+148 Ul. V. Lisinskoga

117m

Marjanski put

Kolombatovićevo šetalište

Ul. Frana Supila

Bene

Lubinski porat Prva vodaBakotićeva ul.

Kašte

lansk

a ul.

Mandalinski put

Mandalinski put

Lučica Spinut

Ul. A. G. Matoša

Fra Bonina

Jobova ul.

Ul. Ivana Rendića

Ul. Nikole TesleUl. A. G. Matoša

Šetalište Bene

Marjanski put

Puntarska ul.

Marjanski put

Ul. A. Harambašića

Plinarska ul.

Prila

z Vlad

imira

Naz

ora

Polju

d

Senjska ul.

Šetalište L. Botića

Obala k

neza B

ranimira

Dražana

c

DražanacMarasovića ul.

Put Meja

Gunja

čina u

l.

Ul. Frana Supila

Ul. Frana Supila

Šetalište Ivana Meštrovića

Šetalište Ivana Meštrovića

Šetalište Ivana Meštrovića

Marangunićevo šetalištePut stare gimnazije

Šetalište Ivana Meštrovića

Šetalište Marina Tartaglie

Šetalište Ivana Meštrovića

Ul. Antuna Mihanovića

Susti

pansk

i put

Botićevo šetalište

Marangunićevo šetalište

Marangunićevo šetalište

Marangunićevo šetalište

Marjanski put

Marjanski put

Marjanski put

Marjanske skale

Marjanski put

Split/centar

Gradska luka

ZVONČAC

VIDILICA

ŽIDOVSKIKAMAP

SV. NIKOLA

Šetalište Marina TartaglieMarangunićevo šetal i šte

Šetalište Marina Tartaglie

Šetalište Marina Tartaglie

Vatrogasni put

MARTIN PUT

KRAJ

EV P

UT

VELA

DUB

OKA

BAJIN

A DRA

GA

Vatrogasni put

Catanjin

in put

Vatrogasni put

Vatro

gasni

put

1

23

1

4

5

6

762m

121m

68m

167m

178m

112m

122m

86m

2

3

4

1

1

2

2

ŠIRINA/DUŽINA//VISINA/POVRŠINA

3,5 km1,5 km

167m167m 178m

SPOMENICI KULTURE

CRKVICE 1. Crkvica sv. Nikole2. Crkvica Gospe od sedam žalosti3. Crkvica sv. Jerolima4. Crkvica sv. Jurja5. Crkvica Betlehem6. Crkvica sv. Križa7. Crkvica od dobrog svita8. Crkvica sv. Stjepana

PJEŠAČKE RELACIJE NA MARJANUSjeverna strana Marjana:

Sjeverna vrata - sv. Jure: cca 40 min.

Središnji dio Marjana: Obala - Prva vidilica: cca 10 min.

Prva vidilica - Telegrin: cca 15 min.Prva vidilica - sv. Jere: cca 40 min.

Vatrogasni put/početak - kraj: cca 30 min.

Južna strana Marjana:Sustipan - Kaštelet: cca 15 min.Sustipan - sv. Jure: cca 50 min.

ZGRADE1. Zgrada vodovoda2. Kuća Burazin3. Kuća Ferić4. Kuća Tresić-Pavičić5. Institut za oceanografiju i ribarstvo6. Vila Dalmacija7. Meteorološka stanica

BOTANIČKI VRT

ŽIDOVSKO GROBLJE

ARHEOLOŠKI NALAZI1. Antički hram božice Dijane2. Bazilika sv. Stjepana3. Sv. Benedikt

MUZEJI I GALERIJE1. Muzej hrvatskih arheoloških spomenika2. Galerija Ivana Meštrovića i Atelijer Meštrović3. Kaštelet Meštrović-Crikvine4. Ex Prirodoslovni muzej i Ex zoološki vrt

KULTURNO-POVIJESNE CJELINE1. Priobalni pojas gradskog predjela Meje2. Poluotok Sustipan

Društvo Marjan

Javna ustanova za upravljanje Park-šumom “Marjan“

Šumski ekosustav Park šume Marjan trebalo bi postupno prevoditi u mješovitu šumu u kojoj će i dalje dominantnu ulogu imati alepski bor (sada u obliku raznodobnih

grupa), uz značajnije sudjelovanje drugih vrsta: brucijskog bora, piramidalnog čempresa i crnike, a na odgovarajućim staništima ostale crnogorice i bjelogorice. Poželjan sastav drveća u takvoj mješovitoj šumi iskazan približnim omjerom

vrsta bio bi: alepski bor 40%, brucijski bor 15%, crnika 20%, obični čempres 10%, ostala crnogorica 5% i ostala bjelogorica 10%.³

MARJAN / GRAD SPLIT - udio zelenih površina

Park šuma Marjan

ODGOVORNO ZA PRIRODU

DRUGI VRJ

POD KOSOM

SEDLO

TISNA STAZA

KARINOVAOKUKA

BORJE

VELA I MALA BORJA

LOZICA

GRAŠOVO

PRVI VRJTELEGRIN

TREĆ

I VRJ

MALI KRIŽ

KAŠTELANSKAVIDILICA

TOLOVICA

VELA I MALA BALAČA

TREĆA VODADRUGA VODA

PRVA VODA ŠIŠTETE

SJEVERNA VRATA

ČEKOVA VALA

ČEKOVA VALA

TEKELČEVA STRANA

COKINOVO

ARŽIĆEVO

COKIN

A DRA

GA

ZECU

JINA D

RAGA

DRAČ

EVAC

PASJA

JAMA

LINA S

TINA

PEĆINA

PETRADAPAJEVINA

VELA JAPJENICAMALA JAPJENICA

MARJ

ANSK

AST

RANA

PLOĆINE

PICIN KRUG

GARGURINOVO PLEĆE

ĐIROMETIN PUT

BAMBINA GLAVICA

KAŠJUNI

STURINE

PODKANAP

PODBORJA

SENJSKINJEPUNTA MARJANA

UVALA BALUNI

PLOĆ

INE

UVAL

A ZVO

NČAC

SUST

IPANS

KA VA

LA

PO’GR

AŠOV

O

PO’RE

METE

ĆOPO

VA PU

NTA

VLAŠKI MUL

KOMA

RČEV

P

OTOK

PJER

INĆE

VPO

TOK

MARA

SOVI

ĆAPO

TOK

VELI

POTO

K(V

ODA S

V. DU

JE)

UVAL

A JEŽI

NAC

PODU

JIN KA

VAL

KAŠT

ELET

(KAŠT

ILAC C

RIKVIN

E)

DUJM

OVICA

LUKA

SV: D

UJE

VRAŽ

JEKO

MORE

PRIZI

DNICA

(GOSP

E OD S

TURIN

A)SU

SPAS

STRMNICA

PUNTA BENE

VODOSPREMAČELIĆAPETRADA

LUČICA

SLAV

IN KA

MEN

JELIN

KAMEN

LUBIN

SKI P

ORAT

MALA L

UČICA

POD D

UBOK

U

PO’BORČIĆI

SUSTIPANKANAP

PUNTA SUSTIPANA

VRISINE

DUGE VLAKE

ŠANTINE STINE

KARE

PIĆA

ERMI

TAŽ OR

ATOR

IJSV

.CIRI

JAKA

DI B

ABA

BURA

TAGANČEVIĆA OGRADA

GLAVA MARJANA

GOSPICA (GOSPE ŽALOSNA)

DIMIĆA KRUG

PODAN MARJANA MARJANSKE DRAGE

BENE

¹ Mr.šum. Šime Meštrović, Značaj šumskih kultura u primorskom području krša, Šumarski list 8-9. 1977. godine² Duško Kečkemet, Prošlost Marjana, Marjane, naš Marjane, 2001. godina³ Prof.dr.sc. Ivan Martinić dipl.ing.šum., Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Program gospodarenja za šume s posebnom namjenom – Gospodarska jedinica "Park šuma Marjan", 2008. god.

BUDUĆI SASTAV DRVEĆA PŠ MARJAN

MARJANKROZPOVIJEST 8

76

2

3

4

5

Ul. bana Berislavića

Jadran

plaža

kajak

tenis

plivanje

nogomet

trim staza

bicikliranje

pješačenje

penjanje

igralište

REKREACIJA

Kašjuni

Kaštelet

Ježinac

INFRASTRUKTURA

vidikovac

autobusna stanica

restoran

pitka voda

hotel

okretište

tradicijska kuća

plaža za osobe sposebnim potrebama

rampa/kapija

Park šuma Marjan

izvan granica PŠ Marjan

hodanje min.

GRANICA

Park šuma Marjan,1964. Park šuma Marjan,1988.

307 ha350 ha

I.st.n.e. Na rimskoj karti iz 1. st. n. e., sačuvanoj pod nazivom 'Tabula Peutingeriana' (srednjevjekovna kopija stare rimske karte), označen je još prije gradnje Dioklecijanove palače, na rtu Marjana, hram Dijane (božice lova, prirode, šume, Mjeseca) i put od naselja Spalatum do njega, “ad Dianam”. To svjedoči da je Marjan još tada bio šumovit.²

Tabula PeutingerianaStručni nadzor sustavnog pošumljavanja započetog 1882. godine obavljao je šumarski nadzornik Henrik Friedl.

1882.Stručni nadzor

1312. Prvi pisani trag u kojem se spominje zaštita Marjana je Statut Grada Splita iz 1312. godine, koji nalaže zabranu sječe drva i ispaše stoke.

Statut Grada Splita

Kako bi se marjanska šuma što bolje očuvala, birana su od 1339. svake godine po dva splitska plemića koji su Marjan nadzirali preko svojih čuvara, a 1358. imenovalo je gradsko Veliko vijeće dva stalna čuvara na Marjanu.²

XIV.st.Prvi čuvari Marjana

Stvaranje Marjana kakvog danas poznajemo započelo je 1852., pošumljavanjem Židovskog groblja. Glavni pokretač ideje pošumljavanja Marjana bio je splitski prirodoslovac, prof. Juraj Kolombatović.

1852.Pošumljavanje

1903.Osniva se Društvo Marjan

Godine 1903. osniva se Društvo Marjan, čiji je prvi predsjednik bio prof. Kolombatović, s ciljem intenziviranja pošumljavanja i uređenja Marjana te upoznavanja građana s ljepotama Marjana.

Do početka Drugog svjetskog rata bila je pošumljena cijela sjeverna strana Marjana, površine 167 ha te zaštićena žičanom ogradom. Nakon rata nastavilo se s pošumljavanjem južnih padina, ali u znatno manjoj mjeri. Plansko pošumljavanje staje 1960-ih godina, nakon čega se južnim padinama nastavlja širiti samonikla šuma.

1950.Pošumljavanje južnih padina

Godine 1953., zaslugom Društva Marjan dovodi se pitka voda na marjanski Prvi vrh. Voda nije značila samo pogodnost za šetače i ustanove na Marjanu, nego i mogućnost obrane šume od požara.

1953.Pitka voda na Marjanu

Godine 1963., Društvo Marjan u suradnji s Muzejom grada Splita organizira veliku izložbu o Marjanu kako bi se što potpunije prikazala važnost Marjana kao prirodnog parka Splita, popularno nazvanog “pluća grada Splita”. Izložbom se ukazalo na opasnost urbaniziranja tog jedinstvenog krajolika divljom i neplanskom izgradnjom u predjelu Meja.

1963.Aktivistička izložba

Kao rezultat zalaganja i nastojanja Društva Marjan, poluotok Marjan zajedno sa Sustipanom (oko 350 ha), prirodni fenomen s neospornim biološko-ekološkim, kulturnim, prostornim, vizualnim i drugim vrijednostima, 16. prosinca 1964. godine proglašava se zaštićenim objektom prirode kao rezervat prirodnog predjela (park – šuma).

1964.Marjan proglašen zaštićenim

Godine 1988., zbog neplanske izgradnje na južnim padinama Marjana dolazi do promjena granica zaštićenog područja, tako da danas zaštićeni dio prirode Park šume Marjan zauzima površinu od 307 ha.

1988.Današnje granice

Godine 2005., na inicijativu Društva Marjan, Grad Split osniva Javnu ustanovu za upravljanje Park šumom Marjan koja je sa svojih današnjih 60-ak zaposlenika i godišnjim proračunom od oko 7 milijuna kuna zadužena za zaštitu, održavanje i promicanje Park šume Marjan.

2005.

Osniva se Javna ustanova zaupravljanje Park šumom

2011. dogodio se veliki prosvjed nekoliko tisuća građana koji su se suprostavili gradnji restorana na pošumljenom dijelu marjanske plaže “Prva voda”. Uslijedio je niz prosvjednih akcija na temu različitih marjanskih problema u organizaciji tada nastale Inicijative za Marjan i stoljetnog Društva Marjan.

2011.

Prosvjed građana na “Prvoj vodi”

Od 2014. godine, na inicijativu i traženje Društva Marjan, poluotok Marjan postaje trajno zaštićeno kulturno dobro - Kulturni krajolik poluotoka Marjan.

2014.Trajno zaštićen

Mjere potrebne za obnovu, prevođenje u mješovitu i njegu marjanske šume morat će se u sljedećem razdoblju provoditi intenzivno.

To nalaže, s jedne strane, činjenica da će 2018. godine 95% sastojina biti u kategoriji starih, a neke će se približiti i biološkoj zrelosti. S druge strane,

treba nadoknaditi izgubljeno vrijeme, jer se većina mjera tretmana propisanih osnovom iz 1970. i 1990. g. uopće nije provela ili se provela

u vrlo ograničenom obimu.³

OBNOVA ŠUMSKOG EKOSUSTAVA PŠ MARJAN

(Podaci se odnose samo na 2/3 PŠ Marjan, dok za 1/3 podaci ne postoje.)

(Podaci se odnose samo na 2/3 PŠ Marjan, dok za 1/3 podaci ne postoje.)

PROGRAM GOSPODARENJAOd ukupno 307 ha površine zaštićenog područja Park šume Marjan,važećim Programom gospodarenja obuhvaćeno je tek 196,24 ha.

Nažalost, u ovom trenutku ne postoje podaci o površini, broju i sastavu stabala za 1/3 površine zaštićenog područja Park šume Marjan.

196,24 ha

Marjanske toponime prikupio i zapisao Edo Šegvić, 2012.

O ŠUMAMA OPĆENITO

Pored mora i voda, šume su najveći stvaratelj kisika. Općenito, najveća korist od šume jest u činjenici da 1 hektar šume

apsorbira 2,5 t ugljika godišnje, a istovremeno proizvede 15 t kisika. Kod borovih šuma taj odnos iznosi 4 t ugljika prema 15 t kisika po

hektaru, a uz to zadržava i 70% prašine koja prolazi kroz šumu. Imajući u vidu činjenicu da se površina mora i voda kao osnovnog stvaratelja kisika ne da povećati, jasno je koliku brigu treba pokloniti povećanju površine drugog

stvaratelja kisika – šume.¹

PŠ MARJAN - SASTAV DRVEĆA (2008.)

Unutar obuhvata Programa gospodarenja nalazi se 64.044 stabla, odnosno363,20 stabala po hektaru, prema podacima iz 2008. godine.³

* maslina, smokva, rogač

86,6%alepski bor

11,6%čempres

0,5%pinija

0,5%crnika

0,8%ostale voćkarice*

alepski borcrnika

brucijski

bor

običn

i čem

pres

ostal

acr

nogo

rica

ostala

bjelogorica