PODUZETNIČKA POČETNICA ZA OBITELJSKA POLJOPRIVREDNA ... · PDF filePOLJOPRIVREDNA GOSPODARSTVA PAKRAC, 2007. 2 NAKLADNIK ... organizacije rada, novih tehnologija i organizirani nastup

1

SRPSKI DEMOKRATSKI FORUM ZAGREB, SEKTOR ZA EKONOMSKI RAZVOJ U SURADNJI S

PODUZETNIČKIM CENTROM PAKRAC

PODUZETNIČKA POČETNICA ZA OBITELJSKA POLJOPRIVREDNA GOSPODARSTVA

PAKRAC, 2007.

2

NAKLADNIK SRPSKI DEMOKRATSKI FORUM ZAGREB SEKTOR ZA EKONOMSKI RAZVOJ VODITELJ EKONOMSKOG SEKTORA OBRAD IVANOVIĆ AUTORI STEVAN ŽIVKOVIĆ MIRNA GABOR OBRAD IVANOVIĆ PRIPREMA ZA TISAK IGOR PALIJA TISAK NAKLADA 300 KOMADA

3

1. PREDGOVOR Tržišno gospodarstvo, u današnjim, globaliziranim uvjetima težište pomiče sa materijalnih resursa na ljude. U procesima prilagodbe hrvatskog gospodarstva standardima Europske unije poduzetništvo ima ključnu ulogu jer aktivira vlastite resurse, od ljudskih do financijskih. Poduzetnički kapacitet pak ne zavisi samo od pojedinačnih napora nego, također i o poslovnom okruženju koje doprinosi ostvarenju poduzetničkih inicijativa. Procesi usmjereni pridruživanju Hrvatske Europskoj uniji su u isto vrijeme i snažan poticaj oživljavanju ruralnog prostora i promišljanju suvremenog koncepta ruralnog razvoja. Za razliku od drugih razvijenih europskih zemalja u Hrvatskoj se ruralni prostor desetljećima suočava sa procesima deagrarizacije i depopulacije. Činjenica da oko 90% ukupnog nacionalnog teritorija predstavlja ruralni prostor u kojem gospodarski prevladavaju poljoprivredne djelatnosti i šumarstvo, te seoska naselja s nerazvijenom komunalnom i drugom infrastrukturom, te da na tom prostoru živi približno 40% ukupnog hrvatskog stanovništva. upozorava na dimenziju problema koji ima svoju demografsku, socijalnu, gospodarsku, infrastrukturnu, agrarnu i ekološku komponentu. Srpski demokratski forum koji kao nevladina organizacija djeluje na polju zaštite ljudskih prava, reintegracije povratnika i osnaživanjem lokalne zajednice. izradila je Ekonomski program razvoja područja od posebne državne skrbi namijenjen podršci povratku i resocijalizaciji osoba raseljenih uslijed rata i njihovoj ekonomskoj obnovi i, posljedično, gospodarskom razvitku zajednice. Srpski demokratski forum predano radi na otklanjanju posljedica rata i obnovi opustošenih krajeva, te na suradnji s domaćim i stranim organizacijama i udruženjima radi obnove tih krajeva i pružanja pomoći građanima. Predanim radom na obnovi i ekonomskom razvoju područja zahvaćenih ratom, na desetinama projekata u različitim oblastima pokazao se temeljnom pretpostavkom povratka i plodotvornog suživota (poljoprivredni programi, obuka poduzetnika i prekvalifikacija, osnivanje poljoprivrednih zadruga i dr.) Upravo na tragu aktivnosti koje su SDF učinile prepoznatljivim na prostorima cijele Republike Hrvatske je i ova publikacija kojom se promovira i i zagovara prihvaćanje poduzetništva kao načina ponašanja. Poduzetnici se, poznato je, ne rađaju nego se stvaraju učenjem i stoga je uspjeh vjerojatniji a rizik neuspjeha manji ako ljudi imaju odgovarajuća znanja i vještine, te ako postoji zdravo i stimulativno poslovno okruženje. Svrha je ove publikacije informirati i educirati poduzetnike i potencijalne poduzetnike o pozitivnim učincima samozapošljavanja i potaknuti i ohrabriti širenje takove prakse u ruralnim sredinama, posebice na područjima od posebne državne skrbi, te i na taj način omogućiti i osnažiti uspješnu provedbu aktivnosti programa ekonomskog razvoja. Stoga ovaj priručnik na izvrstan način popunjava praznine u literaturi koja se bavi poduzetništvom u poljoprivredi. Osnovna ideja je da su najbolja ona poboljšanja koja izviru iz aktivnog i kreativnog razmišljanja poduzetnika u vođenju vlastitih poslova. U tom kontekstu, materijali ponuđeni u priručniku ohrabruju i motiviraju poduzetnike za aktivno sudjelovanje u poslovnim procesima pružajući im obilje korisnih informacija o mogućnostima kreditiranja i financijske podrške, izradi planova rada i razvoja, osnovama marketinga te zakonskim oblicima organiziranja poslovnih aktivnosti. I na kraju, za nadati se je da će i ova kao i brojne druge inicijative Srpskog demokratskog foruma biti vrijedan doprinos ekonomskom oporavku, oživljavanju poduzetništva i osnaživanju zadrugrastva u ruralnim područjima, te omogućiti brži razvoj područja od posebne državne skrbi te socijalnu i ekonomsku integraciju povratnika i useljenika. Anton Florijan Barišić U Zagrebu, 3. travnja 2007.

4

Sadržaj

1. Predgovor 2. Uvod-SDF 3. Općenito o poduzetništvu i poduzetništvu u poljoprivredi

3.1. Tko je poduzetnik? 4. Kako do poslovne ideje / kako razviti svoju poslovnu ideju? 5. Kako započeti poslovanje?

5.1. Oblici registracije poslovnih subjekata 5.1.1. Obrt 5.1.2. Trgovačko društvo 5.1.3. OPG – obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo

5.2. Porezni sustav 5.2.1. Porez na dohodak 5.2.2. Porez na dobit

5.3. Državne potpore u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu 5.3.1. Model poticanja proizvodnje 5.3.2. Model kapitalnih ulaganja u poljoprivredi 5.3.3. Model potpore dohotku 5.3.4. Model ruralnog razvitka

5.3.4.1. Program razvitka seoskog područja 5.3.4.2. Program očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina 5.3.4.3. Program marketinške pripreme poljoprivrednih proizvoda

5.4. Izvori financiranja 5.4.1. Operativni program razvitka svinjogojske proizvodnje u Republici Hrvatskoj 5.4.2. Operativni program potpore proizvodnji slavonskog kulena 5.4.3. Operativni program podizanja trajnih nasada

5.4.3.1. Postupak podnošenja zahtjeva za kredit 5.4.3.2. Uvjeti kreditiranja 5.4.3.3. Postupak za ostvarivanje poticaja u voćarstvu

5.4.4. Operativni program za razvoj povrćarstva 5.4.5. Operativni program razvitka govedarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj 5.4.6. Program kreditiranja poticanja malog gospodarstva na područjima od posebne državne skrbi

6. Poslovno planiranje 6.1. Zašto planirati? 6.2. Kako planirati? 6.3. Poslovni plan i/ili investicijska studija?

7. Tržište i marketing 7.1. Tržište 7.2. Poljoprivredno tržište 7.3. Marketing

8. Oblici organiziranja poslovnih subjekata 8.1. Što je zadruga

8.1.1. Prednosti zadružnog poslovanja 8.1.2. Osnivanje zadruge 8.1.3. Što treba znati prije osnivanja zadruge

8.1.3.1. Vrste zadruga 8.1.3.2. Poslovanje zadruga 8.1.3.3. Upravljanje zadrugom-Tko upravlja zadrugom

8.1.4. Zadrugrastvo i poduzetništvo 8.1.5. Zadrugrastvo u EU 8.1.6. Prednosti zadružnog poslovanja

8.2. Udruga 9. Kontakti i zakonska regulativa

9.1. Kontakti 9.1.1. Državne institucije i ministarstva u Republici Hrvatskoj 9.1.2. Financijske institucije, organizacije, fondovi, uprave i zadruge

5

9.1.3. Hrvatska gospodarska komora i županijske komore 9.1.4. Popis trgovačkih sudova 9.1.5. Ostali relevantni kontakti

9.2. Zakonska regulativa/literatura 10. Pojmovnik 11. Prilozi

6

2. UVOD – SDF

Poduzetništvo je proces u kojemu se gotovo ni iz čega gradi nešto. Poduzetništvo je proces u kojemu se gotovo ni iz čega gradi nešto. Poduzetništvo je proces u kojemu se gotovo ni iz čega gradi nešto. Poduzetništvo je proces u kojemu se gotovo ni iz čega gradi nešto. (Timmons, Babson)(Timmons, Babson)(Timmons, Babson)(Timmons, Babson)

Srpski demokratski forum kao nevladina organizacija izradila je Ekonomski program razvoja područja od posebne državne skrbi, pošto je ono istovremeno i područje djelovanja u ostalim aktivnostima s povratnicima kao ciljanom skupinom. Podružnica SDF-a u Pakracu djeluje na području Zapadne Slavonije. Destruktivna djelovanja u posljednjem ratu izazvala su značajne promjene na cijelom području. Sa stajališta privređivanja i ekonomskog razvoja eksponirali su se kao glavni problemi:

� djelomično uništena gospodarska i komunalna infrastruktura; � razorena i devastirana privreda; � depopulacija područja, a izrazito u ruralnim sredinama; � uništeni ili oštećeni proizvodi kapaciteti u poljoprivredi (gospodarski objekti, oprema i

mehanizacija, osnovna stada u stočarstvu); � pad ukupnih privrednih aktivnosti i standarda građana; � izrazito visoka nezaposlenost bez realnih izgleda za zapošljavanje.

Uz socijalne i druge poteškoće ovako loša startna pozicija za privređivanje na PPDS-u često puta je ograničavajući faktor za uključivanje povratnika i useljenika u lokalnu ekonomiju. Pogotovu dolaze do izražaja kod obnavljanja poljoprivredne proizvodnje na OPG-u i težnje za postizanjem samo-zapošljavanja na gospodarstvu. Ipak, vlasnici poljoprivrednih gospodarstava sa jasno razrađenom vizijom razvoja OPG-a mogu se uključiti u privredne tokove lokalne ekonomije, ostvariti ekonomski održivi povratak i reintegraciju. U odabiru i započinjanju razvoja gospodarstva potrebno je iskoristiti prirodne preduvjete (klima, tlo, reljef) i optimalno iskoristiti prednosti raspoloživih proizvodnih kapaciteta. Na tržištu kapitala za kreditiranje investicija u poljoprivredi nude se Strategijski programi RH za razvitak pojedinih poljoprivrednih proizvodnji preko HBOR-a uz povoljne uvjete kreditiranja. Za započinjanje poljoprivredne proizvodnje, što je najčešći slučaj kod povratnika i useljenika, prihvatljiv je i Program kreditiranja poljoprivrede i malog gospodarstva na područjima posebne državne skrbi. Isti je moguće realizirati kod lokalnih banaka. Zbog svog položaja, karakteristika reljefa, klimatskih i pedoloških osobina, Zapadna Slavonija pogodna je za poljoprivrednu proizvodnju. Dakle, prirodni uvjeti, tradicija, postojeća stečena iskustva i radne navike su saveznici u kreiranju osobne ekonomske budućnosti. Blagi obronci Psunja i Papuka pogodni su lokaliteti za voćarsku proizvodnju. Tradicija u uzgoju i preradi šljive uz daljnji osmišljeni rad na razvoju i organizaciji proizvodnje mogu doprinijeti povećanju površina pod višegodišnjim nasadima, naročito pod šljivom. Stara slavonska šljivovica «Slavonka» zaštićena je kao autohtoni proizvod kod Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo. Osuvremenjivanjem voćarske proizvodnje i za preradu, udruživanjem s ciljem organizacijsko-proizvodnog povezivanja, izgradnjom dorađivačkih kapaciteta, proizvođači voća povećavaju dohodak, tj. ekonomsku motiviranost. PZ «Eurovoće» Orahovica sa prerađivačkim kapacitetima siguran je partner proizvođačima za većinu voćarskih kultura. PPK «Orahovica» iz Orahovice i Vlado Moulis iz Daruvara proizvođači su sadnica lješnjaka i organizatori proizvodnje i plasmana gotovog proizvoda. Pojedini rejoni oko Požege, Daruvara i Pakraca izrazito su vinogradarsko područje. Gotovo cijela zapadna Slavonija je i stočarski kraj. Govedarstvo zasnovano na simentalcu omogućava proizvodnju mlijeka i mesa. Pri tome su livade i pašnjaci, proizvodnja na oraničnim površinama, podređeni govedarskoj proizvodnji na OPG-u.

7

U posljednje vrijeme u brdskim predjelima dolazi do razvitka i ovčarske proizvodnje. Ovisno o osobinama proizvodnih kapaciteta OPG-a, u ravničarskim područjima postoje preduvjeti za moderno koncipiranu proizvodnju žitarica, industrijskog bilja (šećerna repa, uljana repica, duhan), ljekovitog bilja, povrća za potrošnju u svježem stanju i za potrebe dorađivačkih kapaciteta (paprika, krastavac). PZ «Eurovoće», Orahovica, KTC Križevci i «Marinada», Slatina organiziraju proizvodnju, otkup i preradu dijela povrćarskih kultura. U razvijanju poljoprivrednih gospodarstava, poljoprivrednicima se nalaže kao «imperativ vremena» postupno prilagođavanje uvjetima tržišnog gospodarstva. Kroz primjenu suvremene organizacije rada, novih tehnologija i organizirani nastup na tržištu, ostvarujemo konkurentnu i profitabilnu proizvodnju. Često puta sve to nije moguće ostvariti bez investiranja u objekte i opremu, zemljište i druge proizvodne kapacitete. Prevladava mišljenje da su poljoprivrednici samo oni koji uzgajaju ječam, kukuruz ili imaju stočnu farmu. U suvremenim uvjetima gospodarenja poljoprivrednik je puno više. Da bi uspio u poslu on mora biti informiran, aktivan, znatiželjan, vrijedan, obrazovan bez obzira kojom proizvodnjom se bavi. Sve je više mladih ljudi koji su završili sasvim druge škole, ali se odlučuju za poljoprivrednu proizvodnju. Za takove početke i za stjecanje neophodnih znanja potrebnih za investiranje i razvoj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, načinjena je ova početnica. Investirati znači «ulagati novac danas da bismo sutra poslovali bolje» osiguranjem boljih i stabilnijih uvjeta za proizvodnju u budućnosti. Priručnik je nastao kao rezultat suradnje SDF-a s Poduzetničkim centrom Pakrac te dobrom međusektorskom suradnjom s lokalnim vlastima (Okučana, Gornjih Bogićevaca, Dragalića i Stare Gradiške), Hrvatskim zavodom za poljoprivredno savjetodavnu službu iz Pakraca i Gornjih Bogićevaca, i PZ Brezine, Gornji Bogićevci. U njemu su pretočena naša iskustva, stečena kroz implementaciju niza ekonomskih projekata. Nadam se da će priručnik pomoći našoj korisničkoj grupi u donošenju pravilnih odluka, a početnicima u prvim koracima olakšati razvoj poduzetničke ideje te pridonijeti uspješnoj ekonomskoj reintegraciji povratnika u lokalnu ekonomiju. Zahvaljujem se svima koji su uložili trud u stvaranje ovog priručnika, a posebno SEE-RAN mreži iz Sarajeva odnosno Triangl komponenti, USAID-u i World Lerningu iz Zagreba koji su financijskom podrškom omogućili njegov nastanak i objavljivanje. Obrad Ivanović Voditelj ekonomskog programa

8

3. OPĆENITO O PODUZETNIŠTVU I PODUZETNIŠTVU U POLJOPRIVREDI Poduzetništvo je definirano kao svaka aktivnost pojedinca usmjerena ka ostvarivanju dobiti. U modernom društvu, društvu sa suvremenim oblicima ekonomije koje se okreće prema tržištu i demokraciji, poduzetništvo predstavlja dinamičan proces neprestanog mijenjanja i gospodarske strukture i njezine učinkovitosti u kojem pojedinci preuzimaju rizik glede rezultata poslovne akcije. Poduzetnik svojom aktivnosti zadovoljava potrebe tržišta i preuzimajući rizik poslovanja osobno pokušava ostvariti što veći financijski rezultat. Za razliku od drugih modernih ekonomija (SAD, Velika Britanija), razvoj malog gospodarstva u Hrvatskoj započeo je prelaskom u tržišno gospodarstvo, a formalizirano je donošenjem Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva, 2002. godine. Poduzetništvo nije, međutim uzak pojam vezan za biznis i privatno i vlastito poduzeće. Poduzetništvo predstavlja način razmišljanja, dinamičan proces preuzimanja inicijativa i stvaranja pozitivnih promjena u svom užem i/ili širem okruženju. Malo je poduzetništvo svakim danom i u Hrvatskoj sve važnije. Zbog čega je to tako? Službeni podaci GEM (Global Entrepreneurship Monitor) za Hrvatsku govori da u ukupnom udjelu gospodarstva malo i srednje poduzetništvo čini 98.9% svih gospodarskih subjekata, stvara 53.5% radnih mjesta, sa 44.2% sudjeluje u ukupno ostvarenim prihodima i ostvaruje 60% prihoda u ukupnom izvozu. 3.1. TKO JE PODUZETNIK? Velik broj knjiga i priručnika, nudi još veći broj teorija, psiholoških analiza i pojmova o tome koja su to osnovna obilježja i karakteristike koje neku osobu čine poduzetnikom, i koje su to poduzetničke osobine koje takva osoba treba posjedovati kako bi realizirala svoju poslovnu ideju. No poduzetništvo je proces i način života pa sukladno tome osobine koje su potrebne da bi osoba postala uspješnim poduzetnikom, moguće je razviti. Ovo želimo da bude osnovna vodilja i cilj ovog priručnika koji će vas ohrabriti da ustrajete u razvoju svojih vještina i mogućnosti, svojih poduzetničkih ideja. Moguće je da se netko rodi s poduzetničkim osobinama, ali ih u toku života ne razvija, pa niti ne postaje poduzetnikom. Kod nekih osoba moguće je da te osobine nisu toliko izražene pa ih treba potaknuti, razvijati i osnaživati. S tim u skladu, niže navedene analiza poduzetničkih sklonosti i osobina ne treba uzimati u obzir kao selekcijski materijal nakon kojega ćete, ukoliko uvidite da baš i ne posjedujete tipične osobine poduzetnika, odustati. Navedene osobine trebaju vam pomoći da uvidite u kojem se segmentu vaših osobnih karakteristika trebate i možete razvijati, poboljšati ih i na taj način doprinijeti uspješnijoj realizaciji vaše poslovne ideje. Na temelju gore navedenog, za poduzetnika možemo reći da je to osoba koja se razvija u interakciji svojih vlastitih urođenih osobina i sklonosti, s jedne strane te njegova kućnog odgoja , tradicije, obrazovanja, gospodarske klime lokalne zajednice, ali i same države. Pokretanje vlastitog posla je veliki korak koji će promijeniti vaš život. Postajete odgovorni za upravljanje i uspjeh posla. Ova odgovornost znači mnoge pritiske i brige, ali i nove slobode i vrijednosti. Ona sa sobom nosi naporan rad i uzima mnogo vremena, ali može donijeti i zadovoljstvo, financijsku sigurnost za vas osobno i druge osobe oko vas.

9

Neke od osnovnih karakteristika poduzetnika su: � Posvećenost (predanost) poslu – da biste uspjeli u poslu, morate mu se posvetiti.

Posvećenost ili predanost ovdje znači da ste spremni da se svom poslu posvetiti i predate više nego bilo čemu drugom. Znači da želite opstati u poslu na dugi rok i da ste spremni riskirati svoj vlastiti novac radi posla. Jeste li spremni dugo i naporno raditi?

� Motivacija – što više želite imati vlastiti posao, veće su šanse za uspjeh u poslu. Zašto želite pokrenuti svoj vlastiti posao?

� Preuzimanje rizika – nema apsolutno sigurnih poslova. Uvijek postoji rizik da ćete u nečemu promašiti. Iako poduzetnik mora biti spreman preuzeti neke rizike, trebate preuzeti samo one rizike koje prethodno dobro proučite i odmjerite. Jeste li sposobni procijeniti koje rizike možete preuzeti?

� Odlučivanje – vodeći svoj posao morat ćete donositi mnoge odluke. Važno je da budete osposobljeni za donošenje teških odluka koje mogu imati ozbiljne posljedice po vaš posao.

� Podrška obitelji – vođenje posla uzet će najveći dio vašeg vremena. Bez razumijevanja i podrške obitelji to neće biti moguće. Vaša obitelj trebala bi se suglasiti sa vašim idejama i dati podršku vašim planovima za pokretanje posla.

Vještine neophodne za pokretanje posla:

� Tehničke vještine – tehničke vještine su praktična znanja potrebna kako bi se napravio proizvod ili pružila usluga u okviru vašeg posla. Potrebne tehničke vještine ovisit će o tipu posla koji namjeravate pokrenuti.

� Vještine upravljanja – specifične vještine/znanja neophodne za vođenje poslovanja, npr. prodajne vještine, knjigovodstvene vještine.

� Poznavanje vaše vrste posla – znanje i iskustvo u specifičnoj vrsti posla često su ključne stvari. Ono što u tome trebate znati ovisi o tipu posla koji namjeravate pokrenuti.

Niže navodimo jedan od mogućnih obrazaca za osobnu procjenu vaših poduzetničkih sklonosti i osobina. On će Vam poslužiti da postanete svjesni posjedujete li i u kojoj mjeri određene poduzetničke sklonosti, ali i koje osobine trebate dalje razvijati kako bi razvili svoju poduzetničku priču i realizirali poslovnu ideju. Obrazac za osobnu procjenu:

Osobna karakteristika ili situacija Vaša procjena Procjena

prijatelja ili člana obitelji

+ - + - PREDANOST Da bi vaš posao bio uspješan morate biti posvećeni i predani u svojem poslu. Predanost zapravo predstavlja vašu želju da vam je vaš posao na prvome mjestu. Ukoliko želite ostati dugo u poslu, i ukoliko ste u stanju riskirati vlastiti novac, vaša predanost predstavlja prednost za vas, a ako pak imate drugih prioriteta u životu i ne želite trošiti previše vremena i novca na posao, tada je to nedostatak.

MOTIVACIJA Zašto ste planirali krenuti sa svojim poslom? Vaš posao ima izgledne šanse za opstanak ako su razlozi zbog kojih ste ga pokrenuli sljedeći:

• Želite okušati svoju poslovnu ideju • Želite biti sami svoj gazda • Želite imati vlastiti posao.

Ukoliko ste planirali pokrenuti samostalni posao zato što ste na to primorani, jer ste npr. nezaposleni, tada općenito gledano vaše šanse za uspjeh nisu dobre. Ako ste često odlučili krenuti sa samostalnim poslom, tada je to vaša prednost, a ako niste baš posve sigurni, ali ste mišljenja da bi ipak mogli pokušati pokrenuti svoj posao, tada je to vaš nedostatak, slabost.

10

PREUZIMANJE RIZIKA Ne postoji apsolutno siguran posao. Uvijek je prisutan rizik gubitka u poslu. Premda poduzetnik mora biti pripravan da preuzme nešto rizika u poslu, za to mora biti spreman za preuzimanje rizika. Ukoliko ste pripravni da preuzmete određene rizike, tada je to prednost, ali ako riskirate sve poput kockara, ili ste nespremni preuzeti bilo kakav rizik, tada je to vaš nedostatak.

ODLUČIVANJE U vašem samostalnom poslu trebat ćete donositi važne odluke, jer važne poslovne odluke ne možete prepustiti nekomu drugom, niti ih donositi zajednički. Ako ste u stanju samostalno donositi odluke, to je onda vaša prednost, ali ako ste neodlučni pri donošenju važnih odluka, ili više volite da vam netko drugi govori što treba raditi tada je to vaš nedostatak.

Osobna karakteristika ili situacija Vaša procjena Procjena


+ - + - OBITELJSKA SITUACIJA Najviše ćete vremena provoditi na svome poslu. Veoma je važno pri tome imati potporu svoje obitelji. Vaša obitelj treba biti suglasna s vašom odlukom o pokretanju samostalnoga posla. Prednost vam je ukoliko imate potporu svoje obitelji, a ukoliko je nemate, to je vaš nedostatak.

FINANCIJSKA SITUACIJA Ukoliko posjedujete vlastitu ušteđevinu koju biste uložili u vlastiti posao, te ukoliko nije katastrofalno po vaše osobno imovno stanje ako vam se desi financijski gubitak u vlastitom poslu, tada je to vaša prednost. Ukoliko nemate ušteđevine da je uložite u vlastiti posao i ako u cjelini vaša imovna situacija ovisi o vašem poslovnom uspjehu, tada je to nedostatak.

Vještine (sposobnosti) Vaša procjena Procjena


+ - + - TEHNIČKE VJEŠTINE Tehničkim vještinama smatramo praktične sposobnosti potrebne kako bi proizveli neki proizvod ili ponudili uslugu.

VJEŠTINE UPRAVLJANJA POSLOM To su sposobnosti potrebne kako bi efikasno pokrenuli samostalan posao. Marketing je možda najvažniji za posao, ali i druge vještine u poslu upravljanja su također bitne za uspjeh u samostalnom poslu, kao npr. utvrđivanje troškova i knjiženje. Ukoliko ne posjedujete ove vještine, tada je to nedostatak.

POZNAVANJE DJELATNOSTI Poznavanje djelatnosti kojom se želite samostalno baviti, u nekim slučajevima je neophodno, a u drugim slučajevima nije toliko bitno, mada je u svakom slučaju od pomoći. Ako imate iskustvo stečeno u djelatnosti u kojoj kanite početi vlastiti posao, to je vaša prednost.

Zbrojite ukupan broj prednosti i ukupan broj nedostataka koje imate i upišite ih u ovu rubriku.

11

4. KAKO DO POSLOVNE IDEJE/KAKO RAZVITI SVOJU POSLOVNU IDEJU? Dobra poslovna ideja je ono što je temelj svakog poduzetničkog pothvata. No postavljaju se realna pitanja kako doći do dobre poslovne ideje te što je to što dobru poslovnu ideju uistinu čini dobrom, i kako procijeniti njenu realnost i profitabilnost?? Mnogo je poduzetničkih ideja gotovo na svakom koraku i nerijetko u razgovoru s poduzetnicima možete se čuditi njihovoj kreativnosti i inventivnosti, jer oni doslovno ideje prepoznaju na svakom koraku. Naravno, sve te ideje nisu realne i prije započinjanja bilo kakve aktivnosti na njenoj realizaciji, potrebno je detaljno iz analizirati tržišnu opravdanost investiranja i njenu realizaciju. Vezano za inovativnost i dolazak do same poslovne ideje, stručna sprema i stupanj obrazovanja nipošto nisu ni od kakve presudne uloge. Istraživanje koje je provedeno na grupi poduzetnika pokazalo je da je najveći broj poduzetnika do svojih ideja za proizvod ili uslugu došao iz: prijašnjeg zaposlenja, na temelju osobnih interesa i afiniteta, stjecajem okolnosti – sasvim slučajno, na temelju tuđih sugestija, na temelju prijedloga prijatelja ili rodbine. Na najnižoj skali ove ljestvice nalaze se oni koji su do ideje došli na temelju nečega što su naučili tokom školovanja. Nadalje, a to potvrđuju i brojna marketinška istraživanja, najveći broj poslovnih ideja razviju se na temelju procjena tržišta, tj. potražnje kupaca i potrošača. Ovo je u skladu i sa osnovnim karakteristikama poduzetnika koji ipak primarno traže mogućnost ostvarivanja profita. Neosporno je međutim da ćete pri razvoju ideje o tome čime se baviti, uzeti u obzir slijedeće činjenice:

� Vlastito radno iskustvo i/ili iskustvo vaših prijatelja, poznanika � Vaše afinitete i sklonosti � Potražnje kupaca i potrošača � Znanju potrebnom za realizaciju ideje ili dostupnosti stručnih i tehničkih informacija

potrebnih za realizaciju ideje � Financijskim mogućnostima ulaganja � Ostalim materijalnim i nematerijalnim resursima potrebnim za realizaciju ideje

Za procjenu svoje ideje možete iskoristiti jednostavnu vježbu. Na komad papira pokušajte procijeniti svoje slabosti, snage, opasnosti i mogućnosti za realizaciju te ideje. Kod ove procijene mogu vam pomoći odgovori na slijedeća pitanja. Jednostavnim odgovaranjem sa DA ili NE na postavljena pitanja i njihovim zbrajanjem, dobit ćete jasniju sliku o tome koje su snage, slabosti, mogućnosti i opasnosti za vaše bavljenje idejom. Ova vježba će vam ukazati na područja na kojima još morate raditi prije nego krenete u realizaciju svoje ideje.

SNAGE SLABOSTI

1. Točno znam čime ću se baviti, imam jasno definiranu ideju i cilj. 1. Nemam jasno definiranu ideju i cilj.

2. Imam iskustva u bavljenju djelatnosti?

2. Nemam iskustva u bavljenju djelatnosti.

12

3. Imam dovoljno financijskih sredstava za pokretanje djelatnosti i realizaciju ideje?

3. Nedostaje vam financijskih sredstava za realizaciju ideje?

4. Obitelj i prijatelji mi pružaju punu podršku za realizaciju ideje.

4. Ulaganja u realizaciju ideje su prevelika da bi se upustili u njih?

5. Potražnja za mojim proizvodom/uslugom je dobra na tržištu.

5. Okolina vas ne podržava u realizaciji ideje.

6. Znam točno gdje i kome ću prodavati svoj proizvod/uslugu?

6. Nema nikakvih stimulativnih poticaja za bavljenje ovom vrstom proizvodnje.

7. Imam zatvorenu financijsku konstrukciju za realizaciju ideje.

7. Kredit je jedina mogućnost financiranja moje ideje.

8. Znam točno gdje i kome ću prodavati svoj proizvod/uslugu?

8. Nisam kreditno sposoban/a.

9. Imam materijale i sirovine potrebne za proizvodnju/uslugu?

9. Ne poznajem tržište za proizvod/uslugu: ne znam koja je potražnja za proizvodom i gdje bih mogao/la plasirati proizvod.

MOGUĆNOSTI OPASNOSTI

1. Imam mogućnost ostvariti poticaj za proizvodnju. 1. Konkurencija u ovoj djelatnosti je

prejaka, a tržište premalo.

2. Postoji mogućnost realizacije povoljnih kreditnih sredstava pri investiranju u razvoj moje ideje.

2. Neću moći pronaći radnu snagu za obavljanje djelatnosti. Neću stići na vrijeme proizvesti svoj proizvod.

3. Imam mogućnost dobivanja kvalitetnih stručnih informacija potrebnih za realizaciju ideje?

3. Realizacija kreditnih sredstava može predugo trajati pa neću započeti s ulaganjima na vrijeme.

4. Imam mogućnost vlastitog stručnog usavršavanja kroz organizirane edukacije?

4. Uvjeti za ostvarivanje poticaja za proizvodnju će se uskoro promijeniti.

5. Imam mogućnost uključivanja u zadrugu i smanjenja troškova poslovanja?

Bilo kako bilo, tj. neovisno koji je izvor vaše poslovne ideje, bitne činjenice kod odabira poslovne ideje pored onih već gore navedenih su i uvjerenje i samopouzdanje u mogućnost realizacije ideje, vaša osobna ustrajnost i upornost u radu na njenoj realizaciji. Prvi korak do realizacije ideje je jasno definiranje njene svrhe i cilja. Ovo će vam pomoći da jasnije sagledate svoje mogućnosti, znanja, želje i sklonosti. Vaša ideja kao i cilj trebaju biti što jednostavnije definirani, po mogućnosti u jednoj ili dvije rečenice. Ukoliko to niste u mogućnosti napraviti, znači da nemate točnu i jasnu viziju onoga čime se želite baviti i što time želite postići. Vježbajte dok to ne postignete. I zapamtite, ovo je prvi korak u definiranju onoga čime se želite baviti, vaše ideje, i prvi korak u njenoj realizaciji.

13

Moja ideja je: _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

_______________________________________________________________.

Cilj koji ću postići realizacijom ideje je: _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________

______________________________________________________________________. Kad je to jednom zapisano crno na bijelom, već nekamo možemo stići. Malo je onih koji znaju odrediti cilj, a kamoli još i zapisati ga. Sreću nećete pronaći dok cilj ne postane jasan i dostupan pogledu. (R. Byron)

14

5. KAKO ZAPOČETI POSLOVANJE?

Nakon razvijanja ideja i odlučivanja o vrsti djelatnosti, poduzetnik treba odlučiti o obliku registracije svog poslovanja, što je često i kritičan trenutak. Stoga je poželjno prije same registracije saznati najvažnije o prednostima i obvezama koji određeni registracijski oblik donosi. Za odluku o vrsti registracije pomoći će vam podaci o:

- opsegu djelatnosti, proizvodnje i poslovanja

- visini ulaganja

- broju planiranih djelatnika

- da li planirate koristiti poticaje za poljoprivrednu proizvodnju ukoliko se bavite

poljoprivrednom djelatnosti?

- vlastitim financijskim potencijalima

- tržištu – gdje ćete prodavati?

5.1. OBLICI REGISTRACIJE POSLOVNIH SUBJEKATA

5.1.1 Obrt Obrt je fizička osoba koja samostalno i trajno obavlja jednu ili više gospodarskih

djelatnosti. Ovisno o uvjetima koji moraju biti ispunjeni, obrt može biti slobodan, vezan ili povlašten.

Slobodan obrt je onaj čije obavljanje nije uvjetovano ni stručnom spremom ni

majstorskim ispitom, dok za obavljanje djelatnosti u vezanom obrtu postoje uvjeti o stručnoj spremi, radnom iskustvu te majstorskom ispitu. Povlašteni je pak obrt onaj kojeg poduzetnik smije obavljati samo uz povlasticu koju izdaje određeno Ministarstvo, ovisno o vrsti obrta.

Fizička osoba koja želi obavljati obrt mora prijaviti upis u obrtni registar nadležnom županijskom uredu i njegovim ispostavama odnosno uredu Grada Zagreba i steći status obrtnika, a to može ako ispunjava slijedeće opće uvjete:

1. da je državljanin Republike Hrvatske

2. da je punoljetna i da nije djelomično ili potpuno lišena poslovne sposobnosti

3. da udovoljava općim zdravstvenim uvjetima i posebnim zdravstvenim sposobnostima ako je to propisano

4. da joj pravomoćnom sudskom presudom ili rješenjem o prekršaju nije izrečena mjera sigurnosti ili zaštitna mjera zabrane obavljanja obrta dok ta mjera traje

5. da ima pravo korištenja prostora ako je to potrebno za obavljanje obrta.

Obrtnik može obavljati samo one obrte koji su obuhvaćeni obrtnicom, u slučaju povlaštenih obrta samo one za koje je dobio povlasticu. Obrtnik je dužan voditi poslovne knjige. Poslovne knjige na temelju kojih porezni obveznici utvrđuju dohodak su:

• Knjiga primitaka i izdataka • Knjiga prometa.

15

Obrtnik odgovara za obaveze koje nastaju u obavljanju obrta cjelokupnom unesenom

imovinom koja je potrebna za obavljanje obrta te odgovara za zakonitost obavljanja obrta i rada djelatnika koje zapošljava.

5.1.2. Trgovačko društvo

Trgovačko društvo je pravna osoba čiji su osnivanje i ustroj uređeni Zakonom o trgovačkim društvima. Trgovačko društvo može osnovati svaka domaća ili strana fizička ili pravna osoba. Sva trgovačka društva su pravne osobe. Pravnu osobnost društvo stiče upisom u sudski registar.

Trgovačko društvo odgovara za svoje obveze cijelom svojom imovinom. Najčešći oblik trgovačkog društva, i bitan za ovo područje, je društvo s ograničenom

odgovornošću (d.o.o.). Društvo s ograničenom odgovornošću trgovačko je društvo u koje jedna ili više fizičkih ili pravnih osoba ulažu temeljne uloge s kojim sudjeluju u unaprijed dogovorenom temeljnom kapitalu. Temeljni kapital ne može biti manji od 20.000,00 kn. Imovina društva strogo je odjeljenja od imovine članova. Društvo za svoje obveze odgovara cijelom svojom imovinom, a članovi društva ne odgovaraju za obveze društva. Društvo s ograničenom odgovornošću osniva se na temelju društvenog ugovora kojeg moraju potpisati svi osnivači u obliku javnobilježničke isprave. Ukoliko društvo osniva jedna osoba, osnivač daje izjavu o osnivanju u obliku javnobilježničkog akta.

Prije registracije trebalo bi u Trgovačkom sudu provjeriti je li željeno ime trgovačkog

društva već upisano u sudskom registru. Trgovačko društvo mora imati i službenu adresu u Hrvatskoj kako bi se uopće moglo registrirati. Svi dokumenti moraju biti ovjereni kod javnog bilježnika, a trošak ovjere ovisi o visini temeljnog kapitala i u prosjeku iznosi 2.500,00 kn. Temeljni kapital mora se položiti na račun u banci za što se prilaže potvrda prilikom registracije. Postupak za upis u sudski registar započinje podnošenjem prijave koja mora biti ovjerena od javnog bilježnika.

Po primitku pozitivnog rješenja potrebno je izraditi pečat te se Državnom zavodu za statistiku podnosi zahtjev za razvrstavanje djelatnosti prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD) te tako društvo dobiva i matični broj. Nakon registracije kod Trgovačkog suda te Državnog zavoda za statistiku potrebno je obaviti registraciju pri Poreznoj upravi te tako društvo postaje obveznik poreza na dobiti i poreza na dodanu vrijednost. Trgovačko društvo može početi obavljati djelatnosti kada Trgovačkom sudu podnese odluku Županijskog ureda za gospodarstvo kojom se utvrđuje da udovoljava tehničkim, ekološkim, zdravstvenim i drugim uvjetima propisanima za tu djelatnost.

5.1.3. Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo

Temeljem ustroja Zakona o poljoprivredi i Upisnika poljoprivrednih gospodarstava započeo je sustav reformi potpora u poljoprivrede.

Upis poljoprivrednih gospodarstava u Upisnik počeo se provoditi u Hrvatskoj od 1.

prosinca 2002. godine u uredima državne uprave županija, kada su poljoprivredna gospodarstva, sukladno Pravilniku o upisu u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, bila dužna podnijeti zahtjev za upis u Upisnik. Na temelju dobivenih podataka provode se mjere po-ljoprivredne politike i vodi se statistika u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva.

16

Upis se vrši tako da nositelj gospodarstva podnese zahtjev za upis u Upisnik na propisanim obrascima, a nakon upisa izdaje se Rješenje o upisu te se poljoprivrednom gospodarstvu dodjeljuje matični identifikacijski broj poljoprivrednog gospodarstva (MIBPG).

Novi sustav reformi potpore u poljoprivredi predviđa četiri modela potpore koja ćemo ovdje samo nabrojiti, a u daljnjem tekstu u poglavlju Poticaji i obrazložiti. To su:

• model poticanja proizvodnje, • model kapitalnih ulaganja, • model potpore dohotku te • model ruralnog razvitka.

Komercijalna poljoprivredna gospodarstva mogu ostvariti potporu kroz model poticanja proizvodnje, model kapitalnih ulaganja te model ruralnog razvitka, dok nekomercijalna poljoprivredna gospodarstva mogu ostvarit potporu samo kroz model potpore dohotku i ruralnog razvitka. Ukratko, u narednoj tablici prikazujemo osnovne razlike vezano za registraciju i obveze različitih oblika registracije poslovnih subjekata:

Uvjeti / Vrta registracije

Trgovačko društvo (d.o.o.) Obrt

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo

Potrebna stručna sprema NE DA NE

Gdje obaviti registraciju? Trgovački sud (obično u županiji).

Županijski uredi za gospodarstvo ili njihove ispostave na lokalnoj

razini.

Županijski uredi za poljoprivredu ili njihove ispostave na lokalnoj

razini.

Temeljni kapital potreban za registraciju.

DA, minimalno 20.000,00 kn

NE NE

Troškovi registracije.

Cca 5.000,00 kn za različite takse + 20.000,00 kn

temeljnog kapitala

Cca 1.500,00 kn Cca 400,00 kn

Mjesečni izdaci.

Minimalna poduzetnička plaća, bruto 7.221,50 kn

Minimalni doprinosi + obveze HOK 1.594,00 kn

Minimalni doprinosi za poljoprivrednike cca

1.300,00 kn

Obveza vođenja knjiga. DA DA NE

Stope obračuna poreza. 20% Različite stope ovisno o visini ostvarenog dohotka (15%,

25%,35% i 45%).

Kao kod obrta, ako vodi knjige i pravi poreznu

prijavu.

Obveznik poreza na dodanu vrijednost (PDV-a) 22%.

DA

NE, ako se ne prijavi samovoljno i/ili ako su oporezive isporuke u

prethodnoj kalendarskoj godini od samostalne djelatnosti veće od

85.000,00 kn.

NE, ali ako traži poticaje za slijedeću godinu onda DA. Ostalo kao i kod

obrta.

17

5.2. POREZNI SUSTAV Porezni sustav u Republici Hrvatskoj se temelji na Zakonu o porezu na dohodak (NN 177/04) i Zakonu o porezu na dobit (NN 177/04, 90/05). Za obračunavanje poreza gospodarskim subjektima koji posluju kao obrti i obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima primjenjuje se Zakon o porezu na dohodak, dok trgovačka društva (d.o.o.), tj. poduzeća porez obračunavaju na temelju Zakona o porezu na dobit. 5.2.1. Porez na dohodak Porez na dohodak temelji se na već gore navedenom Zakonu o porezu na dohodak (NN 177/04). Prema ovom zakonu porez plaća porezni obveznik kojeg predstavlja fizička osoba koja ostvaruje neki dohodak. Izvori dohotka su primici od:

- nesamostalnog rada – fizičke osobe zaposlene u tvrtkama, - samostalne djelatnosti – obrti, OPG, slobodna zanimanja i dr., - imovine i imovinskih prava, - osiguranja i drugih primitaka.

Porez se obračunava na temelju određene porezne osnovice koja predstavlja ukupni iznos dohotka od nesamostalnog rada, dohotka od samostalne djelatnosti, dohotka od imovine i imovinskih prava, dohotka od kapitala, dohotka od osiguranja i drugog dohotka, a umanjen za osobni odbitak. Porez na dohodak utvrđuje se i plaća za kalendarsku godinu (porezno razdoblje). U niže navedenoj tablici prikazane su mjesečne i godišnje porezne osnovice i porezne stope koje se na te iznose pri obračunu iznosa poreza:

Mjesečna porezna osnovica

Godišnja porezna osnovica Porezne stope

do 3.200,00 kn do 38.400,00 kn 15%

iznad 3.200,00 kn do 8.000,00 kn (idućih 4.800,00 kn)

iznad 38.400,00 kn do 96.000,00 kn (idućih

57.600,00 kn) 25%


14.400,00 kn)


172.800,00 kn) 35%

iznad 22.400,00 kn iznad 268.800,00 kn 45%

Dohodak je razlika između primitaka i izdataka proisteklih u poreznom razdoblju i izdataka nastalih u istom poreznom razdoblju. Primici su sva dobra (novac, stvari, materijalna prava, usluge i drugo) koja su poreznom obvezniku pritekla u poreznom razdoblju. Izdaci se smatraju svi odljevi dobara s novčanom vrijednošću izvršenim radi ostvarivanja ili osiguranja primitaka. Izdaci i primici se pripisuju onoj osobi koja ih je ostvarila u bavljenju gospodarskom djelatnosti. Primici i izdaci nastali u ime i za račun drugog ne smatraju se ni primitkom ni izdatkom i ne utječu na visinu dohotka.

18

Dohotkom od samostalne djelatnosti smatra se dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, dohodak od slobodnih zanimanja i dohodak od poljoprivrede i šumarstva. Utvrđivanje dohotka od samostalne djelatnosti Dohodak od samostalne djelatnosti je razlika između poslovnih primitaka i izdataka nastalih u poreznom razdoblju. Primici po osnovi samostalne djelatnosti su sva dobra (novac, stvari, materijalna prava, usluge i drugo) koja su poreznom obvezniku u okviru njegove samostalne djelatnosti pritekla u poreznom razdoblju. Izdaci po osnovi samostalne djelatnosti su svi odljevi dobara poreznog obveznika tijekom poreznog razdoblja radi stjecanja, osiguranja i očuvanja poslovnih primitaka. U poslovne izdatke poreznih obveznika ulaze oni izdaci koji su izravno vezani za obavljanje djelatnosti. Poslovne knjige i evidencije Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost dužni su se upisati u registar poreznih obveznika poreza na dohodak i njegov iznos utvrđivati na temelju podatka iz poslovnih knjiga i evidencija. Poslovne knjige su:

1. knjiga primitaka i izdataka 2. popis dugotrajne imovine 3. knjiga prometa i evidencija o tražbinama i obvezama

Za svaku obavljenu uslugu, porezni obveznici su obvezni izdati račun. U popis dugotrajne imovine unose se stvari i prava, ako su njihove nabavne cijene, odnosno troškovi proizvodnje (nabavna vrijednost) veći od 2.000,00 kn i njihov vijek trajanja dulji od godinu dana. Prava ulaze u popis dugotrajne imovine samo ako je kod njihove nabave plaćena naknada. Popis dugotrajne imovine služi za utvrđivanje izdataka otpisa (amortizacije) dugotrajne imovine. U popis dugotrajne imovine unose se pojedinačna nabavna vrijednost dobara dugotrajne imovine, vijek trajanja (korištenja), knjigovodstvena vrijednost i otpisi. Nabavna vrijednost dobara dugotrajne imovine koja su unesena u popis dugotrajne imovine, otpisuje se u skladu sa Zakonom o porezu na dobit. Osobni odbitak ili neoporezivi dio dohotka Ukupan iznos ostvarenog dohotka se umanjuje za osnovni osobni odbitak u visini od 1.600,00 kn i to za svaki mjesec poreznog razdoblja za koji se utvrđuje porez. Porezni obveznici mogu uvećati iznos osobnog odbitka po više osnova propisanih zakonom (uzdržavani članovi, djeca, i dr.). Prijava poreza na dohodak Godišnji porez na dohodak utvrđuje se prijavom poreza ili poreznom prijavom koja se podnosi godišnje. Porez na dohodak obračunava se prema različitim stopama ovisno o visini ostvarenog dohotka.

19

Tko je obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu? Godišnju poreznu prijavu obvezni su podnijeti:

- porezni obveznici koji u poreznom razdoblju ostvaruju dohodak od nesamostalnog rada kod dva ili više poslodavca

- porezni obveznici koji u poreznom razdoblju ostvare dohodak od samostalne djelatnosti

Rok za podnošenje godišnje porezne prijave je kraj veljače tekuće godine za prethodnu godinu. Porezni obveznici koji ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti plaćaju predujam poraza na dohodak koji se obračunava po različitim stopama od obračunate mjesečne porezne osnovice vezano za visinu i vrijednost osnovnog osobnog odbitka. Olakšice, oslobođenja i poticaji Najinteresantnije vezano za postojeće porezne olakšice odnosi se na olakšice za područja od posebne državne skrbi i brdsko-planinska područja. Poreznim obveznicima koji imaju prebivalište i borave na područjima od posebne državne skrbi i brdsko-planinskim područjima, osnovni osobni odbitak se utvrđuje u visini od:

Područje od posebne državne skrbi

Visina osnovnog osobnog odbitka (kn)

1. skupine 3.840,00 kn/mjesečno



Obveznicima poreza na dohodak koji samostalno obavljaju djelatnost, utvrđeni porez na dohodak od tih djelatnosti na gore navedenim područjima umanjuje se za:

Područje od posebne državne skrbi

Umanjenje utvrđenog poreza na dohodak (%)

1. skupine 100%

2. skupine 75%

3. skupine 25%

Pravo na umanjenje poreza na dohodak za obveznike poreza na dohodak od samostalnog obavljanja djelatnosti prema gore navedenim postocima umanjenja, ostvaruju oni poduzetnici koji zapošljavaju više od 2 radnika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme pri čemu više od 50% radnika imaju prebivalište i borave na područjima posebne državne skrbi najmanje 9 mjeseci u poreznom razdoblju.

20

5.2.2. Porez na dobit Obračun dobiti obavlja se prema Zakonu o porezu na dobit (NN 177/04 i 90/05). Prema ovom zakonu, porezni obveznik je trgovačko društvo i druga pravna i fizička osoba koja gospodarsku djelatnost obavlja samostalno, trajno, radi ostvarivanja dobiti, dohotka ili prihoda ili drugih gospodarskih procijenjenih koristi. Porezni obveznik i poduzetnik je fizička osoba koja ostvaruje dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti pod slijedećim uvjetima:

- ako je u prethodnom poreznom razdoblju ostvario ukupni primitak veći od 2.000.000,00 kn ili,

- ako je u prethodnom poreznom razdoblju ostvario ukupni primitak veći od 400.000,00 kn ili,

- ako ima dugotrajnu imovinu u vrijednosti većoj od 2.000.000,00 kn ili, - ako u prethodnom poreznom razdoblju prosječno zapošljava više od 15 radnika.

Porezna osnovica je dobit koja se utvrđuje prema računovodstvenim propisima kao razlika prihoda i rashoda prije obračuna poreza na dobit, uvećana i umanjena prema odredbama Zakona o dobiti. Dugotrajnom materijalnom i nematerijalnom imovinom smatraju se stvari i prava čiji je pojedinačni trošak veći od 2.000,00 kn i vijek trajanja duži od godinu dana. Amortizaciji ne podliježe zemljište, šuma i slična obnovljiva prirodna bogatstva, financijska imovina, spomenici kulture te umjetnička djela. Trošak amortizacije predmeta dugotrajne imovine priznaje se u porezni rashod. Stopa poreza na dobit obračunava se u visini 20% na utvrđenu poreznu osnovicu. 5.3. DRŽAVNE POTPORE U POLJOPRIVREDI, RIBARSTVU I ŠUMARSTVU Liberalizacija poljoprivredne trgovine s zemljama članicama EU, kao i sa susjednim zemljama neupitan je proces koji poljoprivrednim proizvođačima mijenja uvjete poslovanja i otežava mogućnosti nastupa na tržištu s proizvodima. Da bi poboljšao konkurentnost poljoprivrede, Hrvatski sabor je 2002. godine donio Zakon o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu. Njime se propisuju modeli državne potpore, programi u sklopu modela, uvjeti za ostvarivanje potpore i iznosi za pojedine proizvodnje. Da bi mogli ostvariti pravo na državne potpore seljačka gospodarstva ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva trebaju biti upisana u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG). Službe za gospodarstvo u županijama i njihove ispostave zaprimaju zahtjeve i izdaju rješenja o upisu u Upisnik. U skladu s obujmom poslovanja gospodarstva iskazanom kroz proizvodne jedinice, moguće je ostvarivati državne potpore kroz jedan od modela sustava potpore:

� Model poticanja proizvodnje � Model kapitalnih ulaganja � Model potpore dohotku � Model ruralnog razvitka

5.3.1. Model poticanja proizvodnje Kroz potpore proizvodnjama potiču se profitabilnije proizvodnje na komercijalnim gospodarstvima. Osnovni kriterij za ostvarivanje poticaja proizvodnji je:

• minimalan ukupan obujam poslovanja poljoprivrednog gospodarstva, te

21

• proizvodnja minimalno poticane količine za koju korisnik ostvaruje pravo na poticaj u punom propisanom iznosu.

Od 01.01.2008. godine, svi korisnici poticaja biti će dužni uskladiti poslovanje prema propisima o porezu na dohodak, biti upisani u Registar obveznika poreza na dohodak. Poticajima ovog modela stimulira se proizvodnja ratarskih kultura, višegodišnjih nasada, stočarstvo, proizvodnja stočarskih proizvoda, ekološka proizvodnja i ribarstvo. Za područja s težim uvjetima gospodarenja predviđen je iznos poticaja uvećan za 45% u voćarstvu i vinogradarstvu, a djelomično i u stočarstvu i ribarstvu. Visina propisanih sredstava za poticaj pojedinoj proizvodnji može se razmjerno i umanjiti ako ukupni zahtjevi za poticaj u toj godini premaše poticanu količinu. Izračun ukupnog obujma poslovanja poljoprivrednog gospodarstva prikazan je u Dodatku I., osnovno plaćanje poticaja u Dodatku II. i minimalno poticane količine u Dodatku III, a osnovno plaćanje poticaja za ekološku proizvodnju u Dodatku IV. 5.3.2. Model kapitalnih ulaganja u poljoprivredi Kapitalna ulaganja povezana su s investicijskom potporom države u poljoprivredi. Ovakva vrsta potpore podrazumijeva dodjelu nepovratnih sredstava iz proračuna Republike Hrvatske, kojima Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva sudjeluje u financiranju investicije za koju je neka financijska institucija odobrila kredit. Sam model kapitalnih ulaganja uspostavljen je kako bi došlo do povezivanja poljoprivrednog i bankarskog sektora.

Pravo na investicijsku potporu može ostvariti svaka pravna i fizička osoba koja se bavi komercijalnim poljoprivrednim proizvodnjom na gospodarstvu ili koje je registrirano za obavljanje djelatnosti šumarstva. Najviši iznos investicijske potpore po korisniku u jednoj kalendarskoj godini iznosi 250.000,00 kn, a odnosi se na kalendarsku godinu u kojoj je iskorišten kredit koji je korisnik dobio. Za investicije u govedarstvu, a u skladu s Operativnim programom, investicijska potpora može iznositi i do 500.000,00 kn. Investicijska potpora odobrava se za slijedeća kapitalna ulaganja:

1. Nabavu ženskih proizvodnih i rasplodnih grla u stočarstvu 2. Nabavu muških rasplodnih grla u stočarstvu 3. Ulaganja u višegodišnje nasade 4. Podizanje šuma 5. Izgradnju, adaptaciju i opremanje objekata za poljoprivrednu proizvodnju i

akvakultura 6. Uređenje poljoprivrednog zemljišta 7. Izgradnju, adaptaciju i opremanje objekata za čuvanje i preradu poljoprivrednih

proizvoda i ribe 8. Kupovinu privatnog poljoprivrednog zemljišta radi okrupnjavanja poljoprivrednog

gospodarstva 9. Ulaganja u povrćarsku proizvodnju.

Da bi se podnio zahtjev za odobrenje investicijske potpore, potrebno je prethodno realizirati planirano investicijsko ulaganje, da to ulaganje bude financirano kreditom, zajmom ili leasingom financijske institucije registrirane za financijsko poslovanje u Republici Hrvatskoj.

22

Investicijska potpora odobrava se za srednjoročne i dugoročne kredite u poljoprivredi, ribarstvu ili šumarstvu. Najniži iznos kredita za koji se može dobiti investicijska potpora iznosi 80.000,00 kn. Kod ulaganja u podizanje višegodišnjih nasada investicijska potpora može se odobriti ako je kredit korišten za podizanje najmanje 0,50 ha voćnih vrsta. Investicijska potpora isplaćuje se u apsolutnom iznosu i to 22.700,00 kn/ha novopodignutog nasada I. skupine i 32.700,00 kn/ha novopodignutog nasada II. skupine na područjima PDS. Zahtjev za odobrenje investicijske potpore podnosi se nakon dovršetka investicije tokom godine u kojoj je kredit iskorišten, a najkasnije do 28.02. iduće godine za kredite iskorištene u prethodnoj godini. Model kapitalnih ulaganja ima stalan trend povećanja broja zaprimljenih zahtjeva i jedan je od stupova reforme poljoprivredne politike. On pripada grupi strukturnih potpora, tj. dozvoljenih mjera investicije i sličan je modelima koje ima poljoprivredna politika Europske Unije. Model je zasnovan na Zakonu o državnoj potpori u poljoprivredi.

Najvažnije je da poljoprivredno gospodarstvo ima dobro i realno postavljen program, po mogućnosti definiranu specijaliziranu proizvodnju (bez pretjeranog svaštarenja) i uglavnom osigurava plasman za duže proizvodno razdoblje. Mali proizvođači koji zbog male ponude ne mogu samostalno nastupiti na tržištu, trebaju ponudu definirati i rješavati kroz udruživanje putem zadruga uz obostrano poštivanje ugovora. 5.3.3. Model potpore dohotku Obiteljska ili seljačka gospodarstva koja se prijave u model potpore dohotku (nekomercijalna poljoprivredna gospodarstva) primati će godišnje utvrđeni fiksni iznos dohodovne potpore za svakog člana koji u godini podnošenja zahtjeva ima status osiguranika mirovinskog osiguranja u svojstvu poljoprivrednika i najmanje 55 godina života muškarci, odnosno 50 godina života žene. Takva gospodarstva smiju imati u posjedu ili koristiti najviše 5 ha obradivog poljoprivrednog zemljišta i ostvarivati ukupan obujam poslovanja gospodarstva od najmanje 3 proizvodne jedinice. Zahtjev za dohodovnu potporu podnosi se u toku prosinca za narednu godinu. Korisnici dohodovne potpore mogu ostvariti potporu od 12.000,00 kn godišnje po nositelju ili članu, a najviše 24.000,00 kn po gospodarstvu. Gospodarstva čiji je nositelj ili najmanje 1 član u trenutku podnošenja zahtjeva korisnik mirovine kao poljoprivrednik ili je nezaposlen ostvaruju iznos od 5.000,00 kn godišnje potpore po gospodarstvu. Cilj ovog Modela je zbrinjavanje malih nekonkurentnih poljoprivrednih gospodarstava i osiguranje primjerenijeg životnog standarda njegovim članovima. Korisnici modela potpore dohotku ne mogu ostvarivati pravo na poticaje proizvodnji, ali mogu koristiti poticaje kroz model ruralnog razvitka. 5.3.4. Model ruralnog razvitka U ruralnom prostoru živi oko 40% stanovništva Hrvatske. Većina ovog stanovništva vezana je posredno ili neposredno za poljoprivrednu proizvodnju. Isključivo poljoprivredom bavi se 9% ukupnog stanovništva.

23

U visokorazvijenim zemljama EU isključivo poljoprivredom bavi se ispod 5 % ukupnog stanovništva. Kako bi se u doglednom vremenu postigle slične promjene u RH neophodno je kroz agrarnu politiku jačati poljoprivredni sektor. Takav razvoj nalaže stalnu brigu za očuvanje, razvoj i zaštitu ruralnih područja. Kroz Nacionalni program ruralnog razvitka želi se postići:

- osiguranje primjerenih radnih i životnih uvjeta u seoskim područjima; - očuvanje prirodnog i kulturnog naslijeđa; - promicanje održive poljoprivrede i očuvanje okoliša.

Primjenjujući pojedine modele iz sustava potpora i poticaja, državnim mjerama se utiče na povećanje dohotka i konkurentnost poljoprivrednih proizvođača, a kroz model ruralnog razvitka potiče se:

- razvitak seoskog područja; - očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina; - marketinška priprema poljoprivrednih proizvoda.

5.3.4.1. Program razvitka seoskog područja Sam Program razvitka seoskog prostora svojim mjerama potiče održivi razvoj seoskih područja, osiguranje primjerenih radnih i životnih uvjeta, te očuvanje prirodnog i kulturnog naslijeđa. Program je financiran iz državnog proračuna i sredstava Županija, te vlastitog učešća korisnika. Korisnici Programa, a time i financijskih sredstava mogu biti OPG-i (komercijalni i nekomercijalni), PZ-i, trgovačka društva, obrti, udruge poljoprivrednih proizvođača i strojni prstenovi.

Ovim programom sufinanciraju se razvojni projekti jedinica lokalne uprave koji se odnose na održivi ruralni razvitak.

Lokalna zajednica ima ključnu ulogu u kreiranju razvojnih projekata u donošenju važnih odluka za razvitak ruralnog prostora pošto mogu najbolje uočiti probleme i potrebe, a time i preuzimati neophodne mjere. Mjere razvitka seoskog prostora ponajprije obuhvaćaju potporu:

– investicijama na poljoprivrednim gospodarstvima, – preradi poljoprivrednih proizvoda, – uspostavi strojnih prstenova, – mladim poljoprivrednicima, – školovanju, prekvalifikaciji i obuci, – mjerama zaštite okoliša u području poljoprivrede i šumarstva, – šumarstvu, – mjerama uređenja zemljišta, – obnovi i razvitku sela, – očuvanju kulturnog blaga, ruralnih običaja i manifestacija,

24

– raznovrsnim poljoprivrednim i drugim aktivnostima radi ostvarivanja dopunskih ili alternativnih izvora prihoda,

– ruralnom turizmu i tradicionalnim ruralnim obrtima, – poboljšanju ruralne infrastrukture vezano uz razvitak poljoprivrede, – promociji vinskih i drugih turističkih cesta, – promociji kvalitetnih autohtonih proizvoda, – razvitku usluga u ruralnom prostoru.

Kroz natječaje u 2006. godini, u sklopu ovog Programa sufinancirane su mjere za: - osnivanje i razvoj poljoprivrednih zadruga; - osnivanje i razvoj udruga poljoprivrednih proizvođača, uzgajivača riba i školjaka, te strojnih prstenova; - razvoj seoskog, lovnog i ribolovnog turizma. 5.3.4.2. Program očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina Izvorne i zaštićene pasmine stoke dio su neprocjenjive baštine, te uzgajivači kroz ovaj Program ostvaruju državne poticaje. Poticaji su dostupni i komercijalnim i nekomercijalnim poljoprivrednicima. Plaćanje se obavlja u godišnjem fiksnom iznosu po grlu upisane uzgojno valjane rasplodne izvorne i zaštićene pasmine.

Cilj Programa očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina je održanje i unapređenje proizvodnje hrvatskih izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja. 5.3.4.3. Program marketinške pripreme poljoprivrednih proizvoda Cilj ovog Programa je poticanje prodaje poljoprivredno-prehrambenih proizvoda na stranom i domaćem tržištu putem različitih marketinških aktivnosti, što će direktno utjecati i na ukupan razvitak ruralnih područja (slavonski kulen, rakija šljivovica «Slavonka», stonske dagnje, istarski med, itd.). Sredstva programa mogu se koristiti na osnovu raspisanog natječaja za provođenje aktivnosti na:

- istraživanju tržišta; - unapređenju kakvoće proizvoda; - promotivne aktivnosti i - zaštiti hrvatskih autohtonih proizvoda.

Sredstva programa dostupna su znanstvenim i stručnim ustanovama, konzultantskim tvrtkama, zadrugama, udrugama proizvođača ili prerađivača kao i jedinicama regionalne i lokalne samouprave. Program je sufinanciran sredstvima državnog proračuna.

25

Poticanje proizvodnje i plasmana autohtonih proizvoda zasnovano je na spoznaju da samo proizvodi posebne kvalitete i s prepoznatljivim specifičnostima mogu se izboriti za mjesto izbirljivom tržištu EU. Kroz stvaranje izvoznih brendova i planova plasmana kroz turističku ponudu, potrebno je iskoristiti bogatstvo proizvodnje autohtonih proizvoda pošto smo zemlja s različitim klimatskim i zemljopisnim područjima, bogatom kulturom i tradicijom, te velikim brojem proizvoda sa specifičnim tehnološkim, prehrambenim i organoleptičkim osobinama. 5.4. IZVORI FINANCIRANJA

Većini povratnika, poduzetnika nedostaju financijska sredstva za otpočinjanje posla. Prije izbora potencijalnog kreditora, potrebno je prikupiti neophodne informacije o programima banaka, štedno-kreditnih i drugih financijskih subjekata koji posluju na tržištu kapitala. Kod odabira kredita treba obratiti pažnju na uvjete kredita, dužinu kreditiranja, visinu kredita, te potrebnim garancijama za kredit.

Poslovne banke imaju različite kreditne linije za privredna ulaganja. Radi ostvarivanja ciljeva agrarne politike, kao i zbog specifičnosti investiranja u poljoprivredi, Ministarstvo poljoprivrede izradilo je strategijske programe po proizvodnjama, i to:

• Operativni program podizanja trajnih nasada

• Operativni program razvitka govedarske proizvodnje

• Operativni program razvitka svinjogojske proizvodnje

• Operativni program potpore proizvodnji slavonskog kulena

• Operativni program za razvoj povrćarstva

Kreditne linije ovih programa dostupne su poduzetnicima preko Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR), pri čemu je Hrvatska agencija za mala gospodarstva (HAMAG) mogući djelomični garant za kredit. Kreditne linije Operativnih programa, uslijed uvjeta kreditiranja, komplicirane i dugotrajne procedure za ishodovanje kredita, često nisu pogodne za povratničku populaciju sa niskom razinom poljoprivredne proizvodnje na OPG-u. Poljoprivrednicima s tradicionalnom i nerazvijenom proizvodnjom, i pogotovu onima koji započinju uspostavljati proizvodnju pogodnija je kreditna linija: Program kreditiranja poljoprivrede i malog gospodarstva na područjima od posebne državne skrbi (PPDS). 5.4.1 Operativni program razvitka svinjogojske proizvodnje u Republici Hrvatskoj Svinjogojska proizvodnja zauzima značajno mjesto u poljoprivrednoj proizvodnji Republike Hrvatske. Ona spada među glavne potrošače žitarica, pogotovu kukuruza, te je značajan proizvođač visoko kvalitetnog mesa za zadovoljavanje potreba stanovništva. Postojeći proizvodni sustavi na većini farmi ne udovoljavaju uvjetima konkurentnosti otvorenog tržišta i uvjetima okoliša. Primjenom Operativnog programa razvitka svinjogojske proizvodnje potrebno je postići promjene u svinjogojskoj proizvodnji kroz uspostavljanje novih proizvodnih sustava, poticanje specijalizacije i zadovoljavanje uvjeta Europske unije u svinjogojstvu. Provedba Programa svinjogojstva temelji se na kreditima HBOR-a.

26

Krediti su namijenjeni za ulaganje u:

- Osnovna sredstva: o izgradnju građevinskog objekta o kupnju opreme o kupnju stoke

- Obrtna sredstva:

o tovljenici o hrana

Obrtna sredstva se kreditiraju, u pravilu do 30% od iznosa kredita. Kreditna sredstva se uplaćuju na račun dobavljača. Korisnici kredita mogu biti fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik OPG-a i fizičke osobe u sustavu PDV-a. Kreditna sredstva odobravaju se korisniku na razdoblje do 10 godina uz poček do 2 godine u kamatnu stopu do 4%. Garancije za povrat kredita osigurava HAMAG u vrijednosti do 50% glavnice kredita, dok drugih 50% preuzima kreditor, pri čemu se kao zalog koristi izgrađeni objekt, te druge nekretnine korisnika kredita. Provedbu Programa koordinira i provodi Hrvatski stočarski centar zajedno s HZPSS-om. Prednost pri dodjeli kredita imaju mlađe osobe sa stručnim zvanjem stečenim tokom školovanja, te osobe koje već imaju iskustva u ovoj proizvodnji i spremne su za dodatno obrazovanje kroz seminare. Izbor potencijalnog investitora obavlja Županijsko stručno povjerenstvo, a odluku donosi Središnje stručno povjerenstvo. Nakon toga, investitor podnosi zahtjev za kredit HBOR-u i HAMAG-u sa priloženom traženom dokumentacijom. HBOR i HAMAG donose konačnu odluku o prihvaćanju zahtjeva i odobrenju kredita. Kad stručna služba utvrdi da je zahtjev potencijalnog investitora opravdan, pristupa se, uz pomoć Županijske stručne službe, izradi projektne dokumentacije. Stručna služba pomaže investitoru u ishodovanju lokacijske i građevinske dozvole. Za izgradnju objekta, stručne službe prikupljaju javne ponude za izgradnju, te o istom izvještavaju potencijalnog investitora. Sva plaćanja obavlja davatelj kredita direktno izvođaču na temelju računa ovjerenog od strane stručne službe. Nabavu opreme i životinja koordinira stručna služba i o tome obavještava potencijalnog investitora. Po završetku izgradnje i investicije sačinjava se konačan obračun i utvrđivanje točne vrijednosti investicije, odnosno dug investitora. U prvim godinama po završetku investicije investitor i stručna služba organiziraju proizvodnju na farmi. Pri tome, prate proizvodnju sa tehnološkog i ekonomskog aspekta kako bi mogli sagledati uspješnost poslovanja, te način uklanjanja eventualnih prepreka. 5.4.2. Operativni program potpore proizvodnji slavonskog kulena Operativni program za potporu proizvodnji slavonskog kulena ima za cilj povećati proizvodnju, standardizirati kvalitetu i osigurati primjerenu zaštitu hrvatskog autohtonog proizvoda.

Po svojim osobinama, slavonski kulen je najatraktivniji mesni proizvod Slavonije i Baranje. Programom su predviđeni i poticaji za izgradnju automatiziranih komora za zrenje kako bi konačni proizvod uslijed istovjetnih tehnoloških uvjeta mogao imati standardna organoleptička svojstva.

27

Standardizacijom proizvodnih receptura postiže se ujednačen i prepoznatljiv kvalitete kulena. Osnovni ciljevi ovog Programa su:

� povećanje proizvodnje slavonskog kulena; � stvaranje uvjeta za kontinuiranu opskrbljenost tržišta standardnim proizvodom; � udruživanje proizvođača, te osiguranje nadzora kvalitete proizvoda; � primjena najnovijih tehnoloških dostignuća i veterinarsko-zdravstvenih standarda u

proizvodnji i � zaštita zemljopisnog podrijetla slavonskog kulena.

U postojećoj proizvodnji kulena prevladavaju OPG-i. Da bi se ostvarili ciljevi Programa, OPG-i mogu koristiti ovu kreditnu liniju za izgradnju, adaptaciju i opremanje objekata za proizvodnju slavonskog kulena. Neophodne dodatne informacije, potencijalni korisnici Programa, mogu prikupiti u područnoj službi Hrvatskog zavoda za poljoprivredno savjetodavnu službu (HZPSS) i područnoj selekcijskoj službi (HCS). Potencijalnim korisnicima programa, izlazi na gospodarstvo, voditelj područne službe HSC-a. U obilasku gospodarstva stječe se uvid u stanje gospodarstva i ispunjava Upitnik za poljoprivredno gospodarstvo. Upitnik s pratećom dokumentacijom dostavlja se Tajništvu povjerenstva. Kod pozitivne odluke povjerenstva o kandidatu za kredit, neophodno je prikupiti dodatnu dokumentaciju u skladu s Programom, te podnijeti zahtjev za kredit HBOR-u. Ukoliko je u HBOR-u zahtjev za kredit odobren, dokumentacija o kreditu dostavlja se HAMAG-u, uz zahtjev za izdavanje garancija. Nakon pozitivne odluke o odobravanju garancija, zaključuje se ugovor o kreditu između HBOR-a i investitora, i ugovor o davanju garancija između HAMAG-a i investitora. U toku korištenja kredita, ili po njegovoj završenoj realizaciji, potrebno je podnijeti zahtjev za povrat kapitalnih ulaganja. Isplaćena sredstva iz povrata kapitalnih ulaganja, mogu se koristiti za umanjenje glavnice kredita ili kao obrtna sredstva na poslovnom računu korisnika kredita. 5.4.3. Operativni program podizanja trajnih nasada Cilj Programa kreditiranja je podizanje novih dugogodišnjih nasada (vinograda, voćnjaka) i oživljavanje postojećih u svrhu povećanja kvalitete i konkurentnosti domaćih proizvođača, te usklađivanje s europskim pravilima proizvodnje. Program proizvodnje temelji se na Operativnom programu podizanja trajnih nasada koje je usvojila Vlada RH.

U provedbi programa, osim HBOR-a, sudjeluju i HZPSS i HAMAG. Pri županijama osnovana su Županijska stručna povjerenstva za provedbu Programa, te Središnje stručno povjerenstvo u okviru Ministarstva.

28

Podnositelji zahtjeva za kredit mogu biti:

� obiteljska poljoprivredna gospodarstva � trgovačka društva � poljoprivredne zadruge � obrtnici

Namjena kredita: Kreditnim sredstvima može se financirati: a) kupnja poljoprivrednog zemljišta u svrhu sadnje dugogodišnjih nasada b) kupnja poljoprivrednog zemljišta sa postojećim nasadom c) podizanje dugogodišnjih nasada što uključuje: sadni materijal,

stupovi, armatura, kemijska analiza tla, priprema i uređenje zemljišta, obrada tla, mineralno i ostalo gnojivo, zaštitna sredstva, troškovi rada i usluga te svi ostali troškovi prilikom podizanja dugogodišnjih nasada koji se mogu dokazati računima, kupoprodajnim ugovorima ili ugovorima o djelu

d) podizanje matičnih nasada (podloge i plemke) što uključuje: troškove materijala, troškove rada i usluga te sve ostale troškove prilikom podizanja matičnih nasada koji se mogu dokazati računima, kupoprodajnim ugovorima ili ugovorima o djelu

e*) kupnja poljoprivredne mehanizacije, opreme i alata f*) kupnja opreme za sustav za navodnjavanje uz izgradnju akumulacije ili kopanje bunara g*) kupnja opreme za sustav zaštite od mraza h*) kupnja sustava za zaštitu od tuče

Visina kredita određuje se u zavisnosti od svrhe ulaganja i određena je:

� za fizičke osobe 80.000,00 – 1.500.000,00 kn

� za pravne osobe 100.000,00 – 3.500.000,00 kn

5.4.3.1. Postupak podnošenja zahtjeva za kredit:

Investitor zajedno s poljoprivrednim savjetnikom HZPSS-a popunjava Upitnik o poljoprivrednom gospodarstvu. Poljoprivredni savjetnik popunjeni Upitnik uz priloženu dokumentaciju (podaci o pravnom statusu, poljoprivrednom zemljištu, te eventualnim postojećim kreditnim zaduženima i troškovnik ukupne investicije) dostavlja Županijskom stručnom povjerenstvu.

5.4.3.2. Uvjeti kreditiranja:

Rok otplate

a) do 12 godina, uključujući poček - kupnja poljoprivrednog zemljišta - kupnja postojećeg nasada - podizanje novih nasada vinograda i

voćnjaka - podizanje matičnih nasada (podloge i

plemke) - kupnja poljoprivredne mehanizacije,

opreme i alata

b) do 10 godina uključujući poček - obnova i unapređenje postojećih voćnjaka

29

poček

a) do 3 godine - kupnja poljoprivrednog zemljišta - kupnja postojećeg nasada - podizanje novih nasada vinograda i

voćnjaka - podizanje matičnih nasada (podloge i

plemke) - za obnovu i unapređenje postojećih

voćnjaka b) do 2 godine

- kupnja poljoprivredne mehanizacije, opreme i alata

Kamatna stopa za krajnjeg korisnika 4%

Županijsko stručno povjerenstvo donosi mišljenje o prihvatljivosti projekta na temelju dostavljenog Upitnika i priložene dokumentacije, te uzimajući u obzir dosadašnje iskustvo u bavljenju poljoprivrednom proizvodnjom i/ili eventualnu stručnu izobrazbu. Središnje stručno povjerenstvo razmatra pristigle pozitivne zahtjeve, te donosi Odluku. Na temelju Odluke Središnjeg stručnog povjerenstva, investitor popunjava obrazac zahtjeva za kredit koji dostavlja u HBOR s potrebnom dokumentacijom. Zahtjevi za kredit podnose se izravno u HBOR koji ga razmatra i donosi Odluku. U slučaju Odluke o odobrenju kredita, Zahtjev za izdavanje jamstva uz pripadajuću dokumentaciju HBOR upućuje HAMAG-u. Nakon odobrenja kredita i jamstva HAMAG-a, HBOR sklapa Ugovor o kreditu s korisnikom kredita. 5.4.3.3. Postupak za ostvarivanje poticaja u voćarstvu Korisnik podnosi zahtjev za poticaj za podizanje višegodišnjeg nasada, nasada hmelja i nasada lavande, nakon podizanja nasada, jednom godišnje Ministarstvu na Obrascu br. 3, najkasnije 6 mjeseci od podizanja. Utemeljenost zahtjeva za poticaj potpisom i ovjerom potvrđuje HZPSS. Zahtjev za poticaj za podizanje nasada može se podnijeti za nasad koji je podizan u najviše tri prethodne sezone sadnje. Poticaj za podizanje višegodišnjeg nasad za voćne vrste prve skupine (jabuka, kruška, kupina, malina) iznosi 24.000,00kn/ha, a na područjima s težim uvjetima gospodarenja iznosi 32.400,00kn/ha, dok za voćne vrste druge skupine (šljiva, višnja, trešnja, breskva, nektarina, orah, lijeska i kesten) iznosi 16.800,00kn/ha, a na područjima s težim uvjetima gospodarenja iznosi 22.700,00kn/ha. Kod vinograda poticaj za podizanje iznosi 33.600,00kn/ha, a na područjima s težim uvjetima gospodarenja 45.400,00kn/ha. Korisnik, uz zahtjev za poticaj za podizanje višegodišnjeg nasada, prilaže:

� kopiju katastarskog plana s označenom parcelom, parcelama ili dijelom parcele na

kojoj je podignut nasad;

� potvrdu lokalne samouprave o lokaciji višegodišnjeg nasada, ako se nalazi na PPDS;

30

� dokaz da je vlasnik ili dokaz da je u posjedu poljoprivrednog zemljišta na kom je

podignut nasad minimalno u idućih 10 godina;

� račun ili ovjerena kopija računa o kupnji deklariranog sadnog materijala kojim je

podignut nasad, otpremnica i deklaracija uz otpremnicu;

� za sadnju vinove loze na stalno mjesto, račun ili kopija računa o kupnji repromaterijala

– podloge kojom je zasađena površina, otpremnica i deklaracija uz otpremnicu;

� za sadnju vinove loze na stalno mjesto, račun ili kopija računa o kupnji repromaterijala

– pupa koji je upotrijebljen za cijepljenje, otpremnica i deklaracija uz otpremnicu;

� podatke o kemijskoj analizi tla i preporuci gnojidbe izdane od strane ovlaštenih

institucija.

Vlasnici koji posjeduju minimalnu površini pod voćnjakom, mogu ostvariti i godišnji poticaj od 2.500,00 kn po hektaru voćnjaka. Zahtjev za poticaj podnosi se u Uredu državne uprave najkasnije do 31.03. za tekuću godinu. Površine pod voćnjakom moraju biti evidentirane i u katastru kao voćnjak. 5.4.4. Operativni program za razvoj povrćarstva Povrće sa svojim specifičnim sastavom (minerali, vitamini, celuloza) spada u neophodne živežne namirnice u zdravoj prehrani ljudi, te u visoko razvijenim zemljama čini 35% dnevnog obroka. Uslijed postojanja tri klimatske zone u Hrvatskoj (mediteranska, umjereno kontinentalna i planinska) postoje posebne pogodnosti za proizvodnju povrća. Zbog raznolikosti klime moguće je organizirati kontinuiranu proizvodnju pojedinih vrsta povrća gotovo tokom cijele godine. Postojeći privredni resursi (klima, tlo, voda) nisu dovoljno iskorišteni za proizvodnju, te Hrvatska danas uvozi velike količine svježeg i konzerviranog povrća. Stoga je programski cilj Vlade Republike Hrvatske započeti dugoročnu stratešku preorijentaciju prema povećanju površina pod povrćem, unaprjeđenje tehnologije proizvodnje, pakiranja i skladištenja povrća, kao i povećanje kakvoće proizvoda. Programom se preferira i regionalizacija proizvodnje. Kontinentalni dio Hrvatske bi se trebao orijentirati na sezonsku proizvodnju povrća čija bi namjena bila uglavnom sirovinska osnova za prerađivačku industriju, a manji dio za potrošnju u svježem stanju. Planinski dio obuhvaćao bi isključivo sezonsku ljetnu proizvodnju za potrošnju u svježem stanju i manjeg dijela za preradu, te uzgoj kultura kojima pogoduje planinska klima.

Mediteranski dio treba biti namijenjen izvan-sezonskoj proizvodnji povrća na zaštićenim površinama (plastenici, staklenici) i na otvorenim površinama za potrošnju u svježem stanju, te dio sezonske proizvodnje povrća koje postiže u ovim uvjetima iznimnu kakvoću za potrošnju u svježem sanju, a manji dio za preradu. Nositelji razvoja primarne povrćarske proizvodnje su obiteljska i poljoprivredna gospodarstva.

31

Da bi se uklonili negativni faktori na razini proizvodnje (neorganiziranost i nepovezanost proizvođača u proizvodno-prodajne asocijacije), Programom se promovira udruživanje proizvođača u različite organizacijske oblike s ciljem zajedničkog trženja proizvoda i provođenja tržnog reda. Kreditiranje projekata Operativnog programa za razvoj povrćarstva provodi se financijskim sredstvima poslovnih banaka koje su sa HBOR-om postigle sporazum o suradnji na Programu kreditiranja poljoprivrede i malog gospodarstva na područjima od posebne državne skrbi. U davanju garancija za kredit, pored investitora, predviđeno je i učestvovanje HAMAG-a. Programom su predviđene potpore do 25% vrijednosti investicije. U strukturi kredita moguće je koristiti do 30% od kreditnog zahtjeva za trajna obrtna sredstva. Kod ulaganja kreditira se i iznos predviđen za pokrivanje troškova PDV-a. Prednost kod ulaganja u OPG imat će kreditni zahtjevi koji se odnose na proizvodnju povrća u zaštićenom prostoru. Svi ostali kriteriji ovog programa isti su kao I kod Programa kreditiranja poljoprivrede i malog gospodarstva na području od posebne državne skrbi. Ulaganja koja mogu biti predmet kredita:

- kupnja poljoprivrednog zemljišta;

- priprema i uređenje zemljišta;

- navodnjavanje;

- kupnja mehanizacije, opreme i alata za povrćarsku proizvodnju;

- podizanje suvremenih plastenika i staklenika (s pratećom opremom);

- izgradnja hladnjača i skladišnih prostora;

- nabavka linija za preradu, sortiranje i pakiranje povrća;

- kupnja rashladnih dostavnih vozila.

Predviđeni korisnici kredita su:

� obiteljska gospodarstva (OPG);

� trgovačka društva (d.o.o.);

� poljoprivredne zadruge;

� obrtnici.

Vrste kredita: 1. kategorija: poček 1 godina + 5 godina otplate za investicijska ulaganja od 80.000,00 –

350.000,00kn.

2. kategorija: poček 2 godine + 8 godina otplate za investicijska ulaganja od 350.001,00 –

1.500.000,00kn.

3. kategorija: poček 2 godine + 10 godina otplate za investicijska ulaganja od 1.500.001,00kn -

3.500.000,00kn

Kamatna stopa za kreditiranje investicije iznosi do 4%. Glavni cilj aktivnosti u kreditiranju razvojnih programa na razini proizvodnje je razvijanje modela kreditnih linija za tehnološki razvoj i osuvremenjivanje proizvodnje povrća.

32

70 Kreditiranje razvojnih programa tržišne nadogradnje i logističkih centara odnosi se prvenstveno na trgovačka društva i poljoprivredne zadruge. Na kraju ovog priručnika nalazi se tablica za izračun ukupnog obujma poslovanja poljoprivrednog gospodarstva (DODATAK I.). 5.4.5. Operativni program razvitka govedarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj

Govedarska proizvodnja najznačajnija je grana stočarstva i jedna od najznačajnijih grana poljoprivredne proizvodnje. Sadašnje stanje govedarske proizvodnje ne osigurava mogućnost učinkovitog razvoja u idućem razdoblju, zbog niske razine proizvodnje mlijeka (2.600 litara po kravi; oko 3 krave po farmi). Kako bi se ostvarila konkurentnost govedarstva u uvjetima otvorenog tržišta i zadovoljile vlastite potrebe u mlijeku i goveđem mesu, Ministarstvo poljoprivrede izradilo je Program razvitka govedarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj.

U toku provedbe Programa, u periodu 2004. – 2008. godine, planira se uspostaviti 1.200 novih mliječnih farmi prosječnog kapaciteta od 40 krava i 6.000 postojećih adaptiranih farmi prosječne veličine 15 krava. Time bi se osigurale dostatne količine mlijeka za mljekare i potrošnju stanovništva.

Uvjeti za dobivanje kredita: Za provedbu Programa osigurana su povoljna kreditna sredstva HBOR-a i pred pristupnih fondova EU, sa kamatnom stopom do 4%. Kreditna sredstva odobravaju se korisniku na razdoblje do 10 godina uz poček do 2 godine. Garancije pri odobravanju kredita: Jamstvo za povrat kredita HBOR-u osiguravati će Hrvatska agencija za malo gospodarstvo (HAMAG) u vrijednosti do 50% kreditnog zaduženja, dok će drugih 50% preuzeti investitor (obiteljsko gospodarstvo) pri čemu će kao zalog dati izgrađeni ili adaptirani objekt, te druge svoje nekretnine. Način korištenja kredita: Kako bi se što učinkovitije koristila novčana sredstva za provedbu Programa ista se neće dati neposredno na raspolaganje korisnicima, već će biti položena u banci i koristiti na temelju odobrene kupovine ovjerene od strane ovlaštene stručne službe i priloženih računa. Korištenje sredstava potpore kapitalnih ulaganja: Sredstva kapitalnih ulaganja koje investitor ostvaruje temeljem Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu koristiti će se za umanjenje visine kredita, te se tako doprinosi smanjenju obaveze njegova povrata. Izbor investitora: Izbor investitora obavlja stručno povjerenstvo na razini županije, a konačnu odluku o odabiru investitora donosi Središnje stručno povjerenstvo.

33

Temeljni uvjeti izbora investitora dani su u Programu. Pri izboru se vodi posebna briga da je investitor osoba koja može valjano organizirati takvu proizvodnju u pogledu subjektivnih i objektivnih uvjeta. Kao posebni uvjeti navode se:

- dob i obiteljska situacija; - znanje investitora, praktično (podatak o dosadašnjem bavljenju ovom proizvodnjom i

do sada postignuti rezultati), te razina stručne izobrazbe; - spremnost investitora da pohađa seminare za stručnu izobrazbu vezano na govedarsku

proizvodnju; - raspoloživa površina obradivog zemljišta pogodnog za proizvodnju stočne hrane; - raspoloživa mehanizacija, te potrebna ulaganja za njezinu nabavu.

Posebna će se pozornost pridati izboru investitora koji želi obaviti adaptaciju postojeće farme. Pri tome se uzima u obzir da se pod adaptacijom podrazumijevaju ulaganja u:

- proširenje smještajnog prostora ili druge infrastrukture na farmi, odnosno modernizaciju postojećih objekata ako se utvrdi da je to opravdano;

- nabavu potrebne opreme za farmu; - nabavu rasplodnog grla za prošireni dio farme ili nabavu svih grla na farmi ako je riječ o

uvođenju nove pasmine u proizvodnju. Izrada dokumentacije za gradnju i/ili rekonstrukciju: Kada stručno povjerenstvo utvrdi da je zahtjev potencijalnog investitora opravdan, pristupa se izradi projektne dokumentacije koju koordinira Županijsko stručno povjerenstvo. Stručno povjerenstvo nakon završetka izrade projektne dokumentacije pruža investitoru stručnu pomoć u pribavljanju lokacijske i građevinske dozvole. Gradnja građevina: Kako bi gradnja i rekonstrukcija građevina bila što je moguće jeftinija koordinirati će se od strane stručnog povjerenstva. Tokom svakog kvartala na temelju podnesenih zahtjeva i procjene o broju odobrenih, stručno će povjerenstvo objaviti javni natječaj kako bi se izabrale najpovoljnije ponude za izgradnju novih objekata te iste ponudile na izbor investitoru. U slučaju adaptacije to uvijek nije obaveza budući se ovdje radi o manjim investicijama. Za određene poslove (iskop i slično) koje investitor može sam obaviti, može se iz odobrenog kredita isplatiti pripadajući iznos uz ovjeru stručne službe. Sva ostala plaćanja obavlja davatelj kredita direktno izvođaču na temelju računa ovjerenog od stručnog povjerenstva. Nabava opreme i životinja: Nabavu opreme za farmu kao i nabavu životinja koordinirati će stručno povjerenstvo, a konačni će izbor biti ponuđen investitoru. Konačni obračun ulaganja: Nakon završetka izgradnje, te nabave opreme i životinja sačiniti će se konačni obračun gdje će se uzeti u obzir iznos ostvarenih kapitalnih ulaganja i tako utvrditi točan iznos utrošenih sredstava kao i točno zaduženje investitora.

34

Organizacija proizvodnje: Savjetodavna će služba tokom prve godine zajedno s investitorom organizirati proizvodnju na farmi vodeći računa da se u ovom uvodnom razdoblju što je moguće bolje uspostavi valjani proizvodni proces. Pri tome će se uz prilagodbu tehnologije proizvodnje posebna pozornost pridavati ekonomskom praćenju proizvodnje te uspostavi takvog sustava izvještavanja o ekonomskim rezultatima poslovanja iz kojih će se vrlo brzo vidjeti uspješnost poslovanja ili problemi koji će se pri tome javljati. Zadaća je savjetodavne službe među ostalim analizirati ove rezultate te predložiti rješenja kojima bi se eventualni negativni rezultati razriješili. Postupak za odobravanje kredita. 5.4.6. Program kreditiranja poljoprivrede i malog gospodarstva na područjima posebne državne skrbi Cilj programa kreditiranja je poticanje obrtništva i malog gospodarstva na područjima posebne državne skrbi te obnova i potpora razvitku poljoprivrednih gospodarstava na svim područjima RH. Cilj kreditnog programa je u prvom redu poticanje povratka prognanika na područja posebne državne skrbi te zasnivanje njihove egzistencije u mjestu povratka. Krajnji korisnici kredita mogu biti pravne i fizičke osobe i to: privatna trgovačka društva, obrtnici, poljoprivrednici i ribari s područja od posebne državne skrbi. Kreditna sredstva se odobravaju za slijedeću namjenu: Osnovna sredstva:

• kupnja strojeva, opreme, alata, rashladnih i dostavnih vozila, • podizanje nasada – voćnjaka, vinograda i maslinika, • nabava stoke, peradi i pčela – matično stado, • marikultura i slatkovodno ribarstvo, • izgradnja, dogradnja i preuređenje građevinskih objekata, • kupnja i izgradnja poslovnog prostora, • kupnja i priprema poljoprivrednog i građevinskog zemljišta, • povrćarska i cvjećarska proizvodnja – plastenici, staklenici (sa pratećom opremom,

navodnjavanje). Obrtna sredstva u pravilu do 30% od iznosa kredita. Prednost pri odobravanju kreditnih sredstava imaju mali projekti proizvodnog karaktera i ulaganja u poljoprivrednu djelatnost. Ne kreditiraju se ugostiteljske djelatnosti. HBOR može financirati cjelokupni iznos predviđenog ulaganja, odnosno kredit se može odobriti i bez vlastitog udjela investitora. Najniži iznos kredita je 80.000,00 kn, a najviši je 3.500.000,00 kn. Ulaganja za PDV ne mogu biti dio kredita osim kod kredita iz Operativnog programa razvoja povrćarstva. Krediti se odobravaju na rok otplate od 12 godina uključujući poček do 2 godine, iznimno 3 godine za dugogodišnje nasade. Kamatna stopa za krajnje korisnike je 4%.

35

5. POSLOVNO PLANIRANJE 6.1. ZAŠTO PLANIRATI Jedan od najvažnijih procesa u definiranju aktivnosti koje će nas dovesti do određenog cilja je poslovno planiranje. Ovo nije važno samo za poslovne procese već ovu činjenicu potvrđuje životno iskustvo svakog od nas. S obzirom da u procesu poslovnog planiranja, posebice proizvodnje, postoji veliki broj elemenata koje treba predvidjeti i nikako smetnuti s uma, postoji jasna metodologija koja osigurava jasno definiranje «crno na bijelo» svih ovih elemenata. Zašto je to važno? Ovo je važno iz jednostavnih razloga da se predvide svi mogući izvori povećanih troškova poslovanja, tj. izdataka koji se mogu javiti, a koji u poslovnom procesu dodatno mogu opteretiti poslovanje i prouzročiti probleme. Dakle, jasno definiranje proizvodnog procesa i svih elemenata poslovanja pomažu da se problemi izbjegnu ili u najmanju ruku, njihove posljedice svedu na najmanju moguću mjeru, kako ne bi ugrozili cjelokupno poslovanje.

Najčešće poduzetnici smatraju da je poslovno planiranje u vidu izrade poslovnog plana ili investicijske studije prvenstveno namijenjeno potrebama realizacije kreditnih sredstava za neku od poslovnih banaka i da njima to nije zapravo potrebno u njihovom svakodnevnom poslovanju. Ali, iskustvo rada s poduzetnicima pokazuje da svi oni, na više ili manje praktičan način, ovisno o vremenskim mogućnostima, svoje poslovanje temelje na planiranju i da, svi oni, ipak svakodnevno planiraju svoje aktivnosti, aktivnosti svojih djelatnika, znaju koliko im je repromaterijala potrebno i kada će određenom dobavljaču morati nešto platiti, ili kada je rok za isporuku proizvedene robe do kojeg cijeli proces mora biti dovršen. Nažalost, isto takvo iskustvo pokazuje da veći dio njih ovo radi stihijski, parcijalno i kampanjski, ne uzimajući sve elemente u obzir što na kraju rezultira većim ili manjim poslovnim neuspjesima. Oni poduzetnici koji rade poslovno planiranje na mjesečnoj razini, uspijevaju uspješnije predvidjeti probleme vezane za poslovanje te ih na vrijeme izbjeći. To su neki osnovni razlozi poslovnog planiranja od kojih sve počinje i s kojima sve završava. 6.2. KAKO PLANIRATI Dva su temeljna oblika planiranja koje je potrebno prakticirati u poslovanju:

- kratkoročno planiranje - strateško planiranje

Kratkoročno planiranje odnosi se na operativno, sezonsko planiranje. Obuhvaća određeni vremenski period u kojemu je moguće predvidjeti cijene i odnose na tržištu. Temelji se na informacijama dobivenim od kupaca i dobavljača, a vremenski okvir za koji se obavlja je 1 godina. Ovakvim oblikom praćenja i planiranja proizvodnje, tj. usporedbom planiranih i realiziranih rezultata, moguće je utvrditi i dalje pratiti te planirati potrebe tržišta i financijskih sredstava za nabavu istog kao i pratiti dinamiku opskrbe kupaca.

36

Strateško planiranje predstavlja dugoročno planiranje, a definiranje promatranog perioda planiranja ovisi o namjeni planiranja. Najčešće je strateško planiranje vezano za osiguranje vanjskih izvora financiranja, ali ono to svakako ne bi isključivo trebalo biti. Prije izrade strateškog plana potrebno je utvrditi prednosti, nedostatke, snage i slabosti, tj. analizirati trenutno stanje na gospodarstvu. Isto tako, potrebno je utvrditi glavne probleme, pokušati utvrditi uzročno-posljedične veze između njih i isto tako odrediti ciljeve kojima će se ti problemi riješiti. Između ciljeva se također utvrđuju uzročno-posljedične veze. A kad odredite cilj, lakše je odrediti i kako do njega doći. 6.3. POSLOVNI PLAN I/ILI INVESTICIJSKA STUDIJA? Ukoliko radite poslovni plan za potrebe realizacije kreditnih sredstava i potrebe banke, potrebno je da razlikujete poslovni plan od investicijske studije. Naime, glavna razlika temelji se na vrstama financijskih analiza koje se pri tome izrađuju, a sve temeljeno na visini investicije. Tako HBOR preporuča sadržaj za investicije do 200.000,00 kn pa govorimo o poslovnom planu, tj. o investicijama iznad 200.000,00 kn gdje se zapravo radi o investicijskim studijama. Na kraju ove brošure navodimo preporučene sadržaje kako ih propisuje HBOR za izradu poslovnog plana i izradu investicijske studije. Osnovni elementi poslovnog plana koje poduzetnik može primjenjivati i izrađivati za potrebe svog poslovanja su:

- Plan proizvodnje i ostvarenja prihoda - Plan troškova proizvodnje - Račun dobiti i gubitka - Financijski tok - Ekonomski tok

Svi ovi elementi trebaju biti načinjeni za određeni vremenski period. Plan proizvodnje predviđa količine nekog proizvoda koje se kroz poslovanje želi i može proizvesti. Bilo bi dobro prije pokretanja poslovanja načiniti ovakav plan te na kraju perioda poslovanja navesti ostvarene količine, radi provjere uspješnosti realizacije planirane proizvodnje i daljnje proizvodnje. Plan troškova proizvodnje treba uključivati sve troškove vezane uz proizvodnju (npr. trošak repromaterijala, troškovi goriva, mehanizacije, najma zemljišta, najma poslovnog prostora, nabave robe, troškove plaća djelatnika, troškove knjigovodstvenih usluga, reklamiranja, pakiranja, i dr.) i poslovanje (npr. kamate, amortizacija, porez, doprinosi vlasnik i dr.). Račun dobiti i gubitka je prvi pokazatelj ekonomičnosti poslovanja. U prikazu računa dobiti i gubitka stavljaju se u odnos svi prihodi koji se ostvaruju kroz poslovanje i svi troškovi poslovanja. Razlika ovih stavki, koje ste pripremili u prijašnjim analizama i planiranjima proizvodnje i troškova, predstavljaju bruto dohodak/dobit koji umanjen za iznos poreza (ovisno o visini bruto dohotka/dobiti, vidi poglavlje o porezu na dobit i dohodak), predstavlja neto dohodak/dobit vašeg poslovanja. Ukoliko poslovanje iskazuje pozitivne vrijednosti ostvarenih neto dohodaka/dobiti, znači da je poslovanje isplativo i da treba krenuti u realizaciju vaše poslovne ideje.

37

Primjer Računa dobiti i gubitka Razdoblje 1 2 3 4 5 6

prihod od prodaje 88.547 90.549 187.117 202.126 270.952 313.467

UKUPNI PRIHODI 88.547 90.549 187.117 202.126 270.952 313.467

baliranje - sijeno, sjenaža 2.000 5.000 6.000 6.000 7.000 7.000

uzgoj kukuruza 3.000 6.000 8.000 8.000 10.000 10.000

režije - struja, voda 1.000 1.500 1.500 1.500 2.000 2.000

gorivo 1.000 2.000 2.000 2.000 3.000 3.000

doprinosi vlasnik 12.000 12.000 12.000 12.000 12.000 12.000

popravci mehanizacija 5.000 5.000 5.000 5.000 5.000 5.000

osiguranje 5.000 5.000 7.400 7.400 10.400 10.400

veterinarski troškovi 5.000 5.000 7.400 7.400 10.400 10.400

ostalo 5.000 5.000 5.000 5.000 5.000 5.000

rashodi financiranja 13.289 13.289 13.289 11.874 10.347 8787

amortizacija 83.146 83.146 83.146 83.146 81.306 7.660

UKUPNO TROŠKOVI 116.435 116.435 121.235 119.820 122.453 47.247

BRUTO DOHODAK -27.888 -25.886 65.882 82.306 148.499 266.221

Porez 0 0 16.471 20.577 37.125 66.555

NETO DOHODAK -27.888 -25.886 49.412 61.730 111.375 199.665

Financijski tok je pokazatelj likvidnosti poslovanja, tj. sposobnosti poslovanja da pravovremeno podmiruje svoje obveze. Ova sposobnost uvjetovana je nizom elemenata: prije svega protokom obrtnih sredstava kroz njegov poslovni ciklus, rokom dospijeća obveza, usklađenošću dugova i vlastitih izvora financiranja. Neto primici financijskog toka uvijek moraju biti pozitivni tijekom cijelog perioda otplate kredita. Primjer financijskog toka

Razdoblje 0 1 2 3 4 5

Vlastita sredstva 158.550

Kreditna sredstva 332.230

Ostatak vrijednosti 57.046

osnovna sredstva 103.640

obrtna sredstva -46.594

Ukupni prihodi 0 88.547 90.549 187.117 202.126 270.952

UKUPNI PRIMICI 490.780 88.547 90.549 187.117 202.126 385.043

Ulaganja u OS 430.870

Ulaganja u OBS 59.910 -22.675 833 -6.911 -1.330 -5.530

baliranje - sijeno, sjenaža 2.000 5.000 6.000 6.000 7.000

uzgoj kukuruza 3.000 6.000 10.000 10.000 12.000

režije - struja, voda 1.000 1.500 1.500 1.500 2.000

gorivo 1.000 2.000 2.000 2.000 3.000

doprinosi vlasnik 12.000 12.000 12.000 12.000 12.000

popravci mehanizacija 5.000 5.000 5.000 5.000 5.000

osiguranje 5.000 5.000 7.400 7.400 10.400

veterinarski troškovi 10.000 10.000 14.800 14.800 20.800

ostalo 5.000 5.000 5.000 5.000 5.000

anuiteti 0 0 0 49.345 49.345 49.345

porez iz dobiti 0 0 0 16.471 20.577 37.125

UKUPNO IZDACI 490.780 21.325 52.333 122.604 132.292 158.140

NETO PRIMICI 0 67.222 38.216 64.513 69.834 226.904

KUMULATIV 0 67.222 105.437 169.950 239.784 466.688

38

Ekonomski tok je pokazatelj rentabilnosti poslovanja. Rentabilnost poslovanja je zapravo uspješnost poslovanja koja predočuje prihod od kapitala u nekom vremenskom razdoblju, odnosno u nekom poslu, a iskazuje se kao odnos poslovnog rezultata, odnosno profita i uloženog kapitala. Pokazatelji rentabilnosti pokazuju koliki je povrat u odnosu na ulog, govore o tome u kojoj se visini ukamatio uloženi kapital u nekom razdoblju. Za razliku od neto primitaka financijskog toka, neto primici ekonomskog toka mogu iskazivati negativne vrijednosti.

Razdoblje 0 1 2 3 4 5

prihod prodaja i poticaj 0 88.547 90.549 187.117 202.126 270.952

Ostatak vrijednosti projekta 0 57.046

osnovna sredstva 0 103.640

obrtna sredstva 0 -46.594

UKUPNI PRIHOD 0 88.547 90.549 187.117 202.126 327.998

Ulaganja u OS 430.870

Ulaganja u OBS 59.910 -22.675 833 -6.911 -1.330 -5.530

baliranje - sijeno, sjenaža 2.000 5.000 6.000 6.000 7.000

uzgoj kukuruza 3.000 6.000 10.000 10.000 12.000

režije - struja, voda 1.000 1.500 1.500 1.500 2.000

gorivo 1.000 2.000 2.000 2.000 3.000

doprinosi vlasnik 12.000 12.000 12.000 12.000 12.000

popravci mehanizacija 5.000 5.000 5.000 5.000 5.000

osiguranje 5.000 5.000 7.400 7.400 10.400

veterinarski troškovi 10.000 10.000 14.800 14.800 20.800

ostalo 5.000 5.000 5.000 5.000 5.000

anuiteti 0 0 0 49.345 49.345 49.345

porez iz dobiti 0 0 0 16.471 20.577 37.125

UKUPNO IZDACI 490.780 21.325 52.333 122.604 132.292 158.140

NETO PRIMICI -490.780 67.222 38.216 64.513 69.834 169.858

Na kraju ove brošure dati su primjeri tablica Računa dobiti i gubitka. Ove tablice možete koristiti za potrebe vašeg poslovnog planiranja.

39

7. TRŽIŠTE I MARKETING 7.1. TRŽIŠTE

Tržište je mjesto gdje kupci (potrošači) i prodavači (proizvođači) razmjenjuju dobra po jedinstvenoj cijeni, koja se stvara na tom tržištu, putem ponude i potražnje.

U gospodarstvima u kojima su proizvođači samostalni u donošenju poslovnih odluka, a potrošači ne proizvode za vlastite potrebe, nego proizvode kupuju u tržnoj razmjeni, svojstven je tržni način usklađivanja potreba i proizvodnih mogućnosti.

Osnovne funkcije tržišta su:

• Selektivna funkcija – odgovara na pitanje što i koliko čega proizvoditi. Na ovo pitanje najbolje odgovaraju potrošači svojom kupnjom.

• Smještajna funkcija – odgovara na pitanja kako nešto proizvesti odnosno kojom tehnologijom. Vezano za to, važno je naći takav splet proizvodnih činitelja za svako dobro i/ili uslugu koji će osigurati najveću dobit uz date troškove odnosno valja naći način kako će se proizvod proizvesti uz niže troškove.

• Informativna funkcija – na temelju informacije s tržišta, svaki proizvođač i gospodarski subjekt traži i dobiva obavijesti koje su zanimljive samo za njegovo poslovanje. Na temelju tih obavijesti donose se poslovne odluke.

• Razdjelna ili distributivna funkcija – osigurava raspodjelu ukupno ostvarenog dohotka na sudionike u proizvodnji putem sustava cijena odnosno njihovom razinom i međusobnim odnosima.

7.2. POLJOPRIVREDNO TRŽIŠTE Tržište poljodjelskih proizvoda među najosjetljivijim je tržištima suvremenog svijeta. Na njemu se nalaze takvi proizvodi koji su vezani za određeno područje i tlo, jer je dolazak proizvoda na tržište vezan za određena razdoblja u godini, jer ti proizvodi kaliraju i brzo se kvare. Pri tom treba dodati da je poljodjelska proizvodnja vezana uz određenu agrarnu strukturu koja se teško mijenja. Opseg proizvodnje na tom tržištu se nikada ne može sa sigurnošću unaprijed utvrditi, a koeficijent obrtaja je razmjerno malen.

Definiranje svog proizvoda, opsega proizvodnje odredili ste kroz izradu svog poslovnog plana. U ovom dijelu razradili ste i svoje pozicioniranje na tržištu. U cilju ostvarivanja što boljeg plasmana svojeg proizvoda i zauzimanja što bolje pozicije na tržištu, potrebno je poznavati osnovne zakonitosti tržišta i marketinga.

7.3. MARKETING Marketing je proces razvoja proizvoda, prodaje, komunikacije, promocije i distribucije koja odgovara na potrebe i želje kupaca (tržišta). Cilj marketinga je uzajamna satisfakcija između kupca i prodavača. Cilj marketinga je stvoriti kupca. Pri definiranju vaših koraka koje ćete poduzeti u vašem pozicioniraju na tržištu i definiranju aktivnosti koje će vam pri tome pomoći, odgovorite na slijedeća pitanja:

40

• Što su vaši proizvodi i usluge? • Tko su vaši kupci? • Zašto kupci kupuju kod vas? • Što vašu djelatnost čini različitom od konkurentskih djelatnosti?

Ciljanje tržišta je postupak u pet koraka:

1. Odredite tko će najvjerojatnije kupovati kod vas. Ti su ljudi (firme) središte vašeg

ciljanog tržišta.

2. Utvrdite koje su osobine vaših najboljih sadašnjih i potencijalnih kupaca (želje, potrebe,

navike itd.). Ovi podaci služe za uočavanje i segmentiranje vašeg potencijalnog tržišta.

3. Istražite koliko su veliki segmenti vašeg potencijalnog tržišta.

4. Razvrstajte segmente prema visini dobiti koju vam mogu donijeti.

5. Otkrijte koja kombinacija segmenata donosi najveću dobit po kriterijima kao što su

najniža nabavna cijena prodane robe, najveće prodane količine i najviše prodajne

cijene.

Analizu proizvoda i/ili usluga je potrebno obaviti kako bi uvidjeli prednosti i/ili nedostatke vašeg proizvoda i/ili usluge te bili u stanju planirati aktivnosti na njihovu poboljšanju. Ograničenja proizvoda i usluga mogu biti: slaba kvaliteta, učestali povrati (reklamacije), nedovoljne zalihe, problemi u dostavi, nedostatak stručnog servisnog osoblja, ili zastarjela tehnologija proizvodnje što je uzrok ne konkurentnosti u cijeni i rokovima isporuke. Bitno je upoznati vlastita ograničenja i prepreke. Zatim ih jednostavno, uklonite i krenite dalje. Zašto je bitno utvrditi tko su vaši kupci? Na ovaj način ćete se lakše usmjeriti na ciljana tržišta koja vam mogu osigurati sigurne prihode, smanjiti troškove obilaska kupaca koji nisu toliko platežno sposobni. Da biste planirani novac razumno potrošili, ciljajte na svoje najvjerojatnije kupce. Usmjerite se na vaše kupce. To će vam zagarantirati uspjeh. Dva su načina tog usmjerenja. Prvo, usvojite mišljenje svojih kupaca o svojim proizvodima ili uslugama. Drugo, neka sve što radite bude u funkciji zadovoljenja njihovih potreba. U širem smislu, koncepcija usmjerenja na kupca pomaže vam u donošenju odluka u svim dijelovima poslovanja – na primjer odluka o asortimanu ponude, lokaciji ili načinu distribucije proizvoda, koje će odgovarati prvenstveno vašim kupcima, a tek onda vama. Zaposlit ćete, obučiti i upravljati zaposlenicima tako da oni mogu što bolje zadovoljiti vaše sadašnje i potencijalne kupce. Vaši će zaposlenici služiti kupcima onako kako to sami kupci žele. Segmentiranje tržišta ili određivanje ciljanog tržišta ili tržišne niše je određivanje i kategoriziranje onih fizičkih ili pravnih osoba za koje se pretpostavlja da bi mogle kupovati neke proizvode. Zapamtite pravilo 80/20 koje kaže da 80% vaše dobiti dolazi od 20% kupaca. Ako saznate tko su tih 20% jako profitabilnih kupaca, učinili ste veliku stvar.

41

8. OBLICI ORGANIZIRANJA POSLOVNIH SUBJEKATA U uvjetima tržišne ekonomije i poslovanja sve više dolazi do izražaja potreba za udruživanjem proizvođača u cilju ostvarivanja bolje konkurentnosti, smanjenja cijena proizvodnje i lakšeg plasmana proizvoda na tržište. Zbog te potrebe, s vremenom su se iskristalizirali najbolji oblici organiziranja poslovnih subjekata i to: zadruge i udruge. 8.1. ŠTO JE ZADRUGA?

☺ Udruženje pojedinaca temeljeno na sličnim ili

istim osobnim interesima, aktivnostima, djelovanju ☺ Krajnji i osnovni cilj djelovanja zadruge je

promicanje interesa svojih članova te njihovo unapređenje bilo da se radi o ekonomskim, socijalnim, kulturnim ili nekim drugim interesima

☺ Osnovna karakteristike: dobrovoljno udruživanje, neposredno i demokratsko sudjelovanje svakog člana zadruge u udruživanju i donošenju odluka

☺ Formalno pravno, zadruga posluje kao pravna osoba (tvrtka) koja se i osniva u svrhu lakšeg i učinkovitog poslovanja

8.1.1. Predmet zadružnog poslovanja (ekonomske i društvene prednosti)

☺ Objedinjavanje proizvoda i usluga ☺ lakša nabavu repromaterijala, preradu i prodaju proizvoda i usluga ☺ bolja konkurentnost – zadruge fleksibilnije, otvorenije, lakša organizacija poslovanja ☺ zadruga servisira potrebe svojih članova ☺ jedini cilj joj je ostvarivanje što veće ekonomske koristi za pojedinca, člana zadruge ☺ svaki zadrugar ima pravo odlučivanja bez obzira na visinu vlasničkog kapitala na

temelju upravljačkih prava U niže navedenom primjeru uzgoja jabuka na 1 ha zemljišta za ilustraciju i lakše razumijevanje navedeni su financijski podaci i rezultati poslovanja preko zadruge i samostalno:

Kalkulacija pokrića troškova i ostvarenja dohotka

Prinos, kg/ha 35.000,00

Prosječna cijena, kn/kg 2,41

UKUPNI PRIHOD, kn/haUKUPNI PRIHOD, kn/haUKUPNI PRIHOD, kn/haUKUPNI PRIHOD, kn/ha 85.600,00

Podsađivanje, 20 kom; 20 kn/kom 400,00

Mineralna gnojiva, kn/ha 804,00

Sredstva za zaštitu bilja, kn/ha 9.487,83

Sanduci, kapaciteta 15 kg; 3,8 kn/kom 8.866,67

Vezivo, 40 kg; 25 kn/kg 1.000,00

Berba, 70 kg/h; 25 kn/h 12.500,00

Rezidba, 350 h; 35 kn/h 12.250,00

Ostali troškovi, kn/ha 1.000,00

UKUPNI TROŠKOVI 46.308,50

DOHODAK, kn/ha 34.571,64

42

Nabava repromaterijala (obračun troškova)

PREKO ZADRUGE SAMOSTALNO nije u sustavu PDV-a u sustavu je PDV-a

46.308,50 kn 46.308,50 kn 46.308,50 kn

+22% 10.187,87 kn -15% 6.946,28 kn -15% 6.946,28 kn

56.496,37 kn 39.362,22 kn 39.362,22 kn

+22% 8.652,69 kn -22% 8.652,69 kn

48.021,91 kn 30.702,53 kn

Plasman proizvoda (obračun prihoda)

PREKO ZADRUGE (5% provizija) SAMOSTALNO nije u sustavu PDV-a u sustavu je PDV-a

85.600,00 kn 85.600,00 kn 85.600,00 kn

+ 56.496,37 kn - 48.021,91 kn - 30.702,53 kn

29.103,63 kn 37.578,09 kn 54.897,47 kn

-5% 1.878,90 kn -5% 2.744,87 kn

35.699,19 kn 52.152,60 kn

8.1.2. Osnivanje zadruge

1. KORAK – najmanje 3 fizičke i/ili pravne osobe istih djelatnosti ili/i interesa

2. KORAK – potpisivanje Ugovora o osnivanju zadruge 3. KORAK – sazivanje Osnivačke skupštine 4. KORAK – donošenje: Pravilnika zadruge, odluke o odabiru upravitelja, imenovanju

članova nadzornog odbora

5. KORAK – ovjeriti sve dokumente kod javnog bilježnika s tim da ih prethodno potpišu:

•••• Ugovor o osnivanju zadruge – svi na svakoj stranici; na zadnjoj stranici se potpisuju osnivači;

•••• Zapisnik sa osnivačke skupštine – zapisničar i predsjedavajući Skupštine;

•••• Pravilnik zadruge – predsjednik Skupštine;

•••• Ovjera potpisa upravitelja – potpisuje upravitelj;

•••• Popis osnivača – potpisuju se svi osnivači.

6. KORAK – izvršiti prijavu u Sudski registar, a uz nju unosi se i: • Zapisnik sa osnivačke skupštine • Ugovor o osnivanju zadruge • Odluku o imenovanju članova Nadzornog odbora • Odluka o imenovanju predsjednika i zamjenika NO • Odluka o imenovanju upravitelja zadruge • Ovjereni potpis upravitelja zadruge • Izjava osobe ovlaštene da vodi poslove zadruge • Popis članova zadruge • Dokaz o uplati za • Potvrda o uplati osnivačkog uloga

7. KORAK - prijava Državnom zavodu za statistiku (Ilica 3, Zagreb)

8. KORAK – otvaranje računa kod poslovne banke 9. KORAK – izvršiti prijavu zadruge na mirovinsko i zdravstveno

43

10. KORAK – prijava u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost (porezna uprava općine)

11. KORAK – prijava u Hrvatski savez zadruga (Gajeva 2a, Zagreb) 888...111...333... Što treba znati prije osnivanja zadruge?

8.1.3.1. Vrste zadruga

Osnovno pravilo kod osnivanja zadruge je da zadrugari koji se udružuju imaju jasne ciljeve i interese zbog kojih se udružuju. Ciljevi zadružnog udruživanja bit će im tim jasniji što su im prepoznatljiviji, tj. tim više što se baziraju na ciljevima njihovih samostalnih djelatnosti kao i problemima s kojima se svakodnevno u toj djelatnosti i poslovanju susreću. Tako jasno definiran cilj zadruge postaje glavni promotor uspješnog djelovanja i pokretač djelatnosti zadruge. Ovdje se misli da ovakvo definiran cilj mora odgovarati i biti jasan svakom zadrugaru, te njemu prepoznatljiv i u skladu s njegovim interesima. Samo takav cilj može osigurati kvalitetno funkcioniranje zadruge. Ovo je potvrdila i praksa po kojoj nejasni i neprepoznatljivi ciljevi dovode do neprepoznavanja vlastitih interesa zadrugara za zadružnim poslovanjem. Zbog toga su više uspjeha u poslovanju imale zadruge sličnih i/ili istih djelatnosti, a manje različitih djelatnosti. Prema vrstama djelatnosti fizičkih i/ili pravnih osoba koje se udružuju, zadruge tako mogu biti:

• nabavno-prodajna ili potrošačka zadruga – vrši samo servis prodaje i nabave; • proizvođačko-prerađivačka zadruga – finalizira proizvode i prodaje ih; • štedno-kreditna zadruga – udruživanje zbog izgradnje stanova; • i dr.

8.1.3.2. Poslovanje zadruge Računovodstvo i knjigovodstvo zadruga podliježe Zakonu o trgovačkim društvima NN 111/93, 34/99, 52/00, 118/03, a knjigovodstvo se vodi u skladu sa Zakonom o računovodstvu NN 146/05. Poslovne knjige vode se po načelima dvojnog knjigovodstva kao i za sve pravne osobe, a čine ih: glavna knjiga (konto kartice), dnevnik knjiženja i pomoćne knjige. Glavna knjiga sadržava evidenciju promjena na imovini, obvezama, kapitalu, rashodima, prihodima i rezultatima poslovanja, dok se u dnevnik knjiženja također unose sve poslovne promjene slijedom vremenskog nastanka. Pomoćne knjige ustrojavaju se svaka zasebno te se u njima evidentiraju ulazni računi, izlazni računi, oprema, inventar, materijalne kartice i sl., ali broj i naziv pomoćnih knjiga nije zakonom određen jer ovisi o djelatnosti zadruge i o tome da li je zadruga u sustavu PDV-a ili ne. U pomoćne knjige svrstava se i Imenik zadrugara kojeg mora voditi svaka zadruga. Ukoliko zadruga posluje putem gotovinskog plaćanja dužna je voditi blagajnu, a ukoliko zapošljava radnike mora se voditi Matična knjiga radnika te zadruga, u tom slučaju, podliježe Zakonu o radu i Zakonu o porezu na dohodak i njegovom Pravilniku.

Uz gore navedene zakone zadruge još podliježu nekim zakonima kao što su Opći porezni zakon te Zakon o porezu na dobit i njegovom Pravilniku te svake treće godine podliježu reviziji.

44

Na početku poslovanja zadruge mora se načiniti popis imovine i obveza, a najmanje jednom godišnje zadruge moraju knjigovodstveno stanje uskladiti sa stvarnim stanjem imovine i obveza inventurom. Na završetku poslovne godine izrađuje se račun dobiti i gubitka koji mora biti usklađen sa svim gore navedenim zakonima.

Bilo kakva promjena podataka koji se nalaze u Rješenju o osnivanju zadruge iz Trgovačkog suda (npr. podaci o zadrugarima, upravitelju, kapitalu ili članskim ulozima i sl.) mora se odmah prijaviti Trgovačkom sudu, a do 31. siječnja svake godine za prethodnu godinu sve se te promjene moraju još jednom prijaviti Trgovačkom sudu posebnim dopisom. Zadruge, također, kao i druge pravne osobe, mogu koristiti kreditna sredstva prema uvjetima kreditnih linija te poticaje za poljoprivredu ili kapitalna ulaganja. Zahtjeve za poticaje ili kredit za zadrugare podnosi zadruga.

8.1.3.3. Upravljanje zadrugom – tko upravlja zadrugom? Najviše tijelo zadruge predstavlja SKUPŠTINA ZADRUGE. Skupštinu predstavljaju svi članovi zadruge. Skupština zadruge saziva sve sjednice i sastaje se minimalno jednom godišnje. Sjednice skupštine vodi predsjednik izabran između članova skupštine na period od 4 godine. Na svakoj sjednici vodi se zapisnik o zaključcima i tijeku sjednice. Sve odluke se donose glasovanjem natpolovičnom većinom glasova zadrugara. Glasovanje je javno i transparentno. Skupština zadruge donosi:

- Pravila i druge opće akte Zadruge, - bira i opoziva nadzorni odbor i upravitelja i druga tijela, - donosi plan i program rada, - donosi odluku o kreditnom zaduženju zadruge, te o opterećenju i otuđivanju pokretne i nepokretne imovine, - odlučuje o raspodjeli dobiti te pokriću gubitaka, - usvaja financijsko izvješće Zadruge i izvješće o obavljenoj reviziji, - donosi odluku o isključenju zadrugara, - donosi odluku o su osnivanju druge zadruge, - odlučuje o svim oblicima udruživanja i razdruživanja, - donosi odluku o članstvu u zadružnim savezima i predstavnicima zadruge u istim; - odlučuje o drugim pitanjima predviđenim aktima zadruge i zakonom. Skupština, kao najviše tijelo Zadruge, može punovažno odlučivati o svim pitanjima koja su ovim Pravilima stavljena u nadležnost drugim tijelima Zadruge. Skupština može donijeti poslovnik o svom radu. NADZORNI ODBOR Broj članova nadzornog odbora nije određen i članove bira Skupština većinom svih raspoloživih glasova. Mandat članova nadzornog odbora traje 2 godine. Nakon isteka mandata, skupština može izabrati novi ili potvrditi stari nadzorni odbor. Nadzorni odbor zasjeda najmanje jednom u 3 mjeseca, a saziva ga upravitelj, predsjednik Skupštine zadruge ili pojedini zadrugari. Način sazivanja sastanaka, priprema, način rada, donošenje odluka i objavljivanje odluka isti je kao za poslovanje Skupštine zadruge. Nadzorni odbor nadzire upravitelja u vođenju poslova, obavlja uvid u poslovne knjige i obavlja nadzor financijskog poslovanja zadruge, obavlja pregled godišnjeg obračuna, raspodjelu dobiti i pokriće gubitaka; može privremeno obustaviti izvršenje odluka i radnji upravitelja, poduzeti mjere za redoviti nastavak poslova i u roku od 8 dana sazvati skupštinu; zastupa interese

45

zadruge u postupcima protiv upravitelja; saziva izvanrednu skupštinu ako je to potrebno i u interesu zadruge; obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom i pravilima zadruge. O svim provedenim aktivnostima i nalazima Nadzorni odbor obavještava Skupštinu zadruge. Aktivnosti upravljanja i poslovanja vodi UPRAVITELJ zadruge. Upravitelj se bira na Skupštini zadruge na period koji također određuje Skupština. Upravitelj je ključna osoba za planiranje i upravljanje poslovanjem zadruge. Djeluje samostalno u donošenju poslovnih odluka osim u slučajevima ako se radi o poslu koji može imati veliki značaj za rentabilnost i likvidnost zadružnog poslovanja. U tom slučaju prethodno se mora konzultirati i obavijestiti Nadzorni odbor. Upravitelj za svoje vođenje poslovanja ostvaruje pravo na osobni dohodak koja se regulira ugovorom između Zadruge i Upravitelja, a temelji se na rezultatima poslovanja zadruge. Važno je, a tako je i praksa pokazala da upravitelj zadruge treba biti osoba jakih menadžerskih sposobnosti i stručna u obavljanju poslova upravljanja zadrugom, a najpoželjnije je da upravitelj zadruge ne bude zadrugar već profesionalno angažirana osoba čiji se interes temelji na ostvarivanju osobnog dohotka od poslovanja zadruge. Bitno je napomenuti da je zadruga kao oblik udruživanja I tržišnog poslovanja prepoznata kao važan poslovni subjekt pa danas postoje određene stimulativne mjere za poticanje osnivanja I poslovanja zadruga, kako vezano za poljoprivrednu proizvodnju tako I za druge segmente gospodarskih djelatnosti. Više informacija o ovome može se dobiti na internet stranicama Ministarstva poljoprivrede, šumarstva I vodnog gospodarstva, www.mps.hr. 8.1.4. Zadrugarstvo i poduzetništvo ZZZadrugrastvo je jedan od oblika poslovnog udruživanja malih i srednjih poduzetnika čime oni ostvaruju svoje interese i unapređuju svoje poslovanje. Ova činjenica danas sve više dobiva na značenju jer poslovno povezivanje malih i srednjih poduzetnika postaje nužnost opstanka na tržištu. Proces globalizacije negativno djeluje na male i srednje poduzetnike budući da oni najčešće nisu spremni oduprijeti se hiperkonkurenciji i masovnoj proizvodnji. Naime, njihovi proizvodi temelje se na malim serijama proizvoda visoke kvalitete, atraktivnog dizajna i visoke cijene. Inovativnost, kreativnost utemeljene na znanju koje rezultiraju kvalitetnim proizvodom i/ili uslugom, imperativ su suvremenog i konkurentnog poslovanja. Stoga udruživanje malih i srednjih subjekata osigurava prihvaćanje znanja, razmjenu iskustava gdje zadruge postaju organizacijska potpora poduzetničkim pothvatima te olakšavaju njihov rast i razvoj u tržišnom okruženju punom izazova i prijetnji. 8.1.5. Zadrugarstvo u EU Zadrugrastvo u EU danas predstavlja vrlo značajan oblik gospodarskog poslovanja što je jednim dijelom vezano za dugu tradiciju poslovanja koja datira još od sredine 19. stoljeća (prva zadrugu su osnovali tekstilni radnici u Rochdalu 1844. godine, koja je opskrbljivala članove radničkih obitelji potrebnim namirnicama uz najpovoljnije cijene). Danas su se zadruge sa brojem od gotovo 300.000 zadruga i direktnim zapošljavanjem 4,8 milijuna radnika te indirektnim utjecajem na 140 milijuna stanovnika etablirale kao važan faktor ekonomskog razvoja. Kao dokaz tome koliko su zadruge danas u EU jake, govori i činjenica da su se mnoge razvile i u segmentu u kojemu su jake i profitne organizacije kao što su bankarstvo, osiguranje, farmacija, zdravstvo, poljoprivreda i dr.

46

Tako u danskoj poljoprivrednoj proizvodnji zadruge sudjeluju sa 83%, u francuskim bankarskim uslugama sa 50%, 21% u zdravstvenoj njezi u Španjolskoj, 60% u švedskoj drvnoj industriji i šumarstvu. Na temelju analiza i dobre prakse poslovanja zadruga u EU, doneseno je Priopćenje o razvoju zadruga u Europi s tri glavna cilja:

1) značajnija promocija zadruga širom EU i promocija osnivanja novih zadruga; 2) unapređenje zadružnog zakonodavstva; 3) održavanje i unapređenje zadružne uloge i zadružnog doprinosa društvu.

Zbog svega gore navedenog, planovi EU će podržavati: promociju zadružnog poslovanja, razvoj suradnje u cilju razvoja zadružnog poslovanja; razvoj novih tehnika za skupljanje i analizu podataka; organizaciju edukacija, obrazovanja i prekvalifikacije; osiguranje najbolje poslovne podrške temeljene na prethodnim iskustvima; razvoj zadruga kroz pristup EU fondovima i programima; razvoj legislative vezane za zadruge. Zadruge u EU, predstavljaju mediji za prijenos rješenja sa područja djelovanja u zajednici, a vezano za npr. politiku zapošljavanja, udruživanja, regionalnog i ruralnog razvoja, poljoprivredu i sl. Ove mogućnosti kao i ovi modeli bit će primijenjivani i među zemljama kandidatima, a njihove financijske mogućnosti ovisit će o spremnosti njihove realizacije, tj. o organiziranosti, znanju i ozbiljnosti korisnika eventualne financijske potpore.

8.1.6. Prednosti zadružnog poslovanja (ekonomske i društvene prednosti) 1. Zadruge su tvrtke zajednice

♦ Zadržava se gospodarska dobit unutar zajednice ♦ Profit se ne odlijeva nego ispunjava unutrašnje interese ♦ Članovi zadruge ujedno su i vlasnici ♦ Zadruga odgovara na potrebu zajednice ♦ Poljoprivredne zadruge udovoljavaju potrebe za opskrbljivanjem, otkupom, preradom i

trženjem proizvoda 2. Zadruge promiču demokraciju

♦ Zadrugari su vlasnici svog poslovanja - osiguravaju zajednički dio kapitala, biraju tijela, koriste povoljnije usluge zadruge, štite i raspolažu novonastalim prihodima

♦ Kroz zadrugu zadrugari dobivaju gospodarska i šira socijalna znanja ♦ Zadruga uči ljude kako rješavati problem na demokratski način ♦ Zadruge pomažu usvajanje poduzetničkih vještina i marketinških vrijednosti

3. Zadruge izgrađuju otvoreno tržište

♦ Zadruge šire gospodarsku moć i ohrabruju konkurentnost ♦ Mali proizvođači istupaju na tržište bez posrednika ♦ Uspijevaju smanjiti nelojalne cijene i održati konkurentnost roba i dobru uslugu

4. Zadruge razvijaju ljudsko dostojanstvo

♦ Zadruga omogućava bijeg iz siromaštva ♦ Podučava novim vještinama i poslovnim znanjima ♦ Osnažuje pojedinca i puža mu šansu da sudjeluje u odlučivanju ♦ Pronalazi rješenje za socijalna i gospodarska pitanja ♦ Organizira komunikacije između članova i struktura upravne i gospodarske moći

47

5. Zadruge su sustavi razvoja

♦ Omogućuju stvaranje regionalne i državne mreže te povećavaju poslovni volumen ♦ Lokomotiva razvoja i rasta poduzetništva ♦ Omogućava opskrbu po nižim cijenama i podjelu dobiti od dodane vrijednosti

I za kraj - Zadruge omogućuju: ◊ Lakša nabava repromaterijala, prerada i prodaja proizvoda i usluga ◊ Bolja konkurentnost – zadruge su fleksibilnije, otvorenije, organizacija poslovanja je lakša ◊ Zadruga servisira potrebe svojih članova ◊ Jedini cilj joj je ostvarivanje što veće ekonomske koristi za pojedinca, člana zadruge ◊ Svaki zadrugar ima pravo odlučivanja bez obzira na visinu vlasničkog kapitala na temelju upravljačkih prava 8.2. UDRUGA Prema zakonskim odredbama udruga je svaki oblik slobodnog i dobrovoljnog udruživanja više fizičkih, odnosno pravnih osoba, koje se radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za zaštitu ljudskih prava i sloboda, te ekološka, humanitarna, informacijska, kultran, nacionalna, pronatalitetna, prosvjetna, socijalna, strukovna, športska, tehnička, zdravstvena, znanstvena ili druga uvjerenja i ciljeva, a bez namjere stjecanja dobiti, podvrgavaju pravilima koja uređuju ustroj i djelovanje toga oblika udruživanja. Ključno je uočiti osnovnu razliku u odnosu na zadrugu, a to je udruživanje bez namjere stjecanja dobiti. Udruga stječe svojstvo pravne osobe danom upisa u registar udruga. Svaka poslovno sposobna fizička i pravna osoba može, pod jednakim uvjetima utvrđenim Zakonom i statutom udruge, postati članom udruge. Udruga obavlja djelatnosti kojima se ostvaruju njeni ciljevi utvrđeni statutom. Djelatnost udruga ne smije obavljati radi stjecanja dobiti za svoje članove ili treće osobe. Ako u obavljanju djelatnosti udruga ostvari dobit, ona se mora sukladno statutu udruge koristiti isključivo za obavljanje i unapređenje djelatnosti udruge, kojima se ostvaruju njeni ciljevi utvrđeni statutom. Udrugu osnivaju najmanje tri člana, a temeljni opći akt udruge je Statut udruge koji donosi skupština udruge. Statut udruge može sadržavati odredbe o:

- području na kojem udruga djeluje, - imovini, načinu stjecanja imovine i korištenju ostvarene dobiti, - rješavanju sporova i sukoba interesa unutar udruge, - stegovnoj odgovornosti članova, - postupku s imovinom u slučaju prestanka udruge, - znaku udruge i njegovom izgledu, - drugim pitanjima od značaja za udrugu.

Udruga se registrira upisom u Registar udruga Republike Hrvatske pri nadležnom tijelu državne uprave, prema sjedištu udruge.

48

Vezano za rad udruga, sve je više otvorenih natječaja i poticajnih sredstava kojima se olakšava rad i poslovanje udruga. Udruge su ujedno i važan čimbenik razvoja civilnog društva čijim aktivnim radom se poboljšava kvaliteta života tog društva. 9. KONTAKTI I ZAKONSKA REGULATIVA 9. 1. KONTAKTI 9.1.1. Državne institucije i ministarstva u Republici Hrvatskoj MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I VODNOG GOSPODARSTVA Ul. grada Vukovara 78 10 000 Zagreb Tel: +385 (0) 1 6106 111 Fax: +385 (0) 1 6109 201 http://www.mps.hr MINISTARSTVO GOSPODARSTVA, RADA I PODUZETNIŠTVA Ul. grada Vukovara 78 10 000 Zagreb Tel: +385 (0) 1 6106 111 Fax: +385 (0) 1 6109 110 http://www.mingorp.hr MINISTARSTVO MORA, TURIZMA, PROMETA I RAZVITKA Prisavlje 14 10 000 Zagreb Tel: +385 (0) 1 6169 111 Fax: +385 (0) 1 3784 591 http://www.mmtpr.hr 9.1.2. Financijske institucije, agencije, fondovi, uprave, zavodi i komore HRVATSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVOJ Trg J. J. Strossmayera 9 10 000 Zagreb Tel: +385 (0) 1 4591 666 Fax: +385 (0) 1 4591 721 http://www.hbor.hr DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU Ilica 3 10 000 Zagreb Tel: +385 (0) 1 4806 111 Fax: +385 (0) 1 4817 666 http://www.dzs.hr HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE Radnička cesta 1 10 000 Zagreb Tel: +385 (0) 1 6126 000 Fax: +385 (0) 1 6126 038 http://www.hzz.hr HRVATSKI ZAVODA ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE Margaretska 3 10 000 Zagreb Tel: +385 (0) 1 4806 333

49

Fax: +385 (0) 1 4812 645 http://www.hzzo-net.hr HRVATSKA AGENCIJA ZA MALO GOSPODARSTVO Ilica 49 10 000 Zagreb Tel: +385 (0) 1 4846 622 Fax: +385 (0) 1 4846 612 http://www.hamag.hr HRVATSKI ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNU SAVJETODAVNU SLUŽBU ISPOSTAVA PAKRAC Trg Josipa bana Jelačića 18 34 550 Pakrac Tel: +385 (0) 34 411 246 Fax: +385 (0) 34 411 246 HRVATSKI ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNU SAVJETODAVNU SLUŽBU DARUVAR Josipa Jelačića 2 43 500 Daruvar Tel: +385 (0) 43 333 258 Fax: +385 (0) 43 333 258 HRVATSKI ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNU SAVJETODAVNU SLUŽBU ISPOSTAVA GORNJI BOGIĆEVCI Brezine 1 35 429 Gornji Bogićevci Tel: +385 (0) 35 375 470 Fax: +385 (0) 34 375 470 ŽUPANIJSKI URED ZA GOSPODARSTVO POŽEGA Županijska 11 34 000 Požega Tel: +385 (0) 34 290 166 Fax: +385 (0) 34 290 176 URED DRŽAVNE UPRAVE U POŽEŠKO-SLAVONSKOJ ŽUPANIJI PAKRAC Trg Josipa bana Jelačića 18 34 550 Pakrac Tel: +385 (0) 34 440 444 Fax: +385 (0) 34 411 032 URED DRŽAVNE UPRAVE U BRODSKO-POSAVSKOJ ŽUPANIJI ISPOSTAVA NOVA GRADIŠKA Trg kralja Tomislava 1 35 400 Nova Gradiška Tel: +385 (0) 35 361 801 Fax: +385 (0) 35 361 801 URED DRŽAVNE UPRAVE U BJELOVARSKO-BILOGORSKOJ ŽUPANIJI DARUVAR Trg kralja Tomislava 14 43 500 Daruvar Tel: +385 (0) 43 331 244 Fax: +385 (0) 43 331 244 URED DRŽAVNE UPRAVE U BRODSKO-POSAVSKOJ ŽUPANIJI ISPOSTAVA OKUČANI

50

Trg dr. Franje Tuđmana 1 35 430 Okučani Tel: +385 (0) 35 371 689 Fax: +385 (0) 35 371 424 URED DRŽAVNE UPRAVE U BRODSKO-POSAVSKOJ ŽUPANIJI ISPOSTAVA GORNJI BOGIĆEVCI Trg hrvatskih branitelja 1 35 429 Gornji Bogićevci Tel: +385 (0) 35 375 056 Fax: +385 (0) 35 375 056 9.1.3.Hrvatska gospodarska komora i Županijske komore HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Rooseveltov trg 2 10 000 Zagreb Tel: +385 (0) 1 4561 555 Fax: +385 (0) 1 4828 380 http://www.hgk.hr ŽUPANIJSKA KOMORA BJELOVAR Preradovićeva 4/I 43 000 Bjelovar Tel: +385 (0) 43 242 055 Fax: +385 (0) 43 241 900 e-mail: [email protected] ŽUPANIJSKA KOMORA POŽEGA Sv. Florijana 13 34 000 Požega Tel: +385 (0) 34 273 260 Fax: +385 (0) 34 273 360 e-mail: [email protected] ŽUPANIJSKA KOMORA SLAVONSKI BROD Trg pobjede 31/2 35 000 Požega Tel: +385 (0) 35 448 583 Fax: +385 (0) 35 448 591 e-mail: [email protected] Ostale komore OBRTNIČKA KOMORA Ilica 49/II 10 000 Zagreb Tel: +385 (0) 1 4806 666 Fax: +385 (0) 1 4846 610 http://www.hok.hr 9.1.4. Popis Trgovačkih sudova VISOKI TRGOVAČKI SUD Berislavićeva 11 10 000 Zagreb Tel: +385 (0) 1 4811 400 Fax: +385 (0) 1 4872 329

51

TRGOVAČKI SUD U BJELOVARU Ivše Lebovića 42 43 000 Bjelovar Tel: +385 (0) 43 244 408 Fax: +385 (0) 43 244 409 TRGOVAČKI SUD U SLAVONSKOM BRODU Trg pobjede bb 35 000 Slavonski Brod Tel: +385 (0) 35 217 400 Fax: +385 (0) 35 410 289 9.1.5. Ostale relevantni kontakti HRVATSKI POLJOPRIVREDNI ZADRUŽNI SAVEZ Amruševa 8 10 000 Zagreb Tel: +385 (0) 1 4922 935 Fax: +385 (0) 1 4922 936 http://www.hzs.hr HRVATSKI SAVEZ ZADRUGA Gajeva 2a 10 000 Zagreb Tel: +385 (0) 1 4870 053 Fax: +385 (0) 1 4870 055 http://www.zadruge.hr PODUZETNIČKI CENTAR PAKRAC Radničko naselje 6 34 550 Pakrac Tel: +385 (0) 34 474 372 +385 (0) 34 312 574 Fax: +385 (0) 34 312 573 http://www.pc-pakrac.biz SRPSKI DEMOKRATSKI FORUM Podružnica Zapadna Slavonija PAKRAC Osječka 2 34 550 Pakrac Tel: +385 (0) 34 411 604 +385 (0) 34 412 825 Fax: +385 (0) 34 412 825 e-mail: [email protected] http://www.sdf.hr SRPSKI DEMOKRATSKI FORUM Podružnica Zapadna Slavonija Ured u OKUČANIMA A. Stepinca 11 35 430 Okučani Tel: +385 (0) 35 371 591 Fax: +385 (0) 35 371 591 e-mail: [email protected] http://www.sdf.hr

52

9.2. ZAKONSKA REGULATIVA/LITERATURA

• Zakon o područjima posebne državne skrbi (NN 26/03)

• Zakon o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu (NN 87/02, 117/03, 82/04, 12/05, 85/06 i 141/06)

• Zakon o zadrugama (36/96)

• Zakon o trgovačkim obrtima (NN 111/93, 34/99, 52/00 i 118/03)

• Zakon o porezu na dobit i njegov Pravilnik (NN 127/00 i 163/03)

• Zakon o porezu na dohodak i njegov Pravilnik (NN 127/00, 150/02, 140/03, 163/03 i 188/03)

• Zakon o računovodstvu (NN 146/05)

• Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva (NN 29/02)

• Zakon o porezu na dodanu vrijednost i njegov Pravilnik (NN 60/96, 113/97, 7/99, 112/99, 119/99, 44/00, 63/00, 80/00, 109/00, 54/01 i 58/03)

• Pravilnik o načinima i uvjetima provedbe modela poticanja proizvodnje (NN 87/02, 117/03, 82/04, 12/05, 85/06 i 141/06)

• Programi kreditiranja Hrvatske banke za obnovu i razvitak • Program kreditiranja poljoprivrede i malog gospodarstva na područjima posebne

državne skrbi • Program razvoja malog gospodarstva 2003-2006 • Program garancija HAMAG-a (Hrvatske agencije za malo gospodarstvo) • Hrvatski porezni sustav- Institut za javne garancije, Zagreb, 2002. • «Planiranje investicijskih projekata» Knjige 1-4, Ekonomski Institut Zagreb

53

10. POJMOVNIK POSLOVNIH IZRAZA AMORTIZACIJA – način na koji se knjigovodstveno «otpisuje» dio vrijednosti osnovnih sredstava

(strojeva, alata ili ostale opreme) koji je bio utrošen u promatranome razdoblju poslovanja. Na taj se

način otpisuju osnovna sredstva koja imaju visoku vrijednost i koja se dugo koriste. Tako

prikazana, amortizacija je trošak poduzeću / obrtu do porezno priznatih iznosa koji su propisani u

ovisnosti o vrsti sredstava. BRUTO DOBIT – novčani iznos preostao nakon što su svi troškovi odbijeni od prihoda prodaje. CIJENA – jedan od elemenata 4P marketinga. U marketingu «cijena» se odnosi na određivanje cijene koju su kupci voljni platiti za proizvod ili uslugu, ali se odnosi i na osiguranje da će cijena ostvariti dovoljno visoku dobit. DIONIČAR – osoba koja posjeduje dionice i samim time je vlasnik poduzeća DIREKTNA DISTRIBUCIJA – prodaja proizvoda direktno kupcima koji ih koriste. DIREKTNI TROŠKOVI – svi troškovi direktno povezani s proizvodima ili uslugama koje poduzeće / obrt proizvodi ili prodaje. Dijele se na direktne troškove rada i direktne troškove materijala. DIREKTNI TROŠKOVI MATERIJALA – sav novac koji poduzeće troši za plaće i beneficije zaposlenih za proizvodnju proizvoda ili pripremu usluga koje to poduzeće proizvodi / pruža, odnosno koji se mogu jasno i točno propisati istima. Zbog nemogućnosti da se troškovi, primjerice rada oko svakoga pojedinačnog proizvoda njemu i pripišu, smatralo se da preprodavači i vele trgovci nemaju direktnih troškova rada. DISTRIBUCIJA - metoda korištena za dopremanje proizvoda ili usluga kupcima: direktna distribucija, preprodaja i veleprodaja. DOBIT – novčani iznos koji poduzeće / obrt zaradi. Ona se ostvaruje kada novčani iznosi, koji pritječu u poduzeće / obrt od prodaje, premašuju novčane iznose koji iz njega otječu za troškove. DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU - pravni oblik poduzeća koje je u vlasništvu osnivača čija je odgovornost za dugove poduzeća ograničena do iznosa koji su oni uložili u kapital poduzeća. Minimalni iznos odgovornosti za obveze poduzeća je propisan zakonom. DUGOVI – konta u Glavnoj knjizi koja pokazuju novčane iznose koje poduzeće duguje bilo kojoj drugoj osobi, poduzeću ili banci. DUGUJE - knjigovodstveni izraz; lijeva strana konta. GUBITAK - iznos novca koji poduzeće gubi. Gubitak nastaje kada iznos troškova poslovanja premašuje prihode od prodaje. IMOVINA - cjelokupno vlasništvo poduzeća / obrta koje ima novčanu vrijednost. Poduzeće može imati različitu imovinu – npr. novac, zalihe, strojeve, vozila, nekretnine i sl. INDIREKTNI TROŠKOVI – svi ostali troškovi osim direktnih troškova poduzeća / obrta. Indirektni troškovi nisu direktno vezani uz jedan određeni proizvod ili uslugu. ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA - prikupljanje informacija o kupcima i konkurentima. JAMSTVO / POLOG – garancija za izvršenje obveze otplate kredita.

54

KAMATA – «cijena» za posuđeni novac. KNJIGA PROMETA – knjiga u koju se zapisuju svi novčani iznosi pritekli i otekli iz poduzeća / obrta. KNJIGOVODSTVO – bilježenje detaljnih informacija o poslovnim transakcijama sustavnim i kronološkim redom. KONKURENT – poduzeće / obrt koji nudi slične proizvode i usluge. KONTO – dio Glavne knjige gdje se zapisuju sve transakcije vezane za jedno poslovno područje. KREDIT / ODGODA – odgovor s dobavljačem za odgođeno plaćanje isporučene robe ili usluga. Primjerice, odgoda plaćanja od 30 dana znači da roba mora biti plaćena u tom roku. KUPAC - osoba ili poduzeće koje kupuje robu ili usluge od drugog poduzeća / obrta. MARKETING - sve što poduzeće / obrt čini kako bi saznalo tko su im kupci, što trebaju i što žele. To je način na koji poduzeće / obrt zadovoljava kupca: - pružanjem proizvoda ili usluga koje kupci trebaju - određivanjem cijena koje su kupci spremni platiti - dostavljanjem svojih proizvoda i usluga kupcima

- informiranjem i privlačenjem kupaca da kupe robu i usluge koje poduzeće / obrt nudi

Marketing se sastoji od 4 elementa. Na engleskom jeziku njihovi nazivi počinju slovom P: proizvod (product), cijena (price), mjesto (place) i promocija (promotion). MARKETING PLAN – plan koji određuje koje proizvode ili usluge će poduzeće / obrt prodavati, po kojoj cijeni, gdje i kako će proizvodi ili usluge biti prodani te kako će poduzeće / obrt promovirati svoje usluge ili proizvode. MJESTO - jedan od elemenata 4P marketinga. U marketingu «mjesto» se odnosi na lokaciju poduzeća / obrta i metode distribucije koje se koriste kako bi opskrbili kupce proizvodima ili uslugama. NETO DOBIT - novčani iznos nakon što su svi porezi na dobit oduzeti od bruto dobiti. OBVEZE - novac koji poduzeće / obrt nekome duguje. OGLAŠAVANJE – pružanje informacija ljudima kako bi ih zainteresirali za kupovinu roba ili usluga. OPERATIVNI TROŠKOVI - svi izdaci koji moraju biti podmireni. ORGANIZACIJSKA STRUKTURA – način na koji osoblje u poduzeću / obrtu organizirano u odjele prema područjima ili na bilo koji drugi način. Organizacijska struktura pokazuje što bi tko trebao raditi u zapovjednoj liniji. OSIGURANJE – zaštita od rizika mogućih budućih gubitaka ili šteta po život, zdravlje, imovinu itd. Plaćamo tzv. premije osiguravajućem društvu koje za uzvrat preuzima te rizike na sebe i spremno nam je nadoknaditi nastale gubitke ili štete. OSNIVAČKI, TEMELJNI KAPITAL – novac koji «dioničari» ulažu u poduzeće. OTPLATA DUGOVA - novac koji poduzeće mora vratiti osobama ili financijskim institucijama koje su mu dale kredit. Otplata dugova se sastoji od kamata (koje su trošak) i rata koje umanjuju iznos dugovanog kredita i koje se moraju plaćati iz neto dobiti.

55

PARTNERSTVO - pravni oblik poduzeća ili zajedničkog obrta gdje dvije ili više osoba zajedno vode poduzeće / obrt i imaju neograničenu odgovornost za dugove poduzeća / obrta. PLAĆANJA PRIJE POČETKA POSLOVANJA – sve isplate koje moraju bit napravljene prije nego poduzeće / obrt počne s poslovanjem. Također se zovu i investicije. PLAN DJELOVANJA – plan koji pokazuje što treba biti napravljeno, tko će to napravit i kada. PLAN NOVČANOG TOKA – plan koji pokazuje koliko će se novca vjerojatno priliti, odnosno oteći iz poduzeće / obrta tijekom budućeg vremenskog razdoblja. PLAN PRIHODA I RASHODA – poslovni plan koji pokazuje koliki obujam prodaje, troškove i dobit poduzeće / obrt može očekivati u budućem vremenskom razdoblju. POČETNI KAPITAL – novac potreban za pokretanje poduzeća / obrta. Početni kapital se koristi za izdatke poduzeća / obrta prije nego prihod od prodaje bude dovoljan da ih podmiri. PODUZETNIK - osoba koja pokreće ili vodi poduzeće / obrt. POSLOVNA IDEJA - ideja o mogućem poslu koja opisuje što će se nuditi, tko će kupovati određenu robu, proizvode ili usluge te kako će se isti prodavati. POSLOVNI PARTNERI - dvije ili više osoba koje imaju zajedničko vlasništvo nad poduzećem. POSLOVNI PLAN - pisani dokument koji detaljno opisuje sve aspekte planiranog poslovanje poduzeća / obrta. POTRAŽIVANJA - konto u Glavnoj knjizi koji pokazuje novčane iznose koje poduzeće potražuje. PRIHOD - sav novac koji pritječe u poduzeće, a nije posuđen niti je dio vlasničkog kapitala. Prihod je obično novac koji dolazi od prodaje proizvoda ili usluga. PRODAJA - novac koji pritječe u poduzeće / obrt od prodaje roba ili usluga. PROIZVOD – jedan od elemenata 4P marketinga. U marketingu «proizvod» znači proizvodnju proizvoda ili pružanje usluga koje kupci žele. PROIZVODNO PODUZEĆE - poduzeće koje iz sirovina proizvodi robe i usluge te ih prodaje korisnicima, preprodavačima ili veletrgovcima. PROMOCIJA - jedan od elemenata 4P marketinga. U marketingu «promocija» se odnosi na informiranje i privlačenje kupaca da kupe proizvod ili uslugu. PROMOCIJA PRODAJE – sve što poduzeće / obrt čini kako bi kupci kupovali više njihovih proizvoda ili usluga. PUBLICITET – ono što novine ili drugi izvori govore o poduzeću / obrtu. Poduzeće / obrt ne plaća publicitet. To je besplatna promocija. RAČUN - dokument koji zahtjeva plaćanje primljenih roba ili usluga. Iz računa se detaljno vidi što je kupljeno, koliko dugujete, kada mora bit plaćeno, tko mora platiti i kako platiti. SIGURNOST NA RADU - mjere koje poduzima vlasnik kako bi zaštitio radnika na radnom mjestu. SIROVINE - materijali koje poduzeće / obrt koristi za proizvodnju proizvoda za prodaju. TEMELJNI KAPITAL - novac koji vlasnik ulaže u poduzeće.

56

TIJEK NOVCA ili NOVČANI TOK – kolanje novca iz poduzeća, odnosno u poduzeće tijekom određenog vremenskog razdoblja. TRGOVAČKO PODUZEĆE – poduzeće koje kupuje robu i usluge od proizvođača ili veletrgovaca te ih prodaje kupcima. Kod nas je to pravna forma koja opisuje svako poduzeće koje je osnovano s ciljem postizanja komercijalne, trgovačke djelatnosti. U klasičnom prometnom smislu razlikujemo maloprodaju i veleprodaju. TROŠAK – sav novac koji poduzeće troši na proizvodnju svojih proizvoda ili pružanje usluga. Troškovi se dijele na direktne i indirektne. UGOVOR O PARTNERSTVU - pravni ugovor između dvije ili više osoba o zajedničkom vođenju poduzeće / obrta. UKUPNI TROŠKOVI - sav novac koji poduzeće / obrt troši na direktne i indirektne troškove kako bi proizvelo ili prodalo proizvod ili uslugu. USLUŽNO PODUZEĆE – poduzeće koje pruža usluge svojim kupcima. UTVRĐIVANJE TROŠKOVA – način na koji poduzeće / obrt računa ukupne troškove proizvodnje i prodaje proizvoda i usluga. VELEPRODAJNA DISTRIBUCIJA – prodaja velikih količina proizvoda drugim poduzećima koja ih zatim u manjim količinama prodaju preprodavačima. VELEPRODAJNO PODUZEĆE – poduzeće koje kupuje robe od proizvođača i prodaje ih preprodavačima. VLASNIČKI KAPITAL – ostatak nakon što su sve obaveze odbijene od cijelog iznosa imovine. Ono što poduzeće duguje vlasniku. ZAKON O RADU – pravila koja postavlja vlada države, a reguliraju radne odnose, prava i obveze koji proizlaze iz njih. ZALIHE – svi proizvodi koje poduzeće / obrt ima za prodaju, te sve sirovine, poluproizvodi ili dijelovi koji poduzeću / obrtu služe za izradu proizvoda ili usluge.

57

11. PRILOZI

Dodatak 1. Izračun ukupnog obujma poslovanja poljoprivrednog gospodarstva

1.1. Proizvodnja

Jedinica mjere

Količina proizvodnj

e

Koeficijen

t

Obujam poslovanja [proizvodna jedinica]

1. 2. 3. 4.

5. 6.

7.

Žitarice ha x 1,0 = Uljarice ha x 1,4 = Krumpir (merkantilni) ha x 2,5 = Šećerna repa ha x 1,4 = Duhan ha x 2,5 = Povrće i gljive ha x 5,0 = Vinogradi ha x 6,0 = Voće ha x 5,0 = Stabla maslina broj x 0,02 = Hmelj ha x 4,0 = Lavanda, ljekovito bilje ha x 4,0 = Sjemenski usjevi ha x 5,0 = Ostali poljoprivredni usjevi ha x 1,0 = Goveda (do 2 godine starosti)

broj x 0,5 =

Goveda (iznad 2 godine starosti)

broj x 1,0 =

Ovce, ovnovi, koze, jarčevi

broj x 0,15 =

Pčelinje zajednice broj x 0,05 = Kunići broj x 0,005 = Nojevi broj x 0,5 = Konji (do 2 godine starosti)

broj x 0,8 =

Konji (iznad 2 godine starosti)

broj x 1,2 =

Magarci, mazge, mule broj x 0,8 = Svinje (do 50 kg) broj x 0,1 = Svinje (više od 50 kg) broj x 0,3 = Kokoši broj x 0,005 = Pilići broj x 0,002 = Purani broj x 0,007 = Ostala perad broj x 0,005 = UKUPNO

Ukupan obujam poslovanja =

METODOLOGIJA: 1. U kolonu 3 upisuju se ha korištene površine, broj stabla maslina i broj stoke i peradi

pojedinog poljoprivrednog gospodarstva. 2. Pojedini obujam poslovanja izračunava se množenjem količine proizvodnje iz kolone 3 s

koeficijentom u koloni 5. 3. U izračunu ukupnog obujma poslovanja poljoprivrednog gospodarstva zbraja se obujam

poslovanja pojedinih proizvodnji.

58

Dodatak 2.

Opis Jedinica

Osnovno plaćanje

po jedinici (kn)

Područja s težim

uvjetima gospodarenja

(kn)

Opis Jedinica Minimalna poticana količina

MODEL POTICANJA PROIZVODNJE


Poticanje ratarskih kultura Poticanje ratarskih kultura

Pšenica ha 2.250 - Krušna žita i pivarski ječam

ha 3,00

Raž, pšenoraž, pivarski ječam i soja

ha 1.650 - Soja ha 3,00

Ostala žita ha 1.250 - Ostala žita ha 3,00

Uljarice ha 2.250 - Uljarice ha 3,00

Ostalo industrijsko bilje ha 1.250 - Ostalo industrijsko bilje

ha 3,00

Krmno bilje ha 1.250 - Krmno bilje ha 3,00

Šećerna repa ha 3.000 - Šećerna repa ha 3,00

Duhan kg 5,00 - Duhan kg sva isporučena količina

Povrće ha 1.250 - Povrće ha 0,50

Povrće za industrijsku preradu

ha 3.000 - Povrće za industrijsku preradu

ha 0,50

Ljekovito bilje ha 1.250 - Merkantilni krumpir ha 2,00

Sjemenski usjevi: Ljekovito bilje (za svaku pojedinu kulturu)

ha 1,00

– pšenice, pšenoraži, raži, ječma, zobi

ha 2.250 - Sjemenski usjev ha svi priznati

usjevi

– kukuruza ha 6.500 -

Poticanje sadnog materijala, višegodišnjih nasada i maslinovog ulja

– soje i uljane repice ha 4.500 - Sadni materijal kom sav priznati sadni materijal

– suncokreta, šećerne repe i duhana ha 10.000 -

Matičnjaci loznih i voćnih podloga (podizanje nasada)

ha

0,1

– krumpir ha 13.000 - Matičnjaci loznih i voćnih plemki (podizanje nasada)

ha

0,1

– krmnog bilja, povrća i ostalog bilja

ha 3.000 - Vinogradi (godišnja plaćanja)

ha 0,25

Vinogradi (podizanje nasada)

ha 0,25 Poticanje sadnog materijala, višegodišnjih nasada i maslinova ulja

Voćarstvo (godišnja plaćanja)

ha 0,50

59

Voćne sadnice – certificirane

kom. 4,00 - Jagode i hmelj (godišnja plaćanja)

ha 0,50

Voćne sadnice – standard kom. 2,00 - Voćarstvo I. skupina i hmelj (podizanje nasada)

ha 0,50

Lozne sadnice kom. 2,00 - Voćarstvo II. skupina (podizanje nasada)

ha 0,50

Sadnice maslina kom. 5,00 - Masline stablo 50


ha 50.000 - Prerada ploda masline

kg 800

Matičnjaci loznih plemki (podizanje nasada)

ha 35.000 - Masline (podizanje nasada)

ha 0,50

Matičnjaci voćnih plemki (podizanje nasada)

ha 25.000 - Maslinovo ulje litra 100

Vinogradi (godišnja plaćanja)

ha 2.500 3.400 Lavanda i buhač (godišnja plaćanja)

ha 0,25

Vinogradi (podizanje nasada) ha 33.600 45.400

Lavanda (podizanje nasada) ha 0,25

Matičnjaci loznih podloga (god. plaćanja)

ha 2.500 - Poticanje

stočarstva i stočarskih proizvoda

Voćarstvo I. i II. skupina (godišnja plaćanja) ha 2.500 - Mlijeko (kravlje) litra 6.000

Jagode i hmelj (godišnja plaćanja) ha 1.250 -

Mlijeko (ovčje i kozje) litra 2.500

Voćarstvo I. skupina i hmelj (podizanje nasada)

ha 24.000 32.400 Utovljena junad grlo 20

Voćarstvo II. skupina (podizanje nasada) ha 16.800 22.700

Utovljena telad za bijelo meso grlo 10

Prerada ploda maslina kg 1,00 - Utovljene svinje grlo 75

Masline (podizanje nasada) ha 20.000 27.000 Utovljeni kunići kom. 500

Maslinovo ulje ekstra djevičansko

litra 10,00 - Mliječne krave grlo 4

Lavanda i buhač (godišnja plaćanja)

ha 1.250 - Prvotelke grlo 1

Lavanda (podizanje nasada)

ha 14.000 - Krave u sustavu krava-tele

grlo 25

Poticanje stočarstva i stočarskih proizvoda

Krave dojilje grlo 1

Mlijeko (kravlje) litara 0,65 1,05 Ovce i ovnovi, odnosno koze i jar-čevi za rasplod

grlo 20

Mlijeko (ovčje i kozje) litara 1,20 1,56 Rasplodne krmače grlo 10

Junad u tovu iz domaćeg uzgoja (I. faza)

grlo 1.000 - Rasplodne kobile i pastusi

grlo 3

Utovljena zaklana junad iz domaćeg uzgoja (II. faza)

grlo 800 -

Prvoždrepke grlo 1

60

Utovljena živa junad za klanje iz domaćeg uzgoja (II. faza)

grlo 440 - Roditeljske rasplodne pilenke

kom. 1.000

Utovljena zaklana junad od uvozne teladi grlo 800 - Pčelinje zajednice košnica 30

Utovljena živa junad za klanje od uvozne teladi

grlo 640 - Matice pčela komada 100

Utovljena telad za proizvodnju bijelog mesa grlo 400 -

Ženke uzgojno valjanih kunića komada 25

Utovljene svinje iz domaćeg uzgoja

grlo 100 - Poticanje

ekološke proizvodnje

Utovljene svinje od uvozne prasadi

grlo 50 - Ekološka proizvodnja (ukupno za sve kulture)

ha 0,50

Utovljeni kunići grlo 6,00 - Poticanje

ribarstva

Mliječne krave grlo 500 675 Uzgoj autohtonih vrsta bijele morske ribe

kg .000

Uzgojno valjane krave pod kontrolom mliječnosti

grlo 1.000 - Uzgoj školjaka – dagnje

kg 3.000

Mliječne krave-prvotelke grlo 1.500 - Uzgoj školjaka – kamenice

kom. 3.000

Krave u sustavu krava-tele grlo 1.500 2.025 Riblja mlađ kom. 100.000

Krave dojilje grlo 1.000 - Uzgoj slatkovodne ribe I. skupine

kg 3.000

Bikovi iz performance testa (jednokratno)

grlo 3.900 - Uzgoj slatkovodne ribe II. skupine

kg 2.000

Rasplodne ovce i koze grlo 100 - Ulov male plave ribe kg 10.000

Uzgojno valjane rasplodne ovce, ovnovi, koze i jarčevi grlo 300 -

Proizvodnja ribljih proizvoda I. skupine

kg

3.000

Ojanjene šilježice i ojarene jarice grlo 400 –

Proizvodnja ribljih proizvoda II. skupine kg 3.000

Ovnovi i jarčevi iz performance testa (jednokratno)

grlo 800 - MODEL RURALNOG RAZVITKA

Rasplodne krmače grlo 200 - Program

očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina

Uzgojno valjane rasplodne krmače (matična grla)

grlo 400 - Goveda grlo 1

Prvopraskinje grlo 600 - Konji grlo 1

Nerastovi (jednokratno) grlo 800 - Svinje grlo 1

Nerastovi iz performance testa (jednokratno)

grlo 1.000 - Ovce grlo 1

Rasplodne kobile grlo 1.000 -

Magarci grlo 1

61

Uzgojno valjane rasplodne kobile i pastusi (matična grla)

grlo 1.500 - Kokoš hrvatica kljun 5

Matične rasplodne kobile– prvoždrebkinje

grlo 1.750 - Zagorski puran kljun 5

Pčelinje zajednice med, kg 4,5 - Opis Jedinica Minimalna poticana količina

Matice pčela kom. 15 - MODEL

POTICANJA PROIZVODNJE

Rasplodne pilenke (djedovska i roditeljska jata kokoši i pura)

kljun 9,0 - Poticanje

ratarskih kultura

Ženke uzgojno valjanih kunića

grlo 14 - Krušna žita i pivarski ječam

ha 3,00

Sperma bikova: Soja ha 3,00

– elita doza 10 - Ostala žita ha 3,00

– pozitivno testirani bik doza 7,0 - Uljarice ha 3,00

Sperma nerastova doza 5,0 - Ostalo industrijsko bilje

ha 3,00

Livade i pašnjaci grla/ha 100 - Krmno bilje ha 3,00

Poticanje ribarstva: Šećerna repa ha 3,00

Uzgoj autohtonih vrsta bijele morske ribe

kg 5,40 7,30 Duhan kg sva isporučena količina

Uzgoj školjaka – dagnje kg 0,80 - Povrće ha 0,50

Uzgoj školjaka – kamenice kom. 0,50 Povrće za industrijsku preradu

ha 0,50

Riblja mlađ kom. 0,25 - Merkantilni krumpir ha 2,00

Uzgoj slatkovodne ribe I. skupine

kg 3,50 - Ljekovito bilje (za svaku pojedinu kulturu)

ha 1,00

Uzgoj slatkovodne ribe II. skupine kg 4,80 - Sjemenski usjev ha

svi priznati usjevi

Ulov male plave ribe kg 0,35 -

Poticanje sadnog materijala, višegodišnjih nasada i maslinovog ulja

Proizvodnja ribljih proizvoda I. skupine

kg 2,30 3,10 Sadni materijal kom sav priznati

sadni materijal

Proizvodnja ribljih proizvoda II. skupine

kg 1,15 1,55


ha

0,1

Dodatak 3.

62

Opis Jedinica Osnovno plaćanje po jedinici (kn)

Područja s težim uvjetima

gospodarenja (kn)

POTICANJE EKOLOŠKE PROIZVODNJE


Poticanje ratarskih kultura*

Pšenica i raž ha 3.000 –

Pivarski ječam i soja ha 3.000 –

Ostala žita ha 3.000 –

Uljarice ha 3.000 –

Ostalo industrijsko bilje ha 3.000 –

Krmno bilje ha 3.000 –

Šećerna repa ha 3.000 –

Povrće ha 3.000 –

Povrće za industrijsku preradu ha 3.900 –

Ljekovito bilje ha 1.625 –

Sjemenski usjevi:

– pšenice, pšenoraži, raži, ječma, zobi ha 3.705 –

– kukuruza ha 8.450 –

– soje i uljane repice ha 5.850 –

– suncokreta, šećerne repe ha 13.000 –

– krumpira ha 16.900 –

– krmnog bilja, povrća i ostalog bilja ha 3.900 –

Poticanje sadnog materijala, višegodišnjih nasada i maslinova ulja

Sadni materijal kom 5,00 –

Vinogradi (godišnja plaćanja) ha 3.250 4.420

Voćnjaci (godišnja plaćanja) ha 3.250 –

Jagode i hmelj (godišnja plaćanja) ha 1.625 –

Prerada ploda masline kg 1,30 –

Maslinovo ulje ekstra djevičansko litra 13,00 –

Lavanda i buhač (godišnja plaćanja) ha 1.625 –

Poticanje stočarstva i stočarskih proizvoda

Mlijeko (kravlje) litra 0,85 1,37

Mlijeko (ovčje i kozje) litra 1,56 2,03

Utovljena junad iz domaćeg uzgoja grlo 2.340 –

Utovljena junad od uvozne teladi grlo 1.040 –

Utovljena telad za proizvodnju bijelog mesa grlo 520 –

Utovljene svinje iz domaćeg uzgoja grlo 130 –

Utovljene svinje od uvozne prasadi grlo 65 –

Utovljeni kunići grlo 7,80 –

63

Mliječne krave grlo 650 878

Uzgojno valjane krave pod kontrolom mliječnosti

grlo 1.300 –

Mliječne krave prvotelke grlo 1.950 –

Krava u sustavu krava/tele grlo 3.900 –

Krave dojilje grlo 1.300 –

Bikovi iz perfomance testa (jednokratno) grlo 5.070 –

Rasplodne ovce i koze grlo 130 –

Uzgojno valjane rasplodne ovce, ovnovi, koze i jarčevi

grlo 390 –

Ojanjene šilježice i ojarene jarice grlo 520 –

Ovnovi i jarčevi iz perfomanse testa (jednokratno)

grlo 1.040 –

Rasplodne krmače grlo 260 –

Uzgojno valjane rasplodne krmače (matično grlo)

grlo 520 –

Prvopraskinje grlo 780 –

Nerastovi (jednokratno) grlo 1.040 –

Nerastovi iz perfomanse testa (jednokratno)

grlo 1.300 –

Rasplodne kobile grlo 1.300 –

Uzgojno valjane rasplodne kobile i pastusi (matična grla)

grlo 1.950 –

Matične rasplodne kobile – prvoždrepkinje grlo 2.275 –

Pčelinje zajednice košnica 65 –

Med kg 2,86 –

Matice pčela kom. 19,50 –

Rasplodne pilenke (djedovska i roditeljska jata kokoši i pura)

kljun 11,70 –

Ženke uzgojno valjanih kunića grlo 18,20 –

Livade i pašnjaci grla/ha 130 –

Akvakultura:

Uzgoj autohtonih vrsta bijele morske ribe kg 7,02 –

Uzgoj školjaka – dagnje kg 1,04 –

Uzgoj školjaka – kamenice kom. 0,65 –

Riblja mlađ kom. 0,33 –

Uzgoj slatkovodne ribe I. skupine kg 4,55 –

Uzgoj slatkovodne ribe II. skupine kg 6,24 –

64

Račun dobiti i gubitka

RAZDOBLJE (godina ili mjeseci) 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

STRUKTURA PRODAJE I PRIHODA:

Proizvod 1

Proizvod 2

Proizvod 3

itd.

A UKUPNO PRODAJA (kn)

Poticaji (kn)

B UKUPNO POTICAJI (kn)

C=A+B UKUPNI PRIHODI

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

STRUKTURA TROŠKOVA:

65

amortizacija

rashodi financiranja (kamate)

D UKUPNI TROŠKOVI

E=C-D BRUTO DOHODAK

F Porez na dohodak (15%, ovisno o visini bruto dohotka)

G NETO DOHODAK

67

Dodatak 4. Popis poslovnih banaka uključenih u suradnju na Programu poticanja malog gospodarstva na područjima posebne državne skrbi: Banka Kovanica d.d., Varaždin OTP banka Hrvatska d.d., Zadar Banka Sonic d.d., Zagreb Partner banka d.d., Zagreb Centar banka d.d., Zagreb Podravska banka d.d., Koprivnica Croatia banka d.d., Zagreb Privredna banka Zagreb d.d., Zagreb Erste & Steiermarkische bank d.d., Rijeka Raiffeisenbank Austria d.d., Zagreb Gospodarsko kreditna banka d.d., Zagreb Slatinska banka d.d., Slatina Hrvatska poštanska banka d.d., Zagreb Slavonska banka d.d., Osijek Istarska kreditna banka d.d., Umag Sociate Generale – Splitska banka d.d.,

Split Jadranska banka d.d., Šibenik Volksbank d.d., Zagreb Karlovačka banka d.d., Karlovac Zagrebačka banka d.d., Zagreb Kreditna banka Zagreb d.d., Zagreb

68

�

IIzzddaavvaačč:: SSRRPPSSKKII DDEEMMOOKKRRAATTSSKKII FFOORRUUMM

EEkkoonnoommsskkii sseekkttoorr

HHRR--1100000000 ZZAAGGRREEBB GGUUNNDDUULLIIĆĆEEVVAA 5555

TTeelleeffoonn:: ++338855 11 44992211 886622

FFaakkss:: ++338855 11 44992211 882277

EE--mmaaiill:: zzaaggrreebb--ssddff@@ssddff..hhrr IInntteerrnneett ssttrraanniiccaa::

wwwwww..ssddff..hhrr

Partneri: PODUZETNIČKI CENTAR PAKRAC SEE – RAN MREŽA TRIANGLE MREŽA

Documents

PODUZETNIČKA POČETNICA ZA OBITELJSKA POLJOPRIVREDNA ... · PDF filePOLJOPRIVREDNA GOSPODARSTVA PAKRAC, 2007. 2 NAKLADNIK ... organizacije rada, novih tehnologija i organizirani nastup