Počela ekonomije-I. Ferenčak-ispitna pitanja i odgovori.doc

7/27/2019 Poela ekonomije-I. Ferenak-ispitna pitanja i odgovori.doc

1/39

OSNOVEEKONOMSKETEORIJE

1. OD POLITIKEEKONOMIJE DOEKONOMIKE

2. KRIVULJAPROIZVODNIHMOGUNOSTI ZAKONRASTUIHOPORTUNITETNIH TROKOVA

Prirodne mogunosti svakog drutva su ograniene a krivulja proizvodnih mogunosti pokazujesve kombinacije dobra A i dobra B koje neka ekonomija moe proizvesti pod uvjetom da su njeniresursi u potpunosti istroeni.

KOEFICIJENT NAGIBA GRANICE PROIZVODNIH MOGUNOSTI broj jedinica nekog dobrakoje se mogu dobiti odricanjem od proizvodnje nekog drugog dobra.OPORTUNITETNI TROAK- vrijednost dobara ili usluge koje nismo koristili a mogli smo.Ukoliko se eli poveati proizvodnja jednog dobra, mora se smanjiti proizvodnja drugog dobra.ZAKON OPORTUNITETNIH (RASTUIH) TROKOVA - s rastom proizvodnje nekog dobranuno raste i njegov oportunitetni troak.

3. KRIVULJAPROIZVODNIHMOGUNOSTI EKONOMSKI

RAST

Prirodne mogunosti svakog drutva su ograniene, a krivulja proizvodnih mogunosti pokazujesve kombinacije dobra A i dobra B koje neka ekonomija moe proizvesti pod uvjetom da sunjeni resursi u potpunosti istroeni.

Sve toke koje se nalaze ispod krivulje proizvodnih mogunosti su neefikasne.Dobro A

Dobro A Dobro Ba 0 25b 4 20c 7 15d 9 9e 10 0

Dobro BZAKON OPADAJUIH PRINOSA - gomilanje jednog imbenika proizvodnje uz fiksne veliineostalih imbenika nuno znai opadanje dodatnog prinosa.

Krivuljom proizvodnih mogunosti upravljajuzakon oportunitetnih trokovaizakonopadajuih prinosa. Oba zakona odreuju konani oblik krivulje.EKONOMSKI RAST je pomicanje granica dostupne proizvodnje osvajanje novih podruja(prije) nedostupne proizvodnje.Ekonomski rast omoguuju:

1. akumulacija kapitala poveanje postojeeg kapitala2. tehnoloki razvitak otkrivanje i razvijanje novih tehnika proizvodnje

4. POTRANJA Potraivana koliina nekog dobra u najveoj mjeri ovisi o njegovoj cijeni.Individualna potranja potranja jednog kupca.Trina potranja zbroj svih individualnih potranji za nekim dobrom.ZAKON POTRANJE - ukoliko je nia cijena nekog dobra, uz ostale nepromjenjene uvjete, bite vea njegova potraivana koliina. VRIJEDI I OBRNUTO.

Cijena dobra Potra.koliinaa 5 2b 4 4c 3 6d 2 8e 1 10

NECJENOVNE ODREDNICE POTRANJE- ekonomske sile koje mogu promijeniti poloajkrivulje potranje.

1. dohodak poveanjem dohotka poveat e se potranja spremni smo kupiti vie iakocijena raste. VRIJEDI I OBRNUTO.

2. cijene drugih dobara smanjenje cijene slinih proizvoda smanjuje potranju i

Koliina

Cijena

-

+

Potranja

1

Podruje dostupne mogue proizvodnje

Podruje nedostupne nemogue proizvodnje

EKONOMSKI RAST


2/39

obratno.

3. broj potroaa (stanovnitva)

4. ukusi potroaa (moda)

5. oekivanja potencijalno vea plaa vea i potranja i obratno.

IZNIMKE

1. Giffenov paradoks

Pretpostavke dobra loije kvalitete

Slaba kupovna mo potroaa Rast cijene ne dovodi do pada potraivanja (glad i Irskoj, nestaice za vrijeme rata)

2. Veblenov efekt

Pad cijene vrlo kvalitetnog proizvoda ne prati poveanje potranje ve naprotivsmanjenje (snobovski efekt kod ljudi koji ne ele kupiti skup proizvod kome je palacijena).

5. PONUDA PONUDA predstavlja koliinu nekog dobra koju su proizvoai spremni proizvesti pri datojcijeni istog dobra.ZAKON PONUDE - vioj cijeni nekog dobra odgovara, uz ostale nepromijenjene uvjete, veaponuena koliina istog dobra. VRIJEDI I OBRNUTO.Promjena cijene dobra rezultira kretanjem du krivulje ponude. Via cijena znai veu ponuenukoliinu i kretanje uz krivulju ponude, a nia cijena znai pad ponuene koliine i kretanje nizkrivulju ponude.

Cijena dobra Ponuenakoliinaa 5 18b 4 16c 3 12d 2 7e 1 0

Krivulja ponude je pozitivnog nagiba rastueg oblika rastua krivulja.NECJENOVNE ODREDNICE PONUDE - u stanju su poveati ili smanjiti ponudu neovisno okretanju cijene dobra.

1. broj proizvoaa (ponuaa)2. cijene inputa (troak proizvodnje)3. tehnoloki razvitak4. cijene drugih dobara (supstituti i komplementi)

5. oekivanjaCijena nekog dobra utjee na njegovu ponuenu koliinu, a necjenovne odrednice utjeu napromjenu ponude (njeno poveanje ili smanjenje).

TRINA RAVNOTEA

Rast cijene nekog dobra izaziva pad potraivane koliine i istovremeno rast ponuene koliine iobratno. Stoga cijena moe stvoriti ravnotene uvjete izjednaiti ponuenu i potraivanukoliinu nekog dobra.

RAVNOTENA CIJENA - cijena pri kojoj ponuena koliina odgovara potraivanoj koliini i kojaje stoga dugotrajna.

Cijenadobra

Potraivana koliina

Ponuenakoliina

Viak ilimanjak

5 9 18 +94 10 16 +63 12 12 0

2 15 7 -81 20 0 -20

Ravnotena cijena predstavlja cijenu ienja tritajer ona

Poveanjepotraivanekoliine

Smanjenjepotranje

Koliina

CijenaSmanjenjepotraivanekoliine

Poveanjepotranje

2

Ponuenakoliina

Ponuda

PotranjaMANJAK

VIAK

Cijenadobra

Ponuenakoliina

Smanjenjeponude

Poveanjeponude

Cijenadobra


3/39

ne poznaje trine vikove i manjkove. Ukoliko je aktualna cijena dobra via odravnotene, viak dobra gura cijenu prema dolje, a ako je aktualna cijena nia od ravnotene,manjak dobra gura cijenu prema gore nastojei je izjednaiti s ravnotenom.

6. CJENOVNAELASTINOSTPOTRANJE

Cjenovna elastinost potranje predstavlja reakciju potraivane koliine nekog dobra na njegovupromjenu cijene .Koeficijent cjenovne elastinostipotranje - pokazatelj postotne promjene potraivanjanekog dobra na postotnu promjenu cijene tog dobra.

cijenepromjenapostotna

koliinepotraivanpromjenapostotnaEc =

Zbog zakona potranje Ec bi trebao biti uvijek negativan broj no PREDZNAK SE ZANEMARUJEprema dogovoru.1) Ec > 1 - elastina potranja svako smanjenje cijene dobra

izaziva takvo poveanje njegove potraivane koliine koje za posljedicu ima rast ukupnogprihoda poduzea VRIJEDI I OBRATNO.

Ukupni prihod zbroj svih primanja poduzeaUP = k * c (k koliina nekog dobra, c cijena tog dobra)

2) Ec = 1 - jedinino (stabilno) elastina potranja - svako smanjenje cijene dobraizaziva takvo poveanje njegove potraivane koliine koje za posljedicu ima neizmjenjeniukupni prihod - VRIJEDI I OBRATNO.

3) 0 < Ec < 1 - neelastina potranja - svako smanjenje cijene dobra izazivatakvo poveanje njegove potraivane koliine koje ima za posljedicu smanjenje ukupnogprihoda. VRIJEDI I OBRATNO.

4) Ec = 0 - savreno (potpuno) neelastina potranja - promjena cijenenije u stanju izvriti promjenu potraivane koliine nekog dobra. (primjer gotovo savrenoneelastine potranje su lijekovi).

5) Ec = - savreno (potpuno) elastina potranja - vrlo, vrlo malapromjena cijene izaziva burnu promjenu potraivane koliine.

3

Potraivanakoliina

Potraivanakoliina

PotraivanakoliinaUPb

UPa b

a

Cijenadobra

UPb

UPa b

a

Cijenadobra

UPb

UPa b

a

Cijenadobra

Ec=0

Ec=

Cijenadobra

Potraivanakoliina


4/39

Ep=

Ep=0

Cijenadobra

Ponuenakoliina

( )

( )1002/CC

C

1002/KK

K

100C

C

100K

K

Ec

10

10

+

+=

=

C = C1-C0 - promjena cijene; C = (C0+CI)/2

-prosjena cijena

7. DOHODNAELASTINOSTPOTRANJE

Dohodak je jedna od necjenovnih odrednica potranje. Kako potranja reagira na promjenudohotka, tako prepoznajemo dodhodnu elastinost potranje koja predstavlja reagiranjepotraivane koliine dobra na promjenu dohotka potroaa.Koeficijent dohodne elastinosti potranje - predstavlja kvocijent postotne promjenepotranje nekog dobra i postotne promjene dohotka potroaa:

dohotkapromjenaPostotnadobrpotranjepromjenaPostotna

Ed

=

( )

( )1002/DD

D

1002/KK

K

Ed

10

10

+

+=

Kod koeficijenta dohodne elastinosti MORAMO VODITI RAUNA O PREDZNACIMA.a) Ed > 1 - elastina potranja NORMALNA DOBRA - kada su i brojnik i nazivnik istogpredznaka (upravno razmjerni) - potranja raste bre od dohotka potroaa.

b) 0 < Ed < 1 - neelastina potranja NORMALNA DOBRA - kada su brojnik i nazivnik

istog predznaka (upravno razmjerni) - potranja raste sporije od dohotka potroaa.c) Ed < 0 - negativno elastina potranja INFERIORNA DOBRA - kada su brojnik inazivnik suprotnih predznaka (obrnuto razmjerni) - kada raste dohodak potranja opada iobratno.

8. KRINAELASTINOSTPOTRANJE

Krina elastinost potranje predstavlja reakciju potranje dobra A na promjenu cijene dobra B.Cijena drugog dobra je necjenovna odrednica potranje pa s tim u vezi razlikujemoSUPSTITUTE i KOMPLEMENTE.Koeficijent krine elastinosti - odreuje radi li se o supstitucijskom ili komplementarnomkarakteru dobara, a predstavlja kvocijent postotne promjene potranje jednog dobra i postotnepromjene cijene drugog dobra.

BdobracijenepromjenaPostotnaAdobrapotranjepromjenaPostotna

Ek

=

( )

( ) 1002/CC

C

1002/KK

K

Ek

B1B0

B

A1A0

A

+

+=

a) Ek > 0 - pozitivna krina elastinost SUPSTITUTI - dobra koja se meusobno moguzamijeniti u potronji (maslac i margarin - rast cijene maslaca poveat e potranju zamargarinom i obratno).

b) Ek = 0 - savreno (potpuno) krino neelastina potranja NEZAVISNA DOBRA -situacija u kojoj promjena cijene nekog dobra uope ne utjee na promjenu potranje drugogdobra (konac i lokomotiva).

c) Ek < 0 - negativna krina elastinost potranje KOMPLEMENTI - dobra koja semeusobno nadopunjuju (postotoni rast cijene benzina rezultirat e izvjesnim postotnimsmanjenjem potranje za automobilima) meu komplementima postioji obrnuto razmjerniodnos.

9. ELASTINOST PONUDE Cjenovna elastinost ponudepredstavlja reakciju ponuene koliine nekog dobra napromjenu njegove cijene.Koeficijent elastinosti ponude kvocijent postotne promjene ponude nekog dobra ipostotne promjene njegove cijene.

cijenepromjenapostotna

koliinponuenepromjenapostotnaEp =Koeficijent elastinosti ponude UVIJEK JE POZITIVAN BROJ jer se predznaci zanemaruju pa muse vrijednosti kreu izmeu 0 i .

a) Ep > 1 - ELASTINA PONUDA - rast cijene ima za posljedicu nerazmjerno vei postotnirast ponuene koliine i obratno.

b) Ep = 1 -JEDININO (STABILNO) ELASTINA PONUDA - postotni rast cijene rezultirajednakom postotnom promjenom ponuene koliine i obratno.

c) 0 < Ep < 1 - NEELASTINA PONUDA - rast cijene ima za posljedicu nerazmjerno manjipostotni rast ponuene koliine.

EKSTREMNI SLUAJEVI:d) Ep = 0 - SAVRENO (POTPUNO) NEELASTINA PONUDA - kada promjena cijene neizaziva promjenu ponuene koliine.

e) Ep = - SAVRENO (POTPUNO) ELASTINA PONUDA - cijena ispod koje proizvoa

4


5/39

nije spreman nita ponuditi, odnosno pri kojoj moe ponuditi bilo koju zahtjevanu koliinu.

10. UKUPNA IGRANINAKORISNOST INJIMAPRIPADAJUEKRIVULJE

UKUPNA KORISNOST - (subjektivni fenomen) ukupno zadovoljstvo kojega potroau pruapotronja nekog dobra.GRANINA KORISNOST - poveanje ukupne korisnosti kao rezultat jedininog poveanjapotroene koliine nekog dobra.

koliina

korisnosukupnakorisnostGranina

=

S rastom potronje nekog dobra njegova ukupna korisnost raste, ali raste sve sporije pagranina korisnost opada.1. GOSSENOV ZAKON ZAKON OPADAJUE GRANINE KORISNOSTIRast potronje nekog dobra znai pad njegove granine korisnosti

Krivulja ukupne korisnosti je rastua konkavna krivulja upravno proporcionalan odnos.Krivulja granine korisnosti je padajua konveksna krivulja obrnuto proporcionalni odnos. Crtase izmeu redova jer se odnosi na vrijednosti izmeu dva podatka.

Koliina dobra A Ukupna korisnost Granina korisnost

0 0

1 50

2 88

3 121

4 150

5 175

6 196

7 214

8 229

9 241

10 250

11. POTROAEVARAVNOTEA TEORIJAGRANINEKORISNOSTI

Potroaeva ravnotea - situacija u kojoj potroa alocira svoj dohodak na nain kojimaksimalizira njegovu ukupnu korisnost.Otkriti potroaevu ravnoteu znai otkriti onu kombinaciju potronje dobara A i B koji pruanajveu ukupnu korisnost.

DOBRO A DOBRO B Ukupnitroak

UkupnakorisnostKoliina Troak Korisnost Koliina Troak Korisnost

0 0 0 10 30 207 30 2071 6 50 8 24 176 30 2262 12 88 6 18 141 30 2293 18 121 4 12 102 30 2234 24 150 2 6 57 30 2075 30 175 0 0 0 30 175

Potroaevu ravnoteu predstavlja kombinacija potronje 2 jedinice dobra A i 6 jedinica dobra Bkoja predstavlja optimalni potroaev izbor.Potroaeva ravnotea moe se odrediti na temelju granine korisnosti po novanoj jedinici(kvoci-jent granine korisnosti nekog dobra i njegove cijene).2. GOSSENOV ZAKON (propozicija potroaeve ravnotee)

5

Koliinadobra A

Ukupnakorisnost

Koliinadobra A

Graninakorisnost

50

38

33

5029

25

21

18

15

12

9


6/39

Potroaevprobitak

Krivulja potranje

Cijena

Vrijednosti cijena dobra

Koliinadobra

Potroa ostvaruje ravnoteu kada posljednja novana jedinica utroena za kupovinu nekogdobra donese istu graninu korisnost kao i posljednja novana jedinica utroena u kupovini bilokojeg drugog dobra, tj. Kada se izjednae granine korisnosti po novanoj jedinici razliitihdobara.

BdobraCijenaBdobrakorisnostGranina

AdobraCijenaAdobrakorisnostGranina

= 2. GOSSENOV

ZAKONDOBRO A DOBRO B

Koliina GK GK / NJ Koliina GK GK / NJ0 0 0 10 15 5

1 50 8,33 8 17 5,672 38 6,33 6 19 6,333 33 5,5 4 21 74 29 4,83 2 27 95 25 4,16 0 0 0

Cijena dobra A = 6 NJ, cijena dobra B = 3 NJ ( gornja tablica troak / koliina).

12. POTROAEVPROBITAK

VRIJEDNOST DOBRA maksimalni iznos kojeg je kupac spreman platiti za neko dobro.

CIJENA DOBRA novani iznos kojeg kupac stvarno plaa prilikom kupovine nekog dobra.

POTROAEV PROBITAK (VIAK) razlika izmeu vee vrijednosti nekog dobra i njegovenie cijene.

Potroaev probitak je podruje koje se nalazi iznad cijene i ispod krivulje individualne potranje.

13. CRTAPRORAUNA

Crta prorauna predstavlja granicu izmeu potroau dostupne i nedostupne potronje uzdani dohodak i cijene dobara. Crta prorauna povezuje sve kombinacije potronje dobara A i Bkoje u potpunosti iscrpljuju potroaev dohodak.

JEDNADBA PRORAUNA

KbCbKaCay += KaCb

Ca

Cb

yKb =

Jednadba prorauna pokazuje kako se pri zadanim cijenama dobara i dohotku potroaamijenja potronja jednog dobra ukoliko se mijenja potronja drugog dobra.

Kombinacija potronje koja se nalazi na crti

prorauna znai potronju dohotka u cijelosti

i bez ostatka.

14. JEDNADBAPRORAUNA IREALNIDOHODAK

Realni dohodak pokazuje koliko jedinica nekog dobra moemo kupiti iz vlastitog nominalnogdohotka. Predstavlja kvocijent nominalnog dohotka (y) i cijene dobra B (C b) prvi kvocijent ujednadbi prorauna.

cby

Realni dohodak bitno utjee na poloaj crte

prorauna. U uvjetima fiksnih cijena dobara,

rast realnog dohotka poveava podruje

dostupne potronje i crtu prorauna udaljava

od ishodita.

6

Dostupna

potronja

Nedostupna

potronja

Dobro B

Dobro A

Dobro B

Dostupna

potronja

Nedostupna

potronja

Dobro A


7/39

15. JEDNADBAPRORAUNA IRELATIVNACIJENA DOBRA

Relativna cijena (oportunitetni troak)Kvocijent cijena dvaju dobara. Pokazateljkoliko se jedinica jednog dobra potroamora odrei ukoliko eli kupiti jednujedinicu drugog dobra (oportunitetni troak).Veliina relativne cijene odreuje kut crteprorauna. Veoj relativnoj cijeni odgovaravei kut crte prorauna i obratno.Smanjenjem cijene dobra iju potronjumjerimo apscisom (x) ima za posljedicu sma-njenje oportunitetnog troka (relativne cijene)i razmjerno smanjenje kuta crte proraunavrijedi i obrnuto.Smanjenje cijene dobra A poveava koliinu dobra A (na grafikonu).

Poveanje cijene dobra iju potronju mjerimoordinatom (y) ima za posljedicu smanjenjeoportuintetnog troka i razmjerno smanjenjekuta crte prorauna vrijedi i obratno.

16. KRIVULJAINDIFERENCIJE

Krivulja indiferencije (ravnodunosti) - povezujesve kombinacije potronje dvaju dobara kojapotroae ostavljaju indiferentnim budui da sveone za potroaa znae istu ukupnu korisnost.Krivulja indiferencije je granica izmeu potronjekojoj potroa tei i potronje kojoj nije sklon.

17. KARTAPREFERENCIJA

Karta preferencija - predstavlja niz ili serijukrivulja indiferencije koje se ne sijeku jersvaka od njih predstavlja drugu razinu ukupnekorisnosti.

Standardna karta sklonosti Savreni supstituti Savreni komplementi(konveksni oblik) Pepsi i Coca cola (lijeva i desna cipela)

18. GRANINASTOPASUPSTITUCIJEDVAJU DOBARA

Granina stopa supstitucije pokazujekoliko je jedinica nekog dobra potroaspreman rtvovati po jedininompoveanju potronje drugog dobra, a dapri tom ostane ravnoduan.

Ka

Kb

Adobrakoliinepoveanje

BdobrakoliinesmanjenjeGSS

==

PREDZNACI SE ZANEMARUJU tako daje GSS uvijek pozitivan brojGranina stopa supstitucije dvaju dobaraodreuje kut krivulje indiferencije nanain da veoj GSS odgovara vei kut

7

Dobro A Dobro A

Dobro B

Dobro A

Dobro B

Dobro A

Nepoeljna

potronja

Poeljna

potronja

Dobro B

Dobro A

Dobro A

Dobro B

Dobro B Dobro B

Dobro B

Dobro A

Ka

Kb


8/39

krivulje indiferencije vrijedi i obrnuto.Kod supstituta GSS = 1Kod komplemenata - GSS = 0

Kako se smanjuje koliina dobra B nunose smanjuje i granina stopa supstitucije.

19. POTROAEVARAVNOTEA TEORIJAKRIVULJE

INDIFERENCIJE

Potroaeva ravnotea odreena jetokom tangiranja krivulje indiferencije icrte prorauna.Najpoeljnija je toka a no nalazi se na

superiornoj krivulji u podruju nemoguepotronje.Toka d je dostupna ali je na inferiornojkrivulji.Potroaeva ravnotea je u toki c.U toki tangiranja krivulje indiferencije icrte prorauna izjednaeni su njihovikutovi. Kako kut krivulje indiferencijeodreuje granina stopa supstitucije, akut crte prorauna relativna cijena dobara (oportunitetni troak, u toki tangiranja izjednaeni sugranina stopa supstitucije i relativna cijena dvaju dobara.

=

Cb

CadobaracijenalativnaRe

Ka

KbstitucijesupstopaGranina

II GOSSENOV ZAKONCbKb

CaKa = izvedeno je isto to i gore.

20. KOMPATIBILNOST TEORIJEGRANINEKORISNOSTI ITEORIJEKRIVULJEINDIFERENCIJE

Iza pojma ravnodunosti krije se ukupna korisnost.Granina korisnost dobra A jednaka je poveanju ukupne korisnosti zbog jedininog poveanjapotroene koliine dobra A.

KakorisnosUkupna

AdobrakorisnostGranina

=

Ukoliko potroa poveava potronju dobra A, poveanje ukupne korisnosti bit e jednako:

KaAdobrakorisnostGraninakorisnostUkupna =

Povea li potroa potronju i dobra A i dobra B, poveanje ukupne korisnosti jednako je:

KGKKGK bbaakorisnostUkupna +=Krivulja indiferencije inzistira da promjene ukupne korisnosti nema 0UK=

Daljnjim izvoenjem dobivamo

BdobrakorisnostGranina

AdobrakorisnostGranina

KK

b

b=

(predznak se zanemaruje)

Prema krivulji indiferencije

Granina stopa supstitucije = Relativna cijena)b(Cijena )a(CijenaGKbGKa

=

Izvoenjem dobijemo:

)b(CijenabGK

)a(CijenaGKa

= - II Gossenov zakon

Dokaz je to da suTEORIJA GRANINE KORISNOSTI i TEORIJA INDIFERENCIJEkompatibilne.21. PODUZEE I

NJEGOVI OBLICIPoduzee je ustanova koja kupuje ili unajmljuje imbenike proizvodnje, koja organizira navedeneresurse kako bi proizvela i prodala dobra i usluge.OBLICI PODUZEA:

1. JEDNOVLASNIKO (inokosno) vlasnik neogranieno odgovara za obveze poduzea- postavlja se pitanje kontinuiteta oporezuje se dohodak samo jednom.

2. PARTNERSKO (ortako) zajednika neograniena odgovornost profit se dijeli dohodak se oporezuje samo jednom (odvjetnike, marketinke tvrtke)

3. EKONOMSKO (korporacije, dionika drutva) najjai oblik nedostatak je dvostruko

oporezivanje.4. DRAVNO komunalna poduzea, distribucije el.energije, vode i sl.5. NEPROFITNO koled na naelu istih prihoda i trokova6. JAVNO TRGOVAKO DRUTVO nastaje kada se dvije ili vie osoba udrue radi

trajnog obavljanja neke djelatnosti pod zajednikom tvrtkom (imenom), a svaka odudruenih osoba za obveze drutva odgovara neogranieno i solidarno.

8

Dobro A

Superiorna

d

g

ca

Dobro B

Inferiorna


9/39

7. KOMANDITNO DRUTVO - nastaje kada se dvije ili vie osoba udrue radi trajnogobavljanja neke djelatnosti pod zajednikom tvrtkom, a najmanje jedna od tih osoba zaobveze drutva odgovara neogranieno i solidarno cijelom svojom imovinom(komplementar) i najmanje jedna osoba za obveze drutva odovara ogranieno(komanditor).

22. TEHNOLOKA IEKONOMSKAEFIKASNOST

Tehnoloka efikasnost postoji kada nije mogue poveati ukupan proizvod (output) bezistovremenog poveanja inputa.Ekonomska efikasnost postoji kada se odreeni output proizvodi uz minimalan troak.Ako je poduzee tehnoloki neefikasno, automatski je i ekonomski neefikasno.Ekonomski efikasna tehnika proizvodnje je uvijek i nuno tehnoloki efikasna, ali obratno nemora vrijediti.

23. DIONIKODRUTVO

D.D. je gotovo savreni nain stvaranja velikog kapitala kojeg nije potrebno vraati, koji neugroava cjelokupnu imovinu svojih vlasnika, koji daje priliku upravljanja poslovima, kojiomoguuje realizaciju dohotka neto veeg od kamata i koji u svakom trenutku omoguujepovrat uloenih sredstava bilo u minimalnom, uveanom ili umanjenom obliku.- Stvaranje velikog kapitala prodajom dionica- Osnivanje DD-a 1. simultano osnivai otkupljuju osnivake dionice; 2. sukcesivno kada se dionice daju na trite javnim pozivom na upis.- Ne postoji obveza poduzea da vrati uloena sredstva- Ne ugroava cjelokupnu imovinu moe se izgubiti samo uloeno u dionice- Prilika upravljanja dioniari mogu birati ili biti birani u upravni i nadzorni odbor skptinadonosi sve vane odluke.- Dividenda mora biti neto vea od kamate nagrada za rizik zbog ulaganja u dionice- Povrat sredstava prodajom dionica.DIONICA pravna potvrda o suvlasnitvu u D.D. i osnov je za prisvajanje dividende.

OBINE - daju pravo glasa na Skuptini, pravo na dividendu (ako je ima), pravo naisplatu dijela steajne ili likvidacijske mase.

POVLATENE - nema pravo glasa, pravo na isplatu unaprijed poznate dividende,pravo prvenstva na isplatu dividende, pravo na isplatu dijela steajne ili likvidacijskemase.

SASTAV DIONICE: PLAT sadri naziv poduzea, oznaku da li je povlatena ili obina, ime i prezime

vlasnika (ako ne glasi na donosioca) te nominalnu vrijednost dionice. KUPONSKI ARAK kuponi na kojima su naznaene godine izrezuju se svake godine

prilikom podizanja dividende. TALON slui za podizanje novog kuponskog arka.

24. CIJENA DIONICEKAOKAPITALIZIRANADIVIDENDA

Svaki dohodak dade se kapitalizirati. Kapitalizirati dohodak znai predstaviti dohodak kaokamatu kapitala odreene veliine (dohodak se dijeli prosjenom trinom kamatnom stopom imnoi sa 100)Oekivana dividenda = 100; prosjena kamatna stopa k' = 5%;

100

stopakamatna

dividendaOekivanadioniceCijena = Cijena = (100 : 5) * 100 = 2.000

STOPA DIVIDENDE

100dionicevrijednostalnaminno

dividenda'd =

Ako je cijena dionice vea od njene nominalne vrijednosti javlja se AIO.AIO je u postotku predstavljen iznos koji se javlja kada cijena vrijednosnih papira(dionica) premauje njegovu nominalnu vrijednost.Suprotnu pojavu zovemo DISAIO

100dionicevrijednostalnaminno

dionicecijenaAIO =

CD = NVD al pariCD > NVD aioCD < NVD - disaio

25. CIJENA DIONICE

KAOESKONTIRANADIVIDENDA

ESKONTIRANJE ili DISKONTIRANJEje svoenje nekog gudueg iznosa na njegovu sadanju

vrijednost ili veliinu.OPA FORMULA ZA ESKONTIRANJE (DISKONTIRANJE)

( )r1n

godinnnakoniznosBuduiiznosSadanji

+

=

Cijena dionice jest eskontirana ili na sadanju vrijednost svedena oekivana dividenda.26. UKUPNI

PROIZVOD IKRIVULJAUKUPNOGPROIZVODA

Ukupni proizvod je ukupno proizvedena koliina nekog dobra.Krivulja ukupnog proizvoda pokazuje maksimalni output i kratkom vremenskom razdoblju(kada su inputi kapitala i zemlje fiksni, a mijenja se samo input rada).Krivulja ukupnog proizvoda ujedno predstavljai granicu izmeu mogue i nemogue proizvodnje.Samo one veliine outputa koje se nalaze na krivuljiukupnog proizvoda znae i tehnoloku efikasnost.

Poveanje inputa (rada) uz nepromjenjene ostaleinpute, izaziva rast ukupnog proizvoda. Taj rast je upoetku ubrzan, a zatim je sve sporiji.

9

Rad

Ukupniproizvod

Nemoguaproizvodnja

Moguaproizvodnja


10/39

27. GRANINIPROIZVOD

Granini proizvod nekog promjenjivog inputa je dodatni proizvod kojega proizvodi dodatnaangairana jedinica nekog inputa.

radUkupniproizvoUkupni

radaproizvodGranini

=

Kapital

proizvoUkupnikapitalaproizvodGranini

=

28. PROSJENIPROIZVOD

Prosjeni proizvod je ukupni proizvod po jedinici nekog inputa (rada, kapitala, zemlje)

radUkupni

proizvoUkupniradaproizvodosjeniPr =

Zemlja

proizvoUkupnizemljeproizvodosjeniPr =

29. GRANINI IPROSJENIPROIZVOD INJIMAPRIPADAJUEKRIVULJE

Granini proizvod u poetku pokazuje rast, a nakon toga poinje opadati granini proizvoddodatno zaposlenog radnika manji je od prethodno zaposlenog.Prosjeni proizvod prati kretanje graninog proizvoda kada raste granini, raste i prosjeno iobratno.

OPE PRAVILO GRANINIH I PROSJENIHVELIINAKada je granini proizvod iznad prosjenog,prosjeni proizvod raste i tamo gdje se krivuljesijeku, prosjeni proizvod dostie svoj maksimum.

30. ZAKONOPADAJUIHPRINOSA

Krivulje ukupnog proizvoda razliitih proizvodnih procesa imaju slian oblik i u pravilu seponaaju na identian nain.Rastui granini prinosi postoje kada je granini proizvod dodatno angairane jedinicepromjenljivog inputa (rada) vei od graninog proizvoda prethodne jedinice istog inputa.Opadajui granini prinosi postoje kada je granini proizvod dodatno angairane jedinice

promjenljivog inputa (rada) manji od graninog proizvoda prethodne jedinice istog inputa.Ova pojava se zove ZAKON OPADAJUIH PRINOSA - i dominira kratkim vremenskimrazdobljem.U poetku proizvodnje poveanje promjenljivog inputa najprije izaziva snaan rast ukupnogproizvoda kada i granini proizvod raste (rastui granini prinos). Daljnje poveanjepromjenljivog inputa rezultira opadajuim graninim prinosom. Ukupni prinosi i dalje mogu rasti,ali sve sporije.

31. UKUPNI TROAKI NJEGOVAPODJELA

UKUPNI TROAKje troak svih upotrebljenih imbenika proizvodnje.ijeli se na:FIKSNI (STALNI)TROAK - ija veliina ne ovisi o veliini ukupnog proizvoda postoji i kadanemaproizvodnje (najamnina za prostor, naknade, rate kredita i sl).VARIJABILNI (PROMJENLJIVI) TROAK - ija veliina ovisi o obujmu proizvodnje nema gaako nemaproizvodnje. Njegov rast u odnosu na rast ukupnog proizvoda moe biti PROPORCIONALAN,DEGRESIVAN ili PROGRESIVAN.

Ukupni troak je zbroj fiksnog i varijabilnog troka32. GRANINI

TROAKGRANINI TROAK je troak proizvodnje dodatne jedinice nekog dobra poveanje ukupnogtroka kao posljedica jedininog poveanja ukupnog proizvoda.

proizvoUkupnitroakUkupni

troakGranini

=

PROSJENI TROAK je troak po jedinici ukupnog proizvoda. Moe bitiprosjeni fiksni iprosjeni varijabilni troak.

33. KRIVULJEUKUPNIHTROKOVA(GRAFIKIPRIKAZ)

10

Rad

Granini iprosjeniproizvod

Prosjeniproizvod rada

Graniniproizvod rada

Ukupniproizvod

Fiksni,varijabilni iukupni troak

Fiksnitroak

Varijabilni

troak

Ukupnitroak


11/39

34. GRANINI IPROSJENI(VARIJABILNI IUKUPNI) TROAKI NJIMAPRIPADAJUEKRIVULJE

Prosjeni fiksni troak ima stalan i snaan pad isti iznos fiksnog troka dijeli se s rastuimoutputom.Prosjean varijabilni i prosjean ukupni troak ponaaju se identino najprije padaju, apotom rastu krivulja ima ''U'' oblik - posljedica je to zakona opadajuih prinosa

Granini troak - takoer u poetku opada, a potom raste isto posljedica zakona opadajuihprinosa.Sve dok je granini troak manji od prosjenog (ukupnog i varijabilnog) prosjeni

opada i obratno, pa prema tome linija graninog troka sijee krivulje prosjenihtrokova u njihovim minimumima.

35. PRINOSRAZMJERA

PRINOSI RAZMJERA - predstavljaju poveanje ukupnog proizvoda uslijed istovremenog ijednakog postotnog poveanja svih inputa poduzea. Postoje tri mogua sluaja:

RASTUI PRINOSI RAZMJERA (EKONOMIJA RAZMJERA) -postoji kada je postotnopoveanje ukupnog proizvoda vee od postotnog poveanja svih inputa poduzea ima zaposljedicu pad prosjenog ukupnog troka.STALNI ILI KONSTANTNI PRINOSI RAZMJERA - postoje kada je postotno poveanje ukupnogproizvoda jednako postotnom poveanju svih inputa poduzea prosjeni ukupni troak jenepromjenjen.OPADAJUI PRINOSI RAZMJERA (DISEKONOMIJA RAZMJERA) - postoje kada je postotnopoveanje ukupnog prinosa manje od postotnog poveanja svih inputa poduzea rastprosjenog ukupnog troka

36. PROSJENIUKUPNI TROAK

U DUGOMVREMENSKOMRAZDOBLJU

U dugom vremenskom razdoblju svi su trokovi promjenjivi pa tako i fiksni troak u dugomrazdoblju postaje varijabilan.

Krivulja prosjenog ukupnog troka u dugom vremenskom razdoblju slijedi minimalni prosjeniukupni troak vie kratkih vremenskih razdoblja.

Krivulja prosjenog ukupnog troka prikazuje ekonomski efikasnu veliinu poduzea kojagarantira najmanji ukupni troak pri razliitim veliinama ukupnog proizvoda.

37. PROSJENIUKUPNI TROAKI PRINOSRAZMJERA

Prinosi razmjera - predstavljaju poveanje ukupnog proizvoda uslijed istovremenog jednakogpostotnog poveanja svih inputa poduzea.

U uvjetima ekonomije razmjera (ukupni proizvod raste bre od rasta svih imbenika proizvodnje)prosjeni ukupni troak opada (GT < PUT).U uvjetima stalnih prinosa razmjera (GT = PUT) ukupni prosjeni troak ostaje neizmjenjen.U uvjetima disekonomije razmjera prosjeni ukupni troak raste (GT > PUT)

11

Prosjeni

ukupni troak

Granini

troak

Ukupni proizvod

Prosjeni

varijabilni troak

Prosjeni

fiksni troak

Prosjeni trokovi i

granini troak

Ukupni proizvod

Prosjeni ukupnitroak

PUT1PUT2 PUT3 PUT4

Prosjeni ukupni troaku dugom razdoblju

Ukupni proizvod

EkonomijarazmjeraGTPUT


12/39

RadUP0UP1

UP2

Rad

38. GRANINASTOPASUPSTITUCIJEKAPITALARADOM

Granina stopa sustitucije kapitala radom - pokazuje koliko je jedinica kapitala proizvoaspreman rtvovati po jedininom poveanju rada, a da pritom njegov ukupni proizvod ostaneisti.

RK

radaPoveanjekapitalaSmanjenje

GSS

== predznaci se zanemaruju.

ZAKON OPADAJUE GRANINE SUPSTITUCIJE KAPITALA RADOM:Kada input kapitala opada, nuno opada i GSS kapitala radom.Granina stopa supstitucije odreuje kut izokvanteu svakoj njenoj pojedinoj toki na nain da veoj GSSodgovara vei kut izokvante vrijedi i obrnuto.

39. IZOKVANTA ILIKRIVULJA ISTIHKOLIINA

IZOKVANTA (KRIVULJA ISTIH KOLIINA) povezuje sve kombinacije imbenika proizvodnjekoje rezultiraju istim ukupnim proizvodom.

Izokvanta je istovjetna krivulji indiferencije.Du izokvante vrijedi pravilo UP = 0.Eventualno smanjenje inputa kapitala mora biti kompen-zirano odgovarajuim poveanjem inputa rada kako biukupni proizvod ostao nepromjenjen.

KARTA IZOKVANTI predstavlja niz krivulja istih koliinaod kojih svaka predstavlja drukiju veliinu ukupnogproizvoda zbog ega su razliito udaljene od ishoditakoordinatnog sustava. Manja udaljenost znai manjiukupni proizvod (manji angaman inputa).

40. CRTA IZOTROKA CRTA IZOTROKA - povezuje sve kombinacije inputa (rada i kapitala) koje znae isti ukupni

troak.Crta izotroka identina je crti prorauna..

41. JEDNADBAIZOTROKA IRELATIVNACIJENA RADA

JEDNADBA IZOTROKA

KCRCUT KR += RCC

CUT

KK

R

K

= Isto kao i jednadba

prorauna.

radcijenalativnaRe

C

CK

R=

Veliina relativne cijene rada odreuje kut crte izotroka na nain da veoj relativnojcijeni rada odgovara i vei kut crte izotroka. (upravno su proporcionalne)Dvije e crte izotroka biti paralelne ako su im jednake relativne cijene rada.KARTA IZOTROKOVA - predstavlja seriju crta izotroka koje su paralelne a razliito udaljene

12

Kapital

Rad

GSS=3/8=0,375

GSS=7/4=1,75

Kapital

Rad

Kapital

Crta izotroka

Kapital

Rad


13/39

od ishodita. Udaljenost od ishodita ovisi o veliini ukupnog troka i s njim je upravnoproporcionalna

Izotroak Karta izotrokova

42. JEDNADBAIZOTROKA IUKUPNI TROAK

JEDNADBA UKUPNIH TROKOVA JEDNADBA IZOTROKA

KCRCUT KR += RCC

CUT

KK

R

K

=

43. PROIZVODNJA UZMINIMALNIUKUPNI TROAK

U toki tangiranja izokvante i crte izotrokaizjednaeni su njihovi kutovi.

Kut crte izotroka odreuje relativna cijena rada(Cr/Ck),a kut izokvante granina stopa supstitucijekapitala radom ( K/R)

44. PROPOZICIJEEKONOMSKIEFIKASNETEHNIKE

PROIZVODNJE

Ekonomski efikasna tehnika proizvodnje je odreena tokom tangiranja izokvante icrte izotroka!

1. Granina stopa supstitucije kapitala radom mora biti jednaka relativnoj cijeni

inputa.CkCr

RKGSS =

- Temeljno pravilo proizvodnje uz minimalni

ukupni troak

Granini proizvod rada (GPR) =R

UP

Granini proizvod kapitala (GPK) =KUP

U sluaju promjene inputa rada promjena ukupnog proizvoda je UP = GPR * R.U sluaju promjene inputa kapitala, promjena ukupnog proizvoda je UP = GPK * K.Uz uvjet da nema promjene ukupnog proizvoda (UP = 0) proizlazi:- GPK * K = GPR * R :R- GPK * K/R = GPR :GPK

GPKGPR

RK=

- (zanemarujemo negativni predznak)

Granina stopa supstitucije kapitala radom zamjenimo je pravilom (1) -CkCr

GSS=

i dobivamo 2.CkCr

GPKGPR

=

2. Proizvoa odabire ekonomski efikasnu tehniku proizvodnje kada izjednaikvocijent graninih proizvoda inputa s njihovom relativnom cijenom.

iz ega izvoenjem nadelje dobivamo:

CkGPK

CrGPR

=

3. Trei (alternativni) uvjet minimaliziranja ukupnog troka Tehnikaproizvodnje je ekonomski efikasna ukoliko se uspije izjednaiti granineproizvode po novanoj jedinici razliitih inputa.

45. SAVRENA Savrena konkurencija podrazumijeva:

13

Rad

Kapital

Rad

Kapital

Rad

A

BC

Izokvanta

Karta izotroka

Kapital


14/39

KONKURENCIJA -DUGORONARAVNOTEA

a) postojanje velikog broja proizvoaa istog dobrab) postojanje velikog broja kupacac) niim ograniena mobilnost svih resursa pa i poduzea slobodno ulaze i naputajutrited) savrenu obavijetenost kupaca i proizvoaa o svim trinim podacima

Savreni konkurent je preuzimatelj cijene jer zbog vrlo velikog broja proizvoaa pojedinacnema utjecaj na formiranje cijena nema trinu mo.U uvjetima savrene konkurencije ne postoji osobni utjecaj konkurencije na prodaju.

46. UKUPNI,GRANINI I

PROSJENIPRIHODSAVRENOGKONKURENTA

Ukupni prihod (UP)jednak je umnoku koliine prodanih dobara i njihove cijene

)C(Cijena*)K(KoliinaUP=Granini prihod (GP) - poveanje ukupnog prihoda kao rezultat jedininog poveanjarealizirane koliine dobara

Koliina

prihoUkupniGP

=

Granini prihod savrenog konkurenta kada savreni konkurent svaku dodatnu jedinicuoutputa realizira po istoj cijeni kao i prethodnu proizlazi

CijenKoliina

CijenaKoliina)sk(GP =

=

Prosjeni prihod (PP) prihod po jedinici realiziranog dobra u svim trinim strukturamajednak je cijeni dobra.

CijenKoliina

CijenaKoliina

Koliina

prihodUkupniPP =

==

U UVJETIMA SAVRENE KONKURENCIJE I SAMO U NJIMA VRIJEDI DA JE CIJENA DOBRAJEDNAKA GRANINOM I PROSJENOM PRIHODU SAVRENOG KONKURENTA.

47. POTRANJA ZAPROIZVODIMASAVRENOGKONKURENTA

48. TOKAMAKSIMALIZIRANJA PROFITA UUVJETIMASAVRENEKONKURENCIJE(GRAFIKIPRIKAZ)

Profit je razlika izmeu ukupnog prihoda i ukupnog troka, a zadaa je poduzeamaksimalizirati profit.U uvjetima savrene konkurencije nije mogue kontrolirati cijenu pa niti manipuliranjem cijenompoveati profit. Savreni konkurent moe manipulirati veliinom svog outputa i stabilizirati ga narazini koja znai maksimalni profit.

Koliina dobra Ukupni prihod Ukupni troak Profit0 0 25 -2510 120 115 520 240 195 4530 360 285 7540 480 385 9550 600 525 7560 720 715 570 840 955 -115

Maksimalni profit ostvaruje output od 40 jedinica.Kada je ukupni troak vei od ukupnog prihoda javlja se gubitak.U uvjetima kada su ukupni prihod i ukupni troak izjednaeni poduzee nema niti gubitka nitiprofita pa je to prijelomna toka.

14

PUT

Trina ponuda

Trina potranja Savreno elastinapotranja

Granini prihod =Prosjeni prihod

Cijena

Koliina Koliina

Cijena Savrenikonkurent

Trite

Koliina dobra

UP, UT Ukupni troak

Ukupni prihod

Maksimalni profit

Prijelomna toka

Gran. prihod,Prosj.prihod

Prosjeni profit

Tokamaksimaliziranjaprofita

PROFIT

GP, GT

GT


15/39

Maksimalni profit u uvjetima savrene konkurencije postie se onda kada je cijena (graniniprihod) jednaka graninom troku.

Pravilo maksimaliziranja profita glasi:

Cijena = Granini troak

49. PRIJELOMNATOKA UUVJETIMASAVRENEKONKURENCIJE(GRAFIKIPRIKAZ)

U odreenim uvjetima toka maksimaliziranja profita moe postati prijelomna toka (poslovanje

bez gubitaka ali i bez profita). To nastaje kada trina cijena padne na razinu minimalnogprosjenog ukupnog troka. Optimalni output i dalje je u presjecitu krivulja graninog prihoda(cijene) i graninog troka, no prijelomna se toka nalazi na crti graninog prihoda pa nema nigubitka ni profita. Svako poveanje ili smanjenje proizvodnje vodi poduzee u gubitak usituaciju u kojoj je prosjeni ukupni troak vei od prosjenog prihoda.

50. TOKAMINIMALIZIRANJA GUBITKA UUVJETIMASAVRENEKONKURENCIJE(GRAFIKIPRIKAZ)

Ukoliko cijena padne ispod minimalnog prosjenog ukupnog troka, svaki e obujam proizvodnjerezultirati gubitkom u uvjetima savrene konkurencije. Minimalni gubitak biti e kada suizjednaeni granini prihod (cijena) i granini troak.Prosjeni gubitak je gubitak po jedinici proizvoda - Prosjeni gubitak = Gubitak /Koliina no prosjeni gubitak jednak je i razlici izmeu prosjenog ukupnog troka iprosjenog prihoda (cijene).

51. PROSJENIPROFIT IPROSJENI

GUBITAK

PROSJENI PROFIT profit po jedinici realiziranog dobra, ali to je i razlika izmeu prosjenogprihoda i prosjenog ukupnog troka.PROSJENI GUBITAK gubitak po jedinici realiziranog dobra, ali to je i razlika izmeu

prosjenog ukupnog troka i prosjenog prihoda

52. PITANJEPREKIDANJAPROIZVODNJE

Pitanje prekida proizvodnje postavlja se prilikom pojave gubitka, no gubitak ne mora nunoznaiti i prekid proizvodnje.Poduzee neminovno prekida proizvodnju kada gubitak prelazi razinu fiksnog troka,a to se pojavljuje kada cijena dobra postane nia od prosjenog varijabilnog troka.Tada ukupni prihod ne moe pokriti niti varijabilni troak pa je prekid proizvodnje neminovan.

53. KRIVULJAPONUDESAVRENOGKONKURENTA

Optimalni output savrenog konkurenta odreen je presjecitem krivulja graninogtroka i graninog prihoda (cijene).Krivulja ponude savrenog konkurenta identina je krivulji graninog troka .

15

Optimalnioutput

Toka minimaliziranjagubitka

GUBITAK

KoliinaKoliina Profitno-maksimalizirajuioutput


Graninitroak

Prijelomnatoka

Koliina dobra

Granini prihod,Prosjeni prihod

Optimalni output


Granini troakProsjenigubitak

Koliina dobra

Granini prihod,Prosjeni prihod

c

b

a


GP, GT

GT



Koliina


16/39

Toka ''a'' na krivulji graninog troka moe, a i ne mora znaiti poetak ponude jer ovdjeproizvoa biljei gubitak jednak fiksnom troku proizvodio ili ne. Ako cijena padne ispod razine

minimalnog prosjenog varijailnog troka nuno se prekida proizvodnja tako da ponude nema.

54. DUGORONARAVNOTEASAVRENEKONKURENCIJE

1. UP = UT - ekonomski profit dugorono jednak je 0.to savrene konkurente zadrava na tritu ako je njihov ekonomski profit jednak nuli? -odgovor je NORMALNI PROFIT!NORMALNI PROFIT jedino postoji u uvjetima dugorone savrene konkurencije.Podjela ukupnog troka:- eksplicitni troak (raunovodstveni troak) troak svih inputa koji nisu vlasnitvopoduzea (poduzee ga mora kupovati od drugih poduzea)- implicitni troak (oportunitetni troak) troak svih inputa koji su vlasnitvo poduzea(poduzee ih ne mora kupovati).Normalni profit jednak je implicitnom troku (vlastiti rad, kamate na sredstva koje biostvarili, najamnina za prostor koju bi ostvarili da ga nismo koristili sami).

2. C = GT - alokacijska efikasnostSavreni konkurent proizvodi onu koliinu pri kojoj je cijena jednaka graninom troku.

Dugorono trite savrene konkurencije jest alokacijski uinkovito buduu da savrenikonkurenti proizvode outpute koji znae jednakost graninog troka i cijene (graninog prihoda).Ova jednakost znai da aktualna i alternativna upotreba istih inputa ima za posljedicuproizvodnju istih vrijednosti te inpute nije potrebno realocirati!

3. C = min PUT - savreni konkurenti dugorono koriste svoje kapacitete znai proizvoditionaj output koji minimalizira ukupni troak.

55. MONOPOL INJEGOVI OBLICI

MONOPOL predstavlja trite na kojem postoji samo jedan proizvoa jedinstvenog dobra kojije zatien od pojave konkurencije.Postoje dva tipa monopola:1. ZAKONSKI ili LEGALNI nastaje na osnovi nekih zakon utvrenih povlastica (patenti,koncesije, carinska zatita)2. PRIRODNI ili NARAVNI nastaje na dva naina:

- da jedno poduzee monopolizira prirodne resurse i- da poduzee koje biljei rastue prinose razmjera (ekonomija razmjera) stalnim

obaranjem prosjenog ukupnog troka istisne sve konkurente s trita i osvoji monoploskipoloaj. Primjer za takav monopol predstavljaju poduzea koja imaju vrlo visok fiksni troak, pase poveanjem outputa znaajno smanjuje prosjeni fiksni troak koji rezultira smanjenjemprosjenog ukupnog troka distribucija plina, el.energije, vode i sl.

56. UKUPNI IGRANINIPRIHODMONOPOLA

Dok je u uvjetima savrene konkurencije cijena dobra jednaka graninom i prosjenom prihodu,u uvjetima monopola cijena je jednaka samo prosjenom prihodu jer je granini prihod monopolamanji od prosjenog prihoda odnosno cijene dobra.Granini prihod monopola s jedinstvenom cijenom se javlja kao razlika izmeu poveanja UPzbog poveanja utrene koliine (uinak outputa) i smanjenja UP zbog smanjenja cijene dobra(uinak cijene). Rezultat je da je granini prihod uvijek manji od cijene dobra (prosjenogprihoda) GP < C..

57. CJENOVNAELASTINOSTPOTRANJE IGRANINIPRIHODMONOPOLA

* Sve dok smanjenje cijene dobra znai pozitivan granini prihod, ukupan prihodmonopola raste u tom podruju trina potranja je cjenovno elastina Ec > 1* Kada je GP monopola jednak 0, ukupni je prihod maksimalan u tom je podrujupotranja stabilno elastina Ec = 1* Kada smanjenje cijene dobra znai negativan granini prihod, ukupni prihodmonopola opada u tom podruju imamo cjenovno neelastinu potranju 0 < Ec < 1

16

c

b

a

Ponuda,GT

Koliina

PVTC

PVC 1

Ec < 1


17/39

Monopol e svoj profino-maksimalizirajuioutput traiti u podruju trine potranjekoji znai rast ukupnog prihoda znaikada je pozitivan granini prihod icjenovno elastina potranja. Akomonopol zae u podruje cjenovnoneelastine potranje, on e ga napustitipoveavajui cijenu i smanjujui output.

58. TOKAMAKSIMALIZIRANJA PROFITA UUVJETIMAMONOPOLA(GRAFIKIPRIKAZ)

Toka maksimaliziranja profita moe se odrediti na dva naina:1. profit predstavlja pozitivnu razliku izmeu ukupnog prihoda i ukupnog troka output kojipredstavlja najvei ekonomski profit predstavlja i toku maksimaliziranja profita.2. pomou graninog prihoda i graninog troka monopol e poveavati svoj ukupni prihod svedok je granini prihod vei od graninog troka te dostie svoj maksimum kada su izjednaeni.Stoga i maksimalni profit monopola nastaje u trenutku kada je granini prihod jednak graninomtroku.Za grafiki prikaz nuno je prikazati i prosjeni ukupni troak, a prosjeni profit je razlikaizmeu prosjenog prihoda i prosjenog ukupnog troka.

Presjecite krivulja graninog prihoda i graninog troka ukazuje na optimalni output. Razlikaizmeu prosjenog prihoda (cijene) i prosjenog ukupnog troka predstavlja prosjeni profitkoji pomnoen s optimalnim outputom daje MAKSIMALNI (EKONOMSKI) PROFIT.

Za razliku od savrenog konkurenta koji u dugom vremenskom razdoblju moe raunati samo nanormalni profit, monopol u dugom vremenskom razdoblju moe realizirati ekonomski profitzato to je zatien od konkurencije zove se i monopolski profit. Ipak promjene trinepotranje mogu monopolu omoguiti samo ostvarenje normalnog profita, a ponekad ga gurnuti ugubitak.

59. PRIJELOMNATOKA UUVJETIMAMONOPOLA(GRAFIKIPRIKAZ)

Ukoliko se trina potranja smanji tako da njena krivulja pri optimalnom outputu tangira krivuljuprosjenog ukupnog troka, monopol ostvaruje tek normalan profit poto je prosjeni prihodjednak prosjenom ukupnom troku. Svaka promjena outputa vodi monopol u gubitak.

U uvjetima monopola, prijelomna

17

Maksimalni profit

Potraivanakoliina

Ukupni prihod,ukupni troak

Ukupniprihod

Ukupnitroak

GP > 0 GP < 0GP = 0

Ec = 1 Ec < 1Ec > 1 Potraivana koliina

Ukupni prihod

Profitnomaksimalizirajuioutput

Profitnomaksimalizirajuioutput


Granini troak

Profit

Potranja, prosjeni prihod

Granini prihod

Cijena, granini prihod,granini troak, prosjeniukupni troak

Potraivana koliina

Prosjeni profit

C

K


Granini troak


Granini prihod


Potraivana


18/39

toka ne znai jednakost cijene(prosjenog prihoda) i minimalnogprosjenog ukupnog troka kao toje to sluaj kod savrene konkurencije.

60. TOKAMINIMALIZIRANJA GUBITKA UUVJETIMAMONOPOLA(GRAFIKIPRIKAZ)

Ako je kod svih razina proizvodnje prosjeni ukupni troak vei od prosjenog prihoda monopole ostvariti gubitak, a jedino to se u takvoj situaciji moe napraviti je minimalizirati gubitak.Minimalni gubitak ostvaruje optimalni output odreen sjecitem krivulja graninog prihoda igraninog troka. Ako je gubitak vei od fiksnog troka, odnosno cijena nia od prosjenogvarijabilnog troka, monopol je prisiljen prekinuti proizvodnju.

61. PRAVILOPROFITNOMAKSIMALIZIRAJUEG OUTPUTAU UVJETIMAMONOPOLA

Monopolist e maksimalizirati profit podeavajui svoju koliinu proizvodnje na onu razinu kodkoje su izjednaeni granini prihod i granini troak.

62. MONOPOL IKRIVULJAPONUDE

Krivulja ponude savrenog konkurenta jednaka je krivulji njegovog graninog troka ako jecijena vea od minimalnog prosjenog varijabilnog troka.Za razliku od savrenog konkurenta, monopol nema krivulju ponude. Krivulja ponudepokazuje odnos izmeu cijene nekog dobra i ponuene koliine via cijena znai i veuponuenu koliinu. No kod monopola taj odnos ne vrijedi jer monopol uvijek nastoji proizvestionu koliinu dobra koja znai jednakost graninog prihoda i graninog troka i pri tome zahtijevanajviu cijenu koju doputa trina potranja.

63. USPOREDBASAVRENEKONKURENCIJE IMONOPOLA(GRAFIKIPRIKAZ)

Kod savrene konkurencije ravnotena cijena biti e odreena presjecitem krivulja trineponude i potranje (krivulja trine ponude istovremeno je i krivulja graninog troka). Usavrenoj konkurenciji svaki konkurent prihvaa cijenu koju diktira trite i proizvodi onaukoliinu dobara pri kojoj je granini prihod (cijena) jednak graninom troku.Kod monopola mora se razmatrati krivulja graninog prihoda jer je optimalni output odreenjednakou graninog prihoda i graninog troka. Optimalni output odreuje na krivulji trinepotranje cijenu koju ta potranja moe podnijeti.

18

GP=GT

Cijena dobra

C

K0 K1

Gr.prihod 2

Potranja 1

GUBITAKC

K


Granini troak


Granini prihod


Potraivana koliina

Potranja 2

Gr.prihod 1

Gran.troak

Trina ponuda,granini troak


19/39

Temeljem gornjeg prikaza moe se zakljuiti:1. Monopolska cijena (CM) vea je od cijene kod savrene konkurencije (C K)2. Monopolski output (KM) manji je od konkurencijskog outputa (KK)3. Monopolska cijena vea je od graninog troka4. Cijena u savrenoj konkurenciji jednaka je graninom troku.

64. KOEFICIJENTKONCENTRACIJEETIRIJUPODUZEA

Koeficijent koncentracije etiriju poduzea mjeri njihovu trinu mo i predstavljapostotono izraenu vrijednost prodaje etiri najvea poduzea nekog sektora tj.grane.Visoki koeficijent koncentracije znai da je odreena grana u stvari monopol, a niski koeficijentkoncentracije znai da je grana podvrgnuta konkurenciji. Za monopol je koeficijent blizu 100%, aza konkurenciju je blii nuli.

65. MONOPOLISTIKA KONKURENCIJA

Monopolistika konkurencija je trite na kojem veliki broj poduzea meusobno konkuriraproizvodei slino dobro.Monopolistika konkurencija ima opadajuu krivulju potranje.Monopolistika konkurencija je mjeavina obiljeja svojstvenih savrenoj konkurenciji imonopolu.

66. DUGORONARAVNOTEA UUVJETIMAMONOPOLISTIKE KONKURENCIJE(GRAFIKIPRIKAZ)

U kratkom vremenskom periodu monopolistiki konkurent ima isto pravilo maksimaliziranjaprofita kao i monopol, tj. proizvodi onaj output pri kojem je granini prihod jednak graninomtroku to namee opadajua krivulja potranje.U povoljnim trinim uvjetima monopolistiki konkurent realizira ekonomski profit (isto kao imonopol). Ovo je mogue iskljuivo u kratkom vremenskom razdoblju.

U dugom vremenskom razdoblju na tritu se pojavljuju novi konkurenti privueni ekonomskimprofitom kojeg ostvaruju monopolistiki konkurenti. Nova poduzea preuzimaju dio kupaca pa sepotranja smanjuje to krivulju potranje pomie blie ishoditu. Prevelik broj konkurenatapomie krivulju potranje toliko blizu ishoditu da se pojavljuje gubitak, a gubitak nadalje znaiizlaskom dijela konkurencije s trita. Izlazak s trita traje sve dotle dok monopolistikikonkurenti ne ostvare samo i jedino normalni profit . Prema tome, dugorona ravnoteana tritu monopolistike konkurencije znai da je ekonomski profit jednak nuli kao ikod savrene konkurencije.

Razlike ipak postoje i to:

19


Granini prihod

Trina potranja

KM KK

CM

CK

Koliina dobra

Potraivana koliinaK


Granini troak

Profit

Potranja

Granini prihod

C

K


Granini troak


Granini prihod


Potraivana koliina


20/39

- cijena dobra monopolistikog konkurenta vea je od graninog troka- cijena dobra monopolistikog konkurenta vea je od minimalnog PUT- monopolistiki konkurent realizira manji output od onoga koji znai minimalni

PUT (zato to dugorono ne koristi svoje kapacitete)

67. EKONOMSKI INORMALNIPROFIT

Ekonomski profit predstavlja pozitivnu razliku izmeu ukupnog pruhoda i ukupnog trokaUkupni troak sastoji se od eksplicitnog troka i implicitnog trokaEksplicitni troak raunovodstveni troak troak svih upotrebljenih inputa koji nisuvlasnitvo poduzea i koje poduzee mora kupiti na tritu.Implicitni troak oportunitetni troak troak svih inputa koji su vlasnitvo poduzea (rad,najamnina koju bi ostvarilo za iznajmljeni prostor, kamate za uloena sredstva da ih je bilo uloiti

u banci i sl.)Normalni profit do ukupnog prihoda koji pokriva implicitni troak.

68. OLIGOPOL OLIGOPOL je trite u kojem mali broj poduzea meusobno konkurira proizvodei ista ilislina dobra.Ako proizvoai proizvode isto dobro onda predstavljaju ISTI OLIGOPOL.Ako proizvoai proizvode slino (diferencirano) dobro, predstavljaju DIFERENCIRANIOLIGOPOL.Ako na tritu postoje dva proizvoaa onda je to DUOPOL.U oligopolu proizvoai imaju trinu mo, ali manju od monopola.STRATEGIJSKA INTERAKCIJA stanje u kome poslovna strategija svakog poduzea ovisi oposlovnim postupcima i odlukama svih njegovih konkurenata.

69. TAJNI OLIGOPOL(GRAFIKIPRIKAZ)

Postoji nekoliko naina formiranja cijena u oligopolu:1. Vodstvo u cijenama (price leaderhip) jedno poduzee, obino najvee, preuzima uloguvoe u cijenama - odreuje i mijenja cijene ovisno o uvjetima na tritu, a drugi ga slijede.2.Rat cijenama (price war)3. Tajni dogovor (collunon) zajedno se dogovaraju o cijeni pa cijena predstavljamonopolsku cijenu koja je odreena presjecitem krivulja zajednikog graninog troka igraninog prihoda (kao kod monopola)

4. Ograniavanje ulaza (entry limit pricing) sputanjem cijene odbijamo potencijalnogkonkurenta5. Stabilne cijene (price rigidity) kada smo sigurni da nas nitko ne prati dignemo li cijene ida nas svi prate ako spustimo cijene.

70. TEORIJA IGARA Teorija igaraje podruje ekonomske teorije koja se bavi analizom stratekog uzajamnogdjelovanja meu oligopolistima.To je analiza situacija u kojima djeluju dva ili vie donosioca odluka koji imaju protivne ciljeve.U svakoj igri postoje pravila (npr. broj igraa monopol, duopol), pa tako i u ovoj igra nastojirealizirati profit.MATRICA REZULTATA (Pay of Matrix) je nain prikazivanja strategija u igri izmeu dva igraa.JOHN NASHOVA RAVNOTEA - je nesuradnika ravnotea jer svaka strana izabire onustrategiju koja je u njihovom najboljem interesu ona je konkurencijska.SURADNIKA RAVNOTEA nastaje kada strane u igri djeluju suglasno kako bi nalestrategije koje e im objema koristiti. Mogue je da e formirati kapital i odrediti visoku cijenu imeusobno dijeliti profite.DOMINANTNA STRATEGIJA ostaje uvijek najbolja bez obzira to drugi igra poduzima kadoba igraa imaju dominantnu strategiju, a ishod je dominantna strategijska ravnotea.KARTEL grupa poduzea koja sklopi tajni sporazum o smanjenju outputa i poveanju cijenaradi poveanja profita.IGRA U DUOPOLU:O p c i j e:

1. Oba poduzea potuju sporazum2. Oba poduzea ne potuju sporazum3. Poduzea A potuje sporazum, a poduzee B vara4. Poduzee A vara, a poduzee B potuje sporazum.

Duopol ine dva poduzea sainili su sporazum o podjeli trita i cijeni dobra. Naraspolaganju su im dvije strategije potovati sporazum ili varati.Varati znai pokuati snienjem cijene osvojiti vei dio trita te ostvariti vei ekonomski profit.MATRICA REZULTATA:

Poduzee A strategijeNe varati Varati

A + 2 A + 4

Ne varati B + 2 B - 2Poduzee B strategije A - 2 A 0Varati B + 4 B 0

Dominantna strategijska, ali i Nashova ili nesuradnika ravnotea ove igre znai da e obapoduzea varati ui u rat cijenama jer najgore to im se moe dogoditi je ostvarenje normalnog

20

Potraivana koliinaGran.prihodPotranja

Cijena, granini prihod,granini troak

Granini troak( individualni GT)


21/39

profita.Zatvorenici svoju igru mogu igrati samo jednom, dok poduzea mogu igru ponavljati uzmogunost kanjavanja nekorektnog ponaanja strategijom ''milo za drago'' vraanjem istommjerom u narednom periodu. Kroz vrijeme ipak se moe ostvariti suradnika ravnotea kojomoba poduzea ostvaruju ekonomski profit od 2 mil.NJ.

71. ZATVORENIKOVA DILEMA

Opcije ponude:1. Priznanje jednog, a poricanje drugog zatvorenika nosi 1 godinu onome koji prizna i 8

godina onom koji ne prizna2. Priznanje obojice nosi po 4 godine svakom3. Poricanje obojice znai po dvije godine svakom zbog nedostatka dokaza za prethodna

djela

AA strategijeNe priznati Priznati

AA 2 god AA 1 godNe priznati BB 2 god BB 8 god

BB strategije AA 8 god AA 4 godPriznati BB 1 god BB 4 god

Oba zatvorenika razmiljaju tako da im je najpovoljnije priznati neovisno kako e se ponaatidrugi zatvorenik jer tako izbjegavaju 8 godina zatvora nesuradnika ili Nashova ravnotea.Voeni vlastitim interesom ponekad ne realiziramo najbolji rezultat!!!

PREGLEDOSNOVNIHOBILJEJASAVRENE

KONKURENCIJE,MONOPOLISTIKEKONKURENCIJE,OLIGOPOLA IMONOPOLA

Savrenakonkurencija

Monopolistikakonkurencija

Oligopol Monopol

Velik broj poduzea Velik broj poduzea Nekoliko poduzea Jedno poduzee

Identino dobro Diferencirano dobro Identino ilidiferencirano dobro Jedinstveno dobro

Nema utjecaja nacijenu

Ima odreeni utjecajna cijenu

Ima znaajan utjecajna cijenu

Odreuje cijenu

Dugorona ravnotea

Normalni profit Normalni profit Ekonomski profit Monopolski profit

Cijena = min.PUT Cijena > min. PUT Cijena > min. PUT Cijena > min. PUT

Cijena = Graninitroak

Cijena > Graninitroak



Prednosti:Savrena konkurencija ima najbolje performanse, ali je nije mogue osigurati u svim granamaproizvodnje.Prirodni monopol nosi prednosti ekonomije razmjera (rast ukupnog proizvoda je vei od rasta

ulaganja inputa posljedica joj je pad prosjenog ukupnog troka).Oligopol takoer nosi prednosti ekonomije razmjera, ali nosi sa sobom i razliitost proizvoda(diferencijaciju).Kod monopolistike konkurencije kupci e platiti i viu cijenu da bi imali raznolikost proizvoda(razliitost odjevnih predmeta, automobila i sl.)

72. IMBENICIPROIZVODNJE,CIJENE I DOHOCINJIHOVIHVLASNIKA

Standardna podjela imbenika proizvodnje je na RAD, KAPITAL i ZEMLJU.RAD fizike i psihofizike sposobnosti ljudi koje oni koriste u proizvodnji razliitih dobara.KAPITAL sva proizvedena dobra koja se mogu koristiti u proizvodnji drugih dobara (zgrade,strojevi, alati, ureaji i oprema te zalihe gotovih proizvoda, poluproizvoda i sirovina).KAPITAL NE ZNAI NOVAC VE JE NOVAC FINANCIJSKI KAPITAL KOJIM SE MOGU KUPITI ELEMENTIKAPITALA REALNOG KAPITALA.ZEMLJA ne obuhvaa samo zemlju ve i sva prirodna bogatstva kao to su ume, rudnabogatstva, vode i sl.Vlasnici imbenika proizvodnje ostvaruju odreene dohotke vlasnik rada plau (svedohotke od rada), kapitala kamatu (sve dohotke od kapitala), zemlje rentu (sve dohotke na

ime upotrebe prirodnih resursa).Trita inputa i outputa se razlikuju:Kod trita inputa poduzee je na strani potranje, a domainstva na strani ponude.Ponuena koliina nekog inputa je vea ukoliko je vea i njegova cijena (i obratno).Potraivana koliina nekog inputa biti e vea ukoliko je nia njegova cijena.Trite imbenika proizvodnje odreuje cijenu inputa na isti nain kao i trite dobarai usluga.CIJENA INPUTA definirana je sjecitem krivulja ponude i potranje, a DOHODAK VLASNIKAINPUTA jednak je umnoku cijene i realizirane koliine (kao kod ukupnog prihoda poduzea).Veliina dohotka vlasnika inputa ovisi o cjenovnoj elastinosti potranje za inputom(ukuliko je potranja cjenovno elastina, onda e smanjenje cijene inputa rezultirati tolikimpoveanjem potranje koji e znaiti poveanje dohotka vlasnika).DOHODAK VLASNIKA IMBENIKA PROIZVODNJE SASTOJI SE OD DVA DIJELA:

1. TRANSFERNA ZARADA je zarada koju input moe realizirati u najboljojalternativnoj upotrebi (oportunitetni troak imbenika proizvodnje).

2. EKONOMSKA RENTA je dio dohotka koji vlasnik ostvaruje povrh transferne

zarade

Ekonomska renta je onaj dio dohotka koji senalazi iznad krivulje ponude i ispod cijeneimbenika proizvodnje.Transferna zarada je ispod krivulje ponude.

21Transfernazarada

Ekonomskarenta

Ponuda

Potranja

Cijenaimbenika

Koliina imbenika

C


22/39

Ekonomska renta ovisi o elastinosti ponude -- neelastina ponuda znai veu ekonomskurentu i obratno.

Savreno neelastina ponuda (kadaimbenik proizvodnje nema alterna-tivnih potreba), cjelokupni se dohodaksastoji samo od ekonomske rente.

Kada se sadanjim angamanom inputaostvaruje onaj dohodak koji se moeostvariti i najboljom alternativom (sa-danji dohodak je jednak oportunitetnomtroku, cjelokupni dohodak sastoji se odtransferne zarade savreno elastinaponuda

73. POTRANJA ZAIMBENIKOMPROIZVODNJE

Potranja za imbenikom proizvodnje izvedena je (derivirana) iz potranje za dobrima koje je tajimbenik u stanju proizvoditi.Za koliinu inputa koga e poduzee angairati eli li maksimalizirati svoj profit znaajno jepoznavanje dvaju kategorija: granini prihod proizvoda imbenika proizvodnje i graninitroak imbenika proizvodnjeSve dotle dok je granini prihod proizvoda nekog inputa vei od graninog troka tog inputa,poduzee e poveavati njegov angaman. Profitno maksimalizirajua koliinaangairanog inputa jest ona koja znai jednakost njegova graninog prihodaproizvoda i graninog troka.

74. GRANINIPRIHODPROIZVODAIMBENIKAPROIZVODNJE

Granini prihod proizvoda imbenika proizvodnje je prihod koji donosi dodatno zaposlenajedinica tog imbenika

imbenik

prihoUkupniPproizvodaprihodGranini

=

75. VRIJEDNOSTGRANINOGPROIZVODAIMBENIKAPROIZVODNJE

Vrijednost graninog proizvoda se definira kao prihod zaraen upoljavanjem dodatne jediniceimbenika proizvodnje pa temeljem toga proizlazi:

1. NA BILO KOJEM TRITU : Vrijednost graninog proizvoda jednaka je umnokugraninog prihoda (zaraenog prodajom dodatne jedinice proizvoda) s graninimproizvodom inputa.

proizvograninixprihodgraniniproizvodagraninogVrijednost =

2. ZA KAMATSKA PODUZEA : Poto je granini prihod jednak cijeni formulapostaje jednostavnija:

cijenxprihodgraniniproizvodagraninogVrijednost =

76. GRANINITROAKIMBENIKAPROIZVODNJE

Granini troak nekog imbenika proizvodnje je troak koji donosi dodatno zaposlena jedinicatog imbenika.

imbenik

troaUkupniPtroakGranini

=

77. GRAFIKOODREIVANJEPROFITNO-MAKSIMALIZIRAJUEG INPUTA(KUPAC INPUTANEPOSJEDUJEMONOPSONSKUMO)

Ako je trite inputa (rada) podvrgnuto savrenojkonkurenciji (kupac ne posjeduje monopsonumo), ponuda rada je savreno elastina pa jecijena rada jednaka graninom i prosjenomtroku rada.Presjecite krivulja graninog prihoda proizvodarada i graninog troka rada (cijene, prosjenogtroka) odreuje veliinu inputa koji garantiramaksimalni profit.

78. GRAFIKOODREIVANJEPROFITNO-MAKSIMALIZIRAJ

UEG INPUTA(KUPAC INPUTAPOSJEDUJEMONOPSONSKUMO)

Monopson trite na kojem postojisamo jedan kupac koji stoga ima trinumo da utjee na cijenu inputa monopsonsku mo. Ako poduzee imamonopsonsku mo, suoava se s rastu-om krivuljom ponude inputa. Varirajuikoliine kupljenog inputa ono odreujenjegovu cijenu.Cijena inputa (rada) i prosjeni troak su

22

Ekonomskarenta

Ponuda

Potranja

Cijenaimbenika

Koliina imbenika

C

Transfernazarada

Ponuda

Potranja

Cijenaimbenika

Koliina imbenika

C

Rad

Granini troak rada,Cijena rada = Ponuda rada

Granini prihod proizvoda rada,Vrijednost GPR = Potranja za radom

PMIGranini troak rada,

Granini prihod proizvoda rada,

Ponuda = Cijena rada,Prosjeni troak rada


23/39

iste veliine. Granini troak rada je veiod cijene i PTR za razliku od savrenekonkurencije.Optimalna razina zaposlenosti znaijednakost graninog prihoda proizvodarada i graninog troka rada, a cijenu radaoitavamo na krivulji ponude rada pri profitno maksimalizirajuem inputu (PMI).Monopsonist nema krivulju potranje ba kao to monopolist nema krivulju ponude.

79. PRAVILAMAKSIMALIZIRA

NJA PROFITA OUTPUT I INPUTANALIZA

OUTPUT ANALIZAZlatno pravilo maksimaliziranja profita kod output analize glasi:

troaGraniniprihodGranini

=Na tritu savrene konkurencije isto pravilo glasi:troaGraniniCijena=

INPUT ANALIZAZlatno pravilo maksimaliziranja profita kod input analize glasi:

radtroakGraniniradaproizvodaprihodGranini =

Na tritu savrene konkurencije isto pravilo glasi:radtroakGraniniradaproizvodagraninogVrijednost =

Ako je i trite inputa i trite outputa savreno konkurentno, isto pravilo glasi:radCijenaradaproizvodagraninogVrijednost =

80. PONUDA RADA Izazvati ponudu rada znai ponuditi odgovarajuu cijenu rada, a najnia plaa dovoljna zaizazivanje ponude rada zove seplaa suzdravanja.Ponuda rada ne postoji ispod plae suzdravanja.Rast cijene rada izaziva rast ponuene koliinerada, ali nakon odreene razine poprima supro-tan uinak. Rast cijene rada izaziva dva suprotnauinka uinak supstitucije i uinak dohotka.Uinak supstitucije djeluje pri niim cijenama rada.Poveanje cijene rada izaziva poveanje oportunitet-nog troka netrine aktivnosti (sat odmora postajesve skuplji zbog izgubljene plae) pa ponuda radaraste.Uinak dohotka oituje se smanjenjem ponude radajer velik dohodak u domainstvima doputa da pojedinilanovi prestaju raditi i posveuju se porodici, kolovanju i sl.

81. PONUDAIMBENIKAPROIZVODNJE

Domainstva snabdjevaju gospodarstvo kapitalom na nain da troe manje nego to zarade putem tednje.Osnovni izvor ponude kapitala je TEDNJA.Nain tednje odreuje:

1. Tekui dohodak u odnosu na oekivani dohodak2. Vea kamatna stopa znai veu tednju i obratno

Ponuda ''zemlje'' je savreno neelastina budui da je njena koliina ograniena i fiksna. Bezobzira na veliinu rente ponuena koliina ''zemlje'' ostaje ista.

82. RAVNOTEA NATRITUIMBENIKAPROIZVODNJE

Na tritu kapitala savrene konkurencijeravnotenu kamatnu stopu odreuje presjecitekrivulja trine potranje i trine ponudezajmova. Poduzee nema nikakvog utjecajana veliinu kamatne stope pa je krivulja ponudevodoravna.

Iako je ponuda svakog tipa zemlje savrenoneelastina, na savreno konkurentnom trituzakupac e moi zakupiti eljenu koliinuzemlje uz tritem odreenu rentu pa sesusree sa savreno elastinom ponudom

23

Rad

PMI

Ponuena koliina rada

Cijena rada

Ponuda zemljeRenta

Zemlja u ha

Trina ponudakapitala

Kamatnastopa (k')

Zajmovni fondovi

Ponuda u savrenojkonkurenciji

Ponuda

Potranja =granina efikasnostkapitala

Zajmovni fondovi

Kamatna stopa

k'

z

Trina ponuda

Zemlja u ha

Renta

Potranja = granini prihodproizvoda zemlje

Ponuda


24/39

zemlje

Kod trine ponude potranja, tj. graniniprihod proizvoda zemlje odreuje visinu rente,a zbog istog razloga je i itav dohodak vlasnikaEKONOMSKA RENTA.

83. GRANINAEFIKASNOSTKAPITALA

Granina efikasnost kapitala predstavlja postotoni odnos graninog prihoda proizvodakapitala i graninog troka kapitala.

10kapitalatroakGranini

kapitalaproizvodaprihodGraninikapitalaefikasnostGranina =

Nosivostkamiona

Ukupniproizvod

Graniniproizvodkapitala

Ukupniprihod

Graniniprihodproizvoda

GraniniprihodGPP/UProiz

Ukupnitroakkapitala

Graninitroakkapitala

0 0 0 0

1 12 480 120

2 22 880 240

3 30 1200 3604 36 1440 480

5 40 1600 600

6 42 1680 720

Ova tablica je u uvjetima kada se kapital moe unajmiti pa je vidljivo da je najisplativije unajmitikamion od 5 tona nosivosti kada su izjednaeni granini troak i granini prihod proizvoda.Ukoliko se kamion mora kupiti uz cijenu desetorostruko veu od godinje najamnine, a kamataza uloena sredstva donosi 10% godinje, potrebno je izraunati graninu efikasnostkapitala.Nosivostkamiona

Graniniprihodproizvoda

Ukupnitroakkapitala

Graninitroakkapitala

Graninaefikasnostkapitala

Trinakamatnastopa

0 0 10%

1 1200 10%

2 2400 10%

3 3600 10%

4 4800 10%

5 6000 10%

6 7200 10%

Za kamion nosivosti 1 toneGEK = (480 / 1200) * 100 = 40%Za kamion nosivosti 5 tonaGEK = (80 / 1200) * 100 = 13,3% - to je najpovoljnija varijanta jer maksimalni profit jami

onaj input kapitala koji znai jednakost granine efikasnosti kapitala (GEK) i trine kamatnestope. U ovom sluaju kamion od 6 tona nosivosti neemo kupiti jer je njegova GEK nia odtrine kamatne stope oportunitetni troak je vii od realiziranog profita.

84. EKONOMSKARENTA I

TRANSFERNAZARADA

DOHODAK VLASNIKA IMBENIKA PROIZVODNJE SASTOJI SE OD DVA DIJELA:3. TRANSFERNA ZARADA je zarada koju input moe realizirati u najboljoj

alternativnoj upotrebi (oportunitetni troak imbenika proizvodnje).4. EKONOMSKA RENTA je dio dohotka koji vlasnik ostvaruje povrh transferne

zarade

Ekonomska renta je onaj dio dohotka koji se

24

Renta

Trina potranja = graniniprihod proizvoda zemlje

Trina ponuda

Zemlja u ha

12

10

8

6

4

2

480

400

320

240

160

80

40

40

40

40

40

40

120

120

120

120

120

120

480

400

320

240

160

80

1200

1200

1200

1200

1200

1200

40%

33,3%26,7%20%

13,3%

6,7%

Trina kamatnastopa

GEK

Kamatnastopa (k')

Nosivost kamiona

10%

5t

Transfernazarada

Ekonomskarenta

Ponuda

Potranja

Cijenaimbenika

Koliina imbenika

C


25/39

nalazi iznad krivulje ponude i ispod cijeneimbenika proizvodnje.Transferna zarada je ispod krivulje ponude.Ekonomska renta ovisi o elastinosti ponude -- neelastina ponuda znai veu ekonomskurentu i obratno.

Savreno neelastina ponuda (kadaimbenik proizvodnje nema alterna-tivnih potreba), cjelokupni se dohodak

sastoji samo od ekonomske rente.

Kada se sadanjim angamanom inputaostvaruje onaj dohodak koji se moeostvariti i najboljom alternativom (sa-danji dohodak je jednak oportunitetnomtroku, cjelokupni dohodak sastoji se odtransferne zarade savreno elastina

ponuda

85. JAVNA DOBRA ITOKAALOKACIJSKEEFIKASNOSTI

Privatno dobroje dobro koje troi jedna osoba obiljeja su mu suparnitvo i iskljuivost.Suparnitvo se odnosi na injenicu da poveanje potronje odreenog dobra znai smanjenjepotronje istog dobra od strane druge osobe.Iskljuivost znai da kupac nekog dobra stie iskljuivo pravo njegove potronje.isto javno dobro predstavlja dobro u ijoj je proizvodnji sudjelovao vei broj lanova nekezajednice, koje je na raspolaganju svima i ije koritenje ne smanjuje njegovu ponudu (nemasuparnitva). isto javno dobro koriste svi i nitko ne moe biti iskljuen iz njegove potronje.Ponaanje subjekata pri proizvodnji javnih dobara da se nastoje izvui iz obveze sudjelovanja,postaje pravilo budui da je isplativo. Zato trite nije u stanju osigurati proizvodnju javnihdobara ili u nedovoljnim koliinama pa ulogu realokatora preuzima drava koja nastoji osiguratialokacijsku efikasnost.

Ukupna korist javnog dobra - je ukupni novani iznos kojom neka osoba procjenjuje razinuopskrbljenosti tim javnim dobrom upravno je proporcionalna koliini javnog dobra.Granina korist javnog dobra - je novani iznos koji je pojedinac spreman platiti za dodatnujedinicu tog javnog dobra (poveanje ukupne koristi uslijed jedininog poveanja koliine javnogdobra).

KoliinakorisUkupna

koristGranina

=

Raste li potronja javnog dobra (razina opskrbljenosti javnim dobrom), granina korist opada.Odreivanje alokacijski efikasne koliine javnog dobraNpr. postoje samo dva korisnika javnog dobra.

KoliinaJD

Ukupnakorist A

Graninakorist A

Ukupnakorist B

Graninakorist B

Ukupnadrutvenakorist

Graninadrutvenakorist

0 0

0 0

1 14 12 26

2 24 22 46

3 30 30 60

4 32 36 68

5 30 40 70

25

Ekonomskarenta

Ponuda

Potranja

Cijenaimbenika

Koliina imbenika

C

Cijenaimbenika

Transfernazarada

Ponuda

PotranjaKoliina imbenika

C

12

10

8

6

4

14

10

6

2

-2

26

20

14

8

2

Koliina javnogdobra

Granina korist

Dobro ADobro B

Drutvenakorist (A+B)


26/39

Uvoenjem troka moi emo odrediti toku alokacijske efikasnosti.

KoliinaJD

Ukupnadrutvenakorist

Graninadrutvenakorist

Ukupnitroak

Graninitroak

Neto korist

0 0 0 0

1 26 8 18

2 46 22 24

3 60 42 18

4 68 68 0

5 70 100 -30

Neto korist je razlika izmeu ukupne koristi i ukupnog troka

Optimalna razina proizvodnje, alokacijska

efikasnost javnog dobra postignuta je kadaje izjednaena granina drutvena korist igranini troak javnog dobra

86. NEREGULIRANOTRITE IEKSTERNALIJE

Eksternalije predstavljaju uinke (trokove ili koristi) koje osjeaju subjekti koji nisu izravnoukljueni u aktivnosti nekih gospodarskih subjekata.Eksterni troak (prosuti troak, negativna eksternalija) buka, zagaenje zraka ili vode isl.Eksterna korist (prosuta korist, pozitivna eksternalija) korist koju donosi dobar sustavobrazovanja i sl.Pojava eksternalija vezana je za trinu neefikasnost kako pozitivna tako i negativna, padrava intervenira realokacijom koja moe smanjiti eksterne trokove i poveati eksterne koristi.

87. POREZI IEKSTERNITROKOVI TOKAALOKACIJSKEEFIKASNOSTI

Na nereguliranom tritu eksterni se troak ne nalazi u kalkulacijama onih koji ih osjeaju, atrite primorava proizvoae i potroae da vode rauna jedino o privatnom troku.Granini privatni troak troak koji neposredno optereuje proizvoaa nekog dobra.Granini drutveni troak zbroj graninih privatnih i graninih eksternih trokova.

Tek kada su svi trokovi ukljueni u odluke o alokaciji resursa moe biti realizirana alokacijskaefikasnost.Kada je proizvodnja optereena negativnimeksternalijama, proizvodnja nekog dobra jeprevelika uz preniske cijene pa drava inter-venira dodatnim porezima tako da skupljaproizvodnja smanjuje proizvodnju (ponudu)i dovodi je u razinu alokacijske efikasnosti.

88. SUBVENCIJE IEKSTERNEKORISTI - TOKAALOKACIJSKEEFIKASNOSTI

Granina privatna korist - je korist koju neposredno uiva potroa nekog dobra.Granina drutvena korist je zbroj graninih privatnih koristi i graninih eksternih koristi.Tenja je poveati proizvodnju i potronju dobara koja izazivaju pozitivne eksternalije.Rjeenje drava subvencionira proizvodnju takvih dobara prenosi dohodak na proizvoaakoji slui za pokrie trokova i na taj nain utjee na poveanje potranje.

26

26

20

14

8

2

8

14

20

26

32

Koliina javnogdobra

Toka alokacijskeefikasnosti

Granini troak

Graninadrutvena korist

Graninadrutvena korist igranini troak

Granini drutvenitroak = PONUDA

Granini privatnitroak = PONUDA

Granina korist =POTRANJA

Tokakonkurencijskeravnotee


Koliina

Granina privatna korist= POTRANJA

Granina drutvenakorist = POTRANJA

Granini troak =PONUDA

Toka konkurencijskeravnotee


GK, GT


27/39

89. REGULIRANJEPRIRODNOGMONOPOLA(GRAFIKIPRIKAZ)

Prirodni monopol nastaje ekonomijom razmjera ili rastuim prinosima razmjera (ukupni proizvodraste bre od angairanih inputa pa imamo pad prosjenog troka).Prirodni monopol je poeljan kada su u pitanju odreeni proizvodi (distribucija plina, el.energije,vode i sl.) jer ima pozitivne posljedice ekonomije velikih serija. Stoga je potrebno reguliraticijenu njegovog dobra.Bez intervencije drave, monopol bizahtijevao monopolsku cijenu CM, a

proizveo bi monopolsku koliinu Km irealizirao monopolski profit.Poveanje outputa mu znai poveanjegraninog troka u odnosu na graniniprihod (smanjenje profita).Idealna situacija je kada je izjednaengranini troak i cijena dobra, no ne moese primijeniti jer je tako odreena cijenaCI nia od prosjenog ukupnog trokato donosi gubitak.Stoga drava odreuje cijenu koja jejednaka prosjenom ukupnom troku priemu prirodni monopol proizvodi koliinu KRi realizira tek NORMALNI PROFIT.

90. LORENZOVAKRIVULJA

Kod preraspodjele dohotka drava preuzima delikatnu obvezu pronai pravu mjeri izmeusavreno jednake i trine raspodjele, nastojei dio dohotka preusmjeriti siromanima i onimakoji se ne mogu brinuti o sebi.to posjedujete vie kapitala i zemlje, uz vlastiti rad, realizirat ete i vei dohodak.DOHODAK je ono to zaradite, aBOGATSTVO je ono to posjedujete (novana vrijednost cjelokupne imovine umanjena zaobveze).Raspodjela dohotka i bogatstva prikazuje se pomou LORENZOVE KRIVULJE:

Kumulativnipostotak

obitelji

Kumulativnipostotakdohotka

Kumulativnipostotakbogatstva

20 5 040 15 060 35 580 60 15100 100 100

to je Lorenzova krivulja blie crti savrene jed-nakosti, to je raspodjela ujednaenija (pravednija).Na razlike utjeu obrazovanje, sposobnost, anse,mjesto ivljenja pa i srea.Siromatvo je ona veliina dohotka koja nije ustanju pokriti trokove ivota na razini egzisten-cije.

91. LORENZOVAKRIVULJATRINEDISTRIBUCIJE IDISTRIBUCIJENAKON POREZA ITRANSFERA

Drava nastoji pomoi siromanima i ujednaitiraspodjelu dohotka odreenim korekcijamatrine raspodjele. Raspodjela nakon dravnekorekcije (posredstvom poreza i transfernihplaanja) zove se raspodjela nakon poreza itransfera. Drava smanjuje jaz oporezujuivisoke dohotke i pomaui siromane transfe-rima (socijalnim pomoima, dodacima za djecu

i sl.).

92. NEZAPOSLENOST STOPANEZAPOSLENOSTI I OBLICI

Nezaposlen moe biti svaki imbenik proizvodnje, no uglavnom se razmatra nezaposlenost rada.ZAPOSLENOST je broj radno sposobnih osoba koje imaju posao.NEZAPOSLENOST obuhvaa sve radno sposobne osobe koje nemaju posao a koje ga aktivnotrae.OBESHRABRENI - oni koji su radno sposobni, nemaju zaposlenje, ele raditi, ali ga aktivno netrae.RADNA SNAGA - zbroj zaposlenih i nezaposlenih radnika (obeshrabreni se ne smatraju

nezaposlenima pa nisu niti radna snaga).STOPA NEZAPOSLENOSTI - postotak nezaposlene radne snage

100snagaRadna

iNezaposlenostinezaposlenStopa =

OBLICI NEZAPOSLENOSTI:

27

Koliina

Koliina

Cijena


Granini troak

Prosjeni prihod =Cijena = POTRANJA

Granini prihod

CM

CR

CI

KM

KR

KI

RaspodjelabogatstvaRaspodjela

dohotka

Crta savrenejednakosti

Kumulativni %dohotka i bogatstva

Kumulativni %obitelji

Trina raspodjela

Raspodjela nakonporeza i transfera

Crta savrenejednakosti

Kumulativni %obitelji

Kumulativni %dohotka i bogatstva


28/39

1. Frikcijska nezaposlenost - obuhvaa osobe koje prvi puta trae zaposlenje i osobekoje su napustile stari posao i trae drugi ne treba previe zabrinjavati jer jekratkotrajna.

2. Sezonska nezaposlenost - obuhvaa osobe koje rade na sezonskim poslovima(graevinari, turistiki radnici i sl.)

3. Strukturna nezaposlenost - nastaje zbog razliitosti ponude i potranje radne snage kvalifikacijska struktura ponude ne odgovara potranji nunost prekvalifikacije.

4. Ciklika nezaposlenost - uzrokuje je pad agregatne ili ukupne potranje za dobrimazbog ega poduzea smanjuju potrebu za svim inputima pa i radom. Ide usporedo sopim padom poslovne aktivnosti i bruto nacionalnog proizvoda pa predstavlja predmetpune panje makroekonomske politike. Ukoliko se uspije stabilizirati rast bruto

nacionalnog proizvoda, rjeava se i pitanje ciklike nezaposlenosti.

PUNA ZAPOSLENOST - se sastoji samo od frikcijske nezaposlenosti, a stopa nezaposlenosti setada zove PRIRODNA STOPA NEZAPOSLENOSTI . Po nekima puna zaposlenost postoji ondakada egzistiraju samo oni oblici nezaposlenosti kojima uzrok nije nepostojanost brutonacionalnog proizvoda. Ona ne znai da je stopa nezaposlenosti svedena na nulu.Phillipsova krivulja nezaposlenostiIzmeu inflacije i nezaposlenosti postojiobrnuto proporcionalan odnos to jeinflacija vea to je stopa nezaposlenostimanja i obratno. To vrijedi u kratkomvremenskom razdoblju, dok se u dugomvremenskom razdoblju stopa nezaposle-nosti stabilizira na razini prirodne stopenezaposlenosti neovisno o inflaciji.

93. NOMINALNI,REALNI,POTENCIJALNIBRUTONACIONALNIPROIZVOD

BRUTO NACIONALNI PROIZVOD (GNP) - je novana vrijednost svih finalnih dobara iusluga koje neka ekonomija proizvede tijekom odreenog razdoblja najeetijekom jedne godine.FINALNA DOBRA I USLUGE su ona koja se ne koriste u proizvodnju drugih dobara da bi seizbjeglo dvostruko raunanje.

CKCKCKGNP nn2211 ... +++=REALNI BRUTO NACIONALNI PROIZVOD - mjeri vrijednost finalnog outputau stalnim

cijenama ili cijenama baznog razdoblja te eliminira utjecaj promjena prosjene razine cijena.POTENCIJALNI BRUTO NACIONALNI PROIZVOD je dugoroni trend realnog GNP-a ipredstavlja onu vrijednost finalnih dobara koju neka ekonomija moe proizvesti uz stopunezaposlenosti jednakoj prirodnoj stopi nezaposlenosti, tj uz punu zaposlenost.GNP-jaz je razlika izmeu potencijalnog i realnog GNP-a moe biti pozitivan i negativan.

94. MJERENJE BRUTONACIONALNOGPROIZVODA PRISTUPTROENJA

Pristup troenja mjeri bruto nacionalni proizvod kao zbroj svih troenja uinjenih radi kupovinenovih, finalnih dobara i usluga.Postoje etiri kategorije troenja koji ine strukturu GNP-a:POTRONJA (C) - sve kupovine finalnih dobara od strane domainstava neke ekonomije osimkua i stanova (prehrana, pribor, dugovjenija dobra TV, automobili).BRUTO PRIVATNE DOMAE INVESTICIJE (I) - nabava realnog kapitala ili kapitalnih dobara -kupovina kapitalnih dobara poduzea (strojevi, alati, ureaji, oprema, poslovne zgrade),kupovina novih stanova i kua od strane domainstava te zalihe gotovih proizvoda,poluproizvoda i sirovina. Kupovina dionica, dravnih obveznica i sl. nema karakter investicija.DRAVNA POTRONJA (G) - nabavka razliitih finalnih dobara od strane drave zaosiguranje obrane, pravosua, obrazovanja i sl. iskljuena su transferna plaanja.NETO IZVOZ (Ex Im) razlika izmeu vrijednosti izvezenih dobara i usluga (Ex) i vrijednostiuvezenih dobara i usluga (Im) moe biti i negativan!

ImEx(GICGNP +++=

95. MJERENJE BRUTONACIONALNOGPROIZVODA PRISTUPDOHOTKA

Pristup dohotka mjeri bruto nacionalni proizvod kao zbroj svih dohodaka koje tijekom odreenograzdoblja realiziraju domainstva neke ekonomije.GNP je zbroj plaa, renti, kamata i profita kojima se dodaje amortizacija i neizravniporezi.Amortizacija predstavlja svojevrsnu tednju poduzea i vanu komponentu GNP-a.

28

Stopa nezaposlenosti

Stopa nezaposlenosti

Kratkorona Phillipsovakrivulja

Dugorona Phillipsovakrivulja

Stopa inflacije

Stopa inflacije

PODUZEA DOMAINSTVA

Finalna dobra i usluge

Troenja

Inputi

Dohoci


29/39

Neizravni porezi - su porezi koje potroai plaaju prilikom kupovine dobara ipredstavljaju dohodak drave.

porezNeizravnijaAmortizaciofitPrKamatantaRePlaaGNP +++++=

Dohodne komponente Nedohodne komponenteALTERNATIVNI NAIN:Prema nainu koritenja zaraenog dohotka i to:

)T(poreziNeto)S(tednja)C(PotronjaGNP ++=Neto porezi (bruto porezi tranferna plaanja)Zbroj potronje i tednje predstavlja raspoloivi dohodak - dohodak koji domainstvu stoji na

raspolaganju za potronju i tednju ukupni (agregatni) dohodak umanjen za neto poreze.JEDNAKOST PRISTUPAC + I + G + Ex Im = C + S + T :C I + G + Ex Im = S + T +ImI + G + Ex = S + T + ImProizlazi da valja izjednaiti investicije, dravnu potronju i izvoz sa tednjom, neto porezima iuvozom ukoliko se eli imati stabilan bruto nacionalni proizvod. Ukoliko je lijeva strana veaimamo rast GNP-a, i obratno.

96. OD BRUTONACIONALNOGPROIZVODA DORASPOLOIVOGDOHOTKA

BRUTO NACIONALNI PROIZVOD (GNP) je novana vrijednost finalnog outputa koje nekaekonomija proizvede godinje vrijednost finalnog outputa proizvedenog imbenicimaproizvodnje koji su vlasnitvo neke zemlje i njezinog stanovnitva.BRUTO DOMAI PROIZVOD (GDP) mjeri vrijednost finalnog proizvoda neke zemljeproizvedenog imbenicima proizvodnje koji su locirani u nekoj zemlji bez obzira tko ih posjeduje.RAZLIKA IZMEU GNP I GDP lei u neto investicijskom dohotku (profiti i dividende kojestanovnici neke zemlje primaju izvana umanjeni za profite i dividende koje zemlja plaa straniminvenstitorima).

GNPdohodakskiinvesticijNetoGDP=

GNP rauna i amortizacijuNETO NACIONALNI PROIZVOD (NNP) ne rauna amortizaciju ve isto poveanje realnogkapitala.

NNPjaAmortizaciGNP =NACIONALNI DOHODAK (NI) predstavlja neto nacionalni proizvod umanjen za neizravneporeze (sastoji se iskljuivo od dohodovnih komponenti.

NIporeziNeizravniNNP =OSOBNI DOHODAK (PI) kada od nacionalnog dohotka (NI) oduzmemo zaraene ali ne iprimljene i dodamo a nezaraene dohotke (transferna plaanja). Moe biti vei od nacionalnogdohotka (NI).

PIplaanjaTransfernaprimljenineaZaraeniNI =+RASPOLOIVI DOHODAK (DI) ostaje kada od osobnog dohotka odbijemo osobne poreze ipredstavlja onaj dohodak koji ostaje domainstvima za troenje i tednju.

DIporeziOsobniIP =

97. POSLOVNICIKLUS

POSLOVNI CIKLUS predstavlja periodine i nepravilne promjene realnog GNP kao i ostalihmakroekonomskih veliina kao to su zaposlenost i cijene.Sastoji se od etiri faze:

- EKSPANZIJA kada realni GNP raste nastaje nakon to je GNP dotakao dnoposlovnog ciklusa i traje sve dok ne dosegne njegov vrh.

- VRH znai da je GNP najvii u odnosu na potencijalni GNP.- KONTRAKCIJA faza poslovnog ciklusa kada realni GNP biljei pad moe se

oznaiti kao recesija razdoblje od najmanje dva tromjeseja u kojima realni GNPbiljei pad. Depresija predstavlja snaniji oblik kontrakcije nego je to recesija.

- DNO se nalazi tamo gdje je realni GNP najnii u odnosu na potencijalni GNP.Odstupanje realnog GNP od potencijalnog zve se GNP-jaz.

98. POSLOVNICIKLUS I

NEZAPOSLENOST

Tijekom poslovnog ciklusa ne varira samo GNP ve i nezaposlenost, a izmeu nezaposlenosti ipojedinih faza poslovnog ciklusa postoji jasna veza:

U ekspanziji stopa nezaposlenosti biljei pad te je u trenutku izjednaenog realnog ipotencijalnog GNP jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti postoji puna zaposlenost.Vrh poslovnog ciklusa znai najveu zaposlenost i vea je od pune zaposlenosti stopanezaposlenosti manja je od prirodne stope.U fazi kontrakcije stopa nezaposlenosti raste, a pad realnog GNP ispod potencijalnog uzrokujepojavu ciklike nezaposlenosti.Dno znai najveu stopu nezaposlenosti.OKUNOV ZAKON svaka 2% pada realnog GNP u odnosu na potencijalni ima zaposljedicu 1% poveanja stope nezaposlenosti.

99. INFLACIJA CPI IGNP DEFLATOR

INFLACIJA - JE RAST PROSJENE RAZINE CIJENA U NEKO

Documents

Počela ekonomije-I. Ferenčak-ispitna pitanja i odgovori.doc