Podjela motora SUS

Embed Size (px)

Citation preview

PODJELA MOTORA (Classification of Engines)

MOTORI

ELEKTRINI

TOPLOTNI

HIDRAULINI

PNEUMATSKI

SA SPOLJANJIM SAGORIJEVANJEM

SA UNUTRANJIM SAGORIJEVANJE M

PROMJENLJIVE ZAPREMINE RADNOG PROSTORA

STRUJNI

PROMJENLJIVE ZAPREMINE RADNOG PROSTORA

STRUJNI

KLIPNI

PARNA TURBINA

KLIPNI MOTORI

GASNA TURBINA

MLAZNI MOTOR

PARNA MAINA

STIRLING MOTOR

RORACIONI (SA OBRTNIM KLIPOVIMA, VANKELOV MOTOR)

SA PRAVILINIJSKIM OSCILATORNIM KTETANJEM KLIPA (TRANSLATORNI, LINIJSKI)

RAKETNI MOTOR

Motor (od latinskog movre, mv, mtum - pokretati) je radna pogonska maina koja neki vid energije kontinuirano1 pretvara u mehaniku energiju (rad). Zavisno od vida polazne energije motori mogu biti: 1) elektrini, 2) toplotni, 3) hidraulini, 4) pneumatski,5) motori u irem smislu:

a)b)

bioloki motori (smatraju se hemijskim motorom bez sagorijevanja, recimo miii) inercioni motori (pokree ih klatno ili opruga, recimo asovnici)

PODJELA TOPLOTNIH2 MOTORA1 2

Ako pretvaranje energije nije kontinuirano, maina se naziva aktuator. Toplota (uobiajeni naziv za toplotnu energiju tijela) je posljedica kretanja atoma i molekula tog tijela. Ovo kretanje moe biti translatorno (kretanje molekula i atoma kao cjeline unutar tijela), vibracije (relativno kretanje atoma unutar molekula ili kristalne reetke) i rotaciono kretanje. To je oblik kretanja koji se obino povezuje sa temperaturom tijela ili agregatnim stanjem materije. U hemiji, toplota je iznos energije koja se upije ili oslobodi prilikom ostvarivanja hemijskih veza izmeu atoma u molekule koji su rezultat hemijske reakcije. Veza izmeu toplote i energije je slina vezi izmeu rada i energije. Toplota se kree iz oblasti sa viom temperaturom ka oblasti nie temperature. Svako tijelo poseduje izvesnu koliinu unutranje energije i ona je vezana sa sluajnim, nasuminim, kretanjem njegovih atoma ili molekula. Ova unutranja energija je direktno srazmjerna temperaturi tijela. Kada dva tijela razliitih temperatura dou u termiki kontakt oni meusobno razmjenjuju unutranju energiju dok se temperatura ne izjednai. Iznos energije koji se prenese je

Toplotni motori su radne pogonske maine koje za dobijanje mehanikog rada koriste toplotnu energiju nastalu sagorijevanjem nekog goriva (koje toplotnu energiju, dobijenu sagorevanjem nekog goriva kontinuirano transformiu djelimino u mehaniku energiju). Prema mjestu sagorijevanja goriva, to jest mjestu oslobaanja toplote, odnosno prema tome da li su produkti sagorijevanja istovremeno i radni medij, toplotni motori dijele se u dvije grupe: 1) Motori sa spoljanjim sagorijevanjem (motori SSS)

Kod motora sa spoljanjim sagorijevanjem, sagorijevanje goriva i predaja toplote radnom mediju (pari ili vazduhu), vri se u posebnom aparatu (parni kotao, zagrija vazduha itd.), ime se poveava energetski potencijal radne materije izraen pritiskom i temperaturom. Ovako energetski optereen radni fluid dovodi se u motor, u kome se njegova potencijalna energija, putem irenja (ekspanzije) djelimino pretvara u mehaniku energiju. U ovu grupu spadaju parni i vazduni motori, pri emu mogu biti izvedeni kao: a) klipni (parna maina, stirling motor); b) strujni (rotacioni, turbinski) (parna turbina); 2) Motori sa unutranjim sagorevanjem (motori SUS) Motori sa unutranjim sagorevanjem su toplotni motori u kojima se proces sagorevanja goriva i pretvaranje dijela toplotne energije u mehaniku energiju okretanja vratila motora odvija neposredno unutar cilindra motora. Toplota osloboena sagorevanjem goriva se predaje direktno radnom telu produktima sagorevanja, ime se poveava njihov energetski potencijal izraen pritiskom i temperaturom. Njihovim irenjem unutar cilindara jedan dio toplotne energije preobraava se u mehaniki rad. Kod motora sa unutranjim sagorijevanjem proces sagorijevanja goriva i predaja toplote radnom mediju (produktima sagorijevanja) obavlja se u samom motoru, ime se poveava njihov energetski potencijal izraen pritiskom i temperaturom. irenjem gasova u samom motoru (cilindru motora), jedan dio toplotne energije preobraava se u mehaniki rad. U ove motore ubrajaju se klipni, turbinski i mlazni motori SUS.jednak iznosu razmjenjene toplote. Uobiajena zabuna se javlja mijeanjem pojmova toplote i unutranje energije, ali postoji razlika: izmjena unutranje energije je jednaka toploti koja iz okoline pree na tijelo uveano za rad koji okolina izvri nad tijelom. Toplotna energija se prenosi na tri naina: provodnou (kondukcijom), protokom (konvekcijom) i zraenjem (radijacijom). Toplotu, kao oblik energije, djelimino ine potencijalna energija i kinetika energija nekog tijela.

a) klipni i) rotacioni, to jest motori sa obrtnim klipovima (Vankelov motor); ii) translatorni (ili linijski), to jest motori sa oscilujuim klipovima. Naziv klipni motori oznaava ove motore u uem smislu, a koristi se i naziv klasini klipni motori. U ovu grupu spadaju oto motori i dizel motori, koji mogu biti dvotaktni i etvorotaktni. b) strujni (gasna turbina, mlazni i raketni motori); Mehaniki rad se moe u toplotnom motoru ostvariti koritenjem kinetike energije produkata sagorijevanja (strujni motori kao to je gasna turbina) ili koritenjem potencijalne energije (motori promjenljive zapremine radnog prostora). U toplotnim motorima potencijalna energija radnog medija transformie se u mehaniku energiju na dva naina: 1) Ponavljanjem niza uzastopnih irenja odreenih koliina radnog medija u specijalnom radnom prostoru koji mijenja zapreminu u odreenim granicama. irenjem gasa u ovim odreenim zapreminskim granicama savlauje se spoljanji otpor, pri emu se odgovarajui dio potencijalne energije transformie u mehaniki rad (motori promjenljive zapremine radnog prostora). Ovu grupu ine klipni motor SUS, klipne parne maine i motori sistema Stirling. Danas se jo uvek najvie koriste klipni motori SUS, na koje se uglavnom misli kada se govori o motorima SUS. 2) Potencijalna energija radnog medija pretvara se u kinetiku energiju mlaza naglim i usmjerenim irenjem u specijalnim mlaznicama. Za savlaavanje spoljanjeg otpora koristi se akciono ili reakciono dejstvo mlaza fluidne struje. (strujni motori). Ovdje spadaju turbinski motori (parne i gasne turbine) i mlazni motori. Motori promjenljive zapremine mogu ostvariti tu promjenljivost bilo obrtnim klipom (rotacioni motori kao to je Vankel motor, bilo sa klipom koji vri naizmjenino oscilatorno kretanje pomou klasinog klipnog mehanizma (klipni motori sa unutranjim sagorijevanjem). PODJELA MOTORA S UNUTRANJIM SAGORIJEVANJEM Svaki SUS motor u toku svog rada mora obaviti 5 osnovnih procesa: 1. Usisavanje 2. Sabijanje (kompresija) 3. Sagorijevanje 4. irenje (ekspanzija) 5. Izduhavanje Razlike izmedju tipova SUS motora su u vremenu, mjestu i nainu vrenja ovih procesa. Neki motori vre sve procese u isto vrijeme, ali na razliitim mjestima u motoru (npr. mlazni motor), a neki vre procese na istom mjestu, ali u razliito vrijeme (npr. klipni oto i dizel motori). Vrlo iroko polje primjene motora SUS, uslovilo je svojim raznovrsnim zahtjevima i veliki broj tipova i konstrukcija motora SUS. Zbog toga se u nastavku daje podjela motora SUS prema nekim od osnovnih kriterija.

Motori sa unutranjim sagorijevanjem se dijele na: 1) klipne (motori promenljive zapremine radnog prostora): a) rotacioni, tj. sa obrtnim klipovima (vankelov motor); b) translatorni (linijski), tj. sa oscilujuim klipovima. U uem smislu, naziv klipni motori oznaava ove motore, a koristi se i naziv "klasini" klipni motori. U ovu grupu spadaju benzinski motori i dizelski motori, a mogu biti dvotaktni i etvorotaktni. 2) strujne (gasna turbina, mlazni i raketni motori). Kod strujnih motora, rad se ostvaruje na raun kinetike energije produkata sagorevanja, koji ekspandiraju u obliku mlaza koji se koristi bilo za stvaranje potiska bilo obrtnog momenta. Gasna turbina koristi za svoj pogon gas, mlazni motori koriste kerozin, a raketnim osim goriva, treba isporuivati i kiseonik. PODJELA KLIPNIH MOTORA S UNUTRANJIM SAGORIJEVANJEM Vrlo iroko polje primjene motora SUS, uslovilo je svojim raznovrsnim zahtjevima i veliki broj tipova i konstrukcija motora SUS. Zbog toga se u nastavku daje podjela motora SUS prema nekim od osnovnih kriterija.

S vanjskom pripremom gorive smjeseVazduh

Podjela motora prema procesu u cilindru, mjestu pripreme i nainu paljenja gorive smjese Otto motori Diesel motoriS direktnim ubrizgavanjemVazduhUsis u cilindar

Gorivo

Gorivo

VazduhUsis u cilindar Kompresija

Gorivo

Mijeanje vazduha i goriva u karburatoru ili usisnom kanalu Usis u cilindar

Mijeanje zraka i goriva u cilindru tokom kompresije Kompresija

Kompresija

Paljenje gorive smjese elektrinom iskrom i sagorijevanje

Paljenje gorive smjese elektrinom iskrom i sagorijevanje

Ubrizgavanje goriva u vreli komprimirani vazduh u cilindru, rasprivanje mlaza u kapljice, isparavanje kapljica, mijeanje para goriva i vazduha u gorivu smjesu, samopazapaljenje i sagorijevanje

Ekspanzija

Ekspanzija

Ekspanzija

Izduh

Izduh

Izduh

1) Podjela prema procesu u cilindru3: a) Otto motor Usisava gorivu smjesu, ili vazduh a gorivo se ubrizgava direktno u cilindar; u trenutku kad poinje sagorijevanje, u cilindru ve ima gotovu smjesu koja se pali stranim izvorom (elektrinom iskrom). b) Diesel motor Usisava vazduh, a gorivo se ubrizgava direktno u cilindar u vrui komprimirani vazduh i samo se pali usljed visoke temperature toga vazduha. 2) Podjela prema radnoj tvari koja ulazi u cilindar, odnosno prema mjestu pripreme gorive smjese: a) Motori koji usisavaju gorivu smjesu ili motori s vanjskom pripremom smjese Npr. Otto motori s karburatorom ili s ubrizgavanjem goriva u usisnu cijev). b) Motori koji usisavaju vazduh ili motori s unutranjom pripremom smjese Kod njih se gorivo ubrizgava direktno u cilindar (Diesel motori i GDImotori). 3) Podjela prema nainu paljenja gorive smjese, odnosno goriva u cilindru4 (Types of Ignition): a) Motori sa prinudnim paljenjem (Spark Ignition (SI)) Smjesa se pali stranim izvorom energije (elektrinom varnicom). b) Motori sa samozapaljenjem (s kompresionim paljenjem) (Compression Ignition (CI)) Gorivo se pali usljed visoke temperature komprimiranog vazduha u kojeg se ubrizgava. 4) Podjela prema nainu ostvarenja radnog ciklusa (prema broju taktova (taktnosti)) (Working (Engine ) cycle) a) etverotaktni motori (4T) (Four-Stroke Cycle), kod kojih se radni ciklus obavi (ostvari) za 4 hoda klipa izmeu mrtvih taaka (takta), emu odgovaraju (odnosno) dva obrtaja koljenastog vratila (720 KV). b) Dvotaktni motori (2T) (Two-Stroke Cycle), kod kojih se radni ciklus obavi za 2 hoda klipa izmeu mrtvih taaka (takta), emu odgovara (odnosno) jedan obrtaj koljenastog vratila (360 KV).3

Ova se podjela, pa i ona prema nainu paljenja, sve vie gubi. Tako npr. mali motori za aeromodele usisavaju gorivu smjesu koja se pali usljed poveanja temperature kod kompresije. S druge strane, kod Otto motora za pogon automobila ve se uspjeno ispituje rad s kontrolisanim samozapaljenjem. 4 Ova se klasifikacija primjenjuje u meunarodnim propisima o vozilima koje donose UNECE i EU. (UNECE United Nations Economic Commission for Europe, Geneve; donosi pravilnike za homologaciju vozila.)

Podjele prema konstruktivnim i eksploatacionim karakteristikama (svojstvima): 5) Podjela prema namjeni a) Stacionarni Postavljeni na postojanom fundamentu. i) Industrijskog tipa Slue za pogon veih elektrogeneratora, za pogon pumpnih stanica, kompresorskih stanica. ii) Ugradbenog tipa Obino motori manjih i srednjih snaga, koji su spojeni sa gonjenom mainom u jednu cjelinu i nazivaju se agregatni motori. b) Transportni Ugradjeni u nekom pokretnom sredstvu. i) Brodski motori (a) Glavni brodski motori Pogonski motori koji se koriste za pogon broda (propulziju (pogon propelera)). Mogu biti prekretni (reverzibilni) ili neprekretni ali sa reverzibilnom kopom. (b) Pomoni brodski motori Koriste se za pogon raznih brodskih ureaja i agregata (dizalice, elektroagregati i sl.). ii) eljezniki motori (a) Lokomotivski, koji slue za vuu vozova preko prijenosnika snage. (b) Za pogon motornih vozova, inobusa i sl. iii) Motori za pogon motornih vozila, putnikih i teretnih Izraeni zahtijevi za visokom specifinom snagom, ekonominou i povoljnim ekolokim svojstvima. iv) Avionski motori Za pogon aviona, letjelica ili helikoptera. Vrlo izraeni zahtjevi za pouzdanou, visokom specifinom snagom i ekonominou. Podjela prema kretanju klipa: - sa translatornim kretanjem klipa - sa rotacionim kretanjem klipa (karakteristian primjer Wankelov motor) Podjela prema nainu regulacije: - motori sa kvalitativnom regulacijom (kontrolie se dobava goriva) - tipian predstavnik dizel motor, - motori sa kvantitativnom (koliinskom) regulaciom, gdje se kontrolie dobava mjeavine gorivo-zrak - tipian predstavnik oto motor.

Podjela prema odnosu hoda i prenika klipa (s/D) motori mogu biti: - kratkohodi s/D 1 - dugohodi s/D > 1 6) Podjela prema izvoenju motorskog mehanizma a) Motori sa prostim motorskim mehanizmom Klipnjaa je zglobno (preko osovinice) vezana za klip. Normalnu silu prima cilindarska kouljica. b) Motori sa ukrsnom glavom Klipnjaa je zglobno spojena sa ukrsnom glavom. Ukrsna glava je voica u obliku ine koja prima normalnu silu. Klipna poluga koja povezuje klip i ukrsnu glavu je kruto spojena sa klipom. Koristi se kod vrlo velikih sporohodnih (brodskih) motora.

7) Motori jednostrukog i dvostrukog dejstva a) Motori jednostrukog dejstva Radni proces se odvija sa jedne strane klipa. Normalna izvedba. b) Motori dvostrukog dejstva Radni proces se odvija sa obje strane klipa. Koristi se ponekad kod velikih motora. Motorni mehanizam mora biti sa ukrsnom glavom. 8) Podjela prema brzini obrtanja (nominalnom broju obrtaja5) (brzohodnosti): a) sporohodni b) srednjehodni c) brzohodni d) super brzohodni motori Ova podjela nije sasvim striktna jer zavisi i od namjene motora. U poljima primjene gdje se preteno koriste sporohodni motori (npr. brodski) bi se 1500 min-1 moglo smatrati superbrzohodnou. Ova podjela se moe posmatrati i prema srednjoj brzini klipa cm koja je bolji pokazatelj brzinske forsiranosti motora jer intenzitet habanja klipno-cilindarskog sklopa zavisi od cm.

5

Broj obrtaja pri kome motor razvija nominalnu snagu. Nominalna snaga je snaga na zamajcu motora (efektivna snaga) za koju proizvoa garantuje da je motor moe razvijati pod odreenim eksploatacionim uslovima, a zavisno od primjene motora (nominalna snaga je za manji ili vei iznos manja od maksimalne snage pri tom broju obrtaja).

Cm= S n

30

[m s ]

, S [m ] , n

[ 1min]Cm [ms-1] 4-6 6-10 10-14 (16) >16

Sporohodni Srednje brzohodni Brzohodni Super brzohodni

n [min-1] 6500 (do oko 20000)

9) Podjela prema vrsti goriva

Podjela motora prema vrsti goriva Motori na pogon gasnim gorivomPrirodni gas Naftni gas (propan-butan) Biogas

Motori na pogon tenim gorivomAlkoholi Benzini Petrolej Dizel gorivo Teko gorivo Biljna ulja

Motori na pogon krutim gorivomUgljena praina Naftalin

Smjese tekuih i krutih goriva

Smjesa dizel goriva i ugljene praine Smjesa vode i ugljene praine Smjesa dizel goriva i samljevenih ostataka plastinih masa

a) Motori sa gasovitim gorivom Obino su to oto motori a kao gorivo se moe koristiti: prirodni ili zemni gas (veliki sadraj metana), lahko kondenzivni naftni gasovi (propan, butan), gasogeneratorski gas (dobijen postupkom gasifikacije vrstih goriva u gasogeneratorima), gas visoke pei, svjetlei gas (dobijen suhom destilacijom vrstih goriva), gasovi bio porijekla. Motor moe biti i na dizel principu ali rijee. Gasovita goriva mogu biti prirodna ili vjetaka. Prirodno gasno gorivo je zemni gas koji je redovni pratilac nalazita nafte (veliki sadraj metana). Vjetaka gasovita goriva su:

svjetlei gas, dobijen suhom destilacijom vrstih goriva, gasogeneratorski gas, dobiven postupkom gasifikacije vrstih goriva u gasogeneratorima, gasovi bio porijekla, ostala gasovita goriva, predstavljaju sporedne produkte sagorijevanja izvjesnih industrijsko-tehnolokih procesa, kao npr. gas visokih pei, gas iz koksara, itd. b) Motori sa tenim gorivom Benzinski oto motori, dizel motori sa naftnim dizel gorivom, motori sa gorivima na bazi alkohola ili bioulja kao i mjeavine. c) Motori na pogon krutim gorivom (ugljenom prainom, naftalinom) Nisu izali iz eksperimentalne faze6. d) Dvogorivi motori Rade alternativno ili istovremeno sa tenim i gasovitim gorivom. Alternativno sa tenim ili gasovitim gorivom mogu biti oto motori. Dvogorivi dizel motori se napajaju siromanom gasnom smjesom a paljenje se vri ubrizgavanjem manje koliine dizel goriva. e) Viegorivi motori Ovaj pojam se odnosi na dizel motore koji mogu koristiti iri spektar razliitih dizel goriva (teih i lakih). 10) Podjela prema nainu punjenja cilindara a) Motori sa prirodnim punjenjem (usisni motori) Punjenje pod dejstvom potpritiska koji se u cilindru stvara kretanjem klipa. b) Motori sa prinudnim punjenjem Radna materija (smjesa kod oto motora ili vazduh kod dizel motora) se prethodno sabija u kompresoru i u cilindar ulazi pod pritiskom. c) Predsabijanje U cilju ostvarenja ispiranja kod 2-taktnih motora. Pritisak sabijanja je mali, koliko je neophodno za proces ispiranja a kompresor ima mehaniki pogon. d) Motori sa nadpunjenjem (prehranjivani motori) Pritisak prethodnog sabijanja je vei u cilju poveanja snage motora. Ako je pogon kompresora mehaniki (sa koljenastog vratila) radi se o mehanikom nadpunjenju, a ako se koristi turbopunja (turbokompresor), tj. za pogon se koristi energija izduhnih gasova, radi se o turbopunjenju. 11) Podjela prema nainu hlaenja motora (Type of cooling)6

Sagorijevanje goriva kod motora SUS se vri u cilindru motora, pa je zbog toga potrebno da to gorivo posjeduje odreena svojstva i da njegovi produkti sagorijevanja ne sadre vrste estice. Zbog toga i pored mnogih eksperimentalnih pokuaja, nije uspjeno rijeena primjena ugljene praine kao goriva u motorima SUS, ve se i danas koriste samo tena i gasovita goriva, ije sagorijevanje protie praktino bez ostataka.

a) Motori sa hlaenjem pomou tenosti (najee vodom) (Liquid cooled, Water-cooled). b) Motori sa hlaenjem pomou vazduha (Air cooled) 12) Podjela prema izvoenju sistema razvoda radne materije a) Motori sa ventilskim razvodom Razvodni organi su ventili. Koristi se kod 4-taktnih motora. Ventili su se pokazali kao najbolji ureaji za razvod jer su pouzdani, lahko se odravaju i odlino zaptivaju cilindarski prostor pa je time rad motora i najekonominiji. Glavni nedostatak ovog sistema zaptivanja je teko hlaenje ventila i njegovih sjedita, zbog ega se lahko pregrijavaju i deformiu.

b) Motori sa zasunskim razvodom Ulogu zasuna najee vri sam klip, mada se zasunski razvod moe ostvariti i pominim cilindarskim kouljicama. U ovu kategoriju spada i razvod pomou obrtnih razvodnika. Ovaj nain razvoenja radne materije primenjuje se kod dvotaktnih motora male zapremine, koji se ugrauju kod motobicikala i manjih putnikih vozila. Kod ovih motora razvoenje radne materije vri sam klip koji otvara i zatvara ulazne i izlazne kanale na kouljici cilindra. Glavni nedostatak ovakvog naina razvoenja radne materije je gubitak dijela smjese koji odlazi zajedno sa sagorjelim gasovima, jer se ispiranje cilindra obavlja pripremljenom smjesom.

c) Motori sa kombinovanim ventilsko-zasunskim razvodom 2-taktni motori sa jednosmjernim ispiranjem, pri emu klip kao zasun otvara ulazne kanale dok se izduhavanje ostvaruje preko izduhnih ventila. Ovakav sistem razvoda radne materije se primjenjuje kod dvotaktnih motora veih snaga. Uobiajeno je da se smjesa kod ovih motora razvodi zasunima, tj. klip odreuje momenat poetka uduhavanja gotove smjese, dok se izduhni, sagorjeli gasovi najee razvode ventilima.

13) Podjela prema broju, poloaju i rasporedu cilindara (Position and number of cylinders of reciprocating engines) a) Prema broju cilindara i) Jednocilindrini ii) Viecilindrini Broj cilindara kod motora koji se primenjuju na motornim vozilima kree se od 1 do 12 a veoma rijetko i do 24 (neki zvjezdasti ak do 42 cilindra). Razlozi izvedbe motora s vie cilindara: Izvedba motora u irokom podruju snaga, primjenom razliitog broja jednakih cilindara, Ujednaavanje izlaznog momenta motora,

Unutarnje uravnoteenje inercijskih sila motora, Manja radna zapremina pojedinanog cilindra smanjuje toplotno optereenje motora odnosno, bolje je hlaenje klipa i ventila. Kod malih motornih vozila broj cilindara se kree od 2 do 4. Motori ija je radna zapremina do 2 dm3 imaju najee 4 i 6 cilindara, a motori ija je zapremina izmeu 2 i 4 dm3 imaju 6 do 8 cilindara. Kod teretnih vozila broj cilindara se kree od 4, 8 do 12 cilindara i vie. b) Prema poloaju cilindara u odnosu na horizontalnu ravan (koja je najee i oslonaka) Ova podjela ima smisla za linijske motore. i) Vertikalni stojei motori Ose cilindara su u vertikalnoj ravni, cilindri iznad koljenastog vratila. Vertikalno stojei motor moe se smatrati kao normalno izvoenje, jer je najvei broj motora izveden sa takvim cilindrom. ii) Vertikalni visei motori Ose cilindara su u vertikalnoj ravni, cilindri ispod koljenastog vratila. Danas rijetka izvedba motora. Koristila se u 2. svjetskom ratu kod motora za avione, kako bi se pilotu omoguio pregled iz kabine iii) Horizontalni (leei) motori Ose cilindara su u horizontalnoj ravni. Primjenjuju se kada uslovi smjetaja zahtijevaju takav poloaj. Danas se esto koristi kod motornih vozova i gradskih autobusa, gdje se ugrauje u noseu konstrukciju ispod poda vozila. iv) Kosi motori Ose cilindara su u ravni koja je pod uglom u odnosu na vertikalnu ravan. Danas se esto koristi kod putnikih vozila, kako bi se smanjila visina prednjeg dijela vozila i omoguio vozau bolji pregled ceste neposredno ispred vozila.

c) Prema rasporedu cilindara Raspored cilindara je diktiran uslovima gabarita motora, razmaka paljenja, uravnoteenosti inercijalnih sila i njihovih momenata. Postoji vei broj mogunosti. i) Linijski (redni) raspored cilindara (In-Line) Najei raspored za broj cilindara do z = 6 (8). Cilindri su postavljeni u jednom redu, njihove ose su u istoj ravni koja sadri i osu koljenastog vratila. Svakom cilindru odgovara jedno koljeno koljenastog vratila, tj. broj koljena koljenastog vratila odgovara broju cilindara. Broj cilindara: 1, 2, 3, 4, 5, 6, (7), 8, 9, 10, (11), 12

ii) Zvjezdasti raspored cilindara (Radial Engine) Ose cilindara su postavljene zrakasto u obliku zvijezde u jednoj ravni normalnoj na osu koljenastog vratila. Svi cilindri su na istom koljenu koljenastog vratila, pri emu je jedna od klipnjaa glavna (vezana za letei rukavac) dok su sve ostale pomone (vezane za veliku pesnicu glavne preko osovinica. Zvijezda obino ima 5 ili 7 (rjee 9) cilindara. Zvjezdasti motor moe imati vie ovakvih zvijezda cilindara pri emu svaka zvijezda ima svoje koljeno koljenastog vratila. Zvjezdasti raspored se najee koristi kod avionskih motora i nekih podmornikih.

Kombinacijom vie redova (dva, tri,...) mogu se dobiti karakteristini rasporedi koji se dosta koriste u praksi. RADIALThis engine is designed almost exclusively for an aircraft engine. RADIAL with the cylinders placed in a circle around the crankshaft. iii) V raspored cilindara (V Engine) Vrlo esta izvedba motora. Sastoji se od dva reda cilindara pri emu su ose cilindara lijevog i desnog reda u dvije ravni koje se sijeku na osi koljenastog vratila pod meusobnim uglom (koji moe biti razliit 30, 60, 90, 120 ili ak 1800). Pri tome su odgovarajui cilindri lijevog i desnog reda na istom koljenu koljenastog vratila. Broj koljena je prema tome jednak broju cilindara u jednim redu (polovini ukupnog broja). Klipnjae na istom koljenu mogu biti jedna pored druge (tada ose odgovarajuih cilindara lijevog i desnog reda, npr. 1L i 1D, ne mogu biti u istoj ravni) ili se koristi glavna i pomona klipnjaa (tada su ose odgovarajuih cilindara, npr. 1L i 1D u istoj ravni). V izvedbom se skrauje duina motora

Broj cilindara: 4, 6, 8, 10, 12, 16, 18, 20,

iv) Bokser raspored cilindara ((Horizontally) Opposed Cylinder (Piston) Engine, A flat engine or boxer engine or horizontally opposed engine) Rijea izvedba motora za putnia vozila. Sastoji se iz dva reda cilindara pod uglom od 1800 ali svaki cilindar ima svoje sopstveno koljeno koljenastog vratila i klipovi u odgovarajuim cilindrima lijevog i desnog reda se kreu suprotosmijerno (istovremeno dostiu svoje SMT i UMT). Njihovo kretanje podsjea na bokserske pesnice pri sparingovanju odakle je i naziv bokserski motori. Vrlo su dobri u pogledu uravnoteenja i imaju nisko teite (zbog horizontalnog poloaja cilindara). Broj cilindara: 4, 6

v) W raspored cilindara (W Engine) Motori sa tri reda cilindara postavljenih u obliku latinskog slova W . Slina koncepcija kaoV raspored ali umjesto dva sa tri reda cilindara.

vi) X raspored cilindara Motori sa etiri reda cilindara postavljenih u obliku slova X. Ustvari kombinacija dva V sistema.

vii) H raspored cilindara Motor sa dva koljenasta vratila (meusobno spojena zupanicima) i etiri reda cilindara rasporeenih u obliku slova H. U sutini ovo je spoj dva motora sa V rasporedom sa uglom =1800.

viii) Dvoklipni motori Motori bez cilindarske glave sa dva klipa po cilindru. Klipovi se kreu suprotosmijerno to je dobro u pogledu uravnoteenja motora ali je komplinovan prijenos snage. Ovakvi motori su mahom dvotaktni sa jednosmijernim ispiranjem koje je u ovom sluaju mogue bez izduhnih ventila. Dvoklipni motor moe biti linijski i sa tzv. rasporedom (u obliku trougla).

Podjela prema poloaju ventila (Valve Location) a) Ventili u glavi motora (visei ventili u I-glavi) Valves in head (overhead valves), also called I Head engine

I-HEAD ENGINE b) Ventili u bloku motora (stojei ventili) sa L-glavom Valves in block (flat head), also called L Head engine In the L-head engine, both valves are located in the engine or cylinder block on one side of the cylinder. Notice that a line drawn up through the cylinder and over to the valve heads forms an upside down letter L.

L-HEAD ENGINE c) Ventili u bloku na suprotnim stranama cilindra Valves in block on opposite sides of cylinder, also called T head Some historic engines with valves in block had the intake valve on one side of the cylinder and the exhaust valve on the other side. These were called T Head engines. In the T-head engine, the valves are located on opposite sides of the cylinder. Lines drawn through the cylinder and across the valves will form the letter T.

T-HEAD ENGINE d) Jedan ventil u glavi (obino usisni), a jedan u bloku - naspramni ventili sa Fglavom

F-HEAD ENGINE