21
Poduzetništvo u turizmu IVAN ČORAK

Poduzetništvo u Turizmu

Embed Size (px)

DESCRIPTION

ppt presentation about tourism in croatia

Citation preview

Page 1: Poduzetništvo u Turizmu

Poduzetništvo u turizmuIVAN ČORAK

Page 2: Poduzetništvo u Turizmu

Što je turizam?

Turizam uključuje aktivnosti proizašle iz putovanja i boravka osoba izvan njihove uobičajene sredine ne duže od jedne godine radi odmora, poslovnog putovanja i drugih razloga nevezanih uz aktivnosti za koje bi primili ikakvu naknadu u mjestu koje posjećuju

Page 3: Poduzetništvo u Turizmu

Motivi turističkih putovanja

• glavni motiviglavni motivi: odmor i rekreacija izvan

uobičajene sredine i želja za novim doživljajima

• najčešći motivinajčešći motivi: zdravlje, kulturu, sport, zabavu

i ekološke motive

Page 4: Poduzetništvo u Turizmu

MJESTO TURIZMA U NACIONALNOM GOSPODARSTVU

turizam s opravdanjem ima status iznimno važne komponente nacionalnih gospodarstava mnogih zemalja

turizam = aktivnost, djelatnost, grana, industrija, sektor

Page 5: Poduzetništvo u Turizmu

Pozitivni ekonomski učinci turizma

rast dohotka subjekata turističke ponude po osnovi

ostvarene turističke potrošnje,

rast bruto domaćeg proizvoda (od 14 do 20% BDP-a),

rast javnih prihoda po osnovi naplaćenih poreza i

boravišnih pristojbi,

rast prihoda od izvoza proizvoda i usluga putem turizma

(cca 7 milijardi eura),

rast direktnog i indirektnog zapošljavanja te

rast poduzetničke aktivnosti (malo i srednje

poduzetništvo),

Page 6: Poduzetništvo u Turizmu

Načela održivog razvoja

• CILJNI TROKUT u kojem se uravnotežuju tri

naizgled konfliktna područja:

OKOLIŠ – DRUŠTVO – EKONOMIJAOKOLIŠ – DRUŠTVO – EKONOMIJA

• sva tri načela moraju osigurati: ekološku

odgovornost, ekonomsku efikasnost i društveno

osjetljiv turizam

Page 7: Poduzetništvo u Turizmu

Uvod

Razvoj turizma u Hrvatskoj od nastanka šezdesetih godina prošlog stoljeća odvijao se manje-više stihijski.

Najvažniji turistički potencijal Hrvatske je Jadransko more.

Relativno malo turista dolazi u Hrvatsku zbog njenih ostalih atraktivnosti i sadržaja, poput kulture ili ronjenja.

Neke kulturne znamenitosti koje imaju međunarodno priznanje, tek su djelomično iskorištene.

Unutrašnjost Hrvatske je turistički još uvijek nedovoljno ili loše iskorištena.

Turizam može postati jedan od osnovnih pokretača razvoja i u područjima u kojima je do sada bio marginaliziran.

Page 8: Poduzetništvo u Turizmu

Ukupna ulaganja u turizam u Hrvatskoj

• u posljednjih 10 godina ukupna ulaganja oko 5

milijardi eura

• ulaganja u male obiteljske hotele

• ulaganja u postojeće hotele, malo u nove investicije,

rekonstrukcije, …

• smanjenje ulaganja u kriznim godinama

• procijenjena ulaganja do 2015. godine 9,5 milijardi

eura

Page 9: Poduzetništvo u Turizmu

Tipovi turizma

Turističko tržište danas je dinamično i izrazito konkurentno. Razlikujemo:

ekoturizamm - stvara mogućnosti za razvitak dosad turistički slabo razvijenih regija. Zahtjeva razvoj pješačke infrastrukture, sistema označavanja, odmorišnih punktova, adekvatnog prijevoza…

avanturistički turizam - danas turisti žele istraživati visine planina, svemir, Antarktik i dubine mora…

vjerski turizam - prisutan primjerice u Mariji Bistrici.

kružna putovanja - nudi mogućnost da se u kratkom vremenu puno vidi. Zahtjeva intenzivni razvoj nautičkog turizma.

zdravstveni turizam - morski zrak, ljekovite termalne vode…

kongresni i znanstveni turizam - izvan glavne ljetne turističke sezone. Sve više dobiva na značaju.

Page 10: Poduzetništvo u Turizmu

Sukob turizma i zaštite okoliša Svaka se ekonomska djelatnost zbiva u prostoru. Iz te

činjenice proizlazi da dolazi do konfliktne situacije pretendiraju li dviju različite djelatnosti na isti prostor.

Zaštita prirode, za razliku od turističke djelatnosti ne pripada među profitabilne djelatnosti.

Negativan utjecaj turizma do izražaja došao u eri masovnoga automobilskog turizma.

Odmor se svodi samo na privremenu promjenu boravišta, a način života ostaje više-manje isti.

• Konflikt turizma i zaštite prirode najizraženiji je u nacionalnim parkovima i ostalim zaštićenim prostornim kategorijama.

Page 11: Poduzetništvo u Turizmu

Zaštita vrijednosti prostora i unaprjeđenje okoliša Prirodni resursi su još uvijek glavni motivacijski faktor

za dolazak i boravak turista u Hrvatskoj.

Održivo iskorištavanje, zaštita i razvoj prirodnih dobara je uvjet bez kojeg nema dugoročnog razvoja turizma u Hrvatskoj.

Povratak prirodi i zdrava prehrana te korištenje prirodnih materijala svjetski je pokret koji se reflektira i u turizmu.

Ekologija postaje i trend i potreba.

• Ekološki aspekt turizma temelji se na očuvanju prirodnih resursa te edukaciji svih sudionika o aspektima, važnosti i primjeni ekoloških načela u turizmu.

• Primjer djelovanja u zaštiti okoliša: • Stavljanje važnih prirodnih područja pod

adekvatni stupanj zaštite• ohrabrivati implementaciju standarda

“Plave zastave”• Uključivanje ekologije u program edukacije

u turizmu

Page 12: Poduzetništvo u Turizmu

Prostorni planovi i turizam Kvalitetno planiranje prostora jedan je od najvažnijih preduvjeta

za dugoročan i održiv razvoj turizma.

Prostor u užem i širem smislu osnovna je pretpostavka za dolazak i boravak gostiju.

Zadatak prostornog planiranja je uspostavljanje ravnoteže između smještaja, prometa, komunikacija i ostalih usluga

Treba definirati uporabu prostora za turizam na nacionalnoj razini.

• Prilikom gradnje novih objekata treba stilom gradnje i izborom materijala poštovati tradiciju i autohtoni graditeljski stil okolnog prostora.

• Osnovni koraci za adekvatno korištenje prostora: • u najkraćem mogućem roku donositi Prostorne

planove razvoja hrvatskog turizma• izraditi Masterplanove - strateške dokumente o

lokalnom ciljanom razvoju turizma • efikasnija razmjena know-how-a između pojedinih

regija

Page 13: Poduzetništvo u Turizmu

Problem «divlje gradnje» Hrvatska obala je lijepa, razvedena, očuvana i ne

prenapučena.

Obalno područje dugo je 11.500 kilometara i čini 20 posto hrvatskog teritorija. U pojasu koji obuhvaća 42 grada i 96 općina živi 1,144 milijun ljudi, odnosno čak 80 posto stanovnika jadranskih županija.

U posljednje vrijeme na obali se sve više gradi.

Prestale su se poštovati značajke tradicionalnoga graditeljstva koje poštuju krajolik.

Mnogi su uzroci bespravne gradnje: neodoljiva želja za brzom zaradom, neurednost zemljišnih knjiga…

Prethodni su se naraštaji možda bolje od današnjih brinuli za očuvanje vrednota (pr. statut grada Dubrovnika iz 1272 )

Čini se da se vraća dobri duh drevnih dubrovačkih rješenja – osnivanje Savjeta prostornog uređenja države.

Danas "divlja gradnja" se tretira kao kazneno djelo koje će se kažnjavati zatvorom do tri godine.

Problem nije prekasno uočen!

Page 14: Poduzetništvo u Turizmu

Seoski turizam Što je seoski turizam?

Turističko seosko obiteljsko gospodarstvo je manja gospodarska cjelina smještena u turistički atraktivnome kraju koja daje izvoran proizvod ili uslugu gospodarstva.

Turizam na obiteljskom gospodarstvu dopunska je djelatnost vlasnika gospodarstva i njegove obitelji.

Svaka djelatnost može biti obogaćena s onoliko sadržaja koliko ih nudi obiteljsko gospodarstvo.

• Turist u ovakvu okruženju nije samo gost.

• Posebni oblici turističke ponude: • smještaj gostiju na vlastitome

gospodarstvu• ponuda vlastitih proizvoda• ponuda jela iz vlastite kuhinje• ponuda pića iz vlastitog podruma• degustiranje i kušanje vina i rakije• organizacija izleta u okolicu• kampiranje na posjedu i sl.

Page 15: Poduzetništvo u Turizmu

Bit seoskog turizma

bit ruralnog turizma mora obuhvatiti lanac održivih poslova i zajednicu unutar ruralnog područja

zadatak ruralnog turizma je osigurati održivost života u ruralnom području, zaštita ruralnosti, a ne nove urbanizacije

ruralni turizam – na seoskom području sa svim aktivnostima na tom području

Page 16: Poduzetništvo u Turizmu

Nautički turizam Hrvatska ima prirodne potencijale idealne za razvoj

nautičkog turizma.

Razvedenost hrvatske obale (indeks razvedenosti hrvatske obale iznosi 11) je uz veliki broj otoka jedan od glavnih aduta za razvoj nautičkog turizma.

Nautički turizam u Hrvatskoj se pojavio gotovo jedno stoljeće kasnije (19.st.) nego u svijetu (17. i 18.st.).

Hrvatskim marinama potrebno je restrukturiranje i repozicioniranje.

Koliko marine u nacionalnim parkovima negativno utječu na okoliš?

Vođenje računa o utjecaju na okoliš i njegovoj maksimalnoj zaštiti.

Page 17: Poduzetništvo u Turizmu

Kulturni turizam

Pojam kulturnog turizma općenito se primjenjuje na putovanja koja uključuju posjete kulturnim resursima bez obzira na inicijalnu motivaciju.

Svrha kulturnog turizma je, između ostalog, otkrivanje spomenika i lokaliteta.

Općenito je mišljenje hrvatskih turističkih djelatnika da se Hrvatska u sferi kulturnog turizma nikako ne može mjeriti s primjerice Italijom ili Španjolskom.

Zbog zemljopisne, klimatske, kulturne raznolikosti uvrijeđeno je mišljenje, da je nemoguće stvoriti jedinstven turistički proizvod koji bi mogao prezentirati cijelu Hrvatsku.

• Hrvatska ima resurse, ali blago rečeno kaska za ostatkom Europe.

• Problemi:• financijske poteškoće• nerazumijevanje lokalnih vlasti• neriješena vlasnička pitanja• nedovoljna suradnja kulturnog i turističkog

sektora• neznanje lokalne populacije o vlastitoj

baštini…

Page 18: Poduzetništvo u Turizmu

Proces planiranja investicijskih projekata u turizmu

1. Priprema investicijskog projekta – ideja, tržište,

različita rješenja (predinvesticijska studija)

2. Ocjena investicijskog projekta – analitičko-

dokumentacijska osnova, izbor projekta, investicijska

odluka (investicijska studija, poslovni plan)

3. Izvedba investicijskog projekta – priprema

gradnje, adaptacije, opremanja

4. Aktiviranje investicijskog projekta – plan

poslovanja, potrebni resursi, planirani ekonomski

učinci

Page 19: Poduzetništvo u Turizmu

Cjelokupni plan investicija zahtjeva više poduzetničkih

projekata koji zajedno tvore investicijski program,

kojim se dokazuje ekonomska opravdanost

dugoročnog ulaganja i tehnička izvedivost

investicijskog projekta

nužnost upravljanja investicijskim i poduzetničkim

projektima u turizmu

Page 20: Poduzetništvo u Turizmu

Zaključak

Postizanje održivog razvoja turizma zahtjeva da akteri na svim razinama, od lokalne do nacionalne, moraju postupati u skladu sa principima održivog razvoja.

Neophodno je:

razumjeti, prepoznati i zadovoljiti potrebe turista

osigurati preduvjete za profitabilno poslovanje

investirati u obrazovanje i trening zaposlenih

inzistirati na zaštiti i obnovi prirodnog bogatstva

poštovati kulturne vrijednosti i različitosti

osigurati kontinuiranu aktivnu ulogu države

• Nisu više česti turisti koji će u Provansi ili na Jadranu tražiti hamburgere, već će kušati kvalitetnu domaću hranu, začinjenu domaćom pjesmom, plesom i običajima.

• U turizmu čak niti nije toliko bitno imati najkvalitetniji proizvod, koliko je bitno znati dobro ispričati priču o tom proizvodu te ga na taj način prodati.

Page 21: Poduzetništvo u Turizmu

za kraj…