Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću

PobjedaPodgorica • Crna Gora • Ponedjeljak, 24. jun 2019. • Godina LXXV/Broj 19206 • Cijena 0,70 eura 75

godina

STR. 4. i 5.

STR. 7.

STR. 13.STR. 8.

STR. 2.

Đenero: Nema partnerstva sa onima koji vam ne priznaju državu

Hrvatski analitičar smatra da nema boljih regionalnih odnosa dok Srbiju vode nacionalisti DEBATA: Stručnjaci prava o tome da li

osnovni sudovi treba da odlučuju po tužbama funkcionera koje bira i razrješava Skupština

DRI će uskoro objaviti sveobuhvatni izvještaj sa preporukama

I književnost je način borbe protiv fašizma

INTERVJU: Bojan Krivokapić, pisac

POVODI: Advokat Miro Raičević o tome gdje se izgubila pravnička konciznost

Aleksandra Aubertin iz Zero Waste Montenegra upozorava na neodrživost upotrebe plastike

Kontrola mora da postoji

„Raskinimo“ s kesama što prije

Država nema podataka o svojoj imovini

Otvorena festivalska sezona u Crnoj Gori Otvorena festivalska sezona u Crnoj Gori

Rok, soul i elektronika na planini i pored mora

STR. 22.

STR. 6. i 7.

da postojida postojida postojida postojida postojida postojida postojida postojida postojida postoji

» MITRIĆ: Radi se o svojevrsnoj pravnoj praznini koju bi trebalo riješiti Zakonom o sudovima

» BLAŽIĆ: U ovakvim pravnim stvarima ne vidim nadležnost redovnih sudova STR. 6. i 7.

» GAZIVODA: Bilo bi logično da odlučuje Upravni sud, ali to Zakon o upravnom sporu onemogućava redovnih sudova

Kakav je vozni park najviših funkcionera u Vladi Crne Gore

STR. 3.

Advokat Miro Aleksandra Aubertin iz Zero Waste Montenegra

Radulović i Purišić imaju po dva auta, Janović motor

izgubila pravnička konciznost

Forma i norma guše vještinu i znanje

STR. 9.

2 PobjedaPonedjeljak, 24. jun 2019.Politika

PODGORICA - Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković dopu-tovao je juče popodne u Baku, u višednevnu zvaničnu posjetu Republici Azerbejdžan, na poziv predsjednika kabineta ministara Novruza Mamadova.Kako je saopšteno, premijera je na Aerodromu „Hejdar Alijev“ doče-kao uz najviše državne počasti potpredsjednik kabineta minista-

ra Azerbejdžana Ali Hasanov.- Premijer će se tokom posjete sastati sa visokim zvaničnicima Azerbejdžana i učestvovati u radu Poslovnog foruma Crna Gora – Azerbejdžan koji će okupiti predstavnike poslovne zajednice dviju država - navedeno je u saop-štenju.Posjeta predsjednika Markovića Republici Azerbejdžan, kako

dodaju, biće prilika za dalju afir-maciju dobrih političkih odnosa dviju država i produbljivanje pri-vrednih veza uključujući oblasti energetike, turizma, poljoprivre-de, digitalizacije, obrazovanja, nauke, kulture i sporta.-Tokom posjete biće održana II sjednica Mješovite komisije za ekonomsku saradnju Crne Gore i Azerbejdžana kojom kopred-

sjedava ministarka ekonomije Dragica Sekulić. Naša zemlja će na Poslovnom forumu Azerbejdžan – Crna Gora, koji zajedno orga-nizuju Privredna komora Crne Gore i Azerbejdžanska fondacija za promociju izvoza i investicija – AZPROMO, promovisati Crnu Goru kao atraktivnu investicionu i turističku destinaciju – navedeno je u saopštenju. N. Đ.

PODGORICA - Nema par-tnerstva sa Srbijom dok god njene političke elite ne pri-znaju nezavisnu Crnu Goru. Zato sve izjave srpskog pred-sjednika Aleksandra Vučića da se smire tenzije nijesu iskrene, dok god srpski mini-stri onako vrijeđaju sve crno-gorsko. Ova prepucavanja ne-će prestati već će biti sve učestalija u budućnosti - kaže u izjavi za Pobjedu hrvatski analitičar Davor Đenero. Smatra da dok je ova srpska elita na vlasti nema boljitka u regionalnim odnosima.- Dok god se u Srbiji ne dogodi nešto da se odustane od ove veli-kosrspke politike nema boljitka u regionalnim odnosima. Naci-onalizam ključa ispod površine i ja ne vjerujem nijednoj poruci Vučića koji poziva na smirivanje tenzija kada je Crna Gora u pita-nju. Prosto, ova politička elita u Srbiji ne priznaje crnogorsku nezavisnost i njenu suverenost i vi se možete pozivati na smiri-vanje tenzije koliko hoćete, ali tu nema uzajamnog poštovanja i povjerenja - kaže Đenero.Ističe da je Srbija u zavadi sa svi-ma u regionu. - Vučić neće odustati od nacio-nalizma, radiće na pogoršanju odnosa sa svima u regionu i mi-slim da će odnosi Crne Gore i Srbije biti sve gori i gori. Biće tih prepucavanja unedogled, jer

PODGORICA - Politički direktor DPS Crne Gore Tarzan Milo-šević kazao je da su sve crnogorske pobjede uvijek polazile sa Cetinja, a da je Demokratska partija socijalista kao državotvor-na partija uvijek svoje uporište pronalazila upravo u ovom gra-du ostvarujući u svim izbornim ciklusima izuzetne rezultate.On je to rekao na VIII opštinskoj izbornoj konferenciji koju je otvo-rio predsjednik Opštinskog odbora DPS Cetinje Jovan Martinović. Kako je saopšteno, Martinović je rekao da je ovo jedina partija na Cetinju čije se članstvo mjeri četvorocifrenim brojem. Članica Predsjedništva Daliborka Pejović istakla je da je vrh ove partije uvijek znao da prepozna i cijeni doprinos Cetinja izbornim pobjedama Demokratske partije socijalista.Koordinator DPS-a za Tivat i član Predsjedništva Predrag Nenezić kazao je da je DPS u Tivtu uvijek imala stabilnu partijsku strukturu, koja je bila dominantan činilac vlasti svih prethodnih godina i to je stvorilo temelj za uspjeh koji je Tivat ostvario. On je na opštinskoj konferenciji DPS Tivat rekao da ,,zahvaljujući mudroj politici DPS-a i razvojnoj politici Vlade Crne Gore, a poseb-no zahvaljujući viziji predsjednika Mila Đukanovića, Tivat je po-stao najbolji primjer brzog, ali i održivog razvoja i transformacije grada u globalno poznatu turističku destinaciju. Na izbornoj kon-ferenciji izabrano je 59 članova novog OO DPS Tivat, od čega je 63% novih članova, 38% žena i 20% mladih.- U periodu od 2012. ostvaren je i impresivan rast povjerenja glasa-ča u DPS od preko 65% tokom sva tri izborna ciklusa, na kraju kojeg je osvojena i apsolutna vlast u proteklom četvorogodišnjem perio-du. Do tog uspjeha se došlo i zahvaljujući domaćinskom upravlja-nju gradom posljednjih dvije decenije – rekao je Nenezić.Istakao je i da svi uspjesi koje je DPS ostvario u Tivtu neće u profe-sionalnom smislu opustiti lokalno rukovodstvo. N. Đ.

Održane opštinske konferencije Demokratske partija socijalista na Cetinju i u Tivtu

Milošević: Crnogorske pobjede su uvijek polazile sa Cetinja

Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković u Bakuu

Dočekan uz najviše državne počasti

Hrvatski analitičar Davor Đenero smatra da nema boljih regionalnih odnosa dok Srbiju vode nacionalisti

Nema partnerstva sa negatorima države

Vučić neće odustati od nacionalizma, radiće na

pogoršanju odnosa sa svima u regionu i mislim da će odnosi Crne Gore i Srbije biti sve gori

i gori. Biće tih prepucavanja unedogled, jer ono što govore ministri Dačić i

Popović, Vučić stvarno misli –

zaključuje Đenero

ono što govore Dačić i Popović, Vučić stvarno misli - zaključuje Đenero. Ističe da je novi zakon o vjer-skim zajednicama izazvao po-novo buđenje nacionalističke retorike, ali kaže da će Crna Go-ra istrajati na zaokruživanju svog identiteta.- Crna Gora ne radi ništa što nije uobičajeno kada je zakon o vjer-skim zajednicama u pitanju. Taj model odvojenosti crkve i drža-ve je primijenila Francuska. Znači, vjerska imovina je nacio-nalizovana i data na korišćenje vjerskim zajednicama za njiho-ve potrebe, a u stvari je u svojini države. Data je pod određenim

uslovima, ali ostaje javno vla-sništvo. I nije mi jasno da je Ve-necijanska komisija toliko dugo osporavala taj zakon, dok imate takav model u jednoj od vodećih zemalja EU. I da dodam - to je jedini model koji za Crnu Goru osigurava održivost vjerskog ži-vota sa jedne strane i sprečava direktno uplitanje druge države - kaže naš sagovornik.Đenero ističe da Crna Gora mo-ra učiniti sve da se primijeni ovaj zakon, kao i da nastavi sa spro-vođenjem reformi.- Znači, sad se ušlo u to i nema vraćanja, u krajnjem bilo bi ne-pošteno prema Crnoj Gori, nje-nim građanima i biračima. Pot-

puno je jasno da se nećete povući, tu treba izdržati i skla-pati što više međunarodnih pri-jateljstava. Crnogorska diplo-matija mora lobirati, pogotovo u Njemačkoj, Francuskoj i Holan-diji, koje usporavaju proces pro-širenja - kaže Đenero.Ističe da se na Zapadnom Balka-nu otvara još jedno žarište.- Region upada ponovo u vatru i jako se bojim destabilizacije Al-banije. To je susjed Crne Gore i posljedice po vas mogu biti veo-ma ozbiljne i toga se plašim. Sve se vraća nazad, dok EU odlaže sve sastanke koji se tiču prego-vora sa regionom - zaključuje Đenero. Mr. J.

Sa konferencije na Cetinju

Sa dočeka

3Pobjeda Ponedjeljak, 24. jun 2019. Politika

PODGORICA – Većina mi-nistara u Vladi Crne Gore, osim što po zakonu polaže pravo na upotrebu službe-nog vozila u službene svrhe, kod kuće najčešće imaju dva ili više automobila, koji se vode na njih ili na njihove supruge. To proizilazi iz podataka o imovini, koje su ministri prija-vili Agenciji za sprečavanje korupcije. Motorna vozila u svom vla-sništvu Agenciji su prijavili ministri održivog razvoja i tu-rizma Pavle Radulović, ekono-mije Dragica Sekulić, rada i socijalnog staranja Kemal Pu-rišić, vanjskih poslova Srđan Darmanović, finansija Darko Radunović, zdravlja Kenan Hrapović, sporta Nikola Jano-vić, kulture Aleksandar Bog-danović, obrazovanja Damir Šehović, finansija Darko Ra-dunović, javne uprave Suzana Pribilović, nauke Sanja Da-mjanović i ministarka bez por-tfelja Marija Vučinović. Ministar održivog razvoja i tu-rizma Pavle Radulović Agen-ciji za sprečavanje korup-cije prijavio je dva automobila od kojih je jedan ,,BMW 520xd touring“ iz 2014. godi-ne, a drugi ,,nisan x-trail“ iz 2011, koji je, kako je navedeno u njegovom imovinskom

kartonu, dobio na osnovu ugo-vora o poklonu. Njegova su-pruga Nina vozi ,,citroen kak-tus“ proizveden 2015. godine. Radulovićeva koleginica Dra-gica Sekulić, koja vodi resor ekonomije, takođe posjeduje dva automobila. Ona je Agen-ciji prijavila vlasništvo nad ,,audijem A4“ iz 1998. i ,,kiom sportaž“ iz 2014. godine. Dva automobila ima i mini-

star rada i socijalnog staranja Kemal Purišić. On, kako je na-vedeno u imovinskom karto-nu, posjeduje ,,golf 19E“, proi-zveden 1987. i ,,pasat 1,9“ iz 2007. godine. Na ime njegove supruge Senade ne vodi se ni-kakvo prevozno sredstvo. Crnogorski šef diplomatije Sr-đan Darmanović vozi 12 godi-na starog ,,mercedesa E320 cdi“, dok ministar finansija

Darko Radunović posjeduje ,,renoa lagunu“ iz 2010. godi-ne. Četiri godine stariji ,,reno klio“ vozi Radunovićeva su-pruga Vesna.Ministar zdravlja Kenan Hra-pović je Agenciji za sprečava-nje korupcije prijavio da vozi ,,opel vektru“ proizvedenu 1992. godine, dok se na ime njegove supruge Maide vodi svega godinu stara ,,škoda Ko-diaq Ambition“.Ministar sporta Nikola Jano-

vić ima motocikl ,,jamaha“ iz 2013. godine, dok njegova su-pruga Kristina vozi džip ,,ni-san kaškai“ iz iste godine. Ministar kulture Aleksandar

Bogdanović posjeduje ,,krajsler“ proizve-

den 2005, koji je, kako je nave-

deno u nje-govom imo-

vinskom kartonu,

van upotre-be. Njegova supruga Mi-lena Maro-

vić-Bogdanović vozi ,,merce-des benz“ iz 2004. godine.Vlasništvo nad četiri godine starom ,,mazdom 6“ Agenciji za sprečavanje korupcije pri-javio je i ministar prosvjete Damir Šehović.Ministarka javne uprave Suza-na Pribilović prijavila je Agen-ciji za sprečavanje korupcije šest godina star ,,nisan džuk“, a nauke Sanja Damjanović BMW Z3 iz 1999. godine. Mi-nistarka bez portfelja Marija Vučinović vozi ,,volksvagen pasat“ proizveden 2005. godi-ne. Đ. ĆORIĆ

KOTOR - U skladu sa odlu-kom sa sastanka odborničkih klubova DPS, SD, LP, HGI i odbornice Brune Lončare-vić, održanog 19. juna ove go-dine, danas će biti održan na-stavak 19. sjednice SO Kotor sa jednom tačkom dnevnog reda, smjena predsjednika opštine Vladimira Jokića. Zbog sazivanja ove sjednice, predsjednica SO Kotor Dragi-ca Perović, predsjednik opšti-ne Kotor Vladimir Jokić, pot-predsjednik opštine Kotor Milivoj Samardžić, dr Branko Ivanović i Branko Kovačević, podnijeli su Vrhovnom držav-nom tužilaštvu, Specijalnom državnom tužilaštvu i Osnov-nom državnom tužilaštvu u Kotoru krivičnu prijavu protiv Avramovića zbog neovlašće-nog zakazivanja SO Kotor.Međutim, inicijatori sazivanja sjednice smatraju da imaju pravo na to pozivajući se na Zakon o lokalnoj samoupravi (član 40) koji kaže da

VRAĆANJE MANDATASkupštinu saziva predsjednik Skupštine po potrebi, a najma-nje jednom u tri mjeseca.- Predsjednik Skupštine sazi-va Skupštinu, po sopstvenoj inicijativi, na zahtjev pred-sjednika opštine, jedne trećine odbornika i na inicijativu gra-đana, u roku od 15 dana od da-na podnošenja zahtjeva, od-nosno inicijative.Potreban broj građana za pod-nošenje inicijative, u smislu stava 2 ovog člana, utvrđuje se statutom opštine.Ako predsjednik Skupštine ne

sazove sjednicu u roku iz stava 2 ovog člana, sjednicu saziva podnosilac zahtjeva, odnosno inicijative.Sjednicom Skupštine u sluča-ju iz stava 4 ovog člana pred-sjedava odbornik koga odredi podnosilac zahtjeva, odnosno inicijative.Sjednica Skupštine održava se najkasnije u roku od 15 dana od dana sazivanja. Jokić je već jednom bo smije-njen 24. aprila na sjednici koju su zakazali ovih 17 odbornika, ali je odluku o njegovoj smjeni poništio Upravni sud i Jokića vratio na posao.Istovremeno, danas ističe rok od 20 dana koji je Vlada 30. maja dala SO Kotor da sazove sjednicu, koja nije sazvana.

Jokić je u petak na konferenci-ji za novinare pozvao Vladu da u ponedjeljak ujutru održi hit-nu sjednicu, raspusti Skupšti-nu opštine Kotor i vrati man-dat građanima kao jedinim nosiocima suvereniteta da sa-mi odlučuju o daljoj političkoj sudbini grada.

NESPOSOBNOSTPredsjednik kotorskog odbora Liberalne partije Vido Draš-ković saopštio je juče da je Jo-kić svojim djelovanjem gra-dio povjerenje kod koalicionih partnera, koji su ga i postavili na mjesto predsjednika opšti-ne, na mjesto kojem nije dora-stao, kao što ni oni nijesu bili dorasli preuzimanju vlasti na lokalnom nivou, što je i potvr-

đeno u prethodnom periodu. - Cijenu ove nesposobne vlasti plaćaju građani. Kažnjavaju ih oni kojima su dali povjerenje da vode ovu opštinu. Povjere-nje koje je stekao Jokić uzro-kovalo je pucanje ionako krh-ke koalicije. Krhotina raspale koalicije svim silama želi da zadrži vlast. Obaranjem ljudi pokušavaju da zadrže fotelje, kao da ne znaju da dobar govor ne zamračuje rđavo djelo, niti dobro djelo zatire klevetnički govor. Dio odlazeće koalicione vlasti, svjestan činjeničnog stanja, odbija da se dvojcu - predsjedniku opštine i pred-

sjednici Skupštine pridruže u podnošenju neutemeljene krivične prijave protiv aktera njihove smjene.Grčevita borba za očuvanje fotelja došla je do izražaja sazivanjem konferen-cije za štampu. To što im se ko-alicioni partneri nijesu pridru-žili ni na konferenciji za štampu, za njih ne znači ništa, ali je predsjednica to iskoristila da se pohvali kako su sjednice Skupštine održavane. Da su sjednice „održavane“, vidi se kroz „usvojeni“ Strateški plan razvoja opštine kao i Budžet opštine za 2019. ili programi ra-da društava sa ograničenom

odgovornošću čiji je osnivač opština, a kojih do dan- danas nema. Vapaj odlazećeg pred-sjednika opštine sa konferenci-je za novinare upućen Vladi Crne Gore za raspuštanje op-štinskog parlamenta potvrđuje da je svjestan koliko povjerenje uživa. Kad je u pitanju čuvanje fotelje, zaboravljaju se kongre-sni dokumenti, tj. da Demokra-te neće sa DPS-om. A Jokić tra-ži spas od Vlade koju čini većina kadrova DPS-a. Kuda ide ovaj dvojac čiji je kormilar ljubav prema foteljama i očuvanje vla-sti po svaku cijenu - kazao je Drašković. Iv. K.

AKTUELNO: Kakav je vozni park najviših funkcionera u Vladi Crne Gore

Radulović i Purišić imaju po dva auta, Janović motor

Bez vozila premijer i trojica ministara Automobile u svom vlasništvu nemaju premijer Duško Marko-vić, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog ra-zvoja Milutin Simović, kao ni ministri pravde Zoran Pažin i odbra-ne Predrag Bošković. To pravilo, međutim, ne važi i za njihove supruge. Premijerova supruga Nata Marković, kako proizilazi iz Markovi-ćevog imovinskog kartona, vozi ,,forda fiestu“ starog 14 godina. Supruga potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede Miluti-na Simovića, Ljiljana Simović posjeduje dva automobila marke ,,golf“, od kojih je jedan proizveden 2007. godine, dok je drugi iz 1988. godine, amortizovan.Svog četvorotočkaša na raspolaganju ima i supruga ministra pravde Zorana Pažina, Nataša Pažin. Ona, kako je navedeno u njegovom imovinskom kartonu, posjeduje ,,mercedesa B160CDI“ proizvedenog 2008. godine. Ljepša polovina ministra odbrane Predraga Boškovića, Stela Bošković vozi ,,mercedesa GLK“ starog 11 godina.

Traži od Markovića da raspusti SkupštinuPredsjednik opštine Kotor Vladimir Jokić pozvao je juče predsjednika Vlade Crne Gore Duška Markovića da raspusti Skupštinu opštine Kotor i formira odbor povjerenika koji će obavljati funkcije Skupštine do konstituisanja novog saziva. Jokić je najavio da će povodom situacije u Kotoru upoznati relevantne predstavnike međunarodne zajednice u Crnoj Gori, a Markoviću poručio da navedeno treba da uradi do ponedjeljka, 24. juna u 10 časova, da bi ,,zaustavio novo nezakonito postupanje grupe odbornika, koje može rezulti-rati novom blokadom grada u jeku turističke sezone“.U javnom obraćanju Markoviću, Jokić navodi da su Vlada Crne Gore, predsjednik opštine i Skupština opštine dužni da poštuju zakon i izvršavaju sudske odluke.

Danas sjednica Skupštine opštine Kotor

Ponovo glasaju o smjeni Jokića

dunović, javne uprave Suzana Pribilović, nauke Sanja Da-mjanović i ministarka bez por-tfelja Marija Vučinović. Ministar održivog razvoja i tu-rizma Pavle Radulović Agen-ciji za sprečavanje korup-cije prijavio je dva automobila od kojih je jedan ,,BMW 520xd touring“ iz 2014. godi-ne, a drugi ,,nisan x-trail“ iz 2011, koji je, kako je navedeno u njegovom imovinskom

Dva automobila ima i mini- cdi“, dok ministar finansija na starog ,,mercedesa E320 cdi“, dok ministar finansija

1992. godine, dok se na ime njegove supruge Maide vodi svega godinu stara ,,škoda Ko-diaq Ambition“.Ministar sporta Nikola Jano-

2013. godine, dok njegova su-pruga Kristina vozi džip ,,ni-san kaškai“ iz iste godine. Ministar kulture Aleksandar

Bogdanović posjeduje ,,krajsler“ proizve-

den 2005, koji je, kako je nave-

deno u nje-govom imo-

vinskom kartonu,

van upotre-be. Njegova supruga Mi-lena Maro-

Danas sjednica Skupštine opštine Kotor

Ponovo glasaju o smjeni Jokića

cdi“, dok ministar finansija svega godinu stara ,,škoda Ko-diaq Ambition“.Ministar sporta Nikola Jano-

Nikola JanovićPavle Radulović Kemal Purišić

Vladimir Jokić

4 PobjedaPonedjeljak, 24. jun 2019.Ekonomija

PODGORICA – U Crnoj Gori trenutno 282 predu-zeća posjeduje Excellent SME sertifikat, iz svih re-gija zemlje i djelatnosti, sa-opšteno je na seminaru u Privrednoj komori koja, u saradnji sa agencijom Co-face, izdaje ovaj elektron-ski sertifikat u cilju una-pređenja sigurnosti poslovanja.Potpredsjednica PKCG Lji-ljana Filipović kazala je da se ovim sertifikatom ističu ma-la i srednja preduzeća, čime postaju vidljivija, a takođe im pomaže u povezivanju sa drugim uspješnim kompa-nijama u Crnoj Gori i ino-stranstvu.

MREŽA- Projekat dodjele sertifikata se realizuje i u Sloveniji, gdje je 524 sertifikovanih firmi, Srbiji 916, Sjevernoj Make-doniji 83, Rumuniji 315, Bu-garskoj 13, Mađarskoj 119 - precizirala je Filipović, koja je, kako se navodi u saopšte-nju objavljenom na sajtu PKCG, rekla da je tako stvo-rena mreža od 2,25 hiljada preduzeća koja su, prema Cofaceu, zaslužila da se ista-knu i pomognu u poslovanju.PKCG je u petak u svojim prostorijama, u saradnji sa bonitetnom kućom Coface, organizovala seminar na te-mu ,,Da li znate da u vašoj firmi važe nepisana pravila“, prvenstveno namijenjen no-siocima Excellent SME ser-tifikata i preduzećima koja planiraju da to uskoro posta-nu. Filipović je kazala da je cilj seminara bio da doprine-se unapređenju poslovne kulture, koja je u idealnim uslovima integrisana unutar organizacije, ali i prema va-ni, jer su zdrava radna okoli-na i dobri međuljudski od-nosi temelj za uspjeh.Regionalni menadžer Cofa-cea Đorđe Živanović saop-štio je da, prema najnovijim podacima, Excellent SME projekat bilježi rast sertifi-kovanih kompanija veći od deset odsto u svim država-ma u kojima je zastupljen, te da on u Crnoj Gori iznosi 17,4 odsto. Predavač na semina-ru Radoje Cerović, klinički psiholog, konsultant i struč-njak za poslovnu komunika-ciju, kazao je da u kompaniji, stambenoj zgradi, kvartu i porodici, postoje implicitna pravila koja se nerijetko ko-se sa eksplicitnim.

PRAVILA - Fenomen nepisanih pravila je sistemski i predstavlja normalnu posljedicu posto-

janja socijalnog sistema. Ne-pisana pravila su plod auto-matskog usklađivanja niza psiholoških sistema koje ljudi imaju da bi mogli da funkcionišu i nastala su prije nego što su uspostavljeni za-koni - dodao je Cerović, koji smatra da su se donošenjem eksplicitnih pravila pomalo zanemarila implicitna, koja imaju nevjerovatan uticaj i mogu direktno da naprave razliku između onoga što je uspjeh ili neuspjeh neke kompanije, odnosno predu-zetničkog poduhvata.

PRAVILA- Najbliže kako bismo mogli da definišemo taj set impli-citnih pravila jeste da je riječ o onom što nazivamo po-slovnom kulturom. Naža-lost, kod nas se najčešće pod pojmom poslovne kulture podrazumijevaju neki ele-menti bontona, dres kod, što, iako ima uticaja, predstavlja marginalnu stvar, u odnosu na kreativnu i orijentacije na klijenta, prodaju, fleksibil-nost - objasnio je Cerović.Prema njegovim riječima, implicitna pravila su moćna i predstavljaju iznenađujuće veliki prostor u kojem se može napraviti značajan iskorak. Svaka transforma-cija kompanije, njenog po-slovanja, tehnologija, trži-šta, podrazumijeva da se transformišu implicitna pravila. Pravi je izazov kako izmijeniti nešto što je skoro nevidljivo, odnosno napra-viti promjenu poslovne kul-ture. Cerović je privrednici-ma poručio da je potrebno pokloniti veliku pažnju atmosferi u preduzeću i ne-pisanim pravilima.- Raditi sa ljudima na psiho-loškom planu je neminov-nost svake menadžerske ini-cijative i potcjenjivanje toga nije dobro. Ljudi će ko zna još koliko godina biti naj-značajniji resurs koji čini razliku između uspješne i neuspješne kompanije - do-dao je Cerović i naglasio da su ljudi u Crnoj Gori poseb-no deficitaran resurs jer ih je, sa jedne strane, malo, a sa druge struktura njihovih znanja i sposobnosti u veli-koj mjeri nije adekvatna za-htjevima najmodernijih po-slovnih pristupa.- Ljude treba uključiti u si-steme čija poslovna kultura radi na njihovom daljem ra-zvijanju, gdje je normalno da nikada ne znate dovoljno, što je jedno od važnih impli-citnih pravila, već želite da nastavite da učite - zaključio je Cerović. R. E.

PODGORICA – Ni deset go-dina od usvajanja zakona Crna Gora nema registar dr-žavne imovine, odnosno sveobuhvatne podatke sa kojim nepokretnostima ras-polaže i koja je njihova vri-jednost. Godinama Državna revizorska institucija na to upozorava, daje preporuke, ali se stanje mnogo ne mije-nja, i dalje je (ne)evidencija državne imovine sistemski i veliki problem.

Podsjetimo da je parlament 2009. godine usvojio Zakon o državnoj imovini kojim je de-finisano da su organi i javne službe u vlasništvu države, kao i opština, dužni da naprave popis, procjenu i evidentira-nje nepokretnih stvari koje su u njihovom vlasništvu i u roku od godinu dostave podatke Upravi za imovinu. Uprava je bila dužna da uspostavi jedin-stvenu evidenciju nepokret-nih stvari iz državne imovine u roku od 90 dana nakon što im se podaci dostave. Da li je konačno došlo vrijeme

za ključne promjene, Pobjeda je pitala DRI, koja će uskoro objaviti sveobuhvatnu reviziju ove objasti. Senator dr Brani-slav Radulović kaže da bi uskoro trebalo da bude objav-ljena revizija evidencije dr-žavne imovine i da očekuje da to bude prekretnica u uspo-stavljanju registra ove imovi-ne.- U skladu sa godišnjim planom za ovu godinu okončana je re-vizija „Uspješnost uspostavlja-nja, vođenja i kontrole eviden-cije državne imovine kod državnih organa“. Subjektima revizije dostavljen je prelimi-narni izvještaj i usaglašena su

sva pitanja u dijelu zaključaka, ocjena i preporuka.U toku ove sedmice nadležni kolegijum DRI će pristupiti usvajanju ko-načnog izvještaja, koji će biti objavljen na sajtu DRI - najavio je za naš list Radulović, koji je i rukovodilac kolegijuma za ovu reviziju.

SISTEMSKI PROBLEMNa pitanje kakav je ključni za-ključak i da li ima promjena u odnosu na prethodni period kojim se država i opštine ne mogu pohvaliti, Radulović ka-že da je to i dalje problem.- Pitanje evidencije državne imovine i u nalazima DRI i u dokumentima Vlade više puta je identifikovano kao sistem-ski i akutan problem. Sa stano-višta vrhovne države revizije, ovo je jedno od rizičnih polja u funkcionisanju javnog sektora i predmetna revizija trebala bi biti prekretnica ka uspostavi evidencije državne imovine, koja bi bila ažurna i cjelovita, u cilju pravilnog i efektivnog upravljanja istom - kaže on i objašnjava da su ovom revizi-

jom obuhvaćeni Ministarstvo finansija i uprave za imovinu i za nekretnine. - Uzorkom su obuhvaćeni i Ministarstvo saobraćaja, kao i uprava za bezbjednost hrane i za željeznice. Međutim, kako se u ovom slučaju radi o revizi-ji koja ima sistemski karakter, kao i da će se dio preporuka odnositi na sve državne orga-ne, sa rezultatima revizije tre-bali bi se upoznati svi obvezni-ci primjene Zakona o državnoj imovini - smatra Radulović.Objasnio je da će izvještaj do detalja predstaviti stanje i dati preporuke koje će biti putokaz za kvalitetnu promjenu stanja.- Ključni problemi su neuspo-stavljanje jedinstvne eviden-cije državne imovine i zako-nom predviđenog registra nepokretnosti, neuspostava funkcionalnog programa (sof-tvera) za evidenciju, procjena vrijednosti državne imovine. Tu je i nedostavljanje podata-

PODGORICA - Uprava carina je u maju naplatila 72,34 milio-na eura prihoda, što je na nivou istog prošlogodišnjeg perioda, saopšteno je iz ove institucije. U maju je carinskih povraćaja bilo u iznosu od 13,2 hiljade eura, a akciznih 439,9 hiljade eura, tako da je ostvarena neto naplata 71,9 miliona eura. Na PDV se odnosilo 49,7 miliona eura, na akcize 19,8 miliona eura, na carinu 2,5 miliona, na porez na kafu 169,2 hiljade, a na ostale prihode deset hiljada eura. U strukturi naplaćenih akciza trećina se odnosi na naf-tne derivate, petina na cigare-te, 8,4 odsto na alkohol, a četiri procenta na gazirana pića. Ostale prihode, kako je objaš-njeno, čine prihodi po osnovu novčanih kazni u prekršajnom postupku, prihodi od prodaje carinske robe, kamate za neblagovremeno plaćanje cari-ne i carinskih dažbina. N. Đ.

PODGORICA - Auto-put Bar - Boljare prvi je koji se gradi u Crnoj Gori zbog čega se teško izbjegavaju različiti problemi, saopštio je kineski ambasador Liu Jin i dodao da vjeruje da će se sinergi-jom savladati poteškoće i za-vršiti projekat. On je agenciji Mina-biznis ka-zao da su kineska kompanija CCCC i njena kćerka firma CRBC, koje realizuju prioritet-nu dionicu auto-puta od Smo-kovca do Mateševa, sposobne i svjetski priznate u oblastima integrisane infrastrukture, te da imaju iskustvo realizacije velikog broja poznatih proje-kata. Naveo je da auto-put u kinesko-crnogorskoj saradnji igra ulogu „admiralskog bro-da“ koji privlači veliku pažnju obje vlade i naroda.

- Projekat nosi i lijepu želju ki-nesko-crnogorskog prijatelj-stva i saradnje. Otkada sam došao u Crnu Goru dosljedno pratim taj projekat i drago mi je kad vidim da se kineska i cr-nogorska strana zajedno zala-žu da bude kvalitetno završen - saopštio je Liu i naglasio da kineska strana ohrabruje

CRBC, ali i druga preduzeća iz Kine, da po tržišnim pravilima traže više prilika za saradnju i učestvuju u izgradnji crnogor-ske ekonomije.- Istovremeno, očekujemo od crnogorske strane da im obez-bijedi dobar poslovni ambi-jent - poručio je Liu. Kazao je da raste interesova-nje kineskih turista za Crnu Goru i da ih je lani bilo 40 hi-ljada, što je duplo više nego 2017. Dodao je da sve više ki-neskih turista, nakon putova-nja po Crnoj Gori, na kine-skim društvenim mrežama dijeli svoja iskustva i lijepe slike.- Prema mojim saznanjima, među tim profilima još nije bi-lo negativnih ocjena o Crnoj Gori - naveo je Liu. N. Đ.

Seminar u Privrednoj komori

Excellent SME sertifikat ima 282 preduzeća

DRI će uskoro objaviti sveobuhvatni izvještaj sa preporukama

Država nema podataka o svojoj imoviniNeevidencija državne imovine i u nalazima DRI i u dokumentima Vlade više puta je identi� kovana kao sistemski i akutan problem. Sa stanovišta DRI, ovo je jedno od rizičnih polja u funkcionisanju javnog sektora, kaže senator dr Branislav Radulović

Revizija koja će biti uskoro objavljena trebalo bi da bude prekretnica ka uspostavi evidencije državne imovine

Kineski ambasador očekuje dobar poslovni ambijent u Crnoj Gori

Zajednički prevazići poteškoće i završiti auto-put

Poštuju razvojni put koji su izabrali Crnogorci Kina poštuje suverenitet i teritorijalni integritet država regiona i razvojni put koji je izabrao crnogorski narod i želi da vidi nepre-kidni napredak Crne Gore na putu ka EU, poručio je Liu Jin.Naveo je da je Kina spremna da nastavi da, na temelju među-sobnog poštovanja, ravnopravnosti i uzajamne koristi, pojača prijateljsko partnerstvo sa svakom zemljom iz regiona.

Uprava carina

U maju naplaćeno 72 miliona eura

Kineski ambassador Liu Jin

5Pobjeda Ponedjeljak, 24. jun 2019. Ekonomija

PODGORICA - U okviru kampanje ,,Budi odgovoran“ ove sedmice je evidentirano 28 pritužbi, na osnovu kojih su izrečene četiri novčane kazne.

Najveća novčana kazna od 2,2 hiljade eura izrečena je herce-gnovskom taksiju Maestro, zbog neprijavljenih radnika. Inspektori su sa 600 eura ka-znili brzu hranu ,,Burger“ u Baru, zbog neizdavanja fiskal-nih računa i nezaključenih ugovora o radu. Kazna od 500 eura izrečena je kozmetičkom salonu ,,Seida“ u Ulcinju, na-kon što je utvrđeno da zapo-sleni nemaju ugovore o radu i sanitarnu knjižicu. Novčana kazna, čiji iznos nije naveden, izrečena je i frizerskom salonu ,,Sanela“ iz Podgorice zbog ra-da bez odobrenja. Inspektori nijesu mogli obavi-ti kontrolu marketa ,,Franca“ u Mojkovcu, jer je prijava bila nepotpuna, kao ni butika ,,Ra-kel“ u Budvi, zato što nije pro-nađen. Preduzeli su, kako je saopšteno, neophodne mjere nakon kontrola Inpeka, firme Fornaks, kafane S&M i Mo-ment kafe u Podgorici, kao i beranskog Simon Voyagea. Nepravilnosti nijesu utvrđene prilikom kontrole Univerzite-t a M e d i t e r a n , z l a t a r e ,,Methadžović“, dva frizerska salona i firmi Elevator, WES i Club Haustor u Podgorici, Ku-će hemije i drogerije Dama u

Bijelom Polju, objekta ,,Mia“ i butika ,,2 Star“ u Budvi, resto-rana ,,Jatak“ u Šavniku, ribar-nice ,,Kod Vuka“ u Baru, Sportsko-ribolovnog kluba u Nikšiću i Centra za socijalni rad u Beranama. Evidentirane su i pritužbe na nepropisno parkiranje i smeće.

Kampanju Budi odgovoran krajem decembra 2013. godi-ne pokrenuli su Ministarstvo finansija i UNDP u Crnoj Go-ri s ciljem da doprinese jača-nju svijesti javnosti i većem uključivanju građana u borbu protiv sive ekonomije. Mina biznis

PODGORICA - Investiranje u ljudski kapital mora imati značajno mjesto u budžetu svake zemlje, ocijenio je guverner Radoje Žugić.- U vremenu globalizacije i ubrzanog tehnološ-kog razvoja razumijevanje uticaja obrazovanja na raspodjelu dohotka je važno za osmišljava-nje i sprovođenje politike prema inkluzivnom i održivom ekonomskom razvoju – rekao je on u Skoplju, na godišnjem sastanku Holandsko-belgijske konstituence Međunarodnog mone-tarnog fonda i Svjetske banke.Kako je saopšteno iz CBCG, Žugić je dodao da u zemljama Zapadnog Balkana postoji značajan

prostor za napredak u proširenju pristupa osnovnom obrazovanju, zdravstvu i uspostav-ljanju sistema socijalne zaštite.Na sastanku se raspravljalo o načinima na koje kapitalizam može doprinijeti opštem dobru, o unapređenju nacionalnih fiskalnih politika i finansijske stabilnosti, kao i o investiranju u ljudski kapital koje, po ocjeni učesnika u disku-siji, može doprinijeti smanjenju razlika u stepe-nu dostignutog ekonomskog razvoja u pojedi-načnim zemljama.Sastanci konstituence održavaju se jednom go-dišnje. N. Đ.

PODGORICA – Korisnici elektrodistributivnog sistema su u maju preuzeli ukupno 205,6 miliona kilo-vatsati električne energije, što je deset odsto više u odnosu na isti period prošle godine. Iz Crnogorskog elektrodistributivnog siste-ma su saopštili da je u maju preuzeto i oko pet odsto više električne energije u odnosu na april. Najviše električne energije, 36 odsto, distribuirano je na području Podgorice, Dani-lovgrada i Cetinja. Iz CEDIS-a su dodali da su ekipe Sektora za održa-vanje u maju 1.488 puta intervenisale na terenu, a vrijednost radova na održa-vanju elektro-energetskih objekata iznosila je 258,6 hiljada eura.Tokom maja realizovano je pet investicionih projekata ukupne vrijednosti oko 435 hiljada eura, od čega 104 hiljade za izgradnju tra-fostanica 10/0,4 kV „Dušići“ u Tuzima i „Orja Luka“ u Danilovgradu. Na distribu-tivnu mrežu priključen je 601 novi korisnik. N. Đ.

PODGORICA - Odluka o uvođenju neradne nedjelje ne može biti neustavna jer je donije-ta u skladu sa Zakonom o unutrašnjoj trgo-vini, saopštio je predsjednik Privredne ko-more Vlastimir Golubović.

Unija poslodavaca je ranije najavila da će pod-nijeti inicijativu za ocjenu ustavnosti izmjena tog zakona.- Mislim da se tu neće ništa posebno desiti. Taj zakon je afirmativan sa stanovišta zaposlenih i njihovih potreba - rekao je Golubović Televiziji

Crne Gore i ocijenio da neradna nedjelja ne mo-že dovesti do smanjenja prometa i otpuštanja radnika. Podsjetio je da Zakon o radu predviđa slobodni dan u sedmici.- I po tom zakonu neradni dan je bila nedjelja, osim ako procesi rada to ne dozvoljavaju. Ovdje se nije mislilo na procese u trgovini, nego u pro-izvodnji - naveo je Golubović.Skupština je ove sedmice usvojila izmjene Zako-na o unutrašnjoj trgovini, kojim je predviđeno da se neradna nedjelja uvede u oktobru. R. E.

ka o državnoj imovini od stra-ne državnih organa Upravi za imovinu, nepotpune ili netač-ne evidencije imovine kod dr-žavnih organa itd ... – objašnja-va Radulović.

RAZGRANIČENJENa pitanje da li osim (ne)evi-dencije ima i drugih problema, ovaj senator kaže da je jedan od njih razgraničenje.- Pored problema notiranih u ranijim nalazima DRI, dodat-no smo identifikovali da nije okončan postupak razgrani-čenja imovine između odre-đenog broja opština i države. Stoga smo, u cilju postizanja pune saglasnosti oko sadržaja konačnog izvještaja, imali sa-stanak sa Ministarstvom fi-nansija koje bi trebalo da, shodno ranije izdatom za-ključku Vlade, okonča postu-pak razgraničenja. Očekuje-mo da Ministarstvo finansija, po dobijanju konačnog izvje-

štaja DRI, dostavi akcioni plan realizacije izdatih preporuka i prema Vladi inicira određene radnje, kako bi se svi problemi i nedostaci identifikovani u iz-vještaju DRI otklonili - objaš-njava Radulović. On kaže da odgovornost nije samo na Ministarstvu finansi-ja već i na širem krugu drugih subjekata. - Zato očekujemo da Vlada svim državnim organima uka-že na obaveznost obezbjeđe-nja cjelovite i ažurne evidenci-je državne imovine i naloži im da izvijeste nadležni resor o realizaciji izdatih preporuka DRI - ističe on.Podsjetimo da je DRI kroz mnoge revizije među kojima završnog računa budžeta za 2017. gdje je Ministarstvo fi-nansija - Uprava za imovinu bilo subjekat revizije, konsta-tovala probleme u evidenciji državne imovine. M. POPOVIĆ-MILOVIĆ

Predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović ocijenio

Vlastimir Golubović

Neradna nedjelja ne može biti neustavna

Kampanja ,,Budi odgovoran“

Kazna za taksi Maestro 2.200

28pritužni, četiri kazne

Guverner Radoje Žugić u Skoplju

Investiranje u ljudski kapital

Crnogorska delegacija u Skoplju

Rad CEDIS-a u maju

Potrošeno deset odsto više struje

USD 1.13160

JPY 121.64000

GBP 0.89425

CHF 1.11070

AUD 1.63860

CAD 1.49280

Kursna lista

Branislav Radulović

Uprava za imovinu

6 PobjedaPonedjeljak, 24. jun 2019.U fokusu

PODGORICA – Nije najbolje uređeno to što redovni, odno-sno osnovni sudovi odlučuju u predmetima koji se tiču poje-dinačnih odluka razrješenja Skupštine Crne Gore, ali je iz-vjesno da i te akte neki sud mora preispitati, inače odred-ba Ustava o međusobnoj kon-troli i ravnoteži zakonodavne, sudske i izvršne grane vlasti ne bi imala smisla – ocijenili su sagovornici Pobjede, struč-njaci iz oblasti prava.

Stav najviše zakonodavne insti-tucije je, s druge strane, katego-ričan – oni smataraju da redov-ni, odnosno osnovni sudovi ne bi trebalo da presuđuju o odlu-kama koje su donijeli poslanici. Profesor ustavnog prava u pen-ziji i nekadašnji predsjednik Ustavnog suda dr Blagota Mi-trić smatra da se radi o svojevr-snoj „pravnoj praznini“ koju bi trebalo riješiti Zakonom o sudo-vima, čime bi se isključila mo-gućnost pravne nesigurnosti.Profesor na Fakultetu za evrop-ske i državne studije dr Đorđije Blažić smatra da Upravni sud može odlučivati u ovakvim predmetima, ali ne vidi nadlež-nost redovnih sudova, osim ako je pojedinac nezakonitim gubit-kom funkcije pretrpio materi-jalnu štetu.Advokat Siniša Gazivoda sma-tra da bi bilo logično da u ova-kvim sporovima odlučuje Upravni sud, ali da to Zakon o upravnom sporu onemogućava.

PRIMJERISamo od prošle godine doneše-no je više presuda u predmetima koji se tiču razrješenja pojedi-naca u Skupštini iz različitih sa-vjetodavnih tijela i sa drugih pozicija, poput bivših članova Savjeta Radio-Televizije Crne Gore Nikole Vukčevića i Gorana Đurovića, kao i bivšeg člana Sa-vjeta Agencije za elektronske medije Darka Ivanovića, te naj-noviji slučaj – razrješenje vice-guvernerke Centralne banke Crne Gore Irene Radović. Svi su razriješeni u Skupštini i

podnijeli osnovnom sudu tužbu protiv takve odluke. Sporove su dobili, a prvostepeni sud je do-nio i privremenu mjeru da budu vraćeni na pozicije sa kojih su razriješeni do pravosnažnosti postupka.Ipak, vijeća osnovnih sudova u slučajevima Vukčevića i Đuro-vića ukinula su privremene mjere uz ocjenu da „vraćanje na funkciju na način određen ospo-renim rješenjem nema zakon-skog utemeljenja i da bi moglo dovesti do toga da se trajanje mandata mijenja odlukom suda o privremenoj mjeri suda – što je neprihvatljivo“.

SLOŽENOSTProfesor ustavnog prava u pen-ziji i nekadašnji predsjednik Ustavnog suda dr Blagota Mi-trić kaže za Pobjedu da je veoma zanimljivo, ali i složeno pravno pitanje koje se tiče određivanja sudske nadležnosti za onu vrstu sporova, odnosno akata koje do-nosi Skupština Crne Gore. - Po opštem pravilu, Skupština Crne Gore je najviši zakonodav-ni organ u državi, a to znači da Skupština na prvom mjestu do-nosi zakone čiju ustavnost ocje-njuje isključivo Ustavni sud, bez ikakvih prethodnih pravnih lje-kova. Skupština Crne Gore do-nosi i druge akte, ne samo zako-ne, nego i imenovanje, izbore i razrješenja i, po mom sudu, ni-jedno nema pravnu prirodu upravnog akta i zato ne može

biti nadležan za njih Upravni sud – ocijenio je Mitrić.Imajući u vidu, kako je rekao, da je Skupština najviši zakono-davni organ za koji je isključi-vo nadležan Ustavni sud, mo-glo bi se ustvrditi da je i za ostale akte koji nijesu upravne prirode isključivo nadležan Ustavni sud i to po ustavnoj žalbi oštećenog. - Kod ocjene ustavnosti zakona koje donosi Skupština Crne Go-re postoje takozvani ovlašćeni predlagači, postoje građani, po-stoji Ustavni sud koji po službe-noj dužnosti može da pokrene postupak i tako dalje, ali samo za ocjenu ustavnosti toga zakona i ništa više. Tu postupak počinje i tu se završava – istakao je Mitrić.Što se tiče pitanja u kojima nije nadležan Upravni sud, kaže on, a radi se o razrješenjima ljudi koje biraju neki drugi državni organi, ne Skupština Crne Gore, kao na primjer Rektorat Univer-ziteta Crne Gore, kakvih je pri-mjera u praksi bilo, treba, kako je rekao, imati na umu da to ni-kako ne može biti upravni akt. - Rektorat nije upravni organ. Za mene se tu postavlja veliko pita-nje da li je tu nadležan sud neke druge nadležnosti, jer Upravni sud sigurno nije, jer je to specija-lizovani sud za upravne sporo-ve, odnosno upravne akte. Ovdje je situacija potpuno odmakla od Upravnog suda i od Ustavnog suda - smatra Mitrić.

PRAVNA PRAZNINAZa takvu vrstu sporova, prema njegovim riječima, ne postoji drugi sud nego sud opšte nad-ležnosti. - Od osnovnih do Vrhovnog su-da, ne postoji drugi način. Sad, da li je to tako potkrijepljeno pravnim argumentima, odno-sno da li je tako propisano Za-konom o sudovima veliko je pi-tanje. Mislim da se tu radi o jednom naročitom institutu koji se u pravu zove „pravna praznina“, jer čini mi se da u Zakonu o redovnim sudovima uopšte nije propisano koji je sud nadležan za tu vrstu sporo-va u kojima nije nadležan

Ustavni, Upravni ili Privredni sud. To se zove „pravna prazni-na“, odnosno kad neki odnos nije regulisan pravom i popu-njava se sličnim situacijama, sličnim slučajevima iz prakse – objasnio je Mitrić.Faktičko stanje, kako je naglasio, mora se prihvatiti. - Vrhovni sud je dužan da o spornim pravnim pitanjima, ko-je na opštim sjednicama razma-tra, ukaže koji je sud nadležan za njihovo rješavanje. Ali, to se mo-ra Zakonom o (redovnim) sudo-vima urediti. Ono što nije riješe-no u zakonu, a predstavlja „pravnu prazninu“, izaziva pravnu nesigurnost, koja je ne-poželjna za građane zato što oni plaćaju ceh – naglasio je Mitrić.

Razrješenja Skupštine, kako je kazao, nijesu upravni akti i zato ustavnom žalbom oštećeni tre-ba direktno da idu na Ustavni sud. - Takav je slučaj za zakone, a tre-balo bi biti i za pojedinačne akte. Po tom principu, ne mislim da za te pojedince treba da budu nadležni sudovi opšte nadlež-nosti, nego jedini pravni lijek je ustavna žalba – smatra Mitrić. U hipotetičkoj situaciji da Vr-hovni sud potvrdi presude nižih sudova da je osoba nezakonito razriješena iz nekog savjetodav-nog tijela u koje je imenovana, odnosno izabrana u Skupštini, a mjesto je već novim konkursom popunjeno, pojedinac je, kako je istakao, na šteti zato što nije us-

pio u sporu prije pravosnažne presude da bude vraćen. - Ovo pitanje trebalo bi riješiti Zakonom o (redovnim) sudovi-ma da bi se izbjegle pravne pra-znine i isključila mogućnost pravne nesigurnosti – zaključio je Mitrić.

ZAKONIProfesor na Fakultetu za držav-ne i evropske studije dr Đorđije Blažić objašnjava da Zakon o upravnom sporu propisuje da se upravni spor može pokrenuti protiv prvostepenog upravnog akta, protiv kojeg nije dozvolje-na žalba ili drugostepenog upravnog akta, prigovora u upravnom postupku kao i druge upravne aktivnosti, kada je to

DEBATA: Stručnjaci prava o tome da li osnovni sudovi treba da odlučuju po tužbama funkcionera koje bira i razrješava Skupština

MITRIĆ: Radi se o

svojevrsnoj pravnoj

praznini koju bi trebalo

riješiti Zakonom o sudovima kako bi se

ona izbjegla, te isključila mogućnost

pravne nesigurnosti

GAZIVODA: Bilo bi

logično da u ovakvim sporovima

odlučuje Upravni

sud, ali to Zakon o

upravnom sporu

onemogućava

BLAŽIĆ:

U ovakvim pravnim stvarima ne vidim

nadležnost redovnih

sudova, osim ako je pojedinac

nezakonitim gubitkom

funkcije pretrpio

materijalnu štetu

Kontrola mora da postoji

Komentarišući to što je nedavno Upravni sud odlučio da je predsjednik opštine Kotor Vladimir Jokić nezakonito razri-ješen, advokat Siniša Gazivoda je istakao da Zakon o uprav-nom sporu onemogućava da se vode postupci ispitivanja zakonitosti pojedinačnih akata Skupštine Crne Gore, ali ne i pojedinačnih akata skupština opština.- U takvim predmetima odlučuje Upravni sud, a to nije prvi slučaj da je Upravni sud poništio odluku o razrješenju pred-sjednika opštine. Ranije je ovaj sudski organ poništio odluku o izboru Lazara Rađenovića za predsjednika opštine Budva, a bio je sličan predmet i za opštinu Herceg Novi – naveo je Gazivoda.

Upravni sud nadležan za odluke na lokalnom nivou

Mora se omogućiti da sudska grana vlasti kontroliše zakonod-avnu, u suprotnom se može doći do apsurdnih i opasnih situacija, na prim-jer, da predsjednik Skupštine pošalje Službenom listu da je Vladi izglasano nepo-vjerenje u parlamen-tu i to glasovima dva poslanika – istakao je Gazivoda

7Pobjeda Ponedjeljak, 24. jun 2019. U fokusu

PODGORICA – Uvidom u ar-hivski dokument o popisu dr-žavne imovine, tokom trajanja nezavisne države Kraljevine Crne Gore do 1918. godine, ja-sno se vidi da ni jedna pravo-slavna, ni rimokatolička cr-kva, ni džamija nijesu bile imovina države, saopšteno je iz Mitropolije crnogorsko-primorske.Kako kažu, državni zvaničnici u Podgorici ,,istupaju sa netač-nom i neobjektivnom tezom da je imovina Cetinjske mitropolije prije 1918. navodno bila svojina države“. Već u srednjovjekovnoj Zeti, na-vode iz MCP, gospodari koji su bili izdanci narodnih dinastija Vojislavljevića, Nemanjića, Balšića i Crnojevića, ustupali su vladarskim poveljama brojne i bogate zemljišne posjede mana-stirima i crkvama. – Darovani posjedi postajali su vlasništvo hramova, odnosno Crkve, a ne države ili Dvora – sa-opštili su oni.Temelj zemljišnoj svojini i imovinskim pravima ostroškog manastira, ističu oni, položio je Sveti Vasili-je Ostroški lično.- U Zavještajnom pismu iz 1666. godine, koje se i da-nas čuva u riznici ostroš-kog manastira, Sv. Vasilije poimenično imenuje to-pografske nazive lokacija koje je u minulom vreme-nu otkupio za obrazova-nje i uvećanje zemljišne svojine ostroškog mana-stira. U završnom se-

gmentu Zavještajnog pisma ostroški svetitelj doslovno kaže: I ko bi pokušao nešto da otme od manastira, oteo Gospod Bog ta-kvom razoritelju njegov dom, kuću i stoku sa sinovima i sav imetak da mu Gospod Bog zatre i raspe odjednom u vjekove - istakli su u saopštenju.Na praznik Blagovijesti, 25. mar-ta 1868. godine, dodaju, održana je Narodna skupština glavara u Cetinjskom manastiru, pod predsjedništvom knjaza Nikole i ,,tada je prvi put izvršena podje-la imovine u Crnoj Gori na: cr-kvenu, državnu i porodičnu imovinu vladalačke porodice Petrović Njegoš“. Tada je ,,odlu-čeno što pripada Manastiru, što je vlasništvo države i što će pri-padati knjazu Nikoli I Petroviću Njegošu kao vladaru“.Prema Zakonu o agrarnoj refor-mi i unutrašnjoj kolonizaciji iz 1946, kako dodaju, pravoslavni manastiri u Crnoj Gori lišeni su većeg dijela svojih zemljišnih posjeda. N.Đ.

PODGORICA - Univerzitet Crne Gore raspisaće 25. juna kon-kurs za upis studenata u prvu godinu osnovnih studija, za stu-dijsku 2019/2020, koji će biti objavljen u dnevnim listovima koji izlaze u Crnoj Gori, kao i na zvaničnom sajtu Univerziteta.Kako je saopšteno, konkursom je predviđeno 3.486 budžetskih mjesta, na 19 fakulteta UCG, a prijave će se podnositi 26. i 27. juna. Prorektorica za nastavu UCG Đurđica Perović je navela da pravo prijave na konkurs za upis na studije imaju crnogorski državljani i stranci, u skladu sa zakonom, koji su stekli odgovarajuću kvalifika-ciju IV-1 podnivoa nacionalonog okvira kvalifikacija.Sa Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, na Cetinju, saopšte-no je da će raspisati 24. juna konkurs za upis studenata u prvu go-dinu osnovnih studija, za studijsku 2019/2020, koji će biti objav-ljen u dnevnim listovima koji izlaze u Crnoj Gori, kao i na zvaničnom sajtu fakulteta.Konkursom je predviđeno 40 budžetskih mjesta, a prijave se pod-nose 26, 27. i 28. juna, od 10 do 14 sati. N. Đ.

propisano zakonom, kao i kada organ nije donio upravni akt, ni-je preduzeo drugu upravnu ak-tivnost ili nije odlučio po prigo-voru stranke (ćutanje uprave) član 12 ZUS-a. - Ovaj zakon isključuje upravni spor u situacijama kada je akt donijet u stvari u kojoj je zaštita stranke obezbijeđena u drugom sudskom postupku, ali akta do-nijetog u stvari u kojoj nepo-sredno, na osnovu ustavnih ovlašćenja, odlučuje Skupština Crne Gore i predsjednik Crne Gore (član13 ZUS-a). Dakle, za postupanje Upravnog suda su bitni uslovi da je u pitanju upravni ili drugi akt, da je doni-jet u upravnoj stvari i da nema razloga isključenja upravnog spora, to jest da je akt donijet na osnovu neposrednih ustavnih ovlašćenja Skupštine ili pred-sjednika – naveo je Blažić.U konkretnim pravnim stvari-ma, kako je naglasio, radi se o pojedinačnim aktima autori-tativnog karaktera – imenova-nje, izbor, postavljenje, razrje-šenje koji su donijeti u upravnoj stvari u smislu člana 2 Zakona o upravnom postup-ku i moraju biti donijeti od Skupštine kao stvarno nadlež-nog organa, a ne njenog odbora zato što „odbori nemaju stvar-nu nadležnost već su samo radna tijela Skupštine bez pra-

va odlučivanja i donošenja upravnih akata“. - Donošenje upravnih autorita-tivnih akata ima samo Skupšti-na – kategoričan je on i ponavlja da odbori ne mogu imati takva ovlašćenja.Članom 82 stav 1 Ustava, kako je precizirao, taksativno su nabro-jane javne funkcije za koje Skupština bira i razrješava javne funkcionere – predsjednika i članove Vlade, predsjednika Vr-hovnog suda, predsjednika i su-dije Ustavnog suda, a imenuje i razrješava vrhovnog državnog tužioca i državne tužioce, zaštit-nika ljudskih prava i sloboda, guvernera Centralne banke i članove Savjeta Centralne ban-ke Crne Gore, te predsjednika i članove Senata Državne revi-zorske institucije i druge nosio-ce funkcija određene zakonom. - Iz navedene odredbe jasno se može zaključiti da Skupština na osnovu neposrednih ustav-nih ovlašćenja bira, imenuje Ustavom uređene konkretne državne funkcionere, dok „dru-ge nosioce funkcija određene zakonom“ Skupština ne bira neposredno na osnovu nepo-srednog ustavnog, već posred-no na osnovu konkretnih zako-nom određenih funkcija, sa zakonom propisanim uslovima i postupkom kandidovanja ure-đenim materijalnim zakonima kojima se uređuju „druge javne funkcije“. U tom smislu pravno je evidentno da se neposredno ustavno ovlašćenje odnosi sa-mo na uži konkretni krug dr-žavnih funkcija određenih Ustavom i tada je upravno sud-ska zaštita isključena u smislu člana 3 ZUS-a – istakao je Bla-žić.Za ostale zakonom određene funkcionere koje bira Skupština na osnovu posebnih zakona i za-konskih ovlašćenja naš sagovor-nik ne smatra da je upravno sud-ska zaštita isključena. Kategoričan je da redovni sudo-vi ne mogu biti nadležni u ova-kvim sporovima.- Samo ako je nezakonitim gu-bitkom funkcije funkcioner pre-trpio materijalnu štetu, na pri-mjer nije primao zaradu ili naknadu za obavljanje funkcije pa to novčano potraživanje traži tužbom u parničnom postupku – kazao je Blažić.Politički sistem naše države, ka-ko je naglasio, kao većina demo-kratskih sistema, počiva na principu podjele vlasti zakono-davne, izvršne i sudske, ali i me-đusobnoj kontroli svih funkcija vlasti. - To podrazumijeva da svaka funkcija vlasti kontroliše druge funkcije vlasti i na taj način se obezbjeđuje sistem kočnice i ravnoteže vlasti koji onemogu-ćava da se bilo koja funkcija vla-sti izdigne iznad ostalih funkcija

vlasti i podredi ih sebi, čime bi se sistem podjele vlasti pretvorio u sistem jedinstva vlasti, a politič-ki režim demokratije u autokra-tiju ili sudokratiju. U tom smislu prirodno je i sistemski opravda-no da sve funkcije vlasti i budu pod kontrolom sudske, ali i dru-gih grana vlasti – istakao je Bla-žić.

ZAŠTITAAdvokat Siniša Gazivoda ista-kao je u razgovoru za Pobjedu da konačni pojedinačni akti Skupštine, kakav je akt o razrje-šenju, uživaju pravnu zaštitu, ali da je Zakon o upravnom sporu u situacijama koje su se dešavale u posljednjih nekoliko godina onemogućio da se u tim postup-cima vodi upravni spor.- Kada Skupština donese opšti akt, odnosno zakon koji je po-tencijalno u suprotnosti sa Usta-vom, o njemu odlučuje Ustavni sud. Međutim, i konačni pojedi-načni akti prema ustavnom određenju moraju imati pravnu zaštitu, što znači da mogu biti pravno preispitani – objasnio je Gazivoda.Kod pojedinačnih akata o razr-ješenju, kako je dodao, ne ispitu-je se samo usklađenost sa Usta-vom, nego i jesu li u skladu sa zakonom. - S obzirom na to da u Ustavu pi-še da su sve grane vlasti ograni-čene zakonom, onda moramo imati neku proceduru da proci-jenimo je li nešto donijeto u skladu sa propisanom formom ili nije. Ustav određuje da vlast počiva na međusobnoj kontroli i ravnoteži, pa se mora omogućiti da sudska grana vlasti kontroli-še zakonodavnu, u suprotnom se može doći do apsurdnih i opasnih situacija, na primjer, da predsjednik Skupštine pošalje

Službenom listu da je Vladi izglasano nepovjerenje u parla-mentu i to glasovima dva posla-nika. Ako idemo tom logikom da niko ne smije preispitivati je li takva odluka zakonita ili nije, onda bi trebalo Vlada da padne zato što su dva poslanika glasala, a ne većina ukupnog broja po-slanika kako je to propisano – istakao je Gazivoda.Potpuno bi, prema njegovim riječima, bilo besmisleno i da postoje bilo kakve procedure iz Poslovnika Skupštine ako niko ne smije procjenjivati je-su li procedure poštovane ili nijesu. - Logično bi bilo da Upravni sud u takvim postupcima odlučuje, ali Zakon o Upravnom sporu to onemogućava, tačnije ne mogu se upravni sporovi voditi protiv odluka koje na osnovu nepo-srednih ustavnih ovlašćenja do-nosi Skupština. Poslanici su sa-mi isključili mogućnost da se vodi upravni spor usvajanjem ovog zakona – kazao je Gazivo-da.

STAVZbog toga se kao polazište uzi-ma stav, odnosno pravno tuma-čenje Vrhovnog suda iz pred-meta Slavice Striković, koja je prije nekoliko godina bila kandi-datkinja za Savjet Agencije za elektronske medije, ali nije iza-brana, pa je podnijela tužbu Osnovnom sudu, koji je usvojio njenu tužbu i poništio odluku Skupštine. - Poslije toga se žalila država i Viši sud je ukinuo presudu i od-bacio tužbu, objašnjavajući da su sve grane vlasti nezavisne, pa ne smije sud da se miješa u ono što radi Skupština. Striković je pisala reviziju Vrhovnom sudu, koji je ukinuo presudu Višeg su-da i naveo da u svim stvarima u kojima nije propisano Zako-nom o sudovima da će neki kon-kretni sud postupati, nadležan je osnovni sud. Vrhovni sud je na ovaj način utvrdio praksu i ustanovio da se u ovakvim pred-metima može pred osnovnim sudovima voditi postupak – objasnio je Gazivoda.Naš sagovornik smatra da je, u ovakvoj situaciji, jedino moguće izmjenama dati takvu nadlež-nost ustavnom ili promjenom zakona Upravnom sudu. - Poslanici su sami, suprotno praksi u regionu, isključili mo-gućnost da se vode upravni spo-rovi u ovakvim slučajevima i sa-mi „zakuvali“ da se mora ići na osnovni sud. Neustavno bi bilo i potpuno suprotno Ustavu da se dođe do toga da se ne preispitu-ju odluke Skupštine jer bi na taj način sigurno došlo do kršenja prava na pravično suđenje, koje podrazumijeva i pravo na pri-stup sudu – istakao je Gazivoda. J. BEHAROVIĆ

UCG raspisuje konkurs za upis brucoša

Prijave se podnose u srijedu i četvrtak

Tvrde da do 1918. crkve nijesu bile državna imovina

Mitropolija crnogorsko-primorska ponovo o Prijedlogu zakona o slobodi vjeroispovijesti

Pretraživanja parcela, obje-kata i posebnih djelova u Katastru nepokretnosti Republičkog geodetskog zavoda Republike Srbije daju rezultate koji dodatno opovr-gavaju tvrdnje Mitropolije crnogorsko-primor-ske SPC i srpskih

zvaničnika.Hram Sv. Save na Vračaru u Beogradu, najveći koji SPC ima, sagrađen je na parceli čiji je i danas vlasnik 1/1 država – Republika Srbi-

ja, dok je SPC upisana samo kao nosilac prava – korišćenja…

Hram Svetog Save u Beogradu u svojini države

DEBATA: Stručnjaci prava o tome da li osnovni sudovi treba da odlučuju po tužbama funkcionera koje bira i razrješava Skupština

Kontrola mora da postoji

Govoreći o izvršenju presuda u predmetima razrješenja, prof. dr Đorđije Blažić je kazao da u formalno prav-nom smislu Zakon o uprav-nom sporu jasno propisuje princip obaveznosti presude, kao i pravne posljedice poni-štaja upravnog akta (član 56) i pravne posljedice nepostu-panja po presudi (član 57). - Postupak se vraća u onu fazu u kojoj je bio prije dono-šenja poništenog akta što podrazumijeva da razriješeni član ostaje na funkciji sa koje je razriješen i obavlja je na osnovu postojećeg rješenja o izboru, imenovanju. Među-

tim, posljedice takvih stanja kada dolazi do ishitrenosti razrješenja i urgentnih izbora novih funkcionera na tim funkcijama se manifestuje u okolnostima da se ne vrši primjena prava, već formalna primjena zakona, da bi se postigli politički ciljevi kroz razrješenja – ocijenio je Bla-žić.U takvim pravnim situaci-jama kada nema redovnih pravnih sredstava u uprav-nom postupku – žalbe, već direktno obraćanje sudu za zaštitu prava, prema njegovim riječima, morao bi postojati institut odlaganja

izvršenja spornih rješenja, ili po prijedlogu tužioca ili čak po službenoj dužnosti suda, da odgodi izvršenje rješenja o razrješenju do pravosnaž-ne odluke suda u toj pravnoj stvari. - Na taj način bi se izbjegla zloupotreba prava i ne bi se mogli imenovati drugi funkci-oneri do pravosnažne odluke suda – istakao je Blažić, uz pojašnjenje da bi to podra-zumijevalo da se upravno sudski postupci propišu i kao „hitni“, samim tim se sud oba-veže da u što kraćem roku riješi predmetnu upravnu stvar.

Zaštita prava

Svaka funkcija vlasti kontroliše druge funkcije vlasti i na taj način se obezbjeđuje sistem kočnice i ravnoteže vlasti koji onemogućava da se bilo koja funkcija vlasti izdigne iznad ostalih funkcija vlasti i podredi ih sebi, čime bi se sistem podjele vlasti pretvorio u sis-tem jedinstva vlasti, a politički režim demokratije u au-tokratiju ili sudokrati-ju – naglasio je Blažić

Vrhovni sud je dužan da o spornim pravnim pitanjima, koje na opštim sjed-nicama razmatra, ukaže koji je sud nadležan za njihovo rješavanje. Ali, to se mora Zakonom o redovnim sudovima urediti – kategoričan je Mitrić

8 PobjedaPonedjeljak, 24. jun 2019.Društvo

PODGORICA - Svako parče plastike ikada proizvedeno i dalje se nalazi negdje oko nas. Eho ove dramatične či-njenice zvoni na uzbunu i ukazuje na realnu ,,plastič-nu“ apokalipsu koja nas če-ka ukoliko već danas ne promijenimo odnos prema upotrebi jednokratne am-balaže, upozoravaju iz orga-nizacije Zero Waste Mon-tengero.Aleksandra Aubertin, jedna od osnivačica ove organizaci-je, uvjerena je da će zabrana plastičnih kesa biti uključena u najnovije ažuriranje novog zakona o upravljanju otpa-dom jer je to, kako navodi, put na koji se Crna Gora obavezala svojom evropskom agendom. - U posljednjih šest mjeseci, stvari su se puno promijenile: prije svega, Crna Gora je u de-cembru 2018. godine otvorila poglavlje 27, poglavlje o život-noj sredini u pregovorima sa EU. Samo dva mjeseca kasni-je, Evropska komisija donijela je novi zakon kojim se zabra-njuju određene vrste plastike za jednokratnu upotrebu, uk-ljučujući okso-razgradive ke-se, koje su najčešće korištene vrste kesa u Crnoj Gori - bu-dući da one imaju najveći ne-gativan uticaj na prirodu i, protivno terminološkoj ozna-ci, ne mogu se reciklirati. Vla-da Crne Gore vrlo dobro zna da ne postoji alternativa nego obaveza usklađivanja s ovim zakonodavstvom ako želimo vidjeti zatvaranje poglavlja. Uvjereni smo da će zabrana plastičnih kesa biti dio izmje-na nacionalnog zakonodav-stva – kaže Aubertin. POBJEDA: U svijetlu odlu-ke Evropske komisije o za-brani proizvoda od plastike za jednokratnu upotrebu, prvenstveno kesa i flaša, ko-liko će to doprinijeti global-nom smanjenju zagađenja plastikom, a na koji način može uticati na crnogorske

prilike i strateške odluke u ovoj oblasti?AUBERTIN: Svaka država članica ili kandidat za član-stvo ima obavezu da smanji godišnju potrošnju kesa na najviše 90 po osobi do kraja 2019. godine, odnosno najviše 40 po osobi do kraja 2025. Ta-kođe, predviđena je zabrana plastičnih predmeta za jed-nokratnu upotrebu kao što su pribor za jelo, tanjiri, čaše, mješalice za napitke, slamči-ce, pa čak i pamučni štapići za uši na plastičnim palicama, jer postoji jednostavna alter-nativa za te proizvode, odno-sno predmeti koji se mogu ponovo koristiti.U ovom trenutku procjenjuje-mo da svaki građanin godišnje koristi 730 plastičnih kesa. Imamo manje od pola godine da ih smanjimo na 90 da bi bili u skladu s ovim zakonodav-stvom. Potpuna zabrana pla-stičnih vrećica nije uslov EU, ali je to najlakše i najefikasnije rješenje u odnosu na pokušaj ograničavanja njihove upo-trebe, posebno ovdje u Crnoj Gori. Međutim, ono što je ta-kođe vrlo važno je sprovesti ovaj zakon putem kontrola i ekonomskih podsticaja od sa-mog početka, kao i osigurati da se građanima daju alterna-tive koje će zamijeniti vreće za smeće i vrećice za kupovi-nu. Zero Waste Montenegro, na primjer, svim svojim novim članicama daje visokokvali-tetnu višekratnu vrećicu proi-zvedenu u Crnoj Gori.

Što se tiče plastičnih boca, tr-govci na malo i proizvođači/uvoznici mogu zajednički sprovesti vrlo jednostavno rješenje, uz malo učešće Vla-de i bez troškova za potroša-ča, koje je dokazano kao vrlo efikasno u mnogim zemljama kao što je Litvanija koja je do-segla više od 92 % reciklira-nja. Ovo rješenje naziva se šema povrata depozita: prili-kom kupovine boca plaćate depozit od 10 centi a novac dobijate nazad kada vratite upotrijebljenu bocu. Jedno-stavno i vrlo efikasno. Više o tome možete pročitati ovdje: (http://www.zerowastemon-tenegro.me/sema-povracaja-depozita).POBJEDA: Organizacija Ze-ro Waste u kontinuitetu ukazuje na problem plastike i upućuje na alternative. S obzirom da je plastika ušla u sve ,,životne pore“, koje su to alternative za potrošačko društvo naviklo na plastičnu ambalažu i druge proizvode za jednokratnu upotrebu?AUBERTIN: Tačno. Razlog zbog kojeg se najviše usred-

sređujemo na plastičnu am-balažu je taj što je to najgore postavljen dizajn ikada izu-mljen: naime, ambalaža za jednokratnu upotrebu nami-jenjena je korišćenju od svega nekoliko minuta, a zatim ostaje na našoj planeti nekoli-ko stotina godina. Sa gotovo osam milijardi ljudi koji sva-kodnevno konzumiraju sve više i više, očigledno da je to jedan od najozbiljnijih pro-blema s kojima se svijet danas suočava. Samo pogledajte fo-tografiju plaže na Filipinima i možda ćete vidjeti kako će Crna Gora izgledati za nekoli-ko godina ako sada ne pre-duzmemo akciju. Naravno, svi znamo da je plastika prak-tična, jeftina i higijenska, ali njena upotreba kao jedno-kratnog proizvoda jednostav-no nije održiva! Jesmo li za-boravili kako su naši djedovi i bake živjeli bez plastike? Nije teško kad jednom napravite naviku da izbjegavate takav proizvod; možete kupovati na mjeru, birati alternative s ma-nje ambalaže, itd. Zero Waste Montenegro pridružili su se

ovom fenomenalnom pokre-tu pod nazivom #BreakFree-FromPlastic koji se sastoji od hiljada organizacija širom svijeta koje nude održive al-ternative. Jer svi vjerujemo da bismo trebali ostaviti pla-netu za našu djecu tako do-brom ili čak i boljom nego smo je zatekli, zar ne?POBJEDA: Da li je u toku (ili planirate) neku novu ak-ciju koja bi dodatno podsta-kla ne samo građane već i donosioce odluka da zna-čajnije mijenjaju stvari?AUBERTIN: Trenutno radi-mo na rangiranju supermar-keta i njihovom plastičnom ,,otisku“, seriji dokumentara-ca o tome kako smanjiti vaš otpad svugdje u Crnoj Gori i nekoliko drugih projekata. U ovom trenutku takođe poma-žemo grupi građana (Ociste.me) koji su se udružili kako bi napravili novu peticiju i za-tražili od naše vlade da zabra-ni plastične vrećice koje su slijedile onu koju smo napra-vili prije dvije godine, a do sa-da su prikupili više od 5.000 potpisa i još se prikupljaju.

Većina građana u Crnoj Gori vrlo dobro zna da plastične kese nijesu dobre za okolinu i zdravlje, ali često ne žele pre-duzeti korake kako bi ih zami-jenili cegerom iz nekoliko ra-zloga. Naime, u Crnoj Gori se cegeri vezuju za bake, a ljudi žele da izgledaju modernije. I mnogi misle da su plastične vrećice znak bogatstva: ,,što više kupujete, toliko ste boga-tiji“, ali je vrlo površno i krat-kovidno razmišljati na taj na-čin. U zapadnim zemljama to je bilo isto prije 20-30 godina, a sada kada tražite plastičnu vrećicu u trgovini, ljudi gleda-ju na vas kao da ste iz praisto-rije! Već godinama u Zapad-noj Evropi, nošenje cegera je vrlo trendovsko. Mnogi ljudi u Crnoj Gori žele slijediti za-padne trendove, ali se i dalje drže svojih starih plastičnih kesa… Zaista se nadam da će se taj mentalitetski momenat uskoro promijeniti u Crnoj Gori, jer bi bilo stvarno šteta vidjeti tako lijepu zemlju za-trpanu plastičnim otpadom, da ne govorimo o problemu koji bi načinio turizmu. I.P.

Aleksandra Aubertin iz Zero Waste Montenegro upozorava na neodrživost jednokratne upotrebe plastike

„Raskinimo“ s kesama što prijeU Zapadnoj Evropi čudno će vas gledati ako zatražite plastičnu kesu u trgovini jer je već godinama nošenje cegera vrlo trendovsko. Mnogi ljudi u Crnoj Gori žele slijediti zapadne trendove, ali se i dalje drže svojih starih plastičnih kesa… Zaista se nadam da će se taj mentalitetski momenat uskoro promijeniti

Do kraja ove godine Crna Gora treba da smanji upotrebu plastičnih kesa po glavi stanovnika na 90, a za pet godina na 40. Potpuna zabrana plastičnih kesa nije uslov EU, ali je to najlakše i najefikasnije rješenje u odnosu na pokušaj ograničavanja njihove upotrebe, posebno ovdje u Crnoj Gori

Ambalaža za jednokratnu upotrebu koristi se svega nekoliko minuta, a zatim ostaje na našoj planeti stotinama godina. Sa gotovo osam milijardi ljudi koji svakodnevno konzumiraju sve više i više, očigledno da je to jedan od najozbiljnijih problema s kojima se svijet danas suočava

Aleksandra Aubertin

ZW podsjeća da je ceger prava alternativa za plastične vreće Aleksandra Aubertin (desno) na jednoj od akcija čišćenja

Ovakav svijet ne smijemo ostaviti potomstvu

9Pobjeda Ponedjeljak, 24. jun 2019. Hronika

PODGORICA – Genijal-nost sudije ogleda se u to-me da u nekoliko rečenica iznese presudu optuženom i obrazloži je na tek nekoli-ko strana. Kvalitetna pre-suda je ona koja je kratka, čitljiva, razumljiva i logič-na, kombinacija pravnog znanja i vještine pisanja.

Ovakva forma presuda se praktikovala nekada, ali ne i danas kada je nepisano pravi-lo da se ovi pravni akti pišu na 100, 200, 500 strana a što do-vodi do opterećenja sudija, ali ne i do sigurnog kvaliteta, smatra bivši javni pravobra-nilac, šef policije tadašnjeg Titograda, sudija i predsjed-nik Osnovnog suda u Podgo-rici, a sada advokat, Miro Ra-ičević.

GDJE JE UMIJEĆE - U presudi je neophodno kratkim i sadržajnim rečeni-cama predstaviti analizu do-kaza na osnovu koje je sudija izveo zaključak. Ne mora se svaki dokaz komentarisati ponaosob. Svaka sudska od-luka može da se pravi na

mnogo manje stranica nego što se to danas radi. Umijeće pisanja presuda treba una-pređivati kroz organizovanje seminara, zatim i kroz pravne stavove, počev od Vrhovnog suda koji moraju biti dostu-pni svim sudijama – smatra advokat Raičević.Primjer kako neka presuda treba da izleda, prema riječi-ma advokata Raičevića, je presuda Okružnog suda u Ti-togradu iz novembra 1956. godine kojom je optuženi Da-nilovgrađanin Novak Saveljić osuđen na smrtnu kaznu vje-šanjem zbog ubistva rođaka Davida, njegove majke, nje-gove supruge i troje djece.Tadašnji sud je smrtnu kaznu vješanjem izrekao kako zbog težine djela, tako i radi toga što se optuženi načinom izvr-šenja djela pokazao nedostoj-nim vojničke smrti strijelja-njem.Ova presuda napisana je na četiri strane i, po ocjeni advo-kata Raičevića, nema joj ma-ne jer je jasna, logična i razu-mljiva najneobrazovanijem čovjeku.Skoro 95 odsto sadržaja da-

našnjih presuda čini ponav-ljanje odbrane optuženog, iskaza svjedoka, svih prove-denih dokaza, kako onih koji su bitni tako i onih koji nijesu od uticaja na presuđenje, dok se ocjena dokaza i zaključak nalazi na preostalih pet do deset odsto strana ovog prav-nog akta.

ZAČARANI KRUGOpširnost pisanja presuda, smatra advokat Raičević, maksimalno iscrpljuje postu-pajućeg sudiju, koji je na neki način prinuđen da ne odstupa od ove forme iz straha da mu instaciono viši sud ne ukine odluku.Prema njegovim riječima, upravo opširnost presude do-vodi u situacije da sudije upadnu u zamku da nešto propuste.- I upravo taj propust, instaci-ono viši sud prilikom kontro-le presude cijeni kao nedosta-tak i vraća predmet na ponovno odlučivanje. A onda slijedi ponovno suđenje, koje donosi nove traume za sve učesnike u tom procesu – po-jašnjava advokat Raičević.

On ističe da nije humano da sudija na godišnjem nivou ima obavezu da ispuni normu od 250 riješenih predmeta, napominjući da nijedan sud-ski slučaj nije jednostavan.- Sudija ne smije da bude ro-bot. Sudije moraju da imaju slobodne dane kojima se po-svećuju isključivo porodici i druženjima koja nemaju veze sa njihovim poslom, a ipak danas sudije nose predmete kući i u poslu provode svoje slobodno vrijeme.Smatram da je taj problem posebno izražen kod žena su-dija koje imaju djecu – kazao je advokat Raičević.On navodi da su sudije veoma opterećene uprkos tome što novo vrijeme donosi olakša-nje izrada presuda uz pomoć informativne tehnike.- Sada se ima velika pomoć in-formativne tehnike, što omo-gućava sudijama da jednim klikom može da sumira prav-ne stavove konkretnog pro-blema i nađe putokaz u dono-šenju ispravne odluke. Mada je svaki predmet priča za se-be, on nosi svoju sudbinu. Može da bude sličnosti, ali i u

tim sličnostima apsolutno postoje razlike – pojašnjava sagovornik Pobjede.Advokat Raičević napominje da suđenja moraju da traju u razumnom roku, da moraju da budu pravična i jasna jer na taj način ispunjavaju svoju svrhu unapređenja društva.- Društvo se popravlja upravo kroz funkcionisanje pravosuđa. Koje treba da bude moralni stub i temelj društva. Pravo-suđe stvara moralnu kičmu pojedinca, društva i na kraju i same države – zaključuje ad-vokat Raičević.

STARA GARDASagovornik kaže da je imao privilegiju i čast da na samom početku svoje karijere radi sa legendama u pravosuđu kao što su sudije Brano Dedović, Radoslav Đukanović Baća, nekadašnji predsjednik Vr-hovnog suda Stojan Đurano-vić, nekadašnji predsjednik Okružnog suda (danas Viši sud) i vrhovni državni tužilac Božo Vuksanović.- Sve su to bile persone evrop-skog profila i sa maksimalnim pravničkim znanjem. Pored

toga što su bili veličine u svom poslu nije im bio problem, čak im je to predstavljalo i poseb-no zadovoljstvo, da saslušaju mlađeg kolegu i posavjetuju ga kao svoje dijete. Bila je čast i privilegija sa ovim sudijama popiti kafu – priča advokat Raičević.On se podsjetio i jedne ankete objavljene sedamdesetih go-dina u nedjelniku NIN, a pre-ma kojoj je zvanje sudije bilo privilegija i veoma cijenjeno u ondašnjoj Jugoslaviji.-Stavovi i ocjene objavljivani u NIN-u imali su posebnu te-žinu jer je ovaj nedjeljnik bio jako cijenjen i njegovi teksto-vi uticali su na moje sazrije-vanje. NIN se čitao kao naj-ljepša knjiga. Fantastični novinari nekadašnje Jugosla-vije su nas kroz tekstove učili toploti ljudske riječi. To je bi-lo vrijeme kada su se ljudi oplemenjivali dobrim djeli-ma. Nosim kvalitetna sjeća-nja iz tog vremena i ponosan sam što sam najljepši period života proveo u najljepšoj dr-žavi Jugoslaviji – kaže advo-kat Miro Raičević.On žali što se Jugoslavija nije mogla sačuvati, ali ističe da svoju Crnu Goru ne da niza-šta na svijetu.– Samo da bude građanska, pravedna, poštena i da ljudi počnu bolje da žive – zaklju-čuje advokat Raičević. B. ROBOVIĆ

PODGORICA - Ministar-stvo odbrane stavilo je na javnu raspravu identičan tekst izmjena i dopuna Za-kona o tajnosti podataka, kao onaj koji je Vlada ne-davno povukla iz skupštin-ske procedure nakon kriti-ka međunarodne zajednice i 25 crnogorskih nevladinih organizacija, saopšteno je iz MANS-a.

Oni su podsjetili Ministar-stvo odbrane i Vladu da je pravo na pristup informacija-ma prepoznato kao funda-mentalno ljudsko pravo i po-zvali ih da povuku predložene izmjene Zakona kojima se to pravo neosnovano i neustav-no ograničava.Predloženim izmjenama,

kako su objasnili, predviđe-no je uvođenje novog osnova za proglašavanje dokume-nata tajnim, odnosno da po-daci mogu biti sakriveni od javnosti zbog ,,ostvarivanja funkcije organa“ .Prema njihovim riječima, ta-kvo ograničenje nije u skla-du ni sa Ustavom, ni sa me-đunarodnim konvencijama.- Ustav Crne Gore garantuje svim građanima pravo pri-stupa informacijama u po-sjedu državnih organa i orga-nizacija koje vrše javna ovlašćenja (član 51) i predvi-đa da to pravo može biti ograničeno ako je to u intere-su: zaštite života, javnog zdravlja, morala i privatno-sti, vođenja krivičnog po-stupka, bezbjednosti i odbra-

ne Crne Gore, spoljne, monetarne i ekonomske po-litike - ukazali su iz MANS-a.Oni su pojasnili da je među-narodnim konvencijama propisano da ograničenja pristupa informacijama mo-raju biti neophodna u demo-kratskom društvu i sraz-mjerna cilju zaštite i one daju precizan spisak izuze-taka u kojima pristup infor-macijama može biti zabra-njen.- Nema sumnje da je Vlada predložila izmjene ovog za-kona kako bi sakrila korup-ciju, jer konkretne sudske presude pokazuju da su mnoge informacije do sada neosnovano proglašene dr-žavnim tajnama - naveli su iz MANS-a. C. H.

PODGORICA – Apelacioni sud produžio je pritvor S. D. iz Podgorice zbog sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.U odluci Apelacionog suda se navodi da se osnovano sum-nja da je S. D. počinio krivično djelo za koje se tereti.- Ovaj okrivljeni je osnovano sumnjiv da je zajedno sa D. V. 19. aprila 2014. godine u Podgorici neovlašćeno prodavao marihuanu, na način što je okrivljenom B. D. prodao 5.080 grama marihuane koja je bila zapakovana u platnenom džaku u 10 ručno pravljenih pakovanja – obrazloženo je iz Apelacionog suda.Kako se navodi, osnovano je prvostepeni sud odredio pri-tvor okrivljenom S. D. jer za ovo djelo može biti oglašen krivim i osuđen na relativno visoku kaznu zatvora.- Kada se životna situacija u kojoj se našao okrivljeni dove-de u vezu sa nesumnjivom činjenicom da se nalazi u bjek-stvu, zbog čega je za njim raspisana nacionalna potjernica, navedene okolnosti ukazuju na opasnost od bjekstva okrivljenog, te čine osnovanim određivanje pritvora nave-denom okrivljenom – dodaje se u obrazloženju. M. L.

POVODI: Bivši sudija, predsjednik suda, danas advokat Miro Raičević o tome gdje se izgubila pravnička konciznost

Sjećanje na RadaPrisjetio se advokat Raičević i svog pokojnog prijatelja, ne-kadašnjeg osnovnog i jav-nog tužioca Rada Barjaktare-vića.- Njegove optužbe su bile de-fakto remek djela. Njegove rečenice u optužnici su bile kratke i udarne. Ne znam ka-ko da je bila komplikovana optužba, on je znao da je sro-či na pola strane tako da je i najneobrazovanija osoba shvati. Imao je taj dar da sa kratkom rečenicom sve kaže. Osim širokog obrazovanja on je imao dara za crtanje. Da nije bio tužilac, siguran sam da bi bio vrsan i priznat umjetnik – priča advokat Ra-ičević.

Forma i norma guše vještinu i znanje

Nevladina organizacija MANS saopštila

Vlada da povuče izmjene Zakona o tajnosti podataka

Odluka Apelacionog suda u slučaju optuženog za šverc droge

Podgoričaninu produžen pritvor

Miro Raičević

Opširnost pisanja presuda, smatra advokat Raičević, maksimalno iscrpljuje sudiju, koji je na neki način prinuđen da ne odstupa od ove

forme iz straha da mu instaciono viši sud ne ukine odluku

KOTOR - Osnovni sud u Kotoru potvrdio je optužni-cu F. K. zbog sumnje da je počinio krivično djelo - teško djelo protiv bezbjednosti javnog saobraćaja. Kako se navodi u optužnici, F. K. je optužen da je 26. januara oko 15 časova u Budvi uprav-ljao vozilom pod dejstvom alkohola, brzinom u rasponu od 50-60 km/h, na dijelu puta gdje važi ograničenje do 50 km/h.- Vozilo nije držao bliže desnoj ivici kolovoza, već je vozilom prešao na trotoar. Tada je prednjim dijelom vozila uda-rio pješake i nanio im teške i lake tjelesne povrede – navo-di se u optužnici. C. H.

Vozio pod dejstvom alkohola i povrijedio pješake

10 PobjedaPonedjeljak, 24. jun 2019.Aktuelno

GRANIČNI PRELAZ: Debeli Brijeg

PODGORICA – Ministarstvo unutrašnjih poslova, u susret ljetnjoj turističkoj sezoni, pripremilo je plan mjera koje će obezbijediti jednostavniju proceduru na graničnim pre-lazima, kao i punu bezbjed-nost građana – saopštili su za Pobjedu iz tog Vladinog resora.

UREĐENJEKako navode, pored ostalog, nabavljena je specijalistička oprema, a i u kontinuitetu preduzimaju konkretne aktiv-nosti sa graničnim službama susjednih država, u cilju usa-glašavanja prometa i obezbje-đenja veće frekventnosti na graničnim prelazima. - Postignut je vidan napredak u pogledu uređenosti i opre-mljenosti graničnih prelaza. Instalirana je dodatna oprema, prvenstveno čitači putnih dokumenata, setovi za provje-ru, kompjuteri sa pristupom policijskim bazama podataka i dodatne kontrolne kabine na saobraćajnim trakama koje će ubrzati granične procedure i skratiti vrijeme zadržavanja. Instaliranjem video-nadzora sa očitavanjem registarskih tablica na graničnim prelazi-ma u znatnoj mjeri je ubrzana kontrola – navode iz MUP-a. Ipak, kako dodaju, svjesni su da sigurnost granice i ispunje-nje Šengen standarda kojima

teže, onemogućavaju da se u jeku sezone izbjegnu određe-ne gužve i duža zadržavanja.- Stoga turisti treba da imaju razumijevanja, budući da je to u interesu njihove bezbjed-nosti i bezbjednog boravka u Crnoj Gori – kazali su iz MUP-a uz napomenu da je izmjenama i dopunama Zako-na o unutrašnjim poslovima, koje su stupile na snagu 31. decembra 2018. godine, MUP prepoznat kao centralni organ i nosilac aktivnosti u procesu integrisanog upravljenja gra-nicom, tekućeg i investicionog održavanja graničnih prelaza i obezbjeđivanja tehničkih i materijalnih resursa predvi-đenih Šengenskim akcionim planom.U Crnoj Gori funkcioniše 28 graničnih prelaza, od čega 19 u drumskom saobraćaju, pet u pomorskom, dva u vaz-dušnom i dva u željezničkom. Između Crne Gore i susjednih država od 21 graničnog prela-za u drumskom i željezničkom saobraćaju, u funkciji su četiri sa Albanijom, jedan sa Koso-vom, šest sa Srbijom, osam sa Bosnom i Hercegovinom i dva sa Republikom Hrvatskom.Iz MUP-a ističu da preduzi-maju i aktivnosti na izgradnji, rekonstrukciji, adaptaciji i opremanju graničnih prelaza. U najskorijem periodu oče-kuju raspisivanje tendera za

radove na izgradnji i rekon-strukciji prelaza Ranče, Vraće-novići i Šćepan Polje.Sa Srbijom planirana je izgrad-nja dva nova zajednička gra-nična prelaza. Zajednički pre-laz Vuča (Crna Gora) – Godovo (Srbija), na putu Rožaje – Tutin, gradiće se u Godovu, a Čemerno (Crna Gora) – Gra-nica (Srbija), na putu Pljevlja – Priboj, gradiće se na području naše države. Njime će se una-prijediti promet robe, kretanje građana i olakšati međuna-rodni saobraćaj.

INFRASTRUKTURAU okvuru Sporazuma o regu-lisanju režima pograničnog saobraćaja sa Srbijom defini-sano je 21 prelazno mjesto za prelaženje državne granice van službeno otvorenih gra-ničnih prelaza. - Kada je u pitanju među-narodni drumski saobraćaj sa Albanijom, gradiće se zajednički granični prelaz Zatrijebačka Cijevna (Crna Gora) – Grabon, na teritoriji Albanije. Riječ je o putu Pod-gorica – Gusinje. Što se tiče međunarodnog drumskog i jezerskog putnog saobraćaja na putu Bar – Ostros – Ska-dar, biće otvoren zajednički

granični prelaz Ckla (Crna Gora) – Zogaj, koji će se graditi na našoj strani. Takođe, za međunarodni jezerski putnički saobraćaj biće otvoren prelaz Virpazar – Skadar – preciziraju iz MUP-a.U planu je i otvaranje zajed-ničkih graničnih prelaza sa Bosnom i Hercegovinom Šće-pan Polje – Hum, u Paklicama (Crna Gora), na putu Plužine – Foča, zatim Vraćenovići – Deleuša, u Vraćenovićima (Crna Gora), na putu Nikšić – Bileća. Gradiće se zajednički prelazi Ilino Brdo – Klobuk, u Klobuku (BiH), na putu Nikšić – Trebinje, kao i Sitnica – Zupci, u Zupcima (BiH), na putu Herceg Novi – Trebinje, te Meštrovac – Meštrovac, na putu Pljevlja – Foča i Biteljica – Biteljica, na putu Nikšić – Bile-ća. I. TERZIĆ

MUP u susret sezoni unaprijedio opremljenost graničnih prelaza

PODGORICA – Ministarstvo teže, onemogućavaju da se u

Jednostavnija procedura za prelazak državne granice

Instalirani su čitači putnih dokumenata, setovi za provjeru, kompjuteri sa pristupom policijskim bazama podataka i dodatne kontrolne kabine na saobraćajnim trakama koje će ubrzati granične procedure i skratiti vrijeme zadržavanja na graničnim prelazima. Instaliranjem video-nadzora sa očitavanjem registarskih tablica u znatnoj mjeri je ubrzana granična kontrola – objašnjavaju iz Ministarstva unutrašnjih poslova

Između Crne Gore i Kosova u funkciji je jedan granični prelaz Kula – Savine vode, na putu Rožaje – Kula – Peć. Iz MUP-a pod-sjećaju da je 26. marta 2014. godine zaključen sporazum, koji je stupio na snagu 2015. godine, između dvije vlade o otvaranju zajedničkog graničnog prelaza Kotlovi (Crna Gora) – Kućište (Kosovo). Gradiće se u Kućištu, na teritoriji Kosova, a ne u Kotlovima, kako je objavljeno u tekstu u Pobjedi 24. maja. Sporazumom je, kako kažu u MUP-u, utvrđeno da će zajednički granični prelaz početi da funkcioniše odmah nakon završetka izgradnje. Takođe, neophodno je prethodno povezati u potpu-nosti, odnosno rekonstruisati preostali dio puta Murino – Čakor – Peć, od granične linije prema teritoriji R. Kosovo, oko 2 km. - U ministarstvima unutrašnjih poslova Crne Gore i Kosova for-mirane su ekspertske komisije za sprovođenje tog dokumenta – navode iz MUP-a.Kosovskoj strani je dostavljen nacrt projektnog zadatka i idej-nog rješenja za izgradnju glavnog projekta zajedničkog granič-nog prelaza Kotlovi – Kućište. - Njegova izgradnja, funkcionisanje i povezivanje putnog prav-ca Murino – Čakor – Peć, preduslov je efikasne prekogranične saradnje dvije države – objašnjavaju iz MUP-a.

Granični prelaz sa Kosovom gradiće se u Kućištu

Crna Gora je usvojila sve preporuke ekspertskih misija Evrop-ske komisije i evidentna je posvećenost Ministarstva unutraš-njih poslova i Uprave policije realizaciji onih koje još nijesu u potpunosti implementirane.Kako navode iz MUP-a, to je jedan od zaključaka ekspertske misije na temu integrisanog upravljanja granicom, održanoj početkom juna u Podgorici, koju je predvodio ekspert iz Finske Art Niemenkari.- Tokom misije, date su i smjernice za izradu strategije o inte-grisanom upravljanju granicom u skladu sa novim konceptom koji je definisan na nivou Evropske unije. To je bila i prilika i da sa predstavnicima naših nadležnih organa razmijene znanja i najbolje prakse u vezi s novim konceptom integrisanog uprav-ljanja granicom i njegovom primjenom u nacionalnim strate-gijama. To je od izuzetnog značaja pri izradi nove strategije i okvirnog akcionog plana, čija je izrada planirana do kraja teku-će godine – ističu iz MUP-a.Niemenkari je sagledao aktivnosti koje se sprovode u okviru operacije Tuzi II koje crnogorska policija sprovodi u saradnji sa DCAF-om, kao i da obiđe granični prelaz Božaj i novoformirani Nacionalni koordinacioni centar Sektora granične policije. - Poseban značaj obilaska centra u Podgorici ogleda se u činje-nici da njegovo otvaranje predstavlja ispunjenje preporuka ranijih ekspertskih misija, kao i ispunjenje jedne od značajnijih mjera predviđenih kroz nekoliko strateških dokumenata iz inte-gracionog procesa Crne Gore ka EU – naglašavaju iz MUP-a.

EK: Usvojene sve preporuke ekspertskih misija

U prošloj godini na prelazak granice se u prosjeku čekalo od deset do 40 minuta. Rijetki su bili dani kada su zadržavanja duže trajala. - Činjenica je da infrastruktura na graničnim prelazima sa naj-većim prometom putnika i vozila predstavlja ograničavajući faktor. Ti prelazi su projektovani i izgrađeni u vrijeme kada je ukupan promet na graničnim prelazima Crne Gore bio oko 10.000.000, dok je sada na duplo višem nivou – naglašavaju iz MUP-a.Trend rasta posebno se bilježi na prelazima Debeli Brijeg i Sukobin. - Odmah iza njih su Dobrakovo i Dračenovac. Dobrakovo je glavna tačka robne razmjene sa Srbijom, dok se u putničkom prometu granični prelaz Dračenovac pokazuje kao izuzetno važan alternativni pravac za putnike koji dolaze ili putuju u Srbiju. Promet putnika i vozila na tim prelazima je u konstan-tnom porastu. Granicu na Dobrakovu prošle godine je prešlo više od 2.000.000 putnika i oko 746.000 vozila, a na Drače-novcu 1.689.000 i oko 599.000 vozila – preciziraju iz MUP-a.

Prošle godine na prelazak se čekalo do 10 do 40 minuta

U Crnoj Gori funkcioniše 28 graničnih prelaza, od čega 19 u drum-skom saobraćaju, pet u pomorskom, dva u vazdušnom i dva u željezničkom

dar, biće otvoren zajednički

2miliona putnika prešlo

je prošle godine granicu na Dobrakovu

GLAVNA TAČKA ROBNE RAZMJENE SA SRBIJOM: Dobrakovo

11Pobjeda Ponedjeljak, 24. jun 2019. Svijet

PRAG - Hiljade Čeha prote-stovalo je u Pragu protiv premijera Andreja Babiša. Rojters prenosi da se u glav-nom gradu Češke okupio najveći broj ljudi na nekim demonstracijama još od Pli-šane revolucije 1989. godine kojom je odbačen komuni-zam.Miting u Letna parku pred-stavlja kulminaciju serije de-monstracija koje su se prote-klih nedjelja održavale protiv premijera Babiša, navodi Roj-ters.Babiš se suočava sa navodnim optužbama za prevaru i sukob interesa.Demonstranti su nosili tran-sparente na kojima su napisa-ne parole ,,Ostavka“, ,,Dosta nam je“ i mahali zastavama Češke i Evropske unije.

Mnogi su na protest poveli i djecu, navodi Rojters.Policija je u aprilu predložila da Babiš, milijarder i bizni-smen koji je postao političar, a koga povremeno porede sa Donaldom Trampom, bude zvanično optužen za prevaru jer je prije deset godina kori-stio subvencije EU kako bi po-digao hotel i centar za konfe-rencije izvan Praga.Andrej Babiš je porekao op-tužbe.Demonstracije je izazvalo imenovanje novog ministra pravde, nedugo nakon saop-štenja policije.To imenovanje je bilo sumnji-vo demonstrantima, budući da su smatrali da je Babiš htio da time utiče na postupak.Kako se navodi, Babiš je snaž-no odbacio i te tvrdnje.

PNOM PEN - Broj poginulih u nesreći do koje je došlo kada se srušila nedovršena zgrada u Kambodži porastao je na 18, a za mnogima se još traga, javio je BBC.Kancelarija portparola lokalne pokrajine Prea Sihanuk saopštila je da su najmanje 24 osobe povrijeđene, dok je 36 radnika spašeno, a za još mnogo njih se strahuje da su zarobljeni ispod ruševina.Sedmospratna čelična i betonska konstrukcija u priobalskom gradu Sihanukvil, zapadno od glavnog grada Pnom Pena, bila je projekat u kineskom vlasništvu, prenosi Rojters.Policija je privela četiri osobe, uključujući vlasnika kineske zgrade, šefa građevinske firme i izvođača radova, na ispitivanje u vezi sa nesrećom. Pokrajinski guverner saopštio je da je oko 50 radnika bilo na licu mjesta u trenutku kada se zgrada srušila.

VAŠINGTON - Američke vojne snage pokrenule su sajber napad protiv iranskih vojnih kompjuterskih siste-ma, javila je juče agencija AP pozivajući se na neimenovane zvaničnike.Sajber napad je pokrenut u četvrtak u trenutku kada je predsjednik SAD Donald Tramp odustao od planova da izvede konvencionalnu vojnu akciju protiv Irana kao odgo-vor na obaranje američke bespilotne letilice.

Zvaničnici su u subotu uveče rekli da je Tramp odobrio napad koji je onesposobio iranske kompjuterske sisteme i omogućio preuzimanje kon-trole nad iranskim raketnim bacačima i sistemima.Napadi su posebno bili usmje-reni na kompjuterske sisteme Iranske revolucionarne garde.Iran juče nije ni potvrdio ni negirao tvrdnje američkih zvaničnika.Iranske snage su u četvrtak oborile američki dron za koji

tvrdi da je povrijedio vazdušni prostor Irana, dok SAD tvrde da je letilica oborena iznad međunarodnih voda.Uporedo, američka vlast spro-vodi spoljnopolitičku ofanzivu u zalivu.Izaslanik za Iran Brajan Huk pozvao je juče u Kuvajtu sve zemlje da ubijede Iran da smiri tenzije. SAD pozivaju ,,sve zemlje da ubijede Iran da smiri tenzije“ u Zalivu, izjavio je juče u Kuvajtu američki izaslanik za Iran Bra-

jan Huk.Diplomata je na konferenciji za novinare rekao da SAD ,,nemaju nikakav interes od vojnog sukoba sa Iranom“.- Pojačali smo mjere u regionu iz čisto odbrambenih razloga - rekao je Huk.Američke vlasti su polovinom juna odlučile da upute dodat-nih 1.000 vojnika na Bliski istok zbog rastućih tenzija sa Iranom. Huk je rekao da trenutno ne postoji indirektni kanal komunikacije sa Teheranom i dodao da su brojne zemlje ponudile pomoć u smirivanju situacije i tenzija sa Iranom.Tenzije između SAD i Irana pojačane su od maja 2018. godine kada je Vašington istupio iz međunarodnog spo-razuma o iranskom nuklear-nom programu i ponovo uveo teške ekonomske sankcije toj zemlji.

ISTANBUL - Kandidat turskog predsjednika Redžepa Tajipa Er-dogana, Binali Jildirim, priznao je juče poraz na lokalnim izbori-ma u Istanbulu nakon što su objavljeni prvi rezultati glasanja ko-ji daju veliku prednost kandidatu opozicije Ekremu Imamogluu.- Prema rezultatima, moj protivnik Ekrem Imamoglu vodi. Česti-tam mu i želim mu sreću. Nadam se da će dobro služiti Istanbulu - rekao je Jildirim juče novinarima.U Istanbulu su održani izbori za gradonačelnika pošto je poništen prethodni rezultat glasanja.Glasanje u Istanbulu je test popularnosti za Erdogana koji je ranije rekao da onaj ko pobijedi u Istanbulu, pobjeđuje u cijeloj Turskoj.

Najveće demonstracije u Pragu od Plišane revolucije

Traže odlazak Andreja Babiša

Ponovljeni izbori za prvog čovjeka Istanbula

Erdoganov kandidat izgubio, Imamoglu gradonačelnik

Srušila se zgrada, poginulo 18 osoba

Nastavlja se zaoštravanje poteza na liniji SAD – Iran

Sajber napad umjesto raketa

Imamoglu

Iranski PVO sistem

Letna park u Pragu

12 PobjedaPonedjeljak, 24. jun 2019.Kultura

CETINJE - Izložba „Proi-zvodna greška“, koju čine djela četvoro mladih umjet-nika - Jelene Pavićević, Ami-ra Džakovića, Manuela Ialo-nardija i Alesandra Vanđija - otvorena je preksinoć u Ate-ljeu Dado na Cetinju.Postavka obuhvata umjetničke radove nastale kao rezultat dvonedjeljnog boravka u rezi-denciji Narodnog muzeja Crne Gore i rada u umjetničko-istra-živačkoj laboratoriji „Skrivene istorije“, koju su osmislile i vo-dile Natalija Vujošević i Ana Ivanović, ujedno i kuratorke izložbe.

Kako su saopštili iz Narodnog muzeja, naslov „Proizvodna greška“ aludira na nesigurnu poziciju umjetnosti i umjetnika u današnjem društvu, te sve če-šću tendenciju da se umjetnost tretira kao industrija komerci-jalne dekoracije, pomoćni poja-čivač turističke atraktivnosti, a njena uloga kao poluge razvoja društva se smanjuje i zapostav-lja. Djelovanjem u okviru ovog projekta, razgovorima među akterima radionice i izložbe,

želja je bila da se doprinese ra-zumijevanju i njegovanju um-jetnosti, ne kao (masovne) pro-izvodnje, već kao polja koje ne treba da podrazumijeva kon-trolu i nadzor u cilju preduprje-đivanja greške i kalkulacije profita, već slobodu umjetnič-kog rada koji ima snagu da mi-jenja, ukazuje, kritikuje, reagu-je i daje umjetničke odgovore na aktuelne teme, te pozitivno utiče na razvoj društva. Djela realizovana u rezidenciji, na-

kon završetka izložbe postaće dio kolekcije Narodnog muzeja Crne Gore. Izložba i umjetnič-ka laboratorija rezultat su sa-radnje Ministarstva kulture i Narodnog muzeja, u okviru projekta MONET Culture in MOtion in Adriatic NETwork of Museums, finansiranog u okviru prvog poziva Interreg IPA prekograničnog programa saradnje Italija-Albanija-Crna Gora. Izložba će biti otvorena do 28. juna. R. K.

PODGORICA – Predstavlja-nje monografije „Crnogor-ski filmski plakat“, autora Momira Matovića, biće pri-ređeno večeras u 21 sat u dvorištu kuće Rista Stijovi-ća, kod Sat-kule. Govoriće reditelj Blagota Eraković, novinar i publicista Vlatko Simunović i autor. Monografija je objavljena u iz-danju Mfilma Montenegro, dizajn potpisuje Nikola Latko-vić, a štampanje su pomogli Opština Budva, Sekretarijat za kulturu i sport Glavnog grada i Ministarstvo kulture Crne Gore.- Ova monografija nudi mo-gućnost da se sagledaju razli-čiti pristupi u kreiranju crno-gorskog filmskog plakata. Ona sagledava kreativnu svestra-nost i umjetničku posvećenost dizajnu plakata, primjere filmske fotografije, majstor-

sku upotrebu ilustracije i pro-fesinalno umijeće uklapanja tipografije u ukupnu kompo-ziciju plakata – navodi se u predgovoru monografije. Svi plakati u ovoj monografiji većinom su iz jedinstvene ori-ginalne kolekcije reditelja Momira Matovića, kao rezul-tat višegodišnjeg traganja po raznim kinotekama, bibliote-kama, arhivima filmskih proi-zvođača i distributera, kao i otkupa od privatnih kolekcio-nara. R. K.

CETINJE - Petnaesti među-narodni naučni skup anglista biće održan 27. i 28. juna u Nacionalnoj biblioteci „Đur-đe Crnojević“ na Cetinju. Na skupu, koji organizuje Stu-dijski program za engleski jezik i književnost Filološ-kog fakulteta u Nikšiću, uče-stvovaće anglisti iz evrop-skih zemalja i SAD-a. Tema naučnog skupa, kako su u saopštenju navele dr Marija Krivokapić i dr Aleksandra Nikčević-Batrićević, inspirisa-na je pjesmom engleskog pje-snika Roberta Brauninga, pod naslovom „Misli na zavičaj, iz tuđine“. Počasni gost biće direktor In-stituta za američke studije na Karlovom Univerzitetu u Pra-gu prof. dr Krištof Kožak, koji se bavi odnosima Meksika i SAD u političkom i kultural-nom kontekstu. Pored njega na

PODGORICA – Treća revija „Majstori filmske režije“ počeće večeras, u 20 sati, u sali Dodest projekcijom ostvarenja „Bani Lejk je nestala“ (Oto Preminger, 1965). Film donosi priču o En Lejk, čija kćerka je nestala, iako nema dokaza da je ikada i postojala. Do 27. juna podgorička publika biće u prilici da vidi i ostvarenja filmskih velikana kakvi su Gas Van San, Tim Barton i Denis Hoper. Projekcija filma „Upozna-ti Forestera“ (Gas Van San, 2000), koji govori o po-znanstvu nekada slavnog pisca sa mladim, talentova-nim učenikom planirana je za sjutra, u istom terminu. Ostvarenje „Krupna riba“ (2003), režisera Tima Bar-tona, snimljeno po istoimenom romanu Danijela Vo-lasa publika će moći da pogleda u srijedu, 26. juna. U fokusu ovog filma je Edvard Blum koji prepričava vrlo neobične priče iz svog burnog života, koji ga je odveo širom svijeta. Reviju će u četvrtak, 27. juna, zatvoriti američka drama „Goli u sedlu“ (Denis Ho-per, 1969). Film prati dvojicu slobodoumnih motoci-klista koji kreću na uzbudljivo putovanje Amerikom. Ulaz na sve projekcije je besplatan. S. V.

ROŽAJE - U okviru Rožaj-skog kulturnog ljeta, tokom jula i avgusta, Centar za kul-turu u saradnji sa lokalnom upravom i TO pripremio je niz kvalitetnih i interesantnih sadržaja. Centralni događaj ljetnjih dešavanja je manife-stacija „Dani dijaspore“, koja se već nekoliko godina orga-nizuje u znak pažnje prema građanima ove opštine koji žive u dijaspori a tokom ljet-njih mjeseci posjećuju rodni grad. I ovog ljeta oni će biti u

prilici da isprate mnoštvo kulturno-zabavnih programa za sve ukuse i uzraste. Prema riječima direktora Cen-tra za kulturu Rožaje, Sulejma-na Kujevića, glavna karakteri-stika ovogodišnjeg Rožajskog kulturnog ljeta je to što će go-tovo svi sadržaji biti organizo-vani na gradskom trgu, odno-sno na otvorenom.

NA TRGU-Želja nam je da što veći broj građana prati kulturno-zabav-

ne sadržaje kojih će biti za sva-čiji ukus. Zbog toga planiramo da bukvalno sve manifestacije održimo na gradskom trgu, na-ravno, ukoliko nam vremenske prilike ne poremete planove. Nadam se da će posjetioci biti zadovoljni programskim sadr-žajima, jer planiramo da ugo-stimo poznate muzičare iz re-giona iz svih žanrova, te da organizujemo pozorišne pred-stave, likovne izložbe, književ-ne večeri... - kazao je Kujević. On je istakao da će u okviru ove

manifestacije biti organizova-na i likovna kolonija.-Planiramo da oživimo taj vid kulture po kojem smo nekada bili prepoznatljivi budući da u našoj opštini postoji Likovni klub „Kula“, koji okuplja zna-čajan broj akademskih slikara, ali i mladih koji se druže sa ki-čicom i čiji su likovni radovi već zavrijedili pažnju na mno-gim izložbama. Biće to prilika da se okupe poznati likovnjaci iz zemlje i regiona, ali i iz nekih evropskih zemalja. I tu mani-festaciju planiramo da orga-nizujemo na gradskom trgu, što bi trebalo da predstavlja posebnu atrakciju - rekao je Kujević.

ZA BOLJE VEZEKao i nekoliko prethodnih go-dina, kako je najavio naš sago-vornik, biće organizovan i okrugli sto za kojim će se naći predstavnici Centra za kultu-ru, lokalne uprave i ljudi iz di-jaspore.-Na okruglom stolu planiramo da razgovaramo sa ljudima iz dijaspore o načinu kako da us-postavimo bolje veze u oblasti kulture i sporta, ali i da popri-čamo o ekonomskim temama, odnosno o mogućnostima ula-ganja na ovom području od obostranog interesa – kazao je prvi čovjek Centra za kulturu Rožaje. Dodao je i da će publika biti u prilici da vidi nastup ovdaš-njeg folklornog ansambla ali i neke od poznatih zvijezda na-rodne muzike.-Publika će biti u prilici da pro-prati koncerte pop i rok muzi-ke grupa iz ove opštine i okru-ženja, a planirano je i veče sevdaha, kao i nastup KUD-a „Vrelo Ibra“. Planiramo i da za-vršetak Rožajskog kulturnog ljeta obilježimo nastupom ne-ke muzičke zvijezde sa ex-YU prostora - zaključuje Kujević. F. KALIĆ

Na izložbi „Proizvodna greška“ u Ateljeu Dado na Cetinju predstavljena djela četvoro mladih umjetnika

Umjetnički odgovor na aktuelne teme

Predstavljanje monografije Momira Matovića

Filmski plakati u kući Rista Stijovića

Međunarodni skup anglista 27. i 28. juna na Cetinju

Misli na zavičaj, iz tuđine

Počasni gosti skupa Krištof Kožak i Ališa Džo Rejbins

skupu će kao počasna gošća učestovati i nagrađivana ame-rička pjesnikinja Ališa Džo Rejbins (Portland, Oregon). Ova autorka piše o savreme-nom svijetu i onim aspektima koji ga ugrožavaju, ali posebnu ulogu u njenim pjesmama imaju žene iz jevrejske istorije o kojima piše iz posebne per-spektive. Čuven je njen mju-zikl o aferi Mejdof, koja se de-sila 2009. godine, kada je uhapšen Berni Mejdof i razot-krivana njegova piramidalna shema koja je dovela do finan-sijskog potresa u SAD.Uz Kožaka i Rejbins, na skupu će učestvovati i Majkl Holin-gton, Džejmi Korsmo, Džerald Dejvid Notom, Džon Spurlok, Ksenija Kondali, Timothy Pe-tete, Tom Filips, Zana Toli-sbajeva, Donia Asajad Elkavaš, Adelheid Rundholz, Elena Spirovska, Sezen Ismail, Nina Sirković, Aleksandar Takov-ski, Maja Muhić, Džejn Fo-kner, Stefania Mikeluči, Rene Supert, Nataša Lasorak, Divia-ni Čauduri...Tokom skupa biće predstav-ljen i časopis „The Balkan Poe-try Today“ koji izlazi u Velikoj Britaniji. R. M.

Bogat program dešavanja na Rožajskom kulturnom ljetu

Kultura za sve ukuse i uzraste

Želja nam je da što veći broj građana prati kulturno-zabavne sadržaje kojih će biti za svačiji ukus. Zbog toga planiramo da sve manifestacije održimo na gradskom trgu – kazao je Sulejman Kujević

Detalj sa prošlogodišnjeg Rožajskog kulturnog ljeta

Majstori režije u Dodestu

Kadar iz filma „Bani Lejk je nestala“ koji otvara reviju

Sa otvaranja izložbe na Cetinju

13Pobjeda Ponedjeljak, 24. jun 2019. Kultura

„Proleće se na put sprema“ pr-vi je roman Bojana Krivokapi-ća, ovjenčan prestižnom na-gradom „Mirko Kovač“ za najbolji roman mladog autora objavljen na području Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore. Nakon zbirke pri-ča „Trči Lilit zapinju demoni“, knjige pjesama „Žoharov let“ (nagrada „Mak Dizdar“ za pr-vu neobjavljenu zbirku pjesa-ma 2013), Krivokapić je obja-vio roman „Proleće se na put sprema“ koji je za kratko vrije-me postao jedna od zapaženi-jih proznih knjiga u regionu. Čini se da je roman pisan na rubu raspada jedne zemlje, po tragu dvostrukog autorskog iskustva, onog stečenog na putovanjima i rezidencijal-nim boravcima i onog drugog izvučenog iz vlastitog isku-stva, uspomena, djetinjstva, mediteranskog nasljeđa i sve-ga drugoga što mu se urezalo u pamćenje „ušuškanom u cr-nogorsko-mađarskom seoce-tu“ u treperenjima vojvođan-ske ravnice.U martu, Krivokapić je bio gost u rezidencijalnom borav-ku OKF-a na Cetinju, a najav-ljeno je i njegovo učešće na festivalu „Odakle zovem“ koji će od 26. do 30. juna biti odr-žan u knjižari „Karver“.POBJEDA: Roman „Proleće se na put sprema“ naslovom sugeriše atmosferu melan-holije, prolaznosti... nesreć-nosti i žudnje za srećnijim vremenom, „proljećem“ na rubu raspada jedne zemlje, mladosti i odrastanja. Što ste sve od tih tragova injek-tovali u strukturu romana? KRIVOKAPIĆ: Moja je na-mjera bila da pišem o konstan-tnom izmicanju tla pod noga-ma, o tome kako različite društveno-političko-eko-nomske okolnosti utiču na ži-vot pojedinca koji ne pristaje na nametnute norme i namet-nutu poziciju, klasnu, dakako. Ili, jednostavnije rečeno: kako se iščupati iz nametnutog si-romaštva? Zanimalo me je i šta se događa s porodicom kad

se promijene ideologije, šta se događa s transgeneracijskim traumama, gdje je tu ljubav, da li je taj potres zaista gubitak tla pod nogama. U ovom ro-manu ima dosta likova, ra-znih, različitih. Svi se oni, za-pravo, na neki svoj način, možda najbolji, a možda jedi-ni mogući - bore za bolji život. Mislim da su ta pitanja i teme svud oko nas, da nas prate u stopu i da im ne možemo umaći, niti trebamo.POBJEDA: Za roman je re-čeno da je priča o odrasta-nju, što je vrlo moderno u aktuelnom regionalnom književnom vokabularu. Što je zapravo suština ova meta-fora proljeća iz naslova?KRIVOKAPIĆ: Ta metafora ima onoliko značenja koliko ima čitanja ovog romana. Nije na meni da dajem tumačenja. Moje je bilo da napišem ro-man najbolje što znam. Čita-nja, značenja i tumačenja - to je sad na čitaocima.POBJEDA: Pa, ipak, čini se da je glavni simbolički do-gađaj u romanu pad i to na samom početku - pad glav-nog junaka s ljuljaške, s ne-ba, pravo u blato, kao neko

otkrovenje ili spoznaja. Što u romanu simbo-lizuje taj pad?KRIVOKAPIĆ: Jed-na od mojih fascinacija u životu su nagli preokre-ti, tik do neba pa u blato - iznenadne sreće i iznenadne nesreće. Možda bi se to moglo nazvati nepreglednim mo-gućnostima u životu, ili da ni-kad nema kraja iznenađenji-ma. Ili, da nikad ne možeš da se opustiš, jer zlo ne spava. Ili, da i kad tresneš u to blato, ka-snije ipak ustaneš. Kako usta-ti, kako se podići i nastaviti, nasmijan, u inat sudbini i duš-manima - to me zanima. Mož-da sve ovo zvuči kao niz fraza i klišea, ali kako do konačnih odgovora nijesam stigao. I da-lje tragam.POBJEDA: Onako kako se kreće glavni lik romana Gregor, pomjeraju se kroz romanesknu cjelinu i boje i vrijeme i karakteri likova i krajolici i reminiscencije. Da li je teško biti hroničar vlastitog života? Kakav je to zanos u pitanju?KRIVOKAPIĆ: Hajde da ovako odgovorim na vaše pi-

tanje: Ako znaš zašto pišeš, znaćeš i kako. To pitanje „za-što“ je možda najvažnije u književnom poslu. Ono nago-ni na razmišljanje, na bistrinu. Ono konstantno uznemirava, demistifikuje, razotkriva. Spušta na zemlju pitanja i ide-je, tu oko nas. A to je u kontri s dominantnom kulturom u ko-joj živimo, s patrijarhalnim poretkom, ideologijom koja svojim pipcima pokušava da nas zadavi. Mit o produktiv-nosti, na primjer, sve se mjeri kroz to koliko si uspio da pri-vrijediš. Što manje privređu-ješ - ti si manji čovjek, kaže ovaj kapitalizam, naš najveći neprijatelj. Eto, samo bi se o tome moglo pisati pet života da imaš. I ne bi se sve ispisalo.POBJEDA: U jednom inter-vjuu rekli ste da je jugoslo-

venski socijali-zam neodvojiv

od antifašističke borbe u Drugom

svjetskom ratu. Na koji način to danas

doživljavate u našoj re-giji Balkana?

KRIVOKAPIĆ: Antifašizam naš nasušni, mogao bih reći samo to. Desnica je opasna, ona je kancerogena. Naciona-lizam je tihi ubica. Antifaši-zam je jedna od najplemeniti-jih ideja čovječanstva. A naši crnogorski preci su se borili za tu ideju. Dakle, imamo za-što biti ponosni. Ako su mogli oni, možemo i mi. I književ-nost vidim kao jedan od nači-na borbe protiv fašizma. Knji-ževnost nudi mogućnost za prostor slobode, za neke bolje svjetove. Trudim se da u knji-ževnosti koju pišem propitu-jem pozicije moći, društvene hijerarhije, razne identitete. Ne prihvatam ih zdravo za go-tovo. Tu je kopča između knji-ževnosti i života. Čime god se bavili, ako primijetimo i naj-manji element fašizma, mora-mo ga stući, ubiti u korijenu. Tu nema kompromisa.POBJEDA: Objavili ste tri knjige u tri žanra - zbirka poezije, priča i roman. Pisa-nje je istraživanje, kako jezi-ka, tako i konteksta i okol-nosti koji utiču na njega. Kako nastaju ti konteksti i okolnosti za pisanje, ima li kod Vas u tome nekih po-sebnih koncepata?KRIVOKAPIĆ: Volim život, volim ljude i volim pisanje. Bio bih najsretniji da ne mo-ram ništa drugo da radim, baš ništa, da mogu samo da pišem, kad i koliko hoću. Protivim se onom kretenskom stavu da se bolje piše iz muke, iz bijede, i da je to onda bolja književ-nost. O zagovornicima tog sta-va mogu reći samo to da su u pitanju budale i manipulatori. Niko ne zaslužuje da živi i radi u bijedi, moramo to stalno po-navljati jedni drugima i zajed-

no se (iz)boriti za dostojan-stveniji život.POBJEDA: U slobodnijoj kritičkoj formulaciji ozna-čeni ste kao „samotno i kon-templativno biće, flaner i posmatrač svijeta kojem i pripada i ne pripada…“ Mo-že li se reći da je za Vas ta vr-sta nepripadanja i samoće jedan od bitnih pokretača za pisanje?KRIVOKAPIĆ: Ma kakvo sa-motno i kontemplativno bi-će... Ja sam društven, vazda s ljudima, protkan pričama. Bi-ram da sam s ljudima, da smo zajedno, to je moj đir. Iz toga i pišem.POBJEDA: Koliko Vas je odredila činjenica da ste ro-đeni u jednom malom seoce-tu u središtu Bačke? Da li je ta crna zemlja, neprekidni ravni vidik, neki vaš arhe-tip? Koliko je to odredilo Vaš početni horizont pisanja?KRIVOKAPIĆ: Proveo sam djetinjstvo u jednom „ušuška-nom crnogorsko-mađarskom seocetu“ u Vojvodini, dakle u ravnici. To je dio mog iskustva. Kako sam više mediteranski tip, taj ambijent (ravničarski) mi je često proizvodio neku ti-hu nervozu, ne melanholiju, već želju za izmještanjem. Ka-snije sam to osjećanje iskori-stio u pisanju. Zanimalo me je kako literarno da se poigram tom crnom zemljom, nekad plodnom, a nekad gnjilom. U romanu ima likova koji se na toj zemlji nisu snašli. Takođe, dosta likova je skončalo baš u toj zemlji, a da to možda nisu željeli. Zanimalo me je i kako se u jednom takvom, tzv. ušuš-kanom ambijentu, doživio, proživio i preživio ideološki preokret, i šta će ostati u sjeća-nju, a šta će, i na koji način, biti izbrisano. U mom romanu ba-be Crnogorke pripovijedaju i pripovijedaju, a glavni lik to sluša, zapisuje, priča dalje i ti-me nastavlja to pamćenje, upi-savši se u njega. Ljubeta LABOVIĆ

Crna Gora u porodičnom koduPOBJEDA: Kad smo već kod toga, bili ste gost u rezidencijalnom boravku OKF na Cetinju u Crnoj Gori. Kakvi su Vam utisci, da li su cr-nogorski boravci bili inspirativni. To se još sve u nekim tačkama spaja i prožima i sa nekim Vašim genetskim i drugim kontekstima, zar ne?KRIVOKAPIĆ: Da, u martu sam boravio na Cetinju. Za to vrijeme sam uspio otići i do Podgorice, Kotora i Dubrovnika. Crna Gora je do sad bila prisutna u mom porodičnom kodu i kao turističko iskustvo, ali ovaj rezidencijalni boravak mi je otvorio i novu dimenziju. Kako mi je jedna od životnih fascinacija priča, pričanje, odnosno to kako se priča stvara, kako se prenosi, šta se s njom događa u tom proce-su prenošenja – crnogorski ambijent mi je bio idealan za bavljenje tom fascinacijom, jer u Crnoj Gori je sve, čini mi se, u tome - u stalnom pričanju priča. A kako nijesam zatvoren čovjek, već u stalnom kontaktu s ljudima (da-kle, pričama), taj mi je boravak godio. Ovih dana dola-zim u Podgoricu, na književni festival „Odakle zo-vem“. Radujem se što zajedno nastavljamo jednu dobru priču.

Ceste raskomadanog bratstva i jedinstvaPOBJEDA: Kritičari su zapazili da je roman pisan po geografi-ji Vaših rezidencijalnih boravaka (Rijeka, Tirana, Pazin, Go-tland...). Očigledno da je ova vrsta književne saradnje dobro projektovana kad je u pitanju Vaš rad. Kakve su to interakcije i što je potrebno da bi Vas sredina indukovala za pisanje?KRIVOKAPIĆ: Književne rezidencije su izmještanje iz svakod-nevne dinamike, obremenjene trzavicama najčešće finansijske prirode. One su mogućnost da se, prije svega, odmoriš. Ne piše se kad si umoran. Imao sam priliku da boravim u nekoliko grado-va i nekoliko zemalja, po mjesec dana. Svaki od tih boravaka je dragocjen. Na nekom sam pisao više, na nekom manje. Ali, to nije bitno. I tu bi onaj imperativ produktivnosti da se ušunja, ali ja mu ne dam - sikter. Ali, nijesu ovdje u pitanju samo književne re-zidencije. Često sam u Zadru, Rijeci, Sarajevu, Beogradu... to su ceste raskomadanog bratstva i jedinstva, ali i dalje prisutne. Vo-lim što za dosta gradova mogu reći da sam u njima - svoj na svo-me. Različiti gradovi i različiti ljudi upisali su se u moje tekstove.

INTERVJU: Bojan Krivokapić, pisac

13Kultura

I književnost je način borbe protiv fašizma

Bojan Krivokapić

Desnica je opasna,

ona je kancerogena. Nacionalizam je tihi

ubica. Antifašizam je jedna od najplemenitijih ideja

čovječanstva. A naši crnogorski preci borili su se za tu ideju.

Dakle, imamo zašto biti ponosni. Ako su mogli

oni, možemo i mi

14 PobjedaPonedjeljak, 24. jun 2019.Crnom Gorom

ROŽAJE - U organizaciji NVO ,,Srednji put“ iz Novog Pazara i opština Tutin i Ro-žaje, nedavno je iz jezera Gazivode izvađena ogro-mna količina otpada, koji je, kako su potvrdili rožajski zvaničnici, prouzrokovao vodotok Ibra. Naime, jezero je bilo prekriveno velikom količinom plastičnih boca i drugim otpadnim materija-lom, koji je vodotokom Ibra dobrim dijelom sa rožajske gradske deponije dospio do Ribarića, što, kako potvrđu-ju odgovorni, predstavlja pravu ekološku katastrofu. U akciji su učestvovali pred-stavnici rožajske lokalne uprave na čelu sa predsjed-

nikom opštine Ejupom Nu-rkovićem, te članovi Ski centra Hajla RTR, Ribolov-nog kluba ,,Ibar“, izviđači, kao i članovi Foruma mla-dih Bošnjačke stranke.

deponijaOdavno je poznato da je naj-veći ekološki problem sa ko-jim se suočava rožajska opšti-n a g r a d s k a s a n i t a r n a deponija. Postojeća, koja se nalazi nizvodno od Rožaja, pored magistralnog puta, više

liči na smetlište sa kojeg se to-kom 24 sata izvija gust dim i širi nesnosan smrad. Do una-zad nekoliko godina, dok je lokalnu vlast u ovoj opštini vršila DPS, odbornici Boš-njačke stranke koji su sjedjeli u opozicionim klupama, neri-jetko su prozivali nadležne da se to pitanje što hitnije rješa-va. Međutim, BS je već šest godina vlast u ovoj opštini i ovo pitanje se nijednom nije našlo na dnevnom redu iako su za to postojali brojni razlo-

zi. Jedan od njih je, svakako, činjenica da velike količine otpada sa rožajske deponije vodotokom Ibra dospijevaju u jezero Gazivode, zbog čega je na adresu lokalne vlasti ra-nije bilo reagovanja iz opštine Tutin, na čijoj teritoriji se di-jelom nalazi to jezero. Isto ta-ko, opštini koja svoju per-spektivu vidi u bržem razvoju turizma, svakako ne ide u pri-log smetlište pored puta koje ostavlja veoma ružan utisak na brojne turiste koji putuju

prema Crnogorskom primor-ju…

saradnjaPredsjednik opštine Ejup Nu-rković je prilikom učestvova-nja u akciji čišćenja jezera u izjavi datoj lokalnim mediji-ma naglasio da će lokalna uprava u narednom periodu riješiti probleme nepropisnog odlaganja otpada u Ibru jer je to obaveza koja proizilazi iz poglavlja 27 EU. On je izrazio uvjerenje da će ,,efikasnom komšijskom saradnjom biti sanirana ekološka katastrofa na jezeru u Ribarićima“.- Proces rješavanja problema gradske deponije zahtIjeva

koordinaciju nekoliko sekto-ra. Moramo se truditi da gra-dimo savjestan odnos prema prirodnom okruženju u skla-du sa evropskim standardi-ma. Svjesni smo problema da je deponija koja se nalazi na teritoriji naše opštine uzrok zagađenja jezera Gazivode i zbog toga smo se priključili akciji u velikom broju. Depo-nija je dugogodišnji problem koji je ostao iz perioda pret-hodne vlasti – rekao je Nurko-vić, ističući da će ubrzano ra-diti na rješavanju, kako je naglasio, ,,ovog krucijalnog problema kako naše opštine, tako i kompletnog sliva Ibra“. F. KaLiĆ

Predstavnici rožajske opštine na čelu sa predsjednikom Ejupom Nurkovićem čistili jezero Gazivode

Rijeka Ibar glavni zagađivač jezera

Jezero je bilo prekriveno velikom količinom plastičnih boca i drugim otpadnim materijalom, koji je vodotokom Ibra dobrim dijelom sa rožajske gradske deponije dospio do Ribarića

MOJKOVAC – Najboljim maturantima mojkovačke Srednje mješovite škole „Vuksan Đukić“ uručene su, na prigodnoj svečanosti u holu škole, diplome „Lu-ča“ i druge nagrade. Najve-će školsko priznanje za zna-nje i primjerno vladanje dobilo je šesnaest učenika.

Diplomu „Luča I“ u dosadaš-njem školovanju zaslužili su: Matija Grdinić, Tamara De-dejić, Luka Bogavac, Isidora Marković, Sara Medojević, Anastasija Raičević i Sara Sta-nić. „Luču II“ zaslužili su: Nebojša Pejović, Jovana

Kruščić, Dejana Zindović, Marija Veljović, Nikolina Kruščić, Žana Živković, Mili-ca Jovanović, Marija Peruni-čić i Slavko Sošić. Diplome im je uručio direktor škole Dejan Vuković.- Od sada pa ubuduće od vas se mnogo očekuje. Iz iskustva sa prošlim generacijama ubije-đen sam da ćete nastaviti kako ste i započeli. Uvijek najbolji i uvijek prvi. Budite ponos rodi-telja, ponos grada i naše domo-vine. Ne čekajte da vam uspjeh dođe već, kao i do sada, vi kre-nite prema njemu. Znam da ćete sa ponosom prenositi do-bar glas naše škole i zajednice

iz koje dolazite - rekao je Vu-ković, čestitajući najboljim maturantima uspjeh u dosa-dašnjem školovanju.Dobitnike diploma „Luča“ knjigama je nagradio vlasnik firme „Bam trejd“ Marko Ba-bić, a novčano, po tradiciji, vla-snik preduzeća „Trudbenik“ Vuksan Radonjić i opština Mojkovac. Potpredsjednik op-štine Slavenko Blažević česti-tao je dobitnicima diplome ,,Luča“ na dosadašnjem uspje-hu, poželio im da tako nastave i pozvao ih da se, nakon zavr-šenih studija, vrate u svoj kraj i pomognu mu svojim znanjem u razvoju. r. Ć.

KOLAŠIN - Delegacija koju su sačinjavali Milosav Bula-tović, predsjednik opštine, Milan Đukić, predsjednik SO i Danilo Medenica, pot-predsjednik opštine, položi-la je cvijeće na spomen-obi-lježje, na mostu Grlo, gdje je prije šest godina poginulo 18 rumunskih državljana.Toga 23. juna 2013. godine do-godila se jedna od najvećih drumskih saobraćajnih nesre-ća kada je autobus sa rumun-skim turistima sletio u kanjon Morače. Kretao se ka Podgori-ci i dolaskom na most Grlo, iz-gubio je kontrolu, probio ogra-du mosta i sletio u Moraču.Tragedija rumunskih držav-ljana nije zaboravljena, o njoj svjedoči spomen- obilježje ko-je je postavljeno nakon godinu dana ispred samoga mosta Gr-lo. Pravilo da nevolje zbližava-ju ljude potvrđeno je i sarad-njom opšt ine Kolašin i Ambasade Rumunije u Crnoj Gori, istakao je Milosav Bula-tović, predsjednik opštine, ko-ji je sa najbližim saradnicima juče položio cvijeće na spo-men-obilježje.- Tradicionalno prijateljstvo sa narodom Rumunije obave-zalo nas je i na ovo sjećanje, ali

i na širenje saradnje. Nedavno smo imali radni sastanak sa gospodinom Ferdinandom Nagijem, ambasadorom Ru-munije u Crnoj Gori. Dogovo-rili smo da sjećanje i poštova-nje 23. juna 2013, kad se dogodila ova tragedija, bude razlog pamćenja ali i nastavak međusobnog uvažavanja. U Kolašinu planiramo da podi-

gnemo spomen-obilježje koje će „pričati“ o tragediji, ali i svjedočiti o prijateljstvu ru-munskog i crnogorskog naro-da. Naredni korak će biti po-bratimstvo sa gradom iz Rumunije, čime ćemo stvoriti uslove za ekonomsku, kultur-nu, sportsku saradnju - naja-vio je Milosav Bulatović, pred-sjednik Kolašina. dr. p.

Mojkovac: Uručene nagrade najboljim maturantima SMŠ „Vuksan Đukić“

Diplome „Luča“ dobilo šesnaest učenika

Delegacija Kolašina položila cvijeće na spomen-obilježje kod mosta Grlo, gdje je prije šest godina poginulo 18 rumunskih državljana

Tragedija se pamti, prijateljstvo se razvija

U gradu će biti podignuto spomen-obilježje koje će „pričati“ o tragediji, ali i o tradicionalnom prijateljstvu rumunskog i crnogorskog naroda

Milan Đukić, Milosav Bulatović i Danilo Medenica

Mojkovački lučaši sa direktorom škole Dejanom Vukovićem

Čišćenje jezera

Otpad u jezeru

15Pobjeda Ponedjeljak, 24. jun 2019. Marketing

16 PobjedaPonedjeljak, 24. jun 2019.Hronika Podgorice

Prvi festival indijske hrane u glavnom gradu održan je u petak veče u hotelu ,,Hilton“.

Zvaničnici i građani imali su priliku da se bolje upoznaju sa specijalitetima indijske kuhi-nje. Na tandoori delicije i osta-la egzotična jela ove zemlje niko nije ostao ravnodušan. Ministre, glumce, ali i poča-snog gosta festivala, predsjed-nika Mila Đukanovića, srdač-no je ugostila konzulka Crne Gore u Indiji Janice Darabi.

KULINARSKA MAGIJACrnu Goru i Indiju karakteri-šu dobri diplomatski odnosi, a sad su ove dvije zemlje prepo-znale i značaj kulinarske sfere. O tom značaju je govorio i mi-nistar kulture Aleksandar Bogdanović.

- Zadovoljstvo nam je što u okviru festivala indijske hrane imamo priliku da se bolje upo-znamo sa jednim od segmena-ta indijske tradicije i siguran sam da će ovo veče predstav-

ljati radost za sva naša čula. Moram naglasiti da u Indiji postoji kultni odnos prema hrani, koji je postao nešto što danas nazivamo kulinarskom magijom. Takođe, na ovaj na-

čin odnosi Crne Gore i Indije se razvijaju na jedan veći nivo – rekao je Bogdanović. Konzulka Janice Darabi je istakla razvoj indijske kuhinje u Crnoj Gori, kao i veći broj radnih mjesta za mlade ljude. Ovaj festival, kaže ona, je do-prinio jačanju kulturnih i turi-stičkih veza između Crne Go-re i Indije. - Radujem se podršci svih vas dok gradimo jake međusobne veze. Poenta ovakvog događa-ja jeste da se postigne zdrav-stveno bogatstvo. Ovom prili-kom, došli su poznati kuvari iz Indije, kako bi vam na pravi način dočarali raznovrsnost egzotičnih ukusa – naglasila je Darabi.

MUZIKA I PLES Konzulka Indije posebno je pozdravila ambasadorku Veli-ke Britanije Alison Kemp, koja je u čast ovog događaja istakla da je hrana put do svačijeg srca i da je jedan od boljih načina da se povežu dvije kulture.Egzotična i uzbudljiva u sva-kom pogledu, od boja i mirisa do začina i ukusa, indijska ku-hinja je i te kako upečatljiva. Na festivalu je bilo svega - od različitih vrsta hljebova, po-put čapati, pulka, puri, roti, zatim tandoori piletina, ra-znovrsni začini poput karija, Masalza Garam do jogurta Ra-ita, koji je pravo osvježenje na-kon konzumacije intenzivnih ukusa, svi prisutni su u potpu-nosti doživjeli indijsku kuhi-nju. Osim u hrani, uživali su u muzici, pa je gostima pred-stavljen i indijski ples. J. V.

Aktivisti nevladinih organi-zacija koje promovišu jogu obilježili su krajem prošle sedmice Međunarodni dan joge 21. jun u nekoliko podgo-ričkih parkova. Pod sloga-nom ,,Jogom do mira i har-monije“ organizovani su časovi joge za odrasle, a prvi put i djeca su uradila prve male „asane“ (vježbe).Kako nam je rekla instruktorka joge iz NVO Umjetnost življe-nja Aleksandra Grujović, sve je počelo 2013. godine s projek-tom „Joga u parku“. Tada su se članovi sedam NVO okupili oko jedne ideje – da predstave jogu, drevnu vještinu porijeklom iz Indije široj populaciji. Turistič-ka organizacija Podgorice od starta je podržala ideju da se građanima predstavi ta drevna vještina. - Da ljudi ne bi imali neke pre-drasude o nama, kao o nekim čudacima, mi smo odlučili da im pokažemo što mi to radimo. Prolaznici u parku bi se sponta-no zaustavljali, počinjali da vježbaju. Zaista je predivan osjećaj zbližavanja, kada i neko ko nam se tek pridružio shvati koliko je sve jednostavno – pri-ča Grujović. Događaj svake godine privlači sve više ljudi. Jogu su osim Pod-gorice predstavili u desetak drugih gradova u Crnoj Gori. Ovoga ljeta aktivnosti u Dječi-jem parku na Kruševcu bile su namijenjene najmlađima, koji

su kroz igru učili prve joga vjež-be. Instruktorka Grujović pre-poručuje da je posebno dobro za roditelje, koji su sebe zapo-

stavili zbog obaveza, da vježba-ju jogu sa djecom.- Djeca su prirodnija u vježba-nju, dok se odrasli trude da ura-

de što pravilnije. Mnogo može-mo da učimo od djece i sa njima. Joga je kad si opet prirodan, da se opustiš i da prirodno djeluješ u bio kojoj situaciji. Praktikuju-ći jogu bolje se osjećamo, men-talno smo smireniji, ne upada-mo u problematične situacije, ne svađamo se, ne vičemo, ne-ma nervoze. Cilj joge i jeste ta mentalna smirenost. Dobra je za sve one koji imaju zdravstve-nih problema, sa kičmom, as-tmom, nesanicom, anksiozno-šću, jer sve počinje iz glave – kaže Aleksandra. I. Če.

Održan prvi festival indijske hrane u hotelu „Hilton“

Egzotični ukusi jačaju odnos dvije kulture

Janice Darabi i Aleksandar Bogdanović

M.B

AB

OV

IĆ

M.B

AB

OV

IĆ

U nekoliko parkova obilježen Međunarodni dan joge

Drevne vještine kao stil života

ZDRAVO I ZABAVNO: Sa časa joge

Ministarstvo jogeNa zahtjev indijskog premijera Narendra Modija, Generalna skupština Ujedinjenih nacija je 11. decembra 2014. usvojila rezoluciju kojom se 21. jun uvodi kao Međunarodni dan joge. Premijer Modi je tada istakao da joga može da pomo-gne u rješavanju svjetskih problema, a u Indiji je zahvaljuju-ći njemu osnovano i Ministarstvo joge.

Detalj sa festivala

17Pobjeda Ponedjeljak, 24. jun 2019. Hronika Podgorice

M.B

AB

OV

IĆ

Za mjesec opština Tuzi dobi-će dva uređena vidikovca na Cijevni. Kako za Pobjedu na-vodi potpredsjednik opštine Tuzi Ivan Ivanaj, vidikovci će biti izgrađeni kod vodo-pada popularno nazvanih Nijagara u Kućama Rakića i Rimskog bunara (izvora), pored puta Milješ - Krševo.

Na ovim mjestima, navodi Iva-naj, planirano je da se uradi betonski plato sa ogradom i eventualno natkrivanje dijela drvenom konstrukcijom na stubove, tipa ljetnje kućice.Podsjetivši da su nedavno osnovali Turističku organiza-ciju Tuzi, potpredsjednik op-štine poručuje da su planirali da krenu odmah sa određenim projektima. -Znajući da su ova mjesta jako izazovna i posjećena za turi-ste, to nas je dodatno motivisa-lo da ih uredimo. Sa ovih tača-ka je izuzetan pogled na lijepu

Cijevnu, vinograde na Ćemov-skom polju, Skadarsko jezero i vodopad kod Kuća Rakića – kazao je Ivanaj, uz napomenu da su od centra Tuzi udaljeni oko tri i po kilometra.Kako naglašava, vidikovci će biti dostupni i licima sa invali-ditetom, jer je to bio jedan od uslova koje su zahtijevali prili-kom izrade projektnog zadat-ka. Projekat uređenja vidikovaca na vodopadima na Cijevni u naselju Kuće Rakića i izletišta Rimski bunar u Milješu rea-lizuje se u okviru i poziva pro-grama trilateralne saradnje

Italija - Albanija - Crna Gora. Na ovom projektu, pod nazi-vom ,,Promoting accessible and sustainable tourism for future“, navodi Ivanaj, opština Tuzi je partner, dok je vodeći partner Ministarstvo finansija i ekonomije Albanije. -Još jedan vidikovac je na brdu Hum iznad naselja Pothum, koji priprada opštini Tuzi. Tu je i vidikovac u Zatrijepču, se-lo Deljaj, koji je izrađen u reži-ji mještana u saradnji sa dijas-porom, koji takođe pripada opštini Tuzi – podsjeća pot-predsjednik ove opštine. I. MITROVIĆ

Preduzeća glavnog grada u prethodnom periodu, ali i ovih dana rade na održava-nju mostova širom Podgori-ce. Završeni su molersko-farbarski radovi na mostu Milenijum. U toku su radovi na Moskovskom mostu, gdje će biti ofarbani ograda i klu-pe i zamijenjeni oštećeni elementi, a poslovi rekon-strukcije većeg obima zavr-šeni su i na Krivom mo-stu, Mostu žrtava 5. maja i Vezirovom.

FARBANJEZaposleni u građevinsko-za-natskoj operativi Agencije za stanovanje završili su moler-sko-farbarske radove na mo-stu Milenijum. -U sklopu ovog posla, očišćena su i ofarbana ab sidrišta kablo-va, uklonjena je nečistoća iz podnožja bankina između pje-šačkog i kolovoznog dijela kao i ograde mosta, a ograda i ban-kine su premazane u potreb-nom broju premaza. Sa metal-nih djelova koji štite kablove očišćena je korozija i nanese-na je nova zaštita, piloni mosta su premazani do visine tri me-tra, a preduzeće „Putevi“ će uskoro obnoviti horizontalnu signalizaciju – saopšteno je iz PG biroa.Radnici Agencije za stanova-nje rade i na Moskovskom mo-stu, na kojem će biti ofarbani

ograda i klupe i zamijenjeni oštećeni elementi. Takođe, bi-će uklonjeni grafiti sa amfitea-tra koji se nalazi uz most i obavljeno čišćenje.-Radnici Puteva tokom viken-da izvode radove na Moskov-skom mostu, a do sada su u sa-radnji sa ostalim preduzećima obavili značajne poslove na Krivom mostu, gdje su izvođe-ni radovi u dijelu rezanja, ra-skopavanja, valjanja, pripre-me podloge za asfaltiranje trotoarskih površina, uklanja-

nja betonskog sloja na trotoar-skoj površini, zamjene poha-banih betonskih ploča , sanacije postojećih betonskih ploča na površini od 320 kva-dratnih metara, rekonstrukci-je  ptt šahti, zamjene postoje-ćih i ugradnji novih ivičnjaka, ugradnje rampi za osobe sa invaliditetom, demontaže po-stojeće i ugradnji nove ograde na dužini od 240 metara, reza-nja betonskih stopa za stubove rasvjete, ugradnje stubova i rasvjetnih tijela,  uklanjanja

oštećenog i ugradnji novog as-faltnog zastora na kolovoznoj i trotoarskoj površini od 2.300 kvadratnih metara i obilježa-vanje horizontalne signaliza-cije – navodi se u saopštenju.

ASFALTIRANJEIz glavnog grada podsjećaju da su na  Mostu žrtava 5. maja završeni radovi u dijelu reza-nja, raskopavanja, valjanja, struganja postojećeg asfaltnog zastora, uklanjanja betonskog sloja na trotoarskoj površini, zamjene pohabanih betonskih ploča, sanacije postojećih be-tonskih ploča na površini od 500 kvadrata, rekonstrukcije vodovodnih i ptt šahti, zamje-ne postojećih i ugradnji novih ivičnjaka, uklanjanja postoje-ćih i ugradnji novih zaštitno ukrasnih stubića, sanacije ograde mosta, rezanja beton-skih stopa za stubove rasvjete, ugradnje stubova i rasvjetnih tijela,  uklanjanja oštećenog i ugradnji novog asfaltnog za-stora na kolovoznoj i trotoar-skoj površini od 1.800 kvadra-ta i obilježavanje horizontalne signalizacije.-Na Vezirovom mostu završe-no je struganje asfaltnog kolo-voza, izrada sloja izravnjenja, ugradnja novog asfaltnog za-stora na površini od 1799 kva-dratnih metara i obilježavanja horizontalne signalizacije – dodaje se u saopštenju. I. M.

Podzemni kontejner u Ulici Avda Međedovića u blizini br 44, na Starom aerodromu, zapaljen je u subotu poslijepodne. Iz predu-zeća ,,Čistoća“ saopštavaju da su obilaskom terena konstatovali da je zapaljena vreća kontejnera.- Zbog ovog oštećenja kontejner je odmah stavljen van funkcije, a za potrebe građana ovog dijela grada postavljena su dva metal-na kontejnera – poručuju iz ,,Čistoće“, uz napomenu da najoštri-je osuđuju ovakvo ponašanje pojedinaca koji ne mare za njihove apele i želju da građanima obezbijede prostore na kojima će ot-pad odlagati na pravilan način. I. M.

Opština Tuzi za mjesec dobija dva atraktivna vidikovca na Cijevni, na vodopadima i u Milješu

Panoramski pogledi biće dostupni i osobama sa invaliditetom

Znajući da su ova mjesta veoma izazovna i posjećena za turiste, to nas je dodatno motivisalo da ih uredimo. Sa ovih tačaka je izuzetan pogled na lijepu Cijevnu, vinograde na Ćemovskom polju, Skadarsko jezero i vodopad kod Kuća Rakića – kazao je potpredsjednik opštine Tuzi Ivan Ivanaj

Uskoro gradnja montažnih vikendica i ugostiteljskih objekata na Skadarskom jezeruPotpredsjednik opštine Tuzi Ivan Ivanaj kazao je da je završen nacrt plana izgradnje privreme-nih objekata. Navodeći da je njime obuhvaćena čitava teritorija opštine Tuzi, on podsjeća da je dokument prošao javnu raspravu, te da je po-slat MORT-u na davanje saglasnosti. Pored Ska-darskog jezera, ističe Ivanaj, planirani su manji ugostiteljski montažni objekti do 200 kvadrat-nih metara, vikendice na nekoliko atraktivnih lokacija, kao i mjesta za vezanje manjih plovila. - S obzirom da nedostatak ugostiteljskih objeka-ta otežava boravak turista na ovim mjestima, njihovom izgradnjom poboljšaće se ukupna tuistička infrastruktura na ovim prostorima. In-

teresa već ima, tako da mislimo da će se uskoro početi i sa izgradnjom tih objekata – kazao je Ivanaj.Dužina Skadarskog jezera koja pripada opštini Tuzi, navodi on, je 20 kilometara. Kako dodaje, uređeno je kupalište u Vitoji, a ,,razvijanjem Tu-rističke organizacije i opštine Tuzi, biće uređeno još kupališta i na Skadarskom jezeru i Cijevni“. - Veoma brzo ćemo reagovati da otvorimo za korišćenje i dio obale Cijevne koje je zatvoren od strane AD ,,Plantaže – 13. jul“, od mosta na Cijevni do Nijagarinih vodopada na lijevoj strani obale Cijevne – naglasio je potpredsjednik op-štine Tuzi.

Preduzeća glavnog grada intenzivno rade na održavanju mostova

Farbaju ograde, mijenjaju asfalt, ivičnjake…

U NOVOM RUHU: Most Milenijum nakon farbanja

Još jedan primjer nesavjesnog ponašanja pojedinaca

VANDALIZAM NA RAČUN GRAĐANA: Oštećeni kontejner u Ulici Avda Međedovića

Zapaljen kontejner na Starom aerodromu

MJESTO GRADNJE JEDNOG OD DVA VIDIKOVCA: Vodopadi na Cijevni

18 PobjedaPonedjeljak, 24. jun 2019.Marketing

19Pobjeda Ponedjeljak, 24. jun 2019. Feljton

KOMITSKO-NARODNA BORBA (DECEMBAR 1918 – JUL 1919)

Topom na crkvu jer je kaluđer pričestio ustanike

20.

Marko Turčinović sa Velestova svjedoči: „U junu 1919. god. srbi-janske okupacione vlasti su se nedos-tojno bacale na nas upropastivši nas do krajnosti ... Činili su sve moguće samo da zbrišu one koji se bore za ono što su se naši stari vjekovima borili, t.j. čast svoje Domo-vine i svojih milih familija“

Zločini u „Krvavom albumu Karađorđevića“ i oficirskim svjedočenjima nijesu izneseni hronološki – što znatno otežava stvaranje pravilne slike i praćenje događaja. Zbog toga smo to ovđe učinili. Osim toga, ukrstili smo događaje iz oba izvora po mjesecima, vodeći računa da ih u ok-

viru svakog mjeseca, tamo đe je to bilo moguće, poređamo po datumima

Objavljujemo deveto i deseto poglavlje knjige „Početak srpske okupacije – komitska borba i narodna golgota 1918-1920“. Prvih osam glava objavili smo u novembru i decembru 2018. godine. Sada pred

čitaoce donosimo dva poglavlja u kojima se obrađuje sedmomjesečni period od Božićnog ustanka - do sredine jula 1919. godine

od kojih sam stradao ja sa fami-lijom, raniše opasno u glavu moga sina Jovana, kojeg su po-slije desetodnevnog liječenja ipak oćerali u zatvor na Ceti-nje. Trpljući pored svega ra-njen što je bio i teška gvožđa u istom zatvoru, docnije je bio oćeran u zatvor u Podgoricu gdje je izdržao zatvor od četiri mjeseca i 23 dana. Po oslobođe-nom zatvoru odbjegao je u šu-mu. Ostala familija, žena i četiri kćeri prose za parče hljeba po tuđim ulicama rastavljeni od svojeg ognjišta i svojih hranite-lja. Moja žena također je bila u zatvor bačena, ležala je na go-lom cementu, pokraj svega što je bila stara 60 godina. Ja, sa drugim sinom Milošem, pri-moran sam bio napustiti svoje, izbjegao sam u Medovu prvog januara 1919. a docnije u Itali-

ju“ („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1565).45) Jun 1919. (Oficirski izvještaji)Crnogorski potporučnik Petar Šofranac svjedoči: „Izbjegao sam u šumu 20. juna 1919. god. a u istom mjesecu te godine došla je srbijanska vojska i mo-ju kuću popljačkali, ostavljaju-ći joj samo zidove bez igđe išta. Tako sam ostao sa mojim jad-nim robljem potpuno ogoljen i upropašćen. Opljačkali su mi 50 brava, 24 košnice pčela, 500 kgr. vina, 50 kgr. rakije, 24 kgr. duvana, a sliku kralja Nikole pod noge bacili govoreći: „Iz-dajniče sa svim tvojim pristali-cama“. Pčele su u kuću unosili i tako napaljene po kući prosi-pali među nejakom djecom i ženama, pčele su naravno uzrujane ujedale nejač djece, stao plač i jauk nevine djece i žena gledajući užasnu pojavu sudbine; ovo zvjerstvo rađeno po noći. Od pića kog su mi našli, što nijesu mogli popiti, prosuli su i polomili. Brata su mi oćera-li u zatvor na Cetinje, đe je sta-jao dva mjeseca stradajući na golom cimentu bez pokrivača. Drugom prilikom kuću su mi opljačkali, a to je bilo u januaru 1920. god. A dovršili po trećem istu potpuno opustošili i potro-šili što se je moglo potrošiti, no-seći mi ostatke premetačinom što su krile majke za spas njiho-ve ojađele nejake djece, što su tom prilikom i potonji njihov zalogaj iz usta opljačkali. Moj brat je tada prebježao u Albani-ju, a ja sa istim bježim nalazeći se zajedno u Kastrate. Familije su naše zatvorili, i to ne po va-roškim tavnicama, već u Dodo-še, da ih ne može niko viđet od strane izaslanika u misiji stra-nih država, što u nekoliko po-sjećuju zatvore po varošima. U takvom ostranjenom zatvoru naše familije, pod presijom ne-braće, stenju u nadi potonjim svojim vapajem za pravdu i slo-bodu. U takvom zatvoru vodili su svih nas komita familije, da starce i ludu djecu nijesu od istih ni najmanje pošteđivali. Cijeli taj haos odigravan je sa-mo zato da moraju uzurpatori-ma govorit đe su ustanici. Viši su broj muških vezali, zatvara-li, a neke i vezali i vješali o drve-ću i suviše bili“ („Skrivana stra-na istorije“, Tom III, 1577-1578).

(Nastavlja se)

>> Piše: Slobodan ČUKIĆ

Zlodjela od kraja decembra 1918. do po-lovine jula 1919.34) Maj 1919. („Krvavi album Karađorđevića“)„22. maja 1919. srbijanskim tru-pama pošlo je za rukom da se dokopaju u planinama ustani-ka Simeona Mićkovića, iz Župe Nikšićke. One su ga vodile i bacile u tamnicu i tamo su mu se svetile. Najprije su ga tukli okovima što su mu bili stavili na noge, a poslije su ga stavili 40 minuta u vodu do glave, ob-ješenog za kose. Docnije je isti Simeon uspio da se bjekstvom oslobodi. Srbijanci su donijeli rješenje da mu se opljačka i zapali kuća. Njegova mati, vi-djeći Srbijance da dolaze, pob-jegla je sa troje djece, sinom od 11 godina i dvije djevojčice od 8 i 14 godina. Poslije nekoliko da-na našli su ih u planini. Nasilni-ci srbijanski zabavljali su se time što su nad djecom izvršili svoje požude, a jadnoj ženi iz-bili sve zube.“35) Maj 1919. („Krvavi album Karađorđevića“)„Maja 1919. zbog bolijesti pred-ao se je „na vjeru“ srbijanskoj posadi na Velimlju (oblast nikšićka) ustanik Ilija Radović. I pored zadate vjere, Radović je bio odmah ubijen.“ 36) Jun 1919. („Krvavi album Karađorđevića“)„U junu mjesecu 1919. pošto su opljačkali i zapalili selo Očiniće (cetinjska oblast) srbijanske trupe su povele sobom 39 žena i đece iz toga sela i držali ih i mučili nekoliko mjeseci u tam-nici na Cetinju.“37) Jun 1919. („Krvavi album Karađorđevića“)„10. juna 1919. srbijanski vojnici ubili su u okolini Nikšića, bez ikakvog povoda ili stvarne krivice, dva brata, Boža i Obre-na Damjanovića, i Mitra Kral-jevića iz Broćanca (oblast nikšićka); kćer ovoga posljedn-jega bila je ranjena.“ 38) Jun 1919. („Krvavi album Karađorđevića“)„U mjesecu junu 1919. jedno sr-bijansko odjeljenje ušlo je u selo Ugnje (cetinjska oblast) i nastanilo se u kuću barjaktara Nika Kape. Za 5 dana ova nes-rećna porodica morala je hran-iti i posluživati ovu posadu. Kad su opljačkali, uništili i ra-suli sve što je ova porodica ima-la, izbacili su na ulicu staru ma-jku Kapinu (oko 100 godina) i odveli u zatvor na Cetinje njenih šest kćeri. To su za jedan mjesec, prije nego su puštene, pretrpjele svake muke. Mjese-ca decembra ponovo su ih zat-vorili i tu su ih zadržali tri mjeseca pošto nijesu htjele niš-ta priznati o ustanicima. Za sve to zimsko vrijeme morale su spavati na golim daskama.“39) Jun 1919. („Krvavi album Karađorđevića“)„U mjesecu junu 1919. ustanici su se uputili u crkvu Župe Nikšićke i zahtijevali blagoslov i svetu pričest od kaluđera Pavićevića. On je to učinio drage volje, ali Srbijanci su to doznali i ispalili su na crkvu jedan hitac iz topa velikog kalibra, tukli su ga i zatim ga bacili u tamnicu.“ 40) Jun 1919. (Oficirski izvještaji)Crnogorski vodnik Ivan Batri-ćević iz Očinića svjedoči da su u junu 1919. god. srbijanske tru-pe ponovo došle u selo gđe su pljačkali kuće i gonili seljake prisiljavajući ih na zakletvu. Nabraja da su tom prilikom iz-vršena „grozna nedjela“ nad Dušanom I. Batrićevićem. Mučili su ga i tukli, prisiljava-jući ga na zakletvu i prisilno

regrutovali. Od udaraca i mučenja razbolio se i poslije 15 dana umro. Ivan Batrićević navodi da je po njegovom odla-sku, nekoliko seljana odvedeno u zatvor na Cetinju „gđe su grozno mučeni“. „Opljačkale su srbijanske trupe sve nepokret-no imanje i ostavili familije Pe-tra Kaluđerovića i Iva Popovića bez igđe ičega. Zapalile su i kuću Nika S. Kaluđerovića u ko-joj su bile dvije komite Andrija Paović i Jovan Jovanović iz koje su srbijanskim trupama dali ot-por, sve dotle dok je plamen do nje došao, onda su se predali i bili mučeni najgroznijim muka-ma. Po izvršenoj paljevini, srbi-janske trupe su ušle u selo i pon-ovo opljačkale sve kuće i pozatvarali 30 žena i djece u zatvoru na Cetinje, koje su mučili svih groznih muka i koji se danas nalaze u zatvoru“ („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1519-1520). 41) Jun 1919. (Oficirski izvještaji)Crnogorski vodnik Jokica An-drijević izvještava da je dana 25. juna 1919. godine srbijanska vojska „pod vođstvom srpskog serdara Jagoša Radovića i po-slanika stranke Radovića“ uda-rila na selo Martiniće. „Došli su do kuće moje i mog brata To-mice te obje opljačkali... pa ih onda zapalili, nji i sve što je bilo u blizini kuće. Pri pljačkanju, gdje su našli žene, bili su ih i po-činili nad njima svakojaka zvjerstva. Kao i moju kuću, ta-kođe su opljačkali i neke ostale martinićske kuće, kao npr. ku-ću Novice Radovića, Milovana Radovića, Mika Radovića i ci-jele ostale martinićske kuće, koje ne htjedoše položiti zakle-tvu kralju Petru“ („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1518). 42) Jun 1919. (Oficirski izvještaji)Crnogorski vodnik Jovan Đon-

ković iz Krnjica izvještava da su u junu 1919. godine okupaci-one srbijanske vlasti došle u njegovu kuću i u njoj strijeljale njegovog oca Mića starog 50 godina. Tom prilikom su opljačkali kuću, kao i 20 sitnih brava, jednog vola, jednog ve-pra, 8 kvintala pšenice i 5 kvin-tala žita („Skrivana strana isto-rije“, Tom III, 1527)43) Jun 1919. (Oficirski izvještaji)Crnogorski desetar Špiro Vu-čeraković svjedoči da su mu u junu 1919. „srbijanske okupaci-one vlasti opljačkale sve što se u kući nalazilo, kao: brava sitnih 12, jednog vepra, žita 7 kvintala, pšenice 6 kvintala. Po izvršenoj pljački uhvatili su moga brata od 14 godina i poveli ga u za-tvor, dvorskoj kući na Bašču u Crmnici, gdje se i danas nalazi“

(„Skrivana strana istorije“, Tom III, 1569).44) Jun 1919. (Oficirski izvještaji)Crnogorski kapetan Marko Turčinović sa Velestova svje-doči: „U junu 1919. god. srbijanske okupacione vlasti su se nedo-stojno bacale na nas upropa-stivši nas do krajnosti. Iste su mi upropastili i izgoreli četiri kuće, sve pokretno mi je opljač-kano, kao i nepokretno, pusti-njom ostavljeno. Zločinstvo je izvršeno nad mojom imovi-nom pretvaranjem istih u dim i pepeo, čija je vrijednost 100.000 kruna. Činili su sve moguće samo da zbrišu one ko-ji se bore za ono što su se naši stari vjekovima borili, t.j. čast svoje Domovine i svojih milih familija. Navedeni uzurpatori

Jagoš RadovićNovica Radović

Kućište u Krnjicama

20 PobjedaPonedjeljak, 24. jun 2019.Drugi pišu

Kao u nekom distopijskom fil-mu, centrom srpske prestonice ovih dana jure divlje svinje i prasad, upadaju u poslastičar-nice, naleću na ljude, padaju sa krovova garaža. Životinje pre-begle sa potopljenog Ratnog ostrva toliko su se ostrvile na Beograd da su čak i tabloidi u svojim naslovima posegli za onom starom Jugoslavijom i upitali se „kuda idu divlje svi-nje“ što je naziv hrvatske serije (iz1971) koja se bavi obračuni-ma dve švercerske bande u okolini Zagreba.Radnja ovog jugoslovenskog klasika smeštena u vreme Dru-gog svetskog rata ali u njoj ne-ma partizana, revolucije, niti ijednog ideološkog elementa tipičnih za narativ iz socijali-stičkog bratstva i jedinstva.Emitovana je, zahvaljujući za-uzimanju Miroslava Krleže i Vladimira Bakarića nekadaš-njeg prvog predsednika Vlade NR Hrvatske potom nosioca funkcija u vrhu centralnog ko-miteta Komunističke partije Jugoslavije. I tako zahvaljujući Divljim svinjama jedna istina lišena ideološke i nacionalne podobnosti prokrijumčarena je u ružičasto nebo jugosloven-skog sistema. Na radost publike iz svih republika i pokrajina.

Divlje svinje ne lutaju napametTrideset godina kasnije, posle ratova i raspada Jugoslavije, smatralo se za veliku hrabrost to što su Kuda idu divlje svinje reprizirane na beogradskoj TV Politika i na HRT-u u svom po-sleponoćnom terminu. Kao da nijednu pouku iz ratnih trage-dija nisu izvukli zvanični Beo-grad nije želeo ovu seriju jer je ona hrvatska a u njoj partizani igraju sporednu a ne spasilačku ulogu. Zagrebu se nije dopada-lo što neke od glavnih uloga tu-mače srpski glumci, medju nji-ma Ljubiša Samardžić.Scenarista Ivo Štivičić pojasnio je u intervjuu Nacionalu neobi-čan naslov ovog serijala. On je

preuzet iz jednog pisma ne-mačkog poručnika koji je po kazni bio zadužen da koordini-ra promet vozova na zagrebač-kom Glavnom kolodvoru koji je tada bio jedan od glavnih sao-braćajnih punktova na Balka-nu, pa je na njemu bio „žestoko razvijen kriminal“.I Nemci i domobrani i vojnici, svi zajedno su učestvovali u kriminalu. Nemac je napisao svojoj porodici da se na tom radnom mestu bavi svinjskim poslom i kreće se po „švajnera-ju“, da nikome ne može „stati na put“, jer je „sve podivljalo“.„Divlje svinje ne lutaju napa-met, imaju neki svoj put u šumi i čim se javi sumnja da za njima ide lovac ili pas tragač, one za-meću trag i skreću s puta. Odatle taj simboličan naslov“, rekao je tada ovaj sjajni hrvatski scenari-sta. U konkurenciji od četrdeset pet drugih, pre nekoliko godina njegovo ostvarenje je proglaše-no za najbolju seriju svih vreme-na „sa ovih prostora“.Desilo se, danas u Beogradu i bukvalno, a ne samo simbolič-ki, da se politički akteri prave kao da ne znaju kuda i zašto idu divlje svinje. Kuda idu gondole, metroi, fontane, raskopani tr-govi, vozovi, razlivene vode? U njihov džep, reći će vam gotovo svaki ovdašnji građanin koga slučajno sretnete. Čak su i pro-davci na Kalenićevoj pijaci o tome glasno progovorili a Njuz net je primetio da su divlje svi-nje oduševljene zato „što je Ve-sić (večiti zamenik gradonačel-nika) od Beograda napravio svinjac“.

Koja je cena lažiNa globalnom planu mnogo se govori o upravo završenoj hit seriji Černobilj u produkciji HBO čije je emitovanje ispratio rekordni broj ljudi na svetu. Po-tresna priča u pet epizoda o najvećoj nuklearnoj nesreći u

istoriji (1986), već se u mnogim medijima proglašava za najbo-lje televizijsko ostvarenje.Kritičari s pravom ocenjuju da je Černobilj danas još aktuelniji nego što je bio u realnom vre-menu: opasnost od globalnog uništenja usled klimatskih pro-mena je veća nego tada, naučno dokazane činjenice se poništa-vaju sveprisutnim lažima in-spirisanim političkim i materi-jalnim profitom.Ekspertska saznanja bila su od strane sovjetske vrhuške i nji-hovih aparatčika podređivana interesima vladajuće hijerarhi-je u slučaju Černobilja. Danas je taj sistem mnogo razrađeniji, multipolarniji, TV ekrani neu-poredivo većih dimenzija, pro-tok (dez)informacija je munje-vit a istina je nedostupnija.Pogledajte Trampa i ostale predkandidate u Americi gde je već počelo zagrevanje za pred-sedničku trku. Za Trampa je poznato da od sebe odbija viso-koobrazovanu elitu, obećava rudarima ugljenokopa da neće izgubiti posao, već da će hiljade novih rudara biti zaposleno, jer „SAD ima najčistiji vazduh i najkristalnije reke“.Džo Bajden (Demokratska stranka) ulazi u trku uzdajući

se u svoj (o)srednji put: on će uložiti bilione dolara koji će se steći od povećanih taksi na kor-poracije najveće zagađivače, koje je Tramp ukinuo, a Obama prethodno povećao.I do 2050. kad niko više od vre-mešnih političara ne bude u funkciji, vrli novi svet bez fosil-nog goriva će biti na vidiku, ako do tada ne propadne.Zašto je Černobilj HBO-a ste-kao tako velike pohvale, i tako globalnu gledanost, kad u nje-mu ima mnogo dramatizovanih epizoda koje ne odgovaraju u potpunosti slici SSSR-a i načinu na koji je funkcionisao taj si-stem, o čemu pored ostalog piše i Maša Gesen u Njujorkeru?Gesen je cenjena američka ko-lumnistkinja sa dvojnim ame-ričko ruskim državljanstvom i smatra se odličnim znalcem sovjetskog i američkog sistema. Dobro poznaje i kako funkcio-niše Putinova Rusija.

Černobil se može presliKati na trampaObazirući se na fiktivni ženski lik, koji u Černobilju treba da predstavi plejadu sovjetskih naučnika koji su se činjenicama suprotstavili sovjetskom apa-ratu ona nalazi da je u HBO se-

riji u stvari „izmišljena vrsta stručnog znanja koje ova nauč-nica predstavlja“.„Sovjetski sistem propagande i cenzure nije uspostavljen toliko zbog širenja konkretnih poru-ka, koliko zbog toga da učenje učini nemogućim, da zameni činjenice glupostima i bezličnoj državi osigura monopol nad de-finisanjem stvarnosti.“Gesen se u ovom tekstu ograni-čila na analizu Sovjetskog siste-ma čija suština nije po njenom mišljenju verno prenesena u Černobilju, ali jedan od najpo-znatijih savremenih umetnika, američki pisac Stiven King u istom televizijskom Černobilju prepoznaje današnju Ameriku.„Nemoguće je gledati HBO Černobilj a da se ne pomisli na Donalda Trampa“, kaže King. I dodaje da je kao i sovjetska vlast „I Tramp čovek osrednje inteligencije koji upravlja veli-kom ekonomskom globalnom silom-koju on ne razume“.

Kriminalci i ratni zloČinciZvali se oni trampistima ili ne-kako drugačije, mnogi ljudi će u ovoj seriji prepoznati svoje ze-mljake koji vode državu uz po-moć laži i prevare. Biće i onih

Kako se istini desio Černobilkoji će se zapitati šta mogu da učine da se ne bi platila tako teška cena laži.„Koja je cena laži“, pita se na-učnik Valeri Legasov u ovoj proročkoj drami. Ne samo ona da ćemo zameniti laž za istinu. Najveća opasnost je da posle toliko laži ne možemo više uopšte da prepoznamo istinu. A šta onda možemo da radimo?Sam autor Kreig Mazin ekspli-citno objašnjava o čemu govori današnji Černobilj: „Živimo u globalnom ratu protiv istine“, kaže u intervjuu za Los Andže-les Times.„Gledamo ovog predsednika (Trampa) koji laže, ne izgovara samo male laži, već kolosalne absurdne laži. O istini se čak vi-še ni ne razgovara. Ona je zabo-ravljena ili toliko zamagljena da ne možemo ni da je prona-đemo. O tome govori Černo-bilj.“ Hoće li zato što je dijagno-stikovao teror laži, Mazinov Černobilj preživeti bar onoliko koliko žive „divlje svinje“ Iva Štivičića. Hrvatski scenarista je pre nekoliko godina objasnio da je recept za istinu jednosta-van: Istina ne traži ništa drugo nego hrabrost.„Hrabrost da se kaže, hrabrost da se napravi, hrabrost da se povede drugoga, hrabrost da se izađe pred druge.“I…Šta onda? Štivičić je govorio istinu, bio je hrabar. Hrabra je i novinarka koja u istom inter-vjuu od pre nekoliko godina konstatuje da se „Jugoslavija nije ni raspala, kada su posredi kriminalci i ratni zločini“. I Šti-vičić koji usred Hrvatske pod-vrđuje da se ondašnja kriminal-na matrica „rendgenski i bez ikakvih problema može preklo-piti u današnju stvarnost“.Slično je i sa Černobiljom. Daj Bože da se ovde i u svetu bar sankcionišu lažljivci, pogotovo oni na vrhu, ali i oni koji čine tu piramidu. Cena rata protiv isti-ne je prevelika. Čak i ako se u ponekim sredinama zaista po-bedi istina, bojim se da nećemo umeti da je prepoznamo.

Koje su sličnosti i razlike između kultne jugoslovenske serije ,,Kuda idu divlje svinje” i najnovijeg televizijskog serijala HBO-a Černobil

» Piše: zorana Šuvaković

Bila je to tako dobra zamisao da prosto niste mogli vjerovati da je naša. Žene pedesetih godina, u dobi kad ih nijedan posloda-vac više nije želio, država je za-poslila da njeguju bolesne i sla-bo pokretne starce u pustim ravničarskim selima. Projekt su u Ministarstvu rada i miro-vinskoga sustava nazvali „Za-želi“ i bili su vrlo ponosni na njega, kako su od dvije ljudske nesreće, nesreće staračke usa-mljenosti i nesreće nezaposle-nosti, domišljato sastavili jed-nu sreću, a bez znatnijeg našeg troška jer je Europska unija platila veći dio. Pa, recite i sami, zar to nije sjajno? Gotovo mili-jardu kuna su iz Bruxellesa za to dali, vjerojatno iznenađeni da su i glupi, lijeni i pokvareni Hrvati u stanju učiniti nešto plemenito i lijepo.Njegovateljice su tako dobile plaću od tri tisuće i bicikle da lakše obilaze svoje štićenike. Naslonile bi ujutro bicikl uz plot ili stablo šljive obijeljeno vapnom, skuhale skroman ru-čak od mahuna i piletine koju su joj prethodno kupile, namje-stile postelju, oprale i prostrle robu u dvorištu i na kraju popi-le kavu s bakom. Možda vam se to ne čini kao bogzna što živite

Klasa optimist Koliko hadezeovci rade i ne moraju ići u penziju

li u Zagrebu, ali u Čemincu u Baranji je veliko.Živite li u Zagrebu, već ćete na-ći nekoga da vam skuha i opere. Ako nikako drugačije, ostavit ćete stan nekome tko je dao oglas „njegovala bih stariju oso-bu u zamjenu za nekretninu“. Samo jedan kratki posjet javno-bilježničkom uredu i potpis na ugovoru dijele vas od doživotne ljubavi neke do jučer nepozna-te žene. Tuđe će čeljade brinuti o vama kao o rodu rođenom. Istina, znatna je vjerojatnost da će se zetovi ili nećaci izbezumi-ti kad shvate da im je izmakao vaš stan, dat će se u dugo i muč-no natjeravanje po sudovima da ospore ugovor između vas i nje-govateljice, proglašavat će vas ludim i neubrojivim, ali boli vas dupe. Vi ćete tada biti mrtvi.Baki u Čemincu takva je mo-gućnost, međutim, uskraćena. Tko bi se polakomio za njezi-nom malom vlažnom prize-mnicom ulegnutog krova, oro-n u l e f a s a d e , u t o n u l e u baranjsko blato, kraj stotina ta-kvih kuća uokolo, praznih i na-puštenih. Ne možeš ih, što ka-žu, ni prodati ni darovati. Drugačije se živi u provinciji, daleko od blještavih svjetala

glavnoga grada i njegovih bez-brojnih uzbudljivih mogućno-sti, od gomile u odijelima koja vazdan zaposleno zuji između ministarstva, ureda, agencija, redakcija, studija, centrala i po-slovnica i jedva stigne oko pod-neva malo sušija čalabrcnuti. U provinciji je tako tiho da baka jasno čuje kad na kraj dugačkog seoskog šora zastruže blato-bran o gumu njegovateljičinog bicikla i svi su tako jadni da im plaća od tri tisuće kuna ne zvuči kao da im je netko opsovao ma-ter.I zato bi oko osam sati, kad vo-ditelj Dnevnika kaže „želimo vam ugodan nastavak večeri“, a baka utiša televizor i krene u beskraj moliti ružarije za svoje žive u Dublinu i svoje mrtve u čistilištu, nekoliko desetaka Zdravomarija svakako izmolila i da milostivi Otac, sveti Antun Padovanski i blaženi Alojzije Stepinac podare dug život i do-bro zdravlje Marku Paviću, mi-nistru rada i mirovinskoga su-stava, koji im je poslao jednu ženu da im opere, skuha i raz-govara s njima, da ne skapaju prljave, gladne i same kao živo-tinje u iseljenom Čemincu. Pa i njegovateljicama se sviđao mi-

nistar Pavić, činio im se pristo-jan i mio s onim podbratkom i naočalama, razrok kao opo-sum, i nisu shvaćale zašto ga u svi napadaju zbog prijedloga da se u penziju ide sa šezdeset sedam godina. One su, sirote, bile sretne da imaju ikakav po-sao, da ih itko još hoće tamo na kraju svijeta, u od Boga zabo-ravljenoj Baranji, da nisu ni razmišljale o penziji.Na kraju ipak nije sve ispalo ta-ko sretno. Zamisao je očito bila predobra da bi uspjela među glupim, lijenim i pokvarenim Hrvatima. Drago Hedl je otkrio kako zapošljavanje pedeseto-godišnjakinja na njezi bolesnih

i nepokretnih ili slabije pokret-nih staraca propada po cijeloj Slavoniji i Baranji. Nema novca čak ni za najmizernije plaće od tri tisuće jer je državne činov-nike mrzilo ispunjavati neka-kve formulare, upisivati broje-v e u k v a d r a t i ć e, l u p a t i ljubičaste okrugle žigove na dnu papira i činiti takve neka-kve iscrpljujuće radnje koje čo-vjeka prosto uništavaju, i du-ševno i tjelesno.Nepokretnim ili slabije pokret-nim uhljebima predmeti su se tako nagomilali na radnim sto-lovima da je projekt „Zaželi“, po svemu sudeći, mrtav. Mini-star Pavić trudio se, istina, uvje-

riti novinare da sve besprije-korno funkcionira, ali pritom je tako žustro grabio put službene limuzine da je svima prisutni-ma bilo jasno kako je Republika Hrvatska, kao i obično, već go-tovo tradicionalno, usrala mot-ku.Milijarda kuna koja je Europ-ska unija dala za sitne plaće eg-zistencijalno najugroženijima, bespomoćnim ženama koje su po selima peglale i kuhale ne-kim jadnim bakama bez ikoga svoga, na kraju će lijepo propa-sti, rasut će se u prašinu jer se između nekoliko stotina tisuća magaraca, luda, obješenjaka, spadala i tuduma koje je HDZ namjestio po kancelarijama, ni-je moglo naći dovoljno kvalifi-ciranih da čitko ispišu dva papi-ra. Kad to shvatite, postane vam jasniji smisao mirovinske refor-me za koju se srčano zauzima ministar Pavić, zašto je njemu prirodno da se radi do šezdeset sedme godine?Koliko hadezeovci rade, oni ustvari i ne moraju u penziju. Da ja radim koliko radi Marko Pavić, mogao bih u zdravlju i ve-selju do devedeset pet, možda i do sto godina dogurati. Mogao bih i čak umrijeti i leći u grob, a nitko u Ministarstvu rada i mi-rovinskog sustava ne bi primije-tio da nisam došao na posao.

Zašto je Černobil HBO-a stekao tako velike pohvale, i tako globalnu gledanost

I njegovateljicama se sviđao ministar Pavić, činio im se pristojan i mio s onim podbratkom i naočarima, i nisu shvatale zašto ga napadaju zbog prijedloga da se u penziju ide sa 67 godina

Marko Pavić, ministar

21Pobjeda Ponedjeljak, 24. jun 2019. Drugi pišu

Crnogorsko pravoslavlje

Raspada li se posljednji relikt Karađorđevićeve Jugoslavije?» Piše: Draško CELING

» Piše: LjuboDraG STojaDINoVIĆ

U Beogradu se podignula ve-lika bura nakon što je Crna Gora najavila podržavljenje sve crkvene imovine kojom trenutno raspolaže Srpska pravoslavna crkva sagrađene na njezinu zemlju prije 1918., što je prvi korak uoči obnav-ljanja crnogorske pravoslav-ne autokefalije.Iz krugova bliskih vodstvu Srpske pravoslavne crkve već su se mogli čuti glasovi kako je riječ o “ukrajinizaciji” u Crnoj Gori, aludirajući na ne-davno obnavljanje Pravo-slavne crkve u Ukrajini, od-nosno njezino crkveno i političko osamostaljenje u odnosu na Rusku pravoslav-nu crkvu.

HErrENVoLk baLkaNaNaime, crkvena birokracija u Moskvi, u potpunom doslu-hu s onim što radi i snuje nje-zin stvarni šef Vladimir Pu-tin, ne odustaje od svog prava da uređuje crkvene prilike u zemljama istočne Europe. Ono čega se pribojavaju u Srpskoj pravoslavnoj crkvi jest puni blagoslov obnavlja-nju autokefalnosti Crnogor-ske pravoslavne crkve, nasil-no ukinute 1920. voljom Aleksandra Karađorđevića, koji bi mogao stići iz Carigra-da iz ruku gdje se nalazi sje-dište ekumenskog patrijarha Bartolomeja. Srbe posebno uznemiruje činjenica da bi do obnavljanja crnogorske autokefalnosti moglo doći u godini u kojoj su naumili pro-slaviti 800. obljetnicu navod-

nog stjecanja vlastite crkvene samostalnosti koju ozbiljni povjesničari poput Ilariona Ruvarca smatraju povijesnom laži. Problem je u tome što Srbi još uvijek misle da su “herren-volk” Balkana.Svjesni da baš ništa ne može spriječiti Crnogorce da po-novno steknu svoju autokefa-liju, jer se odluka o tome do-nosi u Podgorici i Istanbulu, iz Beograda su se odlučili na udarce ispod pojasa, niječući samo postojanje Crnogoraca kao nacije i Crne Gore kao dr-žave. Trbuhozborac srbijan-skog predsjednika Aleksan-dra Vučića, njegovo ime je Nikola Selaković, rekao je da je Crna Gora “klasična srpska država, u kojoj i dan-danas, nakon svega, živi 31 posto Sr-ba”. Dodao je kako je poznato da se Crna Gora “od svog po-stanka, kao država, dičila srp-skim identitetom”. Glavni

tajnik Srpske napredne stran-ke Jovan Palalić istaknuo je kako je “istina da su identitet i povijesni razvitak Crne Gore srpski”. Optužio je crnogor-ske vlasti da slijede “srbomr-zilačku ideologiju” te da be-zočno “proganjaju i srpsku crkvu, narod, njegovo pismo, kulturu i tradiciju”. Pomah-nitali nacionalist mlađeg na-raštaja, koji inače obnaša i mjesto dopredsjednika Soci-jalističke partije Srbije na či-jem čelu je Ivica Dačić, Pre-drag Marković je ustvrdio kako je “nakana Podgorice da zatre srpstvo i iskorijeni srp-sku tradiciju u Crnoj Gori” te za vlasti u Podgorici rekao da su “nadmašile najveće nepri-jatelje srpstva - ustaše i ko-sovske borce za neovisnost”. Obnovu crnogorske autoke-falije usporedio je s osnut-kom Hrvatske pravoslavne crkve 1942. u režiji ustaškog

poglavnika Ante Pavelića. Re-kao je kako Srbi u Crnoj Gori ‘‘imaju gori status nego u Hr-vatskoj kada su u pitanju pri-stup javnim službama i druga manjinska prava‘‘, što je jedan od rijetkih komplimenata na račun Hrvatske pristigao iz Beograda u posljednjih 30 godina. Hvala, Predraže, i živ nam bio! Javio se i profesor s Pravnog fakulteta u Beogra-du Bojan Milisavljević koji smatra kako je “takva odluka suprotna pravilima međuna-rodnog prava” te dodao da je “pravo na imovinu zajamče-no međunarodnim aktima”. Naravno, sve je to magla, slič-na onoj kojom se u Osijeku zaprašuju komarci, koja bi trebala sakriti činjenicu da Crna Gora i Crnogorci imaju suvereno pravo uputiti svoju molbu u Carigrad kako bi ob-novili svoju crkvenu samo-stalnost.

Zanimljivo da sve rasprave oko toga imaju li Crnogorci pravo na crkvenu samostal-nost kada je riječ o srpskoj jav-nosti bez obzira je li riječ o učenim pravoslavnim klerici-ma ili nacionalističkim politi-čarima namjerno zaobilaze činjenicu da je u Crnoj Gori prije njezina nasilna “prisaje-dinjenja” 1918. postojala auto-kefalna Crnogorska pravo-slavna crkva.Zahvaljujući crnogorskom novinaru i publicistu Vladimi-ru Jovanoviću na internetu je dostupan preslik izvornog do-kumenta Ustava Svetoga Sino-da Kneževine Crne Gore iz 1904., u kome u prvom članku piše da “Avtokefalna pravo-slavna Mitropolija u Knjaževi-ni Crnoj Gori, kao član jedne, svete, katoličanske i apostol-ske crkve, kojoj je pastirena-čelnik i glava Gospod i Bog naš Isus Hristos, čuva i održava jedinstvo u dogmatama i u ka-noničkim ustanovama sa svi-ma drugim pravoslavnim av-tokefalnim crkvama, i ovo će jedinstvo ona čuvati i održava-ti do vijeka”. Nakon srbijanske okupacije 1918. odmah je uki-nut Sveti Sinod Kraljevine Cr-ne Gore. Likvidirano je baš sve što je podsjećalo na crnogor-sku samobitnost, a kralju Ni-koli Petroviću je njegov rođeni unuk Aleksandar Karađorđe-vić zabranio povratak u ze-mlju, prisvojivši djedovu imo-vinu. Bio je to bezobzirni obračun s crnogorskim identi-tetom o kome se sada u Beo-gradu mudro šuti. Trebalo je proći čak dvije godine da se u Beogradu osnuje “Avtokefalna Ujedinjena srpska pravoslav-na crkva Kraljevstva Srba, Hr-vata i Slovenaca”, a ukaz o nje-

zinom osnutku potpisala su dvojica laika, “naslednik pri-jestolja” Aleksandar Kara-đorđević i “ministar vera” Svetozar Pribićević. Povelju o crkvenoj samostalnosti Srpska crkva dobila je 1922., i to tek kada je tadašnjem cari-gradskom patrijarhu plaćeno milijun i pol švicarskih frana-ka u ime izgubljenih crkve-nih prihoda. Važno je reći da je to bio jedini tomos u srp-skoj povijesti jer je onaj koji je navodno priskrbio arhi-mandrit Sava Nemanjić bio “fake news” kako bi se to da-nas reklo. Jovanović u svome tekstu na portalu AntenaM podsjeća da je naziv Srpska pravoslavna crkva ustanov-ljen tek 1929. tijekom šestosi-ječanjske diktature.

kraĐa MošTIjuNa tim temeljima je nastao mit o Srpskoj pravoslavnoj crkvi i njezinoj imovini u Cr-noj Gori. Riječ je o približno 650 crkava i samostana, od kojih je najvrjedniji manastir sv. Vasilija Ostroškog kod Nikšića. Iz Beograda se već mogla čuti pobožna, ali i kri-minogena ideja da se moći (relikvije) ovog pravoslavnog svetca “prebace” negdje u Sr-biju, a Crnogorcima ostavi prazni samostan, kada već toliko inzistiraju na crkvenoj imovini. Nakon Makedonaca koji su to učinili na inicijativu svojih komunističkih vlasti još 1967., Srpsku pravoslavnu crkvu kao jedini preostali re-likt Karađorđevićeve Kralje-vine Jugoslavije napuštaju i Crnogorci, svjesni da bez cr-kvene neovisnosti neće imati mira od svetosavskog kleri-kalnog bullynga iz Beograda.

HO

LID

AY

INM

ON

TEN

EGR

O

Dan bez Ane Brnabić doživlja-vam kao lični neuspeh. Moja zavisnost od njenih upornih političkih iskliznuća, u konač-nom smislu, neizbežno postaje opsesija, i vodi u predoziranje. Ne mogu da izbegnem onu koju i ne želim da izbegnem. Čežnja za njom uglavnom je literarne prirode, potreba da jedno sa-svim neobično biće u srpskoj političkoj fantastici iščitavam češće no što ono stiže da se pri-kaže u nekoj od svojih verzija.Predsednikova višestrukost davno je deo mita o njegovoj ubedljivoj nadmoći nad isti-nom. To je za njega samo kate-gorija igre. Kad bi samo jednom javno saopštio ono što zaista jeste – više ga ne bi bilo. Anu je doveo kao rešenje bez bilo ka-kvog političkog smisla, pa se pokazalo da jedino u tom svoj-stvu, premijerka savršeno obavlja svoj posao. Njena je funkcija velika tajna, i ona je tek sada polako otkriva. I u tome je sadržan bar deo čarolije vlada-nja u Srbiji.Anu Brnabić Vučić je našao i doveo, da kroz evoluciju i uče-nje, postane njegov privremeni

alter ego. Na početku obuke, Brnabić se ponašala kao neu-padljivi, skoro nevidiljivi i ne-čujni, ali poseban oblik života, egzotična stvar u kancelarija-ma vlade.Taj uticaj nije bio mnogo veći ni kada je Brnabić, uprkos odiju-mu naprednjačke veteranske lige, dobila na dar premijersko mesto. Mnoge su osobe njenog pola, sa daleko većom kilome-tražom u radikalskom i na-prednjačkom kokošarniku, bile uverene da su u prednosti za tu nevažnu poziciju.To je bio Vučićev lični poklon osobi bez političkih svojstava i bez ambicija da ih uopšte ima. Svi poslovi, pa i premijerski, bi-li su samo njegovi. Ipak je Ana, u takvom rasporedu nadležno-sti, postala javna atrakcija, jed-na vrsta političke neobičnosti, koja je na premijerskoj dužno-sti jedva mirila svoju privatnost i javnu funkciju. U Srbiji, zemlji licemerne patrijarhalnosti i sumnjive palminske homofo-bične zadrtosti, privatni život Ane Brnabić ipak je postao nje-na nedostižna prednost. Teško je reći da li i jedina, ali presudna svakako.Na jednoj burlesknoj, polupija-

noj zabavi, raspevani i razobru-čeni ministar Ivica Dačić se „preporučivao“ prisutnoj Ani-noj partnerki, e da bi je prevas-pitao, što dokazuje da bahanali-je prostačke klike, uz zavodnika Dačića, ne nadilaze atmosferu zapuštene krčme.Taj znojavi incident, naravno, nije mnogo potresao premijer-ku. Ako već u rukama nije imala upravljač za bilo šta, Ana je evo-luirala u finkcionerku koja sve češće ispušta alfa signale. Od skrušene činovnice, potpuno nevešte u javnom opštenju, uz neizbežne muke sa rečima i nji-hovom artikulacijom, postala je neuporedivo smelija u okršaju sa neistomišljenicima.

Svoju skrušenost je zamenila neveštim lekcijama, i neprijat-nim verbalnim pomagalima. Očito neznanje počela je da štiti neprijatnom agresivnošću, tru-deći se da u svemu oponaša vo-đu i dobročinitelja.Sve više je u njenim istupima bilo zastarelog oblika političke ironije i neuverljivog cinizma. To, naravno, nije bio samo loš pokušaj imitiranja svog in-struktora – etabliranog verbal-nog nasilnika. Nego i pokušaj da obznani svoju željenu zablu-du, da se i ona dohvatila stvar-nog parčeta vlasti.Naravno da nije, ali je bar poka-zala jednu od svojih varijanti u dramatičnim komšijskim od-

nosima. Udarnu dosetku o Al-bancima koji su „došli iz šume“, pa i nisu za civilizovni dijalog, obrazložila je postojanjem šu-me kao takve, kao prirodnog skupa drveća. A tamo su bili Al-banci, i evo ih sada, obukli su odela, malo se plaknuli i stigli do Brisela. Ali, tragovi gore na šumskim ljudima ne mogu se otkloniti. I šta onda sa njima? Pa, ništa!Izveštaj Evropske komisije o stanju u Srbiji, doživela je kao zakasneli gledalac Zone su-mraka. Nije razumela radnju, niti kakva je to zona niti šta je to sumrak. Sve dok joj šef nije objasnio samom svojom poja-vom. Ali se bar silno zabavila.Ocena Fridom hausa, da su slo-bode govora i medija u Srbiji otišle u 3LPM, dovela je našu Anu do granica zaraznog, upi-šavajućeg smeha. Zacenila se od sloboda kojima je sa toliko žara doprinela, i još je u nekoj vrsti blesave ozarenosti.Na tom nivou, predsednik je već mogao da oceni kako je Ana na dobrom putu, devojka koja obećava da bude još jedno od njegovih mnogih ja, deo zavod-ljive vlasti otporne na bilo koju ideju o stvarnosti.Ali, to nije kraj pretvaranja princeze u sablast, mada se epi-log već nazire. Do ovog časa, dostigla je vrhunac u traganju

za sobom, ni sama ne zna u če-mu.U smejuriji oko male mature, koja je dovela adolescente do najbolje ideje, da na vladu kre-nu jajima, Ana Brnabić je doba-cila najdalje. Smušenog i nesposobnog ministra, čoveka projektovanog za šefa omanje palanačke bakalnice, proglasila je najboljim. On je bio taj mu-ćak od koga se žuti ministar-stvo.Ne pada joj na pamet da ga sme-njuje, ili da ga podstakne na ostavku. Tako se ne radi, ona ne da svog ministra, nesposobnog za malu maturu. Ne dam ga, šta mi možete! Da li nam je taj usklik odnekud poznat? Ah, da! Posle helikop-terske pogibije, tako je Vučić sa-čuvao svoje istaknute vucibati-ne: „Ne dam Gašića i Lončara!“I nije ih dao, oni su potrebni sa-mo njemu.I sada je Ana, ružno pače u pod-nožju srpske politike, izrasla u divnu labudicu i postala omilje-ni predsednikov kaskader. Ljupka, smela junakinja koja ga zamenjuje u gadnim i opasnim scenama. I sve više liči na njega.Nije sigurno šta od sebe želi Ana u svojoj konačnoj verziji: da bude to što jeste, ili uzme obličje predsednika.Na ovom nivou sunovrata, to je potpuno svejedno.

Svi oblici Ane Brnabić

22 PobjedaPonedjeljak, 24. jun 2019.Zabava

Otvorena festivalska sezona u Crnoj Gori

Prvi Montenegro Beer Fest, koji se organizuje pod brendom čuvenog Beogradskog Beer Festa, održaće se na Cetinju, od 26. do 28. jula. Ulaz je besplatan, a najavljeni su koncerti poznatih izvođača iz regionaPODGORICA – Festivalska sezona u Crnoj Gori zvanično je otvorena u petak veče. U dva mjeseca na trgovima, sta-dionima i plažama naša zemlja biće domaćin brojnim svjet-skim, ali i regionalnim muzič-kim imenima, te će još jednom opravdati epitet najboljeg ljet-njeg provoda u regionu. Prvi na listi je Siti gruv koji je u petak veče otvoren na Stadionu malih sportova u Podgorici. U prve tri večeri publika je đuskala do jutarnjih sati uz di-džejeve Vill&Vasha, Jude&Franka, Kurda Mave-rika, bendova Džanum, Letu štuke, Zoster, Prljavo kazalište, S.A.R.S, Dubioza kolektiv i Bori-sa Štoka. Večeras na istoj lokaciji zaka-zani su nastupi repera Fox i Surreal, Sare Jo i Raste.

SSF I SUN REGGAEFestivalska groznica ove sedmice ,,seli“ se u Ulcinj, gdje će se na Velikoj plaži održati festival Southern Soul. Sedmo izdanje SSF-a počinje u srijedu i trajaće do 1. jula, a biće doma-ćin velikim legendama brazil-ske muzike kao što su Airto Moreira i Flora Purim. Pored njih nastupiće i desetočlani bend iz Napulja sa berlinskom adresom Nu Guinea, kao i ovo-godišnje iznenađenje Majers Indonezija-džez fjužn bend iz zapadnog Londona. Takođe iz Velike Britanije stiže i veliki afrobit sastav Nubiyan Twist, a iz Amsterdama parti atrakcija The Mauskovic Dance Band. Veliko ime haus scene, nju-jorški di-džej, producent, kla-vijaturista i vokal Josh Milan dolazi sa bendom iz SAD, dok iz Zagreba stiže nova evrop-ska atrakcija Jan Kinčl & Ragis Kattie. Bogat program biće na kosmik i organik stejdžu. Kosmik je posvećen legendama haus muzike i novim otkrićima, a

ove godine nastupiće Joe Cla-ussel, Fred P, Pablo Valentino, Aroop Roy i drugi. Regionalna podrška na ovom klupskom stejdžu biće Trole, Vlada Rus, Gilerz, Bee Good, Andrej Micaj-kov & Flooder.Na organik stejdžu nastupiće Helena Guedes, Coco Maria, Kornelia B, Eyal Baroz, Ozan Maral, Harvinder, Senrab, Dom Servini, Patrick Forge, Markus Tone, Tom Noble i Greg Caz…Novi Bič stejdž predstaviće di-džej Gila, Majka Brnsa, Đovani Damika i Marsela Vogela.Nakon SSF-a, u prijestonici ljet-njeg turizma – Budvi održaće se jedini festival rege muzike u Crnoj Gori ,,Montenegro Sun Reggae Festival“. Osmo izda-nje ovog festivala održava se na Budvanskoj rivijeri, tačnije na Slovenskoj plaži, a zainte-resovani ga mogu posjetiti od 28. juna do 30. juna. Prve noći nastupiće di-džejevi Daibi i Bratski, kao i bend Del Arno. Drugo veče rezervisano je za Selectuh Dedduh (Who See), Beatz and Rhymes i Hornsman Coyote. U završnici će nastupi-ti di-džej Necke Sound Sistem, Natty Fiyah & Sound System i Tadiman.

PREMIJERNA IZDANJA Nakon Ulcinja i Budve, sljede-ća festivalska destinacija biće Glava Zete gdje će se održati prvo izdanje Zbrka festa. Zbrka fest je zakazan za 5. i 6. jul, a nastupiće bendovi Riblja

čorba, Silente, SevdahBABY, Iskaz, Mortal kombat, Brat, Ivan Ivanović, Pankreas, Nigor, Esid Radio, Loup-Garou, Gobli-ni, te beogradska rep grupa THC La Familija (THCF).Kotorski Si rok festival održaće se 20. jula na ljetnjoj pozornici, a do sada su najavljena dva imena, kantautor i producent iz Portlanda M. Ward i Howe Gelb. Ova dva muzičara održa-će zajednički nastup. Još jedno premijerno festival-sko izdanje biće na ulcinjskoj Velikoj plaži. Naime, od 25. do 28. jula održaće se novi festival elektronske muzike Waveul. Na dva stejdža u četiri dana nastupiće više od 50 izvođača, a među najavljenima su di-džejevi Rodriguez Jr, Agents of Time, Mathew Decay, Lehar i Raxon, Chaim i Nandu. Orga-nizatori su, pored izvođača sa evropske scene elektronske muzike, spremili i impresivnu listu domaćih i regionalnih umjetnika koju otvaraju di-džej Bokee iz Beograda, makedonski umjetnik Iceberg, Darko Milošević iz Nikšića, Audiostorm iz Podgorice i Ulci-njani Lerr i Millok.Prvi Montenegro Beer Fest, koji se organizuje pod bren-dom čuvenog Beogradskog Beer Festa održaće se na Ceti-nju, od 26. do 28. jula. Bespla-

tan ulaz, koncerti brojnih muzičkih izvođača iz regiona, dobro pivo, slaveći prije svega druženje, ponudiće prvo izda-nje ovog festivala, van matične zemlje.Prvi dan rezervisan je za koncerte Van Goga, Perpera, bendova E-Play, Pankreas i Dragoljuba Đuričića. Drugu noć obilježiće Piloti, Negativ, Eyesburn, Bad Copy, Free-dom i Zoster. Finalne večeri festivala nastupiće Bajaga i instruktori, Neverne bebe, Let 3, Električni orgazam i Šobić tribjut bend.Krajem jula, 26. i 27, održaće se još jedan festival i to najveći na sjeveru Crne Gore. Riječ je o Thunder Festu, koji će šesti put biti održan na aerodromu u Beranama. Prvo veče festivala rezervi-sano je za hip-hop izvođače, a publika će imati prilike da sluša Nikoliju, Rimskog i �oronu, Foksa i Marlon Brutala.U subotu, druge festivalske večeri nastupiće zvijezde elek-tronske scene, Sidni Samson, di-džej Nigel i Vill&Vash.

ROK FESTIVALI Početak avgusta rezervisan je za Nikšić i dva najveća rok festivala u zemlji. Prvi će biti Bedem fest, a održaće se od 2.

do 4. avgusta. Deseto izdanje okupiće najveća regionalna imena, pa će na tvrđavi nastu-piti Madam Piano, Svemirko, Osma sila, Nele Karajlić, Kanda, Kodža i Nebojša, Partibrejker-si, Bojana Vunturišević, Igor Vince, Darko Rundek Đorđe Miljenović, Vlado Georgijev. Četiri dana kasnije na jezeru Krupac održaće se Lejk fest. Deveto izdanje zakazano je za 8, 9. i 10. avgust. Prve večeri nastupiće Akademija, Stereo banana, TBF, Dog Eat Dog, Željko Bebek i Nikola Vranjković. Drugo veče publici će pjevati Off Duty, Killo killo Banda, Ibrica Jusić, Bombaj

štampa, Pankreas i Prti Bee Gee. Treće veče pjevaće Neon, Kolja i Grobovlasnici, Artan Lili, Kerber, Najda i Smak i bend Love Hunters. Pretposljednji dan avgusta obilježiće početak najvećeg crnogorskog festivala – Si densa koji će trajati do 1. septembra. Na tirkiznoj plaži Buljarici nastupiće svjetski i evropski muzički velikani, a do sada su najavljeni Disciples, Ofenbah, Sven Vat, Robin Šulc, Riči Havtin, Recondite. Tu su i regionalne zvijezde Darko Rundek, Senida, Fox, Befleš, Hazze, Surreal i Kuku$. Glavna zvijezda festivala biće naju-spješniji muzički producent 21. vijeka i jedan od najtraženijih muzičkih izvođača na svijetu Dejvid Geta. Z. K.

23Pobjeda Ponedjeljak, 24. jun 2019. Zabava

Sudoku

Rješenje iz prošlog broja

! Mali Jovica pita malog Pericu:– Kakva ti je to knjiga?Perica:– Našao sam je u parku na klupi, pa je nosim vlasniku.Jovica:– A kako znaš čija je?

Perica:– Pa lepo piše na njoj Jovan Jovanović Zmaj.! Pita Mujo Hasa sav bijesan: – Pa dobro, jarane, kako si mogao pred onolikim narodom reći da sam idiot?– izvini, jarane, nisam znao da je tajna!! - Sjedi Mujo kod gatare. Gatara otvara

tarot kartu i kaže:- Mujo bolan, vidim ti da imaš dvoje djece i ženu Fatu.Mujo će:- Haha, to ti misliš, imam troje djece!Gatara:- Haha, to ti misliš!

RECEPT

Sastojci: 1 veća tikvica, malo soli, 300 g miješanog mljevenog mesa, 1 glavica crnog luka, 1 srednja šarga-repa, 2 čena bijelog luka, 30 g kuvanog pirinča, malo sjec-kanog peršuna i mirodjije, po potrebi ulje ili mast za prže-nje fila, po ukusu suvi začin, po ukusu biber, po ukusu aleva paprika.Priprema: Tikvicu oljuštiti i isjeckati na šest djelova. Kaši-čicom izvaditi unutrašnjost tikvice, tako da ostane donji

Punjene tikvice

Redovni treninzi i zdrava ishrana, kombinacija su koja će vašem tijelu i duhu dati višak ener-gije i pomoći vam da se veoma uspješno izborite sa viškom kilograma. Da bi do efikasnog gubljenja kilograma došlo, mora se pokrenuti metaboli-zam. A kada je buđenje i pokretanje metabolizma u pitanju, najefikasniji su zdravi napici, kojima bi trebalo da započnemo svaki dan, kako bismo se osjećali zdravo, energično i poletno.Ako vam do sada nije bilo jasno, zašto je sok od celera, doslovno postao najpopularniji napitak i to preko noći, odgovor se krije u tome što on zaista vaš metabolizam stavlja u pogon. Celer je veoma zdrav, obiluje vitaminom A, B, C i E, pa predstavlja pravi prirodni čistač orga-

Ljeto je zvanično počelo, kao i sezona odmora, zato je pravo vrijeme za odlazak u šoping, po novi, trendi kupaći kostim. Ove sezone, u moru modela, posebno su se izdvojili kupaći kostimi sa razigranim, ljetnjim printovima. Printovi su nagovještaj ljeta, kada je moda u pitanju, baš zbog svog šarenila i leprša-vosti, a ovog puta, posebno su atraktivni, kao odabir za sunčane dane na plaži.Ako niste fan bikini kompleti-ća, svoju kreativnost možete iskazati kombinovanjem dva dijela kupaćeg, potpuno

Ljeto je zvanično počelo, kao i

Kupaći kostimi sa printom hit ljeta

različitih printova, a ako ste pak smireniji tip, odlučite se za kupaće kostime koji će imati jednobojan donji dio, dok će gornji dio krasiti neki živopisan print, u skladu sa vašim karak-terom.Jednodjelni kupaći kostimi i vajb 80-ih su takođe veoma atraktivni, pa se možete odlu-čiti i za neki prugasti, ili tufnasti jednodjelni model, koji je savr-šena varijanta, jer je dovoljno da navučete šorts, ili suknjicu i već ste spremni za plažu. Odaberite model koji savršeno pristaje figuri vašeg tijela, ima print upravo u skladu sa vašim

stilom i ljetnjim raspolože-njem i spremni ste da duge tople dane provedete uživa-jući na plaži.

Sok od celera za bolji metabolizam

dio kako bi se mogle puniti filom. Oprati tikvice, poredjati u vatrostalnoj činiji i posoliti. Ostaviti da odstoje 20 minuta , da puste vodu. Na malo ulja i masti poprziti luk. Dodajte sargarepu i nasta-vite sa przenjem. Dodati meso i začine. Uprziti fil i na kraju dodati kuvani pirinač, bijeli luk, peršun i mirodjiju. Izmiješati i jos kratko poprziti.Tikvice ocijediti od viška vode i napuniti filom. Preliti sa malo masnoće, poklopiti posudu i staviti da se peku oko 30 minuta na 200 stepeni. Sluziti jelo uz sezonsku salatu. Prijatno!

nizma i ima nevjerovatno diuretsko dejstvo. Uz to, odli-čan je saveznik u borbi protiv bakterijskih infekcija.Vlakna i voda, koji su sastavni dio soka od celera, podstiču izbacivanje toksina iz tijela, izbacivanjem tečnosti, pa se na taj način naš organizam čisti i oslobađa od štetnih

materija.Kako biste napravili sok, odvojite liske celera, a korijen isijecite na nekoliko komada. Komade celera stavite u blen-der i dodajte malo vode. Ako ne možete da se naviknete na čist sok od celera, uvijek možete dodati malo limuna, đumbira, krastavca, pa čak i

kašičicu meda.Preporučuje se da ovaj sok pijete nekoliko puta u toku dana i da ga obavezno uvrsti-te u dio svoje jutarnje rutine. Ne zaboravite da flašicu ovog soka uvek imate sa sobom u torbi, kako bi vam bio prva pomoć u trenucima kada ostanete bez energije.

24 PobjedaPonedjeljak, 24. jun 2019.Marketing

25Pobjeda Ponedjeljak, 24. jun 2019. Oglasi i obavještenja

26 PobjedaPonedjeljak, 24. jun 2019.Oglasi i obavještenja

I.br. 1615/2014JAVNI IZVRŠITELJ U ROZAJAMA,i to Armin Camić, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca OTP Debt Collection DOO Podgorica, protiv izvršnog dužnika Dacić Nezira iz Rozaja, radi naplate novcanog potrazivanja izvrsnog povjerioca prodajom nepokretnosti izvrsnog duznika, na osnovu čl.169-177 Zakona o izvrsenju i obezbedjenju, dana 21.06.2019 .godine donio je

ZAKLJUCAK O PRODAJI Odredjuje se sedma prodaja usmenin javnim nadmetanjem nepokretnosti izvrsnog duznika Dacić Nezira iz Rozaja upisane u LN broj 63 KO Plunci i to:- kat.parcela br.22/3, livada klase 5., povrsine 1384 m2- kat.parcela br.156/1, pasnjak klase 6., povrsine 2237 m2- kat.parcela br.157/1,pasnjak klase 5., povrsine 8222 m2- kat.parcela br.158/1, pasnjak klase 6., povrsine 3501m2 List nepokretnosti br.86 KO Plunci II i to:-kat.parcela br.8/4/1-pasnjak klase 5, povrsine 6000m2 -kat.parcela br.8/4-livada klase 8, povrsine 14.000m2 List nepokretnosti br.257 KO Rozaje i to:-kat.parcela br.1695, zgrada br.1, nestambeni prostor dio od 1/:1P, povrsine 35 m2 -kat.parcela br.1695, zgrada br.1, stambeni prostor P1: povrsine 80 m2 List nepokretnosti br.258 KO Rozaje i to:-kat.parcela br.1809, zemljiste uz vanprivrednu zgradu povrsine 14 m2 -kat.parcela br.1809, zemljiste pod objektom povrsine 44 m2 -poslovni prostor u vanprivredi P 20m2 -poslovni prostor u vanprivrdi P1 25 m2Sedmo javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti odrzace se dana 03.07.2019.godine u 13,30 casova, u kancelariji Javnog izvrsitelja u Rožajama,ul.M.Tita bb.Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrdjena je Zakljuckom ovog izvrsitelja I.br.1615/2014 od 06.03.2017.godine u smislu čl.Odredbe168 ZIO i iznosi 131.887,97 eura.Na sedmom javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se moze prodati ispod 50% utvrdjene vrijednosti, ali ne ispod visine potrazivanja izvrsnog po-vjerioca Ako se nepokretnost nije mogla prodati na sedmom javnom nadmetanju, Javni izvrsitelj ce zakazati novo javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173.st.3.ZIO.Ponudioci su duzni da prije pocetka nadmetanja poloze jemstvo na racun Javnog izvrsitelja broj 510-81594-86 koji se vodi kod Crnogorske komercijalne banke u iznosu od 13.188,79 eura, sto predstavlja 10% utvrdjene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima cija ponuda ne bude prihvacena vratice se novac polozen na ime jemstva odmah po zakljucenju nadmetanja.Zainteresovanim kupcima Javni izvrsitelj ce omoguciti razgledanje nepokretnosti svakog radnog dana od 14 – 16 casova Najbolji ponudilac-kupac je duzan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban racun Javnog izvrsitelja broj510-81593-89 koji se vodi kod Crnogorske komercijalne banke AD Podgorica-filijala Rozaje u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne polozi cijenu prodaja ce se oglasiti nevazecom i odrediti nova prodaja. U tom slucaju iz polozenog jemstva od strane kupca izmirice se troskovi nove prodaje i naknaditi razlika izmedju cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.Ako je kupac izvrsni povjerilac cije potrazivanje ne dostize iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, duzan je da na ime cijene polozi samo razliku izmedju potrazivanja i postignute cijene.Zakljucak o prodaji ce se objaviti u dnevnim novinama Pobjeda dana 22.06.2019.godine,dok stranke o svom trosku o sadrzini istog mogu obavijestiti lica koja se bave posredovanjem o prodaji nepokretnosti.JAVNI IZVRSITELJ U ROŽAJAMA,dana 21.06.2019.godine JAVNI IZVRSITELJ Armin CamicProtiv navedenog zakljucka nije dozvoljen prigovor čl.8.ZIO.

I.br. 1277/2016JAVNI IZVRŠITELJ U ROZAJAMA,i to Armin Camić, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca OTP Debt Collection DOO Podgorica, protiv izvršnog dužnika Dacić Nezira iz Rozaja, radi naplate novcanog potrazivanja izvrsnog povjerioca prodajom nepokretnosti izvrsnog duznika, na osnovu čl.169-177 Zakona o izvrsenju i obezbedjenju, dana 21.06.2019 .godine donio je

ZAKLJUCAK O PRODAJI

Odredjuje se četvrta prodaja usmenin javnim nadmetanjem nepokretnosti izvrsnog duznika Dacić Nezira iz Rozaja upisane u LN broj 63 KO Plunci I i to:-na kat.parceli broj 22/3, mjesto zvano Okucnica upisano zemljiste, po kulturi livada 5.klase, povrsine 1384 m2 -na kat.parceli broj 156/1 mjesto zvano Glavica upisano zemljiste, po kulturi pasnjak 6.klase, povrsine 2237 m2 -na kat.parceli broj 157/1 mjesto zvano Glavica upisano zemljiste, po kulturi pa-snjak 5.klase, povrsine 8222 m2 -na kat.parceli broj 158/1 mjesto zvano Glavica upisano zemljiste, po kulturi pasnjak 6.klase, povrsine 3501 m2 Sve u svojini izvrsnog duznika upisano 1/1.Četvrto javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti odrzace se dana 03.07.2019.godine u 14,00 casova, u kancelariji Javnog izvrsitelja u Rožajama,ul.M.Tita bb.Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrdjena je Zakljuckom ovog izvrsitelja I.br.1277/2016 od 28.01.2019.godine u smislu čl.Odredbe168 ZIO i iznosi 12.000,00 eura.Na četvrtom javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se moze prodati ispod 50% utvrdjene vrijednosti, ali ne ispod visine potrazivanja izvrsnog po-vjerioca Ako se nepokretnost nije mogla prodati na četvrtom javnom nadmetanju, Javni izvrsitelj ce zakazati novo javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173.st.3.ZIO.Ponudioci su duzni da prije pocetka nadmetanja poloze jemstvo na racun Javnog izvrsitelja broj 510-81594-86 koji se vodi kod Crnogorske komercijalne banke u iznosu od 1.200,00 eura, sto predstavlja 10% utvrdjene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima cija ponuda ne bude prihvacena vratice se novac polozen na ime jemstva odmah po zakljucenju nadmetanja.Zainteresovanim kupcima Javni izvrsitelj ce omoguciti razgledanje nepokretnosti svakog radnog dana od 14 – 16 casova Najbolji ponudilac-kupac je duzan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban racun Javnog izvrsitelja broj510-81593-89 koji se vodi kod Crnogorske komercijalne banke AD Podgorica-filijala Rozaje u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne polozi cijenu prodaja ce se oglasiti nevazecom i odrediti nova prodaja. U tom slucaju iz polozenog jemstva od strane kupca izmirice se troskovi nove prodaje i naknaditi razlika izmedju cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.Ako je kupac izvrsni povjerilac cije potrazivanje ne dostize iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, duzan je da na ime cijene polozi samo razliku izmedju potrazivanja i postignute cijene.Zakljucak o prodaji ce se objaviti u dnevnim novinama Pobjeda dana 22.06.2019.godine,dok stranke o svom trosku o sadrzini istog mogu obavijestiti lica koja se bave posredovanjem o prodaji nepokretnosti.

JAVNI IZVRSITELJ U ROŽAJAMA,dana 21.06.2019.godine JAVNI IZVRSITELJ Armin Camic

Protiv navedenog zakljucka nije dozvoljen prigovor čl.8.ZIO.

JAVNI IZVRSITELJ BRANKA SAMARDZICŠKALJARI BB, ZGRADA OBNOVEBROJ:I-169/2019 KOTOR, 21.06.2019.godine

Javni izvrsitelj Branka Samardžić iz Kotora u izvrsnom predmetu izvrsnog povjerioca DOO PINGVIN KOTOR, koga zas.adv.Ivana Kovacevic iz Tivta protiv izvrsnog duznika JUGOCEA-NIJA AD KOTOR ,Njegoseva bb, Kotor , radi naplate novcanog potrazivanja , na osnovu izvrsne isprave-presude na osnovu priznanja Osnovnog suda u Kotoru, dana 21.06.2019.godine, u smislu člana 45.ZIO-a, donio je ,

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Da je kod ovog Javnog izvrsitelja u toku izvrsni postupak na predlog izvrsnog povjerioca DOO PINGVIN KOTOR protiv izvrsnog duznika JUGOCEANIJA AD KOTOR , a istome nije bilo moguce uruciti rjesenje o utvrdjivanju vrijednosti broj I.br.169/2019 od 13.06.2019.godine.Izvrsenje je odredjeno radi naplate novcanog potrazivanja izvrsnog povjerioca u iznosu od 13.494,21 eura na ime glavnog duga sa zakonskom zateznom kamatom počev od 24.09.2001.godine pa do konačne isplate, troskovima advokata i troskovima izvrsnog postupka.Izvrsni duznik JUGOCEANIJA AD KOTOR se moze obratiti Javnom izvrsitelju Branki Samardzic na adresi Škaljari bb-zgrada Obnove u Kotoru i to u roku od 3 dana od dana poslednjeg objavlji-vanja oglasa, radi podizanja rjesenja o utvrdjivanju vrijednosti broj I-169/2019 od 13.06.2019.godine.Upozorava se izvrsni duznik JUGOCEANIJA AD KOTOR ,da se ovakav nacin dostave smatra urednim i da ce negativne posledice koje mogu nastati ovakvim nacinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvrsni duznik.Dostavljanje se smatra izvrsenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda , ukoliko je prethodno izvr-seno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju ,shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopuna-ma ZIO-a ,a u vezi sa čl.45 ZIO-a. Ovo objavljivanje izvrsice se u dnevnim novinama „Pobjeda “i na oglasnoj tabli Privrednog suda.

Javni izvrsitelj Branka Samardžić

NEKRETNINE

CENTAR - na 33 m od Ul. slo-bode ultramoderna poslovna zgrada bruto 817 m2 sa par-kingom i garažom. Trenutno nešto najbolje u centru Pod-gorice.Tel. 00381 63 16633311

PORTO Montenegro Tivat, delux apartman 240 m2 prva linija. Cijena 1.4 miliona eura.Tel. 069/227-0592

CENTAR - Hercegovačka ulica savremen lokal 415 m sa pri-vatnim parkingom i dvorištem. Jedinstven u centru, prilagod-ljiv svim zahtjevima. Izuzetan po svim parametrima. Proda-jem.Tel. 069/756-1943

PRODAJEM stan 96 m2 sa dvorištem 60 m2 u Zagori-ču. Ul. Ludviga Kube, cijena 80.000eTel. 069/578-5604

BAR – centar, opremljena zubna ordinacija, dvije stolice, dva WC-a, 35 m2. 64.000 e. Tel. 069/332 – 3325

DVOSPRATNA kuća na pro-daju 1/1, 240 m2, plac šest ari 145.000Masline - PodgoricaTel. 067/261 – 5986

PRODAJEM jednosoban stan na I spratu zgrada Lipe - Zabje-lo, Podgorica 51 m2.Tel. 068/591 - 0127

MalI oglasI

IZDAJEM kompletnu kuću 320 m2 sa tri zasebne jedinice i četvorosoban namješten sa dva kupatila. Takođe dva jednosobna stana od kojih jedan poslovni prostor, struja, voda i ulaz posebno, kao i 10 parkinga. Ulica dalmatinska - PodgoricaTel. 067/039 - 439, 067/038 - 9388

PRODAJEM kompletnu kuću 320 m2 1/1 – 3 zasebne jedinice i četvorosoban stan sa dva kupa-tila i dva jednosobna stana od kojih je jedan poslovni. Struja, voda odvojena, kao i parking. Dalmatinska ulica – Podgorica.Tel. 067/039 – 439, 067/038-9389

IZDAJEM jednosoban stan sa kuhinjskim elementima, struja, voda i ulaz posebno. Ulica Dal-matinska.Tel. 067/039 – 439, 067/ 038-93810

KUĆNI SERVIS Otčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica - Primorje. Tel. 069/269-550, 067/579-709 11

ISKUSAN majstor izvodi stručno i savjesno skoro sve poslove u građevini - popravke krovova i adaptacije stanova. Povoljno.Tel. 020/629 - 558, 069/926 - 38212

U PODGORICI 18 aluminijskih cijevi od tri cola dužine šest metara, sa kolenima, račvama i ventilima, neupotrebljivano.Tel. 067/555 - 21513

27Pobjeda Ponedjeljak, 24. jun 2019. Oglasi i obavještenja

28 PobjedaPonedjeljak, 24. jun 2019.Oglasi i obavještenja

29Pobjeda Ponedjeljak, 24. jun 2019. Oglasi i obavještenja

Posljednji pozdrav dragom bratu od strica

ZORANU Ilijinom TOMOVIĆU

Ostaćeš vječno u našim srcima i sjećanju.

DIJANA ŽIVANOVIĆ sa porodicom

1197

Posljednji pozdrav dragom bratu od strica

ZORANU Ilijinom TOMOVIĆU

Vječno ćemo te nositi u našim srcima.

BILJANA MALJEVIĆ sa porodicom

1198

Posljednji pozdrav dragom bratu od strica

ZORANU Ilijinom TOMOVIĆU

Zauvijek ćeš ostati u našim mislima i srcima.

BORKA BOŽOVIĆ sa porodicom

1199

Posljednji pozdrav dragoj sestri

MILENI ĐUROVIĆ

MAJA MIRANOVIĆ

1201

Posljednji pozdrav dragoj

MILENI ĐUROVIĆ

LJUBICA, NEMANJA, TANJA i SVETLANA

1202

Дана 22. јуна 2019. послије краће и тешке болести у 74. години преминуо је наш драги и вољени

ЂОРЂИЈЕ Јованов ВЛАХОВИЋ

Саучешће примамо у градској капели Чепурци, 23. јуна од 10 до 15 часова и 24. јуна од 10 до 14 часова, када ће се обавити сахрана.

ОЖАЛОШЋЕНИ: супруга БРАНА, син АЛЕКСАНДАР, ћерке ВЕСНА и АЛЕКСАНДРА, брат НИКОДИН,

унучад АНДРЕЈА, ПАВЛЕ, ЈОВАН, АНЂЕЛА и ЛАЗАР, снаха ИВАНА и остала многобројна родбина

1185

Дана 23. јуна 2019. умро је

МИЛУТИН Радулов БУЛАТОВИЋ

послије краће болести у 80. години. Саучешће примамо у градској капели на Чепурцима, 24. јуна од 10 до 16 часова и 25. јуна од 10 до 14 часова, када ће се обавити сахрана на градском гробљу Чепурци. Кућа жалости: Шпанских бораца 58, Коник – Подгорица

Ожалошћени: супруга ЦВИЈЕТА, кћерке ГОРИЦА, ЖЕЉКА, СОЊА и ЈЕЛИКА, браћа РАДОЈИЦА и МИЛОЈИЦА, снаха

СТАНОЈКА, братанићи МИЛОВАН и ГОРАН са породицама, братаничне ОЉА, НАТАША и НИКОЛИНА са породицама,

унучад и остала многобројна родбина БУЛАТОВИЋ

1200

30 PobjedaPonedjeljak, 24. jun 2019.Oglasi i obavještenja

24. 6. 2015 – 24. 6. 2019.

СЛАВИЦА ШОЋ

Нема те. А има те. У сновима, у срцу. Ту си. Не дам ти да одеш!!!

Твоја тужна ћерка НИНА са дјецом ГОРАНОМ и ДИЈАНОМ

1196

OGLASNO ODJELJENJE“POBJEDA”

TELEFON ZA INFORMACIJE

020-202-455, 020-202-456.

e-mail: oglasno@t-com.me

1111

24. 6. 2015 – 24. 6. 2019.

СЛАВКА СЛАВИЦА ШОЋ

Бабушко моја једина, радости највећа, снаго неописива!Фалиш ми бескрајно, наши разговори и твоји мудри савјети! Трудим се да живим живот по твом рецепту!Понекад поклекнем, али ме Ти кроз ваздух поново вратиш на прави пут!

Заувијек Моја, заувијек Твоја поносна унука ДИЈАНА МУГОША

1195

2013 – 2019.

FILIP Igorov ROLOVIĆ

Čuvamo te u našim srcima.

MAJKA i OTAC

1192

VLADIMIR i FILIP ROLOVIĆ

Nosim vas sa sobom.

MAJKA

1193

Dana 24. juna 2019. su tri godine od iznenadne smrti našeg voljenog brata, đevera i strica

TOMA

Tri godine, a nijedan dan bez tebe, dragi moj brate. Naša srca te s ponosom čuvaju i kucaju za tebe. Tvoje ime i častan život koji si vodio, daju mi snagu da idem dalje. Utjeha u mom bolu su mi tvoji sinovi Matija i Mašan. Počivaj u miru, voljeni Tomo.

Brat PERO sa porodicom

1187

Dana 24. juna su tri godine od iznenadne smrti našeg voljenog sina

TOMA Ilijinog RADNJIĆA

Vrijeme koje je prošlo, sine, nije umanjilo ni bol ni tugu. Postoji ljubav koju ni smrt ne prekida i tuga koju vrijeme ne izliječi. Teško je živjeti i biti ranjen u duši, viđeti te svuda, a niđe te nema.

Počivaj u miru, naš voljeni sine.

Otac ILIJA i majka ZORKA

1189

Dragi brate

TOMO

Tri su godine moga bola za tobom, dani i godine prolaze, a rana na mom srcu je sve veća a bol ne prestaje. Bio si moj oslonac i moj ponos. Radovala sam se svakom tvom dola-sku, tvom pozivu, zagrljaju i podršci. Još uvijek se nadam da ćeš mi doći, ali to je samo san. Stvarnost je veoma bolna, rana na srcu sve veća, tuga sve jača. Ostaju mi uspomene na zajedničke trenutke koje nikad neće izblijedjeti.Počivaj u miru, neka te anđeli čuvaju, voljeni i nikad zaboravljeni brate.

Sestra NANA sa porodicom

1190

TOMO

Tvoje veliko srce, plemenita duša i nesebična dobrota, zaslužuju da te vječno pamtimo i nikada ne zaboravimo.

Tetka LJUBA i BOSE

1188

Tri su godine od smrti našeg sestrića

TOMA RADNJIĆA

Sa tugom u srcu koju nosimo tri godine od tvoje tragične smrti, po-nosni što smo te imali, vječno ostaješ u našim mislima i uspomena-ma. Neka ti nebo podari mir kad ga nijesi našao na zemlji.

Tvoja ujčevina PENDA

1191

Tri godine su od smrti našeg voljenog

TOMICE

Dan za danom ide, a nijedan bez sjećanja na tebe. Nedostaješ...

Tvoji: MILICA, MATIJA i MAŠAN

1186

24. 6. 2015 - 24. 6. 2019.

Četiri godine živi u najljepšim sjećanjima, naš dragi

FRANJO KUNČER

Čuvaju ga od zaborava njegovi

DRAGIŠA, BOBAN, VLADO R, ĐANI i SEKA

1194

POMENI

31Pobjeda Ponedjeljak, 24. jun 2019. TV program

RTCG 1 RTCG 2 NOVA M A1 TVVIJESTI

06:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata10:05 Naučno-obrazovni program11:05 Dojč kafe, r.11:35 Savore, r.12:00 Vijesti 12:05 Mladi inspektor Mors, r.13:05 Korak naprijed, r.15:00 Lajmet15:10 Ben i Holi, crtani film15:30 Dnevnik 116:00 Više od ljubavi, s.17:00 Dokumentarni program18:05 Biznis zona, e.19:00 Meridijani19:30 Dnevnik 220:05 Bilo vremena: Nikoljdanski ustav 1905.20:50 SAT TV: Stare i rijetke knjige u Crnoj Gori 21:30 Nesalomljivi, dok. serijal22:30 Dnevnik 322:55 Sportski dnevnik23:10 Tvin Piks, s.00:00 Koncert01:30 Meridijani, r.

07:30 Praktična žena, r.08:15 60 minuta sa Iris, The Best Of09:00 Jutarnji žurnal09:15 Jutro sa Jovanom i Srđanom11:15 Strasti Toskane, s.13:00 150 minuta14:30 Prva intervju, r.15:15 Milost, r.16:00 Praktična žena17:00 60 minuta sa Iris18:00 Ekskluziv18:30 Stolice, kviz19:00 Žurnal19:30 Paramparčad, s. 20:15 Milost, s.21:00 Andrija i Anđelka, s.22:00 Hotel Eleon, s.22:30 Istine i laži, s.00:00 Noćni žurnl00:30 Ekskluziv, r.00:45 Stolice, r.01:15 Paramparčad, r.01:45 Noćni žurnal, r.03:00 150 minuta, r.

07:30 Glas Amerike, r.08:00 Pljevaljska hronika09:00 Život uživo, r.10:00 Kuhinjica, r.11:00 Priče sa Mikijem Dragićevićem12:00 Dječja TV 13:00 Degrassi, s.13:30 Dječja TV14:00 Život uživo, r. 15:30 Pljevaljska hronika 16:15 11 minuta sa Tihom Vujovićem17:00 Top A1, e.17:15 Nepoznate ljepote svijeta, s.18:15 Život uživo sa Vlatkom Stijepovićem19:00 TOP A1, e.20:10 Fit sa prof. Markom Vukotićem20:15 Klub A Business sa Jelenom Orović21:00 TOP A1, e.21:15 Život uživo sa Vlatkom Stijepovićem 22:00 Glas Amerike22:30 Al Jazera vijesti23:30 Klub A Business sa Jelenom Orović, r.01:00 Repriza programa

06:30 Boje jutra10:00 Vijesti 10:07 Istanbulska nevjesta, r.11:10 Grijeh i sram, r.12:00 Vijesti 12:25 Dokumentarni film14:00 Vijesti14:06 Ritam Balkana, r.15:00 Boje dana15:40 Istanbulska nevjesta, r.16:30 Vijesti 16:52 Gastro 16:55 Grijeh i sram, s.17:50 Ritam Balkana, s.18:30 Vijesti 19:10 Istanbulska nevjesta, s.20:00 Bez granica21:00 Dokumentarni film22:00 Vijesti 22:13 Meteo 22:15 Sport22:30 Grad tvog krajnjeg odredišta, film00:30 Bez granica, r.01:00 Dokumentarni film

07:30 Centralni dnevnik, r.08:00 Agencija za sve i svašta, r.09:25 Kefalica10:00 Ljubav, navika, panika, r.10:50 Totalni obrt, r.11:00 Vijesti12:00 Anđeli, r.16:00 Sportisimo16:10 Ljubav, navika, panika, r.16:50 Mr. Kitchen17:15 Totalni obrt18:00 Centralni dnevnik 18:30 Anđeli, s.20:00 Ifet, s.21:15 Na granici22:05 Totalni obrt, r.23:00 Izdaja, film00:35 Asteriks i Obeliks u Britaniji, r.02:30 Agencija za sve i svašta, r.

PODGORICA19. decembar br. 5

Broj žiro računa: 560-822-77Universal Capital Bank

desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

TE LE FO N:020/409-520 - redakcija020/409-536 - marketing020/202-455 - oglasno

NENAD ZEČEVIĆ(politika)

JADRANKA RABRENOVIĆ(ekonomija)

KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo)

MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici

JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)

DRAGICA ŠAKOVIĆ(Crnom Gorom)

NIKOLA SEKULIĆ(hronika Podgorice)

JOVAN TERZIĆ (Arena)

SLOBODAN ČUKIĆ(feljton i arhiv)

IGOR LAKOVIĆ (dizajn)

DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

Izdavač:„NOVA POBJEDA“ d.o.o.

RE DAK CIJ SKI KO LE GI JUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednikaRADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ(desk)

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

FILM SERIJANOVA M 23:00 PRVA TV 22:00

TV PRVA

Pobjeda

Vremenska prognoza

Crna Goraprognoza za 24. 06. 2019.

IZLAZAK SUNCA 5.06 sati

Utorak 25. 06. 2019.

Srijeda 26. 06. 2019.

PROGNOZA VREMENA ZA SJUTRA:

Sjutra u južnim predjelima sunčano uz slab do umjeren razvoj dnevne oblačnosti. Na sjeveru promjenljivo oblačno sa sunčanimm intervalima, a u drugom dijelu dana mjestimično kiša ili pljusak sa grmljavinom. Vjetar umjeren do pojačan, sjevernih smjerova, tokom dana će u južnim predjelima oslabiti, a na primorju skrenuti na zapadni i sjeverozapadni smjer.

www.meteo.co.me

Temperatura Crna Gora / danas

Andrijevica 13° 25°Bar 22° 32°Berane 15° 26°Bijelo Polje 16° 27°Budva 23° 32°Cetinje 14° 27°Danilovgrad 21° 32°H. Novi 21° 31°Kolašin 14° 25°Kotor 21° 30°

Nikšić 17° 27°Plav 13° 26° Plužine 14° 26°Pljevlja 14° 26°Podgorica 21° 32°Rožaje 12° 23°Šavnik 12° 25°Tivat 23° 32°Ulcinj 21° 31°Žabljak 11° 18°

Min. Min.Max. Max.

ZALAZAK SUNCA 20.23 sati

06:30 Meridijani, r.07:15 Slonovi i tonovi, muzika za djecu 08:00 Sport klasik10:00 Teatar poezije, r.10:30 Obrazovni program, r.11:00 Kad prošetam Crnom Gorom, r.11:30 Više od ljubavi, r.12:30 Spitfajer, r.14:30 Okvir, r.16:00 Korak naprijed, r.17:30 Stiven Fraj u Centralnoj Americi, r.18:30 Mojih pet, r.19:00 Obrazovni program, r.19:30 Dnevnik 220:10 Dokumentarni serijal21:00 Dnevna soba, r.22:30 Barsa sanja, r.00:30 Glas Amerike01:00 Likovna umjetnost, r.01:30 Mojih pet, r.02:00 Teatar poezije, r.02:30 Obrazovni program, r.03:00 Koncert04:00 Zapis, r.04:30 Dnevna soba, r.

09:30 Crtani film09:45 Dogodilo se10:00 Kućni ljubimci, r.10:15 Zona sumraka10:45 Intermeco11:00 Top deset11:15 Ekstremno11:30 Legende11:45 Sportski intermeco12:00 Sportske vijesti12:30 Moda13:00 Smijeh kao lijek13:15 Goleada13:45 Grad koji volim, r.

05:00 Zadruga, pregled dana 06:45 Novo jutro11:00 Minut dva11:02 Premijera11:20 Ekskluzivno11:40 Zadruga 12:00 Minut dva12:05 Zadruga 13:00 Minut dva13:02 Njena sudbina, r.13:45 Zadruga 14:00 Minut dva14:05 Zadruga

14:45 Teme i dileme15:00 Sportske vijesti15:15 Zvjezdane staze15:45 Na domaćem terenu16:00 Zabavni magazin16:30 Zona sumraka17:00 Sport info18:15 Ekstremno18:30 Zvjezdane staze18:55 Kolačići sudbine19:00 Aktuelno, Legende19:30 Priča dana20:15 Smijeh kao lijek20:30 Teme i dileme20:45 Na domaćem terenu21:00 Hramovi Crne Gore22:00 Aktuelno22:15 Gušteranje23:15 Film

777PINK M

07:00 Jutrom iz Budve, jutarnji program 09:05 Gradić na obali mora10:00 Dječji program11:00 Glas Amerike, r.11:30 Ulovi trofej12:15 Akt, r.12:35 Dokumentarni program13:00 Puls, e.13:40 Muzički program14:00 Jutrom iz Budve, r.16:00 Serija17:05 Ćakule

RTV BUDVA

18:10 Kuhinjica, e. 18:35 Crtani film: Gavra18:50 Skrivena kamera19:00 Polis 19:35 Moja profesija, e.20:05 Dokumentarni program21:05 Force, s.22:00 Polis22:30 Ćakule, r.23:00 Celebrity23:40 Force, r.00:25 Koncert

14:40 Zadruga 15:00 Minut dva15:05 Zadruga 15:30 Scena 16:00 Minut dva16:05 Zadruga17:00 Minut dva17:05 Zadruga 18:00 Minut dva18:02 Scena 18:25 Elif, r.19:00 Minut dva19:05 Elif, s.19:30 Premijera

Hotel EleonIzdaja

32 PobjedaPonedjeljak, 24. jun 2019.Magazin

ModelIzraelski model Marija Domark slikala se za časopis Eskvajer

Mar

ija D

omar

k

Frontmen benda Radiohed Tom Jork najavio je novi solo album. Pod nazivom ,,Anima“, materijal u digi-talnu prodaju stiže 27. juna, dok će fizičko izdanje u prodaji biti od 19. jula.Album je producirao Tomov dugogodišnji saradnik Najdžel Godrih, a sadrži devet pjesama, među kojima ,,I’m A Very Rude Person“, ,,Twist“ i ,,Not the News“, koje je Jork već svirao uživo. Tu su i ,,Dawn Chorus“ iz 2008. godine kao i ,,Ladies & Gentlemen, Thank You for Coming“, koja će se pojaviti kao bonus na novom izda-nju.Uz album ide i klip u trajanju od 10 do 12 minuta, koji je režirao Pol Tomas Anderson, a koji će biti dostupan na Netflixu od 27. juna. J. V.

Popularna petorka Spajs grls snima film. Kako preno-se britanski mediji, spajsice će se naći u animiranom fil-mu, a svaka će svom liku po-

zajmiti glas.Melani Čizom, Džeri Halivel, Melani Braun, Ema Ba-ton i Viktorija Bekam, u filmu biće članice muzičkog sastava

koje postaju superheroji. Stu-dio Paramount stoji iza projek-ta, a u timu su producent Saj-mom Fuler i Keren Meklah, i Kivi Smit kao scenaristi. Mirel Soria, predsjednica Para-mount studija, kaže da su spajsi-ce veoma posvećene projektu koji će izaći 2020. godine. Fil-mom će dominirati hitovi grupe kao što su ,,Wannabe“, ,,Who do you think we are“, ,,2 Become 1“.Spajsice su 1997. godine glumi-le u filmu ,,Spice world“ koji je zabilježio veliki komercijalni uspjeh, a pobrao loše ocjene od strane stručne javnosti.Slavne Britanke su nedavno završile povratničku turneju u Velikoj Britaniji, a Melani Či-zom, Džeri Halivel, Melani Braun i Ema Baton nastupale su bez Viktorije, koja je bivšim koleginicama poželjela sreću, ali odbila da nastupa.Iako je novi film u pripremi, o novoj muzici se još ne priča. Melani Braun kazala je za Go-od Morning Britanin, da još nijesu razgovarali na tu temu, ali da bi ona voljela da spajsice snime nove pjesme. J. V.

Slavne Britanke najavljuju novi projekat

Spajsice na filmu sljedeće godine

Spajs grls

Tom Jork

Frontmen benda Radiohed Tom Jork najavio solo album

Uskoro ,,Anima“

PODGORICA – Hrvatski pjevač Boris Štok i nekadaš-nji član grupe Quassar, otvo-rio je treću noć Siti gruva. Još jednu uzbudljivu i toplu noć na festivalu, Štok je započeo pjesmom ,,Kao da me nije bi-lo tu” i pokrenuo lavinu do-bre energije. Nakon njega, publici su se predstavili i do-bro poznata grupa S.A.R.S. i Dubioza kolektiv.Treća i predzadnja noć Siti gruva počela je uobičajeno u 21 sat, ali ovog puta sa singlovima hrvatskog pjevača Borisa Što-ka. Publika je imala priliku da

čuje hitove poput ,,Vrati mi”, ,,Tišina”, ,,Sjene” ,,Bejbi, Bje-bi”, ,,Dodiri”, ,,Ti”. Uz zvuke elektronike, popa i roka, Štok se svojim prvim dolaskom u Crnu Goru potrudio da ova noć bude nezaboravna, i za njega i za publika. Koliko je oduševio publiku, dokazao je i bis, te je otpjevao još jednu pjesmu i po-klonio se publici. Nakon nastu-pa, za Pobjedu je kazao da je oduševljen reakcijama publi-ke. - Drago mi je što sam bio dio ovog festivala. Budući da prvi put nastupam u Crnoj Gori, ni-

jesam očekivao ovako dobre reakcije publike. Zaista sam oduševljen, nadam se da ću imati priliku da opet dođem ovdje – kazao je Štok. Već uveliko zagrijana publika bila je spremna za nastup S.A.R.S. grupe. Ovaj alternativ-ni bend se poslije tri godine prepustio ovacijama publike. Pjesme poput ,,Perspektiva”, ,,Mir i ljubav”, ,,To rade” još jednom su obradovale Podgo-ričane, a sad je već horsko pje-vanje i ples krasio Stadion ma-lih sportova. Vanja Bulatović je ovom prilikom rekla da je ovo njen omiljeni bend.- Često sam ih slušala za vrije-me studentskih dana, iza Eko-nomskog fakulteta. To mi je uvijek vraća najljepše uspome-ne i od tada su mi omljeni. Ina-če, Podgorica zaista živi ovih dana, trebaju nam ovakvi festi-vali – rekla je Vanja.

S druge strane, Marko Strugar je bio oduševljen nastupom Borisa Štoka.- Kakav zvuk! Oduševljen sam energijom i drugačijim zvu-kom u odnosu na ostale bendo-ve. Volio bih da u skorije vrije-

me opet dođe- rekao je Marko.Posljednji ali ne i manje važan, Dubioza kolektiv priredio je fe-nomenalnu završnicu treće ve-čeri Siti gruva. ,,Frima ilegal“, ,,Rijaliti“, ,,Volio bih“, ,,U.S.E“ su samo neki od hitova koji su

publiku držali neumornom do samog kraja. Nastup od dva sa-ta ostvario je velika očekivanja . Posljednje noći Siti gruva pu-blici će se predstaviti hip hop zvijezde Fox i Surreal, Sara Jo i Rasta. J. V.

Treća noć festivala Siti gruv

Ovacije za Štoka, S.A.R.S. i Dubiozu kolektiv

Sa sinoćnjeg koncerta