24
Poduzetnik Tema broja - Zeleno gospodarstvo mjesečnik za poduzetnike i menadžere PODUZETNIČKA PRIČA • ABC KVALITETE • STUDENTSKO PODUZETNIŠTVO • BITI PODUZETNIK • MALA ŠKOLA PODUZETNIŠTVA Broj 75 · Godina VII Travanj 2013. Cijena 17 kn ISSN 1846-3541 Poduzetnička priča Ivan Došlović, Novska Intervju Veleposlanik Kine u Hrvatskoj, Nj. E. Shen Zhifei Dan planeta Zemlje Mobilizirajmo Zemlju Zdravo življenje - motivacija za čuvanje prirode

PODUZETNIK TRAVANJ 2013 NAJAVA

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Poštovani,Pred Vama je novi broj magazina Poduzetnik, travanj 13 2013. U ovom broju čeka Vas obilje različitih i zanimljivih članaka, edukativnih i korisnih tekstova, razgovora, priča, promišljanja, novih inicijativa, fotoreportaža, ali i posebna iznenađenja (Tribina kineskog Veleposlanika u Hrvatskoj – Osijek i Tribina Gorana Milića u Ivanić Gradu)… Pročitajte sadržaj magazina i odaberite ono što Vas zanima. Iz ovog broja izdvajamo:Tema broja: ZELENO GOSPODARSTVO,Poduzetnička priča: Ivan Došlović - Novska,Intervju: Kineski Veleposlanik u Hrvatskoj Nj. E. Shen Zhifei,Naš kolumnista: Goran Milić, Prilog: Zeleni krediti,Prilog: Dan planeta Zemlja,Najavljujemo: Tribine kineskog Veleposlanika u Hrvatskoj – Osijek i Gorana Milića u Ivanić Gradu

Citation preview

Page 1: PODUZETNIK TRAVANJ 2013 NAJAVA

Poduzetnik

Tema broja - Zeleno gospodarstvo

mjesečnik za poduzetnike i menadžere

PODUZETNIČKA PRIČA • ABC KVALITETE • STUDENTSKO PODUZETNIŠTVO • BITI PODUZETNIK • MALA ŠKOLA PODUZETNIŠTVA

Broj 75 · Godina VII Travanj 2013.

Cijena 17 kn

ISSN 1846-3541

Poduzetnička pričaIvan Došlović, Novska

Intervju Veleposlanik Kine u Hrvatskoj,Nj. E. Shen Zhifei

Dan planeta Zemlje Mobilizirajmo Zemlju

Zdravo življenje - motivacija za čuvanje prirode

Page 2: PODUZETNIK TRAVANJ 2013 NAJAVA

2 Poduzetnik | travanj 2013.

Page 3: PODUZETNIK TRAVANJ 2013 NAJAVA

Poduzetnik | travanj 2013. 3

nakladnikNovi Poduzetnik d.o.o.31300 Beli Manastir, Valpovačka b.b.Tel: 031/284 850, Fax: 031/284 851, [email protected] urednikVladimir Mihajlović

[email protected]

direktoriNenad N. BachVladimir Mihajlović

stalni suradnici:Josip Martinović, Marija Birtić, Dubravka Martinović, Mirjana GlavašOlga Štajdohar Pađen, Ramona Felinger, Kristina Podobnik, Vlasta Balković, Goran Milić, Maja Mikulec, Marizela Mikulec Magyar, Sanja Horvat

marketing i prodaja031/ [email protected]

grafičko oblikovanje i pripremaGrafički studio Gilih

tisakMedia Print Tiskara Hrastić d.o.o.Zagreb, Murati 16

osnivač magazina, 2007.g.Tihomir Jelavić

Časopis izlazi sredinom mjesecaJedinična cijena iznosi 17 knGodišnja pretplata (12 brojeva)iznosi 159 kn (PDV uključen)Polugodišnja pretplata (6 brojeva)iznosi 99,00 kn (PDV uključen)Časopis je upisan u Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska Klasa: 050-01/11-01/2310,Ur.br.: 311-10-11-02 od 30. rujna 2011.

Za članke, crteže i oblikovanja objavljena u ovom časopisu sva su prava pridržana. Nedo-puštena je objava, prerada, reproduciranje, umnožavanje, imitiranje i na drugi način pre-nošenje bez suglasnosti nakladnika.

MisaoManjina je ponekad u pravu, većina uvijek griješi.

(Bernard Shaw)

Evo Hrvatske bez ijedne ozbiljni-je barijere pred vratima EU. Sve smo uvjete ispunili, primamo

čestitke unaprijed, veselimo se no-vom društvu. Premda dobro znamo da nam pravosuđe i dalje šteka, da su nam gospodarske statistike lošije ne-go ikada, da je investicijska klima ni-kakva i da svi ti problem neće nestati s našim članstvom u EU. I da je, na-žalost, jedina poznata ideja Vlade za očuvanje likvidnosti - uzimanje no-vih zajmova. Jer, eto, novac je ovih dana relativno jeftin, Amerika je u usponu, natiskali su nove dolare ko-je im valja plasirati po svijetu.Ali, razmišljamo li nestranački, ne dajući prednost nijednoj političkoj

opciji, ostaje nejasno što bi realno trebalo učiniti u Hrvatskoj? Recimo, dođe neka Vlada koja ima znanje, poštenje, ideju i sposobnost ostvari-ti zamišljeno.Treba li naglasak biti na štednji? Ako za primjer uzmemo Grčku, Španjol-sku, Portugal, mjere štednje su dra-stično unesrećile tamošnje naro-de, gurnule ih u depresiju i socijalni konflikt koji će ostaviti trajne poslje-dice. Riješeno, praktično, nije ništa.Pogledamo li Bugare, koje su uzima-li kao primjer nove štedljive nacije u EU, čiji je budžetski minus bio manji i od njemačkoga(!), njihov skromni život s 380 eura prosječne plaće uru-šio se nakon poskupljenja struje od nevelikih 13 posto! Dakle, štedi, pri-maj najmanje plaće u EU (osim Ru-munjske), i opet ćeš propasti.Sjetimo se Mađarske. Koliko su nam docirali o uspjehu modela te postko-munističke zemlje koja je prva širom otvorila vrata stranim investitorima, privatizirala državne mastodonte, li-beralizirala gospodarstvo? I gdje je jadna Mađarska dospjela? Koliko god Viktor Urban bio inventivan i patriot, dani su mu odbrojeni. Ma-đarskoj, čini se, spasa nema.Dakle, ne vrijedi ni štedjeti, ne vri-jedi ni izmišljati povlastice za inve-

stitore. Što onda činiti? Možda pre-tvoriti cijelu zemlju u veliku banku koja će čuvati depozite bogatih lju-di iz “šarenih” država. Zašto ne, je-dino bankarski sektor danas ima za-jamčeni profit, a Hrvatska je svojim ljepotama privlačna bogatunima ko-ji će rado kod nas provesti pokoji vi-kend, pokoje ljeto, dok broje novac koji su položili u naše banke. E, ali vraga, dogodio se Cipar kako bi po-svjedočio da ni uz goleme depozite u bankama nema zajamčene stabil-nosti. Na Cipru je deponirano više od 60 milijardi dolara, sto tisuća po stanovniku(!), ali je grčki dio otoka ipak pred bankrotom. Usporedbe ra-di, kada bi se depozit po stanovniku Cipra preračunao na Hrvatsku, to bi značilo dolazak 400 milijardi dolara u naše banke. Ali, to bi tek bila ironi-ja. Toliko novca, a nijedan problem riješen.Vjerovali ili ne, ja imam paletu pri-jedloga koji bi zaustavili ovaj slobo-dan pad i preokrenuli ga u lagani us-pon s tendencijom ubrzanja. Ali, ka-ko se danas svatko tko bi se usudio razmišljati izvan okvira štednje, pri-vlačenja investicija, privatizacije i prodaje državnih resursa - unaprijed proglašava psihijatrijskim slučajem, suzdržat ću se. Zasad.

I Z S A D R Ž A J A

U V O D N I K

I, što ćemo sada?

Poduzetnička priča - Ivan Došlović - NovskaSamo nebo mi je granica ..................................................................4Tema broja - Zeleno gospodarstvoMarko Brnčić, S.T.P. d.o.o. - ZagrebGlavni preduvjet razvoja zelene ekonomije je smanjenje privatnih interesa i podizanje važnosti zaštite okoliša ....................................8Darko Mužević, Robert Bosch d.o.o. - ZagrebEner. ovisnost predstavlja jedan od najčvršćih okova današnjice ...10Mladen Novaković, Tehnokom, d.o.o. - ZagrebInženjerski pristup se zaista pokazao dugoročno bolji ...................12Prilog - Zeleni kreditiEko krediti dostupni širom Hrvatske ..............................................16Održivi razvoj - Vaša pitanjaJesu li kore agruma štetne za kompost? ........................................17Događanja - Tribina Gorana Milića - RokovciBiti najbolji ili dobar u tri posla ......................................................19Intervju - Nj. E. g. Shen Zhifei - Veleposlanik Kine u HrvatskojPronašli smo put razvoja kroz socijalizam s kineskim karakteristikama ...........................................................................20Najavljujemo - Veleposlanik Kine u OsijekuKako poslovati s Kinom? ................................................................23Najavljujemo - Goran Milić u Ivanić GraduMladi i poduzetništvo ....................................................................23Održivi razvoj - Opskrba toplinskom i električnom energijomMikrokogeneracijska postrojenja ...................................................24Događanja - Tribina Gorana Milića - NovskaHrvatska je zemlja u kojoj se vrijedi roditi i odrasti ........................26Predstavljamo vam - OBŽ - Grad Beli Manastir

Naša budućnost je u našim rukama ...............................................28Predstavljamo vam - VŽ - Grad LudbregGrad razvijenog poduzetništva, novih tehnologija i ugodna života 30Predstavljamo vam - VPŽ - Općina ZdenciOpćina koja je uvijek na usluzi svojim stanovnicima ......................33Predstavljamo vam - VPŽ - Općina ČačinciOpćina koja prepoznaje potrebe i želje svojih stanovnika ..............36Prilog - Dan planeta ZemljePrimat d.o.o. - OsijekSmanjiti nastali otpad te ga ponovo koristiti .................................40Baranjski vodovod d.o.o. - Beli ManastirUnaprijediti sustav koji je u funkciji zaštite okoliša i prirode ..........42KP Čvorkovac, d.o.o. - DaljMobilizirajmo Zemlju ....................................................................44Događanja - Obilježen Svjetski dan vodaNaučili smo da trebamo čuvati naše vode ......................................41Događanja - Međunarodni sajam Slavin 2013.Vratio se jedan iznimno važan turistički proizvod u grad ...............45Vinski kutak - Vina BeljeGraševina - vinska sorta ogromnog potencijala .............................46Preporuka - inZagrebHoteli su za spavanje, stanovi su za življenje .................................47Događanja - City ColosseumNajveći i najmoderniji trgovački i zabavni centar srednje Slavonije 48Događanja - Bundek 2013.Slavonci u srcu Zagreba .................................................................48Događanja - 20. Osječki proljetni sajamSajam je dokazao svoj neupitni položaj ......................................... 49

Naslovnica:Baranjski vodovod d.o.o. Beli Manastir

Piše: Goran Milić,Direktor vijesti i programa, Al Jazeera Balkans

Page 4: PODUZETNIK TRAVANJ 2013 NAJAVA

4 Poduzetnik | travanj 2013.

Kada smo prošli mjesec u Nov-sku organizirali tribinu pozna-tog novinara Gorana Milića

upoznao sam jednog posebnog čo-vjeka, Ivana Došlovića iz Novske. Među poklonima koje je primio Go-ran bili su i proizvodi OPG-a Ivana Došlovića, neobični lavandini pro-izvodi, vrećice jedinstvenog miri-sa. Ivanu je posebno bilo drago, kao i nama iz časopisa Poduzetnik, kada je Goran Milić pitao čiji su ovi lavan-dini proizvodi, mirisne vrećice su pri-vukle i njegovu pozornost. Goran je više puta tražio da se Ivan popne na binu kako bi ga upoznao. Upozna-li su se, a mi smo se vrlo brzo s Iva-nom dogovorili da ćemo napraviti ovu priču koju darujemo čitateljima našeg časopisa. Baš kao što je on na-ma darovao lavandine mirisne vreći-ce sa znakom Poduzetnika. Vjerujte

nam, za Ivana i njegove proizvode će se još daleko čuti.

Mirisni nasadi lavandeOPG Ivan Došlović iz Novske po-znat je proizvođač ekološki proizve-dene lavande. Ivan mi kaže: «Lavan-da proizvedena na našim poljima po-znata je diljem Hrvatske i sve je pre-poznatljivija u EU. U našoj ponudi nalaze se mirisne vrećice, jastučići, privjesci za ključeve, mirisni privjes-ci za automobile, eterična ulja, hidro-lat lavande te sapun od lavande ko-ji proizvode poduzetnici u Zagrebu. Samostalno radim i tisak logotipa po želji kupca i to je ono što se kod me-ne pokazalo uspješnim. OPG je obi-teljski posao u koji je uključena cije-la obitelj, naravno da mi najviše po-maže supruga.Kada sam kretao u ovaj posao bilo je to nekako usput, prodat ću cvijet la-vande, za ulje ili za sušenje, ali kako

sam sve dublje ulazio u ovaj posao vi-dio sam da nemam računicu nekome dati sirovinu koju će netko preradi-ti u neki proizvod i uzeti novce. Mo-ja ideja i računica je bila da sve mo-ram raditi sam da bih zaradio. Sve je ozbiljnije krenulo kada sam donio odluku da sve radim sam, da to sta-vim na ozbiljnu razinu i da ne ovisim o nikome.Cijela priča oko lavande je krenula 2008. godine kada smo posadili plan-tažu lavande na 1,22 hektara. Cijela moja obitelj je oduvijek radila na ze-mlji i bavila se poljoprivredom. Htio sam se i ja baviti zemljom, ali sam že-lio nešto novo, drugačije od ostalih.

Samo nebo mi je granicaIVAN DOŠLOVIĆ, NOVSKA

poduzetnička priča

*Nakon 4 godine ulaganja i rada polako vraćam ono što sam uložio u posao *Lavanda je od davnina korištena u razne svrhe, medicinske, kozmetičke…

Ivan Došlović, u polju lavande, u mjestu Kozarice kod Novske

Želio sam nešto stvoriti sam svojim rukamaIvan Došlović rođen je u Novskoj 1981. godine i do 3. razreda osnovne ško-le živio je u mjestu Jazavica kod Novske. «A onda je počeo rat pa smo mo-rali mijenjati mjesta stanovanja, bili smo u Kutini, Novskoj, Zagorju pa smo se vratili u Ilovu i opet u Novsku.U Novskoj sam završio osnovnu i srednju školu za automehaničara. Polo-žio sam sve kategorije za vozača, radio sam u jednoj firmi kao vozač, a za-tim sam jedno vrijeme radio kao zaštitar u osiguranju i pratnji novca.Kada sam se prije sedam godina oženio svi poslovi na kojima sam do tada radio nisu se pokazali kao dobri jer sam često bio odsutan od kuće. Želio sam ne-što raditi tako da sam mogu stvarati svojim rukama kao i moja obitelj, od pradjeda, djeda i naravno oca koji su prije rata na veliko radili u poljopri-vredi, uzgajali kukuruz, pšenicu,mrkvu i šećernu repu, a ja sam već kao di-jete uvijek bio s njima po traktorima i na njivama,tako da vjerujem da mi je to ostalo usađeno.Kada sam se oženio i osnovao svoju obitelj, u dogovoru sa suprugom Miše-lom želio sam stvoriti nešto svojim rukama i tako smo krenuli u posao s la-vandom. Imam dvoje djece, kćerku Mariju koja ima 7 godina i sina Miha-ela koji ima 4 godine».Zanima li vašu djecu ovaj posao - pitam ga. «Sin je više oko traktora, to ga zanima, a kćerka često radi u proizvodnji gdje veže vrećice. Njima je sve to sada igra, naravno da mi je želja da se posao obiteljski nastavi i dalje».

Kontakt: OPG Ivan DošlovićZagrebačka 10644330 NovskaTelefon: 044/608 522Mobitel: 091/546 60 34e-mail: [email protected][email protected]

Page 5: PODUZETNIK TRAVANJ 2013 NAJAVA

8 Poduzetnik | travanj 2013.

Marko Brnčić, direktor tvrt-ke S.T.P. d.o.o. iz Zagreba vr-lo rado se odazvao našoj mo-

lbi da sudjeluje u temi broja: Zeleno gospodarstvo. Kako i kada je krenuo u posao gospodarenja otpadom i za-štitom okoliša?„Paralelno sa studijem stomatologije počinjem raditi za tvrtku S.T.P. d.o.o. u kojoj sam danas na mjestu direk-tora. Tvrtka se bavi zaštitom okoliša, distribucijom i servisiranjem komu-nalne opreme brendiranih europskih proizvođača od kojih mogu istaknu-ti: Avermann, SSI Schäfer, MOLOK, Grünig, H&G, Martini Alfredo, AP medical, Hammel i dr. Također su-rađujemo i s velikim brojem doma-ćih tvrtki koje proizvode komunalnu opremu sukladno potrebama naših kupaca. Bavimo se izradama planova gospodarenja otpadom i postavljamo standarde koje slijede mnogi iz razlo-ga što primjenjujemo višedesetljetni

know-how naših inozemnih partnera.

Privatna ste hrvatska tvrtka osno-vana 1992. g. Možete li ukratko predstaviti tvrtku?Točno, tvrtka S.T.P. d.o.o. je osnovana 1992. godine i od tada postavlja viso-ke standarde proizvoda i usluga. Prvi preskontejner na tržištu RH je pred-stavljen 1997. g. Bio je potpuna nepo-znanica i ljudi su bili prilično skeptič-ni kao i prema svakoj novini, no da-nas je on okosnica suvremenog gos-podarenja otpadom bez koje nema održivog razvoja. Nezamislivo je da-nas vidjeti šoping centar ili reciklaž-no dvorište bez tih uređaja. Izradili smo i plan gospodarenja otpadom na otoku Mljetu, koji je početkom no-vog milenija postao jedan od rijetkih otoka koji je sav svoj otpad zbrinjavao na kopnu i prije nego je to regulirano zakonom. Primjer Mljeta slijedili su i drugi otoci.

Plastične posude za otpad s kotači-ma načinjene od HDPE-a s petogo-dišnjim jamstvom, označile su pre-kretnicu u privremenom skladištenju otpada. Za razliku od ostalih posu-da SSI Schäfer uz antibakterijske po-sude nudi trajnost koju rijetki danas mogu pružiti, pa su postale prepo-znatljiv simbol najmodernijih komu-nalnih poduzeća u Hrvatskoj. 2012.godine od Ministarstva zaštite oko-liša smo primili nagradu Eko oskar upravo za njih. 2005. godine u sklo-pu EMAT-a na Zagrebačkom velesaj-mu predstavljamo i prve polupodze-mne kontejnere koje je osmislila fin-ska tvrtka MOLOK. Danas ljudi pre-poznaju sve benefite koje ovakvi su-stavi nude, pa polako uzimaju sve ve-ći tržišni udio, jer korisnicima donose i do 85% veću efikasnost od dosadaš-njih sustava u primjeni (kanti za sme-će i kontejnera). Ljudi ih vole jer su tihi, čisti, lijepi, uredni, nude velik ka-pacitet na malome prostoru i ono naj-važnije ne smrde! U suradnji s doma-ćom tvrtkom Marinetek NCP iz Šibe-nika proizveli smo i prvi plutajući ze-leni polupodvodni otok pred kojim je sjajna budućnost.

Ako sam dobro zaključio već ste se od starta odlučili za područje za-štite okoliša. Zašto? Nije li to u to

doba bio rizik jer je sve to ipak bi-lo nepoznanica. Što je presudilo da se okrenete zaštiti okoliša, danas bi kazali održivom razvoju? Je li da-nas lakše poslovati u sektoru zele-nog gospodarstva?Što god radili, bitno je da ste prvi. Bit-no je da vas kopiraju i da žele biti po-put vas. Naravno bitno je da ste u po-slu kojeg radite najbolji, ali da taj epi-tet ne dolazi iz vaših usta. U zaštiti okoliša i poslu s otpadom konkuren-cija je bila mala, pa je to uz dobre par-tnere bilo relativno lako ostvariti. Da-nas je konkurencija veća, u posao se uplela i politika, kao i podobnost, pa je stvar bitno složenija, no dobar je proizvod, uvijek dobar proizvod i lju-di ga prepoznaju. Vrijeme je ključan faktor, no ono radi za nas.

Prošle ste godine nagrađeni pri-znanjem Ministarstva zaštite okoli-ša i prirode „Eko oskarom“ (srebr-na povelja) za uvođenje na hrvat-sko tržište napredne tehnologije za privremeno skladištenje bio kom-ponente otpada. Je li zaštita oko-liša šansa za oporavak hrvatskog gospodarstva i u kojoj mjeri?Ono što mi u Hrvatskoj danas ima-

MARKO BRNČIĆ, S.T.P., D.O.O. - ZAGREB

Glavni preduvjet za razvoj zelene ekonomije je smanjenje privatnih interesa i podizanje važnosti zaštite okoliša

KONTAKT: S.T.P. d.o.o.Lučki odvojak 1, 10250 Zagreb098/384 699, 01/653 00 40e-mail: [email protected]

*Što god radili, bitno je da ste prvi i da ste u poslu kojeg radite najbolji, ali da taj epitet ne dolazi iz vaših usta *Zaštita okoliša nije šansa za oporavak hrvatskog gospodarstva, ona je imperativ

Zeleni otok u sklopu kojega su montirane klupice

tema broja - zeleno gospodarstvo

Adriatic Bot Show 2012. : ponton, MOLOK kontejneri, Marko Brnčić - direktor S.T.P. d.o.o. i Željko Brnčić - prokurist S.T.P. d.o.o. (slijeva)

Page 6: PODUZETNIK TRAVANJ 2013 NAJAVA

10 Poduzetnik | travanj 2013.

Bosch Hrvatska je regionalna grana Bosch Grupe. Trgovač-ko društvo Robert Bosch d.o.o.

sa sjedištem u Zagrebu osnovano je 1993. godine. O problemima dugo-

ročne održivosti, razvoju tehnologi-ja energetske učinkovitosti, očuvanju okoliša… razgovarali smo s Darkom Muževićem, voditeljem Bosch odjela Toplinske tehnike za Adria regiju.

Kada ste došli u Hrvatsku što je pre-sudilo da se uključite u naše relativ-no malo tržište? Iza tvrtke je tra-dicija, znanje i iskustvo… koliki je značaj iskustva, a posebno znanja?Tvrtke usmjerene dugoročnoj održi-vosti uvijek promatraju svijet oko se-be kroz njegove potencijale, uvijek na-stoje definirati perspektivu. Hrvatsko tržište, kao uostalom i sva ostala eu-ropska tržišta u nekom trenutku, ra-zvijalo se u smjeru regionalizacije. U tom smislu predstavlja izvrsnu pove-znicu već formirane zajednice, Eu-

ropske unije, čije pravno naslijeđe već uvelike preuzima, i zemalja nekadaš-nje regionalne pripadnosti, s kojima ima povijesno iskustvo poslovanja.Iskustvo i znanje su, naravno, sasvim

logično usko povezani - iskustvom se povećava znanje. Međutim, ono što je bino istaknuti jest da znanje u današ-njem poslovnom svijetu ne predstav-lja samo skup podataka, nego i meto-

du smislene analize i primjene rele-vantnih podataka. Živimo u vrijeme kada je nepregledna količina infor-macija svima na raspolaganju, ali tek učinkovit sustav njihove obrade i ko-rištenja čini razliku. Tada iskustvo po-staje učenje, i doprinosi nadogradnji i širenju korisnog znanja.

Energetska učinkovitost je nužna, a mnogobrojni su načini za postiza-nje ovog cilja. Jesmo li svjesni da je prošlo vrijeme razbacivanja energi-jom bilo koje vrste? Kako Robert Bosch d.o.o. doprinosi ovom cilju?Čovjek najčešće postaje svjestan ne-gativnih promjena tek u njihovom razmjerno visokom stupnju. Čovje-čanstvo, nažalost, još kasnije. Bosch već odavno ulaže znatne resurse u ra-zvoj energetski učinkovitih tehnologi-ja, u vlastite aktivnosti koje doprino-se uštedi energije i očuvanju okoliša, te u predstavljanje nužnosti očuvanja

DARKO MUŽEVIĆ, ROBERT BOSCH D.O.O. - ZAGREB

Energetska ovisnost predstavlja jedan od najčvršćih okova današnjice*Bosch odavno ulaže znatne resurse u ra-zvoj energetski učin-kovitih tehnologija, u vlastite aktivnosti koje doprinose uštedi energije i očuvanju okoliša *Diljem svije-ta nudimo „tehnolo-giju za život“

O Bosch grupiGrupa Bosch vodeći je globalni dobavljač tehnologije i usluga, aktivan na području automobilske tehnologije, energetske i graditeljske tehnologije, industrijskih tehnologija i robe široke potrošnje. Prema preliminarnim broj-kama u 2012. g. više od 306.000 zaposlenika ostvarilo je promet od 52,3 milijarde eura. Grupa Bosch sastoji se od tvrtke Robert Bosch GmbH i više od 350 podružnica i regionalnih kompanija u oko 60 zemalja. Ako ubroji-mo i njegove prodajne i servisne partnere, tada Bosch ima svoje predstav-nike u oko 150 zemalja. Ova svjetska mreža za razvoj, proizvodnju i proda-ju temelj je za daljnji rast. Bosch je u 2012. godini potrošio oko 4,5 milijar-de eura na istraživanje i razvoj te je prijavio preko 4700 patenata diljem svi-jeta. Proizvodi i usluge grupe Bosch oblikovani su da fasciniraju i unapre-đuju kvalitetu života nudeći inovativna i korisna rješenja. Na taj način Bos-ch diljem svijeta nudi „tehnologiju za život“.Tvrtku je 1886. g. u Stuttgartu osnovao Robert Bosch (1861.-1942.) kao „Radionicu za preciznu mehani-ku i električni inženjering". Posebna struktura vlasništva tvrtke Robert Bos-ch GmbH jamči poduzetničku slobodu i omogućuje tvrtki dugoročno plani-ranje i poduzimanje značajnih početnih investicija sa ciljem osiguranja bu-dućnosti tvrtke. Ukupno 92% udjela u društvu Robert Bosch GmbH u vla-sništvu je dobrotvorne fondacije Robert Bosch Stiftung GmbH. Većinu pra-va glasa ima industrijski trust Robert Bosch Industrietreuhand KG. Funkci-je poduzetnog vlasništva izvršava trust. Ostatak poslovnih udjela u vlasniš-tvu je obitelji Bosch i društva Robert Bosch GmbH.

KONTAKT: Robert Bosch d.o.o.Corporate Communications (C/CCR-KN)p.p. 139, 10040 ZagrebHrvatska (Croatia)Telefon:+385 1 295 80 47Fax: +385 1 295 80 80www.bosch.hr

tema broja - zeleno gospodarstvo

Potrebe za energijom i potrebe za očuvanjem

okoliša u očiglednom su sukobu

Page 7: PODUZETNIK TRAVANJ 2013 NAJAVA

12 Poduzetnik | travanj 2013.

Mladen Novaković, rođen 1955. g. u Sv. Iva-nu Zelini, osnovnu školu, gimnaziju i Fa-kultet strojarstva završava u Zagrebu, di-

plomirao na usmjerenju termotehnička postroje-nja 1980. godine.Od 1981. g. zaposlen u Jugoturbini u Karlovcu, u Tvornici parnih turbina u projektno - konstrukcij-skom uredu, a od 1984. g. u Interkomerc - Pred-stavništvo Zagreb. Do 1990. godine radi u Inter-komercu na komercijalnim poslovima zastupstva inozemnih tvrtki, polaže državni stručni ispit iz vanjske trgovine. 1990. g. osniva Tehnokom d.o.o. za nove tehnologije, trgovinu i inženjering gdje do danas radi na mjestu direktora.Aktivno se služi engleskim i njemačkim jezikom, oženjen je i otac dvoje djece. Hobi: tenis, skijanje, vinogradarstvo, hortikultu-ra, putovanja. Dodatni interes: humanitarni rad - Rotary klub Zagreb Centar, predsjednik kluba 2005./2006., te suosnivač i predsjednik udruge International Tennis Fellowship of Rotarians.

Tvrtka Tehnokom je osnovana 1990. g. i bavi se novim tehnologijama, inženjeringom i trgo-vinom. Možete li ukratko predstaviti tvrtku?Tvrtka počinje s radom 01. veljače 1990. g., u po-četku se bavi prodajom opreme za energetska po-strojenja, plinske i vodoopskrbne sustave, skla-pa ugovore o zastupanju vodećih svjetskih proi-zvođača opreme u to vrijeme - GESTRA, FUSI-ON, VALOR, HAWLE, a s vremenom se profili-

ra u specijalističku inženjering tvrtku koja svojim klijentima nudi kvalitetnu opremu i najnovija teh-nološka rješenja iz područja energetike i procesne

tehnike, te vodoopskrbe i odvodnje i postaje jed-na od vodećih konzultantskih kuća u Hrvatskoj.

MLADEN NOVAKOVIĆ, TEHNOKOM D.O.O. - ZAGREB

Inženjerski pristup se zaista pokazao dugoročno bolji*Osigurati suvremena i cjelovita energetska rješenja za povećanje energetske učinkovitosti i uštedu pitke vode *Zadaća svih nas je čuvati bogatstvo vode, racionalno ga koristiti i živjeti u skladu s načelima očuvanja prirode

Prepreke bržem razvoju projekata baziranih na OIEIstaknuli bismo neke od prepreka bržem razvoju OIE u Hrvatskoj:- Nedostatak financijskih sredstava- Banke u stranom vlasništvu (nemaju interes poticati razvoj OIE s povoljnim uvjetima financiranja u Hr-vatskoj jer to čine njihove matične kuće u Austriji, Italiji i Njemačkoj i podržavaju domicilne kompanije)- Zakonsku regulativu treba doraditi i za male subjekte OIE koji razvijaju projekte bioelektrana na bio-masu i bioplin, u smislu pojednostavljenja administrativne procedure ishođenja potrebnih suglasnosti i dozvola kao što je to provedeno u području sunčevih elektrana- Svijest ljudi o potrebi racionalnog korištenja energije i tehnička kultura nisu na dovoljno visokoj razi-ni, pa treba nastaviti napore u educiranju stanovništva i poslovnih subjekata- Uvozna komponenta postrojenja vrlo je visoka (potreban veći udio domaće proizvodnje) - Teško je dobiti dugogodišnji ugovor o opskrbi gorivom (npr. za opskrbu šumskom biomasom).

Mladen Novaković, direktor Tehnokom d.o.o., Zagreb

tema broja - zeleno gospodarstvo

KONTAKT: Tehnokom d.o.o.I Resnik 36, 10040 Zagrebtel. +385 1 4686 222, fax. +385 1 4635 637e-mail: [email protected]

Page 8: PODUZETNIK TRAVANJ 2013 NAJAVA

16 Poduzetnik | travanj 2013.

Erste banka je koncept „Eko kreditiranja“ ko-ji pokriva najšire namjene ekološki osvije-štenog segmenta klijenata, u svoju ponu-

du za građane uvela još sredinom 2010. godine. Sredinom lipnja prošle godine uvedene su ne-ke promjene pa od tada ponuda građanima sa-država EKO kredite za sljedeće namjene: kupnja stambenog prostora s visokom energetskom efi-kasnošću; izgradnja i dogradnja te rekonstrukcija visokoenergetskih kuća; kupnja i ugradnja opre-me za korištenje obnovljivih izvora energije, za-hvati na nekretnini koji utječu na smanjenje po-trošnje energije, izvedba toplinske izolacije stam-benih objekata; refinanciranje troškova potreb-nih dozvola, rješenja, suglasnosti i dokumenta-cije sukladno propisima koji uređuju područje energetike. Ukoliko je namjena stambenog kre-dita kupnja stambenog prostora s visokom ener-getskom efikasnošću, klijenti mogu podići stam-beni EKO kredit koji ima smanjenu kamatnu sto-pu za 0,2% u odnosu na redovnu ponudu. Do kra-ja travnja ove godine traje akcija stambenih kre-dita u Erste banci koji se odobravaju bez naplate naknade za obradu, a to se odnosi i na Stambene EKO kredite.Stambeni EKO krediti postoje u nekoliko mode-la: bez hipoteke, uz hipoteku ili sa ostatkom vri-jednosti uz hipoteku.Spomenuti krediti odobravaju se uz valutnu klauzulu u eurima, a isplaćuju se po srednjem te-čaju Erste banke. Mjesečne otplate se plaćaju u kunama po srednjem tečaju Erste banke za euro, na dan uplate.Osim Eko kredita iz ponude građanima, Erste banka i u poslovanju s pravnim osobama kontinu-irano prati takvu vrstu projekata, a posebno bismo izdvojili investicijske projekte iz područja obnov-ljivih izvora energije i reciklaže otpada. Sukladno razvoju tržišta i projekata obnovljivih izvora ener-gije, Erste banka je unutar Sektora gospodarstva osnovala posebnu službu - Službu specijaliziranog financiranja. Unutar Službe djeluje tim zaposleni-ka kojima je primaran fokus na financiranju ob-novljivih izvora energije (projekti pravnih osoba) te u suradnji sa stručnjacima iz Erste grupacije ko-ji posjeduju velika iskustva u ovakvim projektima, odobravaju takozvane EKO kredite. Uz podršku kolega iz međunarodne Erste Grupe, čije zemlje i-maju daleko razvijenije tržište obnovljivih izvora energije, Erste banka prati trend razvoja ovog trži-šta u Hrvatskoj te klijentima nudi mogućnost fi-nanciranja obnovljivih izvora energije.

Eko krediti dostupni širom Hrvatskeprilog - zeleni krediti

U ERSTE BANCI EKO KREDITI DO KRAJA TRAVNJA BEZ NAKNADE

Stambeni EKO krediti bez hipotekeIznos kredita: do 25.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti Rok povrata: do 10 godina

*visina 12 mjesečnog (12M) EURIBOR-a na dan 1.3.2013. iznosi 0,560. Visina 12M EURIBOR-a utvrđuje se sukladno ugovoru o kreditu jednom godišnje i to na način da se uzima visina objavljena na stranici REUTERS-a dva radna dana prije početka svakog kamatnog razdoblja.**p.p.- postotni poen***Efektivna kamatna stopa, iznos anuiteta i ukupan iznos koji klijent treba platiti izračunati su uz navedeni uvjete, iznos kredi-ta 25.000,00 eura, rok otplate 120 mjeseca, na dan 1.3.2013. Efektivna kamatna stopa može varirati ovisno o odabranoj kombinaciji instrumenata osiguranja.

Potrebni instrumenti osiguranja

Page 9: PODUZETNIK TRAVANJ 2013 NAJAVA

18 Poduzetnik | travanj 2013.

Page 10: PODUZETNIK TRAVANJ 2013 NAJAVA

20 Poduzetnik | travanj 2013.

Kineski Veleposlanik u Hr-vatskoj Nj. E. Shen Zhifei ugostio me u prostorijama

Veleposlanstva u elitnom dijelu Zagreba. U ugodnoj atmosferi uz tradicionalni kineski čaj razgovor je započeo predstavljanjem dosa-dašnjeg rada i karijere Veleposla-nika, koji se na samom početku zahvalio na mom dolasku.«Po završetku fakulteta radio sam u veleposlanstvima nekih afrič-kih država ispred ministarstva

vanjskih poslova NR Kine. Kari-jeru sam nastavio radom u druš-tvenom sektoru gdje sam se ba-vio unaprjeđenjem ljudskih pra-va, organizirajući brojne aktivno-sti i međunarodne protokole u po-dručju ljudskih prava. Dvadeset godina kasnije vratio sam se u Mi-nistarstvo vanjskih poslova, a po-sljednjih 30 g. bavim se poslovi-ma međunarodne razmjene. Ovo je moja prva veleposlanička duž-nost, koju već gotovo pune tri go-

dine obavljam sa zadovoljstvom i užitkom».

Predstavite KinuKina je velika istočna zemlja s više od 5000 g. starom poviješću. Naj-mnogoljudnija smo država na svi-jetu s brojem stanovnika od 1,3 mi-lijarde, a površinom zauzimamo treće mjesto sa 9,6 mil. km2. U Ki-ni živi 56 naroda, od kojih su naj-brojniji pripadnici Han naroda. Ki-na ima značajnu ulogu u povije-

sti čovječanstva obzirom na broj-ne doprinose u kulturi i razvoju ci-vilizacije. Od 18. do početka 20. stoljeća snaga Kine je padala te je bila izložena zapadnoj agresiji. U tom smo periodu s društvenog i kulturnog aspekta kasnili za svjet-skim razvojem. Godine 1911. zavr-šila je era Carske Kine, a zamijenio ga je republički sustav, nakon čega je uslijedio period unutarnjih ra-tova. Japan je vršio agresiju na Ki-nu do kraja II. svjetskog rata kada

Kineski Veleposlanik u Hrvatskoj Nj. E. Shen Zhifei

ugostio je našu suradnicu Sanju Horvat

intervju

Pronašli smo put razvoja kroz socijalizam s kineskim karakteristikamaVELEPOSLANIK NR KINE U HRVATSKOJ NJ. E. G. SHEN ZHIFEI

*U Kini živi 56 naroda, od kojih su najbrojniji pripadnici Han naroda *Kina ima značajnu ulogu u povijesti čovječanstva obzirom na brojne doprinose u kulturi i razvoju civilizacije

Page 11: PODUZETNIK TRAVANJ 2013 NAJAVA

Poduzetnik | travanj 2013. 23

Zaista nam je drago da ćemo u su-radnji s Ekonomskim fakultetom u Osijeku, Poslijediplomski stu-

dij PODUZETNIŠTVO MC "Osijek danas", organizirati javnu tribinu ki-neskog Veleposlanika u Hrvatskoj Nj. E. Shen Zhifei. Kina je velika istočna zemlja s više od

5000 g. starom poviješću. Najmnogo-ljudnija država na svijetu ima 1,3 mi-lijarde stanovnika, a površinom zau-zimamo treće mjesto sa 9,6 milijuna km2. U Kini živi 56 naroda, od kojih su najbrojniji pripadnici Han naroda. Kina ima značajnu ulogu u povijesti čovječanstva obzirom na brojne do-prinose u kulturi i razvoju civilizacije.Do 2020. Kina će biti ravnopravna s američkim gospodarstvom, a mož-da će ga i premašiti. U vrijeme globa-

lizacije kinesko i svjetsko gospodar-stvo nemoguće je promatrati odvoje-no. Procjenjuje se da će do 2020. ra-zvoj Kine dostići će novu razinu, kao i rast kineskog gospodarstva, pa će Ki-na time doprinijeti razvoju svjetske ekonomije.Do tada će Kina zasigurno zauzeti mjesto najvećeg svjetskog potrošača, a ne samo izvoznika.

magazin poduzetnik vas poziva na otvorenu javnu tribinu

VELEPOSLANIK NR KINE U HRVATSKOJ NJ. E. G. SHEN ZHIFEI U OSIJEKU

GORAN MILIĆ - KULTNI NOVINAR, UREDNIK I VODITELJ

U suradnji sa Savjetom mladih Ivanić-Grada, Ivanić-Gradom i Pučkim otvorenim učilištem

Grada organiziramo tribinu "Mladi i poduzetništvo" koju će voditi Goran Milić. Pozivamo učenike, studente, poduzetnike i sve zainteresirane da dođu i upotpune vlastito iskustvo pričama Milića.Nabrojati što je sve Milić radio u svom životu nemoguća je misija, pu-no je važnije poslušati što nam že-li prenijeti iz svog bogatog životnog i poslovnog iskustva. Jednostavan,

komunikativan i profesionalan… to je Goran Milić.Savjet mladih Grada je savjetodavno tijelo Ivanić-Grada koje je osnovano s ciljem aktivnog uključivanja mla-dih u javni život grada. Savjet mla-dih Ivanić-Grada djeluje od stude-nog prošle godine. Broji devet čla-nova koji neprestano rade na promi-

canju dobrobiti mladih. Pučko otvo-reno učilište Ivanić-Grada djeluje od 1959. godine. Zadaća zaposlenika te ustanove je otvoriti mogućnosti promjenama za izgradnju suvreme-ne ustanove za učenje i obrazovanje, kreativan rad te kulturno umjetnič-ku praksu. U okviru Pučkog otvore-nog učilišta djeluje Centar za kultu-ru i obrazovanje, Škola stranih jezika te Knjižnica i čitaonica.

Kako poslovati s Kinom?

Mladi i poduzetništvo

Ne propustite doći na tribinu u Osijeku - 19. travnja 2013.Redakcija magazina Poduzetnik poziva sve koji žele razgovarati s kineskim velepo-slanikom u Hrvatskoj NJ. E. G. SHEN ZHIFEI da posjete Ekonomski fakultet u Osije-ku, Gajev trg 7, dana 19. travnja (petak) 2013. godine u 12,00 sati.Posjetitelji tribine moći će razgovarati o slijedećem:- Poduzetnička klima u Kini,- Mogućnosti gospodarske suradnje RH i NR Kine,- Područja interesa gospodarske suradnje i ulaganja Kine u Hrvatsku,- Procjene ekonomskog rasta Kine i njen utjecaj na gospodarstvo svijeta- Pripremite i Vaša pitanja!

Ne propustite doći na tribinu u Ivanić-Grad - 26. travnja 2013.Redakcija magazina Poduzetnik poziva sve koji žele razgovarati s poznatim i ose-bujnim hrvatskim putopiscem i novinarom da posjete kino, u sklopu Pučkog otvo-renog učilišta Grada, Moslavačka 11., 26. travnja (petak) 2013. godine u 17,30 sati.Dođite i uživajte u zanimljivim odgovorima poznatog novinara na sljedeća pitanja:- Kako biti mlad i poduzetan?- Osigurava li diploma uspjeh, zašto da, zašto ne?- Kako postati poželjan poslodavcu?- Koje će karakteristike biti presudne za mlade kada uđemo u EU?- Što nam EU može ponuditi i očekujete li da će mladi to i iskoristiti?- Što nas očekuje nakon ulaska u EU, kako da budemo konkurentni?- Kakva je usporedba naših mladih s mladima iz europskih zemalja?- Koje osobine moramo promijeniti da bismo uspjeli?- Pripremite i Vaša pitanja!

Hvala sponzorimaPosebno se želimo zahvaliti na-šim sponzorima koji su omo-gućili da nas posjeti kineski veleposlanik.Sponzori tribine su:• Grad B. Manastir, Grad-Export d.o.o. - Vinkovci, Eurojanko-vić d.o.o. - Oprisavci, Belje d.d. - Darda, Karolina d.o.o. - Osijek, MC "Osijek danas".

Hvala sponzorimaPosebno se želimo zahvaliti na-šim sponzorima koji su omogući-li da nas posjeti Goran Milić.Sponzori tribine su:• Hotel Sport - Ivanić Grad; Iva-nić Grad; Pučko otvoreno učili-šte Grada

OTVORENA JAVNA TRIBINAKAKO POSLOVATI S KINOM?19. TRAVANJ 2013. G. (PETAK)EKONOMSKI FAKULTET OSI-JEK, GAJEV TRG 7POČETAK: 12,00 SATIULAZ SLOBODAN

OTVORENA JAVNA TRIBINAMLADI I PODUZETNIŠTVO26. TRAVANJ 2013. G. (PETAK)PUČKO OTVORENO UČILIŠTE - KINO, MOSLAVAČKA 11POČETAK: 17,30 SATIULAZ SLOBODAN

Page 12: PODUZETNIK TRAVANJ 2013 NAJAVA

24 Poduzetnik | travanj 2013.

Energija je temeljni resurs za teh-nički i ekonomski razvoj moder-nog društva i kao takva je uklju-

čena u sve aspekte društvenog života. Racionalno gospodarenje energijom jedna je od ključnih pretpostavki odr-živog razvoja koje prije svega uključu-je maksimalno iskorištenje primarnih energenata u svim energetskim pro-cesima. Kogeneracijska (kombinira-na ) postrojenja manjih i većih snaga nameću se kao kvalitetna rješenja u maksimalnom iskorištenju primarnih energenata i kao takva postaju sve če-šći način zadovoljenja energetskih po-treba u kućanstvima, industrijskom i uslužnom sektoru. Prednost koju pruža mikrokogeneracijsko postroje-nje manifestira se u visokom stupnju

iskoristivosti, ekološkoj i ekonomskoj opravdanosti njihove uporabe.

Mali i mikrokogeneracijski sustaviKogeneracija se definira kao pretvor-ba kemijske energije goriva u kori-snu toplinsku, mehaničku i električ-nu energiju u istovremenom procesu. U samom procesu otpadna toplinska energija u procesu izgaranja (motor, turbina ) nužno se koristi u nekom tehnološkom procesu, procesima gri-janja, pripreme potrošne tople vode i rashladnim sustavima (trigeneraci-ja). Prednosti kogeneracijskih susta-va pred klasičnim sustavima s odvoje-nom opskrbom električnom (termoe-lektrane) i toplinskom energijom (to-plovodni kotlovi) je u stupnju iskori-

štenja primarnog energenta koji je ve-ći i preko 30%. Mali i mikrokogene-racijski sustavi (do 50 kW e) primar-no su namijenjeni za opskrbu potro-šača toplinskom i električnom ener-gijom koja se generira u kombinira-nom radnom ciklusu generatora elek-trične energije i motora s unutrašnjim izgaranjem. Najveću primjenu za pre-tvorbu kemijske energije goriva u me-hanički rad za pokretanje električnog

generatora imaju motori sa unutraš-njim izgaranjem (Otto motor) zbog jednostavnosti konstrukcije, niske ci-jene, pouzdanosti i niskih troškova održavanja.Najzastupljenije gorivo koje se kori-sti u mikogeneracijskim postrojenji-ma je zemni plin iz razloga dostupno-sti i jednostavnosti transporta ovog energenta sustavom plinske mreže. Kontrola nad energetskim resursima i trgovina energijom smatrana je stra-teškom djelatnošću da bi se prepusti-la zakonima slobodnog tržišta. Libe-ralizacija tržišta te deregulacija cijena električne energije posljednjih godi-na otvorile su veliku mogućnost za ši-ru primjenu kogeneracijskih distribu-

Mikrokogeneracijska postrojenjaodrživi razvoj

DECENTRALIZIRANI SUSTAVI ZA OPSKRBU TOPLINSKOM I ELEKTRIČNOM ENERGIJOM

Primjena kogeneracijskih postrojenja u Republici HrvatskojHrvatska ima vrlo slabo razvijeno tržište električnom energijom. To se po-sebno odnosi na tržište električne energije gdje još uvijek postoji monopol Hrvatske elektroprivrede s naznakama početka liberalizacije tržišta (povla-šteni proizvođači električne energije iz vjetrenih elektrana, FN sustava i ko-generacija). Danas u Hrvatskoj gotovo da i nema mikrokogeneracijskih po-strojenja zbog nepovoljnih ili nedovoljno definiranih pravila, procedura, ta-rifnog sustava, promjenjivost cijene goriva, investicijskog rizika i nedostat-ka subvencija, koje se smatraju glavnim preprekama instalacija novih ko-generacija. Bez obzira na veliki tržišni potencijal za primjenu malih kom-biniranih postrojenja, rezultati su izostali zbog samih činjenica koje uka-zuju na trenutnu neisplativost ulaganja u ovakva i slična postrojenja. Ma-la kogeneracijska postrojenja relativno su nova i neuobičajena tehnologija na našem tržištu, a stanje tržišta energijom nije poticajno za njihovu zna-čajniju primjenu. Uključivanjem Hrvatske u svjetske energetske trendove (ulazak u EU) i sve veću potrošnju električne energije, za realno je očekivati da se mikrokogeneracijska postrojenja prihvate kao osnova budućeg visoko efikasnog energetskog sustava.

*Kogeneracija se definira kao pretvorba kemijske energije goriva u korisnu toplinsku, mehaničku i električnu energiju u istovreme-nom procesu *Mikrokogeneracijski sustavi su optimalan način snabdijevanja potrošača toplinskom i električnom energijom

KONTAKT: Gojko Šimunović, dipl.ing.stroj. Ured za obnovljive izvore energijeVaillant, d.o.o., Planinska 1110000 ZagrebTeelefon:+385 1 6064 399Fax:+385 1 6188 [email protected]

Vaillantov mikrokogeneracijski sustav

eco POWER - Centar OIE Zagreb

Page 13: PODUZETNIK TRAVANJ 2013 NAJAVA

26 Poduzetnik | travanj 2013.

Savjet mladih Grada Nov-ske u suradnji s magazinom „Poduzetnik“ 15.ožujka or-

ganizirao je javnu tribinu „Mladi i poduzetništvo“ koja je održana u Gradskom kinu Novska, a gost predavač bio je dugogodišnji vo-ditelj i urednik na Hrvatskoj te-leviziji, te današnji direktor Al Ja-zera Balkans, Goran Milić. Tribi-nu su posjetili brojni mladi, uče-nici, studenti i oni koji traže po-sao, te obrtnici i poduzetnici ko-ji su mogli saznati odgovore na mnoga pitanja kao što su: Kome odgovara globalizacija, a za koga je loša? Kome smo slični kome ra-zličiti? Ljudske vrijednosti iznad materijalnih. Uz pomoć moderatorice tribine Irene Dal Molin Iličić, gotovo pu-na dva sata Goran Milić ispričao je brojne zanimljive priče iz osob-nog iskustva i saznanja vješto us-

poređujući prošlost i sadašnjost. Pričao je o stanju u svijetu i u sa-moj Hrvatskoj, s posebnim nagla-skom što Hrvatima znači ulazak u EU. Pobliže je objasnio sve zada-će koje je Hrvatska morala učini-ti prije ulaska u EU te navodio do-bre i loše strane EU. Nezaobila-zne su bile priče i saznanja s nje-govih putovanja kroz koje je mla-dima poručio da je Hrvatska ze-mlja u kojoj se vrijedi roditi i odra-sti te da obiluje mnogim prirod-nim i kulturnim bogatstvima koje treba čuvati i promicati. Razbio je predrasude male zemlje i pokazao njene prednosti.Mladima je poručio da se u živo-tu trebaju iskazati na mnoge na-čine, kroz rad i predanost, ali i sa-mu zainteresiranost za ono čime se žele baviti. Rekao je da završet-kom fakultetskog obrazovanja od-mah odlaze na tržište rada na ko-

jem moraju konkurirati da bi po-stigli zamišljeno. „Poslodavcima nije dovoljna diploma, poznava-nje stranog jezika i informatička pismenost“ istaknuo je Milić te poručio da uvijek mogu tražiti po-sao i mogućnosti izvan Hrvatske, naveo je prednost EU kao i bo-lju gospodarsku razvijenost. Kao neke od loših strana EU naveo je da gubimo jedan dio suvereniteta i kunu kao prepoznatljivu valutu Hrvatske države.Tribina je također bila namijenje-na i poduzetnicima koji su mo-gli saznati svoje mogućnosti, ka-ko poboljšati kakvoću rada i ka-ko se probiti na veće tržište te proizvoditi originalni i autohtoni proizvod prepoznatljiv na svjet-skom tržištu. Kako povući sred-stva iz različitih fondova od stra-ne Vlade, ali i EU? Bodrio ih je da u ovom vremenu globalne eko-

nomske krize ne odustaju od svo-jih zamisli, te da pokušaju opsta-ti svojom originalnošću i kvalite-tom. Poručio im je da prate svjet-ske trendove kako u poslu tako i u promidžbi, te da će ih tako još bo-lje prepoznati na tržištu. Na kraju tribine Milić je odgovorio i na ne-koliko pitanja znatiželjnika iz pu-blike. U znak zahvale i sjećanja na boravak u Novskoj, organizatori su mu darovali košaru punu izvor-nih novljanskih proizvoda od ne-koliko obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (proizvode od me-da, lana, lavande, stakla, kulena, si-ra, rakije i vina) te knjigu „Novska u Domovinskom ratu“ autora Da-vora Marjana.Prije početka tribine, Gorana Mi-lića je dočekala organizatorica i predsjednica novljanskog Savje-ta mladih Marija Kušmiš i pred-sjednik novljanske Udruge mla-

TRIBINA GORANA MILIĆA U NOVSKOJ

Hrvatska je zemlja u kojoj se vrijedi roditi i odrastidogađanja

Gotovo dva sata Goran Milić pričao je brojne zanimljive

priče iz osobnog iskustva

Na kraju tribine organizatori su mu darovali košaru punu izvornih nov-ljanskih proizvoda, a magazin Poduzetnik jednu lijepu umjetničku sliku

Tribinu su posjetili brojni mladi, učenici, studenti te obrtnici i poduzetnici

Ravnateljica knjižnice Darija Jež i gradonačelnik Antun Vidaković pro-veli su poznatog gosta kroz Gradsku knjižnicu i čitaonicu „Ante Jagar“

Page 14: PODUZETNIK TRAVANJ 2013 NAJAVA

28 Poduzetnik | travanj 2013.

Beli Manastir je smješten na ju-gozapadnim padinama Ban-ske kose, u mikroregiji Ban-

ske kose Istočnohrvatske ravnice, 32 km sjeverno od grada Osijeka, 26 km južno od grada Mohača u Mađarskoj (15 km od graničnog prijelaza Du-boševica), na nadmorskoj visini od 101 m.Beli Manastir (mađ. Pélmonostor, srp. Бели Манастир, narodski i za-starjelo Monoštor ili Pelmonoštor), naselje u Baranji u istoimenom gra-du Osječko-baranjske županije, Hr-vatska, najveće i najznačajnije naselje te kulturno i privredno središte Bara-nje. Zaštitnik grada je Sveti Martin. U sastavu grada nalaze se 4 naselja: Be-li Manastir, Branjin Vrh, Šećerana i Šumarina.

Što je sve do sada urađeno?Gradonačelnik nam kaže: Pored onoga što je do sada urađeno za dalj-nji uspješan razvoj Grada nužno je potrebno realizirati jedan projekt, a to je formiranje Odjela europskih in-tegracija u gradskoj upravi čiji će is-ključivi zadatak biti praćenje, kreira-nje i apliciranje projekata prema EU

fondovima. Mi imamo jednu insti-tuciju, Poduzetnički centar koji ima jednu zaposlenu osobu čiji je većin-ski vlasnik Grad, a koji se u ovim kri-znim vremenima trebao davno pre-orijentirati na natječaje EU. Narav-no da to jedna osoba ne može sa-ma raditi, ali Gradsko vijeće je mo-glo prihvatiti moju inicijativu za jača-njem kapaciteta Poduzetničkog cen-

tra. Ovaj moj prijedlog je odbačen, a mladih, sposobnih i educiranih o-soba na području grada ima. Ne-ke od njih smo educirali kroz volon-terstvo i poseban program od strane Regionalne razvojne agencije i udru-ge Slap.Uspjeli smo završiti prvu fazu rekon-strukcije našeg trga za koju su navod-no bili potpisani ugovori o financira-

nju, a na kraju je sve to koštalo grad-ski proračun 10,5 milijuna kuna. Uz pomoć Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u potpuno-sti smo energetski obnovili naš dječ-ji vrtić. U nekoliko ulica grada obno-vili smo javnu rasvjetu. Rekonstrui-rali spoj ulica Kralja Petra Svačića i Hrvatskih branitelja i spoj ulica Kra-lja Tomislava i Školske i završili infra-strukturu u Ulici Antuna Mihanovi-ća. Sredstvima Hrvatskih voda i Gra-da izgrađena je odvodnja u ulicama: V. Desnice, Lj. Gaja, Savskoj, Drav-skoj, M. Pejića, dijelu J. Antala, dije-lu Osječke i u Poslovnoj zoni Zapad. Uz financijsku pomoć MRRFEU u potpunosti smo rekonstruirali ulicu Petefi Šandora. Prošle godine za Dan Grada završe-na je izgradnja spomenika hrvatskim braniteljima „Sveto hrvatsko tlo na 12 stupova“, svečano otvorena re-

OSJEČKO - BARANJSKA ŽUPANIJA: GRAD BELI MANASTIR

Naša budućnost je u našim rukamapredstavljamo vam

*Naše će područje zasigurno dobiti mje-sto koje zaslužuje u gospodarskom, turi-stičkom i kulturnom smislu *Rijetko koja jedinica lokalne sa-mouprave, kao Grad B. Manastir, pruža poticajne i benefitne mjere svojim investi-torima

Ivan Doboš, gradonačelnik GradaIvan Doboš, rođen 1953. g. u Kneževu, Baranja, po struci je diplomirani in-ženjer strojarstva i iza sebe ima oko 35 godina radnog iskustva. Sami poče-ci u struci vezani su uz Kneževo u tadašnjoj beljskoj tvornici opreme i stro-jeva TOS.u njoj je radio 11 godina i pekao zanat od konstruktorske table, preko tehnologije, do mjesta tehničkog direktora. Posebno se sjeća velikih poslova koje je TOS radio za Rusiju i zapošljavao preko tisuću ljudi. Potječe iz poduzetničke obitelji, otac mu se u poduzetničke vode otisnuo koncem 1950. g kada je u Kneževu otvorio mali buffet. Danas je Ivan Doboš uspje-šan gradonačelnik B. Manastira.„Na prvim neposrednim izborima 2009. g. pobijedio sam kao nestranač-ki kandidat uz potporu koalicije SDP-a i HDSSB-a. Pobjeda je bila tijesna i na kraju je tu pobjedu morao potvrditi i Ustavni sud. HDSSB je nakon godi-nu dana napustio koaliciju tako da sam dvije trećine mandata bio na vlasti uz potporu SDP-a. Kohabitacija u Gradskom vijeću zahtijevala je određene ustupke, pregovaranja i dogovaranja koja ponekad znaju biti mukotrpna“

Ivan Doboš, gradonačelnik i dogradonačelnik Predrag Stojanović (sdesna)

KONTAKT: Grad Beli ManastirKralja Tomislava 5331300 Beli ManastirTelefon: 031/710 200e-mail: [email protected]

Page 15: PODUZETNIK TRAVANJ 2013 NAJAVA

30 Poduzetnik | travanj 2013.

Ludbreg je grad ugodna života u kojem žive sretni i zadovoljni lju-di s razvijenim poduzetništvom

u području novih tehnologija, vjer-skog i tradicionalnog turizma, proi-zvodnji cvijeća i zdrave hrane. (Vizi-ja Grada Ludbrega iz Programa uku-pnog razvoja). Ludbreg je centar svi-jeta, grad čudesa i legendi.

Povijest LudbregaZa Ludbreg se može reći da je jedno od najstarijih naselja u Hrvatskoj. Taj mali podravski gradić razvio se na ra-skrižju putova koji su vodili od isto-ka prema zapadu i od sjevera prema jugu, a sva je trgovina morala prijeći preko prijelaza na rijeci Bednji. Upra-vo zbog važnosti tih putova, a njegove su smjernice zacrtane još u prvom mi-lenijumu prije nove ere, u ovaj kraj su doselili Rimljani između 6. i 9. godine nove ere i podigli monumentalnu gra-đevinu IOVIU.Ludbreg je euharistijsko svetište je-dinstveno u Hrvata, a među rijetkima u kršćanskom svijetu koje je uteme-ljeno pismenim ukazom samog Sve-tog Oca. Bulom pape Leona X, izda-nom 14. travnja 1513. g., priznata je i potvrđena čudesna pojava Svete Kr-

vi Isusove u kapeli tadašnje srednje-vjekovne ludbreške tvrđave (Castrum Ludbreg). Čudo se zbilo davne 1411. godine kad je svećenik, služeći misu u kapeli, posumnjao u riječi pretvor-be kruha i vina u pravo tijelo i pravu krv Isusovu. On je, kaže se u papinskoj buli, "zapanjen ovim čudom neko vri-jeme skrivao stvar, ali je napokon - jer Bog nije htio, kao što se moglo i vje-rovati, da tako slavno čudo i potvrda katoličke vjere protiv onih koji u nju

sumnjaju ostanu duže skriveni - kada je pao na samrtnu postelju, otvoreno ispovjedio sve kako se dogodilo, a na-vedeni kalež s onom tekućinom ko-ja je imala boju naravne i vidljive krvi izložio, odnosno predao da se odloži i zauvijek čuva u župnoj crkvi Sv. Troj-stva u Ludbregu".Hrvatski sabor zavjetovao se 1739. godine u Ludbregu podići kapelu u čast štovanja Presvete Krvi Kristove koje je nazvano „najvećim blagom hr-

vatskog kraljevstva“. Kapela je izgra-đena tek 1993. godine, u doba konač-nog osamostaljivanja hrvatskog naro-da i stvaranja demokratske hrvatske države.

O GraduGrad Ludbreg smješten je u istočnom dijelu Varaždinske županije. Na svom južnom i istočnom dijelu graniči s Ko-privničko-križevačkom županijom, na sjeveru s općinom Sveti Đurđ, sa istočne strane s općinama Mali Buko-vec i Veliki Bukovec, a sa zapadne stra-ne s općinom Martijanec.Područje grada Ludbrega obuhvaća prostor površine 68,26 km² što izno-si 5,1% ukupne površine Varaždin-ske županije. Prema popisu stanov-ništva iz 2011. godine, broj stanovni-ka na području grada Ludbrega izno-si 8.478 stanovnika, odnosno 5% uku-pnog stanovništva Varaždinske žu-panije te 1% stanovništva Republike Hrvatske. Grad Ludbreg administrativno se di-jeli na 12 naselja: Apatija, Bolfan, Ču-kovec, Globočec Ludbreški, Hrastov-

Grad razvijenog poduzetništva, novih tehnologija i ugodna životapredstavljamo vam

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA: GRAD LUDBREG

Ludbreg - centar svijetaJoš su Rimljani na mjestu današnjeg Ludbrega, uočivši dobar geografski položaj mjesta, izgradili Castrum Ioviu, grad sa cjelokupnom infrastruktu-rom, kanalizacijom, forumom, termama, koji je postao trgovačko i promet-no središte i na čijim je temeljima izgrađen i današnji Ludbreg. Iz tog vre-mena datira i legenda koja kaže da su upravo na ovom mjestu bili zamišlje-ni krugovi zemaljski, a na njihovim obodima velike metropole.Tu je legendu potvrdio dr. Erasmus Weddigen, Švicarac, čest gost Restaura-torskog centra i zaljubljenik u Ludbreg, i to slučajnim poigravanjem šesta-rom i zemljopisnom kartom. On je naime, uzevši za ishodište Ludbreg, opi-sivao po karti krugove i uočio da se stvarno na toj zamišljenoj liniji nalaze veći gradovi, ne samo u Hrvatskoj, nego i šire. Najbliži dokaz ove legende su i nama najbliži gradovi: Varaždin, Koprivnica, Čakovec i Varaždinske To-plice, koji su od Ludbrega udaljeni oko 20 km. Zbog toga se Ludbreg nazi-va Centar svijeta.

*Ludbreg je centar svijeta, grad čudesa i legendi *Unatoč smanjenim priho-dima, izostanku kapitalnih potpora te gospodarskoj krizi možemo biti zado-voljni s onim što je napravljeno u prote-klom četverogodiš-njem razdoblju

KONTAKT: Grad LudbregTrg Svetog Trojstva 1442230 LudbregTelefon: 042/810-622www.ludbreg.hr

Pogled na Ludbreg iz zraka

Page 16: PODUZETNIK TRAVANJ 2013 NAJAVA

Poduzetnik | travanj 2013. 33

Općina Zdenci nalazi se na kraj-njem jugoistočnom dijelu Vi-rovitičko-podravske župani-

je, prema zadnjem popisu broji 1885 stanovnika što je pad u odnosu na popis iz 2001. g. Općina je uteme-ljena 15. travnja 1993. g., a prosti-re se na površini od 84,7 km2, od če-ga je oko 80% obradivih površina po-godnih za poljoprivrednu proizvod-nju. Cijelo je područje tipično nizin-sko. Stanovništvo se pretežno bavi poljoprivrednim djelatnostima, ratar-stvom, stočarstvom, uzgojem povrća

i voća te uzgojem industrijskog bilja i vinogradarstvom.Općinu Zdenci čini devet naselja: Zdenci kao sjedište općine, Bankov-ci, Duga Međa, Grudnjak, Kutovi, Obradovci, Slavonske Bare, Zokov Gaj i Donje Predrijevo. Na prvi po-gled posjetitelj bi kazao da su Zden-ci jedna od uobičajenih općina, ali na-kon našeg razgovora s načelnikom sli-ka je potpuno drukčija. Zdenci su za-ista Općina sa svim sadržajima koje ima malo općina i može se nositi uz bok s mnogim manjim gradovima.

Mato Barukčić, načelnik općine, ro-đen je 1952. g. u selu Dragalovci, Op-ćina Doboj (BiH). Aktivni je sudio-nik Domovinskog rata i nositelj Spo-menice 1991. g., a za zasluge u Domo-vinskom ratu pohvaljen je Pohvalni-com Ministra obrane 1993. g. Za do-prinos u Domovinskom ratu odliko-van je Ordenom reda hrvatskog plete-ra. Osnovnu školu završio je u Draga-lovcima i Zdencima, a srednju školu u Orahovici. Od 1970 g. do 1993. g. bio je zaposlen u PP Orahovici te Pa-puk d.o.o. Orahovica, a po povratku iz Domovinskog rata osniva privatnu tvrtku. Jedan je od rijetkih koji se mo-že pohvaliti da obnaša treći mandat i da će se opet, s velikim izgledima na pobjedu, kandidirati na novim lokal-nim izborima.

Pronatalitetna politikaNačelnik nam kaže: „Općina smo u kojoj je natalitet u padu i zato smo dosta energije usmjerili na provođe-

nje programa pronatalitetne politike. Broj djece, kao i svugdje, opada. Una-toč padu broja stanovnika od zadnjeg popisa do danas starosna dob na po-dručju Općine Zdenci odudara od prosjeka županije, možemo reći da je naše stanovništvo srednje dobi. Opći-na zaista provodi mjere pronatalitet-ne politike koje su jedinstvene u na-šem kraju. Nabrojat ću neke od njih:- Darivanje novorođenčadi od 1.000 - 4.000 kuna, a 4. djetetu i svakom na-rednom Općina kumuje sa iznosom od 7.000 kuna,- Besplatan dječji vrtić za djecu na po-dručju cijele Općine,- Imamo specifičan projekt u cilju za-

VIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJA: OPĆINA ZDENCI

Općina koja je uvijek na usluzi svojim stanovnicima

predstavljamo vam

Načelnik veteran!Tajna uspjeha mojih suradnika i mene leži u činjenici da nikada nismo go-vorili da smo „na vlasti“ nego da radimo posao koji je za dobrobit za sve nas. Profesionalac sam od 2010. g., a prije toga sam bio volonter, vjerojat-no s najnižim dodatkom u Hrvatskoj, svega 1.800,00 kuna, to je bio izračun koliko košta mobitel i korištenje automobila. Niti tada, niti danas nisam napisao putni nalog ili nekakvu dnevnicu. Uspješno odraditi za dobrobit svih može se samo ako se doista vide određeni rezultati. U tom smo pravcu napravili jedan veliki iskorak: napravili smo Općinu koja služi njenim sta-novnicima, a ne zaposlenicima. To ću potkrijepiti i brojčanima pokazatelji-ma. Kada smo 2001. g. preuzeli Općinu onda je struktura općinskog pro-računa bila 65% za financiranje hladnog pogona Općine. Ono što je preo-stalo, gotovo ništa, služilo je za zadovoljenje potreba u kulturi, sportu, rad Udruga civilnog društva, a ono što je najvažnije za kapitalne objekte ni-je ostalo ništa. Danas naš proračun izgleda drukčije: preko 60% se troši za kapitalne projekte i održavanje onog što smo izgradili, a 6-8% se troši za hladni pogon. U Općini je troje zaposlenih, uključujući mene, i zaista se ra-di. Ponekad susjedi u šali znaju kazati da smo zaboravili ugasiti svjetlo, a ja im kažem neka pozvone ili pokucaju pa će im netko otvoriti vrata. Upravo takvim pristupom i radom smo uspjeli realizirati niz projekata koje su na-ši mještani prepoznali. U jednoj maloj Općini poput naše koja ima prora-čun 3,5 do 4 milijuna kuna (u današnje vrijeme 3 do 3,5 milijuna kuna) to-liko toga uraditi izgleda nemoguće. Međutim, gdje god se ukazala prilika da dođemo do izvora sredstava mi smo to i uradili. Nismo išli samo u po-dizanje komunalnog standarda i razvoj Općine, a da smo zaboravili kultu-ru i ostale potrebe ljudi. Imamo i niz socijalnih programa: skrb za starije i nemoćne, skrb za ljude slabijeg imovnog stanja, briga za samce, pomoć u kući, popravci i radovi na objektima osoba u potrebi…

Mato Barukčić, načelnik općine

Zdenci

KONTAKT: Općina ZdenciBraće Radića 5, 31513 ZdenciTel: 033/ 646 000, 400 926Fax: 033/ 646 000e-mail: [email protected]

Page 17: PODUZETNIK TRAVANJ 2013 NAJAVA

36 Poduzetnik | travanj 2013.

predstavljamo vam

VIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJA: OPĆINA ČAČINCI

Općina Čačinci nalazi se u ju-goistočnom dijelu Virovitič-ko - podravske županije i s

površinom od 147,5 km2, što pred-stavlja 7,17% površine, jedna je od većih općina u županiji. Prema po-sljednjem popisu stanovništva iz 2011. g. općina Čačinci imala je 2.802 stanovnika, raspoređenih u 12 naselja (Brezovljani Vojlovički, Bukvik, Čačinci, Humljani, Kraj-na, Krasković, Paušinci, Prekora-čani, Pušina, Rajino Polje, Slatin-ski Drenovac i Vojlovica). Ime Ča-činci hrvatskog je podrijetla, a na-stala je od riječi čačak (blatna gru-da), čačkovit, jer je selo nastalo na čačkovitom tlu i prve kuće građe-ne su od tog materijala.Općinsko središte Čačinci svojim prirodnim vrijednostima, relje-fom, geološkim sastavom tla, kli-matskim i hidrološkim karakteri-stikama, vegetacijskim pokrovom i faunom, ima posebno značenje u županiji. Iako je površinom ve-ća općina, brojem stanovnika nije. Gustoća naseljenosti iznosi 23 st./km2, a pojedina naselja imaju ma-li broj stanovnika što je posljedica ratnih razaranja tih naselja.Načelnik Općine, Mirko Mališ, ro-đen je 1975. g. u Našicama. Ože-njen je i otac jednog djeteta, a cijeli

život proveo je u Čačincima. Zavr-šio je srednju elektrotehničku ško-lu i višu poljoprivrednu na Poljo-privrednom fakultetu u Osijeku. 1998. g. dobiva posao u PP Ora-hovica na mjestu poslovođe, a ti-jekom sezone radio je kao upravi-

telj na sušenju i otpremi lješnjaka. Načelnikom Općine postaje 2005. g., a na izravnim izborima 2009. g., izabran je po drugi puta za načelni-ka i to već u prvom krugu velikom većinom glasova. Ovoga puta želi osvojiti i treći mandat. Otvaranje novih radnih mjesta

Načelnik Općine nam kaže: «Ako gledamo broj stanovnika u odno-su na 2001. g., prema popisu iz 2011. g. njihov se broj smanjio za 500. Razlog tome je značajno ma-nji broj rođenih od broja umrlih, pa tako na 50 umrlih dolazi oko 30 rođenih. Preko 20% stanovnika starije je od 65 godina i taj je trend posebno bio uočljiv u vremenu iz-među dva popisa stanovništva. Toj statistici doprinose i starije obite-lji, povratnici u naselja koja su ima-la stanovništvo većinski srpske na-cionalnosti. Djece i mladih do 19 godina ima oko 800. Određenim mjerama Općina nastoji potaknu-ti rađanje većeg broja djece pa ta-ko za svako novorođeno dijete ro-ditelji dobivaju 1.000 kuna, a uz pomoć ministarstava mlade obi-

Općina koja prepoznaje potrebe i želje svojih stanovnika*Cilj je da naši građani žive sigurno, zbrinuto i ugodno *Očekujemo da će nakon ulaska Hrvatske u EU bolje funkcionirati financiranje iz strukturnih fondova

Otvoreni smo za sve one koji žele ulagati, stvarati i raditiOpćina Čačinci danas broji 2802 stanovnika čiji su preci na ovo područ-je stizali iz Hrvatskog Zagorja, Dalmacije, Like, Mađarske, Češke, Austri-je, Njemačke… u potrazi za lakšim načinom življenja pa se stoga danas isprepliću obilježja slavonskog sela, nagovještaj grada i suvremene indu-strije koja je najznačajnije obilježje pronašla u obradi i iskorištavanju drve-ta te proizvodnji i preradi voća i povrća.Od samog formiranja, 1993. g., u općini Čačinci osim želja postoje i kon-kretni planovi kojima nadoknađujemo godine zaostajanja. Neke smo već i odradili na zadovoljstvo svih naših mještana, a općina Čačinci je otvore-na za sve one koji žele ulagati, stvarati i raditi ili je samo nakratko posjeti-ti. Bogato naslijeđe, kako u kulturi, vjeri, načinu življenja i tradiciji običaja, temelj je na kojem općina Čačinci gradi svoju prepoznatljivost i posebnost.Cilj je, prije svega, da naši građani žive sigurno, zbrinuto i ugodno. Vođe-ni time, i u ova krizna vremena pokrenuti su i pokreću se projekti kojima se teži što prije ostvariti svoj cilj.

KONTAKT: Općina ČačinciTrg kardinala Franje Kuharića 233514 ČačinciTelefon: 033/684 212Fax: 033/400 337e-mail. [email protected]

Mirko Mališ, načelnik Općine Čačinci

Page 18: PODUZETNIK TRAVANJ 2013 NAJAVA

Poduzetnik | travanj 2013. 41

događanja

U DALJU OBILJEŽEN SVJETSKI DAN VODA

Komunalno poduzeće Čvorko-vac iz Dalja, 22. ožujka u rod-noj kući M. Milankovića, sve-

čano je obilježilo Svjetski dan voda. "Ovo je naš mali jubilej jer petu godi-nu zaredom obilježavamo ovaj znača-jan datum. Posvetili smo ga djeci i na-šoj želji da zaštitimo blago koje ima-mo na području naše općine", kaza-

la je direktorica Čvorkovca Anđelka Tomašević ističući da erdutska opći-na leži na dvije rijeke, Dunavu i Dravi te da mogu biti ponosni na pitku vo-du koju mnoge sredine nemaju. Djeca su kroz svoje likovne radove pokaza-la da su dovoljno osviještena o potre-bi čuvanja pitke vode i okoliša. Na na-tječaju "Raspolaganje pitkim vodama"

sudjelovali su mališani iz dječjeg vrti-ća "Mali princ" u Dalju i Bijelom Brdu te mlađi osnovci iz Dalja i Bijelog Br-da dok su osmaši i daljski srednjoškol-ci koji su sudjelovali u Eko-kvizu po-kazali odlično znanje.Prema uspjehu koji su učenici poka-zali na kvizu, a oni mlađi u likovnom izražavanju, podijeljene su i novča-

ne nagrade iz fonda od ukupno 4000 kuna. "Naučili smo da trebamo ču-vati naše vode i da ne smijemo baca-ti smeće u vodu. Ona je piće za svako živo biće. Učili smo da štedimo vodu što više možemo", kazali su najmlađi osnovci. Vodu smo dobili od prirode i nemamo je pravo uskratiti budućim generacijama. V.M.

‘Naučili smo da trebamo čuvati naše vode’

Grupa učenika: Osnovna škola Dalj, 8 b razred; Osnovna škola Dalj, 8 a razred; Osnovna škola Bijelo Brdo (slijeva) Djevojčica Olivera iz vrtića Mali princ Bijelo Brdo i Anđelka Tomašević

Page 19: PODUZETNIK TRAVANJ 2013 NAJAVA

42 Poduzetnik | travanj 2013.

Povodom Dana planeta Zemlje, koji se obilježava gotovo u svim zemljama svijeta svake godi-

ne 22. travnja, možemo govoriti o ra-znim momentima negativnog utjeca-ja čovjeka na sam planet globalno, ali i o brojnim radnjama u neposrednoj okolini.Razvojem društvene svijesti i spo-znajom da brojnim nerazumnim i neodgovornim ponašanjem čovjek praktično uništava vlastito stanište - Zemlju, pokreću se brojne aktivnosti kojima se nastoji ukazati na takvo ne-razumno ponašanje.Jedna od takvih aktivnosti je i akci-ja Svjetskog fonda za zaštitu okoliša WWF - koja ima obilježje odašilja-nja poruke o trošenju velikih količina energije, održana na dan 23. ožujka, gašenjem svjetla na jedan sat, ove go-dine održana u 154 grada svijeta pa i u desetak hrvatskih gradova.Baranjski vodovod d.o.o. Beli Mana-stir jedan je od poslovnih subjekata koji intenzivno razvija i unapređuje sustav koji je u neposrednoj funkci-ji zaštite okoliša i prirode. Razvojem svoje osnovne djelatnosti vodoop-skrbe te odvodnje i pročišćavanja ot-padnih voda, Baranjski vodovod svo-jim brojnim aktivnostima kontinui-rano djeluje u pravcu stvaranja uvje-ta za eliminaciju različitih štetnih dje-lovanja na okoliš i na jedan nov, tran-sparentan, prihvatljiv način, konkret-nim operativnim akcijama i razvojem kulture djelovanja, zbližavanjem čo-vjeka i okoliša, pobuđivanjem svijesti

o potrebi promjene ponašanja pre-ma okolišu, stvara tu neophodnu in-terakciju čovjeka i prirode.

Uspješan sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih vodaBaranjski vodovod uspješno razvi-ja sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području sjever-ne Baranje - šest jedinica lokalne sa-mouprave (Beli Manastir, Draž, Po-povac, Kneževi Vinogradi, Čeminac i Petlovac) s 28.000 stanovnika. Su-stav čine:- 40 km kolektora s priključcima,- 2 uređaja za pročišćavanja otpadnih voda - Biološki,- Sustav "Cjelovita odvodnja - Mobil-ni priključak".Tvrtka razvoj temelji na načelu da se u svakodnevnim aktivnostima na po-dručju razvoja i iznalaženja odgova-rajućih inovativnih rješenja moraju sagledavati:1. Objektivne okolnosti i posebnosti koje su vezane za neposrednu sredi-nu - neposredno stanje na pojedinim lokacijama - stupanj razvijenosti, za-tečena stanja;2. Preuzete obveze RH - usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s Direk-tivom 91/271 EEZ o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda.Sagledavajući sadašnje stanje vodo-opskrbe i odvodnje otpadnih voda i s tim vezano zaštite voda, RH će teško ostvariti obveze na području zaštite i pročišćavanja komunalnih otpadnih voda do preuzetog roka (2023. godi-

ne). Upravo ova činjenica nas obve-zuje na poduzimanje efikasnijih ak-tivnosti u poboljšanju i razvoju ovih sustava.

"Vodovodna POLICIJA"Baranjski vodovod je ustrojio služ-bu nadzora i neposrednog kontak-ta s potrošačima. Službenici za obav-ljanje službe opremljeni su svečanim odorama i odgovarajućom opremom i, s obzirom da se radi o javnoj zada-ći: upravljanje sustavom proizvod-nje vode, nadzorom na zdravstve-noj ispravnosti vode, korištenje su-stava, sustavu odvodnje i pročišćava-nju otpadnih voda, neposrednim za-pažanjem ponašanja potrošača i osta-lih sudionika koji su skloni ugrožava-nju okoliša i prirode kao i devastaci-ji javne imovine, predstavljaju direk-tan, živi kontakt tvrtke sa stvarnim stanjem na terenu. Vodovodna po-licija osigurava potrošačima brojne korisne informacije - usmeno i pi-

sanim obavijestima, a s druge stra-ne, sakupljeni podaci se dostavlja-ju tijelima tvrtke i upravi radi odgo-varajućih konkretnih i pravodobnih postupanja.

«Cassa sconto bodovi»Predstavlja inovativni model nagra-đivanja potrošača snižavanjem cijene koštanja usluge javne vodoopskrbe.

BARANJSKI VODOVOD D.O.O., BELI MANASTIR

Unaprijediti sustav u funkciji zaštite okoliša

dan planeta zemlje

Modeli potporeBaranjski vodovod je uspješ-no pokrenuo nekoliko razvoj-nih modela koji čine skup pot-pore unapređenja zaštite okoli-ša i prirode:1. "Vodovodna POLICIJA"2. «Cassa sconto bodovi»3. Cjelovita odvodnja - mobilni priključak4. Popust PET5. «Priključak svima BESPLATNO»

Modeli zdravog življenjaDva modela koja je razvio Baranjski vodovod u svojoj misiji zdravog življe-nja osnova su svim daljnjim aktivnostima:«Voda prirodno blago» - ističući značaj vode kao prirodnog resursa, pro-movirati isti, educirati potrošače o prirodnim kvalitetama i neposrednom značenju za zdravo življenje kao i obvezu čuvanja istog,«Cjelovita odvodnja - Mobilni priključak» - jedinstven model razvi-jen u Baranjskom vodovodu kao učinkovit, intrigantni model u sustavu od-vodnje, učinkovit sustav zaštite okoliša i prirode, čime je osiguran najviši standard kontrole otpadnih voda s pročišćavanjem, što je izravni doprinos u očuvanju prirodnog resursa - vode, za ljudske potrebe.

Vodovodna policija osigurava potrošačima brojne korisne informacije - usmeno i pisanim obavijestima

Page 20: PODUZETNIK TRAVANJ 2013 NAJAVA

46 Poduzetnik | travanj 2013.

vinski kutak

Graševina je najznačajnija vin-ska sorta kontinentalne Hr-vatske, a uvjerljivo vodi u

prodajnim rezultatima svih hrvat-skih vinskih sorti zajedno. Na pro-storu od Plešivice preko Zagorja i Međimurja pa sve do Podunav-lja u vinogradima dominira upra-vo graševina.S obzirom na široku rasprostranje-nost ove autohtone sorte moguće su značajne razlike u sastavu graše-vine po vinogorjima no zajednička prepoznatljivost svih graševina je ugodna aroma, zelenkastožuta bo-ja i svježina. Specifičnost graševi-ne je i izuzetna kakvoća u svim ka-tegorijama predikatnih vina.Od vina za gemište, graševina u za-dnjih nekoliko godina prerasta u moderno vino spremno za svjet-sko tržište. U ovoj pravoj renesan-si graševine najvažnije mjesto za-uzima berba 2011. u kojoj primat u kvaliteti drže Vina Belje. Ber-ba graševine 2011. u Vinima Be-lje dala je novu mladost ovoj naj-poznatijoj hrvatskoj vinskoj sor-ti koju najvišim ocjenama nagra-đuju kako domaći tako i svjetski stručnjaci.Najveća priznanja graševini stižu s ovogodišnjeg ocjenjivanja MUN-DUS VINI u Njemačkoj. Ovo naj-

veće svjetsko ocjenjivanje vina pod pokroviteljstvom Međuna-rodne organizacije za vinogradar-stvo i vinarstvo (OIV) koje je odr-žano u Neustadtu okupilo je naj-bolje vinare iz čak 42 zemlje svije-ta. Zlatne medalje Mundus Vini za dvije graševine Vina Belje potvrdi-le su snagu graševine kao svjetske vinske sorte s ogromnim potenci-jalom na izvoznim tržištima.Najveće svjetsko ocjenjivanje ove je godine brojilo 180 stručnih ocjenjivača koji su dva tjedna ku-šali više od 6.000 uzoraka vina od kojih su izabrali najbolja svjetska

vina ovjenčana zlat-nim medaljama. Vrhunska graševi-na Vina Belje i gra-ševina Goldberg Vina Belje, obje iz berbe 2011., svo-jim su zlatnim me-daljama potvrdi-le da su Vina Belje prvo ime za graše-vinu u Hrvatskoj.Kvaliteta beljske graševine veza-na je uz specifič-nost terroira hr-vatskog Podunav-lja i posebnu bri-gu o vinogradi-ma. Padine Bano-vog brda okrenute prema jugu ideal-ne su lokacije upra-vo za vinograde gra-ševine o kojima se brinu iskusni vinogradari koji lozu čuva-ju tijekom cijele godine jer u Be-lju vjerujemo da vina nastaju u vinogradu.Berba graševine je isključivo ruč-na, a proizvodnja vina se odvija u suvremenoj vinariji smještenoj u srcu vinograda. Upravo moderna tehnologija donijela je novi zamah u proizvodnji beljske graševine, a zbog svježine i izraženih karakteri-

stika sorte berba 2011. predstav-lja novu mladost graševine Vina Belje.Glavni enolog Vina Belje Mari-jan Knežević istaknuo je kako ove svjetske nagrade najavljuju prepo-rod graševine kao vinske sorte u Hrvatskoj i otvaraju vrata za gran-diozni izlazak graševine na svjet-sku scenu koju trebaju iskoristiti svi vinari kojima je graševina uz-danica. LJ.V.

Graševina - vinska sorta ogromnog potencijalaVINA BELJE

GRAŠEVINA vrhunska, berba 2011.0,75LSuho bijelo vinoVrhunsko vino s kontroliranim podrijetlomVinogorje BaranjaSorta: 100% GraševinaBerba: treća dekada rujna, prva dekada listopada 2011. godina. Berba je obavljena u dva navrata sa izborom grozdova.Potencijal dozrijevanja: uživati odmah ili čuvati, vino će se nastaviti ra-zvijati u boci do min. 5 godina.Opis vina: Zelenkaste je boje sa žućkastim odsjajem. U dubokom i profi-njenom okusu dominira zelena jabuka. Svježe, elegantno, dobro struktu-rirano vino s laganom gorčinom na kraju, te dugo traje u ustima. U vrlo je dobroj kondiciji. Snažno, potentno i bogato vino za znalce.Preporuka: Uživati na 10-12°C, poslužuje se dobro ohlađena uz jela od tjestenine, bijelo meso peradi, bijelu ribu te suhomesnate delicije.

Banovo brdo, sunset

Page 21: PODUZETNIK TRAVANJ 2013 NAJAVA

48 Poduzetnik | travanj 2013.

Ovaj suvremeni trgovačko-za-bavni centar s podzemnom garažom i tri nadzemne

etaže ukupne neto površine od 23.176 četvornih metara konci-piran je kao mjesto zabave, druže-nja i kupnje za sve generacije. Svo-jim bogatim i raznolikim sadržaji-ma ovaj prvi suvremeni regional-ni trgovački centar stvorit će novi stil života regije. Prestižni i popu-larni brendovi čija ponuda je do-skora izostajala u ovom kraju, po-put C&A, H&M i Deichmann, donose novu kulturu shoppinga. CineStar vraća kino-predstave ne samo Slavonskome Brodu već i ci-

jeloj regiji, pa se i od njega očekuje privlačenje brojnih posjetitelja iz drugih gradova. Velika dječja igra-onica ponuditi će potpuno druga-čiji sadržaj zabave za djecu, a naj-veće Plodine u regiji omogući-ti nabavku namirnica i kućanskih potrepština i najizbirljivijim kup-cima. Jednostavno, City Colosse-um omogućit će ne samo bogatu ponudu najrazličitijih roba i uslu-ga, druženje i zabavu građanima Slavonskog Broda već i onima iz cijele regije te mnogobrojnim put-nicima svih generacija koji će sada imati više razloga za zadržavanje u ovom gradu. M. G.

događanja

CITY COLOSSEUM - SLAVONSKI BROD

12. SAJAM PROIZVODA HRVATSKOG SELA - BUNDEK 2013.

Ove se godine, od 22.-24. ožujka, na prostoru jezera Bundek u Zagrebu održa-

la 12. sajamska priredba «PRO-IZVODI HRVATSKOG SELA». Prema broju izlagača i prema ostvarenim rezultatima «Proizvo-di hrvatskog sela» su najznačajni-ji seljački sajam u Hrvatskoj. Te-

meljni ciljevi ove priredbe osta-li su isti: promocija i prodaja pro-izvoda hrvatskog sela te opskrba potrošača s proizvodima do kojih teže dolaze. Naravno, nije se zabo-ravilo na kulturu i tradiciju hrvat-skog sela. Na već tradicionalnom sajmu "Proizvodi hrvatskog sela" okupi-

lo se oko 350 izlagača iz svih kraje-va Hrvatske i gotovo 20 tisuća po-sjetitelja. Za posjetitelje slavonski su izlagači, sa svojim proizvodima, posebno bili zanimljivi. Uz tradi-cijske rukotvorine, najviše pažnje privukle su domaće gastronomske delicije.Ponuda je uistinu bila raznovr-

sna: Slavonski domaći kulen, čvar-ci, slanina, dalmatinski pršut, Paš-ki sir, Lički Šripavac, maslinovo i bućino ulje, proizvodi od lavan-de i ostalog ljekovitog i aroma-tičnog bilja, med i proizvodi od meda, vino od kupina, ekološki proizvodi,…

Marizela Magyar

Najveći i najmoderniji trgovački i zabavni centar srednje Slavonije

Slavonci u srcu Zagreba

OPG Berava - Delić iz Babine Grede i braniteljska zadruga Tikvica iz Županje ponudili su slavonske suhomesnate delicije

PG Andrija Kovačić, iz Račinovca, ponudio je sve

svoje ekološke proizvode (žitarice, džemove i

marmelade, sokove… )

Page 22: PODUZETNIK TRAVANJ 2013 NAJAVA

Poduzetnik | travanj 2013. 49

događanja

ODRŽAN 20. OSJEČKI PROLJETNI SAJAM

U Osijeku se od 08. - 10. ožuj-ka 2013., održala zanimlji-va i raznovrsna sajamska

priredba, jubilarni 20. OSJEČKI PROLJETNI SAJAM.Na sajmu je sudjelovalo oko 200-tinjak izlagača iz Hrvatske, BiH i Srbije. Pokrovitelji sajma bi-li su: Ministarstvo poljoprivrede, Osječko-baranjska županija, Grad Osijek, HGK ŽK Osijek, Petroke-mija d.d. Kutina, Croatia osigura-nje d.d., Hypo Alpe-Adria-Bank. Procjenjuje se da je sajam posjeti-lo oko 20000 posjetitelja.20. OSJEČKI PROLJETNI SA-JAM svojom ponudom i intere-som posjetitelja dokazuje svoj ne-

upitni položaj na kalendaru zna-čajnih poljoprivrednih sajmova.Da je sajam mjesto susreta ponu-de i potražnje, neizostavan alat u tržišnoj komunikaciji, vidjelo se po brojnim kontaktima, razgo-vorima i sklopljenim poslovima upravo na 20. OSJEČKOM PRO-LJETNOM SAJMU.Prednost organiziranog nastu-pa i predstavljanja gospodarstve-nika iskoristili su gospodarstve-nici predvođeni HGK Županij-skim komorama: Osijek, Virovi-tica, Vukovar, Bjelovar, te Kanto-nalnom privrednom komorom Tuzla, BIH, kao i Međimurskom županijom s Međimurskom udru-

gom za integriranu proizvodnju voća, te Općinama Erdut, Semelj-

ci i Miholjačkim poduzetničkim centrom. V.M.

Sajam je svojom ponudom i interesom posjetitelja dokazao svoj neupitni položaj

Duge kolone vozila i neprekidne kolone pješaka slijevale su se na sajamski prostor Pampas

Zapažen je bio štand Borova d.d.

Hemco d.o.o. iz Đakova izložio je zaštitnu odjeću i opremu

Poljoprivredna mehanizacija izložena najvećim dijelom na otvorenom prostoru plijenila je poglede i mamila poljoprivrednike

Osobit interes vladao je za sjemensku robu, strojeve i alate za proljetnu sjetvu

Page 23: PODUZETNIK TRAVANJ 2013 NAJAVA

50 Poduzetnik | travanj 2013.

AKADEMi JA

U O R G A N I Z AC I J I

i mjesečnika

Poslovni savjetnik

OD 1 DO 5

EDUKATIVNA POSLOVNA KONFERENCIJA ZA male poduzetnike

Zagreb, 23.5.2013. (četvrtak) HOTEL ANTUNOVIĆ, dvorana Tomislav od 8.30 do 17 sati

P R I J A V N I C A

Cijena: 624,00 kn

+ PDV 25% (ukupno: 780,00kn)

Page 24: PODUZETNIK TRAVANJ 2013 NAJAVA