesionalnog odvjetnika, time i začetka profesije koja će postati simbol za-

štite temeljnih ljudskih prava i sloboda."

Monografija sadrži 278 stranica i ima 11 dijelova sa dodacima. U prvom

dijelu Monografije govori se o prvim koracima advokature/odvjetništva u

srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom periodu. U drugom dijelu Monografije

govori se o Austro-ugarskom periodu 1878. – 1918. godine, Advokatski red za

Bosnu i Hercegovinu Advocaten – Ordnung Fur Bosnien und Herzegowina,

Prvi advokati, Advokatski red za Bosnu i Hercegovinu – Odobren Previšnjim

rješenjem od 2. januara 1909. godine, Advokatska komora i njeni odbori,

Advokatska komora Sarajevo 1909. – 1018. godine, Nadripisarenje – nadri-

pisati - pisarala, Siromaško pravo. U trećem dijelu Monografije govori se o

Advokaturi u BiH 1918. – 1941. godine, Zakon o advokaturi Kraljevine Srba,

Hrvata u Slovenaca (1929. godine), Advokatska komora Sarajevo 1929-1941

godina, Savez Advokatskih komora Kraljevine Jugoslavije. U četvrtom dijelu

Monografije govori se o Advokaturi u BiH 1941. – 1945. godine. U petom dijelu

Monografije govori se o Advokaturi u BiH 1945. – 1955. godine, Zakon o

advokaturi FNR Jugoslavije od 12. decembra 1946. godine. U šestom dijelu

Monografije govori se o Advokaturi u BiH 1955. – 1970. godine, Zakon o advo-

katuri FNR Jugoslavije od 10. aprila 1957. godine. U sedmom dijelu Mono-

grafije govori se o Advokaturi u BiH 1970. – 1989. godine, Redovna godišnja

skupština Komore održana 13. juna 1979. godine, Zakon o advokaturi i drugoj

pravnoj pomoći SR BiH od 29. decembra 1971. godine, Zakon o advokaturi SR

BiH od 6. maja 1977. godine i Zakon o advokaturi SR BiH od 5. oktobra 1989.

godine. U osmom dijelu Monografije govori se o Advokaturi u BiH u vremenu

promjena 1990. - 2002. godine, "Advokatska komora Bosne i Hercegovine",

98

PRIKAZ EDUKATIVNIH AKTIVNOSTI CEST-A FEDERACIJE BIH IZ OBLASTI ZAŠTITE LJUDSKIH PRAVA I OSNOVNIH SLOBODA U 2017. GODINI: BILANS USPJEHA

prikaz

Priredili: mr. sci. Arben Murtezić* dr. sci. Davor Trlin**

***

Direktor Javne ustanove Centar za edukaciju sudija i tužilaca u FBiH.Viši stručni saradnik Javne ustanove Centar za edukaciju sudija i tužilaca u FBiH.

A. Murtezić, D. Trlin: Savjetovanje Prikaz edukativnih aktivnosti CEST-a Federacije BiH ...Pravna misao (Sarajevo), broj 1 – 2 / 2018, str. 98 - 102


99

U 2017. godini Centar za edukaciju sudija i tužilaca je, u isključivoj

organizaciji, ili u saradnji sa partnerskim međunarodnim organizacijama

organizovao veliki broj obuka iz domena zaštite ljudskih prava i osnovnih

sloboda. Pored kvantiteta, poboljšao se i kvalitet obuka, budući da je sistem

obuka iz navedene oblasti u 2017. godini obuhvatio i dvije edukacije eduka-

tora, tako da su selektovani edukatori entitetskih CEST-ova poboljšali svoje

znanje iz oblasti slobode izražavanja i zaštite od diskriminacije.

(Školska) godina je započela 30.01./02.02.2017., implementacijom

obuke iz regionalnog projekta pravosudne saradnje, na temu „Evropska

konvencija o ljudskim pravima članovi 2.-7.“. Ovaj seminar je organizovan u

saradnji sa Uredom Ministarstva pravosuđa SAD-a za pomoć tužilaštvima u

prekomorskim zemljama u razvoju (OPDAT) i Biroom za poslove međuna-

rodnih narkotika i izvršenja zakona (BIRA) Vlade Sjedinjenih Američkih

Država. Na seminaru su obrađene teme: „Uvod u Evropsku konvenciju“, „Uvod

u član 4.“, „Analiza st. 1. člana 4.“, „Analiza stava 2. i 3. člana 4.“, „Pojavni oblici“,

„Nacionalno zakonodavstvo i studija slučaja“, „Sudska praksa i zaključci“, „Sa-

držaj člana 3. i sudska praksa Evropskog suda: Mučenje, nečovječno postu-

panje ili kazna“, „Presude ESLJP protiv Srbije, Crne Gore, BiH te Makedonije –

utvrđeno kršenje člana 3.“, „Izlaganje nacionalnog zakonodavstva i primjena

člana 3.“, Studija slučaja i zaključak“, „Uvod u član 2: priroda, značaj i učinak;

Obim prava na život: Kada počinje život? Pravo na smrt? Hipotetički slučaj 1“,

„Izuzeci – kada lišavanje života nije u suprotnosti sa članom 2. a), b) i c)“,

„Proceduralne obaveze države – istraživanje sumnjivih smrtnih slučajeva:

Hipotetički slučaj 2“. Obrađene su teme: „Uvod u Evropsku konvenciju“, „Član

6. EKLJP-a“, „Pretpostavka nevinosti“, „Jednakost oružja“, „Pravo na djelotvor-

nu odbranu i odgovarajuće vrijeme za pripremu odbrane“, „Pravo na vjerodo-

stojan dokaz i obrazloženu presudu“, „Hipotetički predmet-rad u grupama“,

„Procedure Evropskog suda za ljudska prava“, „Član 7: Kažnjavanje samo na

osnovu zakona“, „Uvod u član 5.“, „Zakonito lišenje slobode“, „Obavijest o

razlozima lišenja slobode i izvođenje pred sud bez odlaganja“, „Obrazloženje

odluke o pritvoru i preispitivanje zakonitosti lišenja slobode“, „Pravo na

suđenje u razumnom roku i puštanje na slobodu uz jamstva“ i „Hipotetički

predmet-rad u grupama“.

13. i 14.02.2017. godine, u prostorijama Centra za edukaciju sudija i

tužilaca F BiH održan je seminar druge godine početne obuke „Modul 1

Evropska konvencija i ravnopravnost spolova“.

JU Centar za edukaciju sudija i tužilaca u Federaciji BiH od ove godine, u

saradnji sa Vijećem Evrope provodi projekat pod nazivom „Jačanje pravosud-

ne ekspertize o slobodi izražavanja i medija u Jugoistočnoj Evropi (JUFREX)“.

Projekat JUFREX je regionalni projekat koji Vijeće Evrope provodi u šest

zemalja regiona: Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija, Makedonija

i Kosovo, a zajedno finansiraju Evropska unija i Vijeće Evrope. Ovim pro-

jektom se nastoji omogućiti poboljšanje primjene Evropske konvencije o

ljudskim pravima i sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava, u oblasti

slobode izražavanja, u svakodnevnom radu pravosuđa, kroz interpretaciju i

primjenu zakona, u skladu sa evropskim standardima. Cilj ovog projekta, koji

će trajati do kraja marta 2019. godine, jeste osnažiti kapacitete lokalnog

pravosuđa za primjenu člana 10. Konvencije (jačanje kapaciteta sudija i

tužilaca o slobodi izražavanja), s ciljem unaprijeđenja slobode izražavanja i

medijskih sloboda u BiH i regionu. U okviru implementacije Projekta JUFREX,

u Mostaru je od 21.-24. februara održana edukacija edukatora. Pravosudna

zajednica Bosne i Hercegovine obogaćena je za 15 pravnih stručnjaka koji su

prošili svoja znanja u ovoj oblasti i u narednom periodu će ih prenijeti svojim

kolegama, sudijama i tužiocima, putem edukacija u Centru za edukaciju sudija

i tužilaca u F BiH. U novembru mjesecu 2017. godine (16. i 17. novembra)

održan je u Konjicu, u sali hotela „Garden City“, okrugli stol pod nazivom:

„Pravo na slobodu izražavanja – član 10. Evropske konvencije o ljudskim

pravima“. Cilj ovog okruglog stola bio je unaprijediti, kroz dvije paralelne

sesije za građansko i krivično pravo, primjenu standarda u kontekstu člana

10. EKLjP, prenos prakse Evropskog suda za ljudska prava i doprinos

harmonizaciji sudske prakse u Bosni i Hercegovini, kao i razmotriti

102

sudska praksa

SUDSKA PRAKSA USTAVNOG SUDABOSNE I HERCEGOVINE

Pripremili: akademik prof. dr. Miodrag N. Simović*prof. dr. Vladimir M. Simović**

M. Simović, V. Simović Sudska praksa Ustavnog suda Bosne i HercegovinePravna misao (Sarajevo), broj 1 – 2 / 2018, str. 102 - 115

:

103

07. 2017. godine centri za edukaciju sudija i tužilaca i AIRE Centar organi-

zovali su seminar “Pritvor prije suđenja – uslovi u skladu sa EKLJP, relevantni

zakoni i praksa” (Sarajevo, hotel “Bristol”, 14. 07. 2017. godine), gdje su

edukatori govorili o: konceptu zakonitosti i garancijama koje sadrži član 5.

EKLJP, osnovnim izazovima u BiH u vezi sa pritvorom prije suđenja, osnovama

za određivanje i produženje pritvora i obrazloženje odluke u vezi s tim i

relevantna sudska praksa Evropskog suda za ljudska prava, osnovnim

izazovima u BiH u vezi sa pitanjima određivanja i produženja pritvora prije

suđenja, alternativnim mjerama za pritvor prije suđenja-sudska praksa

Evropskog suda za ljudska prava i alternativnim mjerama za pritvor prije

suđenja u zakonodavstvu BiH i relevantnoj praksi. Posljednji seminar sa AIRE

Centrom ove godine je održan u hotelu “Bristol”, 08.11.2017. godine, na temu:

“Pravo na obrazloženu sudsku odluku Član 6. Evropske konvencije o ljudskim

pravima i pravo i praksa u BiH”. Na seminaru su obrađene teme: “Pravo na

obrazloženu sudsku odluku zajamčenu članom 6- EKLJP – praksa Evropskog

suda za ljudska prava”, “Ključni izazovi u vezi sa pravom na obrazloženu

sudsku odluku u BiH”, “Praksa ESLJP i sudova BiH u vezi sa pravom na obraz-

loženu sudsku odluku u građanskim predmetima” i “Praksa ESLJP i sudova

BiH u vezi sa pravom na obrazloženu sudsku odluku u krivičnim predmetima”.

Seminari AIRE Centra se organizuju za sudije redovnih sudova u BiH, te za

stručne/pravne saradnike/savjetnike Ustavnog suda BiH i Suda BiH.

Sistem obuka u 2017. godini iz domena Prava ljudskih prava još je

obuhvatio i dva okrugla stola o praksi Ustavnog suda po apelacijama iz kri-

vične (Sarajevo, 16/17.10.2017.) i građanske oblasti (Sarajevo, 14.11.2017.

godine), a koji su predstavljeni u prethodnom broju “Pravne misli”.

Pored “klasičnih obuka” (seminara, radionica, okruglih stolova, kon-

ferencija i savjetovanja), na osnovu Programa početne obuke i programa

stručnog usavršavanja sudija i tužilaca za 2017. godinu Centar za edukaciju

sudija i tužilaca u Federaciji BiH, Centar za edukaciju sudija i tužilaca u

Republici Srpskoj i Pravosudna komisija Brčko distrikta BiH u saradnji sa

Vijećem Evrope organizovali su i obuke učenja na daljinu (“e-učenje”) na

teme: “Tranzicijska pravda” (pripremni sastanak održan u Sarajevu

31.01.2017. godine) i “Obrazloženje presude" (pripremni sastanak održan u

Sarajevu 01.02.2017. godine). Navedena obuka se organizuje u saradnji s

Vijećem Evrope, Program edukacije pravnih profesionalaca o Evropskoj

konvenciji o ljudskim pravima (HELP program) i Projekt “Daljnja izgradnja

kapaciteta pravosuđa u primjeni evropskih standarda o ljudskim pravima na

nivou Bosne i Hercegovine”.

PRAVO NA SLOBODU I SIGURNOST

Lišavanje slobode

Postoji kršenje prava iz člana II/3.d) Ustava Bosne i Hercegovine i

člana 5. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih

sloboda kada, u okolnostima konkretnog slučaja, lišavanje slobode nije

"zakonito" jer nije preduzeto uz obavezu poštovanja materijalnih i

proceduralnih pravila nacionalnog prava.


PRAVO NA LIČNU SLOBODU I SIGURNOST

Pritvor

Postoji kršenje prava na slobodu i sigurnost iz člana II/3.d) Ustava

Bosne i Hercegovine i člana 5. stav 1.c. Evropske konvencije za zaštitu

ljudskih prava i osnovnih sloboda kada u rješenju o određivanju

pritvora postoji nejasnoća kako se pritvor ima računati apelantu.

20. septembra 2017. godine ukinuo ranije rješenje Kantonalnog suda od 31.

avgusta 2017. godine i vratio predmet Kantonalnom sudu na ponovno

odlučivanje, te naložio puštanje apelanta na slobodu odmah. Međutim,

apelant nije pušten na slobodu, a Kantonalni sud, rukovodeći se činjenicom da

egzistira rješenje Vrhovnog suda kojim je naloženo apelantovo puštanje i koje

je dostavljeno pritvorskoj jedinici, donio osporeno rješenje u kojem je naveo

da će se po tom rješenju pritvor apelantu računati od časa i dana lišenja

slobode. Navedeni propust nije ispravio ni Vrhovni sud koji je to mogao učiniti

u skladu sa svojim zakonskim ovlaštenjima u postupku po žalbi. Na taj način je

i po mišljenju Ustavnog suda stvorena nejasnoća od kada se prema

osporenom rješenju računa dvomjesečni pritvor apelantu, imajući u vidu da

je apelant lišen slobode i kontinuirano mu je produžavan pritvor duži

vremenski period. S obzirom na značaj prava na ličnu slobodu i sigurnosti i

stepen zaštite koji član 5. Evropske konvencije pruža u smislu zaštite lica od

proizvoljnog lišenja slobode, što dalje zahtijeva odsustvo bilo kakve

nepreciznosti i nejasnoće u pogledu trajanja pritvora, ova nejasnoća vodi

zaključku da je apelantov pritvor po ovom rješenju proizvoljan, a što je

suprotno izričitoj obavezi iz člana 5. Evropske konvencije.

Konačno Ustavni sud ukazuje da član 5. stav 3. Evropske konvencije

uključuje određeni broj neophodnih garancija da bi lišenje slobode bilo

izuzetak od prava na slobodu i da se osigura pravosudni nadzor nad

hapšenjem i pritvorom, a stav 4. člana 5. garantuje licima lišenim slobode da

pokrenu postupak ispitivanja zakonitosti pritvora i da budu pušteni ako je

pritvor nezakonit. Ovaj dio teksta se uglavnom bavi pritvorom, u skladu sa

članom 5. stav 1. tačka c. Evropske konvencije. S obzirom na to da je Ustavni

sud utvrdio povredu osnovnog principa člana II/3.d) Ustava Bosne i

Hercegovine i člana 5. stav 1.c. Evropske konvencije, Ustavni sud smatra da

nije bilo potrebno razmatrati apelantove navode u pogledu povreda ostalih

aspekata prava na ličnu slobodu i sigurnost.

(Odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine,

broj AP 5266/17 od 17. januara 2018. godine)


: M. Simović, V. Simović Sudska praksa Ustavnog suda Bosne i HercegovinePravna misao (Sarajevo), broj 1 – 2 / 2018, str. 102 - 115

:

108 109

PRAVO NA PRAVIČNO SUĐENJE

Pretpostavka nevinosti i načelo in dubio pro reo

Nema kršenja pretpostavke nevinosti i principa in dubio pro reo iz

člana 6. stav 2. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih

sloboda jer sudovi u konkretnom slučaju nisu postupali s predubje-

đenjem o apelantovoj krivici, niti su se stekli uslovi, koje postavlja

princip in dubio pro reo, da sudovi u predmetnom krivičnom postupku

odluče presudom na način koji je povoljniji za apelanta.

prema praksi Evropskog suda za ljudska prava, pretpostavka nevinosti znači

da optuženi nije dužan da se brani, mada ima pravo na odbranu, nije dužan

dokazivati svoju nevinost, a teret dokazivanja je na tužiocu. Dakle, pravilo in

dubio pro reo nije dokazno pravilo. Ono podrazumijeva da sud u krivičnom

postupku odlučuje presudom na način koji je povoljniji za okrivljenog ako se i

nakon savjesne ocjene dokaza, pojedinačno i u vezi sa ostalim dokazima ne

daju otkloniti sumnje o postojanju, odnosno nepostojanju nekih činjenica

koje tvore obilježja krivičnog djela ili od kojih zavisi primjena neke druge

odredbe krivičnog zakonodavstva, a ne sadrži mjerila prema kojima bi

prvostepeni sud bio dužan uzeti da su određene činjenice dokazane s

određenim stepenom izvjesnosti, a druge nisu. U skladu s tim, sud mora

donijeti oslobađajuću presudu ne samo kada je uvjeren u nevinost optuženog,

nego i onda kada nije uvjeren ni u njegovu krivicu, ni u njegovu nevinost.

U konkretnom slučaju Ustavni sud ukazuje da su redovni sudovi sve

izvedene dokaze ocijenili pojedinačno i u međusobnoj vezi, te na osnovu

brižljive i savjesne ocjene tih dokaza izveli zaključak da je apelant učinio

predmetno krivično djelo na način kako je navedeno u izreci prvostepene

presude, ne ostavljajući bilo kakve sumnje u tom pogledu. Zbog toga, Ustavni

sud smatra da nema mjesta apelantovim tvrdnjama o kršenju principa

pretpostavke nevinosti (budući da ništa ne ukazuje da su sudovi postupali s

predubjeđenjem o apelantovoj krivici, odnosno da nema elemenata koji bi

ukazivali da je u bilo kojoj fazi postupka apelant tretiran na način koji bi vodio

kršenju principa pretpostavke nevinosti), niti tvrdnjama o kršenju principa in

dubio pro reo (jer iz osporenih presuda proizlazi da se, primjenom principa iz

prethodnih tačaka, nisu stekli uslovi da sudovi u predmetnom krivičnom

postupku odluče presudom na način koji je povoljniji za apelanta).


broj AP 737/14 od 6. decembra 2016. godine)



:

110 111

PRAVO NA PRAVIČNO SUĐENJE

Neizvršenje rješenja o izvršenju na teret budžetskih sredstava

Apelantima je povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana

II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije

za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda jer ne postoje garancije da

će apelanti kao posjednici izvršnog naslova moći naplatiti svoje

potraživanje u razumnom roku.

presudom (vidi, Burdov protiv Rusije, broj 59498/00, tačka 35, 2002-III,

Teteriny protiv Rusije, broj 11931/03, tačka 41, od 30. juna 2005. godine i

Jeličić protiv Bosne i Hercegovine, broj 41183/02, tač. 39. i 42, 2006-XII).

Ustavni sud podržava navedeno stanovište Evropskog suda prema

kojem „...nedostatak sredstava ne može biti isprika za nepoštovanje obaveza

proisteklih iz presude...“, te u konkretnom slučaju zapaža da je Vlada

Federacije BiH preduzela neophodne korake radi izvršenja naloga iz ranije

donesenih odluka Ustavnog suda. Međutim, imajući u vidu da je za izvršenje

sudskih presuda i rješenja o izvršenju po pravosnažnim sudskim presudama

u budžetu Federacije BiH za 2015. godinu, kao i za prethodnu 2014. godinu,

planirano 17.000.000,00 KM, od kojih je u prethodnoj godini (preostalim

iznosom od 5.000.000,00 KM) izvršena realizacija izvršnih rješenja zaključno

s rednim brojem 1.863, proizlazi da će apelanti morati čekati na realizaciju

svog potraživanja, odnosno izvršenje još niz godina.

S obzirom na navedeno, te imajući u vidu već usvojena stanovišta

Evropskog suda i Ustavnog suda u sličnim predmetima koja se, s obzirom na

okolnosti konkretnih predmeta i pitanja koja pokreću, mogu primijeniti i na

konkretni predmet, Ustavni sud zaključuje da je u predmetnom slučaju, zbog

nemogućnosti da apelanti realizuju izvršenje pravosnažne odluke donesene u

njihovu korist, povrijeđeno njihovo pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e)

Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.





:

112 113

PRAVO NA DONOŠENJE ODLUKE U RAZUMNOM ROKU

Postoji kršenje prava na donošenje odluke u razumnom roku iz

člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske

konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda kada je od

saznanja apelanata da se protiv njih vodi istraga do njenog okončanja

protekao vremenski period duži od šest godina, za čiju dužinu je u

odlučujućoj mjeri odgovorno tužilaštvo, koje u odgovoru na apelaciju

nije ponudilo niti jedan razlog kojim bi opravdalo dužinu trajanja

predmetnog postupka.

Ustavni sud zapaža da Zakon o krivičnom postupku BiH izričito ne

navodi da se istraga mora završiti u roku od šest mjeseci, kao što ne navodi ni

najduži rok u kojem se istraga mora završiti (član 225. st. 1. i 2) već jedino

propisuje da ukoliko se istraga ne završi u roku od šest mjeseci od donošenja

naredbe o provođenju istrage - potrebne mjere za okončanje istrage preduzet

će kolegij tužilaštva (član 225. stav 3). Međutim, iz stanja spisa Ustavni sud

nije mogao izvesti zaključak zbog čega je kolegij tužilaštva propustio

preduzeti potrebne mjere radi okončanja istrage.

Dovodeći u vezu navedeno sa zakonskim rješenjima relevantnog

Zakona o krivičnom postupku BiH (član 225.), proizlazi da se navedena

zakonska rješenja ne mogu tumačiti kao pravo tužilaštva da istragu može

voditi neograničeno dugo, jer bi to bilo suprotno jednom od osnovnih prava

osumnjičenih, odnosno optuženog, utvrđenih u članu 13. ovog zakona (pravo

osumnjičenog, odnosno optuženog da u najkraćem razumnom roku bude

izveden pred sud i da mu bude suđeno bez odgađanja). U tom kontekstu,

Ustavni sud uvažava u potpunosti zakonsko pravo i tužiočevu obavezu da

pokrene istragu onda kada smatra da postoji dovoljno osnova za sumnju da je

počinjeno krivično djelo, kao i obavezu i ovlaštenje da rasvijetli sve okolnosti

konkretnog slučaja, ali (i) da ocijeni da li je stanje stvari dovoljno razjašnjeno

da bi obustavio, odnosno okončao istragu. Takođe, Ustavni sud ima u vidu

složenost konkretnog istražnog postupka, ali ima u vidu i izostanak

uvjerljivog i logičnog obrazloženja tužilaštva koje bi opravdalo trajanje

konkretnog istražnog postupka u periodu dužem od šest godina.

Ocjenjujući ponašanje apelanata Ustavni sud zapaža da apelanti svojim

postupcima nisu uticali na dužinu trajanja istrage, već su i tužilaštvu podnosili

urgencije u cilju njegovog okončanja. Imajući u vidu da je u konkretnom

slučaju istražni postupak trajao duže od šest godina, a da tužilaštvo u

odgovoru na apelaciju nije ponudilo opravdanje za dužinu trajanja

predmetnog postupka, Ustavni sud smatra da je istražni postupak u

konkretnom slučaju, uprkos činjenici da se radi o složenom predmetu,

narušio ravnotežu između zahtjeva za efikasan i brz postupak i pravilno

administriranje pravde, odnosno da istraga nije zadovoljila zahtjev razumnog

roka iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske

konvencije.


broj AP-451/15 od 10. novembra 2016. godine)



:

114 115

PRAVO NA PRAVIČNO SUĐENJE I PRAVO NA IMOVINU

Izvršenje pravosnažne sudske odluke

Apelantu je povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e)

Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za

zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, te pravo na imovinu iz člana

II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1. uz

Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda jer ne

postoje garancije da će apelant kao imalac izvršnog sudskog naslova

moći naplatiti svoja potraživanja u razumnom roku.

Ustavni sud napominje da su, prema članu I/2. Ustava BiH, te prema

članu 1. Evropske konvencije, svi nivoi vlasti u Bosni i Hercegovini dužni

obezbijediti poštovanje individualnih ljudskih prava u koja se ubraja i pravo

na pravično suđenje koje obuhvata i faze nakon donošenja presude, odnosno

izvršni postupak iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije s obzirom na to da su

pravosnažnom sudskom odlukom dosuđena novčana potraživanja. Takva

obaveza se ne može umanjiti činjenicom da u konkretnom slučaju izvršenje

ide na teret budžetskih sredstava jednog entiteta, te da, uslijed velikog broja

povjerilaca, nema raspoloživih sredstava na kojima bi se izvršenje moglo

sprovesti. U vezi s navedenim, Ustavni sud podsjeća na stav Evropskog suda za

ljudska prava, usvojen u predmetu Jeličić protiv BiH (vidi presudu od 31.

oktobra 2006. godine, stav 39.) na koji se Evropski sud za ljudska prava

ponovo pozvao u drugom predmetu ove vrste protiv BiH (vidi, Čolić i dr. protiv

BiH, presuda od 10. novembra 2009. godine) prema kojem: „Sud i dalje

ponavlja da ne prihvata da državne vlasti navode nedostatak sredstava kao

ispriku za nepoštovanje obaveza proisteklih iz presude. Doduše, odgoda u

izvršenju presude može se opravdati posebnim okolnostima, ali odgoda ne

može biti takva da naruši srž prava koje štiti član 6. stav 1. (vidi, Burdov v.

Rusija, broj 59498/00, stav 35., ECHR 2002-III i Teteriny v. Rusija, broj

11931/03, stav 41., od 30. juna 2005. godine)“.





:

116

sudska praksa

Priredio: prof. dr Branko Morait*

SUDSKA PRAKSA SUDA BOSNE I HERCEGOVINE

B. Morait Sudska praksa Suda Bosne i HercegovinePravna misao (Sarajevo), broj 1 – 2 / 2018, str. 116 - 121

: B. Morait Sudska praksa Suda Bosne i HercegovinePravna misao (Sarajevo), broj 1 – 2 / 2018, str. 116 - 121

:

117

UTVRĐIVANJE FIKTIVNOG PROMETA KAO PITANJA KOJE JE DIO NA-

CIONALNOG PRAVA A KOJE JE UNUTAR PODRUČJA PRIMJENE RELEVANTNE

DIREKTIVE MORA SE TUMAČITI U SKLADU SA ODNOSNOM DIREKTIVOM,

ALI NE CONTRA LEGEM (član 70. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa

Evropskim zajednicama; Direktiva Vijeća 2006/112/EC od 28.11.2006.

godine; član I/4 Ustava BiH ; član 64. Zakona o porezu na dodatu vrijednost

„Službeni glasnik BiH“, br. 09/05 do 100/08)

Pobijanom presudom vijeće za upravne sporove ovog Suda, je zauzelo

stav da su u PDV sistemu svi učesnici u prometu zainteresovani da kroz

mehanizam odbitka ulaznog poreza od oporezivanja izuzmu sva dobra i

usluge koja nabavljaju u svrhu obavljanja djelatnosti, tako da se kod svakog

oporezuje samo dodata vrijednost, što zahtijeva samokontrolu i međusobnu

kontrolu između učesnika u prometu koju ovaj sistem obezbjeđuje, što znači

da je tužitelj bio dužan da prije prijema fakture firme „M. M.“ d.o.o. T. utvrdi da

li isti postupa u skladu sa propisima kojima je uređeno oporezivanje PDV-om,

u suprotnom snosi rizik, kao što se u konkretnom slučaju desilo. Zaključujući,

u prvostepenoj presudi se navodi da su razlozi sadržani u obrazloženju

osporenog rješenja kao i nižestepenim rješenjima, koja čine pravno jedinstvo

sa osporenim aktom, sveobuvatni i adekvatno odgovaraju na ostale tužbene

prigovore, u skladu su sa relevantnim zakonima i propisima kojima je uređen

sistem indirektnog oporezivanja u BiH, koje razloge je, kao jasne i detaljne

prihvatio sud, zbog čega ih nije posebno obrazlagao.

Također, Sud se izjasnio u odnosu na naknadno dostavljeni podnesak

tužitelja u prilogu kojeg je i odluka Evropskog suda za ljudska prava u

Strasbourgu u spojenim predmetima broj C 80/11 i C 142/11 od 21.06.2012.

godine, zaključujući da predmetna presuda ne može uticati na drugačiju

odluku u ovoj upravnoj stvari. Naime, iz predmetne presude proizilazi da se

ista poziva na Direktive EU, koje se, kako ovo vijeće nalazi, ne primjenjuju

neposredno u zemljama članicama. Naime, Direktiva je opšti akt sekundarnog

prava koji predstavlja zadatak državama, a ne građanima i koji u određenoj

mjeri ostavlja prostor državama članicama da prilikom primijene tekst

direktive prilagode sistematici i terminologiji nacionalnog prava. Ovaj opšti

akt je sredstvo harmonizacije a ne unifikacije prava i nema neposredno

dejstvo, nego se primjenjuje nacionalni propis kojim je direktiva

implementirana.

U toku postupka, od strane tužitelja je osporena pravilnost presude i

rješenja tužene kojim je ustanovljeno da je u konkretnoj pravnoj stvari riječ o

fiktivnom prometu, u smislu člana 64. Zakona o PDV-u jer fakture poreskog

obveznika „M. M.“ d.o.o. koje glase na tužitelja u kontrolisanom periodu nisu

evidentirane u knjizi izlaznih faktura u PDV prijavama, te na kartici

navedenog dobavljača, a što je sud obrazložio nedvosmislenom obavezom

učesnika u prometu da se međusobno, samoinicijativno provjeravaju.

Prije svega, Sud će u skladu sa principom hijerarhijsko-normativne

piramidalne strukture pravnog sistema obrazložiti pozivanje na Pravo

Evropske unije i presude nadnacionalnih sudova, u smislu mogućnosti

sudska praksa

Pripremio: Sead Bahtijarević*

SUDSKA PRAKSA USTAVNOG SUDAFEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

S. Bahtijarević Sudska praksa Ustavnog suda Federacije Bosne i HercegovinePravna misao (Sarajevo), broj 1 – 2 / 2018, str. 122 - 131

: S. Bahtijarević Sudska praksa Ustavnog suda Federacije Bosne i HercegovinePravna misao (Sarajevo), broj 1 – 2 / 2018, str. 122 - 131

:

122 123

- da se sredstva za plaće stječu pod istim uvjetima koji važe za državne

službenike i namještenike u općinskim i gradskim službama za

upravu, odnosno za nivo kantona i Federacije prema kantonalnim i

federalnim organima uvećana od 10% do 20% od osnovne plaće;

- da su za provođenje ove odredbe nadležni rukovodioci iz stavka 1.

navedenog članka, koji su dužni to pitanje urediti u općem aktu o

plaćama tih organa.

Prema stanovištu podnositelja zahtjeva, navedena zakonska opredje-

ljenja za decidno zakonom navedene poslove stvaraju disbalans u plaćama

namještenika i državnih službenika i djeluju destimulirajuće na posao koji

obavljaju ostali državni službenici i namještenici. Osim toga, ovakve zakonske

odredbe prisiljavaju poslodavca Općine Banovići da izvrši isplatu uvećane

plaće neovisno od svojih mogućnosti a na štetu ostalih izvršitelja koji plaću

primaju iz proračuna kojim je ograničena masa namijenjena za plaće

uposlenika u općinskim organima uprave.

Ističe da u vezi s donošenjem osporenog članka Zakona u navedenom

dijelu, ni u jednoj fazi njegova donošenja, ova jedinica lokalne samouprave

nije konzultirana. S tim u svezi, podnositelj zahtjeva ukazuje i na čl. 56. i 58.

Zakona o načelima lokalne samouprave.

U skladu sa člankom 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom

Federacije Bosne i Hercegovine, Ustavni sud Federacije je, zatražio odgovor

od Saveza općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine kao i od

donositelja osporenog Zakona - Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine,

Zastupnički doma i Doma naroda.

Odgovor je dostavio Savez općina i gradova Federacije Bosne i Herce-

govine.

U odgovoru se navodi da je Savez općina i gradova Federacije Bosne i

Hercegovine bio konzultiran u postupku donošenja osnovnog Zakona o

matičnim knjigama („Službene novine Federacije BiH“, broj: 37/12), na način

da je Federalno ministarstvo unutrašnjih/unutarnjih poslova dostavilo

Savezu Nacrt zakona o matičnim knjigama uz akt broj: 01-03-02-1-41 od

25.05.2011. godine, radi davanja prijedloga, primjedbi i sugestija, te da je isto

Ministarstvo dostavilo Savezu obavijest o održavanju javne rasprave o

navedenom Nacrtu zakona.

U svezi sa navedenim, Predsjedništvo Saveza općina i gradova

Federacije Bosne i Hercegovine je Nacrt predmetnog Zakona ocijenilo

Zahtjev Općinskog načelnika Općine Banovići za zaštitu prava na

lokalnu samoupravu u svezi s člankom 72a. Zakona o matičnim knjigama.

Utvrđuje se da je člankom 72a. Zakona o matičnim knjigama

("Službene novine Federacije BiH", br. 37/12 i 80/14), povrijeđeno

pravo na lokalnu samoupravu Općine Banovići.

istovremeno počela s prijenosom sredstava potrebnih za plaće matičara i

drugih službenih osoba, uvećanih od 10% do 20% osnovne plaće, koje se

isplaćuju iz proračuna ove jedinice lokalne samouprave, na koji način je

također, Parlament Federacije Bosne i Hercegovine postupio suprotno

odredbama članka 59. u svezi s člankom 58. i člankom 8. citiranog Zakona.

Pri rješavanju ovog ustavnosudskog predmeta, Ustavni sud Federacije

imao je u vidu i sudsku praksu, pozivajući se na Presudu ovog suda broj: U-

8/16 od 25.10.2016. godine, kojom je Ustavni sud Federacije utvrdio da je

člankom 72a. Zakona o matičnim knjigama („Službene novine Federacije BiH“,

br. 37/12 i 80/14) povrijeđeno pravo na lokalnu samoupravu Općine Maglaj.

(Presuda Ustavnog suda Federacije BiH br. U-3/17 od 04.07.2017 godine

objavljena je u „Službenim novinama Federacije BiH“ broj 58/17)

128 129

Zahtjev Dopredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine za donošenje

privremene mjere kojom bi se obustavila primjena Zakona o dopuni Zakona o

visini stope zatezne kamate („Službene novine Federacije BiH“, broj: 101/16)

Privremeno se obustavlja primjena Zakona o dopuni Zakona o

visini stope zatezne kamate ("Službene novine Federacije BiH", broj:

101/16) do donošenja odluke o ustavnosti istog Zakona.

S. Bahtijarević Sudska praksa Ustavnog suda Federacije Bosne i HercegovinePravna misao (Sarajevo), broj 1 – 2 / 2018, str. 122 - 131

: S. Bahtijarević Sudska praksa Ustavnog suda Federacije Bosne i HercegovinePravna misao (Sarajevo), broj 1 – 2 / 2018, str. 122 - 131

:

132 133



PREGLED SADRŽAJA ČASOPISA"PRAVNA MISAO" U 2017. GODINI

BROJ 1-2/17

Uvodna riječ glavnog urednika


Hamid Mutapčić Načelo upisa u zemljišnu knjigu prema novom stvarnom pravu u Bosni i Hercegovini

Adnan Tulić Produženo krivično djelo - dileme i problemi u praktičnoj Nedim Seferović primjeni instituta

Kenad Osmanović Bitna povreda ugovora prema Konvenciji o međunarodnoj prodaji roba s aspekta kupca

PRIKAZ

Faruk Latifović Prikaz knjige "Osnove procesnog međunarodnog privatnog prava sa sudskom praksom“ autor Adis Poljić

Gordana Vasić Prikaz knjige „Sexting and Young People“ ko-autori Thomas Crofts, Murray Lee, Alyce McGovern and Sanja Milivojevic

OBLJETNICA

Sead Bahtijarević Dvadeseta obljetnica Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine

SUDSKA PRAKSA

Ustavni sud Bosne i Hercegovine(Pripremio akademik prof. dr Miodrag N. Simović, sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i redovni profesor Pravnog fakulteta u Banja Luci i doc. dr Vladimir M. Simović, tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine)

Sud Bosne i Hercegovine(Pripremio prof. dr Branko Morait, sudija Suda Bosne i Hercegovine)

Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine(Pripremio Sead Bahtijarević, sudac Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine u mirovini)



Upute za autore

BROJ 3-4/17



Jasmin Hasić Sistem prevencije maloljetničkog prestupništva i krivično-pravnih mjera za maloljetne izvršioce krivičnih djela u Češkoj Republici

STRUČNI ČLANAK

Živorad Rašević Pilav protiv Bosne i Hercegovine: aporije i pouke

Alvira Selimović HalilčevićEvidencije nekretnina i aktualna reforma zemljišnoknjižnog prava u Federaciji Bosne i Hercegovine

Nejra Odabiranje arhivske građe i izlučivanje bezvrijednogMuharemovic registraturskog materijala u svjetlu aktuelnih arhivskihOrić propisa u Tuzlanskom kantonu

IZVJEŠTAJ

Đemaludin Izvještaj o održanom konsultacijskom sastanku saMutapčić matičarima o značaju smrtovnice kao prethodne radnje u

zakonu i pravnoj praksi u vezi zaštite ljudskih prava i efikasnosti u ostavinskom postupku

SUDSKA PRAKSA

Ustavni sud Bosne i Hercegovine(Pripremio akademik prof. dr Miodrag N. Simović, sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i redovni profesor Pravnog fakulteta u Banja Luci i prof. dr Vladimir M. Simović, tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine)



Upute za autore

132 133



PREGLED SADRŽAJA ČASOPISA"PRAVNA MISAO" U 2017. GODINI

BROJ 1-2/17



Hamid Mutapčić Načelo upisa u zemljišnu knjigu prema novom stvarnom pravu u Bosni i Hercegovini

Adnan Tulić Produženo krivično djelo - dileme i problemi u praktičnoj Nedim Seferović primjeni instituta

Kenad Osmanović Bitna povreda ugovora prema Konvenciji o međunarodnoj prodaji roba s aspekta kupca

PRIKAZ

Faruk Latifović Prikaz knjige "Osnove procesnog međunarodnog privatnog prava sa sudskom praksom“ autor Adis Poljić

Gordana Vasić Prikaz knjige „Sexting and Young People“ ko-autori Thomas Crofts, Murray Lee, Alyce McGovern and Sanja Milivojevic

OBLJETNICA

Sead Bahtijarević Dvadeseta obljetnica Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine

SUDSKA PRAKSA

Ustavni sud Bosne i Hercegovine(Pripremio akademik prof. dr Miodrag N. Simović, sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i redovni profesor Pravnog fakulteta u Banja Luci i doc. dr Vladimir M. Simović, tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine)





Upute za autore

BROJ 3-4/17



Jasmin Hasić Sistem prevencije maloljetničkog prestupništva i krivično-pravnih mjera za maloljetne izvršioce krivičnih djela u Češkoj Republici

STRUČNI ČLANAK

Živorad Rašević Pilav protiv Bosne i Hercegovine: aporije i pouke

Alvira Selimović HalilčevićEvidencije nekretnina i aktualna reforma zemljišnoknjižnog prava u Federaciji Bosne i Hercegovine

Nejra Odabiranje arhivske građe i izlučivanje bezvrijednogMuharemovic registraturskog materijala u svjetlu aktuelnih arhivskihOrić propisa u Tuzlanskom kantonu

IZVJEŠTAJ

Đemaludin Izvještaj o održanom konsultacijskom sastanku saMutapčić matičarima o značaju smrtovnice kao prethodne radnje u

zakonu i pravnoj praksi u vezi zaštite ljudskih prava i efikasnosti u ostavinskom postupku

SUDSKA PRAKSA




Upute za autore

134

BROJ 5-6/17



Ajdin Huseinspahić Historijski nastanak i razvoj nužnog dijela i načinAmela Balić njegovog namirenja u Nasljednom pravu u Bosni i

Hercegovini

STRUČNI ČLANAK

Maja Mirković Osnovna procesna prava i garancije maloljetnihElma Sarić učinitelja kaznenih djela u kaznenom zakonodavstvu

Federacije BiH u svjetlu standardnih minimalnih pravila UN za provođenje sudskih postupaka prema maloljetnicima

Srđan Vujović Značaj rada revizorskih institucija za otkrivanje korupcijskog kriminaliteta

PRIKAZ KNJIGE

Mirjana Nadaždin Prikaz knjige/monografije dr Amre JašarbegovićDefterdarević Ustavnosudska zaštita ljudskih prava i osnovnih

sloboda sa posebnim osvrtom na rješenja u Bosni i Hercegovini

Faruk Latifović Fiskalne finansije i fiskalni sistem Bosne i Hercegovine, autor prof. dr. sci. Edin Rizvanović

OBLJETNICA

Đemaludin Mutapčić Decenija notarijata u savremenoj Bosni i Hercegovini

SUDSKA PRAKSA




Upute za autore

BROJ 7-8/17


STRUČNI ČLANAK

Enver Išerić Racionalnost i autoritet nekih odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine - analiza slučaja

Kenad Osmanović Nachfrist' mehanizam sa aspekta kupca prema Konvenciji o međunarodnoj prodaji robe

Amer Hajdarhodžić Odnos ugovora o radu i ugovora o djelu na području Federacije Bosne i Hercegovine

PRIKAZ

Mehmedalija Huremović Prikaz novog Zakona o prostornom uređenju Džemaludin Mutapčić Kantona Sarajevo

Hajrija Sijerčić Čolić Prikaz knjige: Dragan Petrovec "Nasilje pod masko"

Mirjana Nadaždin Prikaz knjige/monografije: Amra MahmutagićDefterdarević "Vjerska komparativna privatna prava u Bosni i

Hercegovini između dva svjetska rata"

Đemaludin Mutapčić Prikaz knjige: Alena Jurić "Stjecanje priraštaja u Federaciji Bosne i Hercegovine"

SAŽETCI RADOVA OBJAVLJENIH U MEĐUNARODNIM PUBLIKACIJAMA

Azem Kožar Problematika preuzimanja arhivske građe u arhive Bosne i Hercegovine - Arhivistička dostignuća Bosne i Hercegovine - Problematika zaštite i preuzimanja arhivske građe o ratnim zbivanjima u zemljama eks Jugoslavije, s posebnim osvrtom na BiH

Hajrija Sijerčić Čolić Odustajanje od načela societas delinquere non potest – osvrt na Bosnu i Hercegovinu

SUDSKA PRAKSA




Upute za autore

135



134

BROJ 5-6/17



Ajdin Huseinspahić Historijski nastanak i razvoj nužnog dijela i načinAmela Balić njegovog namirenja u Nasljednom pravu u Bosni i

Hercegovini

STRUČNI ČLANAK

Maja Mirković Osnovna procesna prava i garancije maloljetnihElma Sarić učinitelja kaznenih djela u kaznenom zakonodavstvu

Federacije BiH u svjetlu standardnih minimalnih pravila UN za provođenje sudskih postupaka prema maloljetnicima

Srđan Vujović Značaj rada revizorskih institucija za otkrivanje korupcijskog kriminaliteta

PRIKAZ KNJIGE

Mirjana Nadaždin Prikaz knjige/monografije dr Amre JašarbegovićDefterdarević Ustavnosudska zaštita ljudskih prava i osnovnih

sloboda sa posebnim osvrtom na rješenja u Bosni i Hercegovini

Faruk Latifović Fiskalne finansije i fiskalni sistem Bosne i Hercegovine, autor prof. dr. sci. Edin Rizvanović

OBLJETNICA

Đemaludin Mutapčić Decenija notarijata u savremenoj Bosni i Hercegovini

SUDSKA PRAKSA




Upute za autore

BROJ 7-8/17


STRUČNI ČLANAK

Enver Išerić Racionalnost i autoritet nekih odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine - analiza slučaja

Kenad Osmanović Nachfrist' mehanizam sa aspekta kupca prema Konvenciji o međunarodnoj prodaji robe

Amer Hajdarhodžić Odnos ugovora o radu i ugovora o djelu na području Federacije Bosne i Hercegovine

PRIKAZ

Mehmedalija Huremović Prikaz novog Zakona o prostornom uređenju Džemaludin Mutapčić Kantona Sarajevo

Hajrija Sijerčić Čolić Prikaz knjige: Dragan Petrovec "Nasilje pod masko"

Mirjana Nadaždin Prikaz knjige/monografije: Amra MahmutagićDefterdarević "Vjerska komparativna privatna prava u Bosni i

Hercegovini između dva svjetska rata"

Đemaludin Mutapčić Prikaz knjige: Alena Jurić "Stjecanje priraštaja u Federaciji Bosne i Hercegovine"

SAŽETCI RADOVA OBJAVLJENIH U MEĐUNARODNIM PUBLIKACIJAMA

Azem Kožar Problematika preuzimanja arhivske građe u arhive Bosne i Hercegovine - Arhivistička dostignuća Bosne i Hercegovine - Problematika zaštite i preuzimanja arhivske građe o ratnim zbivanjima u zemljama eks Jugoslavije, s posebnim osvrtom na BiH

Hajrija Sijerčić Čolić Odustajanje od načela societas delinquere non potest – osvrt na Bosnu i Hercegovinu

SUDSKA PRAKSA




Upute za autore

135



BROJ 9-10/17


STRUČNI ČLANAK

Dejan Bodul Prijepori uz članak 58. stavak 3. rečenicu 2. Nacrta Zakona o stečaju Federacije Bosne i Hercegovine od novembra 2016.

Tin Matić Elektronička trgovina u Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovačkom ugovoru između Evropske unije i njenih država članica i Kanade

Mirza Čaušević Evropska unija – suverena (nad)država: stvarnost ili utopija?

PRIKAZ

Džemaludin Prikaz Zajedničke izjave Vijeća ministara Bosne iMutapčić Hercegovine i Vlade Republike Hrvatske od 07.07.2017.

godine

Mirjana Prikaz knjige: Rebeka Kotlo „Pravo na udruživanje,Nadaždin političke partije i nevladine organizacije u savremenomDefterdarević pravno-političkom sistemu, uporednom i

međunarodnom pravu“

Džemaludin Prikaz knjige: koautori Miroslav Džidić i Marijan ĆurkovićMutapčić „Pravo osiguranja“

BROJ 11-12/17



Amar Močević Kritički osvrt na postupak eksproprijacije nekretnina u Federaciji Bosne i Hercegovine

Harun Išerić Izbor domaćih sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine kao ustavni običaj contra constitutionem

STRUČNI ČLANAK

Sanela Kovačević Međunarodna saradnja Bosne i Hercegovine u borbi protiv organizovanog kriminala

PRIKAZ

Arben Murtezić Okrugli stol „Aktuelna praksa Ustavnog suda BiH poDavor Trlin apelacijama u krivičnoj oblasti“ i „Aktuelna praksa

Ustavnog suda BiH po apelacijama u građanskoj oblasti“

IZVJEŠTAJ

Hajrija Sijerčić-Čolić Međunarodno naučno savjetovanje “Trendovi iKanita izazovi primjene ekonomskih postulata uImamović-Čizmić krivičnom pravu”

Ehlimana Memišević Čas sjećanja na profesora Mahmoud Cherif Bassiounija

SUDSKA PRAKSA




Upute za autore

136 137



BROJ 9-10/17


STRUČNI ČLANAK

Dejan Bodul Prijepori uz članak 58. stavak 3. rečenicu 2. Nacrta Zakona o stečaju Federacije Bosne i Hercegovine od novembra 2016.

Tin Matić Elektronička trgovina u Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovačkom ugovoru između Evropske unije i njenih država članica i Kanade

Mirza Čaušević Evropska unija – suverena (nad)država: stvarnost ili utopija?

PRIKAZ

Džemaludin Prikaz Zajedničke izjave Vijeća ministara Bosne iMutapčić Hercegovine i Vlade Republike Hrvatske od 07.07.2017.

godine

Mirjana Prikaz knjige: Rebeka Kotlo „Pravo na udruživanje,Nadaždin političke partije i nevladine organizacije u savremenomDefterdarević pravno-političkom sistemu, uporednom i

međunarodnom pravu“

Džemaludin Prikaz knjige: koautori Miroslav Džidić i Marijan ĆurkovićMutapčić „Pravo osiguranja“

BROJ 11-12/17



Amar Močević Kritički osvrt na postupak eksproprijacije nekretnina u Federaciji Bosne i Hercegovine

Harun Išerić Izbor domaćih sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine kao ustavni običaj contra constitutionem

STRUČNI ČLANAK

Sanela Kovačević Međunarodna saradnja Bosne i Hercegovine u borbi protiv organizovanog kriminala

PRIKAZ

Arben Murtezić Okrugli stol „Aktuelna praksa Ustavnog suda BiH poDavor Trlin apelacijama u krivičnoj oblasti“ i „Aktuelna praksa

Ustavnog suda BiH po apelacijama u građanskoj oblasti“

IZVJEŠTAJ

Hajrija Sijerčić-Čolić Međunarodno naučno savjetovanje “Trendovi iKanita izazovi primjene ekonomskih postulata uImamović-Čizmić krivičnom pravu”

Ehlimana Memišević Čas sjećanja na profesora Mahmoud Cherif Bassiounija

SUDSKA PRAKSA




Upute za autore

136 137



139138

UPUTE ZA AUTORE

Radovi se objavljuju na hrvatskom, bosanskom i srpskom jeziku (u lati-ničnom ili ćiriličnom pismu) ili engleskom jeziku.

Ukoliko rukopis zadovoljava kriterije časopisa, upućuje se na recenziju.

Svaki rukopis ocjenjuju najmanje dva nepristrana recenzenta, pri čemu identitet autora i recenzenta ostaje obostrano nepoznat. Nakon ocjene recen-zenata i članova redakcije, rukopis se vraća autoru s obrazloženjem i zahtjevi-ma za doradu i ispravak rada, ukoliko se to smatra potrebnim. Ispravljene rukopise autori trebaju vratiti redakciji u roku od 8 dana od primitka.

Pretpostavlja se da članci i ostali prilozi nisu i neće biti objavljeni u dru-gim publikacijama, osim uz posebno odobrenje redakcije kada se to jasno na-značuje u objavi.

Autori dopuštaju časopisu postavljanje njihovih radova na web stra-nicu časopisa.

Objavljeni radovi se ne honorarišu.

Časopis zadržava i sva ostala prava, osim ukoliko nije drugačije dogo-voreno s autorom.

Radovi koje časopis objavljuje su:

• Uvodna riječ glavnog urednika

• Izvorni znanstveni rad

• Prethodno saopćenje

• Pregledni znanstveni rad

• Stručni članak

• Sudska praksa

• Ostali radovi kao što su prikaz knjige, izvještaji o znanstvenim i stručnim skupovima i dr.

• Obavijesti o nadolazećim stručnim i znanstvenim skupovima

• Domaći autori u međunarodnim publikacijama

• Pismo uredniku


REGISTAR AUTORA - SURADNIKA ČASOPISA "PRAVNA MISAO" U 2017. GODINI

— B —

Bahtijarević, Sead 1-2, 3-4, 5-6,7-8, 9-10, 11-12

Balić, Amela 5-6

Bodul, Dejan 9-10

— Č —

Čaušević, Mirza 9-10

— H —

Hajdarhodžić, Amer 7-8

Hasić, Jasmin 3-4

Huremović, Mehmedalija 7-8

Huseinspahić, Ajdin 5-6

— I —

Imamović Čizmić, Kanita 11-12

Išerić, Enver 7-8

Išerić, Harun 11-12

— K —

Kožar, Azem 7-8

Kovačević, Sanela 11-12

— L —

Latifović, Faruk 1-2, 5-6

— M —

Matić, Tin 9-10

Memišević, Ehlimana 11-12

Mirković, Maja 5-6

Močević, Amar 11-12

Morait, Branko 1-2, 3-4, 5-6, 7-8, 9-10, 11-12


Muharemović Orić, Nejra 3-4

Murzetić, Arben 11-12

Mutapčić, Đemaludin 3-4, 5-6, 7-8, 9-10

Mutapčić, Hamid 1-2

— —

Nadaždin Defterdarević, Mirjana 5-6, 7-8, 9-10

— O —

Osmanović, Kenad 1-2, 7-8

— R —

Rašević, Živorad 3-4

— S —

Sarić, Elma 5-6

Seferović, Nedim 1-2

Selimović Halilčević, Alvira 3-4

Sijerčić Čolić, Hajrija 7-8,11-12

Simović, N. Miodrag 1-2, 3-4, 5-6,7-8, 9-10, 11-12

Simović, M. Vladimir 1-2, 3-4, 5-6,7-8, 9-10, 11-12

— T —

Tulić, Adnan 1-2

Trlin, Davor 11-12

— V —

Vasić, Gordana 1-2

Vujović, Srđan 5-6

N

139138

UPUTE ZA AUTORE

Radovi se objavljuju na hrvatskom, bosanskom i srpskom jeziku (u lati-ničnom ili ćiriličnom pismu) ili engleskom jeziku.

Ukoliko rukopis zadovoljava kriterije časopisa, upućuje se na recenziju.

Svaki rukopis ocjenjuju najmanje dva nepristrana recenzenta, pri čemu identitet autora i recenzenta ostaje obostrano nepoznat. Nakon ocjene recen-zenata i članova redakcije, rukopis se vraća autoru s obrazloženjem i zahtjevi-ma za doradu i ispravak rada, ukoliko se to smatra potrebnim. Ispravljene rukopise autori trebaju vratiti redakciji u roku od 8 dana od primitka.

Pretpostavlja se da članci i ostali prilozi nisu i neće biti objavljeni u dru-gim publikacijama, osim uz posebno odobrenje redakcije kada se to jasno na-značuje u objavi.

Autori dopuštaju časopisu postavljanje njihovih radova na web stra-nicu časopisa.

Objavljeni radovi se ne honorarišu.

Časopis zadržava i sva ostala prava, osim ukoliko nije drugačije dogo-voreno s autorom.

Radovi koje časopis objavljuje su:

• Uvodna riječ glavnog urednika

• Izvorni znanstveni rad

• Prethodno saopćenje

• Pregledni znanstveni rad

• Stručni članak

• Sudska praksa

• Ostali radovi kao što su prikaz knjige, izvještaji o znanstvenim i stručnim skupovima i dr.

• Obavijesti o nadolazećim stručnim i znanstvenim skupovima

• Domaći autori u međunarodnim publikacijama

• Pismo uredniku


REGISTAR AUTORA - SURADNIKA ČASOPISA "PRAVNA MISAO" U 2017. GODINI

— B —

Bahtijarević, Sead 1-2, 3-4, 5-6,7-8, 9-10, 11-12

Balić, Amela 5-6

Bodul, Dejan 9-10

— Č —

Čaušević, Mirza 9-10

— H —

Hajdarhodžić, Amer 7-8

Hasić, Jasmin 3-4

Huremović, Mehmedalija 7-8

Huseinspahić, Ajdin 5-6

— I —

Imamović Čizmić, Kanita 11-12

Išerić, Enver 7-8

Išerić, Harun 11-12

— K —

Kožar, Azem 7-8

Kovačević, Sanela 11-12

— L —

Latifović, Faruk 1-2, 5-6

— M —

Matić, Tin 9-10

Memišević, Ehlimana 11-12

Mirković, Maja 5-6

Močević, Amar 11-12

Morait, Branko 1-2, 3-4, 5-6, 7-8, 9-10, 11-12


Muharemović Orić, Nejra 3-4

Murzetić, Arben 11-12

Mutapčić, Đemaludin 3-4, 5-6, 7-8, 9-10

Mutapčić, Hamid 1-2

— —

Nadaždin Defterdarević, Mirjana 5-6, 7-8, 9-10

— O —

Osmanović, Kenad 1-2, 7-8

— R —

Rašević, Živorad 3-4

— S —

Sarić, Elma 5-6

Seferović, Nedim 1-2

Selimović Halilčević, Alvira 3-4

Sijerčić Čolić, Hajrija 7-8,11-12

Simović, N. Miodrag 1-2, 3-4, 5-6,7-8, 9-10, 11-12

Simović, M. Vladimir 1-2, 3-4, 5-6,7-8, 9-10, 11-12

— T —

Tulić, Adnan 1-2

Trlin, Davor 11-12

— V —

Vasić, Gordana 1-2

Vujović, Srđan 5-6

N

140

Radovi se predaju redakciji časopisa elektronskom poštom na adresu: [email protected] Dokument treba biti načinjen u programu Micro-soft Word. U njemu ne smiju postojati nikakve indikacije osobnoga identiteta autora ili institucije u kojoj bilo koji od autora radi, kako u samom radu, tako ni u karakteristikama (properties) elektroničkog dokumenta.

Radovi koji se dostavljaju redakciji moraju biti lektorirani. Lektori koje odredi redakcija vrše superviziju.

U časopisu se objavljuju znanstveni i stručni radovi koji ne prelaze du-žinu od 10.000 riječi, uključujući sve dijelove rada. Svaki rad mora sadržavati sažetak od 150-200 riječi i izbor ključnih riječi na jednom od službenih jezika u Bosni i Hercegovini i na engleskom jeziku iste dužine. Ostali radovi ne mogu prelaziti dužinu od 2000 riječi.

Izuzetno, Redakcija može odobriti objavljivanje radova izvan navede-nih kategorija i sa dužinom koja prelazi navedeni broj riječi, ukoliko je rad značajan za razvoj pravne teorije i prakse.

Svaki rukopis mora biti priložen zajedno s popratnim pismom, u kojem je nužno navesti sljedeće:

• kratki opis sadržaja članka u dvije do tri rečenice, kao i sve dodatne informacije o rukopisu koje bi redakciji mogle biti od koristi;

• razloge zbog kojih autori drže da je njihov rad zanimljiv čitateljstvu časopisa (novost koju rad donosi);

• kratku biografiju autora (25-30 riječi),

• osobne podatke:

- jedinstveni matični broj

- adresa stanovanja i općina

- kontakt telefon

Svaki autor će uz popratno pismo dostaviti i izjavu da rad nije prethod-no objavljivan.

Prva stranica rukopisa treba sadržavati:

• Naslov

• Datum

• Broj riječi u članku


141

• Ime autora i profesija

• Nazivi ustanova u kojima rade

• E-mail adrese

• Kategorizaciju

• Sažetak i ključne riječi na izvornom jeziku rada

• Naslov, sažetak i ključne riječi i naslov na engleskom jeziku (summary, key words)

Sažetak rada treba sadržavati opći prikaz teme, metodologiju rada, rezultate i zaključak.

Ključne riječi sadrže pojmove koji se pojavljuju u tekstu, ali ne opće i preširoke pojmove niti preuske pojmove opisane sa puno riječi.

Tablice i grafikoni trebaju biti prezentirani u programima kao što su MS Word, sa jasno iskazanim naslovima. Sve tablice i grafikoni biti će u časopisu tiskani isključivo u crno-bijeloj boji.

Napomene u radu se navode u obliku fusnote (footnote). U pravilu su objašnjavajućeg karaktera.

U fusnoti treba navoditi samo objavljene podatke (ili staviti posebnu bilješku s objašnjenjem).

U fusnoti treba navoditi samo literaturu koja je navedena u popisu literature na kraju članka.

U fusnoti treba ujednačeno navoditi sve izvore. Poželjno je staviti broj stranice.

Molimo autore da se pridržavaju sljedećih naputaka za navođenje literature i fusnota:

Ukoliko je riječ o navođenoj knjizi:

Josipović, I. (2000) Haaško implementacijsko kazneno pravo. Zagreb: Informator i Hrvatski Pravni Centar.

Ukoliko je riječ o navođenom članku:

Tschudi, F. (2008) “Dealing with violent conflicts and mass victimisation: a human dignity approach”, str. 46-69. U: I. Aertsen et al.: Restoring Justice after Large-scale Violent Conflicts. Portland. Willan Publishing.


140

Radovi se predaju redakciji časopisa elektronskom poštom na adresu: [email protected] Dokument treba biti načinjen u programu Micro-soft Word. U njemu ne smiju postojati nikakve indikacije osobnoga identiteta autora ili institucije u kojoj bilo koji od autora radi, kako u samom radu, tako ni u karakteristikama (properties) elektroničkog dokumenta.

Radovi koji se dostavljaju redakciji moraju biti lektorirani. Lektori koje odredi redakcija vrše superviziju.

U časopisu se objavljuju znanstveni i stručni radovi koji ne prelaze du-žinu od 10.000 riječi, uključujući sve dijelove rada. Svaki rad mora sadržavati sažetak od 150-200 riječi i izbor ključnih riječi na jednom od službenih jezika u Bosni i Hercegovini i na engleskom jeziku iste dužine. Ostali radovi ne mogu prelaziti dužinu od 2000 riječi.

Izuzetno, Redakcija može odobriti objavljivanje radova izvan navede-nih kategorija i sa dužinom koja prelazi navedeni broj riječi, ukoliko je rad značajan za razvoj pravne teorije i prakse.

Svaki rukopis mora biti priložen zajedno s popratnim pismom, u kojem je nužno navesti sljedeće:

• kratki opis sadržaja članka u dvije do tri rečenice, kao i sve dodatne informacije o rukopisu koje bi redakciji mogle biti od koristi;

• razloge zbog kojih autori drže da je njihov rad zanimljiv čitateljstvu časopisa (novost koju rad donosi);

• kratku biografiju autora (25-30 riječi),

• osobne podatke:

- jedinstveni matični broj

- adresa stanovanja i općina

- kontakt telefon

Svaki autor će uz popratno pismo dostaviti i izjavu da rad nije prethod-no objavljivan.

Prva stranica rukopisa treba sadržavati:

• Naslov

• Datum

• Broj riječi u članku


141

• Ime autora i profesija

• Nazivi ustanova u kojima rade

• E-mail adrese

• Kategorizaciju

• Sažetak i ključne riječi na izvornom jeziku rada

• Naslov, sažetak i ključne riječi i naslov na engleskom jeziku (summary, key words)

Sažetak rada treba sadržavati opći prikaz teme, metodologiju rada, rezultate i zaključak.

Ključne riječi sadrže pojmove koji se pojavljuju u tekstu, ali ne opće i preširoke pojmove niti preuske pojmove opisane sa puno riječi.

Tablice i grafikoni trebaju biti prezentirani u programima kao što su MS Word, sa jasno iskazanim naslovima. Sve tablice i grafikoni biti će u časopisu tiskani isključivo u crno-bijeloj boji.

Napomene u radu se navode u obliku fusnote (footnote). U pravilu su objašnjavajućeg karaktera.

U fusnoti treba navoditi samo objavljene podatke (ili staviti posebnu bilješku s objašnjenjem).

U fusnoti treba navoditi samo literaturu koja je navedena u popisu literature na kraju članka.

U fusnoti treba ujednačeno navoditi sve izvore. Poželjno je staviti broj stranice.

Molimo autore da se pridržavaju sljedećih naputaka za navođenje literature i fusnota:

Ukoliko je riječ o navođenoj knjizi:

Josipović, I. (2000) Haaško implementacijsko kazneno pravo. Zagreb: Informator i Hrvatski Pravni Centar.

Ukoliko je riječ o navođenom članku:

Tschudi, F. (2008) “Dealing with violent conflicts and mass victimisation: a human dignity approach”, str. 46-69. U: I. Aertsen et al.: Restoring Justice after Large-scale Violent Conflicts. Portland. Willan Publishing.


142

Ukoliko je riječ o navođenom članku u časopisu:

Sijerčić-Čolić, H. (1999) “Reforma krivičnog zakonodavstva u Federaciji Bosne i Hercegovine: karakteristike federalnog procesnog krivičnog prava”, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, Zagreb, Vol. 6 – br. 1/1999, str. 251-268.

Ukoliko je riječ o navođenom članku u elektroničkom časopisu:

Lendvai, N., 2005. "Central and Eastern European Social Policy and European Accession – Time for Reflections" (online). Financial Theory and Practice, 29 (1), str. 1-12. Dostupno na: http://www.ijf.hr/eng/FTP/2005/1/lendvai.pdf.

Ukoliko je riječ o navođenoj Web adresi:

World Bank, 2004. Corruption: how the World Bank Fights Corruption (online). Washington: The World Bank. Dostupno na: http://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/NEWS/0.

Rad treba oblikovati prema sljedećim uputama:

• dokument pohraniti u programu MS Word (*.doc format);

• stranica standardne veličine (A4);

• obični prored za cijeli rukopis

• font Arial, 12 pt;

• sve margine 2,5 cm;

• ne uređivati zaglavlje (Header) niti podnožje (Footer) doku-menta;

• obavezno brojčano označiti stranice;

• slike ili fotografije prilažu se u jednom od formata: *.jpg, *.bmp, *.tiff.

Pozivamo sve autore da na adresu redakcije šalju sažetke svojih struč-nih i znanstvenih radova objavljenih u međunarodnim publikacijama indeksi-ranim u literaturnim bazama podataka. Redakcija će objaviti sve pristigle sažetke izvornih radova domaćih autora.

Radujemo se Vašim prilozima!

Redakcija


Documents

PM 01-02 blok 7 PRAVO GRAĐENJA U FUNKCIJI STVARANJA POVOLJNOG POSLOVNOG AMBIJENTA U BOSNI I HERCEGOVINI – KOOPERACIJA JAVNIH I PRIVATNIH PARTNERA pregledni znanstveni rad Doc. dr