117
Počela ekonomije – skripta predavač Katarina Štavlić, univ. spec. oec. Veleučilište u Požegi Stručni studij Računovodstvo Stručni studij Trgovina Požega, 2011. Autor: Katarina Štavlić, univ. spec. oec. Naslov: Počela ekonomije - skripta Izdavač: Veleučilište u Požegi Recenzenti: dr. sc. Milan Ivanović i prof. dr. sc. Zlatko Lacković Lektor: Izabela Mlinarević, prof. Napomena: Zahtjev sustava PDF viewer ISBN 978-953-7744-14-4 ____________________________________________________ Odluka Stručnog vijeća Veleučilišta u Požegi na 17. sjednici održanoj 22. rujna 2011. 2 Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu i ekonomistima 2. Korištenje ekonomskih resursa 3. Potražnja – pojam, zakon potražnje i elastičnost potražnje 4. Ponuda – pojam, zakon ponude i elastičnost ponude 5. Tržišna ravnoteža 6. Potrošnja i potrošačev izbor 7. Proizvodnja i proizvođačev izbor 8. Tržište dobara (tržišna struktura) 9. Tržište čimbenika proizvodnje 10. Država i tržište 11. Osnovni makroekonomski pojmovi 3

Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Počela ekonomije – skripta

predavač Katarina Štavlić, univ. spec. oec.

Veleučilište u PožegiStručni studij RačunovodstvoStručni studij Trgovina

Požega, 2011.

Autor: Katarina Štavlić, univ. spec. oec.

Naslov: Počela ekonomije - skripta

Izdavač: Veleučilište u Požegi

Recenzenti: dr. sc. Milan Ivanović i prof. dr. sc. Zlatko Lacković

Lektor: Izabela Mlinarević, prof.

Napomena: Zahtjev sustava PDF viewer

ISBN 978-953-7744-14-4

____________________________________________________Odluka Stručnog vijeća Veleučilišta u Požegi na 17. sjednici

održanoj 22. rujna 2011.

2

Kratak sadržaj1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom

sustavu, tržištu i ekonomistima

2. Korištenje ekonomskih resursa

3. Potražnja – pojam, zakon potražnje i elastičnost potražnje

4. Ponuda – pojam, zakon ponude i elastičnost ponude

5. Tržišna ravnoteža

6. Potrošnja i potrošačev izbor

7. Proizvodnja i proizvođačev izbor

8. Tržište dobara (tržišna struktura)

9. Tržište čimbenika proizvodnje

10. Država i tržište

11. Osnovni makroekonomski pojmovi

3

Page 2: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu i ekonomistima

4

“Bogatima nas ne čini što uzimamo, već ono što dajemo.”Henry Ward Beecher

Zašto učiti ekonomiju?

� ispitali kako neko poduzeće može najefikasnije ostvariti svoje ciljeve i namjere;

� riješili probleme manadžerskog odlučivanja primjenom ekonomske teorije i instrumenata znanosti o odlučivanju.

� Kako bi spoznali novi način razmišljanja;

� prepoznali način funkcioniranja gospodarstva i društva u cjelini;

� razumjeli svjetske trendove i aktivnosti;

� prepoznali pravila i zakonitosti poslovanja i gospodarstva;

� spoznali ekonomiju kao sredstvo za analizu;

5

Zašto učiti ekonomiju?

� Olakšati si životne situacije.

� Živjeti u blagostanju.

� Razumjeti zašto imamo ovakvu gospodarsku situaciju.

� Za samopouzdanje i stvaranje dodatne vrijednosti.

� Jedan od preduvjeta za korištenje mogućnosti u životu?

� ???

6

Page 3: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Pojam ekonomije

� Riječ ekonomija potječe od grčkih riječi: oikos – kuća, domaćinstvo; nomos – zakon, pravilo o upravljanju.

� Ekonomija je izučavanje kako društva koriste oskudne resurse da bi proizvela vrijedna dobra i raspodijelila ih različitim ljudima.� Samuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4.

� Ekonomija proučava kretanja u cijeloj privredi - cijene, troškove, proizvodnju, nezaposlenost, inflaciju,….

� Ekonomija je mehanizam koji alocira ograničene resurse nastojeći ih upotrijebiti na najkompetentniji način. � Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 8.

7

Ekonomija je (gospodarski mehanizam) skup institucija i pravila kojim se organizira raspodjela i upotreba proizvodnih resursa kako bi se zadovoljile potrebe i želje ljudi u društvu.

Institucije:

tržištevladasindikati

propisizakonietikaobičaji

Pravila:

8

Pojam ekonomike� Ekonomika može dati odgovore na pitanja o prošlom i

sadašnjem stanju gospodarstva, ali ima ograničene mogućnosti predviđanja budućnosti.

� Ekonomika je znanost o ekonomiji koja nastoji odgovoriti na pitanje koliko dobro gospodarski sustav društva zadovoljava ekonomske potrebe i želje ljudi.� Karić, M.: Mikroekonomika, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2006., str. 2.

� Ekonomika je proučavanje odluka koje društvo donosi u vezi s proizvodnjom dobara i usluga, te načina na koji proizvedena dobra i usluge raspoređuje između svojih članova.

� Definiranje predmeta proučavanja ekonomike:� proizvodnja (proces korištenja materijalnih i radnih resursa u stvaranju dobara i

usluga)

� raspodjela (način podjele ukupnog proizvoda društva na njegove članove (tko koliko dobiva))

� potrošnja (potrošnja je korištenje svega što ima vrijednost i uživanje usluga trajnih dobara).

9

Page 4: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Tablica 1. Temeljna pitanja ekonomike

ŠTOPROIZVODITI

KAKO PROIZVODITI

KAKORASPODIJELITI

Vrste dobara i usluga

Kombiniranje resursa

Metode raspodjele rezultata

• kapitalna dobra

• potrošna dobra

• manualno

(ručnim radom)

• automatizirano

(strojnim radom)

• jednako

• prema radu

• prema dohotku

(uz socijalnu skrb)

10

Slika 1. Ekonomski sustav

Raspodjelaresursa(input)

Korištenje resursa(proces)

Zadovoljavanjepotreba(output)

Povratna veza

11

Zadatak� ekonomske znanosti (ekonomike, ekonomske teorije,

teorije ekonomije)

� ekonomskog sustava (ekonomije, gospodarstva, privrede):

Ekonomika (teorija) - proučavanje raspodjele resursa

Želje > potrebe > mogućnosti

Ekonomija – praksa (mehanizam raspodjele resursa)

12

Page 5: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Ekonomika se dijeli na:Makroekonomiku(grčki “makro” znači velik)

� Proučava kretanje ukupnih (agregatnih) veličina (štednja, zaposlenost, nezaposlenost, cijene, investicije, tečajevi, stopa rasta, društveni proizvod, ponuda i potražnja).

� Utemeljitelj: J. M. Keynes, Opća teorija zaposlenosti, kamata i novca, 1936.

Mikroekonomiku(grčki “mikro” znači malen)

� Proučava odnose između grana i skupina u gospodarstvu i kretanje pojedinačnih veličina (cijene, plaće, troškovi, prihodi, izdaci, resursi, proizvodi, investicije).

� Utemeljitelj: Adam Smith, Bogatstvo naroda, 1776.

13

Predmet proučavanja mikroekonomike Mikroekonomski subjekti:� proizvođači (ponuđači): poduzeća, domaćinstva

� potrošači (kupci): kućanstva, pojedinci

� vlasnici resursa (kapitala, rada i zemlje).

Ponuda Potražnja

Cijena

14

Slika 2. Bitni elementi predmeta proučavanja makroekonomike

UKUPNI ROBNI I NOVČANI TOKOVI

POTREBE POTROŠAČA PROIZVODNI KAPACITETI

UKUPNA POTROŠNJA UKUPNA PROIZVODNJA

AGREGATNA POTRAŽNJA AGREGATNA PONUDA

VISOKANISKA

ZASTOJ NAPREDAK

NEZAPOSL. INFLACIJA

NISKAVISOKA

ZASTOJNAPREDAK

NEZAPOSL.INFLACIJA

MJERE MONETARNE I KREDITNE POLITIKE

15Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 5.

Page 6: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Ekonomski sustavOdređuje način na koji se provodi ekonomska aktivnost u nekoj

zemlji.

Svrha je ekonomskog sustava:

� osigurati red u ekonomskoj aktivnosti

� odrediti smjer njezina razvitka.

Funkcije ekonomskog sustava:

1. odrediti što je potrebno proizvoditi (mehanizam postizanja kompromisa, određivanje prioriteta)

2. osigurati racionalnu organizaciju proizvodnje (kako proizvoditi, kombinirati resurse, razvoj tehnologije)

3. omogućiti raspodjelu proizvoda (kriteriji raspodjele i sredstva za provedbu raspodjele, utjecaj na učinkovitost).

� Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 28.

16

Oblici ekonomskog sustava:� planski (gospodarstvo je organizirano po zapovjednom načelu; sve

temeljne ekonomske odluke donosi vlada ili središnji ured za ekonomsko planiranje)

� poduzetnički (decentralizirano odlučivanje, funkcioniranje sustava: ravnoteža, ponuda, potražnja i cijene; automatizam tržišta, mogućnost izbora za potrošače, cjenovni sustav)

� mješoviti (kombinacija djelovanja planskih i tržišnih snaga; u njima djeluje tržište i slobodno poduzetništvo, ali i država ima značajnu ulogu)

� tradicionalni (ekonomske odluke o tome što, kako i za koga će se proizvoditi donose se sukladno povijesnoj tradiciji).

17

Tablica 2. Temeljna obilježja ekonomskih sustava

Obilježja Planski sustav Poduzetnički sustav

Vlasnici resursa Država (vlada) Pojedinci i poduzeća

Odlučivanje Centralizirano Decentralizirano

Temeljna metafora Čvrsta ruka Nevidljiva ruka

Alokacija resursa Planska Tržišna

Temeljno načelo Usmjerene ekonomije Slobodnog tržišta

Potrošački izbor Ograničen Raznolik

Ekonomski učinci Nedjelotvornost Djelotvornost

18Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 33.

Page 7: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Obilježja idealnog ekonomskog sustava:

� ekonomska učinkovitost

� ekonomski rast

� puna zaposlenost

� stabilnost cijena

� jednakost u raspodjeli

� ekonomska sloboda.

19

Tržište� Središnji mehanizam funkcioniranja poduzetničkog

ekonomskog sustava.� Ustanova u okviru koje kupci (nositelji potražnje) i prodavatelji

(nositelji ponude) određenih dobara i usluga obavljaju razmjenu putem cijena (nepotpuna definicija).� Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 66.

� Tržište je mehanizam putem kojeg se susreću kupci i prodavatelji kako bi odredili cijene i razmijenili robe i usluge.� Samuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 26.

20

Slika 3. Elementi gospodarskog sustava

Tržište

učinaka

Tržište

resursa

Poduzeća

(proizvođači

)

Kućanstva

(potrošači)

Tokovi

resursa

Tokovi

učinaka

21Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 5.

Page 8: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

!

Slika 4. Kružni tok dohodaka i izdataka

Tržišta proizvodnih resursa

Tržišta proizvoda

Poduzeća Kućanstva

Država

Financijske institucije

PLAĆANJA

POREZIPLAĆANJA

POREZI

KREDITI ŠTEDNJA

DOHODAKPLAĆANJA PROIZVODNIH RESURSA

PRIHODI OD PRODAJE

POTROŠAČKI IZDACI

22

Ekonomske teorije

� Teorije se koriste za objašnjavanje uočenih pojava pomoću skupa temeljnih pravila i pretpostavki.

� Vrijednost teorije određena je kvalitetom njezinih predviđanja, uz dane pretpostavke.

� Teorija je korisna samo ako se može upotrijebiti za predviđanje događaja u stvarnom životu.

� Na primjer:

� teorija ponašanja prodavatelja

� teorija ponašanja potrošača

� teorija ponašanja tržišta i sl.

23

Pozitivna – normativna ekonomijaPozitivna ekonomija je teorija koja opisuje činjenice o nekom

gospodarstvu. Teorija koja teži na temelju činjenica objasniti svijet onakvim kakav on jest, npr. “stopa nezaposlenosti u RH iznosi 23%”.

Normativna ekonomija je teorija koja gradi pretpostavke o tome kakvo bi gospodarstvo trebalo biti i uključuje etička pravila i pravila pravednosti. Npr.: “siva ekonomija ne bi trebala postojati” ili “stopa nezaposlenosti u RH iznosi 23% i to je loše za hrvatsko društvo …”.

� Za mnoge ekonomiste ispravna je uloga teorije da objašnjava kakav svijet jest (što je zbiljsko, pozitivno) više nego kakav bi svijet trebao biti (što je zahtjevano, normativno).

Pozitivna ekonomika je temeljni pristup u nastavnom predmetu Počela ekonomije.

24

Page 9: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Ekonomika i ekonomisti…� “teorijski otac kapitalizma”- Adam Smith (Istraživanje prirode i

uzroka bogatstva naroda, 1776. godina) - …povećati bogatstvo i moć zemlje…

� Karl Marx izvrgao je potpunoj kritici kapitalističku ekonomiju…� Ricardo, D. i Malthus - razvili teoriju slobodnog poduzetništva…� Alfred Marshall - Načela ekonomike, 1890. godina - pokušao pomiriti

klasičnu (političku) ekonomiju i ekonomiju koja nastaje…� Keynes, J. M. - Opća teorija zaposlenosti, kamate i novca, 1936.

godina� P. Samuelson: “…proučavanje kako društva koriste oskudne

resurse da bi proizvela vrijedne robe i raspodijelila ih među različitim ljudima.”

Kapitalistička ekonomija postaje mješovito gospodarstvo u kojem se rukuju “nevidljiva” Smithova ruka (tržište) i “vidljiva” Keynesova ruka (država).

25

2. Korištenje ekonomskih resursa

26“Jučer sam bio pametan. Stoga sam želio mijenjati svijet. Danas sam mudar.

Stoga mijenjam sebe.” Chinmoy

Ekonomski resursi

� Korištenje ekonomskih resursa omogućuje zadovoljenje ljudskih potreba. Kako su resursi ograničeni, temeljna je zadaća ekonomike proučavanje odluka koje društvo donosi u vezi s proizvodnjom dobara i usluga, te njihovom raspodjelom (distribucijom) na pojedine članove društva.� Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 14.

� Ekonomski resursi su elementi (proizvodni čimbenici, inputi) koji ulaze u proizvodne procese namijenjene stvaranju dobra i usluge.

� Na primjer brašno, šećer, jaja, kokos, čokolada, mikser i rad ulazni su resursi (inputi) koji se koriste u proizvodnji kolača kao izlaznog proizvoda (outputa).

27

Page 10: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Ekonomski resursi u proizvodnji kolača

Inputi Output

brašno, šećer, jaja, kokos, čokolada, mikser i rad

kolač

28

Ekonomska teorija poznaje četiri inputa, odnosno resursa, to su:

� rad - psihičke i fizičke sposobnosti ljudskih bića koje oni upotrebljavaju uproizvodnji;

� kapital (kapitalnih dobara) – obuhvaća sva proizvedena dobra koja semogu upotrijebiti u proizvodnji drugih dobara (strojevi, ceste, računala,građevine, zalihe gotovih proizvoda i sl.);

� zemlja (prirodni resursi) – predstavljaju dar prirode našim proizvodnimprocesima (zemlja za poljoprivredu, gradnju kuće, šume, rude i sl.);

� poduzetništvo – sposobnost stvaranja novih, razvijanja postojećihdobara i usluga, ali i organiziranja proizvodnje dobara i usluga.� Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str.

187.

Tržište resursa uvjet je za normalno funkcioniranje proizvodnje.

29

Problem rijetkosti (oskudnosti)� Količine resursa raspoložive gospodarstvu za korištenje

tijekom bilo kojeg vremenskog razdoblja ograničene su i ne mogu se bitno povećavati.

� Bit ekonomskog problema: većina ljudi želi posjedovati više dobara i usluga nego što im njihovi dohoci dopuštaju (resursi imaju ograničenu ponudu, a ljudske su želje neograničene).

� Stoga se mora vršiti izbor kako bi se postojeći resursi uskladili s potrebama potrošača.

Svaki izbor uvjetuje oportunitetni trošak - vrijednost najbolje alternative od koje se odustaje.

U svijetu oskudnosti odabirući nešto znači odreći se čega drugog. Oportunitetni trošak odluke jest vrijednost robe ili usluge koje smo se odrekli.� Samuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 13.

30

Page 11: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

OBJEKTIVNA SUBJEKTIVNA

�DOHODAK�POTREBE

OGRANIČENJA POJEDINACA PRI KUPNJIOGRANIČENJA POJEDINACA PRI KUPNJI

�CIJENE

31

Grafikon 1. Pravac cijeneGrafikon 1. Pravac cijene

krivulja alternativnih mogućnosti potrošnjedobro B

dobro A0

više dobra Aviše dobra A manjedobra Bmanjedobra B

potrošnjapotrošnja

32

Proizvodne mogućnosti

� Alternativne kombinacije proizvoda i usluga koje društvo može proizvoditi. Ovise o sastavu raspoloživih resursa i prikazuju se pomoću krivulje proizvodnih mogućnosti.

� Krivulja proizvodnih mogućnosti prikazuje sve moguće kombinacije dvaju dobara koje bi se mogle proizvesti iz određene (stalne) količine resursa.

� Granica proizvodnih mogućnosti (GPM) pokazuje maksimalne količine proizvodnje koje neko gospodarstvo može dosegnuti. Uz dano tehnološko znanje i raspoloživu količinu ulaznih veličina GPM predstavlja popis roba i usluga raspoloživih društvu.� Samuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 11.

33

Page 12: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Količinahranetjedno

4

10A

B

Količinaodjećetjedno0 3 12

Grafikon 2. Krivulja proizvodnih mogućnosti

Točke A i B proizvodno su učinkovite – gospodarstvo ne može proizvesti više dobra A bez da proizvodi manje dobra B. To znači da je gospodarstvo na granici proizvodnih mogućnosti.

34Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 17.

� Slika prikazuje krivulju proizvodnih mogućnosti u kojoj su dobra hrana i odjeća u količinama koje se mogu proizvesti u jednom tjednu.

� U točki A prikazana je mogućnost proizvodnje 10 jedinica hrane i 3 jedinice odjeće.

� U točki B prikazana je mogućnost proizvodnje 4 jedinice hranei 12 jedinica odjeće.

� Točke izvan krivulje (granice) nisu dostižne bez povećanja količine raspoloživih resursa i to pokazuje temeljnu činjenicuda su resursi rijetki (oskudni).

� Točke na krivulji znače mogući opseg proizvodnje.� Resursi se mogu pomicati s jednog proizvoda na drugi (s

jedne kombinacije na drugu), to jest društvo može vršiti izbor.

Krivulja proizvodnih mogućnosti

35

Uvjeti u kojima vrijede mogućnosti proizvodnje dvaju proizvoda:

1. dostignuta razina razvitka tehnologije

2. postojeće količine raspoloživih resursa

3. prilagodljivost (fleksibilnost) resursa za različite kombinacije dobara i usluga u čijoj proizvodnji se mogu koristiti.

Pretpostavke na kojima se temelji krivulja proizvodnih mogućnosti:

1. zaposleni su svi proizvodni resursi kojima društvo raspolaže

2. korištenje resursa je maksimalno učinkovito (efikasno).� Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 18.

36

Page 13: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

OBJEKTIVNA SUBJEKTIVNA

�PROIZVODNI RESURSI �POTREBE

OGRANIČENJA DRUŠTVA U PROIZVODNJIOGRANIČENJA DRUŠTVA U PROIZVODNJI

� količina� učinkovitost

37

Grafikon 3. Transformacijska krivuljaGrafikon 3. Transformacijska krivulja

krivulja alternativnih mogućnosti proizvodnje

dobro B

dobro A0

više dobra Aviše dobra A manjedobra Bmanjedobra B

proizvodnjaproizvodnja

38

Grafikon 4. Granica proizvodnih mogućnosti

Hrana(količina)

Odjeća(količina)

F i E

su krajnosti

B, C i D sudruge mogućekombinacije

FF je neučinkovito kako u odnosuna B tako i u odnosu na C

60

100

A

E

B

C

DE je nemoguća proizvodnja

39

Page 14: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Grafikon 5. Ekonomski napredak u ukupnoj proizvodnjiK o lič in a h ra n e d n ev n o (k g )

K ol i či na odjeće dnev no (k om )0

N o v a k riv u lja p ro izv o d n ih

m o g u ćn o s ti

40Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 19.

Količinahranetjedno

Količinaodjećetjedno

0

Grafikon 6. Ekonomski napredak u proizvodnji odjeće

41Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 19.

Tablica 3. Utjecaj tržišta na racionalno ponašanje ekonomskih subjekataTržišne

promjeneUčinak na ponašanje

kupacaUčinak na ponašanje

prodavateljaRast cijena

dobara (rast

dobitaka)

Zamjena jeftinijim dobrima

ili smanjenje razine

zadovoljenja određene

potrebe te prebacivanje

resursa na druge potrebe

Povećanje ulaganja

resursa u proizvodnju tih

dobara (seljenje resursa u

djelatnosti koje

proizvode dobitak)

Pad cijena

dobara (pad

dobitaka)

Kupovanje većih količina

dobra i pojava novih kupaca

tog dobra

Proizvodnja i prodaja

manjih količina dobra te

povlačenje resursa iz te

djelatnosti

42Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 25.

Page 15: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

3. POTRAŽNJA – pojam, zakon potražnje, elastičnost potražnje

43Labor omnia facit - Rad čini sve

Latinska izreka

Definiranje potražnje

Potražnja je spremnost (volja i sposobnost) neke osobe (potencijalnog kupca, potrošača) da kupi

� određenu vrstu dobara ili usluga

� u određenom trenutku

� na određenom mjestu

� uz različite (alternativne) cijene.� Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 68.

44

Slika 5. Model kružnog toka tržišnog gospodarstva

45

Page 16: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Cijene na tržištimadobara

Cijene na trž. proizvodnih faktora

Potrošački glasovi

Kućanstva

Vlasništvo nadinputima

Troškovi proizvodnje

Poslovne aktivnosti

Što?

Kako?

Za koga?

Tržište proizv. faktora

Tržište dobara

Čaj

Stanovanje

Cipele

Rad

Zemlja

Kapital

Rad

Zemlja

Kapital

Cipele

Stanovanje

Čaj

AS i AD

Konkurencijom

Novčani glasovi

Plaće, najamnine itd.

46Izvor: Samuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 29.

PotrebeEfektivna potražnja

INDIVIDUALNE POTRAŽNJEINDIVIDUALNE POTRAŽNJE

TRŽIŠNA POTRAŽNJATRŽIŠNA POTRAŽNJA

Veličina potražnje: količina koju bi kupci kupili po različitim cijenama.

47

Tablica 4. Skala (tablica) potražnje

Cijena (po kom) Količina (tjedno)

5 kn 2 kom2 kom

4 kn 4 kom4 kom

3 kn 6 kom6 kom

2 kn 8 kom8 kom

1 kn 10 kom10 kom

Pokazuje kako se s promjenom cijene mijenja potraživana količina, ceteris paribus.

48Izvor: Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 20.

Page 17: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Vodoravna os prikazujepotraživanu količinu (Q) ukomadima u jedinici vremena.

Okomita os prikazuje iznoscijene (P) koji potrošač plaća po komadima u kunama.

Crtanje krivulje potražnje

Količina

Cijena(kn po kom)

49

Grafikon 7. Krivulja potražnje

D

Krivulja potražnje ima nagibprema dolje što pokazuje dasu kupci voljni kupiti većukoličinu robe pri nižoj cijenibudući da proizvod postajerazmjerno jeftiniji, a realnidohodak kupca se povećava.

Količina (kom)

Cijena(kn po kom)

50

Cijena i potraživana količina mijenjaju se u Cijena i potraživana količina mijenjaju se u suprotnom smjeru (ceteris paribus).

pri višoj cijeni kupci potražuju

pri nižoj cijeni kupci potražuju

manju količinu veću količinu

51

Page 18: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Zakon potražnje

Pri povećanju cijena smanjuje se potraživana količina dobara iusluga, ali samo pod uvjetom da svi drugi čimbenici (ponuda,kvaliteta dobara i usluga, potrebe za njima i sl.) ostanunepromijenjeni.

Pri smanjenju cijena povećava se potraživana količina dobara iusluga, ceteris paribus.

Zakon potražnje vrijedi kako za individualnu potražnju (potražnjajednog potrošača) tako i za tržišnu potražnju (zbroj svihindividualnih potražnji za nekim dobrom).

� Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 19.

52

Necjenovne odrednice potražnje

� ukusima/sklonostima potrošača� dohocima potrošača (normalna i inferiorna dobra)� cijenama ovisnih dobara:

� supstituta (zamjena)� komplemenata (nadopuna)

� potrošačkim očekivanjima� uvjetima razmjene.

Potražnja ovisi o:

53

Povećanje i smanjenje potražnje

� Povećanje potražnje: pomak krivulje potražnje udesno (prema većim količinama).

� Smanjenje potražnje: pomak krivulje potražnje ulijevo (prema manjim količinama).

� Promjena cijene nekog dobra znači, uz ostale nepromijenjene uvjete, promjenu njegove potraživane količine.

� Promjena necjenovnih odrednica potražnje (uz stalnu cijenu dobra) znači promjenu (povećanje ili smanjenje) potražnje.

� Do promjene potraživane količine dolazi uslijed promjene cijene potraživanog dobra i tada dolazi do pomaka po krivulji potražnje. Ukoliko se mijenjaju necjenovne odrednice potražnje, tada dolazi do pomaka krivulje potražnje lijevo ili desno, ovisno o nastaloj promjeni.

54

Page 19: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

O

Cije

na

Potraživana količina

Grafikon 8. Promjene potražnje

D0 D1D2

Smanjenje

potražnje

Povećanje

potražnje

Povećanje potraživane količine

Smanjenje potraživane količine

55Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 75.

Elastičnost potražnje

� Mjeri odgovor (reagiranje) potraživane količine na promjenu jednog od čimbenika potražnje, ceteris paribus.

� Temelji se na postotnim promjenama.

� Poznate su tri vrste elastičnosti potražnje:� cjenovna

� dohodovna� križna.

� Elastična (osjetljiva) potražnja - kada kupci mijenjaju svoje kupovine kao odgovor na promjenu cijene/dohotka.

� Neelastična (neosjetljiva) - kada kupci ne prilagođavaju značajnije svoje kupovine kao odgovor na promjene cijene/dohotka.

56

Elastičnost potražnje i ukupni prihod

� Ukupni prihod jest zbroj svih primanja poduzeća koji ono realizira prodajom svojih dobara ili usluga. Ukupni prihod jednak je umnošku realizirane količine nekog dobra i njegove cijene (ukupni prihod = količina x cijena).

� Ec > 1 – povećanje ukupnih prihoda poduzeća uslijed sniženja cijene.

� Ec = 1 – ukupni prihod ne mijenja se uslijed sniženja cijene.

� Ec < 1 – smanjenje ukupnih prihoda poduzeća uslijed sniženja cijene.

57

Page 20: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Tablica 5. Odnosi između promjene cijene, elastičnosti i ukupnog prihoda

Promjene cijenePromjene cijene Promjene prihodaPromjene prihoda ElastičnostElastičnost

Rast Pad Ec > 1, elastičnost

Rast Rast Ec < 1, neelastičnost

Rast Bez promjene Ec = 1, jedinična el.

Pad Rast Ec > 1, elastičnost

Pad Pad Ec < 1, neelastičnost

Pad Bez promjene Ec = 1, jedinična el.

58

Cijena

0 Količina

D

Cijena

0 Količina

D

……………. potražnja ……………… potražnja

Grafikon 9. Cjenovna elastičnost potražnjeGrafikon 9. Cjenovna elastičnost potražnje

neelastična elastična

Što je potražnja manje elastična, krivulja je strmija,

i obrnuto !!!

59

Izvor: Samuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 68., Obrada autora

O

Cije

na

Potraživana količina

Grafikon 10. Krivulja savršeno neelastične potražnje

D

Ep = 0

P0

P1

Q0

Razmjerno velikipad cijene

Količina sene mijenja

Krivulja savršeno neelastične potražnje okomita je na os x, odnosno paralelna s osi y.

60Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 86., Obrada autora

Page 21: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

O

Cije

na

Potraživana količina

Grafikon 11. Krivulja savršeno elastične potražnje

D

Ep = - ∞

∆Q / ∆P = (1/nagib krivulje)P0

Q0 Q1

Razmjerno velikirast količine

Cijena sene mijenja

Savršeno elastična potražnja ima krivulju potpuno vodoravnu, tj. paralelnu s osi x.

61Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 86., Obrada autora

O

Cije

na

Potraživana količina

Grafikon 12. Krivulja razmjerno elastične potražnje

D

Razmjerno malipad cijene

Razmjerno velikirast količine

P0

P1

Q0 Q162Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 86., Obrada autora

O

Cije

na

Potraživana količina

Grafikon 13. Krivulja razmjerno neelastične potražnje

D

P0

P1

Q0 Q1

Razmjerno velikipad cijene

Razmjerno malirast količine

63Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 86., Obrada autora

Page 22: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Cjenovna elastičnost potražnje

Cjenovna elastičnost potražnje jest postotna promjena tražene količine uslijed postotne promjene cijene traženog dobra.

Koeficijent elastičnosti mjeri postotak promjene potraživane količine pri promjeni cijene za jedan posto, ceteris paribus

(uzima se apsolutna vrijednost).

% ∆ K

Ec = (-)

% ∆ C

Postotna promjena potraživane količine dobra A

Postotna promjena cijene dobra A

64Izvor: Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 37.

Formula za izračunavanje Formula za izračunavanje koeficijenta cjenovne elastičnosti koeficijenta cjenovne elastičnosti

potražnjepotražnje

( )

( )100

2/

1002/

100

100

10

10

⋅+

⋅+

=

⋅∆

⋅∆

=

CC

C

KK

K

C

C

K

K

Ec

65Izvor: Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 43.

Primjer izračuna koeficijenta elastičnosti potražnje:

Cijena dobra raste sa 38 kn na 40 kn.

Potraživana količina pada sa 90 na 80 kom.

Izračunajte koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje!

Utvrdite što se događa s ukupnim prihodom proizvođača dobra A!

66

Page 23: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

K0 – K1 = 90 – 80 = 10

C1 - C0 = 40 – 38 = 2

Cijena dobra raste sa 38 kn na

40 kn.

Potraživana količina pada sa

90 na 80 kom.

10 /((90+80)/2)

Ec =

2 / ((38+40)/2)

10/ 85

Ec =

2/ 39

Ec = 0,117 / 0,051= 2,294

Rješenje:

Ukupni prihod poduzeća smanjuje se.UP0= 90 x 38= 3420 knUP1= 40 x 80= 3200 kn

67

Rasponi i značenje elastičnostiVrste Vrijednost

koeficijenta Ec Značenje

Savršeno neelastična

0 Nema promjene količine kada se cijena mijenja

Razmjerno neelastična

< 1 Količina se mijenja manje nego cijena

Jedinično elastična

1 Količina i cijena mijenjaju se za jednak %

Razmjerno elastična

> 1 Količina se mijenja više nego cijena

Savršeno elastična

∞ Potražnja postoji samo pri jednoj cijeni

68

Čimbenici cjenovne elastičnosti:

� važnost dobara (neophodna i luksuzna)

� zamjenjivost dobara (raspoloživost supstituta)

� više supstituta veća elastičnost

� udio dobra u dohotku potrošača, tj. % određenog dobra u ukupnim izdacima (što je manji %, veća je neelastičnost)

� širina tržišta (opća dobra teže je zamijeniti)

� vrijeme (potražnja je elastičnija u dugom roku).� Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 79., 80.

69

Page 24: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Križna elastičnost potražnje

Mjeri % promjene potraživane količine dobra A pri promjeni cijene dobra B za 1%, ceteris paribus.

Pozitivna: supstituti

Negativna: komplementi

% ∆ KA

Ek =

% ∆ CB

70

Ukoliko je koeficijent križne elastičnosti potražnje:

� > 0 - koef. križne elastičnosti pozitivan je broj. Radi se o supstitutima - dobrima koja se u potrošnji mogu zamijeniti.

� = 0 – promjena cijene jednog dobra ne tangira potražnju drugog dobra (nezavisna dobra).

� < 0 – negativna križna elastičnost -komplementarna dobra (povećanje cijene benzina - smanjenje potražnje automobila).

71

Dohodovna elastičnost potražnje

� mjeri postotak promjene potraživane količine za jedan posto promjene dohotka, ceteris paribus.

Pozitivna (Ed < 1):

normalna “neophodna” dobra.

Pozitivna (Ed > 1):

normalna “luksuzna” dobra.

Negativna (Ed < 0):

inferiorna dobra.

% ∆ K

Ed =

% ∆ D

72Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 85.

Page 25: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Tablica 6. Koeficijenti elastičnosti potražnje

Cjenovne Križne Dohodne

Potpuno elastična

k = ∞∞∞∞

Supstituti k > 0

Potpuno elastična

k = ∞∞∞∞Elastična

k > 1Komplementarna

dobra k < 0

Neovisna dobrak = 0

Luksuzna dobrak > 1

Jediničnak = 1

Superiorna dobrak > 0

Neelastičnak < 1

Potpuno neelastičnak = 0

Potpuno neelastičnak = 0

Neophodna dobrak < 1

Inferiorna dobrak < 0

73Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 85.

4. PONUDA – pojam, zakon ponude i elastičnost ponude

74“U radiše svega biše, u štediše još i više.”

Narodna poslovica

Definiranje ponude

� Ponuda je spremnost (volja i sposobnost) neke osobe (proizvođača, prodavatelja,

ponuđača) da proda� određenu vrstu dobara ili usluga

� u određenom trenutku

� na određenom mjestu

� uz različite (alternativne) cijene.� Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 92.

75

Page 26: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

PONUDAPONUDA

POJEDINAČNE PONUDEPOJEDINAČNE PONUDE

TRŽIŠNA PONUDATRŽIŠNA PONUDA

Ponuđena količina: količina koju je prodavatelj spreman ponuditi po određenoj

cijeni.

76

Promjene ponuđene količine

� Ponuđena količina mijenja se s promjenom cijene dobra.� Povećanje potražnje za nekim dobrom uvjetuje rast cijene.� Više cijene potaknut će proizvođače da ponude veću

količinu dobra na prodaju.� Pojavit će se i novi proizvođači u konkurentskim granama.

77

Tablica 7. Skala (tablica) ponude

Cijena (po kom)Cijena (po kom) Količina (tjedno)Količina (tjedno)

5 kn 10 kom10 kom

4 kn 8 kom8 kom

3 kn 6 kom6 kom

2 kn 4 kom4 kom

1 kn 2 kom2 kom

Pokazuje kako se s promjenom cijene mijenja ponuđena količina, ceteris paribus.

78

Page 27: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Grafikon 14. Krivulja ponude

S

Krivulja ponude ima nagib prema gorešto pokazuje da će pri porastu cijenepoduzeća povećavati opseg svojeproizvodnje.

Količina (kom)

Cijena(kn po kom)

P1

Q1

P2

Q2

Kretanje

cijene i

količine

istosmjerno

je.

Rastuća krivulja ponude

(S = supply)

79Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 94.

PONUDA

Cijena i ponuđena količina mijenjaju se u istom smjeru (ceteris paribus).

Cijena i ponuđena količina mijenjaju se u istom smjeru (ceteris paribus).

pri višoj cijeni prodavatelji nude pri višoj cijeni

prodavatelji nude pri nižoj cijeni prodavatelji nudepri nižoj cijeni prodavatelji nude

veću količinu manju količinu

Zakon ponude

80

Zakon ponude

Pri povećanju cijena raste ponuđena količina dobara i usluga, ali samo pod uvjetom da svi drugi čimbenici (potražnja, uvjeti proizvodnje, troškovi, proizvodnost rada i sl.) ostanu nepromijenjeni.

Pri smanjenju cijena opada ponuđena količina dobara i usluga, ceteris paribus.� Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 23.

81

Page 28: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Necjenovni čimbenici ponude

� Metode (tehnologija) proizvodnje i promjene proizvodnosti rada (uvjeti proizvodnje).

� Troškovi proizvodnje (cijene resursa upotrijebljenih u proizvodnji): rada, kapitala i materijala.

� Cijene drugih proizvoda.� Očekivanja proizvođača o budućem kretanju cijene proizvoda

i promjene ciljeva proizvođača.� Pristojbe i poticaji za određeni proizvod.� Stanje zaliha proizvoda, potrebe za likvidnim sredstvima i

raspoloživost kredita.

82

O

Cije

na

Potraživana količina

Grafikon 15. Povećanje i smanjenje ponude

S0 S1S2

Smanjenje Povećanje

Povećanje ponuđenekoličine

Smanjenje ponuđene količine

Povećanje ponude: pomak krivulje ponude udesno (prema većim količinama).

Smanjenje ponude: pomak krivulje ponude ulijevo (prema manjim količinama).

83Izvor: Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 26.Obrada autora

Elastičnost ponude

� Mjeri odgovor (reagiranje) ponuđene količine na promjenu jednog od čimbenika ponude, ceteris paribus.

� Temelji se na postotnim promjenama (koeficijent cjenovne elastičnosti ponude odnos je postotka promjene ponuđene količine i postotka promjene cijene).

84

Page 29: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Elastičnost ponude - koeficijent cjenovne elastičnosti ponude� Mjeri odgovor (reagiranje) ponuđene količine na promjenu

jednog od čimbenika ponude, ceteris paribus.

� Temelji se na postotnim promjenama (koeficijent cjenovne elastičnosti ponude odnos je postotka promjene ponuđene količine i postotka promjene cijene).

% ∆ Q

Ep =

% ∆ P

Mjeri postotak promjene ponuđene količine pri promjeni cijene za jedan posto, ceteris paribus.

85Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 98.

Rasponi i značenje elastičnosti

Vrste Vrijednost koeficijenta Es

Značenje

Savršeno neelastična

0 Nema promjene količine kada se cijena mijenja

Razmjerno neelastična

< 1 Količina se mijenja manje nego cijena

Jedinično elastična

1 Količina i cijena mijenjaju se za jednak %

Razmjerno elastična

> 1 Količina se mijenja više nego cijena

Savršeno elastična

∞ Ponuda postoji samo pri jednoj cijeni

86

O

Krivulja ponude (S)

Ponuđena količina (u kg)

Cijena (u kn)

P2

P1

Q1

Bila kakva promjena

cijene ne utječe na

ponuđenu količinu.

Grafikon 16. Krivulja savršeno neelastične ponude

87

Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 99. (Grafikoni 16., 17., 18., 19.)

Page 30: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

O

Krivulja ponude (S)

Ponuđena količina

Cijena

P1

Q1

Q2

Beskonačno malo

povećanje cijene utječe

na veliko povećanje

ponuđene količine.

Grafikon 17. Krivulja savršeno elastične ponude

88

0

Krivulja ponude (S)

Ponuđena količina

Cijena

P1

P2

Q1 Q3

Razmjerno malo

povećanje cijene

Razmjerno veliko

povećanje količine

Q2

Grafikon 18. Krivulja razmjerno elastične ponude

89

O

Krivulja ponude (S)

Ponuđena količina

Cijena

P1

P3

Q1 Q2

Razmjerno veliko

povećanje cijene

Razmjerno malo

povećanje količine

Q3

Grafikon 19. Krivulja razmjerno neelastične ponude

90

Page 31: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Čimbenici promjene elastičnosti ponude:

� vrijeme potrebno za odgovor ponuđača

� razina opadajućih prinosa (rastućih troškova)

� mogućnost zamjene proizvoda (u proizvodnji)

� elastičnost ponude resursa

� tendencija kretanja cijena (intenzivnije reagiranje na rast, nego na pad cijena).

Promjene cjenovne elastičnosti ponude tijekom vremena:

� vrlo kratki rok (roba na zalihi)

� kratki rok (resursi su raspoloživi)

� dugi rok (napuštanje starih kapaciteta i izgradnja novih).

91

5. Tržišna ravnoteža

92“Učiti je kao uzvodno plivati, čim zastaneš već si vraćen natrag.”

Kineska poslovica

Tržišna ravnoteža

� Tržišni mehanizam funkcionira međusobnim djelovanjem potražnje i ponude.

� Tržišna ravnoteža se uspostavlja po onoj cijeni i količini kod kojih su sile ponude i potražnje u ravnoteži. Tada je količina koju kupci žele kupiti upravo jednaka količini koju prodavači žele prodati. U ravnoteži, cijena (ravnotežna cijena) i količina (ravnotežna količina) teže ostati iste, dok su sve ostale stvari jednake.

� Ravnotežna cijena se još naziva cijenom koja čisti tržište.� Samuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 54.

93

Page 32: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

POTRAŽNJAPOTRAŽNJA PONUDAPONUDA

osnovni motiv:

ZADOVOLJENJE POTREBAZADOVOLJENJE POTREBA

osnovni motiv:

MAKSIMALNI DOBITAKMAKSIMALNI DOBITAK

Tržište

sile koje utječu na odluke kupaca

o kupnji

sile koje utječu na odluke prodavatelja

o prodaji

94

Čimbenici

� Potražnje:

� ukusi potrošača

� dohoci potrošača

� cijene ovisnih dobara

� očekivanja potrošača

� uvjeti razmjene

� promjena broja potrošača (kupaca).

� Ponude:

� promjene u tehnologiji

� cijene resursa

� cijene drugih dobara

� očekivanja ponuđača

� poticaji i pristojbe

� promjena broja ponuđača.

95

zadovoljenje potreba

proizvodni troškovi

maksimalni dobitak

proizvodni kapacitetkupovna moć

što niža cijena što viša cijena

potrebe

rastućaopadajuća

težnje na tržištu

osnovni motiv

ograničenja

ključni čimbenik

krivulja

POTRAŽNJAPOTRAŽNJA PONUDAPONUDA

96

Page 33: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

RAVNOTEŽNA CIJENA

POTRAŽIVANA KOLIČINA = PONUĐENA KOLIČINA

RAVNOTEŽNA KOLIČINA

POTRAŽNJAPOTRAŽNJA PONUDAPONUDA

TRŽIŠNA RAVNOTEŽA

97

proces je u kojem se oblikuju

i

ravnotežna cijena (PR)

ravnotežna količina (QR)

OBLIKOVANJE TRŽIŠNE RAVNOTEŽE

cijena

0 količina

D

PR

QR

E

S

98

količina

cijena

0

D

EPR

QR QsQD

S

P1

višak ponude

E: pR qD = qS E: qR

konkurencija među

prodavateljima

Grafikon 20. Oblikovanje tržišne ravnoteže

99

Page 34: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

VIŠAK PONUDE

pri ravnotežnoj cijeni (pR):ponuđena količina i potraživana količina JEDNAKE (qR) su.

ponuđena količina > potraživana količina

cijena

količina

cijena

0

D

EPR

QR QsQD

SP1

�ponuđena količina (qS)

konkurencija međuprodavateljima

se smanjujese povećava�potraživana količina (qD)

100

E: pR qD = qS E: qR

količina

cijena

0

D

EPR

QR QDQS

S

P2

višak potražnje

konkurencija među

kupcima

Grafikon 21. Oblikovanje tržišne ravnoteže

101

VIŠAK POTRAŽNJE

pri ravnotežnoj cijeni (pR):ponuđena količina i potraživana količina JEDNAKE (qR) su.

ponuđena količina < potraživana količina

cijena �ponuđena količina (qS)

konkurencija među

kupcima

količina

cijena

0

D

EPR

QR QDQS

S

P2

se smanjujese povećava

�potraživana količina (qD)

102

Page 35: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

VISOKA CIJENA

→→→→ VIŠAK PONUĐENE KOLIČINE

→→→→ KONKURENCIJA MEĐU PRODAVATELJIMA

→→→→ TRŽIŠTE POTIČE PAD CIJENE

NISKA CIJENA

→ VIŠAK POTRAŽIVANE KOLIČINE

→ KONKURENCIJA MEĐU KUPCIMA

→→→→ TRŽIŠTE POTIČE RAST CIJENE

Tržišna neravnoteža

103

Promjene tržišne potražnje i tržišne ponude� Rast potražnje, ceteris paribus, dovest će do učinka

povećanja cijene i povećanja količine.

� Smanjenje potražnje ima učinak smanjenja cijene i učinak smanjenja količine.

� Efekt smanjenja (povećanja) cijene i količine posljedica su pada (rasta) tržišne potražnje.

� Rast tržišne ponude, ceteris paribus, izazvat će učinak smanjenja cijene i povećanja ravnotežne količine dobra i obrnuto (rast cijene dobra i pad količine).

104

6. Potrošnja i potrošačev izbor

105

“Upoznaj samog sebe da bi mogao upoznati i tolerirati druge.”Sokrat

Page 36: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Pojmovi koji objašnjavaju potrošačko ponašanje:

� potrošački prioriteti (što potrošač želi učiniti)� proračunska ograničenja (što si potrošač može priuštiti da učini) � potrošački izbor (racionalna odluka):

� optimalna odluka pri danim prioritetima i postojećem proračunskom ograničenju

� potrošačka ravnoteža (maksimalizacija zadovoljstva, korisnosti, blagostanja).

Potrošači svakodnevnim odlukama uravnotežuju svoje potrebe i želje. Na rezultatima pojedinačnih odabira temelje se krivulja potražnje i

cjenovna elastičnost potražnje.

106

Teorija granične korisnostiKorisnost ili ukupna korisnost je zadovoljstvo koje ljudi osjećaju pri

korištenju (potrošnji) nekog dobra ili usluge.� Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003.,

str. 51.

Korisnost je znanstvena konstrukcija koju ekonomisti koriste da bi shvatili kako racionalni potrošači raspodjeljuju svoje ograničene

resurse između roba koje im pružaju zadovoljstvo.� Samuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 84.

Razinu zadovoljstva teško je mjeriti (ne postoje standardne mjere kao što su kilogram ili metar).

Ekonomisti su još u devetnaestom stoljeću izmislili u t i l kao mjeru korisnosti kojom mjere ukupno zadovoljstvo i relativne odnose doprinosa ukupnom zadovoljstvu različitih dobara.

107

Korisnost odjeće u utilima (U)

Količina odjeće

mjesečno (kom)

230250

0 2 3 41 5 6

∆U = 20∆Od = 1

Funkcija korisnosti,

U (10, Od)

Grafikon 22. Funkcija ukupne korisnosti

∆U / ∆Od = MUFunkcija pozitivnog nagiba

108Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 112.

Page 37: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Granična korisnost odjeće

u utilima (MU Od)

Količina odjeće

mjesečno (kom)

20

0 20 30 40

MU Od

100

10 50 60

40

60

80

Grafikon 23. Granična korisnost

Granična korisnost je

nagib funkcije korisnosti:

MUod = ∆U / ∆Qod = 20 / 1 = 20

Svaka dodatna jedinica količine

odjeće daje potrošaču

zadovoljstvo, ali to je zadovoljstvo manje nego što ga daje

prethodna jedinica količine odjeće u odnosu na druga

dobra.Funkcija negativnog nagiba

109Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 112.

UKUPNA KORISNOST UKUPNA KORISNOST

GRANIČNA KORISNOST GRANIČNA KORISNOST

je korisnost svih jedinica ukupne količine dobra

je korisnost dodatne jedinice dobra

TU = ∑∑∑∑ MU

∆ Ukupna korisnost ________________∆ Količina

110

Potrošačeva ravnoteža� Potrošačeva ravnoteža je situacija u kojoj potrošač uspijeva

alocirati svoj dohodak na način koji maksimalizira njegovu ukupnu korisnost.� Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 53.

� Na promjenu potrošačeve ravnoteže utječe promjena cijene dobara i promjena dohotka.

Granična korisnost granična korisnost dobra= _____________________

po novčanoj jedinici cijena dobra

Granična korisnost dobra A Granična korisnost dobra B

_____________________ = _____________________Cijena dobra A Cijena dobra B

111

Page 38: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Potrošački probitak

� Potrošački probitak je razlika između ukupne vrijednosti koju potrošači daju svim potrošenim jedinicama nekog dobra i iznosa koji moraju platiti kako bi kupili tu količinu dobra.� Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 113.

� Mjeri se kao područje ispod krivulje potražnje i iznad stvarne

cijene.

� Razlika između onoga što je kupac voljan platiti za neko dobro i onoga što mora platiti.

112

Cijena

Količina

Krivulja potražnje (D)

0 24 32

3

5

Gubitak potrošačkog

probitka zbog rasta cijene

Novi potrošački probitak

Početna cijena

Nova cijena

P1

P2

Q1Q2

Grafikon 24. Promjena potrošačkog probitka

113Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 114.

Korist i potrošačeva ravnoteža

� Ukupna korist: maksimalni novčani iznos kojega je potrošač spreman platiti za određenu količinu nekog dobra.

� Granična korist je novčani iznos kojega je potrošač spreman platiti za dodatnu jedinicu nekog dobra.

� Zakon opadajuće korisnosti - za svaku dodatnu jedinicu dobra spremnost plaćanja sve manjih iznosa.

� Jednostavno pravilo potrošačke ravnoteže

Cijena = Granična korist

Potrošač ostvaruje ravnotežu kupujući one količine dobara koje znače jednakost njihovih graničnih koristi i cijena.

114

Page 39: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Teorija krivulje indiferencije – pravac proračuna� Ograničenja potrošačevog izbora mogu se prikazati pomoću

crte (pravca) proračuna.

� Crta (pravac) proračuna predstavlja granicu između dostupne i nedostupne potrošnje.

� Prikazuje maksimalne količine dvaju dobara koje bi se mogle kupiti potrošnjom cijelog dohotka.

� Razina zadovoljstva koju potrošač stvarno može postićiograničena je dohotkom (osobnim ili obiteljskim proračunom) i cijenama raspoloživih proizvoda.

� Osobe koje imaju manji dohodak više su ograničene u pokušaju dostizanja svoje najviše razine korisnosti, odnosno potrošačkog zadovoljstva.

115

Grafikon 25. Pravac proračuna

0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20

20

18

16

14

12

10

8

6

4

2

0

Dp/Pod = 10

Dp/Phr = 20

Tangens kuta = - cijena hrane / cijena odjeće = -1/2

Pomak pravca proračuna zbog promjene dohotka potrošača.

DDpp = 1= 10000PPodod = 10= 10PPhrhr = = 55

Odjeća

Hrana

Tangens kuta = nasuprotna kateta / priležeća kateta

Pomak pravca proračuna zbog promjene cijene hrane.

116Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 115., 117.. Obrada autora

Teorija krivulje ravnodušnosti (indiferencije)

� Grafički prikaz potrošačkih želja, ukusa i preferencija.

� Prikaz mogućnosti izbora između dvaju dobara (na primjer hrane i odjeće).

� Svaka točka u grafikonu neka je kombinacija (košara) dobara.

� Grafikon može sadržavati neograničen broj kombinacija dobara.

� Potrošač neke kombinacije preferira, a prema nekim je kombinacijama (na krivulji ravnodušnosti) ravnodušan.

117

Page 40: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Grafikon 26. Krivulja indiferencije

2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24 26 28 30

14

12

10

8

6

4

2

0

Odjeća

Hrana

I1

D

A

BC

Manje poželjno područje

Više poželjnopodručje

118

Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 108. Obrada autora

Grafikon 27. Karta krivulja ravnodušnosti

2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24 26 28 30

14

12

10

8

6

4

2

0

Odjeća

Hrana

A

I1

CB

Potrošač više cijeni kombinaciju B nego A

Potrošač više cijeni kombinaciju C nego B

I2

I3

Krivulja prikazuje kombinacije (košare) dvaju dobara koje za kupca imaju jednaku razinu korisnosti.

Prioriteti pojedinca mogu se prikazati pomoću skupa krivulja ravnodušnosti koji se naziva karta krivulja ravnodušnosti.

119Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 108. Obrada autora

Maksimalizacija zadovoljstva potrošača (potrošačka ravnoteža)

� Načelo racionalnog izbora.

� Potrošač je u ravnoteži kada maksimalizira korisnost u okviru proračunskog ograničenja.

� Radi maksimaliziranja korisnosti treba izabrati točku na pravcu proračuna koja je ujedno na krivulji ravnodušnosti, i to najudaljenijoj od ishodišta.

� Pravac proračuna tangenta je na krivulju ravnodušnosti koju dodiruje u točki ravnoteže.

120

Page 41: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Grafikon 28. Optimalni potrošački izbor

2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24 26 28 30

1413121110987654321

0

I1

Pravac proračunskih ograničenja

A

F

E

G

I2

I3

Odjeća

Hrana

Krivulje ravnodušnosti (I)

Potrošačka ravnoteža - točka F

121Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 119. Obrada autora

Učinak zamjene i učinak dohotka

� Učinak zamjene

� Učinak na potrošnju određenog dobra koji je posljedica samo promjene njegove relativne cijene (to jest nagiba

pravca proračuna).

� Učinak dohotka

� Učinak na potrošnju određenog dobra koji je posljedica samo promjene realnog dohotka (to jest položaja pravca proračuna).

122

Grafikon 29. Učinak zamjene

Sniženje cijene dobra X(promjena nagiba pravca proračuna)Sva ostala

dobra (Y)

Dobro X

I1

I2

X1 X3

E1 E3

E2

X2

UZ123Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 117. Obrada

autora

Page 42: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Grafikon 30. Učinak dohotka

Sniženje cijene dobra X(pomak pravca proračuna)Sva ostala

dobra (Y)

Dobro X

I1

I2

X3

E3

E2

X2 UD

124Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 108. Obrada autora

7. Proizvodnja i proizvođačev izbor

125

“Ako misliš za dan – sij travu. Ako misliš za godinu – posadi drvo. Ako misliš za budućnost – ulaži u kadrove.” Kineska poslovica

Poduzeća � Poduzeće je ustanova koja kupuje ili unajmljuje čimbenike proizvodnje

i organizira navedene resurse kako bi proizvela i prodala dobra i usluge.� Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 87.

� Sjedinjenje proizvodnih sila da se proizvode dobra i usluge na vlastitu pogibao poduzetnika jest poduzeće.� Lorković, B.: Počela političke ekonomije, (reprint), Družba “Braća hrvatskog zmaja” i Mate d.o.o.,

Zagreb, 1993., str. 98.

� Poduzeća zapošljavaju proizvodne čimbenike i proizvode proizvode koji su namijenjeni razmjeni. Zbog toga ih nazivamo i proizvođačima.

� Proizvodnja se organizira u poduzećima budući da efikasnost općenito zahtijeva proizvodnju u velikim serijama, pribavljanje značajnih financijskih sredstava i pažljivo upravljanje i nadzor nad tekućim aktivnostima.

126

Page 43: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Pretpostavke ekonomske teorije (za poduzeća)

1. Poduzeća donose odluke i to tako da svako poduzeće predstavlja samo jedan pojedinac. Poduzeća su temeljne jedinice gospodarstva na strani ponude.

2. Većina poduzeća odlučuje racionalno i pri odlučivanju ostvaruje cilj što većeg dobitka.

3. Poduzeća u modelu tržnoga gospodarstva ključni su korisnici usluga proizvodnih čimbenika koje kupuju na tržištu.

127

Vrste poduzeća u Republici Hrvatskoj

� Društva osoba:� javno

� komanditno.

� Društva kapitala:� društva s ograničenom odgovornošću

� dionička društva.

� Poduzeća prema vlasništvu:� državna� privatna

� mješovita� zadružna.

128

Malo i srednje poduzetništvo

Malo gospodarstvo (SME – small and medium enterprises; malo i srednje poduzetništvo) u RH najaktivniji je dio

gospodarstva i jedan je od važnijih pokretača ukupnoga gospodarskog razvoja. Potiče privatno vlasništvo i

poduzetničke sposobnosti, generira zapošljavanje i značajno pridonosi povećanju proizvodnje i izvoza.

Subjekti malog gospodarstva u Republici Hrvatskoj u 2009. godini čine 99,5 % ukupnog broja gospodarskih subjekata i

zapošljavaju 66,01 % ukupnog broja zaposlenih u hrvatskom gospodarstvu.

129

Page 44: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

� Prema Zakonu o poticanju razvoja maloga gospodarstva (NN 29/02, 63/07) razlikuju se mikro, mali i srednji subjekti maloga gospodarstva.

� MIKRO subjekti maloga gospodarstva su pravne i fizičke osobe koje prosječno godišnje imaju zaposleno manje od 10 radnika, ostvaruju ukupni godišnji promet do 14,000.000 kuna, odnosno vrijednost dugotrajne imovine do 7,000.000 kuna.

� MALI subjekti maloga gospodarstva su pravne i fizičke osobe koje prosječno godišnje imaju zaposleno manje od 50 radnika, ostvaruju ukupni godišnji promet do 54,000.000 kuna, odnosno vrijednost dugotrajne imovine do 27,000.000 kuna.

� SREDNJI subjekti maloga gospodarstva su pravne i fizičke osobe koje prosječno godišnje imaju zaposleno manje od 250 radnika, ostvaruju ukupni godišnji promet do 216,000.000 kuna, odnosno vrijednost dugotrajne imovine do 108,000.000 kuna.

130Izvor: Hrvatska gospodarska komora (2010). Malo gospodarstvo, Zagreb, Dostupno na: http://hgk.biznet.hr/hgk/fileovi/19476.pdf

Tablica 8. Gospodarski subjekti prema veličini i obliku organizacije u Republici Hrvatskoj na dan 31. 9. 2009.

Gospodarski subjekti premaveličini i obliku organizacije

Broj subjekata

Trgovačka društva 77.857

1. Mikro 67.242

1. Mali 9.177

1. Srednji 1.438

Zadruge 992

Obrti (koji predaju izvješća u

RGFI-FINA)

4.519

Obrti (koji podnose izvješća

Poreznoj upravi)

91.663

Malo gospodarstvo - ukupno 175.031

Velika trgovačka društva 491

Ukupno gospodarstvo 175.522

131Izvor: MINGORP, Operativni plan poticanja malog i srednjeg poduzetništva za 2010.

Poduzetnici

• Osobe koje imaju sposobnosti osnivanja poduzeća i pokretanja njihovih poslovnih aktivnosti ulaganjem kapitala u potrebne resurse radi proizvodnje novih dobara i usluga.

• Nadarene su poduzetničkim duhom, uočavaju prigode za nove poslovne pothvate koje drugi poslovni ljudi ne vide ili nisu za njih zainteresirani.

• Uočavaju neku potrebu i tada pokreću sve aktivnosti i resurse kako bi tu potrebu zadovoljile.

• Poduzetništvo znači pokretanje promjena u proizvodnji i poslovanju.

• Svaki poduzetnik teži iskoristiti prigode za stvaranje profita.• Poduzetnik ne mora biti izumitelj, ali uvijek traži mogućnost

promjene, odgovara na promjenu i koristi ju kao prigodu.

132

Page 45: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Tablica 9. Prednosti i nedostaci pravnih oblika poduzetništvaPravni oblik Složenost

osnivanjaKljučni čimbenik Nositelji

obvezaBroj propisa Prijenos udjela

Trgovac pojedinac mala rad vlasnik mali ne postoji

Javno trgovačkodruštvo

mala rad vlasnici mali uz suglasn.ostalih čl.

Komanditno društvo

mala rad kompl. i kapital kom.

samokomplem.

mali uz suglasn.komplem.

Društvo s ogran. odgovornošću

mala rad i kapital društvo veliki bez ograničenja

Dioničko društvo velika kapital društvo veliki bez ograničenja

133

Dioničko društvo� Dioničko društvo je trgovačko društvo u kojemu članovi

(dioničari) sudjeluju s ulozima u temeljnome kapitalu podijeljenom na dionice.� ZTD, članak 159. NN 111/93, 34/99, 121/99, 52/00 - USRH, 118/03, 107/07, 146/08

� Društvo kapitala koje sredstva za osnivanje, poslovanje i razvoj pribavlja izdavanjem dionica.

� Tipični oblik velikog poduzeća (korporacija).� Odvojeni pravni subjekt od pojedinačnih vlasnika (dioničara

koji su često anonimni, tajni vlasnici).� Osobna odgovornost vlasnika ograničena je na iznos njihova

pojedinačnog ulaganja u društvo.

134

Osnivanje d.d.-a

• Najniži iznos temeljnog kapitala je 200.000,00 kuna.• Postoje dva načina osnivanja d.d.-a:

• simultano osnivanje: otkupom svih dionica pri osnivanju• sukcesivno osnivanje: upućivanjem javnog poziva za otkup

odnosno prodaju dionica.• Osnovna glavnica (temeljni kapital) dijeli se na određeni broj

dionica čije su vrijednosti (nominalni iznosi) jednake.• Dionice se uplaćuju u gotovu novcu, a i u stvarima i pravima

izraženim u novčanoj vrijednosti, a mogu biti redovne (obične) i prioritetne (povlaštene).

135

Page 46: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Tablica 10. Ekonomske značajke velikih i malih poduzeća

Mala poduzeća Velika poduzećaManji i rastući broj zaposlenika Veći i opadajući broj zaposlenika

Pretežito uslužna Pretežito proizvodna

Nemaju tržišnu moć Imaju tržišnu moć

Tržišno i tehnološki fleksibilna Tržišno i tehnološki nefleksibilna

Pretežito u pojedinačnom vlasništvu Pretežito obiteljska i javna

Visok postotak propalih Manji postotak propalih

Slab menadžment Snažan menadžment

Nedostatak kapitala i kadrova Koncentracija kapitala, znanja i moći

136Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 54.

Tablica 11. Prednosti i nedostaci velikih poduzeća

Prednosti Nedostaci

Podrobna podjela rada i specijalizacija zaposlenika

Otežano obavljanje djelotvorne kontrole

Masovna proizvodnja sa sniženim troškovima

Problemi komuniciranja i funkcioniranja organizacije

Lakše financiranje istraživačkog rada i inovacija

Rizik visokih troškova pri slabom iskorištenju kapaciteta

Isplativija automatizacija poslovanja Smanjena motivacija zaposlenika za uspjeh poduzeća

Učinkovitije nabavljanje i prodaja velikih količina

Sporost u prilagodbi poduzeća tržišnim promjenama

Bolje korištenje pomoćnih djelatnosti

Povećana odgovornost za promjene u okolini poduzeća

137Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 58.

Tablica 12. Kretanje broja poduzetnika i broja zaposlenih u RH - prema veličini poduzetnika

Trgovačka društva Broj zaposlenih

Godina Velika Srednja Mala Ukupno

Malogospodarstvo(S+M) Ukupno

Malogospodarstvo(S+M)

1990. 600 1444 8815 10859 10259 1132766 446376

% 5,53 13,29 81,18 100 94,47 100 56,2

2001. 571 2203 54213 56987 56416 727233 408766

% 1 3,87 95,1 100 99 100 56,2

2007. 475 1590 81467 83532 83057 920173 591317

% 0,6 1,9 97,5 100 99,4 100 64,3

2008. 453 1396 87807 89656 89203 933958 618841

% 0,5 1,6 97,9 100 99,5 100 66,3

2009. 436 1446 89438 91320 90884 889.396 587.235

% 0,5 1,5 98 100 99,5 100 66,1

138Izvor: Hrvatska gospodarska komora, 2010. Malo gospodarstvo, Zagreb, Dostupno na: www.hgk.hr

Page 47: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Tablica 13. Ukupni prihodi poduzetnika u Republici Hrvatskoj (u mil. HRK)

2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.

Velika 165.702 218.992 260.365 287.869 322.797 280.056 316.465 329.523 289.650

Srednja 71.494 73.297 83.354 86.053 91.631 115.571 127.559 129.329 112.436

Mala 106.035 99.954 108.229 110.157 109.284 197.513 211.537 250.977 211.281

139Izvor: Izrada autora na temelju podataka: DZS, Financijski rezultati poslovanja poduzetnika, 2010.

Grafikon 31. Dobit nakon oporezivanja (u mil. HRK)

140Izvor: Izrada autora na temelju podataka: DZS, Financijski rezultati poslovanja poduzetnika, 2010. www.dzs.hr

Proizvodnja u kratkom i dugom vremenskom razdoblju

• Proizvodnja je proces u kojem se dobra i usluge manje

vrijednosti, koje nazivamo resursima (inputima), pretvaraju u dobra i usluge veće vrijednosti, koje nazivamo učincima (outputima).

• Kratki rok je vremensko razdoblje u kojem je proizvođač u stanju varirati veličinu samo nekih čimbenika proizvodnje ili inputa (npr. rada) dok su veličine drugih inputa fiksnog ili nepromjenljivog karaktera (npr. kapital).

• Dugi rok ili dugo vremensko razdoblje je razdoblje u kojem su svi čimbenici proizvodnje promjenjivog karaktera.• Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 101.

141

Page 48: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Teorija proizvodnje

� Funkcija proizvodnje je odnos između maksimuma outputa ili proizvodnje koja se može proizvesti i inputa koji se traže da se postigne ta proizvodnja. Označava maksimum proizvodnje koja se može proizvesti uz danu količinu inputa.

� Ukupni proizvod - ukupno proizvedena količina iskazana u fizičkim jedinicama.

� Prosječni proizvod - ukupni proizvod/jedinice inputa.

� Granični proizvod - ekstra proizvod ili proizvodnja dodana jednom ekstra jedinicom toga inputa dok su ostali inputi nepromijenjeni. � Samuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 108.,

109.

142

Ukupni proizvodUkupni proizvod ili ukupni prinos je količinski izražen rezultat ulaganja određene količine jednog promjenljivog inputa, pri čemu su količine ostalih inputa nepromjenljive.

143

Granični proizvod� Granični proizvod ili granični prinos je dodatna količina prinosa koja

je rezultat dodavanja jedne količinske jedinice određenog inputa, to jest stopa promjene ukupnog prinosa.

� Možemo računati granični proizvod rada, kapitala, zemlje.

� Tablica 14. Primjer izračunavanja graničnog proizvoda rada

Rad Ukupni proizvod Granični proizvod rada

0 0 5

1 5 7

2 12 3

3 15 2

4 17 1

5 18

144

Izvor: Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 103., 104..

Page 49: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Prosječni proizvod� Prosječni proizvod ili prosječni prinos nekog inputa definira se kao

omjer ukupnog prinosa i količine tog inputa uloženog u proizvodnju.

� Možemo računati prosječni proizvod rada, kapitala, zemlje.

� Tablica 15. Izračunavanje prosječnog proizvoda rada

Rad Ukupni proizvod

Granični proizvod

rada

Prosječni proizvod

rada

0 0 5 -

1 5 7 5

2 12 3 6

3 15 2 5

4 17 1 4.25

5 18 3.6

145

Kada je GP > PP, PP se povećava

Kada je GP < PP, PP se smanjuje

Kada je GP = PP, PP je maksimalan.

Grafikon 32. Prosječni i granični prinos

146

Zakon opadajućih prinosa

� Vezan je uz kratki vremenski rok.

� Opadajući granični prinosi postoje kada je granični proizvod dodatno angažirane jedinice promjenljivog čimbenika proizvodnje (rada) manji od graničnog proizvoda prethodne jedinice istog čimbenika.

� Zakon opadajućih prinosa kaže da ćemo dobivati sve manje i manje dodatnog proizvoda kada dodajemo doze inputa dok druge inpute držimo fiksnima.� Samuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 109.

147

Page 50: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Grafikon 33. Zakon opadajućih prinosa

148Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 232.

Troškovi

� Što se događa s troškovima ukoliko se mijenja veličina ukupnog proizvoda? Odgovor na ovo pitanje zahtijeva poznavanje :� ukupnog troška

� graničnog troška� prosječnog troška.

� Kratki rok vrijeme je u kojem postoje fiksni i varijabilni čimbenici. Najmanje jedan čimbenik je stalan (na primjer postojeći proizvodni kapaciteti).

149

Ukupni trošak� Ukupni trošak je trošak svih upotrijebljenih čimbenika

proizvodnje. To je zbroj fiksnog i varijabilnog dijela troška.� Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str.

107.

� Kada je ukupni proizvod jednak 0, ukupni se trošak sastoji isključivo od fiksnog troška.

� Fiksni troškovi predstavljaju ukupne izdatke koji se plaćaju čak i kad uopće nema proizvodnje; fiksni trošak nije pod utjecajem promjena količine proizvodnje.

� Varijabilni trošak čine izdaci koji se mijenjaju s razinom proizvodnje – poput sirovina, nadnica i goriva – i uključuju sve troškove koji nisu fiksni.� Samuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 125.

150

Page 51: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

TROŠKOVI

količina proizvodnje raste

troškovi se ne mijenjajutroškovi se ne mijenjaju troškovi rastutroškovi rastu

FIKSNI troškovi (FC)

VARIJABILNI troškovi (VC)

količina proizvodnje raste za jedinicu

GRANIČNI troškovi (MC)

151

Ukupni troškovi

UKUPNI troškovi (TC)UKUPNI troškovi (TC)VARIJABILNI troškovi (VC)VARIJABILNI troškovi (VC)FIKSNI troškovi (FC)FIKSNI troškovi (FC) +

Ukupni proizvod0

FC VC TC

FC

VC

TC

TC = FC + VCTC = FC + VC

152

Granični trošak

� Granični trošak proizvodnje je dodatni trošak koji nastaje proizvodnjom 1 dodatne jedinice proizvoda.� Samuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 126.

∆ Ukupni trošak

� Granični trošak = ___________________

∆ Ukupni proizvod

153

Page 52: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Prosječni troškoviprosječni ukupni troškovi(AC)

TC

Q

prosječni fiksni troškovi(AFC)

TFC

Q

prosječni varijabilnitroškovi (AVC)

varijabilni troškovi

količina proizvoda (UP)

TVC

Q

=

+

AC = AFC + AVCAC = AFC + AVC

ukupni troškovi

količina proizvoda (UP)

fiksni troškovi

količina proizvoda (UP)

154

optimalna količinaproizvodnje

MC

AC

AFC

AVC

PREDNOSTI MASOVNE PROIZVODNJE

Q0

ACAVCAFCMC

ekonomija razmjera

155Izvor: Samuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 129.

pri manjem opseguprevladava utjecajprosječnih fiksnihtroškova

pri manjem opseguprevladava utjecajprosječnih fiksnihtroškova

fiksni troškovi se rasporede na što veći brojproizvoda

fiksni troškovi se rasporede na što veći brojproizvoda

optimalna količinaproizvodnje

MC

AFC

AVC

0

ACAVCAFCMC

ekonomija razmjera AC

Q

pri većem opseguprevladava utjecajprosječnih varijabilnihtroškova

pri većem opseguprevladava utjecajprosječnih varijabilnihtroškova

156

Page 53: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Dugo vremensko razdoblje� Zakon opadajućih prinosa vrijedi za uvjete kratkoročne proizvodnje

dok se u dugom vremenskom roku proučavaju prinosi razmjera.

� Prinosi razmjera predstavljaju povećanje ukupnog proizvoda uslijed istovremenog i jednakog postotnog povećanja svih inputa poduzeća.� Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str.

114.

� Potrebno je razlikovati tri moguća slučaja:� rastući prinosi razmjera ili ekonomija razmjera - postotno povećanje

ukupnog proizvoda je veće od postotnog povećanja svih inputa (smanjenje prosječnog UT);

� stalni ili konstatni prinosi razmjera - postotno povećanje UP jednako je postotnom povećanju čimbenika proizvodnje;

� opadajući prinosi razmjera ili disekonomija razmjera - postotno povećanje UP je manje od postotnog povećanja inputa (rast prosječnog UT).� Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003.,

str. 114.

157

Prosječni ukupni trošak

� U dugom vremenskom razdoblju svi su čimbenici proizvodnje varijabilni.

� U dugom vremenskom roku fiksni trošak postaje varijabilan.

� Prosječni trošak jest ukupni trošak podijeljen s ukupnim brojem proizvedenih jedinica.� Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str.

116.

158

Iznos prosječnih troškova (kn)

Opseg proizvodnje (kg)

4

2

0

Prosječni ukupni troškovi

(ATC = TC / Q)

6

Q0

Prosječni stalni

troškovi (AFC)

Grafikon 34. Funkcija prosječnih troškova pri linearnoj funkciji ukupnih troškova

159Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 235.

Page 54: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Crta izotroška� Jedna od nužnih pretpostavaka realiziranja profita je

minimaliziranje ukupnog troška ili uporaba ekonomski efikasne proizvodnje.

� Optimalni izbor proizvođača (kombinaciju inputa koja osigurava proizvodnju outputa uz minimalni trošak) može se prikazati i grafički pomoću crte izotroška.

� Crta izotroška povezuje sve kombinacije inputa (rada i kapitala) koje znače isti ukupni trošak.� Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str.

117.

160

Jednadžba izotroška

� Jednadžba izotroška pokazuje kako se, uz dani ukupni trošak cijene čimbenika proizvodnje, mijenja input kapitala (zavisna varijabla) ukoliko raste ili pada angažman rada (nezavisna varijabla).� Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str.

118.

� Promjene crte izotroška mogu se usporediti s promjenama pravca proračuna; kut crte proračuna mijenja se ukoliko dođe do promjene cijene inputa.

161

Karta izotroškova

� Karta izotroškova - pri datim cijenama rada i kapitala postoji čitav niz crta izotroška od kojih svaka pripada drugoj razini ukupnog troška. Ona predstavlja seriju crta izotroška koje su paralelne, ali različito udaljene od ishodišta koordinatnog sustava.� Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str.

121.

� Paralelno pomicanje crte izotroška posljedica je promjene cijene inputa, tj. njihove relativne cijene su jednake.

162

Page 55: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Grafikon 35. Karta izotroškova

163

Izvor: Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 122. Obrada autora

Izokvanta

� jest krivulja koja povezuje sve kombinacije čimbenika proizvodnje (rada i kapitala) koje znače isti ukupni proizvod.� Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str.

122.

� Što je krivulja izokvante udaljenija od ishodišta, to je veći ukupni proizvod.

� Ekonomski efikasna tehnika proizvodnje jest određena točkom tangiranja izokvante i crte izotroška.

164

Granična stopa supstitucije kapitala radom

� Pokazuje koliko je jedinica kapitala proizvođač spreman žrtvovati po jediničnom povećanju inputa rada, a da pri tom ukupni proizvod ostane nepromijenjen.

� Može se izračunati za svaku točku izokvante na način da se povuče tangenta koja će odrediti veličine rada i kapitala.

165

Page 56: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Grafikon 36. Karta izokvanti i izotroškova

166

Izvor: Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 127. Obrada autora

8. Tržište dobara (tržišna struktura)

167

“U prirodi nema problema. U njoj vlada savršeni sklad.“ Vujić

Tržište dobara

� Uobičajena je podjela (prema broju poduzeća) tržišta dobara, tj. tržišnih struktura na:

� savršenu konkurenciju

� monopol

� monopolističku konkurenciju

� oligopol.

168

Page 57: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Konkurencija

� Između prodavatelja (konkurencija ponude): proces međusobnog natjecanja svih ponuđača koji različitim mjerama nastoje privući kupce, osvojiti tržište, prodati svoje proizvode ili usluge te ostvariti prihode.

� Između kupaca (konkurencija potražnje): proces međusobnog natjecanja svih kupaca koji boljim plaćanjem nastoje doći do željenih proizvoda.

169

Područja konkurencije

� Cjenovna konkurencija:� u području cijene

� razinom cijene.

� Necjenovna konkurencija:� u području proizvoda

� diferenciranjem proizvoda.

170

Savršena konkurencija

� Model tržišta najvećeg mogućeg stupnja konkurencije.� Potražnja je savršeno elastična.� Mali proizvođači promjenom ponuđene količine ne utječu na

ukupnu ponudu niti na visinu cijene na tržištu.� Krivulja potražnje za proizvodom pojedinačnog ponuđača

vodoravna je crta.

171

Page 58: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Tržište savršene konkurencije podrazumijeva:� postojanje velikog broja proizvođača istog dobra

� postojanje velikog broja kupaca

� poduzeća slobodno ulaze i napuštaju tržište

� savršenu obaviještenost kupaca i proizvođača.

172

Grafikon 37. Krivulja pojedinačne potražnje savršenog konkurenta

Pe

Cijena

Potraživana količina

Potražnja (D)

granični prihod=prosječni prihod

Ec = ∞

173

Izvor: Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 133. Obrada autora

Ukupni, granični i prosječni prihod savršenog konkurenta� Ukupni prihod = količina x cijena

∆ Ukupni prihod

� Granični prihod= _______________

∆ Količina

Ukupni prihod

� Prosječni prihod =______________= cijena

Količina

Cijena = Granični prihod = Prosječni prihod

174Izvor: Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 135.

Page 59: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Savršena konkurencija (maksimalizacija dobitka)� Rijetka tržišna situacija.

� Najveći mogući stupanj konkurencije.

� Proizvođači nemaju kontrolu nad cijenom svoga proizvoda.

� Dobitak se stalno potiskuje prema dolje.

� Grafikoni prikazuju kretanje cijene, prosječnih i graničnih troškova.

� Maksimalizacija dobiti iziskuje od poduzeća djelotvorno upravljanje svojim unutarnjim poslovanjem te donošenje razumnih odluka na tržištu (da kupuje odgovarajuću količinu inputa uz najniže troškove i da odabire optimalnu razinu proizvodnje).� Samuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 147.

175

Poduzeća nastoje smanjiti troškove i povećati prihode kad god je to moguće zato što je njihov cilj maksimalizacija ekonomske

dobiti.

176

Dobit = prihod – trošak

Prihod od prodaje

Trošak

Dobit

TRTR

TCTC

PfPfPf = TR Pf = TR -- TCTC

177

Page 60: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Maksimalizacija dobitka u kratkom roku

� U uvjetima fiksnih kapaciteta dobit se maksimalizira prilagođavanjem opsega proizvodnje i količine promjenljivih resursa.

� Dva su načina određivanja opsega proizvodnje pri kojem poduzeće ostvaruje maksimalnu dobit:� usporedbom ukupnih prihoda i ukupnih troškova � usporedbom graničnih prihoda i graničnih troškova.

178

Grafikon 38. Maksimalizacija dobiti – usporedba ukupnih prihoda i ukupnih troškova

179Izvor: Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 137. Obrada autora

Maksimalizacija dobitka u dugom roku

� Svi resursi su promjenljivi.

� Poduzeća imaju dostatno vremena bilo za proširenje bilo za uzimanje u najam dodatnih kapaciteta.

� Promjene u dugom roku različite su ovisno o tržišnoj strukturi kojoj grana pripada.

180

Page 61: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Maksimalniukupni dobitak = = (P0 – AC0) × Q0

0

P0D = MR

ATCMC

Iznos (kn)

Opseg proizvodnje (kom)

AC0

Q0

A

B

Grafikon 39. Savršena konkurencija (maksimalizacija dobitka)

181Izvor: Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 140. Obrada autora

Granični prihod

� Povećanje prihoda prodajom jedne dodatne jedinice proizvoda.

� Ako je cijena proizvoda P0 za svaku jedinicu proizvoda koju poduzeće prodaje, tada je P0 granični prihod pri svim količinama proizvoda.

MR = ∆TR / ∆Q

� Vodoravna krivulja potražnje znači MR = P.

182

Maksimalizacija dobitka

� Budući da poduzeće u potpunoj konkurenciji ne može birati cijenu, ostaje mu jedino izbor količine proizvodnje.

� Poduzeće će izabrati količinu pri kojoj je razlika TR (ukupni prihod) – TC (ukupni trošak) najveća, odnosno gdje je raspon između krivulja TR i TC najveći.

183

Page 62: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Grafikon 40. Ukupni prihod i ukupni troškovi savršenog konkurenta

Profitno-maksimalizirajući output

184Izvor: Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 137. Obrada autora

Grafikon 41. Maksimalizacija dobitka bez izračunavanja

Poduzeće koje želi maksimalizirati dobit uvijek će proizvoditi količinu proizvoda pri kojoj je MC = MR.

U slučaju savršene konkurencije znamo da je MR = P, tako da bismo također mogli reći da poduzeće koje želi maksimalizirati dobit proizvodi količinu pri kojoj je P = MC.

185Izvor: Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 139. Obrada autora

Grafikon 42. Maksimalizacija dobitka

P

Q

ATCAVC

MC

D = MRPodručje pravokutnika ukupna je dobit

P0

ATC

Q0

Točka maksimaliziranja profita

186Izvor: Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 140. Obrada autora

Page 63: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Minimalni ukupni gubitak(AC1 – P1) × Q1

0

P1

Potražnja (D) = MR

ATCMC

Iznos (kn)

Opseg proizvodnje (kom)

AC1

Q1

Grafikon 43. Minimalizacija gubitka

Gubitak poduzeća najmanji je pri opsegu proizvodnje pri kojem je: MR = MC

187Izvor: Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 143. Obrada autora

Monopolistička konkurencija

� Model tržišta ograničenog stupnja konkurencije.� Monopolistička konkurencija je takav tip tržišta na kojem veliki

broj poduzeća međusobno konkurira proizvodeći ne identično već slično dobro. Zahvaljujući diferencijaciji dobra koja proizvode monopolistički konkurenti nisu savršeni konkurenti.� Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 173.

� Potražnja je jako elastična (nepotpuno).� Mali proizvođači promjenom ponuđene količine mogu vrlo malo

utjecati na visinu cijene na tržištu (malo sliči monopolu).� Krivulja potražnje položeni je opadajući pravac.

188

veliki broj kupaca i prodavateljaveliki broj kupaca i prodavatelja

velika mobilnost proizv. čimbenikavelika mobilnost proizv. čimbenika

ograničena racionaln. tržišnih subjekataograničena racionaln. tržišnih subjekata

nehomogeno dobro(diferencirano)*nehomogeno dobro(diferencirano)*

MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJAMONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA

* Isticanje stvarnih ili izmišljenih razlika među proizvodima

Pril

Ariel

NECJENOVNA konkurencija

189

Page 64: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Grafikon 44. Krivulja pojedinačne potražnje

P

Cijena

Količina tjedno

Potpuna

konkurencija

Monopolistička

konkurencija

razmjernoelastičnarazmjernoelastična

savršenoelastičnasavršenoelastična

190

Diferenciranje proizvoda� Skup postupaka kojima ponuđač može svoj proizvod učiniti

različitim u odnosu na proizvode drugih ponuđača.� Povećava sposobnost poduzeća da podigne cijenu (unutar

uskih granica), a da ne izgubi prevelik dio prodaje.� Smanjuje elastičnost potražnje za proizvodom ili uslugom.� Daje ponuđaču blagi stupanj monopolske moći.

� Izvori diferenciranja proizvoda:� lokacija objekta za prodaju� kvaliteta proizvoda/usluge� uslužnost osoblja

� ime poduzeća (vlasnika)� ekonomska propaganda.

191

Monopolistička konkurencija (maksimalizacija dobitka):

� konkurencija u grani srodnih proizvoda� diferencirani proizvodi (bliske zamjene)� mala monopolska moć� u kratkom roku snižavanje cijena ulaskom novih poduzeća

zbog dobiti ili rast cijena izlaskom postojećih zbog gubitka� u dugom roku prestaje ulazak i izlazak, a dobit je nula.

192

Page 65: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Poticaji za proizvođače u konkurentskim granama (motivi za ulazak u granu)

Potpunakonkurencija:

• sniziti proizvodne troškove• proizvoditi optimalnu

količinu• prodavati po tržišnoj cijeni

• minimalnoj cijeni• uz nisku dobit

• zaposliti vlastite resurse.

Monopolističkakonkurencija:

• sniziti proizvodne troškove• proizvoditi optimalnu

količinu• diferencirati proizvod

• stvarno (istinski)• prividno (subjektivno)

• povećati cijene ili pridobiti kupce.

193

Raširenost konkurentskih grana

� Ljekarna (tipična konkurentska grana):

� u gradu (pripada konkurentskim granama)

� u zabačenom mjestu (može li kupac birati?).

� Monopolistička konkurencija čest je oblik tržišne strukture (oko 40 % ukupnog gospodarstva).

� Sektor malog gospodarstva: poljoprivreda i ribarstvo, trgovina na malo, sitna industrija i usluge.

194

Nesavršena konkurencija i nekonkurentskegrane� Konkurentske grane ne mogu kontrolirati ponudu (ulazak

novih) i cijene proizvoda.

� Tržišne strukture nesavršene konkurencije (posjeduju barem minimalnu tržišnu moć):� monopolistička konkurencija

� oligopol� monopol (osim tzv. čistog monopola).

195

Page 66: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Pojam monopola

� Savršena konkurencija je vrsta tržišne strukture koja se temelji na brojnim pretpostavkama od kojih neke nisu realne.

� Monopol kao tržišna struktura je gotovo potpuno suprotna u odnosu na savršenu konkurenciju.

� Jedno poduzeće proizvodi ukupni proizvod na određenom tržištu bez bliskih zamjena i s visokim zaprekama ulaska u granu.

� Monopol znači postojanje jednog proizvođača – ponuđača jedinstvenog dobra koji je na neki način zaštićen od pojave potencijalne konkurencije.� Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str.

154.

grčki monos = jedan; polein = prodati

196

Vrste monopola

� Zakonski (legitimni, de jure, u načelu) stjecanjem povlastica u obliku patenta, licencije ili koncesije na temelju zakona.

� Prirodni (naravni, de facto, stvarni) nastaje:� na temelju prava isključivog korištenja određenih prirodnih

resursa (?)� na temelju korištenja ekonomije razmjera (primjer mosta,

vodovoda i sl.) pri ograničenoj veličini tržišta.

197

Obilježja strukture tržišta i model monopola:� mnogo kupaca� jedan prodavatelj� nema bliskih supstituta proizvodu poduzeća� ulazak u granu potpuno je zapriječen� vrsta tržišne strukture u kojoj jedno poduzeće čini cijelo tržište.

Krivulja potražnje poduzeća ujedno je tržišna krivulja potražnje i stoga ima opadajući nagib.

Model monopola:� prodavatelji su određivači cijena (price makers)� kupci su preuzimatelji cijena (price takers)� prodavatelji se ne ponašaju strategijski� kupci su dobro informirani.

198

Page 67: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Monopol i ukupni prihod

� Dobit (profit) = ukupni prihod – ukupni trošak.� Ukupni prihod u monopolu razlikuje se u odnosu na savršenu

konkurenciju.� U savršenoj konkurenciji veća prodaja znači i veći prihod, a u

monopolu veća prodaja zahtijeva sniženje cijene.� Elastičnost potražnje može se promatrati na temelju promjena

ukupnog prihoda pri kretanju niz krivulju potražnje.

199

Tablica 16. Skala potražnje i ukupni prihod monopola

CijenaCijena KoličinaKoličina Ukupni prihodUkupni prihod

8 kn 15.000 kg 120.000 kn

6 kn 25.000 kg 150.000 kn

5 kn 35.000 kg 175.000 kn

4 kn 40.000 kg 160.000 kn

3 kn 50.000 kg 150.000 kn

2 kn 70.000 kg 140.000 kn

1 kn 90.000 kg 90.000 kn

200Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 164.

Grafikon 45. Krivulja potražnje u monopolu

Maksimalni ukupni prihod= cijena × količ.= 5 kn × 35.000kg = 175.000 kn

Cijena (u kn/kg)

Količina prodaje (u 000 kg)

25 10075500

1

2

3

4

5

6

7

8

Potražnja (D)

201Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 164.

Page 68: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Pravila odlučivanja u konkurenciji i monopolu

Konkurencija� Odluka o količini proizvoda ne

utječe na cijenu.

� Bilo koju količinu proizvoda prodaje po tržišnoj cijeni.

� Konkurencija (mogućnost ulaska novih) obara cijenu u interesu kupca.

Monopol� Odluka o količini proizvoda

utječe na cijenu.� Veća proizvodnja snižava

cijenu proizvoda.� Nema konkurencije i cijena se

može povećavati ili ne u skladu s interesom ponuđača.

202

Prijelaz iz monopola u konkurenciju i obrnuto

� Iz konkurencije u monopol:� uvođenje novih proizvoda� oblikovanje marke proizvoda� izgradnja kapaciteta za masovnu proizvodnju.

� Iz monopola u konkurenciju:� prestanak patentne zaštite (primjer Pliva)� neto probitak za društvo u cjelini (potrošački probitak -

gubitak probitka za monopol).

203

Monopol (maksimalizacija dobitka)� Bitna razlika u odnosu na savršenu konkurenciju je u tome što

pri rastu prodaje krivulja graničnog prihoda monopolskog proizvođača pada brže od krivulje potražnje.

� Važna činjenica za odlučivanje monopolista o cijeni proizvoda, odnosno usluge i opsegu proizvodnje.

� Maksimalni dobitak ako je MC = MR.

204

Page 69: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

� U monopolu nema samo jedne kombinacije tržišne cijene i količine ponude.

� Kao i druga poduzeća koja maksimaliziraju dobitak, tako i monopolsko poduzeće izjednačava granične troškove s graničnim prihodom: MC = MR.

� Razlika između poduzeća u potpunoj konkurenciji i monopolista u tome je da granični prihod monopolista NIJE JEDNAK cijeni.

Točka maksimalizacije dobitka monopolista

205

Monopolska cijena i opseg proizvodnje

� Monopolsko poduzeće kontrolira cijelu ponudu određenog proizvoda na nekom tržištu, kao i cijene tog proizvoda.

� Jednostavno može smanjiti ponuđenu količinu i tako povećati stupanj oskudnosti dobra na tržištu.

� Njegove odluke o cijenama izravno su ovisne o količini dobra koje nudi na tržištu.

206

Monopolska dobit

� Ekonomska dobit koju monopolist neprekidno ostvaruje u dugom roku zahvaljujući zaprekama ulasku drugih u granu.

� Sjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška pokazuje njegov najprofitabilniji opseg proizvodnje.

� MR = MC

207

Page 70: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Grafikon 46. Monopolska ravnoteža, maksimalna dobit

Količina proizvoda (Q)

Kn

MC

ATC

ATC0

Q0

Ekonomskadobit

D

MR

P0

208Izvor: Samuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 178. Obrada autora

Kratki rok i dugi rok

� U dugom je roku poduzeće na svojim dugoročnim krivuljama troškova.

� Nema ulaska novih poduzeća tako da ekonomska dobitmože postojati u dugom roku.

� Optimalna cijena odgovara najprofitabilnijoj razini opsega proizvodnje.

209

Gubitak u monopolu

� Sve dok je P > ATC pri Q0, ostvarivat će se dobit.

Međutim, moguće je da, neovisno o količini proizvedenih proizvoda, poduzeće ostvaruje gubitak.

U tom slučaju Q0 je količina pri kojoj poduzeće gubi najmanji mogući iznos.

� Grafikon prikazuje jednu mogućnost ostvarivanja gubitka.

210

Page 71: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Grafikon 47. Prikaz mogućeg gubitka u monopolu

211Izvor: Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 164.

Neučinkovitost monopola i potpuna konkurencija

Za potpunu konkurenciju kažemo da daje učinkovite rezultate.Stimulira poduzeća na proizvodnju opsega proizvodnje pri

kojem je P = MC što zadovoljava uvjete alokacijske učinkovitosti.

Također osigurava da proizvodnja dostiže razinu pri kojoj je krivulja prosječnih ukupnih troškova u minimumu (ATCmin)

kada su dostignuti najniži mogući troškovi proizvodnje, to jest proizvodna učinkovitost.

212

Cjenovna diskriminacija

� Diskriminacija cijena znači prodaju istog dobra po različitim cijenama različitim kupcima.� Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str.

166.

� Nema diskriminacije kada svi kupci plaćaju istu cijenu dobra.� Javlja se kada prodavatelj prodaje kupcima različite količine

određenog dobra koristeći dvije ili više različitih cijena koje nisu ovisne o visini troškova proizvodnje.

� Diskriminacijom cijena monopolist može povećati svoju dobit.

213

Page 72: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Uvjeti za cjenovnu diskriminaciju

� Poduzeće posjeduje tržišnu moć nad cijenom.

� Postoji razlika u cjenovnoj elastičnosti potražnje između skupina potrošača.

� Moguće je odvajanje skupina potrošača na tržištu.

� Postoji način sprječavanja ili barem ograničavanja preprodaje dobara između kupaca.

214

Model oligopola

� Oligopol je tržište na kojem nekoliko (mali broj) proizvođača međusobno konkurira proizvodeći ista ili slična dobra. Razlikuje se diferencirani i čisti oligopol.� Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str.

176.

� Prodavatelji su određivači cijena (price makers) ili tražitelji cijena (price searchers).

� Kupci su preuzimatelji cijena (price takers).� Mali je broj prodavatelja koji se ponašaju strategijski

(međusobna ovisnost djelovanja).� Ograničena je mogućnost izbora za kupce.� Kupci su dobro informirani ili slabo informirani.� Duopol (djelomični monopol), oligopson i duopson.

grčki oligos = malo; polein = prodati

215

Obilježja strukture tržišta:

� mnogo kupaca� malo prodavatelja, svaki ima razmjerno veliki tržišni udio

(četiri ili manje proizvođača drži najmanje 50 % vrijednosti prodaje grane)

� homogeni ili diferencirani proizvodi� ulazak može biti u rasponu od potpuno zapriječenog do

savršeno slobodnog.

� Oligopoli mogu biti međunarodni, nacionalni i lokalni.

� Primjeri oligopola: proizvođači automobila, čelika, aluminija, petrokemijskih proizvoda, elektroničke opreme, računala i dr.

216

Page 73: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Oblici oligopola

� Čisti (savršeni) u kojem ponuđači nude istovjetne (standardizirane, nediferencirane, homogene) proizvode, posebice na tržištu proizvodnih dobara.

� Diferencirani (nesavršeni) u kojem ponuđači nude slične (diferencirane, heterogene) proizvode:� mijenjanje fizičkih obilježja proizvoda ili određenog modela

proizvoda (promjene u kvaliteti, dizajnu, funkcionalnim svojstvima i zamjenskim dijelovima)

� stvaranje prividne razlike u proizvodima putem ekonomske propagande i promotivnih tehnika koje pomažu u oblikovanju stava kupca prema proizvodu.

217

Glavne tržišne zapreke

Prirodne barijere:� ekonomija razmjera

� visoki troškovi� diferenciranje

proizvoda� isključivo vlasništvo� veličina tržišta.

Umjetne barijere:� patenti i autorska prava

� vladine dozvole i koncesije

� uvozne barijere� običaji i tradicija� predatorne cijene.

218

Zapreke izlaska iz oligopolske grane (M. Porter):� trajnost i specijaliziranost sredstava� visoki troškovi izlaska� strateški razlozi (međuovisnost, pristup

financijskim tržištima i okomita integracija)� informacijski jaz� menadžerski otpor� društvene zapreke� način raspolaganja sredstvima.

219

Page 74: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Tehnike utvrđivanja (fiksiranja) cijene:

1. cjenovno predvođenje (liderstvo)

(čisti oligopol, homogeni proizvodi)

2. neformalno usklađivanje

(diferencirani oligopol, heterogeni proizvodi)

3. tajni sporazumi (nezakonito ponašanje)

4. javni sporazumi (OPEC).

220

Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća

� Koeficijent koncentracije pokazuje u kojoj mjeri mali broj (četiri ili osam) poduzeća dominira tržištem.

Koeficijent konc. Vrijednost prodaje najvećih četiriju poduzeća

četiriju poduzeća = _________________________

Vrijednost prodaje grane

� Visoki postotak koncentracije ukazuje na malu konkurenciju, a nizak postotak na snažniju konkurenciju.� Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 292.

221

9. Tržište čimbenika proizvodnje

222“Čisti računi – dobri prijatelji.”

Latinska izreka

Page 75: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Ekonomska teorija poznaje četiri inputa, odnosno resursa, to su:

� rad

� kapital (kapitalna dobra)

� zemlja (prirodni resursi)

� poduzetništvo.

223

Rad

� Obuhvaća sve ljudske tjelesne i umne sposobnosti koje se koriste u proizvodnji dobara i usluga.

� Tjelesni i umni.

� Sposobnosti (neodvojive od ljudskih bića):� prirodne i naslijeđene

� nastale obrazovanjem i vježbanjem.

Radna snagabitna zaproizvodnju

Stanovništvobitno zapotrošnju

224

Kapitalna dobra (kapital)

� obuhvaća sva proizvedena dobra koja se mogu upotrijebiti u proizvodnji drugih dobara (strojevi, ceste, računala, građevine, zalihe gotovih proizvoda i sl.);

� materijalna dobra stvorena u gospodarskom sustavu;

� rezultat su jedne proizvodnje i sredstvo za drugu proizvodnju;

� obnovljiva su i mogu se kupiti za novac (čine fizički, a ne novčani kapital);

� stalni kapital (trajna dobra kao što su razni alati, uređaji, strojevi, transportna sredstva i građevinski objekti);

� obrtni kapital (kratkotrajna dobra, to jest razne vrste materijala, poluproizvoda i dijelova koji se razmjerno brzo troše u proizvodnji).

225

Page 76: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Prirodni resursi (zemlja)

� Slobodna dobra koja su raspoloživa iz prirode (plodno tlo, biljke, zrak, vodeni tokovi, padaline, ribe, drvo, divlje životinje, mineralne sirovine, energija sunca, morskih valova i vjetra, i sl.).

� Izvori mineralnih sirovina (na primjer nafte i ugljena) iscrpljivi su i neobnovljivi, tlo se može poboljšavati i ograničeno povećavati na račun vodenih površina, a drvo se može obnavljati u određenom vremenskom razdoblju.

� Razvoj tehnologije donosi nove mogućnosti uporabe prirodnih resursa.

226

Poduzetništvo� Posebni oblik rada.

� Ljudska djelatnost kombiniranja drugih proizvodnih resursa radi pokretanja i organiziranja proizvodnje za tržište.

� Poduzetnici pokreću određenu djelatnost, organiziraju korištenje proizvodnih resursa (ostvarujući neku ideju), primjenjuju inovacije (novi proizvodi i nove metode) i preuzimaju rizike nepovoljnih prirodnih i tržišnih utjecaja na uspješnost proizvodnje.

227

Koristi od poduzetništva:

� poticanje ekonomskog rasta

� povećavanje učinkovitosti korištenja resursa

� stvaranje novih tehnologija, proizvoda i usluga

� oživljavanje tržišne konkurencije

� zapošljavanje stanovništva.

228

Page 77: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Dohodak vlasnika čimbenika proizvodnje

� Dohodak: transferna zarada i ekonomska renta.

� Transferna zarada - dostatna za izazivanje ponude nekog čimbenika proizvodnje. To je zarada koju input može realizirati u najboljoj alternativnoj uporabi.

� Ekonomska renta - dio dohotka koji vlasnik čimbenika prima povrh transferne zarade.

� Vlasnik rada – plaća

� Vlasnik kapitala – kamata

� Vlasnik zemlje – renta

� Poduzetnik – max. ekonomske dobiti

229

Pokretljivost rada:

� prostorna i profesionalna

� otklanjanje neravnoteže na tržištu rada

� ujednačavanje plaća

� mjere države (poticanje pokretljivosti).

230

potražnja za radnomsnagom (D)

ponuda radnesnage (S)

poduzeća

TRŽIŠTE RADA (RADNE SNAGE)

pojedinci

Tržište određuje opću razinu plaća.

Plaće za pojedine struke razlikuju se.

231

Page 78: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Grafikon 48. Tržište rada

S1 (dugi rok)

D

God

išnj

a pl

aća

(tis

uće

kn)

Broj radnikaD1

S (kratki rok)

EE1

EE3

EE2

232Izvor: Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 210. Obrada autora

Tržište radne snage nije tržište savršene konkurencije te na njega u velikoj mjeriutječe i država. Određena je minimalnaplaća za koju radnici nisu spremni raditi.

Tržište radne snage nije tržište savršene konkurencije te na njega u velikoj mjeriutječe i država. Određena je minimalnaplaća za koju radnici nisu spremni raditi.

TRŽIŠTE RADNE SNAGE

rad

plaća S

minimalna plaća

0

Radnici imaju dovoljno dohotka da si mogu priuštiti slobodnovrijeme. Pritom više cijenenerad nego dodatnu zaradu.

Radnici imaju dovoljno dohotka da si mogu priuštiti slobodnovrijeme. Pritom više cijenenerad nego dodatnu zaradu.

DRegresivna krivulja potražnje za radom

233

Pokretljivost kapitalaGrafikon 49. Tržište kapitala (kredita)

S

God

išnj

i kam

atnj

ak (

%)

Iznos kredita (kn)

D1

D

234Izvor: Izrada autora

Page 79: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Kamate su cijena koju poduzetnik plaća za privremeno korištenje novčanih sredstava.

kamatna stopa =kamateglavnica

×××× 100

Kamatna stopa se formira na tržištu kreditnog kapitala.

cijena

0 količina

D

PE

QE

E

S

235

potražnjazajmoprimaca(D)

ponuda zajmodavaca

(S)

poduzeća š t e d i š e

neposredno pojedinačni ekonomski subjektineposredno pojedinačni ekonomski subjekti

preko banaka i drugih financijskih institucijapreko banaka i drugih financijskih institucija

Kamatna stopa < profitna stopaKamatna stopa < profitna stopa

odriču se današnje potrošnje radi većepotrošnje u budućnostiodriču se današnje potrošnje radi većepotrošnje u budućnosti

naknada zariziknaknada zarizik

TRŽIŠTE KREDITNOGA KAPITALA

236

Funkcije kamata

NOMINALNA KAMATNA STOPANOMINALNA KAMATNA STOPA

izražena u postocimaizražena u postocima

REALNA KAMATNA STOPAREALNA KAMATNA STOPA

koeficijent odnosa nominalne kamatne stope i stope inflacije

koeficijent odnosa nominalne kamatne stope i stope inflacije

�potiču ekonomske subjekte na štednju

�kapital usmjeravaju u najrentabilnija ulaganja

�poduzetnike prisiljavaju na učinkovito poslovanje.

Ekonomsko značenje kamata:

237

Page 80: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Pokretljivost prirodnih resursa:

� mala sa stajališta smještaja� velika sa stajališta uporabe� zemljišta, građevinski objekti.

238

Tržište poljoprivrednih proizvoda:

� proizvodnja organskih tvari� važnost za prehranu i industrijsku preradu� razvoj tehnologije i rast proizvodnje i ponude� visok stupanj konkurencije ponuđača (slabe zapreke ulaska u

granu)� ograničena potrošnja (neelastična potražnja) i pad cijena.

239

Cije

na (

u kn

/kg)

Količina (kg, godišnje)

Potražnja

Q1 Q2 Q3

P1

P2

P3

Ponuda u godini nepovoljnih vremenskih uvjeta

Ponuda u uvjetima normalne godine

Ponuda u uvjetima bogate žetve

Grafikon 50. Ponuda poljoprivrednih proizvoda

240Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 136.

Page 81: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Tržište zemlje

� Ponuda je neelastična te cijena zemlje i zakupnina ovise o potražnji (nagli rast i pad).

� Površina ispod krivulje potražnje ukupna je vrijednost zemlje ili ukupni iznos zakupnine.

� Uvođenje poreza na promet zemljišta snižava ponudu i povećava cijenu zemlje koja ne pokriva cijeli porez (dio snosi ponuđač).

� Zbog imobilnosti zemljišta (1) raste cijena zemlje i (2) grade se visoke zgrade i poskupljuje izgradnja.

241

Cijena zemlje (P)S

D1

E1

P1

Q10

D2

E2P2

Q2

Grafikon 51. Tržište zemlje (ponuda i potražnja)

242Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 138.

Nova krivulja ponude (S1)

Početna krivuljaponude (S0)

Cijena (P)

Količina (Q)

P1

P0

Q1Q0

Krivuljapotražnje (D0)

Porez

0

Grafikon 52. Utjecaj uvođenja poreza na ponudu zemlje

243Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 138.

Page 82: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

10. Država i tržište

244“Razmisliti treba više puta, a odlučiti jedanput.”

Latinska poslovica

Mjere države (regulacija tržišta)

Dva razloga uplitanja države u gospodarstvo:

1. poticanje učinkovitosti raspodjele resursa zbog postojanja eksternalija (vanjskih učinaka) i monopola (tržišne moći)

2. osiguravanje pravednosti promjenom načina raspodjele ekonomskog rezultata (porezna politika i socijalna skrb).

245

INTERVENCIJA DRŽAVE

246

Page 83: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Tablica 17. Ekonomska uloga države

Nedostaci nevidljive ruke Intervencija države Državne aktivnostiNeefikasnost

Monopol Intervencija na tržištu Antimonopolski zakonEksternalije Intervencija na tržištu Zakon protiv zagađenjaJavna dobra Subven. vrijednih aktivnosti Nacionalna obranaNejednakost

Neprihvatljive nejednakosti Preraspodjela dohotka Progres. oporezivanjedohotka i bogatstva dohotka i bogatstva

Programi podrške doh.Makroekonomski problemiKonjukturni ciklusi Stabilizacija pomoću Monetarna politika(visoka inflacija i makroekonomskih i fiskalna politikanezaposlenost) politika Spor ekonomski rast Stimuliranje rasta Investiranje u obrazov.

Niski pror. deficitPovećanje štednje

247

Izvori tržišnog neuspjeha(manjkavosti tržišta)

� MONOPOLI

� EKSTERNALIJE

� JAVNA DOBRA

248

Monopoli

Monopolist ograničava opseg proizvodnje i povećava cijene iznad konkurentske razine.

Javlja se gubitak blagostanja – potrošači su voljni platiti više za dodatni proizvod nego što iznosi granični trošak

proizvodnje.

249

Page 84: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Eksternalije

� Eksternalije (na primjer zagađenje) su negativni sporedni proizvodi proizvodnje ili potrošnje koji se nisu odrazili na tržišnu cijenu.

� Eksterni trošak i eksterne koristi.

� Npr. sumporne pare termoelektrana kao primjer štetnih eksternalija; stroj za fotokopiranje – pozitivna eksternalija jer predstavlja uštedu vremena za puno ljudi.

250

Javna dobra

� Dva obilježja po kojima se javna dobra razlikuju od privatnih dobara:� Nadmetanje (rivalstvo). Javna dobra nisu konkurentska.

Ako slušam neku radiopostaju ne ograničavam korištenje od strane drugog slušatelja.

� Isključivost (ekskluzivnost). Javna dobra nisu isključiva. Nije moguće ili je barem nepraktično ograničavati pristup gradskim ulicama i parkovima.

� Javna dobra ne mogu biti učinkovito osiguravana putem tržišta:� nedostaju odgovarajući cjenovni signali� obično postoji problem “slobodnih jahača”.

251

Država i njeni mehanizmi

� Porezi – utječu na privatni dohodak, a time i na privatne izdatke i čine glavni izvor javnih prihoda. Mogu imati i ulogu korektora i sprječavanja određenih aktivnosti – prodaja alkohola i cigareta, a potiču manje oporezovane sektore kao što je gradnja stanova.

� Izdaci – transferna (socijalno osiguranje, socijalna plaćanja) i druga plaćanja (zdravstvena zaštita, obrazovanje) koja osiguravaju dohodak pojedincima.

� Propisi ili nadzori – usmjeravaju ljude da ostvare ili da se sustegnu od određenih ekonomskih aktivnosti (propisi oko zagađivanja, reguliranje uvjeta rada).

252

Page 85: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Funkcije države

1. Država osigurava i održava zakonski okvir u kojem i pomoću kojeg ekonomija funkcionira.

2. Država realocira resurse.3. Država obavlja preraspodjelu dohotka.4. Država nastoji stabilizirati poslovni ciklus, ona intervenira kako bi

smanjila nezaposlenost i inflaciju.� Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 221.

253

višakponudevišakponude

ZaštitaprodavateljaZaštitaprodavatelja

Minimalna cijena mora postati ravnotežna cijena:

�ili smanjuje ponudu (E2).

�država povećava potražnju (E1)

Q

P

0

EPE

QE

MINIMALNA CIJENA

D

S

QD Qs

E1E2

INTERVENCIJA DRŽAVE NA TRŽIŠTU

254

višakpotražnjevišakpotražnje

zaštitakupacazaštitakupaca

INTERVENCIJA DRŽAVE NA TRŽIŠTU

Maksimalna cijena mora postati ravnotežna cijena:�država povećava ponudu (E2)

�ili smanjuje potražnju (E1).

Q

P

0

EPE

QE

MAKSIMALNA CIJENA

D

S

QDQs

E1 E2

255

Page 86: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

11. Osnovni makroekonomski pojmovi

256

“Nema nerješivog problema. I najuži tjesnac ima izlaz: ako nema drugog izlaza, ima onaj kroz koji smo ušli.” Vujić

Makroekonomija…

� Proučava ponašanje gospodarstva kao cjeline.

� Glavni ekonomski ciljevi su visok i brz rast proizvodnje, niska nezaposlenost i stabilnost cijene.

� Kako bi se ovi ciljevi ostvarili, država se koristi instrumentima monetarne i fiskalne politike kako bi ostvarila “ravnotežu” u gospodarstvu i otklonila makroekonomske probleme.

257

Tablica 18. Makroekonomski pokazatelji

BDP, realna

stopa rasta

Investicije u

kapital,

realna stopa

rasta

Izvoz roba i

usluga,

realna stopa

rasta

Uvoz roba i

usluga,

realna stopa

rasta

Industrijska

proizvodnja

Stopa

nezaposlenosti

2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009.

Hrvatska 2,4 -5,8 8,2 -11,8 1,7 -16,2 3,6 -20,7 1,2 -9,2 8,4 9,1

SAD 0,4 -2,4 -3,7 -14,8 5,4 -9,6 -3,2 -13,9 -2,3 -9,8 5,8 9,3

Japan -1,2 -5,2 -2,6 -14,3 1,6 -24,0 0,9 -17,0 -3,3 -21,7 4,0 5,1

EU - 27 0,7 -4,2 -0,6 -11,6 1,5 -12,4 1,4 -12,1 -1,8 -14,0 7,0 8,9

258Izvor: HGK, Makroekonomska kretanja 2010., Dostupno na: www.hgk.hr

Page 87: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Pod temeljnim makroekonomskim problemima uobičajeno se smatraju sljedeći:

� inflacija

� nezaposlenost

� bruto nacionalni proizvod

� poslovni ciklus.

259

Inflacija

� Inflacija (lat. inflare – naduti, nadimati) jest rast prosječne razine cijena u nekom društvu. Suprotna pojava je deflacija koja je pad opće ili prosječne razine cijena.� Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str.

241.

� Inflacija se mjeri:� indeksom potrošačkih cijena (CPI)� indeksom proizvođačkih cijena (PPI)

� implicitnim deflatorom BDP-a (IPD).

260

CPI

� Indeks potrošačkih cijena (Consumer Price Indeks).

� Najpoznatiji indeks cijena posredstvom kojeg se prati i mjeri fluktuacija razine cijena.

� Standardna košara dobara (potrošačka košarica) sastoji se od različitih (izabranih) artikala čije se cijene kontinuirano prate i uspoređuju.

261

Page 88: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

CPI

Vrijednost standardne potrošačke košare

dobara tekuće godineCPI =____________________________________________ x 100

Vrijednost standardne potrošačke košare dobara bazne godine

262

Zadatak:a) Izračunajte indeks potrošačkih cijena ukoliko je treća godina bazna godina!b) Izračunajte godišnju stopu inflacije u 6. godini u odnosu na 5. godinu!

Godina Vrijednost košare dobara

CPI

1. 18000

2. 20000

3. 24000

4. 27000

5. 29500

6. 33000

263

18 000

CPI 1 = __________ . 100 = 75

24 000

20 000

CPI2 = ___________ . 100 = 83,3

24 000

264

Page 89: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Godina Vrijednost košare dobara

CPI

1. 18000 75

2. 20000 83,3

3. 24000 100

4. 27000 112,5

5. 29500 122,9

6. 33000 137,5

265

Stopa inflacije?

CPI u tekućoj CPI u

Godišnja stopa godini _ prošloj godiniinflacije = __________________________________________ x 100

CPI u prošloj godini

266

Izračunajte godišnju stopu inflacije u 6. godini u odnosu na 5. godinu!

137,5 – 122,9

Godišnja stopa inflacije = _________________ . 100 = 11,87%122,9

267

Page 90: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Mjerenje inflacije - implicitni deflator BDP-a (IPD)

� BDP - je novčana vrijednost svih finalnih dobara i usluga koje neka ekonomija proizvede tijekom određenog razdoblja, najčešće tijekom jedne godine.

� Implicitni deflator BDP-a – registrira promjene cijena svih dobara i usluga koje čine bruto nacionalni proizvod. To je indeks koji se koristi kao mjera inflacije.� Borozan, Đ.: Makroekonomija, Ekonomski fakultet, Osijek, 2002., str. 51., 52.

268

IPD

Nominalni BDP

IPD = ____________________ . 100

Realni BDP

� Nominalni BDP mjeri vrijednost outputa u tekućim cijenama (cijenama tekuće godine).

� Realni BDP mjeri vrijednost outputa u stalnim cijenama (cijenama bazne godine).

269

35000

� IPD = ____________ . 100 = 118,24

29600

U tekućoj je godini, u odnosu na baznu godinu, prosječna razina cijena svih finalnih dobara porasla za 18,24%, odnosno stopa inflacije iznosi 18,24%.

270

Page 91: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Upotrebom IPD –a realni BDP moguće je pretvoriti u nominalni BDP, i obrnuto.

deflator BDP –a x Realni BDP

Nominalni BDP = _________________________

100

Nominalni BDPRealni BDP = ____________________ x 100

deflator BDP-a

271

Zadatak – Izračunajte nominalni BDP!

Godina IPD Realni BDP

1 90,9 11 001 100

2 95,5 13 193 717

3 100 15 400 000

4 104,5 17 607 656

5 109,1 19 798 350

272

90.9 x 11 001 100� Nominalni BDP1 = ________________ = 10 000 000

100

273

Page 92: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Zadatak – Izračunajte nominalni BDP!

Godina IPD Realni BDP Nominalni BDP

1 90,9 11 001 100 10 000 000

2 95,5 13 193 717 12 600 000

3 100 15 400 000 15 400 000

4 104,5 17 607 656 18 400 000

5 109,1 19 798 350 21 600 000

274

Nezaposlenost

� je definirana (predstavljena) brojem odraslih osoba koje nemaju zaposlenje, aktivno traže posao i u dobi su od 15 do 65 godina.

� Nezaposleni su dio radne snage neke zemlje, tj. radno sposobnog stanovništva.

� Tzv. obeshrabreni radnici nisu dio radne snage niti su nezaposleni jer su prestali aktivno tražiti posao (uz njih bi stopa nezaposlenosti bila znatno veća).

275

U RH nezaposlenom se osobom smatra, prema Zakonu o zapošljavanju (N.N. 59/96.), osoba sposobna za rad, a koja je u dobi od 15 do 65 godina, evidentirana u Hrvatskom zavodu

za zapošljavanje kao tražitelj zaposlenja, redovito se prijavljuje, a nije vlasnik ili većinski suvlasnik više od 51%

udjela u trgovačkom društvu ili drugoj pravnoj osobi, ne obavlja samostalno profesionalnu i gospodarsku djelatnost,

nije većinski vlasnik ili suvlasnik više od 51% udjela u poljoprivrednom gospodarstvu te nije redoviti učenik, student

ili umirovljenik.

276

Page 93: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Stopa nezaposlenosti:

� jest postotak nezaposlene radne snage;

� pokazatelj je “zdravstvenog” stanja neke zemlje.

Nezaposleni

Stopa nezaposlenosti = _____________ . 100

Radna snaga

277

Oblici nezaposlenosti

� Frikcijska – obuhvaća one osobe koje prvi put traže zaposlenje, te osobe koje su izgubile ili napustile stari posao pa su u potrazi za novim (boljim) zaposlenjem.

� Sezonska – javlja se zbog sezonskih promjena. Sve osobe koje zbog sezonskih promjena periodično ostaju bez posla čine sezonsku nezaposlenost.

� Strukturna – nastaje zbog promjena geografske ili privredne strukture privrede, zbog nepodudaranja potražnje i ponude radne snage.

� Ciklička – javlja se u kontrakcijskoj ili recesijskoj fazi poslovnog ciklusa. Uzrokuje ju smanjena potražnja za radom (uzrokuje ju pad realnog bruto nacionalnog proizvoda).

278

� Puna zaposlenost – ukoliko se nezaposlenost sastoji samo od frikcijske nezaposlenosti, stopa nezaposlenosti naziva se prirodna stopa nezaposlenosti i kreće se od 3 – 5%.

� Prirodna stopa nezaposlenosti je u SAD-u između 5 i 6 %, a u zemljama srednje i jugoistočne Europe smatra se da je prirodna stopa nezaposlenosti oko 7%.� Borozan, Đ.: Makroekonomija, Ekonomski fakultet, Osijek, 2002., str. 20.

279

Page 94: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Phillipsova krivulja

� Prikazuje odnos stope inflacije i stope nezaposlenosti.

� Većoj (godišnjoj) stopi inflacije odgovara niža (godišnja) stopa nezaposlenosti!?

� Ovaj odnos vrijedi u kratkom vremenskom razdoblju; u dugom vremenskom razdoblju stopa nezaposlenosti stabilizirat će se na razini prirodne stope nezaposlenosti (neovisno o promjeni stope inflacije).

280

Grafikon 53. Philipsova krivulja

3 4

6

4

3 4

5

4

3

Stopa

inflacije

Stopa nezaposlenosti

Dugoročna Phillipsova krivulja

Kratkoročna Phillipsova krivulja

Stopa

inflacije

Stopa nezaposlenosti

281Izvor: Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 254., 255.

Zadatak!

� Izračunajte veličinu radne snage, odnosno ukupnog radnog potencijala, broj nezaposlenih te stopu nezaposlenosti.

� Ukupno stanovništvo – 100.000.00� Zaposleni – 35.000.00� Punoljetne osobe koje aktivno traže posao –

5.000.00� Obeshrabreni radnici, punoljetne osobe koje su

prestale aktivno tražiti posao – 1.000.00

282

Page 95: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Mjerenje gospodarske aktivnosti

� Bruto domaći proizvod (BDP) je najsveobuhvatnija mjera ukupne proizvodnje i usluga neke zemlje.

� BDP je novčana (tržišna) vrijednost svih finalnih dobara i usluga koja je ostvarena u domaćoj privredi tijekom određenog razdoblja, najčešće tijekom jedne godine.

� BNP predstavlja takvu tržišnu vrijednost koju su ostvarili domaći (nacionalni) rezidenti neovisno o tome rade li u domaćoj ili inozemnoj privredi. Primjerice, proizvodnja koju su ostvarili njemački državljani u RH dio je hrvatskog BDP-a, ali ne i hrvatskog BNP-a. Ta je proizvodnja dio njemačkog BNP-a.� Borozan, Đ.: Makroekonomija, Ekonomski fakultet, Osijek, 2002., str. 47.

283

Bruto domaći proizvod

� Izračunava se kao umnožak proizvedene količine finalnih dobara i usluga i njihovih cijena.

� Realni BDP – stalne cijene.

� Nominalni BDP – tekuće cijene.

� Potencijalni BDP – vrijednost finalnih dobara i usluga koju neka ekonomija može proizvesti pod pretpostavkom da je stopa nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti (puna zaposlenost).

� BDP jaz: razlika između potencijalnog i realnog BDP-a.

� Pojava BDP jaza pokazuje da ekonomija ne funkcionira na razini pune zaposlenosti.

284

Mjerenje BDP-a i raspoloživi dohodak

� Pristup trošenja

� Pristup dohotka

� Jednakost pristupa

� Pristup trošenja - zbroj svih trošenja učinjenih radi kupovine novih, finalnih dobara i usluga.

BDP= C (potrošnja) + I (bruto privatne domaće investicije) + G (državna potrošnja)+ X (neto izvoz)

285

Page 96: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Pristup dohotka

� Zbroj svih dohodaka koje tijekom određenog razdoblja realiziraju domaćinstva neke ekonomije.

BDP= plaća + renta + kamata + profit

+ amortizacija + neizravni porezi

= dohodovne + nedohodovne komponente

Jednakost pristupa - potrebno je izjednačiti aktualne investicije, državnu potrošnju i izvoz s aktualnom štednjom, neto porezima i uvozom.

286

Agregatna potražnja (AD)

� Agregatna potražnja (AD) ukupna je količina proizvoda i usluga koja će se kupiti pri danoj razini cijena uz pretpostavku ceteris paribus.

� Agregatna potražnja određena je sumom trošenja pojedinaca i kućanstava (C), poslovnog sektora (I), države (G) i stranaca (X).

� Ona također ovisi o razini cijena, ali i monetarnoj i fiskalnoj politici.

� Krivulja AD ima silazni oblik i negativno je nagnuta prema apscisi.

287

Struktura agregatne potražnje1. Osobna potrošnja (c). Čine je potrošnja pojedinaca i

kućanstava, a određena je raspoloživim dohotkom, bogatstvom i općom razinom cijena.

2. Investicije (I). Čine ih proizvodne potrošnje ekonomskih subjekata, a određena je prinosima od investicija, troškovima investicija i očekivanjima budućih događaja.

3. Državna potrošnja (G). Čine ih proizvodna i neproizvodna potrošnja države.

4. Neto izvoz (X). On je jednak razlici između izvoza i uvoza, a određen je domaćim i inozemnim dohotkom, relativnim cijenama i valutnim tečajevima.

AD = C + I + G + X

288

Page 97: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Egzogene varijable utjecaja na AD� Inozemna proizvodnja - rast proizvodnje u inozemstvu dovodi do povećanja

neto izvoza.� Vrijednost imovine - povećanje cijena dionica ili cijena stanova dovodi do

većeg bogatstva kućanstava, a time do veće potrošnje. To također dovodi do nižih troškova kapitala i povećava investicije poduzeća.

� Smanjenje cijena nafte - veća proizvodnja nafte u svijetu smanjuje cijene nafte na svjetskom tržištu. Veći realni dohoci potrošača i veće poslovno povjerenje povećavaju potrošnju, kupovine automobila i investicije.

� Napreci u tehnologiji - nove mogućnosti investiranja i rast AD.� Veličina stanovništva� Očekivana inflacija� Državna potrošnja� Porezi� Transferna plaćanja� Kamatne stope� Količina novca� Ostalo - politički događaji, sporazumi o slobodnoj trgovini.

289

Agregatna ponuda (AS)

� Agregatna ponuda jednaka je ukupnoj količini dobara i usluga koje je narodna privreda voljna proizvesti i ponuditi pri danoj razini cijena u određenom vremenskom razdoblju.

� Ona ovisi o razini cijena i veličini potencijalnog proizvoda.

� Krivulja AS je rastućeg oblika pri čemu je donji krak položeno uzlazan, dok je gornji krak strmo uzlazan.

290

BDP-deflator

r

0 Potencijalni Realni BDP BDP

Grafikon 54. Krivulja agregatne ponudeGrafikon 54. Krivulja agregatne ponude

Kratkoročna agregatna ponuda

Dugoročna agregatna ponuda

Nezaposlenost

Puna zaposlenost

Pregrijana ekonomija

291Izvor: Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 278.

Page 98: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

� Dugoročna agregatna ponuda – ona ponuđena količina realnog GNP-a koja znači da svaki proizvođač koristi upravo svoj kapacitet i koja pretpostavlja punu zaposlenost (jednaka je krivulji potencijalnog GNP-a).

� U vrijeme recesije privreda može proizvesti manje od svog potencijalnog proizvoda kao što u vrijeme prosperiteta može proizvesti i više od njega.

� U prvom je slučaju posljedica nezaposlenost i neiskorištenost kapaciteta, a u drugom inflacija.

� Porast potencijalnog proizvoda pomiče krivulju AS udesno.� Ako se povećaju cijene proizvodnih inputa, poduzeća će

ponuditi istu količinu proizvoda samo ako dođe do odgovarajućeg porasta cijena outputa.

� Pri tome najamnine imaju najvažnije mjesto u strukturi troškova.

� Povećanje troškova pomiče krivulju AS prema gore.

292

Promjene dugoročne i kratkoročne agregatne ponude:� radna snaga

� zaliha kapitala

� sirovine

� tehnološki napredak

� klima

� promjene sustava realnog GNP-a.

293

Makroekonomska ravnoteža

� Makroekonomska ravnoteža ostvaruje se u presjecištu krivulja AS i AD. Pri njoj ni kupci ni prodavači ne žele mijenjati svoje kupovine i prodaje, ali ni cijene.

� Promjenom bilo AS bilo AD mijenja se i makroekonomska ravnoteža.

294

Page 99: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

BDP-deflator

0 Ravnotežni Realni realni BDP BDP

Grafikon 55. Makroekonomska ravnotežaGrafikon 55. Makroekonomska ravnoteža

Kratkoročna agregatna ponuda

Agregatna potražnja

Agregatni višak

Agregatni manjak

295Izvor: Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 283.

Agregatno trošenje i makroekonomska ravnoteža - potrošnja

Raspoloživi dohodak je najvažnija odrednica potrošnje i štednje domaćinstva (permanentni dohodak je razina dohotka koju bi kućanstva ostvarivala kada se uklone privremeni ili kratkotrajni utjecaji kao što su vrijeme,

poslovni ciklusi ili neočekivani dobitak/gubitak).� Potrošnja se sastoji od:

� trajnih dobara (motorna vozila, oprema za kućanstvo)� potrošnih dobara (hrana, odjeća, energija)� usluga (stanovanje, prijevoz, zdravstvena zaštita).

� Štednja je onaj dio raspoloživog dohotka koji se ne troši.štednja = raspoloživi dohodak - potrošnja

� Točka pokrića - točka u kojoj kućanstvo potpuno troši sav svoj raspoloživi dohodak.

296

Investicije

� Investicije podrazumijevaju kupovinu kapitalnih dobara (zgrada, strojeva, alata, uređaja i opreme) te promjene zaliha (gotovih proizvoda, poluproizvoda i sirovina).

� Krivulja potražnje za investicijama opadajućeg je oblika –pokazuje odnos između realne kamatne stope i potraživane količine investicija.

297

Page 100: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Investicije� Investicije podrazumijevaju kupovinu kapitalnih dobara (zgrada,

strojeva, alata, uređaja i opreme) te promjene zaliha (gotovih proizvoda, poluproizvoda i sirovina).

� Investicije utječu na proizvodnju u kratkom roku preko učinka na agregatnu potražnju, a na dugoročni rast proizvodnje preko utjecaja rasta kapitala na potencijalnu proizvodnju i agregatnu ponudu.

� Vrste investicija: kupovina stambenih objekata, investicije u opremu, dodaci zalihama.

� Odrednice investicija: prihodi, troškovi, očekivanja.

� Poduzeća investiraju da bi stekla profite. Budući da kapitalna dobra traju mnogo godina, odluke o investicijama ovise o potražnji za proizvodnjom koju proizvode nove investicije, kamatnjacima i porezima koji utječu na troškove investicija i očekivanjima poduzeća.

298

Realna k`

0 Realne investicije

Grafikon 56. Krivulja potražnje za investicijamaGrafikon 56. Krivulja potražnje za investicijama

Pesimizam optimizam

Manja amortizacija

Veća amortizacija

299Izvor: Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 304.

Neto izvoz i odrednice izvoza

� Razlika između izvoza i uvoza neke zemlje.

� Ukoliko je cijena domaćih dobara niža od cijena inozemnih dobara, tada će izvoz biti veći. Obrnuto značit će manji izvoz, a veći uvoz.

� Povećanje inozemnog proizvoda dovodi do rasta inozemne potražnje za svim dobrima, od kojih se dio odnosi i na naša domaća dobra, što rezultira rastom izvoza naše zemlje.

� Povećanje realnog tečaja, tj. porast relativne cijene inozemnih dobara izražene u terminima domaćih dobara, čini domaća dobra atraktivnijim u usporedbi s inozemnim dobrima što uzrokuje rast izvoza.

300

Page 101: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Promjene tečaja

� Nominalna aprecijacija – rast domaće valute izražene u terminima strane valute.� Aprecijacija odgovara smanjenju tečaja E.

� Nominalna deprecijacija – smanjenje cijene domaće valute izražene u terminima strane valute.� Deprecijacija odgovara rastu tečaja E.

� Kod fiksnog tečaja:� smanjenje tečaja naziva se revalvacija� porast tečaja = devalvacija.

301

Od nominalnih do realnih tečajeva

� Realni se tečajevi također mijenjaju s vremenom, ako i nominalni.� Porast relativne cijene domaćih dobara izražene u

terminima inozemnih dobara zove se realna aprecijacija→ odgovara smanjenju tečaja.

� Smanjenje relativne cijene domaćih dobara izražene u terminima inozemnih dobara zove se realna deprecijacija→ odgovara porastu realnog tečaja.

� Multilateralni realni tečaj, ili skraćeno rečeno realni tečaj, je ponderirani prosjek bilateralnih realnih tečajeva, s time da se kao ponder za svaku zemlju uzima njezin udio u trgovini.

302

Odrednice uvoza

� BDP – veći BDP znači veći uvoz.

� Odnos domaćih i inozemnih cijena istih ili sličnih proizvoda –više cijene domaćih dobara u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara veći uvoz.

� Devalvacija – smanjuje uvoz.

� Revalvacija – povećava uvoz (pojeftinjenje uvoza izraženog u domaćoj valuti).

303

Page 102: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Novac i monetarna politika� Novac – sredstvo razmjene, obračunska jedinica, standard

odgođenih plaćanja i zaliha vrijednosti. Stvar koja po običaju ili zakonu obavlja ulogu općeprihvaćenog sredstva mjerenja vrijednosti roba i izražavanja cijena roba, sredstva razmjene roba i sredstva plaćanja svih dugova u svijetu robnih vrijednosti.

� Funkcije novca:

� mjerilo vrijednosti roba

� mjerilo cijena roba

� sredstvo razmjene roba

� sredstvo plaćanja roba i dugova

� sredstvo čuvanja imovine.

304

Financijske institucije:� to su posrednici na financijskim tržištima� najvažnija je centralna banka – emitira primarni novac i preko

monetarne politike pokušava regulirati ukupnu količinu novca u optjecaju

� poslovne banke – financijski posrednici koji prikupljaju viškove novca (od g i p) i plasiraju ga drugima → zarađuju na razlicipasivnih i aktivnih kamata

� osiguravajuća društva� investicijski i mirovinski fondovi� štedionice i štedno-kreditne zadruge� institucije na tržištu kapitala.

305

Centralna banka i monetarna politikaHrvatska narodna banka – samostalno utvrđuje zadatke

monetarne i devizne politike, utvrđuje količinu novca u optjecaju, utvrđuje opću likvidnost banaka, izdaje novčanice i kovani novac, kontrolira banke,…

Instrumenti monetarne politike su:

� operacija na otvorenom tržištu (kupovina i prodaja v. p. zbog utjecaja na količinu novca u optjecaju)

� rezerva likvidnosti (povećanjem/smanjenjem stope rezerve likvidnosti smanjuje se ili povećava količina novca u optjecaju)

� eskontna stopa (kamatna stopa na kredite koje centralna banka odobrava ostalim bankama; utjecaj na novčanu masu).

306

Page 103: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Ekspanzivna monetarna politika

Zadaća ekspanzivne monetarne politike vratiti je ravnotežni realni GNP na razinu potencijalnog GNP-a.

Država intervenira i fiskalnom politikom (promjene državne potrošnje i promjene poreza) na smanjenje recesijskog jaza

na način da povećava svoju potrošnju.

307

� Fiskalni sustav - sustav prikupljanja prihoda države za pokrivanje javnih rashoda.

� Fiskalna politika podrazumijeva smišljeno korištenje fiskalnih mjera i instrumenata radi ostvarivanja ciljeva ekonomske i drugih politika.

� Fiskalnu politiku čine svjesne, namjerne aktivnosti koje poduzimaju subjekti fiskalne politike s ciljem stabiliziranja ekonomije.

� Aktivnosti tih subjekata očituju se u promjenama makroekonomskih varijabli fiskalnog karaktera (državne potrošnje, poreza i sl.) s ciljem provociranja željenih promjena realnih varijabli.

Fiskalna politika

308

� Uobičajeno je razlikovati dvije vrste fiskalne politike: ekspanzivnu i kontrakcijsku (restriktivnu).

� Obje se vrste koriste istim instrumentima.

� Bazični su instrumenti fiskalne politike: državna potrošnja, transferni rashodi i porezni sustav.

309

Page 104: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Ekspanzivna fiskalna politika usmjerena je na povećanje agregatne potražnje prilagođavanjem proračuna.

Ona se ostvaruje:

� povećanjem državne potrošnje

� povećanjem transfernih rashoda

� smanjenjem poreznih stopa.

310

Restriktivna ili kontrakcijska fiskalna politika usmjerena je na smanjenje agregatne potražnje, također prilagođavanjem

proračuna.

Ona se ostvaruje u slučaju:

� smanjenja državne potrošnje

� smanjenja transfernih rashoda

� povećanjem poreznih stopa.

311

Javni prihodi� Pojam javni prihodi uglavnom se poistovjećuje s porezima jer

oni imaju najveći udio u prihodima države.

� Obilježja:� svi služe za podmirenja javnih potreba, tj. državnih rashoda (javnih

rashoda)� svi se ubiru u novcu

� ubiru se periodično i konstantno� ubiru se uglavnom iz dohotka (obnovljivi izvor), a vrlo rijetko iz

imovine (nije obnovljiv izvor).

312

Page 105: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Javni rashodi� Javni rashodi su svi izdaci države u najširem smislu radi

obavljanja njezinih ustavom i zakonom određenih funkcija.

� Uzroci njihova povećavanja:� širenje funkcija države - glavni i stvarni razlog

� povećanje broja stanovnika� veća podjela rada

� proces urbanizacije� veća gustoća naseljenosti� demokratizacija društva

� globalizacija.

313

� Javni prihodi i javni rashodi imaju veliki utjecaj na agregatnu potražnju.

� Država može utjecati na AD na sljedeća tri načina:

� povećanjem ili smanjenjem državne potrošnje (kupnjom više ili manje dobara i usluga)

� povećanjem ili smanjenjem poreznih stopa

� povećanjem ili smanjenjem transfernih rashoda.

314

Porezi, investicije, transferna davanja

� Smanjenje porezne stope također može biti efektivan mehanizam za povećanje investicijske potrošnje.

� Ukoliko sniženje korporacijskih poreza povećava potencijalni profit nakon oporezivanja, navedeno bi trebalo ohrabriti dodatno investiranje.

� Jednom kad povećana stopa investicijske potrošnje uđe u kružni tok dohotka, ona ima multiplikativni efekt na ukupnu potrošnju koja slijedi početnu promjenu u osobnoj potrošnji.

� Ukoliko se povećaju izdavanja za socijalnu skrb, naknade nezaposlenima, umirovljenicima i dr., povećava se njihov raspoloživi dohodak.

315

Page 106: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Restriktivna fiskalna politika

� Cilj fiskalne politike nije uvijek povećati AD.

� U vrijeme kada se gospodarstvo prebrzo razvija, primjerenija je restriktivna fiskalna politika. U tom slučaju smanjuje se državna potrošnja, povećavaju porezna opterećenja i smanjuju transferi.

� Njezin je cilj povećati pritiske na smanjenje prosječne razine cijena.

316

Slijede najčešća pitanja koja se pojavljuju na kolokvijima i pismenim ispitima.

Priprema za kolokvije i ispite

1. Definirajte pojam ekonomika i ekonomija!2. Adam Smith napisao je _______________ 1776. godine.3. Pojam “nevidljiva” ruka odnosi se na _______, a “vidljiva” ruka

odnosi se na ulogu ____________ na ekonomiju.4. Zakon potražnje glasi: ______________________.5. Supstitut je isto što i komplementarno dobro.

T N Objasnite odgovor!6. Povećanje ili smanjenje dohotka utječe na povećanje ili smanjenje

potraživane količine nekog dobra.T N Objasnite odgovor!

7. Ukoliko se smanji cijena nekog dobra (ceteris paribus), potraživana količina će se smanjiti i krivulja potražnje će se pomaknuti ulijevo.T N Objasnite odgovor!

8. Nabrojite necjenovne odrednice potražnje!

318

Page 107: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

9. Zakon ponude glasi: ________________.

10. Ako cijena dobra miruje, tada se neće mijenjati ponuda.

T N Objasnite odgovor!

11. Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje predstavlja ___.

12. Ukoliko je koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje veći od

1, tada je riječ o ________ ___________ potražnje.

13. Nacrtajte krivulju savršeno elastične ponude!

319

Cijena dobra Ponuđena količina

Potraživana količina

1 1 10

2 4 8

3 8 6

4 12 4

5 15 2

14. Nacrtajte krivulju ponude i potražnje te odredite ravnotežnu cijenu i količinu. Ukoliko dođe do smanjenja potražnje, što će se dogoditi s ravnotežnom cijenom? Zbog čega bi moglo doći do smanjenje potražnje?

320

15.

Cijena dobra x

Količina dobra x

Koef. cj. elastičnosti

Cijena dobra y

Količina dobra y

Koef. cj. elast.

20 80 15 150

30 55 30 125

40 30 45 100

50 15 60 75

Izračunajte koeficijente cjenovne elastičnosti potražnje za dobro x i dobro y! Objasnite koeficijent za promjenu cijene dobra x sa 30 na 40 kn!

321

Page 108: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

16. Izračunajte granični i prosječni proizvod rada !

Rad Ukupni proizvod u tonama

Granični proizvod rada

Prosječni proizvod rada

1 20

2 38

3 54

4 68

5 80

322

17. Nacrtajte pravac proračuna ukoliko vrijede sljedeći uvjeti:

Potrošač na raspolaganju ima dohodak od 45 kn. Cijena

dobra x je 3 kn, a cijena dobra y je 5 kn. � Nacrtajte pravac proračuna ako je došlo do promjene dohotka na

60 kn!

18. Potrošački probitak je ___________ .

19. Karta preferencija predstavlja ____________.

20. Što su krivulje indiferencije udaljenije od ishodišta koordinatnog sustava, nalaze se u području nepoželjne potrošnje.

T N Objasnite odgovor!

323

21. Dioničko društvo može se osnovati na simultan i na _________

način.

22. Dividenda je zarada koju dioničari ostvaruju prilikom prodaje

dionica.

T N Objasnite odgovor!

23. Granični trošak je _______________.

______________________________________kraj 1. kolokvija

324

Page 109: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Pitanja za 2. kolokvij

24. Savršena konkurencija podrazumijeva postojanje :______.

25. Uobičajena podjela tržišta dobara je na :

- savršenu konkurenciju

- monopol

- monopolističku konkurenciju

- oligopson.T N Objasnite odgovor!

26. Savršena konkurencija je tržišni oblik koji svakodnevno

susrećemo u praksi. T N

325

27. Savršeni konkurent je:

a) price searcher

b) price taker

c) price maker.

28. Grafički prikažite krivulju potražnje za proizvodima

savršenog konkurenta.

29. Savršeni konkurent svoju će cijenu stabilizirati na onoj razini

koja znači maksimalni profit. T N

30. Granični prihod jest prihod koji donosi dodatno utržena

jedinica dobra. T N

326

31. Izračunajte profit te grafički, pomoću krivulja ukupnog prihoda i ukupnog troška, odredite onaj output koji znači maksimalni profit, kao i one outpute koji znače prijelomnu točku.

Količinadobra

Ukupni prihod

Ukupni trošak

Profit

10 0 50

20 120 120

30 240 200

40 360 290

50 480 390

60 600 530

70 720 720

327

Page 110: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

32. Odredite, pomoću graničnih veličina, profitno maksimalizirajući output te grafički prikažite ukupni profit.

Količinadobra

Ukupni prihod

Ukupni trošak

Granični prihod

Granični trošak

Prosječni ukupni trošak

10 0 50

20 120 120

30 240 200

40 360 290

50 480 390

60 600 530

70 720 720

328

33. U kratkom vremenskom razdoblju poduzeće će nužno

prekinuti proizvodnju pri pojavi gubitka. T N Objasnite!

34. Ukupni trošak moguće je podijeliti na eksplicitni i implicitni.

T N

35. Monopol znači postojanje ________________ ponuđača

________________ dobra koji je zaštićen od

____________________________.

36. Prirodni monopol nastaje i uslijed:

a) ekonomije razmjera

b) disekonomije razmjera

c) ekonomije cilja.

329

37. Kad je granični prihod monopola pozitivan, ukupni prihod

monopola:

a) opada

b) ostaje nepromijenjen

c) raste.

38. Monopol će maksimalizirati svoj profit proizvodeći onaj output pri

kojem je granični prihod jednak:

a) cijeni

b) graničnom trošku

c) prosječnom ukupnom trošku.

39. Nesavršena konkurencija podrazumijeva postojanje većeg ili

manjeg broja konkurenata od kojih niti jedan ne posjeduje ikakvu tržišnu moć.

T N Objasnite!

330

Page 111: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

40. Monopolistički konkurent ne može kontrolirati cijenu svoga dobra.

T N Objasnite!

41. Diferencirani oligopol znači da poduzeća proizvode slična dobra.

T N Objasnite!

42. Jedan od načina rješavanja pitanja određivanja cijene u oligopolu je

_________ u cijenama.

43. Rad predstavlja isključivo fizičke sposobnosti ljudskih bića koje ona upotrebljavaju prilikom proizvodnje različitih dobara.

T N Objasnite!

331

44. Poduzetništvo je:a) aktivan čimbenik proizvodnje

b) pasivan čimbenik proizvodnjec) neovisan čimbenik proizvodnje.

45. U pravilu se dohodak vlasnika čimbenika proizvodnje sastoji od dvaju dijelova:

_____________________________ i ______________________________.

46. Država, odnosno vlada, ima u ekonomskome životu nekoliko važnih funkcija: ___________.

332

47. Odgovor na pitanje koja je količina javnog dobra optimalna ili alokacijski efikasna, implicira poznavanje:a) ukupne i granične korisnosti

b) ukupnog i graničnog troškac) ukupne i granične koristi.

48. Eksternalija je _____________________.

49. Raspodjelu dohotka i bogatstva možemo prikazati pomoću:a) Phillipsove krivulje

b) Lorenzove krivuljec) Marschallove krivulje.

333

Page 112: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

50. Što je Lorenzova krivulja udaljenija od crte savršene jednakosti, to je raspodjela dohotka i bogatstva ujednačenija.

T N Objasnite!

51. Inflacija je _____________________.

52. Objasnite CPI i BDP-deflator!

334

53. Izračunajte indeks potrošačkih cijena ukoliko je peta godina bazna godina. Izračunajte godišnju stopu inflacije u 2. godini u odnosu na 1. godinu.

Godina Vrijednost košare dobara

CPI

1. 12000

2. 18000

3. 22000

4. 26000

5. 29500

6. 35000

335

54. Izračunajte nominalni BDP!

Godina BDP-deflator Realni BDP Nominalni BDP

1 91,8 10 001 100

2 95,5 12 193 717

3 100 15 400 000

4 103,5 17 607 656

5 108,1 19 798 350

336

Page 113: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

55. Izračunajte veličinu radne snage, odnosno ukupnog radnog potencijala, broj nezaposlenih te stopu nezaposlenosti.

� Ukupno stanovništvo – 135.000.00

� Zaposleni – 85.000.00

� Punoljetne osobe koje aktivno traže posao – 10.000.00

� Obeshrabreni radnici punoljetne osobe koje su prestale aktivno tražiti posao – 3.000.00

337

56. Objasnite pojam frikcijske nezaposlenosti!

57. Objasnite potencijalni BDP!

58. Razlika između potencijalnog i realnog BDP-a je______.

59. Razdoblje od najmanje dvaju uzastopnih tromjesečja u kojima realni BDP bilježi pad naziva se ____________.

60. Agregatna potražnja je _____________.

61. Agregatna ponuda je ______________.

62. AD = C + I + G + X Objasnite !

63. Objasnite na koji način inozemna povećana proizvodnja

utječe na agregatnu potražnju!

64. Što je inflacijski BDP jaz, a što je recesijski BDP jaz?

Objasnite!

338

65. a) Izračunajte BDP koristeći pristup trošenja i pristup dohotka.b) Izračunajte neto privatne domaće investicije.c) Izračunajte neto nacionalni proizvod.d) Izračunajte nacionalni dohodak.e) Izračunajte neto izvoz.

� Plaće - 2 304� Uvoz - 380� Izvoz - 660� Renta - 53� Bruto privatne domaće investicije - 490� Kamate - 130� Profit - 700� Amortizacija - 410� Osobna potrošnja - 2 340� Posredni porezi - 383� Državna potrošnja - 870

339

Page 114: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

0

66. Što prikazuje ovaj grafički prikaz ako je na apscisi realni BDP?

340

67. Izračunajte graničnu i prosječnu sklonost potrošnji i štednji!

Raspoloživ dohodak

Potrošnja Štednja Prosječna sklonost potrošnji

Prosječna sklonost štednji

Granična sklonost potrošnji

Granična sklonost štednji

0 12

30 35

50 43

80 67

150 124

341

68. Na potražnju za investicijama utjecat će_____________.

69. Objasnite sljedeće pojmove:

- aprecijacija

- deprecijacija

- neto izvoz

- novčana masa

- monetarna politika.

70. Ekspanzivna i restriktivna monetarna politika su _____.

342

Page 115: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Odgovori na prethodno navedena pitanja predstavljaju sažetak nastavnih sadržaja ovog kolegija i njihovo razumijevanje je dostatno za uspješno polaganje pisanog dijela ispita.

Za sve nejasnoće možete se obratiti na e-mail: [email protected].

Slijede pitanja za usmeni dio ispita.

343

Na usmenom ispitu odabiru se 3 pitanja. Iz svakog područja po jedno pitanje.

� Područje 1 (od 1. – 17. pitanja)� Područje 2 (od 18. – 31. pitanja)� Područje 3 (od 32. – 46. pitanja)

344

Ispitna pitanja za usmeni dio ispita iz Počela ekonomije – 1. dio1. Pojam ekonomije, ekonomike, mikroekonomije i

makroekonomije.

2. Objasnite zakon potražnje i necjenovne odrednice potražnje!

3. Objasnite zakon ponude i necjenovne odrednice ponude!

4. Objasnite i nacrtajte uvjete tržišne ravnoteže!

5. Objasnite promjene tržišne potražnje i tržišne ponude!

6. Cjenovna elastičnost potražnje (definicija, koeficijent, savršeno elastična i savršeno neelastična potražnja).

7. Dohodna i križna elastičnost potražnje.

8. Elastičnost ponude.

345

Page 116: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

9. Teorija granične korisnosti (pojam granične korisnosti, pojam potrošačke ravnoteže, pojam potrošačkog probitka).

10. Krivulja ravnodušnosti ili indiferencije; karta preferencija;

krivulja indiferencije i potrošačka ravnoteža.

11. Pojam i oblici poduzeća.

12. Objasnite sljedeće pojmove: ukupni proizvod, granični

proizvod, prosječni proizvod!

13. Zakon opadajućih prinosa.

14. Objasnite sljedeće pojmove: ukupni, prosječni i granični

trošak!

15. Objasnite prinose razmjera!

16. Objasnite crtu izotroška i kartu izotroškova!

17. Objasnite izokvantu i kartu izokvanti!

346

Ispitna pitanja za usmeni dio ispita iz Počela ekonomije – 2. dio18. Savršena konkurencija (pojam, krivulja ponude savršenog

konkurenta).19. Maksimaliziranje profita u uvjetima savršene konkurencije

(grafički prikaz).20. Ukupni, prosječni i granični prihod savršenog konkurenta.21. Monopol (pojam, oblici).22. Ukupni i granični prihod monopola.23. Maksimaliziranje profita u uvjetima monopola (pomoću

ukupnog prihoda i ukupnog troška - grafički prikaz).24. Usporedba monopola i savršene konkurencije.25. Monopolistička konkurencija (pojam, usporedba s

monopolom).

347

26. Oligopol (pojam, vrste, određivanje cijene).

27. Čimbenik proizvodnje – rad (pojam, tržište rada (ponuda i

potražnja)).

28. Čimbenik proizvodnje – kapital (pojam, potražnja za

kapitalom).

29. Čimbenik proizvodnje – zemlja i poduzetništvo.

30. Objasnite ulogu države u realokaciji resursa (javna dobra,

eksternalije, prirodni monopol).

31. Objasnite ulogu države u preraspodjeli dohotka (Lorenzova

krivulja).

348

Page 117: Počela ekonomije –skripta - vup.hr · PDF fileSamuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4. ... Temeljno na čelo Usmjerene ekonomije

Ispitna pitanja za usmeni dio ispita iz Počela ekonomije – 3. dio32. Inflacija (pojam, CPI, godišnja stopa inflacije).33. Bruto nacionalni proizvod (pojam; nominalni, realni; deflator

bruto nacionalnog proizvoda).34. Nezaposlenost (pojam, stopa nezaposlenosti, oblici

nezaposlenosti).35. Mjerenje bruto nacionalnog proizvoda (pristup dohotka, pristup

trošenja, jednakost pristupa).36. Poslovni ciklus (pojam, faze, povezanost s nezaposlenošću i

inflacijom).37. Agregatna potražnja (pojam, krivulja, čimbenici promjene agregatne

potražnje).38. Agregatna ponuda (pojam, krivulja, čimbenici promjene agregatne

ponude).

349

39. Makroekonomska ravnoteža (pojam, inflacijski jaz, recesijski

jaz – grafički prikazati).

40. Potrošnja (pojam, raspoloživi dohodak, funkcija potrošnje i

funkcija štednje, državna potrošnja).

41. Investicije (pojam, potražnja za investicijama).

42. Neto izvoz (odrednice izvoza i odrednice uvoza).

43. Objasnite fiskalnu politiku!

44. Novac (pojam, oblici novca, novčana masa).

45. Centralna banka i monetarna politika (pojam, instrumenti

monetarne politike)

46. Objasnite ekspanzivnu i restriktivnu monetarnu politiku!

350

Popis literature:1. Borozan, Đ.: Makroekonomija, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2002.2. DZS, Financijski rezultati poslovanja poduzetnika, 20103. Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u

Osijeku, 2003.4. Hrvatska gospodarska komora (2010). Malo gospodarstvo, Zagreb,

Dostupno na: http://hgk.biznet.hr/hgk/fileovi/19476.pdf5. Hrvatska gospodarska komora, Makroekonomska kretanja 2010., Dostupno

na: www.hgk.hr6. Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006.7. Lorković, B.: Počela političke ekonomije, (reprint), Družba “Braća hrvatskog

zmaja” i Mate d.o.o., Zagreb, 1993.8. MINGORP, Operativni plan poticanja malog i srednjeg poduzetništva za

2010.9. Samuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o.,

Zagreb, 2007.

351