3
Crkvena umetnost kod Slovena se javlja od 9 veka I psoledica je primanja hrišćanstva I uspostavljana državne organizacije. Srpska plemena na Jadranu kao I Hrvati preuzeli su romanski stil jer su njima bili bliži, a plemena u unutrašnjosti Balkana, slično Bugarima ili Makedonskim Slovenima privatili su umetnost Vizanitje. Teško je povući jasne granice dokle je tačno dopiralo carstvo na ovim prostorima I odrediti tačne vremenske okvire,. Medjutim sigurno je da umetnost jednim delom grčkog stanovništva, delom romanskog, zajedno sa srpskim I hrvatskim plemenima, bila istovetna u periodu 9-11 veka. Ne može se posmatrati odvojeno tako da se gleda stvaralaštvo u zemljama izmedju reke Bojane na istoku i Cetine na zapadu koje su većinom naseljavali srbi. Crkvena arhitektura je najpouzdaniji izvor dok nam neka nova istraživanja ne pokažu stambenu dvorsku arhitekturu iz ovog perioda. Najjednostavnija I prihvaćena podela crkava je na dva tipa: crkve centralne I pravougaone osnove I obe imaju svoje varijante. Najstarija centralna crkva podignuta je u Kotoru 809. godine kad je u taj grad preneto telo patrona crkve Sv.Tripuna. u 12 veku na njenom mestu je izgradjena nova katedrala. Ktitor ckrve je bio kotorski vlastelin Andreaci sa porodicom. Iste godine se I u zadru diže crkva Sv.Trojice kasnije posvećena Sv.Donatu. koliko su ove crkve slične pokazaće buduća istraživanja. Centralni je I hram Sv.Petra u Rasu kod Novog Pazara, sagradjena u 9 ili 10 veku, sa ciljem da bude središte episkopa. To je rotonda sa upisanim četvorolistom. Nad središnjim prostorom je unutra okrugla a spolja osmostrana kupola. Prelaz svodova I kupole uradjen je preko trompi. U Jermeniji I Gruziji u 8-9 vku nastao je značajan broj ovakvih rotondi. Posebna forma su osmolisti I šestolisti čije su konhe zrakasto rasporedjene oko centralne osnove gde se izdiže kupola. Osmolist u ošlju I šestolisti u Rogačićima kod Blažuja kod Sarajeva. Medjutim nepoznato je vreme njihovog nastajanja, ostaci ukrasa svedoče o tome da je to period 9- 11 veka. Osmolist iz ošlja je usamljena pojava, dok crkv iz

Počeci Umetnosti Kod Srba

  • Upload
    nedaooo

  • View
    22

  • Download
    5

Embed Size (px)

DESCRIPTION

l

Citation preview

Page 1: Počeci Umetnosti Kod Srba

Crkvena umetnost kod Slovena se javlja od 9 veka I psoledica je primanja hrišćanstva I uspostavljana državne organizacije. Srpska plemena na Jadranu kao I Hrvati preuzeli su romanski stil jer su njima bili bliži, a plemena u unutrašnjosti Balkana, slično Bugarima ili Makedonskim Slovenima privatili su umetnost Vizanitje. Teško je povući jasne granice dokle je tačno dopiralo carstvo na ovim prostorima I odrediti tačne vremenske okvire,. Medjutim sigurno je da umetnost jednim delom grčkog stanovništva, delom romanskog, zajedno sa srpskim I hrvatskim plemenima, bila istovetna u periodu 9-11 veka. Ne može se posmatrati odvojeno tako da se gleda stvaralaštvo u zemljama izmedju reke Bojane na istoku i Cetine na zapadu koje su većinom naseljavali srbi.Crkvena arhitektura je najpouzdaniji izvor dok nam neka nova istraživanja ne pokažu stambenu dvorsku arhitekturu iz ovog perioda. Najjednostavnija I prihvaćena podela crkava je na dva tipa: crkve centralne I pravougaone osnove I obe imaju svoje varijante.Najstarija centralna crkva podignuta je u Kotoru 809. godine kad je u taj grad preneto telo patrona crkve Sv.Tripuna. u 12 veku na njenom mestu je izgradjena nova katedrala. Ktitor ckrve je bio kotorski vlastelin Andreaci sa porodicom. Iste godine se I u zadru diže crkva Sv.Trojice kasnije posvećena Sv.Donatu. koliko su ove crkve slične pokazaće buduća istraživanja.Centralni je I hram Sv.Petra u Rasu kod Novog Pazara, sagradjena u 9 ili 10 veku, sa ciljem da bude središte episkopa. To je rotonda sa upisanim četvorolistom. Nad središnjim prostorom je unutra okrugla a spolja osmostrana kupola. Prelaz svodova I kupole uradjen je preko trompi. U Jermeniji I Gruziji u 8-9 vku nastao je značajan broj ovakvih rotondi.Posebna forma su osmolisti I šestolisti čije su konhe zrakasto rasporedjene oko centralne osnove gde se izdiže kupola. Osmolist u ošlju I šestolisti u Rogačićima kod Blažuja kod Sarajeva. Medjutim nepoznato je vreme njihovog nastajanja, ostaci ukrasa svedoče o tome da je to period 9-11 veka. Osmolist iz ošlja je usamljena pojava, dok crkv iz rogačića ima analogije u srednjoj Dalmaciji. Ovakve crkve se grade od 8-13 veka u Jermeniji, Gruziji, Vizantiji, Bugarskoj. One su stvorene po utoru na svečane dvorane kasnoantičkih I ranovizantisjkih palata, npr u Carigradu palata preozita Antioha je pretvorena u crkvu Sv. Jefimije. Trolisne crkve su takdje centralne gradjevine mada imaju imaju produžetak na zapadnoj strani u vidu pravougaonog prostora npr Sv.Jovan u Zatonu na reci Lim. U Hrvatskoj to su sv.Nikola kod Nina i sv.Krševan na Krku. Ulazni pravougaoni krak kod crkve sv.Nikole je zasvodjen polukalotom kao I tri konhe tako da je crkva iznutra bila formirana kao četvorolist. Crkve u srpskom podunavlju su imale slično rešenje.Poseban tip je crkva sv.Tome na Prčnju u Boki kotorskoj koja je trolisna sas blagim iskošenim kvadratom. Četri stuba koja su nosila kube delila su hram na 9 traveja. Spolja je crkva izgledala kao forma gradnje slobodnog krsta. Sličan izgleda je imala I crkva sv.Petra starog u Dubrovnika.Javljaju se I crkve sa upisanim krstom u ranom 9 veku sa osnovom slobodnog krsta I kupolama.Prvoj polovini 12 veka pripada hram svetog Pavla u blizini Trebinja.

Podužna osovaZastupljena je u srpskompodručju I romaničkim područjima. Gruba podela je na jednobrodne hramove I trobrodne bazilike ali postoje mnogi različiti tipovi u obe grupe.

Page 2: Počeci Umetnosti Kod Srba

Jednobrdone crkve sa neraščlanjenim zidovima mogu imati polukružnu ili pravougaonu apsidu. Sa većim umetničkim težnjama podizane su jednobrodne gradjevine sa kupolom od Bojane do Cetine. Najlepše meedju njima su sv.Mihajlo u Stonu, sv.Petar kod Omiša, sv.Đorđe u Titogradu. Većinom su to crkve sa tri traveje nad kojima se izdiže slepo kube koje je sa spoljne strane kockasto. Zidovi su s polja I iznutra raščlanjeni lezenama ili pilastrima. Ono što je glavna odlika jeste da umesto niša izmedju lezena imaju plike konhe I zbog ograničenog rasprostiranja dobile su ime Južnodalmatkinski tip ili zetsko-zahumska skupina. Vreme nastanka ovakvih crkvi jeste 11 vek. Samo sv.Mihajlo u stonu je precizno datovana u 8 deceniju 11 veka zahvaljujući ktitorskom crtežu I natpisu