70
CRNA GORA CRNA GORA PREZENTACIONI DOKUMENT PREZENTACIONI DOKUMENT INDIVIDUALNOG PARTNERSKOG INDIVIDUALNOG PARTNERSKOG AKCIONOG PLANA AKCIONOG PLANA CRNE GORE I NATO CRNE GORE I NATO

Poglavlje 1 POLITIČKA PITANJA I PITANJA … · Web viewUsvajanjem ustava postignut je široki konsenzus u odnosu na sva ključna pitanja, u oblasti ljudskih i manjinskih prava, pravne

  • Upload
    others

  • View
    0

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Poglavlje 1 POLITIČKA PITANJA I PITANJA … · Web viewUsvajanjem ustava postignut je široki konsenzus u odnosu na sva ključna pitanja, u oblasti ljudskih i manjinskih prava, pravne

CRNA GORACRNA GORA

PREZENTACIONI DOKUMENTPREZENTACIONI DOKUMENT

INDIVIDUALNOG PARTNERSKOGINDIVIDUALNOG PARTNERSKOG AKCIONOG PLANAAKCIONOG PLANA

CRNE GORE I NATOCRNE GORE I NATO

PODGORICA, 6. marta 2008.

Page 2: Poglavlje 1 POLITIČKA PITANJA I PITANJA … · Web viewUsvajanjem ustava postignut je široki konsenzus u odnosu na sva ključna pitanja, u oblasti ljudskih i manjinskih prava, pravne

SADRŽAJ

SIŽE

I - POLITIČKA I BEZBJEDNOSNA  PITANJA

1.1. Crna Gora i njena strateška pozicija1.1.1. Obnavljanje državnosti Crne Gore1.1.2. Spoljna i bezbjednosna politika1.1.3. Bezbjednosna situacija, glavne prijetnje i izazovi 1.1.4. Osnovni elementi sistema odbrane i bezbjednosti1.1.5. Odnosi s NATO1.1.6. Integracija u EU

1.2. Demokratija i vladavina prava 1.2.1. Ustavne reforme 1.2.2. Ljudska i manjinska prava 1.2.3. Reforma sudstva 1.2.4. Reforma policije 1.2.5. Granična policija i integrisano upravljanje granicama 1.2.6. Borba protiv korupcije i organizovanog kriminala 1.2.7. Borba protiv terorizma1.2.7.1. Sumnjive finansijske transakcije vezane za terorizam 1.2.8. Pranje novca 1.2.9. Trgovina ljudima, oružjem, drogama1.2.9.1. Trgovina ljudima1.2.9.2. Trgovina drogom1.2.9.3. Trgovina oružjem

1.3. Kontrola naoružanja1.3.1. Konvencionalno oružje1.3.2 Hemijsko, biološko i nuklearno naoružanje1.3.3. Verifikacioni centar1.3.4. Malo i lako oružje

1.4. Demokratska kontrola oružanih snaga1.4.1. Ustavna rješenja, praksa, zakoni i strateški dokumenti

1.5. Ekonomski razvoj i prioriteti

1.6. Odnosi sa susjedima i partnerima1.6.1. Regionalne inicijative 1.6.2. Bilateralni odnosi sa susjedima, partnerima i saveznicima

1.7. Saradnja s međunarodnim organizacijama1.7.1. Članstvo u Ujedinjenim nacijama i specijalizovanim agencijama1.7.2. OEBS1.7.3. SAVJET EVROPE

II VOJNA I ODBRAMBENA PITANJA

2.1. Reforma odbrane2.1.1. Glavni ciljevi reforme odbrane

2

Page 3: Poglavlje 1 POLITIČKA PITANJA I PITANJA … · Web viewUsvajanjem ustava postignut je široki konsenzus u odnosu na sva ključna pitanja, u oblasti ljudskih i manjinskih prava, pravne

2.1.2. Strategijski pregled odbrane2.1.3. PARP

2.2. Planiranje odbrane2.2.1. Planiranje, programiranje i budžetiranje

2.3. Vojna interoperabilnost2.3.1. Edukacija 2.3.2. Obuka i vježbe 2.3.3. Mogućnosti doprinosa i učešće u NATO vođenim operacijama2.3.4. Uređenje efikasne podrške civilnim institucijama

2.4. Upravljanje ljudskim resursima2.4.1. Sistem upravljanja civilnim i vojnim personalom2.4.2. Projekti za preobuku i redukciju vojnog osoblja

2.5. Višak vojne infrastrukture i višak vojne opreme, municije i toksičnih opasnih materija2.5.1. Višak vojne infrastrukture2.5.2. Višak vojne opreme, municije i toksičnih opasnih materija

2.6. Praksa u nabavci i pitanja standardizacije

2.7. Troškovi odbrane

III - INFORMISANJE JAVNOSTI, NAUKA, ŽIVOTNA SREDINA I PITANJA VEZANA ZA PLANIRANJE KRIZNIH SITUACIJA:

3.1. Javna diplomatija3.1.1. Politika informisanja javnosti

3.2. Naučna saradnja

3.3. Izazovi modernog društva3.3.1. Ekološka bezbjednost

3.4. Saradnja u planiranju kriznih situacija i spremnosti za njih

IV - ADMINISTRATIVNA PITANJA I BEZBJEDNOST INFORMACIJA

4.1. Administrativna pitanja (mehanizmi za koordinaciju evroatlantskih integracija)

4.2. Zaštita informacija (sprovođenje Sporazuma o bezbjednosti informacija NATO)

3

Page 4: Poglavlje 1 POLITIČKA PITANJA I PITANJA … · Web viewUsvajanjem ustava postignut je široki konsenzus u odnosu na sva ključna pitanja, u oblasti ljudskih i manjinskih prava, pravne

SIŽE

Članstvo u NATO je jedan od strateških spoljnopolitičkih i bezbjednosnih prioriteta Crne Gore. Crna Gora vidi NATO kao garant evroatlantske bezbjednosti i ključnog partnera u jačanju regionalne i nacionalne bezbjednosti. Crna Gora aktivno učestvuje i doprinosi stabilnosti i bezbjednosti u regionu i evroatlantskoj zajednici aktivnim angažovanjem u regionalnim inicijativama i procesima, bilateralnom i multilateralnom saradnjom sa partnerima i saveznicima.

U tom kontekstu, Crna Gora želi intenzivirati saradnju s NATO kroz implementaciju Individualnog partnerskog akcionog plana (IPAP).

Polazeći od ekonomskog i napretka u sveukupnim već preduzetim reformama i integrativnim procesima, Crna Gora želi da uspostavi kvalitativno nove odnose s NATO, koji treba da ojačaju našu ulogu i odgovornost u stabilnosti i bezbjednosti evroatlantskog prostora.

Crna Gora ima odgovarajući pravni i institucionalni okvir i administrativne kapacitete za pripremu i implementaciju IPAP. Proces izrade i implemetacije ovog dokumenta nadgledaće, na nacionalnom nivou, Savjet za Partnerstvo za mir. Formirana je i posebna Komisija za IPAP čiji je prioritet izrada i implementacija dokumenta.

Crna Gora smatra da kroz IPAP može da ostvari svoje interese na unutrašnjem planu, kao i u odnosu na NATO. Stoga Crna Gora smatra da će izrada i implementacja IPAP, između ostalog, biti korisna za:

Širenje saradnje s NATO na oblasti koje se tiču procesa sveukupnih društvenih reformi u političkoj, ekonomskoj, administrativnoj sferi

Jačanje kapaciteta Crne Gore za borbu protiv terorizma, organizovanog kriminala i korupcije, jačanje bezbjednosti granica

Jačanje procesa transparentnosti sektora odbrane i civilne kontrole oružanih snaga

Harmonizaciju sektora bezbjednosti sa NATO standardima u cilju boljeg odgovora na savremene bezbjednosne prijetnje kao i postizanje interoperabilnosti sa strukturama evroatlantskog prostora bezbjednosti i samim tim davanje značajnijeg doprinosa nacionalnoj, regionalnoj i međunarodnoj bezbjednosti

Obezbjeđenje jasnije i sveobuhvatnije percepcije javnosti koncepta nacionalne bezbjednosti i procesa evroatlantske integracije Crne Gore, u skladu s ciljevima Komunkacione strategije Crne Gore za proces evroatlantske integracije

Jačanje političkog dijaloga, konsultacija i odnosa s NATO tj. saveznicima i partnerima, uključujuči i bilateralni dijalog s NATO u odgovarajućem okviru EAPC i u formatu 26+1.

Obezbjeđivanje preduslova za uključenje Crne Gore u Intenzivirani dijalog i Akcioni plan za članstvo (MAP)

I - POLITIČKA I BEZBJEDNOSNA  PITANJA

1.1. Crna Gora i njena strateška pozicija

1.1.1. Obnavljanje državnosti Crne Gore

Crna Gora je 21. maja 2006. obnovila državnost na referendumu koji je održan na demokratski način uz puno poštovanje preporuka međunarodne zajednice.

4

Page 5: Poglavlje 1 POLITIČKA PITANJA I PITANJA … · Web viewUsvajanjem ustava postignut je široki konsenzus u odnosu na sva ključna pitanja, u oblasti ljudskih i manjinskih prava, pravne

Na sjednici Skupštine Crne Gore, održanoj 3. juna 2006. donesena je Odluka o proglašenju nezavisnosti. Istog dana usvojena je i Deklaracija nezavisne Crne Gore, nakon čega je Vlada preuzela ingerencije vođenja i definisanja spoljne politike.

Referendumom za nezavisnost Crna Gora je pokazala demokratsku zrelost za nove izazove. Na pravcu jasnog opredjeljenja za evropske i evroatlantske integracije i razvoj dobrosusjedskih odnosa, što su ujedno i njeni spoljnopolitički i bezbjednosni prioriteti, Crna Gora je obnovila svoju državnost. Članica OEBS postala je 22. juna 2006., Ujedinjenih nacija 28. juna 2006., da bi nakon ispunjavanja kriterijuma, 11. maja 2007. postala članica Savjeta Evrope.

Tri mjeseca nakon referenduma, u Crnoj Gori su održani parlamentarni izbori. Dva mjeseca nakon izbora formirana je Vlada i najavljen nastavak integrativnih procesa. Potvrđeni su najznačajniji crnogorski spoljnopolitički ciljevi - evropske i evroatlantske integracije tj. priključenje Crne Gore EU i NATO. Za svega godinu i po od obnove državnosti, Crna Gora je primljena u članstvo NATO programa Partnerstvo za mir i potpisala je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU.

Zrelost demokratije i cjelokupnog društva Crna Gora je još jednom pokazala usvajanjem novog Ustava u Parlamentu dvotrećinskom većinom u oktobru 2007. Usvajanjem ustava postignut je široki konsenzus u odnosu na sva ključna pitanja, u oblasti ljudskih i manjinskih prava, pravne države, principa tržišne ekonomije, i potvrđena spremnost crnogorskog društva da nastavi da afirmiše multikulturalne vrijednosti i njeguje multietnički sklad.

U periodu od obnove državnosti Crna Gora je postigla značajan ekonomski napredak na što ukazuju pokazatelji makroekonomske stabilnosti kao što su stalni rast BDP, značajno smanjenje stope nezaposlenosti, porast stranih direktnih investicija koje su premašile projektovani državni budžet za 2007. godinu. U budućem periodu Crna Gora će nastaviti da promoviše principe ekonomske konkurentnosti i poboljšava poslovnu klimu u zemlji, preduzeće mjere da unaprijedi ekonomsku i energetsku bezbjednost i dalje će jačati saradnju s međunarodnim finansijskim institucijama.

Značajan podsticaj daljem ekonomskom razvoju predstavlja i potpisivanje i implementacija SSP, odnosno Privremenog sporazuma koji je stupio na snagu 1. januara 2008.

Crna Gora će nastaviti s daljim demokratkim i ekonomskim razvojem, što će imati ključnu ulogu za stabilnost i bezbjednost zemlje, kao i ostvarivanje naših spoljnopolitičkih i bezbjednosnih ciljeva.

1.1.2. Spoljna i bezbjednosna politika

Crna Gora se nalazi na razmeđi Istoka i Zapada, pripada i balkanskom i mediteranskom podneblju i dio je regiona koji su u prethodnom periodu zahvatile dinamične promjene. Pored toga što je najmlađa država, Crna Gora, takođe spada u red najmanjih evropskih država u geografskom i populacijskom smislu.

Spoljna i bezbjednosna politika Crne Gore je usredsređena na odbranu njenih državnih interesa zasnovanih na principima razvijene demokratije, vladavine prava i njene orijentacije prema evropskim i evroatlanskim integracijama. Politika Crne Gore je posebno usmjerena na razvijanje dobrih odnosa sa susjedima i jačanje regionalne saradnje u cilju uspostavljanja povjerenja i promovisanja mira u Jugoistočnoj Evropi.

Crna Gora je trajno opredjeljena za partnerstvo u procesima razvoja međunarodnog sistema kooperativne bezbjednosti i kolektivne odbrane koji počivaju na multilateralnoj saradnji i povjerenju.

Spoljnu i bezbjednosnu politiku Crna Gora sprovodi poštujući međunarodno pravo, principe mirnoga rješavanja sporova i saradnjom s drugim državama i organizacijama. Crna Gora u kontinuitetu sarađuje sa Haškim tribunalom za bivšu Jugoslaviju i njena posvećenost saradnji je potvrđena u više navrata. Crna Gora vjeruje

5

Page 6: Poglavlje 1 POLITIČKA PITANJA I PITANJA … · Web viewUsvajanjem ustava postignut je široki konsenzus u odnosu na sva ključna pitanja, u oblasti ljudskih i manjinskih prava, pravne

da je puna saradnja sa Tribunalom u Hagu preduslov za dugoročnu stabilnost i pomirenje na teritoriji bivše Jugoslavije.

Ministarstvo inostranih poslova Crne Gore je instrumente o sukcesiji Crne Gore u vezi sa Dejtonskim sporazumom poslalo francuskom Ministarstvu inostranih poslova s obzirom da je Francuska depozitar Sporazuma. Očekuje se da Vlada Francuske potvrdi prijem instrumenata.

CILjEVI

Integracija u Evropsku uniju Integracija u NATO Konsolidacija demokratije, vladavine prava Ekonomski i socijalni napredak Konsolidacija svih dimenziija nacionalne bezbjednosti

PRIORITETI

ispuniti ekonomske i političke kriterijume EU i i inkrorporirati pravne tekovine EU u crnogorsko zakonodavstvo

nastaviti unapređivanje bilateralnih odnosa naročito sa zemljama partnerima i saveznicima

nastaviti promovisanje politike dobrosusjedskih odnosa i regionalne saradnje dalje razvijati multilateralnu saradnju kroz članstvo u međunarodnim

organizacijama i učešće u regionalnim inicijativama intezivirati politički dijalog i praktičnu saradnju s NATO reformisati institucije odbrane i bezbjednosti i modernizirati ih u skladu sa

standardima NATO unaprijediti bezbjednost u oblasti energetike i zaštite prirodne sredine i

prostornog planiranja razvijati institucionalne i administrativne kapacitete za aktivno učešće u

integrativnim procesima

1.1.3. Bezbjednosna situacija, glavne prijetnje i izazovi

Aktuelnu bezbjednosnu situaciju u Crnoj Gori treba posmatrati u regionalnom kontekstu. Imajući u vidu njeno istorijsko nasljeđe i pozitivne trendove nakon obnavljanja nezavisnosti Crna Gora ima specifično mjesto i ulogu koje je izdvajaju kao pozitivan primjer u regionu.

Crna Gora dijeli stratešku perspektivu i pristup izazovima, rizicima i prijetnjama po nacionalnu bezbjednost koji su definisani u Strateškom konceptu NATO od 1999. godine. Izazovi, rizici i prijetnje po nacionalnu bezbjednost Crne Gore mogu se grupisati u konvencionalne vojne prijetnje i nekonvencionalne izazove, rizike i prijetnje.

Konvencionalne vojne prijetnje po nacionalnu bezbjednost znatno su smanjene zbog procesa razoružanja u regionu, uspostavljenih mehanizama demokratske kontrole oružanih snaga, jačanja regionalnog povjerenja i težnje zemalja u regionu evropskim i evroatlantskim integracijama. Vrijeme upozorenja za operacije konvencionalnim oružjem se produžilo, a njihov direktni vojni uticaj je ograničen.

Učešće međunarodne zajednice, u reformskim procesima u svim državama regiona je od presudne važnosti, a na pojedinim područjima njeno prisustvo predstavlja jedini garant bezbjednosti i osnovnu prepreku za destabilizaciju i eventualno obnavljanje međuetničkih i međuvjerskih sukoba.

Budući događaji vezani za Kosovo ostaju ključni za stabilnost i bezbjednost regiona kao i za njegovu evropsku i evroatlantsku perspektivu.

6

Page 7: Poglavlje 1 POLITIČKA PITANJA I PITANJA … · Web viewUsvajanjem ustava postignut je široki konsenzus u odnosu na sva ključna pitanja, u oblasti ljudskih i manjinskih prava, pravne

Nekonvencionalni izazovi, rizici i prijetnje po nacionalnu bezbjednost su terorizam, proliferacija oružja za masovno uništenje, organizovani kriminal i korupcija, prirodne, ekološke, tehničke i tehnološke katastrofe i drugi oblici ugrožavanja bezbjednosti.

Terorizam je jedan od najvećih izazova, rizika i prijetnji po globalnu, regionalnu i nacionalnu bezbjednost zbog njegovog transnacionalnog karaktera i veza s organizovanim kriminalom. Za Crnu Goru terorizam može predstavljati najveću bezbjednosnu prijetnju.

Organizovani kriminal i korupcija, posebno zbog njihove povezanosti, u oblasti trgovine ljudima i narkoticima, kao i proliferacija konvencionalnog oružja i oružja za masovno uništenje, mogu prerasti u najozbiljnije prijetnje po bezbjednost Crne Gore.

Prirodne, ekološke, tehničke i tehnološke katastrofe i incidenti čiji uzrok je čovjek, kao i epidemije humanih ili zaraznih bolesti životinja, mogu stvoriti izazove, rizike ili prijetnje po nacionalnu bezbjednost Crne Gore.

Ekonomske, socijalne i političke poteškoće koje prate proces tranzicije u društva zasnovana na principima demokratije i tržišne ekonomije, mogu proizvesti rizike i prijetnje po bezbjednost Crne Gore.

1.1.4. Osnovni elementi sistema odbrane i bezbjednosti

Osnovni elementi sistema odbrane su Skupština Crne Gore, Predsjednik Crne Gore, Vlada Crne Gore i Savjet za odbranu i bezbjednost Crne Gore.

Skupština Crne Gore donosi zakone, odluke i druge akte vezane za sistem odbrane; proglašava ratno i vanredno stanje; odlučuje o učešću vojske u mirovnim operacijama u inostranstvu; kontroliše sistem odbrane.

Predsjednik Crne Gore, predsjedava Savjetom za odbranu i bezbjednost, komanduje vojskom na osnovu odluka Savjeta za odbranu i bezbjednost.

Vlada Crne Gore utvrđuje i vodi politiku odbrane; predlaže predloge zakona i donosi podzakonska akta; obezbjeđuje materijalna i finansijska sredstava za potrebe sistema odbrane; vrši i druge poslove sistema odbrane koji su utvrđeni Ustavom i zakonom.

Savjet za odbranu i bezbjednost kojim predsjedava Predsjednik Crne Gore, donosi odluke na osnovu kojih Predsjednik Crne Gore komanduje vojskom; analizira i ocjenjuje bezbjednosnu situaciju u Crnoj Gori i donosi odluke za preduzimanje odgovarajućih mjera; predlaže Skupštini proglašenje ratnog i vanrednog stanja, predlaže učešće Vojske u mirovnim operacijama u inostranstvu. Savjet za odbranu i bezbjednost čine Predsjednik Crne Gore, predsjednik Skupštine i predsjednik Vlade.

Ministarstvo odbrane Crne Gore predlaže i izvršava utvrđenu politiku odbrane; planira sistem odbrane; izrađuje i usklađuje planove odbrane; ostvaruje međunarodnu saradnju u oblasti odbrane; obavlja poslove organizacije, opremanja, naoružavanja i upotrebe Vojske, kao najznačajnije organizacijske strukture Ministarstva; obavlja i druge poslove koji su mu određeni u nadležnost, u skladu s Ustavom i zakonom. Ministar odbrane je civilno lice.

Vojska Crne Gore je profesionalna odbrambena snaga, koja djeluje u skladu s Ustavom, zakonom i principima međunarodnog prava koji regulišu upotrebu sile. Vojska je pod demokratskom i civilnom kontrolom. Crna Gora ima profesionalnu vojsku, što je u skladu s njenim nacionalnim strategijskim konceptom odbrane i realnim finansijskim, materijalnim i demografskim mogućnostima. Pripadnici Vojske mogu biti u sastavu međunarodnih snaga.

U oblasti odbrane Vlada je usvojila Strategiju odbrane (14. juna 2007) i Strategiju nacionalne bezbjednosti (20. juna 2006), dok je normativni okvir zaokružen usvajanjem Zakona o vojsci i zakona o odbrani (27. jula 2007). Predlog zakona o učešću pripadnika Vojske Crne Gore, civilne zaštite, policije i zaposlenih u državnoj upravi u mirovnim

7

Page 8: Poglavlje 1 POLITIČKA PITANJA I PITANJA … · Web viewUsvajanjem ustava postignut je široki konsenzus u odnosu na sva ključna pitanja, u oblasti ljudskih i manjinskih prava, pravne

misijama i drugim aktivnostima u inostranstvu Vlada je utvrdila 21. februara o.g. i proslijedila Skupštini na usvajanje.

1.1.5. Odnosi s NATO

Crna Gora aktivno učestvuje u radu Evroatlantskog partnerskog vijeća što potvrđuje i ponuda da Crna Gora bude domaćin sastanka Savjetodavne grupe Evroatlantskog partnerskog vijeća u maju 2008. Crna Gora je formirala i kadrovski opremila Misiju pri NATO, a pored diplomatskih ima i vojne predstavnike. Takođe ima predstavnika u komandi SHAPE u Monsu.

Prezentacioni dokument predstavljen je Briselu 25. aprila 2007. Ovim dokumentom izražene su želje Crne Gore da razvija političku bilateralnu i multilateralnu saradnju na regionalnom planu i u okviru NATO, da razvija kooperativne vojne odnose s partnerima i NATO, da nastavi započetu reformu sistema odbrane i nastavi da razvija snage interoperabilne sa snagama država članica Saveza, da razvija sistem demokratske kontrole oružanih snaga kao i da informiše građane o koristi od članstva u NATO i da ojača podršku javnosti.

U cilju podizanja nivoa informisanja građana o evroatlantskim integracijama, Vlada Crne Gore usvojila je Komunikacionu strategiju o evroatlantskim integracijama čija je implementacija počela usvajanjem prvog Akcionog plana u januaru 2008.

Vlada Crne Gore je 13. avgusta 2007. donijela odluku o upućivanju donacije u naoružanju i municiji Vladi Avganistana u cilju pružanja doprinosa stabilizaciji prilika u Avganistanu i međunarodnoj bezbjednosti.

U okviru Partnerstva za mir Crna Gora će svoje aktivnosti usmjeriti u dva pravca i to kroz politički proces (programi IPAP, Intenzivirani dijalog i MAP) i vojno-odbrambenu reformu (PARP i IPP).

IPAP će igrati centralnu ulogu u odnosima Crne Gore s NATO u periodu koji slijedi, a sama implementacija IPAP pomoći će Crnoj Gori da bolje organizuje reformu sektora bezbjednosti i pružiće značajan doprinos razvoju sveukupnih reformi. Pored toga, IPAP će biti mehanizam koji će dodatno podstaći čvrstu i jasnu koordinaciju unutar Vlade. Pri tom treba imati u vidu spremnost Crne Gore za punu saradnju sa NATO kao i činjenicu da je Crna Gora mali sistem koji je relativno lako organizovati.

Individualnim partnerskim programom Crna Gora je od 33 oblasti moguće saradnje u okviru programa PZM odabrala devet oblasti za koje je procijenjeno da u ovom trenutku odgovaraju državi i njenim kapacitetima, kao i potrebama za postizanje interoperabilnosti sa standardima NATO. To su izučavanje jezika, medicinska podrška, vojna edukacija, obuka i vojna doktrina, oblasti konsultacije, komande i kontrole, odbrambena politika i strategija, planiranje odbrambenog budžeta, planiranje za vanredne situacije i logistika.

Proces planiranja i revizije značajan je za razvoj vojnih kapaciteta Crne Gore radi doprinosa aktivnostima PZM, od kojih su najvažnije mirovne i operacije pružanja humanitarne pomoći, traganja i spašavanja.

PRIORITETI

razvoj IPAP, puno učešće u PARP i puna implementacija IPP 2008-2009 otpočeti politički dijalog i praktičnu saradnju s NATO u cilju jačanja bezbjednosti

Crne Gore ali i regionalne bezbjednosti reformisati i modernizovati odbrambeni i bezbjednosni sistem u skladu s NATO

standardima dugoročno razvijati snage interoperabilne sa snagama država članica NATO poboljšati proces planiranja nacionalne odbrambene politike i strategije razvijati i jačati sistem demokratske kontrole oružanih snaga povećati nivo informisanosti građana o evroatlantskim vrijednostima, edukovati

8

Page 9: Poglavlje 1 POLITIČKA PITANJA I PITANJA … · Web viewUsvajanjem ustava postignut je široki konsenzus u odnosu na sva ključna pitanja, u oblasti ljudskih i manjinskih prava, pravne

građane i informisati javnost o potrebi uključenja Crne Gore u NATO uspostaviti sistem planiranja u sferi prirodnih nepogoda i eventualnih katastrofa nastaviti s edukacijom i obukom civilnog i vojnog personala organizovati učenje stranih jezika nastaviti s projektom rješavanja viška naoružanja i municije posebno u smislu

pronalaženja odgovarajućih donatora jačati kapacitete za učešće u mirovnim operacijama potpisivanje PZM SOFA

1.1.6. Integracija u EU

Nakon proglašenja nezavisnosti Crne Gore, EU je uspostavila odnose s Crnom Gorom kao nezavisnom i suverenom državom. Direktni pregovori o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) Crne Gore su započeti 26. septembra 2006. U septembru 2006, Savjet EU je otpočeo i politički dijalog s Crnom Gorom. Prethodno je na osnovu inoviranog Evropskog partnerstva za Srbiju i Crnu Goru u martu 2006, Crna Gora usvojila Akcioni plan kojim se implementiraju prioriteti iz Evropskog partnerstva. Vlada je 30. novembra 2006. usvojila Akcioni plan za jačanje administrativnih kapaciteta za implementaciju SSP, a maja 2007. donijela Akcioni plan za implementaciju preporuka iz Evropskog partnerstva za Crnu Goru (na bazi dokumenta Evropsko partnerstvo za Crnu Goru koji je Savjet ministara EU usvojio 22. januara 2007.).

Potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju 15. oktobra 2007., Crna Gora je ušla u novu fazu odnosa s EU. Prvi put, odnosi Evropske unije i Crne Gore postavljeni su na ugovornoj osnovi, čime Crna Gora zapravo ulazi u proces pridruživanja.

Vlada je osnovala Kolegijum za evropske integracije, kao vrhovno političko tijelo koje upravlja procesom pristupanja EU, i bavi se političkim i strateškim pitanjima, a kojim predsjedava predsjednik Vlade. Za koordinaciju ukupnog procesa pridruživanja Crne Gore Evropskoj uniji, uključujući i primjenu SSP, Vlada je 17. maja 2007. osnovala Komisiju za evropske integracije i sedam radnih grupa za evropske integracije. Da bi ostvarila ambicioznu agendu pristupanja, Crna Gora je već otpočela pripreme za odgovore na budući Upitnik Evropske komisije.

Kako bi pripremili zemlju a naročito administraciju za nove izazove, zadatke i obaveze, i ispunili zahtjeve koji proističu iz SSP, u toku je izrada sveobuhvatnog dokumenta – Nacionalnog programa za integraciju u EU 2008-2012 (NPI), kao instrumenta kojim će se omogućiti i osigurati koordinacija svih Vladinih aktivnosti u procesu pristupanja, ali i kao sredstvo za praćenje procesa. Strukturu NPI čini šest osnovnih cjelina: 1. Politički kriterijumi; 2. Ekonomski kriterijumi; 3. Sposobnost preuzimanja obaveza koje donosi članstvo; 4. Administrativni i pravosudni kapaciteti; 5. Priprema nacionalne verzije pravnih tekovina EU; 6. Procjena finansijskih potreba (budžetskih sredstava i EU fondova) za podršku.

Primjena Privremenog SSP, je počela 1. januara 2008. Shodno članu 43 Privremenog sporazuma, EU i Crna Gora su osnovale Privremeni odbor, koji nadzire primjenu i sprovođenje Privremenog sporazuma.

PRIORITETI aplikacija za članstvo u EU implementirati prioritete Evropskog partnerstva, posebno političke kriterijume implementirati Privremeni sporazum koji se primjenjuje od 1. januara 2008.,

posebno u oblasti javnih nabavki, konkurencije i prava intelektualne svojine usvojiti i implementirati Nacionalni program za integraciju početi pripreme za odgovore na budući Upitnik EK konsolidovati tržišnu ekonomiju kako bi se ispunili ekonomski kriterijumi za

članstvo u EU

9

Page 10: Poglavlje 1 POLITIČKA PITANJA I PITANJA … · Web viewUsvajanjem ustava postignut je široki konsenzus u odnosu na sva ključna pitanja, u oblasti ljudskih i manjinskih prava, pravne

reformisati i jačati administrativne kapacitete nastaviti promovisanje politike dobrosusjedskih odnosa i regionalne saradnje

1.2. Demokratija i vladavina prava

1.2.1.Ustavne reforme

Ustav je usvojen 19. oktobra 2007., i proglašen Odlukom Ustavotvorne Skupštine 22. oktobra 2007. Usklađen je sa evropskim standardima, odnosno standardima međunarodnih institucija, kao što su Savjet Evrope, OEBS, Venecijanska komisija. Danom proglašenja Ustava i ovog zakona, Ustavotvorna skupština Republike Crne Gore je nastavila rad kao Skupština Crne Gore. Izbori za poslanike u Skupštini Crne Gore održaće se najkasnije do kraja 2009. godine.

Ustavnim zakonom za sprovođenje Ustava Crne Gore definisane su obaveze Skupštine Crne Gore koja treba u datim rokovima da donese nove zakone, prilagodi jedan broj postojećih zakona, a istovremeno usvoji zakone koji ne postoje u pravnom sistemu Crne Gore, a koji su neophodna normativna pretpostavka za njen dalji demokratski razvoj.

U skladu s Ustavom, Skupština je usvojila Zakon o ličnoj karti, Zakon o socijalnom savjetu, Zakon o izboru Predsjednika Crne Gore, Zakon o Sudskom savjetu, Zakon o crnogorskom državljanstvu, Zakon o registrima prebivbališta i boravišta a Vlada je utvrdila zakon o putnim ispravama crnogorskih državljana.

PRIORITETI

Usvajanje zakona o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore. uskladiti s Ustavom: 1) Zakon o izboru odbornika i poslanika; 2) Zakon o biračkim

spiskovima; 3) Zakon o sudovima; 4) Zakon o državnom tužiocu; 5) Zakon o državnoj upravi; 6) Zakon o imovini Crne Gore; 7) Zakon o eksproprijaciji; 8) Zakon o manjinskim pravima i slobodama.

Uskladiti Strategiju nacionalne bezbjednosti i Strategiju odbrane sa Ustavom Uvesti nove pasoše

1.2.2. Ljudska i manjinska prava

Ustav Crne Gore predstavlja široku pravnu osnovu i obavezu Crne Gore za promovisanje, jačanje i zaštitu osnovnih ljudskih prava i sloboda. Ustavom je definisano da su potvrđeni i objavljeni međunarodni ugovori i opšteprihvaćena pravila međunarodnog prava sastavni dio unutrašnjeg pravnog poretka, i da imaju primat nad domaćim zakonodavstvom. Crna Gora je potvrdila sve ključne konvencije UN i Savjeta Evrope koje se odnose na zaštitu ljudskih i manjinskih prava. U Deklaraciji nezavisne Crne Gore od 3. juna 2006. kaže se da će Crna Gora prihvatiti i preuzeti prava i obaveze koje proizilaze iz postojećih aranžmana sa Evropskom unijom, Ujedinjenim nacijama, Savjetom Evrope i Organizacijom za evropsku bezbjednost i saradnju i drugim međunarodnim organizacijama, a koji se odnose na Crnu Goru i koji su u skladu sa njenim pravnim poretkom, pružajući punu podršku radu njihovih agencija i predstavništava na svojoj teritoriji.

Ustavom je utvrđeno da država jamči ravnopravnost žene i muškarca i razvija politiku jednakih mogućnosti. Skupština Crne Gore je 2007. donijela Zakon o rodnoj ravnopravnosti. Vlada je 2007. razmotrila i prihvatila Informaciju o obavezama Crne Gore po osnovu članstva u Konvenciji o eliminisanju svih oblika diskriminisanja žena. U

10

Page 11: Poglavlje 1 POLITIČKA PITANJA I PITANJA … · Web viewUsvajanjem ustava postignut je široki konsenzus u odnosu na sva ključna pitanja, u oblasti ljudskih i manjinskih prava, pravne

toku je inoviranje teksta Nacrta nacionalnog akcionog plana za postizanje rodne ravnopravnosti.

Pored osnovnih ljudskih prava i sloboda, u cilju zaštite ukupnog nacionalnog identiteta, Ustav i zakoni Crne Gore manjinama daju i set dodatnih prava kao što su pravo na izražavanje, čuvanje, razvijenje i javno ispoljavanje nacionalne, etničke, kulturne i vjerske posebnosti, prava vezana za upotrebu svog jezika i pisma u privatnoj, javnoj i službenoj upotrebi, školovanje i informisanje na svom jeziku, osnivanje prosvjetnih, kulturnih i vjerskih udruženja, autentičnu zastupljenost u državnim institucijama. Skupština Crne Gore je 10. maja 2006. usvojila Zakon o manjinskim pravima i slobodama.

U cilju poboljšanja ukupnog položaja Roma i njihove uključenosti u crnogorsko društvo, Vlada je 2005. usvojila Akcioni plan za implementaciju projekta „Dekada uključenja Roma 2005-2015“, Strategiju za poboljšanje položaja Roma 2007 i 20. decembra 2007. formirala Komisiju za praćenje implementacije ove strategije do 2012. U toku je izrada strategije manjinske politike.

U Crnoj Gori zaštitom ljudskih prava i unapređenjem položaja manjina bavi se u prvom redu Ministarstvo za zaštitu ljudskih i manjinskih prava. Takođe, kao samostalna i nezavisna institucija djeluje i Zaštitnik ljudskih prava i sloboda. U Skupštini Crne Gore djeluje stalno radno tijelo - Odbor za ljudska prava i slobode. U Crnoj Gori djeluje niz aktivnih nevladinih udruženja i organizacija koje se bave problematikom zaštite prava manjina i unapređenjem položaja manjinskih zajednica u crnogorskom društvu.

PRIORITETI

Donijeti i implementirati Strategiju manjinske politike Implementirati Strategiju za poboljšanje položaja Roma Donijeti zakon o antidiskriminaciji Uskladiti Zakon o izboru odbornika i poslanika, Zakon o lokalnoj samoupravi, set

zakona iz obrazovanja s Ustavom Implementirati Nacionalni akcioni plan za postizanje rodne ravnopravnosti Obezbijediti funkcionisanja utvrđenih mjera afirmativne akcije u oblastima

obrazovanja, kulture, informisanja, političke participacije itd. Kontinuirano sarađivati s nevladinim organizacijama koje su aktivne na polju

zaštite manjina Nastaviti promovisanje integracije manjina i dobrih međuetničkih odnosa Jačati instituciju Ombudsmana

1.2.3. Reforma sudstva

Crna Gora je započela proces reforme pravosuđa Projektom reforme pravosudnog sistema 2000. godine shvatajući da je efikasno pravosuđe od strateške važnosti za ostvarivanje interesa Crne Gore u procesu demokratizacije i uključivanja u evropske i evroatlanske integracije. Budući da se stvaranjem uslova za nezavisan položaj i rad pravosudnih organa stvaraju bitne pretpostavke za dalje jačanje pravne sigurnosti, zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i sigurnost ulaganja, kako domaćeg, tako i inostranog kapitala tim Projektom utvrđeni su osnovni pravci reforme u ovoj oblasti, i to kroz četiri glavna cilja: donošenje novih organizacionih, materijalnih i procesnih zakona kao normativne osnove; implementacija novousvojenih zakona i formiranje posebnih institucija i razvoj pravosudnog informacionog sistema.

Prateći realizaciju postavljenih ciljeva do 2006. godine stvoren je normativno pravni osnov za ustanovljavanje nezavisnog, nepristrasnog i pouzdanog pravosuđa. Tako su donijeti novi organizacioni zakoni Zakon o sudovima i Zakon o državnom tužiocu. Zakonom o sudovima predviđene su novine koje imaju za cilj jačanje nezavisnosti sudova, a odnose se na postupak izbora i razrješenja sudija u Skupštini, kao i prenošenje dotadašnje

11

Page 12: Poglavlje 1 POLITIČKA PITANJA I PITANJA … · Web viewUsvajanjem ustava postignut je široki konsenzus u odnosu na sva ključna pitanja, u oblasti ljudskih i manjinskih prava, pravne

nadležnosti izvršne vlasti na sudove, što se može vidjeti u rješenjima u vezi sastava i djelokruga rada Sudskog savjeta i određivanja razdjela budžeta za potrebe sudova. Takođe, obezbjeđuje razvijanje mreže sudova u Crnoj Gori u pravcu njihove pojačane spoljne i unutrašnje specijalizacije predviđajući osnivanje Apelacionog i Upravnog suda, koji su počeli sa radom 2005. godine. Zakonom o državnom tužiocu su na nov način uređeni uslovi i postupak imenovanja državnih tužilaca i zamjenika državnik tužilaca tako što je uveden Tužilački savjet koji daje predloge za imenovanje i razrješenje i da sve nosioce tužilačkih funkcija bira Skupština. Značajnu novinu predstavlja formiranje Odjeljenja za suzbijanje organizovanog kriminala pri Vrhovnom državnom tužiocu, čijim radom rukovodi specijalni tužilac za borbu protiv organizovanog kriminala.

Pored izmjena u pogledu imenovanja nosilaca pravosudnih funkcija značajno je istaći osnivanje Centra za obuku sudija koji je imao zadatak sprovođenje obuka za stručno usavršavanje sudija. Zakonom o edukaciji u pravosudnim organima Centar je transformisan u Centar za edukaciju u pravosudnim organima kao garant stručnog usavršavanja i razvoja stručnih i nepristrasnih kadrova u pravosuđu.

U pravcu reforme krivičnog zakonodavstva donijeti su novi Krivični zakonik (2003), Zakonik o krivičnom postupku (2003), Zakon o zaštiti svjedoka (2004) i Zakon o odgovornosti pravnih lica za krivična djela (2007). Progresivni razvoj međunarodnog prava doveo je do koncipiranja novih instituta koje je trebalo implementirati u crnogorsko krivično zakonodavstvo. Iz tog razloga donesene su 2006. godine izmjene i dopune Krivičnog zakonika i Zakonika o krivičnom postupku. Najznačajnije izmjene i dopune se odnose na proširenje primjena načela odloženog krivičnog gonjenja prema maljoljetnicima i proširuje se primjena alternativnih sankcija i usklađuju se krivična djela protiv bezbjednosti računarskih podataka sa novim ratifikovanim međunarodnim instrumentima poput Konvencije o cyber kriminalu ili WIPO konvencija i krivična djela protiv intelektualne svojine radi prijema u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO). Istovremeno, krivično djelo zlostavljanje i mučenje je u potpunosti usaglašeno sa međunarodnim dokumentima i preporukama. Izmjenama i dopunama Zakonika o krivičnom postupku razrađena je konfiskacija i zamrzavanje sredstava stečenih od kriminalne djelatnosti i specijalne istražne tehnike.

Nakon što je Crna Gora preuzela u svoju isključivu nadležnost normativno uređenje funkcionalnog dijela građanskog prava, započela je reforma donošenjem Zakona o parničnom postupku i Zakona o izvršnom postupku. U daljem reformskom procesu usvojeni su Zakon o posredovanju (2005), Zakon o sudskim vještacima (2004), Zakon o notarima (2005), Zakon o vanparničnom postupku (2006), Zakon o advokaturi (2006). Ovim zakonima uvode se nova načela i procesni mehanizmi u cilju efikasnije i bolje zaštite povrijeđenih i ugroženih subjektivnih prava u sudskim postupcima.

U proteklom periodu pokazalo se da sprovođenje reforme nije moguće bez kapitalinih ulaganja za sanaciju, adaptaciju, proširenje ili kupovinu novih zgrada i opreme. Iz tog razloga urađen je poseban Program sagledavanja stanja poslovnih zgrada i objekata u kojima su smješteni pravosudni organi.

Kako su sve planirane aktivnosti u skladu sa Projektom reforme pravosudnog sistema uglavnom realizovane, početkom 2006. godine pristupilo se donošenju novog strateškog dokumenta kojim treba postaviti osnovne pravce dalje reforme pravosuđa do 2012.

Vlada Crne Gore je usvojila u junu 2007 Strategiju reforme pravosuđa za period 2007-2012. Kao ključni ciljevi dalje reforme pravosuđa u narednom petogodišnjem periodu predviđeni su jačanje nezavisnosti, efikasnosti, i dostupnosti pravosuđa i jačanje javnog povjerenja u pravosuđe, a pored ovih ključnih ciljeva prepoznate su i određene oblasti u kojima treba preduzeti određene reformske aktivnosti, a u vezi sa četiri ključna cilja, a to su međunarodna pravosudna saradnja, borba protiv kriminala, posebno organizovanog, korupcije i teorizma, edukacija u pravosudnim organima, alternativno rješavanje sporova, sudska praksa, pravosudni informacioni sistem i zatvorski sistem. Akcioni plan za sprovodjene Strategije Vlada je usvojila u decembru 2007 godine.

12

Page 13: Poglavlje 1 POLITIČKA PITANJA I PITANJA … · Web viewUsvajanjem ustava postignut je široki konsenzus u odnosu na sva ključna pitanja, u oblasti ljudskih i manjinskih prava, pravne

Za važeće organizaciono zakonodavsto glavna primjedba je bila u dijelu mogućnosti uticaja zakonodavne vlasti na izbor i razrješenje sudija, a ograničavajući faktor takvog normativnog uređenja je bio raniji ustavni okvir. Donošenjem novog Ustava stvoreni su uslovi za radikalnije promjene u dijelu izbora nosilaca pravosudne funkcije u cilju jačanja nezavisnosti i samostalnosti sudske vlasti, i cjelokupnog pravosuđa. Ustavom je predviđeno da sudije bira i razrješava Sudski savjet., čime je Sudski savjet uveden kao ustavna kategorija i uređen je njegov sastav i nadležnosti koje su u odnosu na dostadašnja ovlašćenja znatno proširena što stvara osnovu za jačanje nezavisnosti i samostalnosti pravosuđa. Način rada Sudskog savjeta i ostvarivanja ustavne funkcije uređeni su posebnim Zakonom o Sudskom savjetu (2008). Novim ustavom je predviđeno da je isključiva nadležnost državnog tužilaštva krivično gonjenje učinilaca krivičnih djela. Njegova dosadašnja nadležnost za zastupanje Crne Gore u imovinskopravnim odnosima nije predviđena novim Ustavom i biće povjerena drugom organu posebnim propisom. Tužilački savjet je postao ustavna kategorija, a isto tako uveden je institut zamjenika državnog tužioca.

PRIORITETI Puna implementacija Strategija reforme pravosuđa 2007-2012 donijeti nove organizacione zakone: Zakon o sudovima i Zakon o državnom tužiocu,

formirati Sudski savjet i izvrsiti racionalizaciju sudske i državno tužilačke mreže, stvoriti adekvatne prostorne, tehničke i bezbjedonosne uslove za rad pravosudnih organa,

donijeti novi Zakonik o krivičnom postupku kojim će se istraga povjeriti državnom tužiocu i izvršiti usaglašavanje Krivičnog zakonika sa zakonodavstvom EU (i u dijelu koji se odnosi na krivična djela protiv Vojske CG),

donijeti Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izvrsnom postupku i reorganizovati službu sudskih izvršitelja,

donijeti Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izvršenju krivičnih sankcija, donijeti Zakon o prekršajima u okviru reforme prekršajnog sistema, kodifikovati maloljetničko zakonodavstvo smanjiti broj zaostalih sudskih predmeta

1.2.4. Reforma policije

U aprilu 2005 Skupština je usvojila Zakon o policiji koji definiše pitanja vezana za policijske poslove, odgovornosti i dužnosti policije, status zaposlenih u policiji i nadglednje mehanizama rada policije.

U okviru reforme sistema državne uprave, Vlada Crne Gore, na sjednici održanoj 19. oktobra 2005. godine, donijela je Uredbu o izmjenama i dopunama Uredbe o organizovanju i načinu rada državne uprave, kojom se Uprava policije organizuje kao poseban organ uprave i definiše njen obim poslova i nadležnosti. Ove aktivnosti uključuju: zaštitu bezbjednosti građana i Ustavom utvrđenih sloboda i prava; zaštitu imovine; sprječavanje vršenja i otkrivanja krivičnih djela i prekršaja; pronalaženje i hvatanje učinilaca krivičnih djela i prekršaja i njihovo dovođenje nadležnim organima; održavanje javnog reda i mira; nadzor i kontrolu bezbjednosti u saobraćaju; međunarodnu policijsku saradnju i druga pitanja.

Uprava policije sastoji se od pet sektora: Sektor kriminalističke policije, Sektor policije opšte nadležnosti i Sektor granične policije, Sektor za ljudske resurse, pravna pitanja, telekomunikacije i informacione sisteme i Sektor za obezbjeđenje ličnosti i objekata. Uprava policije broji 5184 zaposlena.

Uprava policije učestvuje u aktivnostima vezano za strateška dokumenta i projekte kao što su „Rad policije u zajednici“ i „Jačanje kapaciteta policije vođene obavještajnim radom“.

13

Page 14: Poglavlje 1 POLITIČKA PITANJA I PITANJA … · Web viewUsvajanjem ustava postignut je široki konsenzus u odnosu na sva ključna pitanja, u oblasti ljudskih i manjinskih prava, pravne

PRIORITETI:

Usvojiti izmjene i dopune na: Zakon o policiji, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o nadzoru državne granice, Zakon o supstancama koje se mogu koristiti za proizvodnju droga (prekursori), Zakon o proizvodnji i prometu opojnih droga, Zakon o zaštiti podataka o ličnosti, Zakon o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju, Zakon o strancima, Zakon o nacionalnom DNK registru.

Izraditi nacrte i implementirati strateške dokumente i projekte (Strategija razvoja i funkcionisanja policije, Nacionalna Strategija za suzbijanje zloupotreba droga i prevenciju narkomanije i Akcioni plan za njeno sprovođenje, Nacionalne strategije za borbu protiv terorizma, Strategija obuke državnih službenika i namještenika za period 2007-2010.)

1.2.5. Granična policija i integrisano upravljanje granicama

Dužina granica Crne Gore je 840.4 kilometra. Granica na kopnu duga je 571.6 kilometara a na vodi 268.8. kilometara (na moru 137 kilometara, na jezeru 50.5 kilometara i na rijekama 81.3 kilometara. Zakon o nadzoru državne granice reguliše nadzor i kontrolu državne granice.

Uprava policije – Sektor granične policije odgovoran je za implementaciju Zakona o nadzoru državne granice. Sektor granične policije sastoji se iz četiri odsjeka: Odsjek za nadzor državne granice, Odsjek za kontrolu prelaženja državne granice, Odsjek za operativni rad i Odsjek za strance i suzbijanje nezakonitih migracija, kao i osam ispostava granične policije u čijoj su nadležnosti nadzor i kontrola državne granice na kopnu i na vodi. Od 2003. Crna Gora razvija jedinstveni sistem granične bezbjednosti za svoju teritoriju.

Pored učešća u pripremi tri zakonska projekta: Zakona o nadzoru državne granice, Zakona o strancima i Zakona o azilu, Evropska komisija je u okviru Regionalnog programa CARDS, rukovodila izradom Strategije o migracijama, azilu i vizama za usklađivanje s Evropskom unijom u sklopu podrške zemljama koje su uključene u Proces stabilizacije i asocijacije, s ciljem približavanja zakonodavnih i administrativnih kapaciteta, a posebno primjene u praksi zakonodavstva EU.

U skladu sa smjernicama Evropske komisije za izradu Strategije integrisanog upravljanja granicom za zemlje Zapadnog Balkana, Ministarstvo unutrašnjih poslova je pripremilo Strategiju, a Vlada Crne Gore je usvojila početkom 2006.

Pored toga, iste godine je usvojen i Akcioni plan za sprovođenje Strategije. Strategijom su operacionalizovane aktivnosti i mjere ministarstava i drugih organa uprave, na realizaciji koncepta integrisanog upravljanja granicom sa kratkoročnim, srednjoročnim i dugoročnim prioritetima.

Kroz implementaciju Strategije integrisanog upravljanja granicom, granična policija kao i drugi granični servisi, daju doprinos u okviru zajedničkih napora u cilju borbe protiv globalnih problema poput organizovanog kriminala i terorizma.

U cilju poboljšanja sveukupnog stanja u ovoj oblasti, biće uveden sistem elektronskog nadzora državne granice na moru, rijeci Bojani i Skadarskom jezeru. U tom smislu Uprava policije formirala je Komisiju za implementaciju elektronskog sistema za nadzor državne granice na vodi i otpočela saradnju sa drugim subjektima bezbjednosti (Vojska, Uprava pomorske sigurnosti i Lučka kapetanije).

Vlada Crne Gore obrazovala je Komisiju za obavljanje poslova razgraničenja i utvrđivanja državne granice i priprema za zaključivanje međunarodnih sporazuma o državnoj granici, Međuresorsku komisiju za sprovođenje Strategije integrisanog upravljanja granicom kao i Akcionog plana za njeno sprovođenje.

Devet graničnih prelaza rekonstruisano je i izgrađeno uz podršku i donacijom Vlade SAD dok su dva moderna granična prelaza, „Debeli brijeg“ i „Šćepan polje“ izgrađena donacijom EAR.

14

Page 15: Poglavlje 1 POLITIČKA PITANJA I PITANJA … · Web viewUsvajanjem ustava postignut je široki konsenzus u odnosu na sva ključna pitanja, u oblasti ljudskih i manjinskih prava, pravne

PRIORITETI

Implementirati Strategiju integrisanog upravljanja granicama uvezati granične prelaze u jedinstvenu računarsku mrežu Uprave policije uvesti i implementirati elektronski nadzor državne granice izgraditi još dva prelaza donacijom EAR u okviru programa IPA – 2008. pripremiti i usaglasiti implementaciju sporazuma sa susjednim zemljama Usvojiti uredbu o utvrđivanju područja graničnog prelaza kao i uredbu o

standardima i uslovima koje moraju ispunjavati granični prelazi, i kategorizaciji graničniih prelaza i radnom vremenu na graničnim prelazima

Usvojiti pravilnik o načinu vršenja nadzora državne granice; pravilnik o označavanju graničnog prelaza i upotrebi grba i zastave na graničnim prelazima; pravilnik o utvrđivanju i rješavanju graničnih incidenata i drugih povreda državne granice i pravilnik o sadržaju i korisnicima informacionog sistema za upravljanje državnom granicom.

1.2.6. Borba protiv korupcije i organizovanog kriminala

Vlada Crne Gore je usvojila Program borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala (avgust 2005), na osnovu kojeg je izrađen Akcioni plan za njegovu implementaciju (jul 2006) i osnovala tijelo za praćenje implementacije Akcionog plana – Nacionalnu komisiju za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala (avgust 2007) koja se sastoji od najviših predstavnika sve tri grane vlasti, kao i predstavnika nevladinog sektora.

U izradi Akcionog plana posebna pažnja je posvećena: Odluci Savjeta o principima, prioritetima i uslovima sadržanim u Evropskom partnerstvu od 24. januara 2006., UN Konvenciji o transnacionalnom organizovanom kriminalu, Konvenciji UN protiv korupcije, Evropskoj konvenciji o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, Rezoluciji Savjeta Evrope (97) 24 o dvadeset vodećih principa za borbu protiv korupcije; Principima za unapređenje borbe protiv korupcije u zemljama koje pristupaju EU, zemljama kandidatima i trećim zemljama. Vlada je jula 2007. prihvatila I izvještaj o realizaciji mjera iz Akcionog plana za sprovođenje Programa borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, za period septembar 2006 – maj 2007., Nacionalna komisija je usvojila Drugi izvještaj krajem februara 2008.

Korupcija

Od juna 2006., Crna Gora je članica GRECO (Grupe zemalja SE za borbu protiv korupcije), kroz koji se nadgleda implementacija konvencija SE za borbu protiv korupcije. U odnosu na Krivičnopravnu konvenciju protiv korupcije, u Crnoj Gori je sproveden prvi i drugi krug evaluacije GRECO, čiji je Izvještaj usvojen oktobra 2006. Novembra 2007. usvojen je Zakon o ratifikaciji Dodatnog protokola na Krivičnopravnu konvenciju SE protiv korupcije, i Zakon o ratifikaciji Građanskopravne konvencije protiv korupcije.

Na međunarodnom planu, Crna Gora ostvaruje intenzivnu saradnju s međunarodnim organizacijama i institucijama od značaja za borbu protiv korupcije. Potpisavši Sporazum i Akcioni plan 2000., Crna Gora je postala punopravan član Antikorupcijske inicijative Pakta stabilnosti (RAI).

PRIORITETI

15

Page 16: Poglavlje 1 POLITIČKA PITANJA I PITANJA … · Web viewUsvajanjem ustava postignut je široki konsenzus u odnosu na sva ključna pitanja, u oblasti ljudskih i manjinskih prava, pravne

Implementirati Akcioni plan za sprovođenje Programa borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala

Implementirati 24 obavezujuće preporuke sadržane u Izvještaju GRECO Uskladiti crnogorsko zakonodavstvo s odredbama konvencije UN protiv korupcije Sprovoditi aktivnosti predsjedavanja Antikorupcijskom inicijativom Pakta stabilnosti

(RAI) Usvojiti zakone kojima će se u pravni sistem uvesti poptuno novi instituti kao što su

(whistleblowers, pantouflage i sl). Poboljšati transparentnost finansiranja partija obezbijediti efikasnost u procesu otkrivanja, istrage i gonjenja u kriminalu

povezanom sa korupcijom

Organizovani kriminal

Radi efikasnog sprovođenja mjera za borbu protiv organizovanog kriminala Vlada Republike Crne Gore je usvojila Strategiju borbe protiv trgovine ljudima, Akcioni plan za prevenciju narokomanije kod djece i omladine u Crnoj Gori (2003 - 2006), kao i Studiju o procjeni radnji i mjera koje preduzima Crna Gora u cilju sprječavanja pranja novca i finansiranja terorizma. Donošenjem Zakona o policiji, obezbijeđena je transformacija policije u modernu službu i stvoreni uslovi za suzbijanje aktivnosti koje podstiču sve vidove kriminaliteta.

Prioriteti u borbi protiv organizovanog kriminala obezbijeđeni su reformom krivičnog zakonodavstva, njegovom implementacijom, kao i obukom nosilaca funkcija (sudija, tužilaca i službenika), kao glavnih aktera u suzbijanju kriminaliteta.

PRIORITETI: obezbijediti da organi državne uprave posjeduju praktična i tehnička sredstva za

borbu protiv pojedinih kriminalaca i organizovanih kriminalnih grupa; obezbijediti podršku javnosti u borbi protiv kriminala na način što će se stimulisati

jasna poruka javnosti o potrebi suzbijanja kriminala. obrazovati i specijalizirati posebne jedinice za suzbijanje privrednog kriminaliteta

i korupcije, posebno zbog novih i specifičnih mjera suzbijanja organizovanog kriminala.

osposobiti sudove i tužioce za borbu protiv organizovanog kriminala; intenzivirati neposrednu saradnju s tužiocima zemalja Jugoistočne Evrope

(Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Albanija i Srbija) u okviru potpisanih bilateralnih sporazuma o saradnji;

Obezbijediti efikasnost u procesu otkrivanja, istrage i gonjenja u slučajevima organizovanog kriminala

1.2.7. Borba protiv terorizma

Crna Gora je pristupila sljedećim antiterorističkim konvencijama UN: Konvencija UN o borbi protiv transnacionalnog kriminala; Međunarodna konvencija o suzbijanju finansiranja terorizma; Protokol o borbi protiv nelegalne proizvodnje i trgovine vatrenim oružjem, njihovim dijelovima, komponentama i municijom; Međunarodna konvencija o suzbijanju terorističkih bombaških napada; Međunarodna konvencija o borbi protiv uzimanja talaca; Konvencija o prevenciji i kažnjavanju krivičnih djela počinjenih protiv međunarodno zaštićenih lica, uključujući diplomatske agente; Međunarodna konvencija o suzbijanju akata nuklearnog terorizma, Konvencija o suzbijanju protivpravnih akata usmjerenih na ugrožavanje sigurnosti pomorske plovidbe iz 1988.; Protokol o suzbijanju protivpravnih akata usmjerenih na ugrožavanje sigurnosti fiksnih platformi lociranih na

16

Page 17: Poglavlje 1 POLITIČKA PITANJA I PITANJA … · Web viewUsvajanjem ustava postignut je široki konsenzus u odnosu na sva ključna pitanja, u oblasti ljudskih i manjinskih prava, pravne

epikontinentalnom pojasu iz 1988, Konvenciju o krivičnim djelima i nekim drugim aktima izvršenim u vazduhoplovima, Konvencija o suzbijanju otmica vazduhoplova; Protokol o suzbijanju protivpravnih akata nasilja na međunarodnim civilnim aerodromima; Konvencija o suzbijanju protivpravnih akata protiv civilnog vazduhoplovstva.

Crna Gora je dosad na planu suzbijanja terorizma preduzela aktivnosti prvenstveno kroz reformu zakonodavstva. Donijet je Krivični zakonik, Zakon o krivičnom postupku i Zakon o pranju novca i finansiranju terorizma. U Krivičnom zakoniku definišu se sljedeća krivična djela: terorizam, međunarodni terorizam, finansiranje terorizma, kao i druga srodna krivična djela: ubistvo najviših predstavnika države, izazivanje opšte opasnosti, ugrožavanje sigurnosti nuklearnim materijama, ugrožavanje bezbjednosti vazdušnog saobraćaja. Zakonom o krivičnom postupku regulišu se ovlašćenja i radnje policije, određen je registar potražnih radnji koje policija preduzima, kao i ovlašćenja policije da može izvršiti antiteroristički pregled.

Uloga policije u borbi protiv organizovanog kriminala određena je u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore gdje se definiše da „Crna Gora daje poseban značaj ulozi civilnog društva, jačanju obuke civila, civilno-vojnoj i policijskoj saradnji u oblasti bezbjednosti, kao i razvoju civilnog sektora i institucija sistema nacionalne bezbjednosti“.

Prateći preporuke Evropskog partnerstva Crna Gora je donijela Program borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. U Akcionom planu jačanja kapaciteta policije u borbi protiv terorizma predviđena je reorganizacija postojeće linije rada za borbu protiv terorizma i formiranje specijalističkih jedinica (jedinica za prikupljanje i obradu podataka i sl.).

U okviru Uprave policije organizovane su jedinice za borbu protiv terorizma. U Sektoru kriminalističke policije uspostavljena je preventivno-represivna jedinica koja obavlja poslove praćenja krivičnih djela iz oblasti terorizma i preduzimanje aktivnosti u cilju sprečavanja i rasvjetljavanja krivičnih djela iz ove oblasti. Kontra-teroristističke jedinice su taktičke jedinice policije ciji su predstavnici Specijalna antiteroristička jedinica i Posebna jedinica policije.

PRIORITETI

Implementirati Akcioni plan jačanja kapaciteta policije za borbu protiv organizovanog kriminala

formirati antiterorističke jedinice, donijeti zakon o suprotstavljanju terorizmu, izmijeniti i dopuniti sistematizaciju u oblasti rasvjetljavanja krivičnih djela

terorizma, edukovati službenike iz ove oblasti.

1.2.7.1. Sumnjive finansijske transakcije vezane za terorizam

Zakon o sprečavanju pranja novca (iz septembra 2003.) je izmijenjen i dopunjen upravo odredbama koje se odnose na finansijske transakcije vezane za terorizam. Izmijenjeni i dopunjeni Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma stupio je na snagu 29. 12. 2007. i u potpunosti je usaglašen s Direktivom 2005/60/EC od 26. oktobra 2005. o prevenciji upotrebe finansijskog sistema u svrhe pranja novca i finansiranja terorizma.

Uprava za sprečavanje pranja novca (USPN) ostvaruje međuresorsku stručnu saradnju na planu sprovođenju mjera i radnji za sprečavanje finansiranja terorizma.

Ažuriranu listu terorista i finansijera terorizma, kao i pravnih i fizičkih lica prema kojima se primjenjuju sankcije (zamrzavanje sredstava i imovine, zabrana putovanja i zabrana nošenja oružja) koje su zemlje članice UN u obavezi da primijene saglasno Rezoluciji SBUN 1267, Rezoluciji SBUN 1617, kao i drugim aktima, USPN proslijeđuje svim relevantnim institucijama i obveznicima, u prvom redu bankama, radi upoznavanja

17

Page 18: Poglavlje 1 POLITIČKA PITANJA I PITANJA … · Web viewUsvajanjem ustava postignut je široki konsenzus u odnosu na sva ključna pitanja, u oblasti ljudskih i manjinskih prava, pravne

i blagovremenog preduzimanja mjera iz svoje nadležnosti. Na sajtu Uprave postoji lista indikatora za prepoznavanje sumnjivih klijenata i transakcija na osnovu kojih se utvrđuje sumnja u finansiranje terorizma.

Kao rezultat međunarodne saradnje i komunikacije sa stranim finansijskim obavještajnim službama (FIUs), provjereno je više lica za koja se sumnja da su povezana s terorizmom i njegovim finansiranjem. Službenici Uprave kontinuirano nadograđuju znanje iz oblasti otkrivanja i sprječavanja finasiranja terorizma kroz učešće na seminarima i konferecijama na ovu temu. PRIORITETI

razvijati međunarodnu saradnju na planu borbe protiv finansiranja terorizma, uspostaviti direktniju vezu između svih organa koji se bave problematikom

sprečavanja finansiranja terorizma, obučiti i usavršiti zaposlene o problematici finansiranja terorizma na seminarima,

konferencijama i studijskim posjetama.

1.2.8. Pranje novca

Zakon o sprečavanju pranja novca donijet je u septembru 2003., a stupio je na snagu 8. oktobra 2003. Izmijenjeni i dopunjeni Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, potpuno usaglašen s III DIREKTIVOM 2005/60/ Evropskog parlamenta i Savjeta od 26. oktobra 2005. o prevenciji upotrebe finansijskog sistema u svrhe pranja novca i finansiranja terorizma, stupio je na snagu 29. decembra 2007..

Na osnovu Zakona o sprečavanju pranja novca donijeti su propisi za njegovo sprovođenje: Pravilnik o načinu rada ovlaštenog lica, načinu sprovođenja unutrašnje kontrole, čuvanju i zaštiti podataka, načinu vođenja evidencija i osposobljavanju zaposlenih; Pravilnik o dostavljanju podataka o transakcijama čija vrijednost prelazi 15.000 eura i sumnjivim transakcijama Upravi za sprečavanje pranja novca. Shodno Pravilniku o načinu rada ovlašćenog lica, načinu sprovođenja unutrašnje kontrole, čuvanju i zaštiti podataka, načinu vođenja evidencija i osposobljavanju zaposlenih, ovlašćena lica kod obveznika, u obavljanju svojih poslova, pripremaju pisani program protiv pranja novca koji sadrži procedure, namijenjene zaposlenima u svrhu otkrivanja i sprečavanja pranja novca.

Uprava za sprečavanje pranja novca (USPN) je formirana 15. decembra 2003., kao organ državne uprave. Koncipirana je po modelu finansijske obavještajne službe administrativnog tipa. Uprava sprovodi mjere utvrđene Akcionim planom za sprovođenje programa borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, Akcionim planom za implementaciju preporuka iz evropskog partnerstva kao i Akcionim planom za jačanje administrativnih kapaciteta za implementaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

Na planu implementacije Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, Uprava ostvaruje saradnju s drugim nadležnim državnim organima i organizacijama koji se bave ovom problematikom. Potpisani su Sporazumi o saradnji s Centralnom bankom Crne Gore, Komisijom za hartije od vrijednosti, Upravom policije, Upravom carine, Poreskom upravom i Osnovnim sudom iz Podgorice.

Od jula 2005., kad je Uprava postala punopravni član grupe Egmont - svjetske asocijacije finansijskih obavještajnih službi, omogućen joj je i pristup zaštićenom sajtu Egmont, gdje su dostupni svi relevantni podaci koji mogu poslužiti u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma i uopšte organizovanog kriminala. Predstavnici Uprave za sprečavanje pranja novca redovno učestvuju u radu radnih grupa formiranih u okviru grupe Egmont.

Uprava je članica Komiteta Savjeta Evrope za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma (MONEYVAL) od 5. juna 2007. Uprava sarađuje sa stranim

18

Page 19: Poglavlje 1 POLITIČKA PITANJA I PITANJA … · Web viewUsvajanjem ustava postignut je široki konsenzus u odnosu na sva ključna pitanja, u oblasti ljudskih i manjinskih prava, pravne

finansijskim obavještajnim službama. U periodu od poslednje evaluacije USPN, sprovedene mjere su analizirane kroz izvještaje Savjeta Evrope i Evropske Komisije.

Prioriteti

Implementirati novi pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta i kadrovski ih popuniti po istom,

Formirati odjeljenje za kontrolu obveznika, u okviru Uprave za sprečavanje pranja novca

Obučiti i usavršiti kadar, Aktivno učestvovati u radnim grupama Egmont i MONEYVAL, kao i drugim

međunarodnim i regionalnim sastancima i konferencijama, Sklopiti sporazume o međusobnoj saradnji s drugim FIU u cilju unapređenja

nivoa saradnje. 1.2.9. Trgovina ljudima, oružjem, drogama

1.2.9.1. Trgovina ljudima

Crna Gora je uglavnom zemlja tranzita trgovine ljudima. U ovom kontekstu, intenzivno se radilo na stvaranju normativnih i instucionalnih rješenja, u skladu s evropskim standardima, kroz pružanje tehničke i druge pomoći nadležnim institucijama, jačanje saradnje i razmjenu informacija u cilju suzbijanja ove vrste kriminala.

Vlada je 13. novembra 2003. usvojila Strategiju za borbu protiv trgovine ljudima. Ovaj strateški dokument ima sveobuhvatan pristup problemu trgovine ljudima, predviđa preduzimanje konkretnih zakonskih, administrativnih i praktičnih mjera u borbi protiv ove vrste kriminala. Krivičnim zakonikom, usvojenim krajem 2003. između ostalog predviđeno je i krivično djelo trgovine ljudima (član 444), čija je definicija u potpunosti usklađena s Protokolom iz Palerma i pokriva sve oblike ove vrste kriminala. Takođe, tim zakonikom su propisana i krivična djela trgovine djecom radi usvojenja (član 445), zasnivanje ropskog odnosa i transport lica u ropskom odnosu (član 446) sa zaprijećenim visokim kaznama zatvora za učinioca.

Zaključno s 2004. reformisano je krivično zakonodavstvo usvajanjem svih zakona iz krivično pravne oblasti predviđenih Nacionalnom strategijom. Usvojeni su Zakon o državnom tužiocu, Krivični zakonik i Zakonik o krivičnom postupku, Zakon o zaštiti svjedoka, Zakon o policiji i Zakon o agenciji za nacionalnu bezbjednost čime su stvorni svi neophodni uslovi za uspješnu i efikasu borbu protiv trgovine ljudskim bićima. Uvedeni su novi pravni instituti, kao što su: zaštita svjedoka, svjedok saradnik, specijalne metode prikupljanja dokaza, itd. Imenovan je specijalni tužilac za organizovani kriminal.

Crna Gora je donijela i Zakonik o krivičnom postupku kojim je predviđen čitav niz novih postupaka i mehanizama u otkrivanju i dokazivanju svih krivičnih djela izvršenih na organizovan način, pa time i trgovine ljudima uvođenjem specijalnih istražnih metoda i sredstava, zaštite žrtava i svjedoka.

PRIORITETI:

Nastaviti sa sprovođenjem Strategije za borbu protiv trgovine ljudima, kao i Akcionih planova ministarstava kroz rad radne grupe za praćenje i implementaciju aktivnosti koje su definisane Strategijom,

Jačati kapacitete Kancelarije nacionalnog koordinatora i Skloništa za žrtve trgovine ljudima u cilju adekvatne zaštite žrtava, prevencije i efikasne koordinacije aktivnosti s ciljem krivičnog gonjenja izvršilaca ovog krivičnog djela.

Jačati međuresorsku saradnju u borbi protiv trgovine ljudima,

19

Page 20: Poglavlje 1 POLITIČKA PITANJA I PITANJA … · Web viewUsvajanjem ustava postignut je široki konsenzus u odnosu na sva ključna pitanja, u oblasti ljudskih i manjinskih prava, pravne

Uspostaviti standardne operativne procedure za postupanje prema žrtavama trgovine ljudima na nacionalnom i transnacionalnom nivou na osnovu smjernica za transnacionalno upućivanje žrtava trgovine ljudima u Jugoistočnoj Evropi.

1.2.9.2. Trgovina drogom

Crna Gora se od sredine 90. godina suočava sa značajnim i rastućim problemom prisustva droge i narkomanije. S obzirom da je područje Crne Gore dio balkanske rute krijumčarenja droge iz azijskih zemalja do tržišta Zapadne Evrope, ono je interesantno domaćim i međunarodnim kriminalnim grupama za poslove krijumčarenja i preprodaje droge, tako da se u poslednjoj deceniji formiralo i ilegalno tržište droge, što je imalo za posljedicu i povećanje konzumenata, odnosno zavisnika. Osim tradicionalnih puteva krijumčarenja, Crna Gora je, kao mediteranska zemlja, postala atraktivna i po pitanju krijumčarenja kokaina iz latinoameričkih zemalja pomorskim putevima do luka u Crnoj Gori, i dalje prema zemljama Zapadne Evrope.

Pravni okvir za suzbijanje droga predstavljaju Konvencije UN iz 1961., 1971, i 1988. g., a kada je u pitanju zakonska regulativa u Crnoj Gori, najznačajniji su Krivični zakonik i Zakonik o krivičnom postupku. Trenutno je u fazi izrade Nacionalna Strategija za suzbijanje zloupotreba droga i prevenciju narkomanije za period 2008- 2012 i Akcioni plan za njenu implementaciju čija se finalizacija očekuje krajem drugog kvartala.

Krivična djela u vezi s drogom su u nadležnosti Uprave policije i organa Državnog tužioca, dok se prevencijom narkomanije bavi Ministarstvo rada, zdravlja i socijalnog staranja, kao i opštinske kancelarije za prevenciju narkomanije.

U proteklih deset godina, Ministarstvo unutrašnjih poslova i Uprava policije su organizaciono i metodološki unaprijedili rad i rezultate po pitanju suzbijanja droge i procesuiranja ovih krivičnih djela.

PRIORITETI

Donijeti Nacionalnu Strategiju za suzbijanje zloupotreba droga i prevenciju narkomanije za period 2008- 2012 i Akcioni plan za njenu implementaciju

Formirati Vladinu agenciju koja bi se bavila pitanjem droga Dalje organizacijski i funkcionalno unaprijediti službe za suzbijanje droga u

Upravi policije; Jačati kapacitete za suzbijanje organizovanog kriminala i pranja novca u vezi s

kriminalitetom droga Jačati kapacitete za prevenciju narkomanije.

1.2.9.3. Trgovina oružjem

Crna Gora u potpunosti poštuje obavezu primjene odluka Savjeta bezbjednosti UN kao i ostale obaveze koje se odnose na izvoz, uvoz i tranzit naoružanja, vojne opreme i robe dvostruke namjene, odnosno kontrolisane robe.

Vlada Crne Gore je preuzela zakonodavstvo koje je prethodno primjenjivala državna zajednica uključujući i izdavanje licenci za spoljnu trgovinu kontrolisanom robom. Da bi se ispunio ovaj novi zadatak, vladinom uredbom je ustanovljen neophodni režim izdavanja licenci za koje je nadležno Ministarstvo za ekonomski razvoj. Primjenom postojećeg Zakona o spoljnoj trgovini naoružanjem, vojnom opremom i robom dvostruke namjene propisani su način i uslovi pod kojima se može vršiti spoljna trgovina, transport i tranzit naoružanja, vojne opreme i robe dvostruke namjene.

U skladu sa Zakonom o spoljnoj trgovini naoružanjem, vojnom opremom i robom dvostruke namjene, nadležni organi moraju uzeti u obzir osam kriterijuma utvrđenih Kodeksom ponašanja EU prilikom izvoza oružja u procesu izdavanja licenci za izvoz oružja i vojne opreme.

20

Page 21: Poglavlje 1 POLITIČKA PITANJA I PITANJA … · Web viewUsvajanjem ustava postignut je široki konsenzus u odnosu na sva ključna pitanja, u oblasti ljudskih i manjinskih prava, pravne

PRIORITETI Utvrditi predlog zakona o spoljnoj trgovini naoružanjem, vojnom opremom i

robom dvostruke namjene donijeti kontrolne liste za naoružanje i robu dvostruke namjene, koje će biti u

potpunosti usklađene s revidiranim listama EU (Direktiva EU 1334/00), čime će se steći uslovi da Crna Gora pristupi međunarodnim režimima na području kontrole izvoza kao što su Vasenarski aranžman (WA), Australijska grupa (AG), Režim kontrole raketne tehnologije (MTCR)

dalje sprovoditi usavršavanje službenika koji rade na kontroli izvoza strateških roba, posebno vezano za prepoznavanje robe na granici i za aktivnosti domaće industrije.

1.3. Kontrola naoružanja

1.3.1. Konvencionalno oružje

Crna Gora je strana Dejtonskog sporazuma u okviru Sporazuma o podregionalnoj kontroli naoružanja (član 4) i Završnog dokumenta pregovora povezanim sa članom 5, Aneks 1B.

Crna Gora je takođe članica Konvencije o zabrani korištenja, skladištenja, proizvodnje i prodaje protiv-pješadijskih mina i njihovog uništenja; Konvencija zabrane razvoja proizvodnje, skladištenja i upotrebe hemijskog oružja i uništenja; obaveza koje proističu iz dokumenata OEBS (Bečki dokument 99, Malo i lako oružje u Evropi, Globalna razmjena vojnih podataka).

Crna Gora je članica Konvencije zabrane nekih tipova konvencionalnog naoružanja (CCWC), Konvencije o zabrani upotrebe, proizvodnje, skladištenja i prodaje protiv-pješadijskih mina (APM); Konvencije o zabrani razvoja, proizvodnje, skladištenja biološkog i toksičnog oružja i njihovo uništenje (BWC).

1.3.2 Hemijsko, biološko i nuklearno naoružanje

Crna Gora je 3. juna 2006. pristupila Konvenciji o hemijskom naoružanju, čime je postala i punopravna članica OPCW i preuzela obavezu da usvoji neophodne zakonske mjere koje će omogućiti zabranu svih aktivnosti propisanih konvencijom, uključujući izmjene krivičnog zakonodavstva. Crna Gora je i članica Konvencije o zabrani razvoja, proizvodnje, skladištenja i prometa hemijskog oružja ( CWC). Formiran je Nacionalni tim za zabranu hemijskog naoružanja, koji koordinira aktivnosti nadležnih državnih institucija i ostvarivanje saradnje s tijelima i članicama OPCW, realizaciju tehničkih programa saradnje, dostavljanje konkretnih informacija i pojašnjenja, sprovođenje programa obuke kadrova relevantnih institucija.

Crna Gora je, takođe, članica Konvencije o zabrani određenih vrsta konvencionalnog oružja (CCWC), Konvencije o zabrani upotrebe, proizvodnje, skladištenja i prometa antipersonalnih mina (APM), Konvencija o zabrani razvoja, proizvodnje, skladištenja bakteriološkog (biološkog) i toksičnog oružja i njihovo uništenje (BWC).

U oblasti međunarodnih ugovora, Crna Gora je potpisnik Ugovora za sveobuhvatnu zabranu nuklearnih proba (CTBT), Ugovora o neširenju nuklearnog oružja (NPT), Ugovora o zabrani testiranja nuklearnog oružja u atmosferi, svemiru i podmorju (Outer Space Treaty) i Ugovora o zabrani smještaja nuklearnog i drugog oružja za masovno uništenje, na dno mora i okeana i u njihovo podzemlje (Sea – Bed Treaty). Takođe, Crna Gora je pristupila Inicijativi SAD za bezbjednost proliferacije oružja za masovno uništenje (PSI) 17. maja 2007.. Crna Gora, takođe, podržava Globalnu inicijativu za borbu protiv nuklearnog terorizma.

21

Page 22: Poglavlje 1 POLITIČKA PITANJA I PITANJA … · Web viewUsvajanjem ustava postignut je široki konsenzus u odnosu na sva ključna pitanja, u oblasti ljudskih i manjinskih prava, pravne

PRIORITETI utvrditi zajedničke granične prelaze za tranzit opasnog oružja i drugih hemijskih

materija u regiji implementirati zakon o prevozu opasnih materija intenzivirati učešće u procesu iz Osla (instrument za zabranu kasetne municije) potpisati sporazum o primjeni zaštitnih mjera MAAE (Međunarodne agencije za

atomsku energiju), uključujući dodatni protokol i protokol o malim količinama radioaktivnih izvora

1.3.3. Verifikacioni centar

Kontrolom naoružanja u Crnoj Gori se bavi Verifikacioni centar (VfC), kao organizacijska cjelina u Sektoru za politiku odbrane u Ministarstvu odbrane Crne Gore.

Verifikacioni centar sprovodi aktivnosti po međunarodnim sporazumima iz oblasti kontrole naoružanja koje je Crna Gora prihvatila; izrađuje i priprema planove i aktivnosti za verifikaciju i pristupanje međunarodnim sporazumimia iz oblasti kontrole naoružanja; planira i predlaže edukaciju pripadnika vojske u poznavanju i primjeni odredaba međunarodnih sporazuma iz oblasti kontrole naoružanja; organizuje i priprema formacije i jedinice vojske za praktičnu primjenu sporazuma o kontroli naoružanja; prikuplja i dostavlja podatke o izvozu/uvozu određenih kategorija konvencionalnog naoružanja.

PRIORITETI

usaglasiti zakonodavstvo s dokumentima OEBS spriječiti ilegalni transfer konvencionalnog naoružanja dalje edukovati kadar realizovati inspekciju na bilateralnoj osnovi

1.3.4. Malo i lako oružje

Značajne količine neregistrovanog oružja (po nekim procjenama radi se o nekoliko desetina hiljada komada) i minsko-eksplozivnih sredstava naslijeđene su iz prošlosti ili nabavljene raznim nelegalnim kanalima u toku posljednje decenije. Rat koji je vođen na prostorima bivše Jugoslavije, uslovio je da su se u posjedu građana našle znatne količine oružja, municije i minsko-eksplozivnih sredstava što utiče na stabilnost Crne Gore i regiona. To je bio razlog za pokretanje sveobuhvatne akcije na planu kontrole i smanjenja lakog i malokalibarskog oružja.

Skupština je jula 2004. usvojila Zakon o oružju koji sadrži značajne novine u pogledu uslova za registraciju i nošenje oružja. Zakonom je zabranjeno nošenje oružja na javnom mjestu i predviđene su oštre sankcije za nepoštovanje te norme. Novi Zakon o oružju sadrži standarde Evropske unije i rješenja koja predstavljaju plod iskustava razvijenih zemalja u ovoj oblasti. Vlada je usvojila strategiju početkom avgusta 2007., a u oktobru je formirana Komisija i imenovan koordinator za kontrolu i smanjenje lakog i malokalibarskog oružja.

Ministarstvo unutrašnjih poslova je 2003. u saradnji s NVO organizovalo akciju dobrovoljnog vraćanja oružja i minsko-eksplozivnih sredstava pod nazivom Poštuj život-vrati oružje, kako bi građani dobrovoljno predali oružje koje prema Zakonu o oružju ne mogu držati i nositi. Akciju su pomogli USAID, UNDP I SEESAC. Ukupno je predato 1.764 kom. oružja i 274 komada ubojnih sredstava. U saradnji s UNDP i Vladom Bugarske, 28. februara 2006. u željezari Nikšić je uništeno 2.519 komada oružja i 527.369 komada municije raznog kalibra.

22

Page 23: Poglavlje 1 POLITIČKA PITANJA I PITANJA … · Web viewUsvajanjem ustava postignut je široki konsenzus u odnosu na sva ključna pitanja, u oblasti ljudskih i manjinskih prava, pravne

U toku je program edukacije u srednjim školama koji podrazumijeva gostovanje članova Vladine komisije, časove i praktične prezentacije o rizicima i opasnostima od oružja, posebno za djecu i omladinu.

PRIORITETI

Izraditi i sprovoditi Akcioni plan za implementaciju Strategije za kontrolu i smanjenje lakog i malokalibarskog naoružanja u Crnoj Gori,

Edukovati djecu i omladinu o rizicima i opasnostima od oružja.

1.4. Demokratska kontrola oružanih snaga

1.4.1. Ustavna rješenja, praksa, zakoni i strateški dokumenti

Prema Ustavu Crne Gore, Vojska brani nezavisnost, suverenost i državnu teritoriju Crne Gore, u skladu s principima međunarodnog prava o upotrebi sile. Vojska i bezbjednosne službe su pod demokratskom i civilnom kontrolom. U nadležnosti Skupštine su proglašavanje ratnog i vanrednog stanja, donošenje strateških dokumenata kao što su Strategija nacionalne bezbjednosti i Strategija odbrane, kao i nadzor nad Vojskom i bezbjednosnim službama. U nadležnosti Predsjednika Crne Gore je komanda Vojskom na osnovu odluka Savjeta za odbranu i bezbjednost, u čijem sastavu se, pored Predsjednika nalaze i predsjednik Skupštine i predsjednik Vlade. Savjet za odbranu i bezbjednost donosi odluke o komandovanju Vojskom Crne Gore, analizira i ocjenjuje bezbjednosnu situaciju u Crnoj Gori i donosi odluke za preduzimanje odgovarajućih mjera. Pored toga, Savjet postavlja, unapređuje i razrješava oficire VCG, predlaže Skupštini proglašavanje vanrednog stanja i predlaže upotrebu Vojske u međunarodnim mirovnim operacijama.

Skupštinski odbor za bezbjednost i odbranu redovno nadgleda rad Ministarstva odbrane i aktivnosti u sektoru bezbjednosti i odbrane.

Pored Ustava, normativni okvir za demokratsku kontrolu oružanih snaga su Zakon o odbrani i Zakon o vojsci. Strateška dokumenta kojima se Crna Gora rukovodi u demokratskoj kontroli oružanih snaga su Stategija nacionalne bezbjednosti i Strategija odbrane. U dokumenta koja Crnu Goru obavezuju na punu demokratsku kontrolu oružanih snaga spadaju i Okvirni dokument koji je potpisan prilikom pristupa Crne Gore Partnerstvu za mir, kao i Prezentacioni dokument Crne Gore u Partnerstvu za mir.

U praksi se sprovode i poštuju ustavne i zakonske odredbe vezane za demokratsku kontrolu oružanih snaga. Ministar odbrane je civilno lice, a 80 posto pripadnika Ministarstva odbrane su civilna lica. Ministar je, takođe, u obavezi da podnosi Skupštini redovni godišnji izvještaj o stanju u sistemu odbrane, kao i da učestvuje u radu Parlamenta i da neposredno odgovara na pitanja poslanika. Ministar odbrane je učestvovao na sjednici Parlamenta kada se raspravljalo o nacru zakona o vojsci i odbrani.

Članovi Odbora za bezbjednost i odbranu su posjetili Ministarstvo odbrane u maju 2007. godine i tom prilikom ministar odbrane je upoznao delegaciju sa osnovnim aktivnostima koje se preduzimaju u Ministarstvu odbrane. Istovremeno, delegacije je posjetila brigadu za specijalne operacije u Danilovgradu kako bi se upoznala sa njihovom ulogom i osnovnim zadacima.

U novembru predstavnici Ministarstva odbrane učestvovali su na zajedničkom sastanku Odbora za bezbjednost i odbranu i odbora za evropske integracije tokom kojeg se raspravljalo o Godišnjoj informaciji o međunarodnoj vojnoj saradnji. U decembru je Odbor za bezbjednost i odbranu raspravljao o budžetu odbrane za 2008.

Ministarstvo odbrane u procesu izrade strateških dokumenata u obasti odbrane konsultuje parlamentarni odbor za odbranu i bezbjednost.

23

Page 24: Poglavlje 1 POLITIČKA PITANJA I PITANJA … · Web viewUsvajanjem ustava postignut je široki konsenzus u odnosu na sva ključna pitanja, u oblasti ljudskih i manjinskih prava, pravne

U toku je finalizovanje aktivnosti na izradi Redovnog godišnjeg izvještaja Ministarstva odbrane koji će biti proslijeđen Parlamentarnom odboru početkom marta.

PRIORITETI

Dalje razvijati efikasan i transparentan zakonodavni i sudski sistem za nadgledanje odbrambenog sektora

Educirati predstavnike zakonodavne i sudske vlasti u oblasti demokratske kontrole oružanih snaga

Jačati ulogu Parlamentarnog odbora za bezbjednost i odbranu Jačati ulogu civilnog društva u demokratskoj kontroli oružanih snaga Razvijati mehanizme za demokratsku kontrolu oružanih snaga i poboljšati

informisanost javnosti Pojačati uključenost Parlamenta uopšte kao i Skupštinskog odbora za odbranu i

bezbjednost u izradu strateških dokumenata koja se tiču sektora bezbjednosti

1.5. Ekonomski razvoj i prioriteti

Posljednjih godina je promijenjena fizionomija ekonomskog sistema Crne Gore u svim ključnim segmentima – od promjene svojinske strukture i uređenja administrativno-zakonskog okvira do stvaranja kvalitetnih pretpostavki za preduzetničku i svaku drugu poslovnu inicijativnost. Počevši od 2001., koja se smatra godinom faktičkog početka tranzicijskog procesa, sproveden je značajan broj institucionalnih reformi koje su su slijedile i podržavale promjene koje su se dešavale u ekonomiji Crne Gore, počevši od procesa privatizacije, prestrukturiranja preduzeća, formiranja tržišta kapitala, jačanja bankarskog sektora i priliva stranih investicija.

Ekonomski razvoj Crne Gore zasniva se na osnovnim strateškim dokumentima: Strategiji razvoja i smanjenja siromaštva, Strategiji regionalnog razvoja Crne Gore, Strategiji razvoja energetike, Nacrtu prostornog plana Crne Gore do 2020., Agendi upravnih reformi, Agendi reformi u obrazovanju, Strategiji razvoja informativnog društva i strategijama razvoja pojedinih oblasti.

Crna Gora uspješno obezbjeđuje makroekonomsku stabilnost. Rezultati za 2006. i prvu polovinu 2007. u poređenju s prijašnjim periodom karakterišu:

- ubrzanje realnog privrednog rasta s 4,0% u 2005. na 8,1% u 2006. godini i 6,9% u prvoj polovini 2007.;

- odražavanje inflacije na niskom 2% nivou u 2006. i njeno povećanje u 2007.,- brzo i stalno smanjivanje stope nezaposlenosti od 19,7% u 2005. na 11,8% u

2007.,- produktivnost rada se povećala za 3,7% u 2006., - održavanje suficita javnog sektora na oko 3% BDP,- veliko povećanje izvoza (za 36,9% u 2006.) koje prati veći rast uvoza (za 54,7%

u 2006.), - povećavanje deficita robne razmjene, koji se ublažava visokim stranim

investicijama i prihodima od usluga,- Crna Gora je dosad privatizovala oko 85% državnog kapitala.

Realni rast BDP je uslovljen rastom tražnje, čemu su najviše doprinijeli građevinarstvo, turizam, bankarski sistem i strane direktne investicije (SDI). Rekonstrukcija infrastrukture i gradnja velikog broja hotela je rezultirala u izuzetno visokoj stopi rasta građevinarstva. Visoka stopa rasta turizma je uticala i na razvoj velikog broja drugih grana, a prije svega na saobraćaj, trgovinu i poljoprivredno-prehrambenu industriju. Crna Gora je već dostigla visok nivo investicione atraktivnosti, što je, ne samo važno zbog dolaska kapitala, već i zbog činjenice da značajni strani investitori ubrzavaju integraciju crnogorskog u međunarodni ekonomski prostor. Priliv SDI u 2006. iznosio je 644.3 miliona eura, što je više od 1000 eura po glavi stanovnika.

24

Page 25: Poglavlje 1 POLITIČKA PITANJA I PITANJA … · Web viewUsvajanjem ustava postignut je široki konsenzus u odnosu na sva ključna pitanja, u oblasti ljudskih i manjinskih prava, pravne

U periodu za devet mjeseci 2007. priliv SDI iznosi preko 700 miliona eura. Visok priliv SDI je rezultirao kreiranjem efekta dodatne tražnje, jer je ulagano u modernizaciju preduzeća. Izuzetno dinamičan razvoj bankarskog sistema i visok priliv stranog kapitala su dali dodatni podsticaj razvoju privrede.

U Crnoj Gori fiskalni sistem je reformisan i efikasan. Porez na dobit iznosi 9%. Porez na dohodak građana Vlada je od ove godine smanjila na 15%, s namjerom da do 2010. bude 9% , čime će Crna Gora postati jedna od najkonkurentnijih investicijskih destinacija u Evropi. Porez na dodatu vrijednost, od 7 i 17%, je, takođe, vrlo konkurentan.

Infrastruktura koja je nephodan preduslov za razvoj biznisa u kontinuitetu se unapređuje a velike investicije u izgradnju autoputeva, komunalnu infrastrukturu kao i početne investicije u turizam, energetiku i proizvodnju tek predstoje.

Projekcije su da će se u Crnoj Gori u narednom peridou nastaviti trend ekonomske ekspanzije koja će naročito biti izražena u periodu 2007-2008, uz nešto usporeniji rast u periodu 2009-2010. Očekuje se prosječan rast ekonomije za oko 6,2% uz inflaciju koja bi u prosjeku trebalo da se kreće oko 3,5% dajući nominalni rast BDP od oko 9,7%. Time bi crnogorska ekonomija u 2010. godini trebala da poraste na oko 3 milijarde eura odnosno oko 4.800 eura per capita. Privredni rast bi trebalo da bude podstaknut kontinuiranom ekspanzijom u turizmu, kako direktno tako i indirektno kroz rast građevinarstva i drugih sektora povezanih sa turizmom, smanjenje broja nezaposlenih, suficit budžeta, stabilan vanjski dug, koji će i u narednom periodu Crnu Goru svrstavati u red zemalja s malim eksternim zaduženjem. Fokus makroekonomske politike biće i na smanjenju spoljnotrgovinskog deficita, što će predstavljati definitivno najveći izazov. Priliv stranih direktnih i ostalih investicija u narednom periodu bi se mogao kretati u rasponu od 34,37% BDP u 2007.g. do 23,93% u 2010.. Stopa nezaposlenosti 2010. ne bi trebala preći nivo od 8,8%. Rast produktivnosti rada bi se kretao u rasponu od 3,16% u 2008, 3,84% 2008 odnosno 3,37% 2010.

PRIORITETI:

nastaviti s održivim ekonomskim razvojem, odgovornom fiskalnom politikom i stvaranjem povoljnog ambijenta za poslovanje stranih investitora

dalje privlačiti SDI za ubrzanje razvoja zemlje na svim područjima, dalje razvijati finansijska tržišta; jačati bankarski sektor i finansijske intermedijare; prilagođavati strukture zaposlenih potrebama stranih investitora; reformisati obrazovanje u skladu s potrebama razvojnih sektora Crne Gore. nastaviti privatizaciju državnih preduzeća što treba doprinijeti postizanju boljeg

ekonomskog učinka, jačanju konkurentnosti zemlje i većem nivou državnih prihoda

1.6. Odnosi sa susjedima i partnerima

U dokumentu Vlade Spoljnopolitički prioriteti, kao jedan od tri prioriteta utvrđeno je Unapređenje i održavanje dobrosusjedskih odnosa i regionalne saradnje.

Nakon obnove nezavisnosti Crna Gora je aplicirala za članstvo u regioinalnim organizacijama i inicijativama, u čijem radu je još i ranije aktivno učestvovala, kao dio Jugoslavije i kasnije kao država članica zajednice sa Srbijom. Crna Gora je bila zagovornik koncepta regionalnog vlasništva nad inicijativama od samog početka njegovog promovisanja u regionu.

1.6.1. Regionalne inicijative

25

Page 26: Poglavlje 1 POLITIČKA PITANJA I PITANJA … · Web viewUsvajanjem ustava postignut je široki konsenzus u odnosu na sva ključna pitanja, u oblasti ljudskih i manjinskih prava, pravne

Crna Gora je punopravni član Procesa saradnje u Jugoistočnoj Evropi (SEECP) od maja 2007. Jedan od osnovnih ciljeva ove inicijative je jačanje bezbjednosne i političke saradnje, u okviru koje se, između ostalog, održavaju i sastanci ministara odbrane i ostali sastanci na ekspertskom nivou.

Kao članica Pakta stabilnosti za jugoistočnu Evropu (PSJIE), Crna Gora je aktivno učestvovala u radu radnih stolova te inicijative, i poseban doprinos dala u oblasti parlamentarne saradnje u regionu JIE kroz rad Cetinjskog parlamentarnog foruma. Takođe, Skupština Crne Gore je ratifikovala Sporazum o izmjeni i pristupanju centralnoevropskom Sporazumu o slobodnoj trgovini – CEFTA 2006 21. marta 2007., koji je stupio na snagu 26. jula 2007., čime je Crna Gora potvrdila posvećenost bržem napretku regiona kroz slobodan protok ljudi, robe i ideja, usklađivanju privrednog razvoja i privlačenju stranih investicija.

S obzirom na to da će do kraja 2007., kroz implementaciju izlazne strategije, PSJIE, čiji je Crna Gora aktivan član od samog osnivanja, okončati angažman u regionu, te da će najveći dio njegovih aktivnosti preći u nadležnost Savjeta za regionalnu saradnju (SRS) Crna Gora aktivno učestvuje u procesu usmjeravanja aktivnosti PSJIE. Kao punopravni član SEECP, na čiju je inicijativu osnovan Sekretarijat SRS u Sarajevu, Crna Gora aktivnim angažmanom teži doprinijeti snažnijem profilisanju regionalnog vlasništva saradnje u JIE.

Crna Gora će u naredne dvije godine predsjedavati Antikorupcijskom inicijativom Pakta stabilnosti za jugoistočnu Evropu (SPAI), pod novim imenom RAI – Regionalna Antikorupcijska Inicijativa, koja je sukcesor dosadašnje SPAI.

Crna Gora je aktivan član i Centralno-evropske inicijative (CEI), u čije je članstvo primljena 1. avgusta 2006., pri čemu u CEI vidi dobru priliku za razmjenu iskustava između država članica EU i država koje teže evropskim integracijama.

Crna Gora je primljena u članstvo Jadransko-jonske inicijative (JJI) 1. juna 2007.. Ova inicijativa je važna je za Crnu Goru zbog svoje morske komponente u oblastima saradnje kao što su transport, ekologija, turizam, itd.

U oblasti bezbjednosti i odbrambenih pitanja, Crna Gora je član Inicijative za prevenciju i pripremljenost pred prirodnim katastrofama (DPPI), kao i aktivnosti Regionalnog centra za kontrolu lakog naoružanja (SEESAC). Takođe, značajne su aktivnosti u okviru Regionalnog centra za verifikaciju, implementaciju i tehničku pomoć za kontrolu naoružanja (RACVIAC), čiji je Crna Gora ravnopravan član od marta 2007., a 2008. će imati stalnog predstavnika u sjedištu RACVIAC u Zagrebu.

Od septembra 2006. Crna Gora ima status posmatrača u Forumu ministara odbrane zemalja jugoistočne Evrope (SEDM). U fazi je neposrednih priprema za punopravno članstvo u SEDM, koje se očekuje na sledećem ministarskom sastanku, koji će se održati na jesen 2008.

Crna Gora je, zajedno sa BiH i Srbijom prilikom sastanka ministara inostranih poslova Jadranske povelje u Briselu, 3. decembra 2006. dobila status posmatrača u Američko-jadranskoj povelji (A-3+3). Crna Gora je takođe izrazila interes za puno članstvo u Jadranskoj povelji.

Od 2006. Crna Gora je uključena u inicijativu za pomoć zemljama jugoistočne Evrope - Southeast Europe Clearinghouse – (SEEC).

Crna Gora je članica ADRION, čiji je osnovni cilj saradnja između mornarica zemalja Jadransko-jonske inicijative i aktivno učestvuje u svim vježbama i aktivnostima.

Od oktobra 2006. Crna Gora je uključena u Projekat Virtualnog regionalnog pomorskog centra, u cilju jačanja bezbjednosti na moru zemalja Sredozemnog i Crnog mora.

PRIORITETI

Aktivno učestvovati i preuzeti neka od predsjedavanja regionalnim organizacijama i inicijativama. U naredne dvije godine planirano je preuzimanje

26

Page 27: Poglavlje 1 POLITIČKA PITANJA I PITANJA … · Web viewUsvajanjem ustava postignut je široki konsenzus u odnosu na sva ključna pitanja, u oblasti ljudskih i manjinskih prava, pravne

predsjedavanja Regionalnom inicijativom za migraciju, azil i raseljena lica (MARRI), Procesom saradnje u Jugoistočnoj Evropi (SEECP) i Centralnoevropskom inicijativom (CEI).

Jačati saradnju u okviru Savjeta za regionalnu saradnju (SRS), uz poseban interes da kadrovi iz Crne Gore zadobiju mogućnost za rad u Sekretarijat SRS u Sarajevu

Ostvariti punopravno članstvo u Jadranskoj povelji i SEDM Realizovati aktivnosti u okviru priprema i osposobljavanja jedinica Vojske Crne

Gore za učešće u operacijama podrške miru. Obezbijediti da fokus u regionalnoj saradnji bude na oblastima od ključnog

interesa za Crnu Goru

1.6.2. Bilateralni odnosi sa susjedima, partnerima i saveznicima

Sa svim susjednim zemljama cilj je razvijanje dobrih odnosa i komunikacije uz uzajamno poštovanje i stalnu izgradnju političkih, ekonomskih, bezbjednosnih, kulturnih, naučnih kontakata i saradnje, te izuzetno važnog infrasturkturnog povezivanja. Crna Gora s ovim zemljama ne dijeli samo isti geografski prostor, već i spoljnopolitičke ciljeve.

Crna Gora predstavlja pozitivan primjer u regionu, kao zemlja koja nema neriješenih pitanja sa susjedima. Crna Gora kontinuirano razvija uspješnu saradnju sa državama regiona u procesu evropskih i evroatlantskih integracija. Takođe razvija saradnju sa susjedima u oblasti pravosuđa, tužilaštva, ekonomsko-socijalnih pitanja, trgovine i dr.

Crna Gora je uspostavila diplomatske odnose sa Albanijom 1. avgusta 2006. godine. Dvije zemlje održavaju politički dijalog na nivou predsjednika, predsjednika Vlade, ministara inostranih poslova i ostalih resornih ministara. U narednom periodu radiće se na daljem intenziviranju saradnje i realizaciji projekata od zajedničkog interesa u oblasti saobraćaja, turizma, ekologije, ekonomije, kulture i obrazovanja.

Diplomatski odnosi između Crne Gore i Bosne i Hercegovine uspostavljeni su 14. septembra 2006. Pored veoma dobre saradnje na političkom nivou, u predstojećim godinama naročito bi trebalo raditi na intenziviranju saradnje u oblasti ekonomije, turizma, kulture, upravljanja vodama, obrazovanja i prevoza putnika i roba.

Crna Gora je uspostavila diplomatske odnose sa Hrvatskom 7. jula 2006. U posljednjih nekoliko godina odvija se uspješna saradnja i politički dijalog na najvišem nivou. Kao rezultat toga dvije zemlje su potpisale niz memoranduma, sporazuma i protokola, između ostalih, Sporazum o saradnji u gonjenju osumnjičenih za ratne zločine izneđu tužilaštava dvije zemlje, 28. jula 2006. Pored razvijanja saradnje u oblasti evroatlantskih integracija, posebna pažnja u narednom periodu biće data i saradnji na projektu izgradnje i utvrđivanja trase kapitalnog projekta Jadransko-jonskog autoputa, zajedničkim projektima iz oblasti turizma i ekonomskoj saradnji.

Modus funkcionisanja nadležnosti u graničnoj oblasti Prevlaka između Crne Gore i Hrvatske je regulisan Protokolom o privremenom režimu uz južnu granicu između dvije države iz 2002.

Diplomatski odnosi sa Makedonijom su uspostavljeni 14. juna 2006. Bilateralni odnosi između Crne Gore i Makedonije su veoma dobri, sadržajni i prijateljski, oslobođeni otvorenih pitanja, što predstavlja kapital koji treba iskoristiti za dalje jačanje ekonomske, naučno-obrazovne i kulturne saradnje.

Imajući u vidu istorijske, kulturne i ekonomske faktore, izgradnja najbližih odnosa sa Srbijom predstavlja jedan od prioriteta crnogorske spoljne politike. Crna Gora i Srbija su uspostavile diplomatske odnose 22. juna 2006. i granice između dvije države otvorene su za slobodan protok ljudi, roba, usluga i kapitala. Dvije države su regulisale pitanja isplate penzija korisnicima s prebivalištem u Crnoj Gori i Srbiji, kao i pitanje zdravstvenog osiguranja, izvršena je podjela vojne imovine i dr. Pored toga Srbija pruža konzularne usluge crnogorskim državljanima u zemljama u kojima Crna Gora nema

27

Page 28: Poglavlje 1 POLITIČKA PITANJA I PITANJA … · Web viewUsvajanjem ustava postignut je široki konsenzus u odnosu na sva ključna pitanja, u oblasti ljudskih i manjinskih prava, pravne

svoje diplomatsko-konzularno predstavništvo. Kontinuirano se odvija komunikacija resornih ministarstava i drugih državnih organa, pa je u cilju stvaranja što sadržajnije saradnje dogovoreno formiranje Mješovitog komiteta, koji bi radio na daljem unapređenju odnosa i rješavanju konkretnih pitanja.

Crna Gora i Italija su uspostavile diplomatske odnose 15. juna 2006. Politički dijalog na najvišem nivou između Crne Gore i Italije je obnovljen tokom posljednjih nekoliko godina, uz potrebu daljeg intenziviranja. Crna Gora s Italijom, i drugim susjedima, učestvuje u procesu prekogranične saradnje INTERREG III. Dvije zemlje su potpisale Sporazum o suzbijanju kriminala, kao i Sporazum o saradnji između ministarstava inostranih poslova.

Saradnja u oblasti odbrane

U oblasti odbrane Crna Gora je potpisala Sporazum ili memorandum o saradnji sa susjedima: Makedonijom (27.02.2007.), Srbijom (20. 11. 2007.), BiH (21. 11. 2007.) i Hrvatskom (12.10.2007.).

Crna Gora je u oblasti odbrane potpisala Sporazum ili memorandum o saradnji i sa zemljama partnerima: Slovenijom (18.06.2007.), Grčkom (07. 11. 2007.), koja je kontaktna zemlja Crne Gore u NATO i Danskom (01.10.2007.). Plan bilateralne vojne saradnje s Austrijom potpisan je 14.12.2007. u Podgorici.

Uspostavljena je saradnja i s jednim brojem zemalja članica NATO: Mađarskom, Njemačkom, Norveškom i Velikom Britanijom, a u završnoj fazi su pripreme za potpisivanje sporazuma o saradnji s Italijom, Albanijom, Turskom, Bugarskom i Rumunijom. S Njemačkom su potpisana dva sporazuma: o vojnoj saradnji i o upućivanju vojnog savjetnika u Ministarstvo odbrane za pomoć izgradnji sistema odbrane u oblasti logistike i aktivnostima u okviru programa MONDEM. Dugoročni program saradnje s Norveškom, zasnovan na Projektnom dokumentu o partnerstvu ministarstava odbrane (28.09.2007. godine u Oslu), predviđa i angažovanje ostalih nordijskih zemalja.

Strateško partnerstvo sa SAD karakterišu izuzetno uspješni i intenzivni bilateralni odnosi u oblasti odbrane i bezbjednosti. Sa SAD je potpisano više bilateralnih sporazuma: SOFA (Sporazum o statusu vojnih snaga SAD), ACSA (Sporazum o uzajamnom snabdjevanju i pružanju usluga ) i Tehnički sporazum o uništenju malog i lakog naoružanja koje nije obuhvaćeno MONDEM Programom.

Uspješno je započela i realizacija Programa državnog partnerstava (SPP), koji podrazumijeva saradnju Crne Gore s Nacionalnom gardom države Mejn. Ovaj program će značajno doprinijeti modernizaciji i interoperabilnosti Vojske CG, a pruža i mogućnost uspostavljanja ekonomskih, kulturnih, trgovačkih i drugih veza Crne Gore s državom Mejn. Potpisivanjem Sporazuma o bilateralnoj saradnji otvara se mogućnost za korišćenje američkih međunarodnih programa vojnog obrazovanja i obuke (IMET) i finansiranja stranih armija (FMF).

PRIORITETI

razvijati saradnju sa susjednim zemljama u oblasti evropskih i evroatlantskih integracija

unapređivati robnu razmjenu i intenzivirati privrednu saradnju sa susjednim zemljama

Nastaviti infrastrukturno povezivanje sa susjednim zemljama kroz izgradnju i rekonstrukciju graničnih prelaza i uspostavljanje direktnog avio-saobraćaja u regionu

uputiti vojne atašee u susjedne zemlje, zemlje saveznike i partnere Sprovoditi aktivnosti u okviru Programa državnog partnerstva s Nacionalnom

gardom države Mejn (SAD), sa težištem na obuci i edukaciji profesionalnih vojnika

28

Page 29: Poglavlje 1 POLITIČKA PITANJA I PITANJA … · Web viewUsvajanjem ustava postignut je široki konsenzus u odnosu na sva ključna pitanja, u oblasti ljudskih i manjinskih prava, pravne

Na osnovu potpisanih Sporazuma sačiniti planove saradnje za 2008. sa susjednim zemljama, zemljama partnerima i saveznicima NATO

1.7. Saradnja s međunarodnim organizacijama

Nakon obnove nezavnosti, Crna Gora je započela proces sukcesije putem pravnih instrumenata na obaveze koje su se u proteklom periodu odnosile na državnu zajednicu Srbija i Crna Gora. U međuvremenu su akreditovani crnogorski predstavnici pri ovim organizacijama, što predstavlja osnov za ostvarivanje dalje komunikacije i saradnje.

1.7.1. Članstvo u Ujedinjenim nacijama i specijalizovanim agencijama

Nakon što je 28. juna 2006. postala stotinudevedesetdruga država članica UN, Crna Gora je svoje aktivnosti usredsredila na regulisanje članstva u specijaliziranim agencijama i organizacijama koje sarađuju sa sistemom UN.

Kao najširi globalni forum Ujedinjene nacije predstavljaju okvir za implementaciju spoljnopolitičkih prioriteta Crne Gore. Takođe, kroz rad ove organizacije i njenih specijalizovanih agencija (UNIDO, UNESCO, MPO, SZO, MOR, FAO...), programa i fondova (UNEP, UNDP, UNPFA, UNHCR, UNICEF..) te organizacija koje sarađuju sa sistemom Ujedinjenih nacija (MAAE, OPCW, CTBTO...), Crna Gora, sa jedne strane, koristi mnogobrojne mogućnosti podrške za razvoj i saradnju, a s druge strane, daje doprinos radu ove organizacije kroz aktivno učešće u njenim tijelima. Poseban interes Crne Gore postoji za projekte Ujedinjenih nacija na planu održivog razvoja, ispunjenja milenijumskih razvojnih ciljeva i jačanje kapaciteta država u tranziciji.

U toku su pripreme za izradu inicijalnih izvještaja koji se, u skladu s odredbama konvencija Ujedinjenih nacija o ljudskim pravima, podnose ugovornim tijelima (komitetima). Takođe, pokrenut je postupak konsultacija nadležnih ministarstava o Opštem periodičnom izvještaju, koji predstavlja novi institut u radu Savjeta za ljudska prava.

PRIORITETI

donijeti zakon o učešću pripadnika Vojske Crne Gore, civilne zaštite, policije i zaposlenih u organima državne uprave u mirovnim misijama i drugim aktivnostima u inostranstvu u Skupštini Crne Gore u I kvartalu 2008.

ispuniti obaveze, kako finansijske tako i pravno-tehničke vezano za članstvo u UN

jačati prisustvo u radu UN, kandidovati se za članstvo u komisijama i drugim tijelima UN

delegirati crnogorske državljane na rad u međunarodnim organizacijama. promovisati ciljeve Milenijumske deklaracije i njihova ugradnja u strategije

održivog razvoja i smanjenja siromaštva

1.7.2. OEBS

Crna Gora je primljena u članstvo Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) 22. juna 2006. Od tog momenta, Crna Gora je ostvarila veoma razvijenu saradnju s OEBS, koja se stalno intenzivno i sadržajno unapređuje. Aktivnosti su koncentrisane na projekte vezane za reformu policije, jačanje kapaciteta za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, jačanje institucija sistema, reformu pravosudnog sistema, pomoć Parlamentu, kao i u procesu transformacije sistema odbrane, pri čemu je posebno značajno uništavanje viška naoružanja u Crnoj Gori.

29

Page 30: Poglavlje 1 POLITIČKA PITANJA I PITANJA … · Web viewUsvajanjem ustava postignut je široki konsenzus u odnosu na sva ključna pitanja, u oblasti ljudskih i manjinskih prava, pravne

Aktivnosti OEBS u Crnoj Gori odnose se na pružanje podrške u oblasti demokratizacije, vladavine prava/ljudskih prava, policije, sprovođenja zakona, medija, ekonomije i zaštite životne sredine.

Crna Gora aktivno doprinosi aktivnostima OEBS upućivanjem kratkoročnih i dugoročnih posmatrača u sklopu misija OEBS/BDILjP za nadgledanje izbornog procesa. Uz podršku OEBS ostvarujemo Program razvoja kapaciteta za demilitarizaciju i sigurno skladištenje lakog naoružanja i konvencionalne municije – MONDEM.

U oblasti vojno-političke dimenzije, pristupanjem OEBS, Crna Gora je, na osnovu Bečkog dokumenta o pregovaranju o povjerljivim i bezbjednosnim mjerama iz 1999., preuzela brojne obaveze u okviru vojno-političke dimenzije., poput slanja i primanja inspektora za vojne snage.

Crna Gora je januara 2007. postala članica Sporazuma o subregionalnoj kontroli naoružanja, pod okriljem OEBS (član IV Dejtonskog sporazuma), a nakon toga je, u periodu mart-septembar 2007. obavljala dužnost predsjedavajućeg procesa Podregionalne kontrole naoružanja.

PRIORITETI

iskoristiti mehanizme OEBS za dalje unapređivanje prava manjina nastaviti saradnju na jačanju transparentnosti izbora i izborne legislative podržavati reformu OEBS u cilju jačanja efikasnosti ove organizacije nastaviti saradnju sa Misijom OEBS u Crnoj Gori

1.7.3. SAVJET EVROPE

Crna Gora je 11. maja 2007. postala članica Savjeta Evrope. Crna Gora je opredijeljena da, u saradnji s relevantnim tijelima najstarije panevropske organizacije, čini napore ka razvoju crnogorske države kao demokratskog, stabilnog, budućnosti orijentisanog evropskog društva. U toku su procedure za potpisivanje i ratifikaciju preostalih konvencija i redovno izvršavanje obaveza koje proističu iz članstva u svim konvencijama.

SE je u Crnoj Gori vrlo aktivan u brojnim oblastima, kao što su reforma sudstva, javne uprave, policije, kazneno-popravnih institucija, reforma obrazovanja i medija, kao i borba protiv organizovanog kriminala i trgovine ljudima.

Crna Gora je, takođe, 19 novembra 2007., postala članica Banke za razvoj SE (CEDB) i djeluje u SE i kroz aktivnosti većeg broja vladinih i nezavisnih eksperata koji učestvuju u radu različitih stručnih odbora i komiteta SE, čije je imenovanje okončano ili je u toku. U toku je procedura za izbor sudije Evropskog suda za ljudska prava, a u najskorije vrijeme će se pristupiti izboru državnog agenta, koji bi zastupao Crnu Goru pred ovom institucijom.

U skladu s preporukama Savjeta Evrope, predstavnici crnogorskog Parlamenta preuzeli su mjesta u 9 odbora Parlamentarne skupštine SE. Realizovan je regionalni projekat CARDS, za jačanje policijskih kapaciteta za borbu protiv organizovanog kriminala i u cilju daljeg unapređenja i jačanja pravosuđa u zemljama jugoistočne Evrope i iniciran CARDS program za reformu sudstva u trajanju od tri godine.

PRIORITETI

raditi na usvajanju i implementaciji aktivnosti predviđenih Akcionim planom za saradnju Crne Gore i SE (koji je urađen za period 2008-2010)

ispuniti sve obaveze preuzete članstvom u SE, potpisati i potvrditi preostale konvencije SE.

30

Page 31: Poglavlje 1 POLITIČKA PITANJA I PITANJA … · Web viewUsvajanjem ustava postignut je široki konsenzus u odnosu na sva ključna pitanja, u oblasti ljudskih i manjinskih prava, pravne

II VOJNA I ODBRAMBENA PITANJA

2.1. Reforma odbrane

2.1.1. Glavni ciljevi reforme odbrane

Oružane snage i cijeli sektor odbrane potrebno je prilagoditi novonastalim strateškim okolnostima u skladu sa definisanim nacionalnim interesima i ciljevima.

Reforma odbrane u Crnoj Gori je proces koji obuhvata set reformi u oblasti planiranja, finansiranja, organizacije vojske, upravljanja i komandovanja, izgradnje institucija i neophodne infrastrukture.To podrazumjeva izgradnju sistema odbrane koji će biti spreman da se uključi u sistem koliktivne bezbjednosti.

Osnovni cilj reforme odbrane je izgradnja potpuno novog, stabilnog, funkcionalnog i pouzdanog sistema koji će biti u stanju da odgovori izazovima, rizicima i prijetnjama po bezbjednost države i da doprinos miru i stabilnosti na regionalnom i globalnom planu.

U formiranju svog sistema odbrane Crna Gora se rukovodi principima razvijene demokratije, vladavine prava i orjentacije prema evropskim i evroatlanskim integracijama, poštujući međunarodno pravo i međunarodno prihvaćena načela.

U proteklom periodu usvojena su sljedeća strateška i zakonska dokumenta kojim su definisane nadležnosti državnih organa u oblasti bezbjednosti i odbrane: Strategija Nacionalne Bezbjednosti, Strategija odbrane, Zakon o odbrani, Zakon o Vojsci i Vlada je utvrdila predlog Zakona o učešću pripadnika Vojske CG, civilne zaštite, policije i zaposlenih u organima državne uprave u mirovnim misijama i drugim aktivnostima u inostranstvu koji je proslijeđen Skupštini na usvajanje.

U cilju edukacije građana i podrške javnosti za pristupanje evroatlanskim integracijama Vlada je donijela Komunikacionu Strategiju i Akcioni plan za njeno sprovođenje.

Nakon usvajanja novog Ustava neophodno je uskladiti navedena strateška dokumenta koja su zbog neophodnosti funkcionisanja i reformi sistema odbrane donešena prije Ustava.

U izgradnji kapaciteta Ministarstva odbrane i reformi Vojske, Crna Gora usko sarađuje sa predstavnicima NATO i partnerskim zemljama. Razmjena mišljenja, iskustva iz naučenih lekcija i preporuke eksperata međunarodnih institucija i drugih nevladinih organizacija predstavljaju važnu podršku i koristan instrument u razvoju sistema odbrane i bezbjednosti.

Crna Gora želi, kroz svoj Partnerski program sa NATO-om, da realizuje sljedeće glavne ciljeve:

razvoj bilateralne i multilateralne saradnje na regionalnom planu i u okviru NATO, razvoj kooperativnih vojnih odnosa sa partnerima i NATO, reformu sistema odbrane i bezbjednosti i dugoročan razvoj snaga

interoperabilnih sa snagama država članica NATO, razvoj sistema demokratske kontrole oružanih snaga, edukaciju građana i pridobijanje podrške javnog mnjenja o potrebi uključenja

Crne Gore u NATO.

PRIORITETI:

završetak procesa normativnog uređenje sistema odbrane

31

Page 32: Poglavlje 1 POLITIČKA PITANJA I PITANJA … · Web viewUsvajanjem ustava postignut je široki konsenzus u odnosu na sva ključna pitanja, u oblasti ljudskih i manjinskih prava, pravne

uspostavljanje partnerstva i saradnje u okviru sistema kolektivne bezbednosti i kolektivne odbrane, uključivanjem u operacije podrške miru

razvoj saradnje, doprinos miru i stabilnosti u regionu, utvrđivanje nove organizacije MO i Vojske prilogođavanje sistema obuke pripadnika komandi i jedinica Vojske i

obezbjeđivanje profesionalnog kadra i njegovo osposobljavanje za potrebe efikasnog i interoperabilnog funkcionisanja sistema odbrane,

modernizacija i opremanje savremenim naoružanjem i opremom, novi pristup naučno-tehnološkim dostignućima u oblasti odbrane u cilju

razvijanja sposobnosti za upotrebu savremenih borbenih i telekomunikaciono-informacionih sistema.

2.1.2. Strategijski pregled odbrane

Crna Gora je tokom razvoja sistema odbrane, pristupajući integracionim procesima i programima u okviru PzM zbog nerazvijenosti svih potrebnih kapaciteta odbrane bila suočena sa određenim dilemama. Koja je to optimalna struktura i veličina snaga, prihvatljiva za Crnu Goru u skladu sa ulogom, misijama i zadacima na polju odbrane i koja je dugoročno gledano prihvatljiva u okviru raspoloživih ljudskih i finansijskih resursa.

Tražeći pravi odgovor na ova pitanja i podstaknuti od naših partnera i u skladu sa preporukama visokih funkcionera NATO Crna Gora je odlučila da započne početkom 2008.godine izradu Strategijskog pregleda odbrane (SPO). Od strategijskog pregleda odbrane očekujemo da pruži osnove za uravnotežen razvoj sistema odbrane i bezbjednosti u skladu sa strategijskim opredjeljenjem Crne Gore. Planirano je da se izrada SPO realizuje u tri faze i to:

1. Izrada političkog okvira za SPO2. Procjena potrebnih oružanih snaga, njihovih sposobnosti, opreme i

podrške i3. Finalna obrada SPO.

Za izradu strategijskog pregleda odbrane već su obavljene stručne i organizacione pripreme, kako u okviru MO tako i sa drugim nadležnim ministarstvima i agencijama u Crnoj Gori i sa stranim ekspertima (Ministarstvo odbrane Norveške i Jeferson institut). Ministarstvo odbrane izradilo je smjernice na osnovu kojih će se Odlukom Vlade formirati inter-resorna radna tijela za izradu SPO.

Uzimajući u obzir komleksnost ovog procesa, planirane su intezivne konsultacije sa NATO tokom svih faza izrade.

PRIORITETI:

pregled procjene izazova, rizika i prijetnji pregled strategijskih dokumenata pregled Misija i zadataka sistema odbrane analiza i rezime trenutnih sposobnosti i nedostaci sistema odbrane procjena potrebnih oružanih snaga, nivoa sposobnosti, opreme i podrške analize troškova i priuštivost tekuće i planirane strukture snaga u skladu sa

nivoom nacionalnih resursa za odbranu utvrđivanje prioriteta u razvoju sistema odbrane postizanje nacionalnog konsenzusa za razvoj efikasnog sistema odbrane

sposobnog da odgovori savremenim izazovima rizicima i prijetnjama.

32

Page 33: Poglavlje 1 POLITIČKA PITANJA I PITANJA … · Web viewUsvajanjem ustava postignut je široki konsenzus u odnosu na sva ključna pitanja, u oblasti ljudskih i manjinskih prava, pravne

2.1.3. PARP (Proces planiranja i revizije)

Crna Gora je sredinom 2007.godine započela rad na PARP, kao jednom od prioriteta u Planu rada Ministarstva odbrane.

Crna Gora PARP smatra glavnim mehanizmom i intrumentom koji će poptpomoći razvoj priuštivih i korisnih odbrambenih sposobnosti koje odražavaju bezbjedonosne potrebe zemlje. Kroz PARP Crna Gora teži promovisanju transprentnosti u planiranju nacionalne odbrane i boljem pripremanju snaga za kooperaciju sa snagama Alijanse. Sprovođenjem aktivnosti iz PARP-a Crna Gora preduzima konkretne mjere koje se moraju preduzeti kako bi se ove snage dovele na nivo intetoperabilnosti sa savezničkim snagama.

Crna Gora je 29.09.2007.godine zvanično uručila NATO-u prvi PARP dokument, a posjeta NATO tima eksperata za usaglašavanje PARP procjene realizovana je od 11. do 14. decembra, kada su nam uručeni partnerski ciljevi. U skladu sa prezentovanim mogućnostima i raspoloživim kapacitetima Crnoj Gori je ponuđen paket partnerskih ciljeva. Crna Gora smatra da su ciljevi realni i sprovodljivi u praksi. Težite je na izradi SPO, razvoju procedura planiranja i budžetiranja, javnog informisanja i upravljanja ljudskim resursima, realizaciji učenja jezika, pripremi osoblja za učešće u multinacionalnim komandama i razvoja interoperabilnosti vojnih jedinica. Nakon usvajanja u Parlamentu Zakona o tajnosti podataka u februaru 2008.godine Crnoj Gori je uručena usaglašena PARP procjena sa partnerskim ciljevima. 31.03.2008.godine u Briselu je planiran multilateralni PMSC/PARP sastanak između Crne Gore i zemalja članica NATO radi prihvatanja PARP dokumenta i Partnerskih ciljeva.

PRIORITETI: izrada SPO, razvoju procedura planiranja i budžetiranja, realizacija učenja jezika, priprema osoblja za učešće u multinacionalnim komandama razvoj interoperabilnosti vojnih jedinica održavanje kredibilnog odbrambenog kapaciteta; visok standard opremanja i obuke snaga bezbjednosti, učešće u programima PzM, uspostavljanje vojno-diplomatske mreže; završetak sertifikacije bezbjednosnog sporazuma.

2.2. Planiranje odbrane

Planiranje obaveza subjekata u sistemu odbrane Crne Gore se zasniva na realnim ekonomskim mogućnostima i mogućnostima određenim državnim budžetom, ciljevima i zadacima sistema odbrane, procjenama bezbjednosti, prioritetima za planirani period i preuzetim obavezama.

Opredeljenje je da se u procesu planiranja sistema odbrane primjenjuju, međunarodni standard i integralni sistem dugoročnog planiranja, srednjoročnog programiranja i programiranog finansiranja. Taj sistem će konzistentno povezati strategijske planove, programe razvoja i budžet, jasno definisati prioritete i obezbijediti racionalnu i efikasnu upotrebu resursa odbrane.

2.2.1. Planiranje, programiranje i budžetiranje33

Page 34: Poglavlje 1 POLITIČKA PITANJA I PITANJA … · Web viewUsvajanjem ustava postignut je široki konsenzus u odnosu na sva ključna pitanja, u oblasti ljudskih i manjinskih prava, pravne

Crna Gora će uvesti efikasni i transparentni sistem planiranja, programiranja i budžetiranja (SPPB), koji će obezbijediti adekvatnu koordinaciju između relevantnih Ministarstava i vladinih tijela koji su uključeni u proces planiranja i koja je u vezi sa Strategijom nacionalne bezbjednosti, Strategijom odbrane i sa solidnim finansijkim planiranjem. Novi SPPB će biti kompatibilan sa metodologijom i standardim koje koriste NATO saveznici, promovisaće transparentnost i poboljšati civilnu kontrolu nad troškovima odbrane.

Taj moderan i jedinstven sistem omogućiće izradu sveobuhvatnih planova. U njemu će budžet proizilaziti iz programa, program iz potreba, potrebe iz zadataka, a zadaci iz ciljeva utvrđenih u Strategiji odbrane. Za planiranje i upravljanje materijalnim resursima odbrane neposredno su odgovorni Ministarstvo odbrane i Generalštab Vojske Crne Gore. Proces upravljanja resursima je kompleksan, pa je neophodan visok stepen koordinacije između različitih hijerarhijskih nivoa.

Programi će se razvijati u srednjoročnom periodu od pet godina, sa utvrđenim prioritetima u razvoju sistema odbrane. Upravljanje resursima koje se zasniva na programima doprinijeće optimalnoj realizaciji ciklusa smanjenja personala i naoružanja, kao i objekata infrastrukture. Dupliranje sposobnosti u materijalnim resursima u civilnom i odbrambenom sektoru je skupo, pa se teži komplementarnoj raspodjeli materijalnih sredstava, uz potpunu primjenu i analizu ekonomskih kriterijuma nabavke i čuvanja materijalnih resursa.

PRIORITETI završetak normativno pravnog uređenja i uvođenje Sistema planiranja,

programiranja i budžetiranja (PPBS) koji će biti kompatibilan sa metodologijom i standardima koji se primjenjuju od strane država članica NATO;

izrada dugoročnih programskih dokumenata kojima će se odrediti prioriteti za nabavku i opremanje u skladu sa odobrenim sredstvima

promovisati transparentnost u odbrambenom planiranju i budžetu za odbranu obezbjeđivanje i osposobljavanje personala za rad na PPB u skladu sa NATO

standardima

2.3. Vojna interoperabilnost

Crna Gora je opredijeljena za izgrađivanje sposobnosti zajedničkog (sinergičnog) djelovanja svoje Vojske sa vojskama zemalja članica NATO. Ona je odlučna da izgradi Vojsku koja će biti interoperabilna sa Vojskama zemalja članica NATO.

Logistička podrška Vojske Crne Gore biće prilagođena novoj organizacionoj strukturi Vojske i integrisana u civilnu logistiku. Ovim će biti postignuta veća efikasnost i kvalitet, ali i povećati operativni dio Vojske u njenoj ukupnoj strukturi.

Posebna pažnja biće posvećena uspostavljanju interoperabilne logističke strukture, upotrebi logističkih informatičkih sistema i sredstava i primjenjivanju zahtjeva i standarda NATO, i pojačanju logističkih sposobnosti za angažovanje.

Zbog ograničenih personalnih i materijalnih mogućnosti uspostavljanje vojno diplomatskih predstavnika i oficira za vezu planira se na rezidentnoj i nerezidentnoj osnovi. Pored uspostavljanja vojno diplomatskih predstavništava u toku 2008. godine planirano je upućivanje PSE (Partnership Staff Element – Partnerski štabni elementi) u

34

Page 35: Poglavlje 1 POLITIČKA PITANJA I PITANJA … · Web viewUsvajanjem ustava postignut je široki konsenzus u odnosu na sva ključna pitanja, u oblasti ljudskih i manjinskih prava, pravne

komande NATO (težišno Komanda združenih snaga u Napulju) i vojnog predstavnika u OEBS.

Crna Gora namjerava da maksimalno iskoristi aktivnosti, kurseve i vježbe ponuđene kroz Evroatlantski partnerski radni program (EAPWP) kao instrument koje pruža NATO.

Crna Gora je započela proces IPP u 2007. godini izradom IPP između Crne Gore i NATO za 2008 i 2009. godinu. Glavni kriterijum kojim smo se rukovodili u odabiru aktivnosti iz Evroatlanskog partnerskog radnog programa (EAPWP) usmjeren je na postizanje interoperabilnosti sa strukturama NATO-a. Crna Gora će u 2008. godini učestvovati u 69 programa u okviru PzM sa ukupno 132 lica iz više ministarstava i agencija.

Ministarstvo odbrane će u saradnji sa MIP-om koordinisati planirane aktivnosti u cilju obezbjeđenja što većeg procenta realizacije prijavljenih aktivnosti.

PRIORITETI

preduzimati mjere standardizacije radi dostizanja interoperabilnosti sa NATO. razvoj vojno diplomatske mreže u skladu sa moguđnostima, prioritetima i

potrebama, implementacija terminologije koja će se primijenjivati na operativnom i

materijalnom planu, upotreba logističkih informatičkih sistema.

2.3.1. Edukacija

Za Vojsku Crne Gore, koja teži da postane interoperabilna sa vojskama zemalja članica NATO, od posebnog je značaja osposobljavanje kadra shodno utvrđenim i prihvaćenim standardima gdje je poznavanje stranih jezika, prvenstveno engleskog, osnovni uslov i potreba.

Crna Gora je opredijeljena da u poptpunosti koristi mogućnosti Međunarodnog programa osposobljavanja i obuke (IMET) koji će doprinijeti bržem osposobljavanju oficira i podoficira u saradnji sa SAD i drugim partnerskim zemljama.

Pored osnovnog školovanja kadra, postoje potrebe za višim oblicima školovanja odnosno usavršavanja oficira, prvenstveno za dužnosti komandno-štabnog nivoa. Crna Gora ne planira formiranje vojnih obrazovnih ustanova. Školovanje oficira za rodove (komandni kadar) će se vršiti na vojnim akademijama u inostranstvu, prvenstveno zemljama članicama NATO. Na taj način smo do sada osposobili tri oficira.

Popunjavanje Vojske podoficirima će se vršiti proizvođenjem najboljih vojnika po ugovoru, nakon tri godine službe. Školovanje podoficira za liderske dužnosti (prvi podoficir i glavni podoficiri) će se vršiti u inostranstvu i u Nastavnom centru na naprednim podoficirskim kursevima.

PRIORITETI:

Učenje stranih jezika, prvenstveno engleskog, Osposobljavanje oficira i podoficira za štabne dužnosti, Osposobljabanje oficira i podoficira za operativne, administrativne i materijalne

NATO standarde i koncepte.

35

Page 36: Poglavlje 1 POLITIČKA PITANJA I PITANJA … · Web viewUsvajanjem ustava postignut je široki konsenzus u odnosu na sva ključna pitanja, u oblasti ljudskih i manjinskih prava, pravne

2.3.2. Obuka i vježbe

Vojska Crne Gore svojom obukom i planiranim vježbama nastoji da postigne početni nivo interoperabilnosti sa snagama NATO-a. U tom cilju radimo na uključivanju u Koncept operativnih sposobnosti (OCC), prema čemu će biti izvršeno obučavanje i ocjenjivanje jedinica predviđenih za aktivnosti u PzM.

Obuka će se realizovati u zemlji i inostranstvu, samostalno i u saradnji sa djelovima oružanih snaga partnerskih zemalja.

U IPP je predviđeno ukupno 6 aktivnosti koje obuhvataju obuku i vježbe, sa ciljem dostizanja interoperabilnosti sa snagama NATO. U ovom periodu obučavanja opredijelili smo se za prisustvo na vježbama u ulozi posmatrača. Prvenstveno nam je cilj osposobljavanje oficira za planiranje vježbi. Ove aktivnosti planiramo izvesti do kraja godine, kao i aktivnosti učešća u pojedinim vježbama.

U velikom dijelu ostalih aktivnosti iz IPP predviđeno je prvenstveno obučavanje oficira za planske poslove, usvajanje NATO standarda i terminologije i učenje engleskog jezika.

PRIORITETI:

Osposobljavanje oficira za planske i operativne koncepte mirovnih operacija, Obuka osoblja, koje će biti uključeno u aktivnosti OCC, Osposobljavanje oficira i podoficira za rad u komandama međunarodnih vojnih

snaga. Učešće jednica Vojske Crne Gore na zajedničkim vježbama sa snagama

partnera.

2.3.3. Mogućnosti doprinosa i učešće u NATO vođenim operacijama

Od maja 2006.godine, Crna Gora ima dva vojna posmatrača u mirovnoj operaciji UNMIL, u Liberiji. Jačanjem vojnih kapaciteta Crna Gora će postepeno povećavati svoj doprinos u NATO vođenim i drugim međunarodnim operacijama.

Crna Gora učestvuje u finansiranju pet mirovnih operacija:- UNIFIL ( United Nations Interim Force in Lebanon),- UNOMIG (United Nations Observer Mission in Georgia,- MONUC (United Nations Organization Mission in the Democratic Republic of the

Congo),- UNMIL (United Nations Mission in Liberia) i- UNMIT (United Nations Integrated Mission in Timor).

U skladu sa Zakonom o učešću pripadnika Vojske CG, civilne zaštite, policije i zaposlenih u organima državne uprave u mirovnim misijama i drugim aktivnostima u inostranstvu, Crna Gora je za aktivnosti Partnerstva za mir opredijelila sljedeće snage:

Medicinski tim, Odjeljenje pješadije /Vod pješadije, Helikopter opšte namjene i Brod (remorker).

Crna Gora je aktivnostima Partnerstva za mir stavila na raspolaganje dvije laboratorije za učenje stranih jezika, amfiteatar za seminare iz okvira IPP i jedan objekat internatskog tipa.

36

Page 37: Poglavlje 1 POLITIČKA PITANJA I PITANJA … · Web viewUsvajanjem ustava postignut je široki konsenzus u odnosu na sva ključna pitanja, u oblasti ljudskih i manjinskih prava, pravne

U izvršavanju zadataka u misijama pod mandatom međunarodne zajednice logistička podrška navedenih snaga će se vršiti osloncem na logistiku zemlje domaćina ili logistiku oružanih snaga zemalja partnera.

PRIORITETI: Opremanje i modernizacija jedinica predviđenih za PzM aktivnosti po NATO

standardima, Učenje engleskog jezika za sve pripadnike jedinica predviđenih za PzM

aktivnosti, Osposobljavanje jedinica za izvođenje operacija podrške miru kroz koncept

OCC, prema zajedničkoj savezničkoj doktrini, Osposobljavanje jedinica kroz zajedničke vježbe sa partnerima, Učešće jedinica u međunarodnim operacijama podrške miru.

2.3.4. Uređenje efikasne podrške civilnim institucijama

Osim primarne misije da odbrani zemlju, Vojska Crne Gore vrši podršku državnim institucijama u slučaju prirodnih ili drugih katastrofa u borbi protiv terorizma.

Nacionalna strategija za vanredne situacije daje Ministarstvu unutrašnjih poslova i javne uprave glavnu odgovornost za upravljanje posljedicama i koordinaciju aktivnosti sa dugim učesnicima u slučaju katastrofa uzrokovanim ljudskim djelovanjem, prirodnim katastrofama, nuklearnih, hemijskih, bioloških i radioloških kontaminacija i izbijanje epidemija.

U okviru podrške civilnim institucijama, Vojska Crne Gore ima mogućnosti za izvršavanje sljedećih zadataka:

- podrška sastavu policije u borbi protiv terorizma,- traganje i spašavanje na moru i planinama,- gašenje požara,- otklanjanje posljedica u slučaju zemljotresa- evakuaciju i zbrinjavanje građana iz ugroženog područja,- medicinska podrška za suzbijanje epidemije,- otklanjanje posljedica od radiološke, hemijske, biološke kontaminacije.

PRIORITETI:

- donošenje potrebne zakonske regulative za preciziranje angažovanja Vojske u podršci civilnim vlastima,

- osposobljavanje jedinica za izvršavanje zadataka podrške civilnim vlastima,- učešće jedinica Vojske u zajedničkim vježbama sa civilnim sektorom.

2.4. Upravljanje ljudskim resursima

2.4.1. Sistem upravljanja civilnim i vojnim personalom

Početkom 2006. godine, bilo je 2529 pripadnika vojske i 1303 civilnih lica zaposlenih u odbrambenim institucijama. Nakon sticanja nezavisnoti, proces razmještanja viška zaposlenih u sektoru odbrane je postao glavni prioritet Ministarstva

37

Page 38: Poglavlje 1 POLITIČKA PITANJA I PITANJA … · Web viewUsvajanjem ustava postignut je široki konsenzus u odnosu na sva ključna pitanja, u oblasti ljudskih i manjinskih prava, pravne

odbrane. Od 324 civila koja je zaposlio bivši Direktorat za odbranu, 104 od njih je zaposlilo Ministarstvo odbrane a 93 je premješteno u Sektor za vanredno stanje i civilnu bezbjednost u okviru Ministarstva unutrašnjih poslova i javne uprave. Radni odnos za 124 lica je prestao krajem oktobra 2007. godine i oni su primili otpremninu u visini godišnje plate, za koje je sredstva obezbijedio državni budžet. Državni budžet je takođe finansirao 50 % kamata na kredite koje su neki od bivših zaposlenih uzeli od banaka da bi započeli male biznise. Obaveza služenja vojnog roka je prestala u septembru 2006. godine i oružane snage sada funkcionišu na principu dobrovoljnosti. Odobreni broj oružanih snaga u stanju mira, ne uključujući Ministarstvo odbrane, je 2090 pripadnika vojske i 310 civila. U decembru 2007. godine popunjeno je 1628 vojnih pozicija (329 oficira, 921 podoficir i 378 profesionalnih vojnika) kao i sve civilne pozicije. Osim toga, Ministarstvo odbrane je zaposlilo i 28 pripadnika vojske. Prosječna starost zaposlenog vojnog osoblja je 34 godine. Uspostavljanje savremenog sistema upravljanja ljudskim resursima u Vojsci omogućiće efikasnije usklađivanje personalne strukture sa formacijskim potrebama i utvrđivanje potreba za osobljem adekvatnih kvalifikacija i sposobnosti za određene dužnosti. Neophodno je da se postojeći sistem upravljanja ljudskim resursima uskladi sa standardima NATO. Izgradnji kvalitetnog sistema upravljanja ljudskim resursima u Ministarstvu odbrane svakako će doprinijeti projekat «Reforma sektora odbrane i bezbjednosti» koji će se sprovoditi na osnovu Sporazuma o saradnji sa Ministarstvom odbrane Kraljevine Norveške koja je nosioc ispred nordijskih i baltičkih zemalja, a u okviru ovih projektnih ciljeva i aktivnosti je i "Podrška Ministarstvu odbrane u razvoju i upravljanju ljudskim resursima". Ovaj cilj ostvarivaće se kroz brojne aktivnosti timova dva ministarstva kroz prenošenja znanja i usvajanje modela relevantnih procedura i politika partnerskih zemalja i njihova implementacija u naš sistem.

PRIORITETI:

definisanje modela upravljanja ljudskim resursima u Ministarstvu odbrane i Vojsci Crne Gore,

izgradnja kvalitetnog sistema upravljanja ljudskim resursima u Ministarstvu odbrane i Vojsci Crne Gore,

implementacija pozitivnih iskustava partnerskih zemalja u upravljanu ljudskim resursima,

racionalno korišćenje ljudskih resursa.

2.4.2. Projekti za preobuku i redukciju vojnog osoblja

a rProces redukcije vojnog osoblja, započet je sa formiranjem Vojske Crne Gore po

utvrđivanju organizacijsko formacijske strukture. Redukcija je izvršena prestankom službe penzionisanjem lica koja su za to

ispunjavala uslove i isplatom otpremnine licima kojima je ukinuto formacijsko mjesto (24 mjesečne plate za vojna lica, 12 bruto plata za civilna lica). Po navedenim osnovama služba je prestala za 597 lica (108 oficira, 303 podoficira i 186 civilnih lica), i to: penzionisano je 248 lica (104 oficira, 133 podoficira i 11 civilnih lica), dok je uz isplatu otpremnine služba prestala za 349 lica (4 oficira, 170 podoficira i 175 civilnih lica).

Zbog ukidanja formacijskog mjesta i prestanka službe, u prvoj polovini 2007. godine kroz program socijalnog zbrinjavanja realizovana je prekvalifikacija 47 lica

38

Page 39: Poglavlje 1 POLITIČKA PITANJA I PITANJA … · Web viewUsvajanjem ustava postignut je široki konsenzus u odnosu na sva ključna pitanja, u oblasti ljudskih i manjinskih prava, pravne

(podoficira i civilnih lica). Prekvalifikacija je izvršena na Univerzitetu Mediteran u Podgorici, a finansirali su je Velika Britanija, Holandija i Danska.

U narednom periodu nastaviće se redukcija za oko 156 civilnih lica na službi u Vojsci Crne Gore, za koja ne postoje formacijske potrebe. Redukcija će biti realizovana planski, uz obezbjeđenje socijalne garancije i uslova propisanih važećom zakonskom regulativom Crne Gore.

2.5. Višak vojne infrastrukture i višak vojne opreme, municije i toksičnih opasnih materijaciju i reedukaciju vojnog osoblja 2.5.1. Višak vojne infrastrukture

Naslijeđena prekomjerna vojna infrastruktura (Ministarstvo odbrane trenutno upravlja sa ukupno 256 vojnih kompleksa – lokacija) i veliki broj neperspektivnih pokretnih sredstava, troše značajna finansijska sredstva i zahtijevaju dodatno angažovanje ljudstva, što bi se mogla iskoristiti za opremanaje i modernizaciju Vojske. Na područiju infrastrukture reforma odbrambenog sistema usmjerena je na smanjenje ukupnog broja vojnih objekata, racionalizaciju njihovog korišćenja, ujedinjavanje kapaciteta i njihovu modernizaciju. O statusu i namjeni neperspektivne vojne imovine odlučuje Vlada i Savjet za privatizaciju. Do sada je na predlog Ministarstva odbrane Vlada Crne Gore oglasila suvišnim 37 lokacija i iste će biti na odgovarajući način valorizovane preko Savjeta za privatizaciju. Konačan broj lokacija neophodnih za potrebe Vojske biće definisan nakon donošenja svih strateških dokumenata koja se odnose na oblast odbrane i organizacije Vojske. Cijenimo da taj broj neće biti veći od 30.

Vojna infrastruktura koja će ostati na korišćenje Vojsci CG zahtjeva rekonstrukciju kako bi odgovorila potrebama Vojske u novim okolnostima. Određeni projekti rekonstrukcija i izgradnje su u toku.

PRIORITETI:

modernizovati i opremiti Vojsku i unaprijediti standard pripadnika Vojske CG. na vojnim objektima koji su dugoročno perspektivni za potrebe Vojske potrebno je

izvršiti adaptaciju u cilju stvaranja kvalitetnih uslova života i rada jedinica Vojske CG.

2.5.2. Višak vojne opreme, municije i toksičnih opasnih materija

Jedan od osnovnih naslijeđenih problema koji opterećuju funkcionisanje Vojske Crne Gore jesu znatne količine viškova zastarjelog i nepotrebnog naoružanja, municije i toksičnih opasnih materija.

Crna Gora je kroz Forum za podršku zemljama jugoistočne Evrope „Clearinghouse“, koji je utemeljen kao mehanizam za podršku procesu reforme sistema odbrane zemalja regiona pokrenula projekat za rješavanje ovog problema.

Odlučeno je da nosilac poslova na izradi i realizaciji programa demilitarizacije bude UNDP u saradnji sa OEBS-om. Izrađen je program MONDEM ( Montenegro demilitarization ) koji su u aprilu 2007. godine potpisali Ministar odbrane Crne Gore i šefovi misija UNDP i OEBS u Crnoj Gori.Program podrazumjeva:

Uništavanje viškova municije oko 9.900 tona, kao i hemijski opasnih materija (raketno gorivo i oksidator – 128 tona i aluminijskog praha za napalm 25 tona koji su uključeni u ukupnu tonažu)

Upravljanje zalihama i poboljšanje bezbjednosti i uslova smještaja ubojnih sredstava na perspektivnim lokacijama – predviđene tri)

39

Page 40: Poglavlje 1 POLITIČKA PITANJA I PITANJA … · Web viewUsvajanjem ustava postignut je široki konsenzus u odnosu na sva ključna pitanja, u oblasti ljudskih i manjinskih prava, pravne

Uništavanje teškog naoružanja .Potrebna novčana sredstva za realizaciju cjelokupnog projekta su procijenjena

na oko 6.300.000 US $.Do sada je prikupljeno oko 50% potrebnih novčanih sredstava kroz donacije više

zemalja. Crna Gora je isjekla 61 tenk T-55 a novac dobijen prodajom metalnog otpada je uložen u realizaciju projekta.

U cilju brže realizacije programa uništavanja viškova konvencionalne municije u decembru 2007. godine potpisan je tehnički sporazum sa vladom SAD, kojim je predviđeno finansiranje i uništavanje oko 1800 tona ubojnih sredstava (UBS) koji uključuje 1500 STRELA-2M (protiv avionske rakete), dio mornaričke municije (rakete, torpeda, podvodne mine, itd), i dijela avio municije (avio bombe, rakete, itd). SAD će donirati predviđena novčana sredstva u iznosu od 2.000.000 US $.

Realizacijom ovih projekata Crna Gore će se riješiti viškova naoružanja i municije, svesti skladišne kapacitete na potrebnu mjeru, primijeniti NATO standarde u radu sa ubojnim sredstvima, poboljšati opštu bezbijednost na svojoj teritoriji i povećati operativnost Vojske Crne Gore.

PRIORITETI:

nastaviti sa projektom demilitarizacije i neutralizacije viška municije naoružanja i vojne opreme.

realizovati potpisane sporazume (Mondem program i sporazum o uništenju malog i lakog naoružanja)

obezbijediti nedostajuća sredstva novim donacijama za realizaciju programa rješavanja viška naoružanja i vojne opreme.

2.6. Praksa u nabavci i pitanja standardizacije Crna Gora planira da prilagodi politiku, metode i procedure u nabavci u skladu sa ugovorima za obezbeđenje, korišćenje, podršku i razmještaj borbenih sistema, službi i opreme u cilju prilagođavanja međunarodnim standardima, resursima i zahtjevima interoperabilnosti i obezbjeđenja potrebnog kvaliteta.

Uvođenjem standardizacije, Crna Gora će takođe predstaviti kodifikacioni sistem, koji će biti kompatibilan sa NATO kodifikacionim sistemom. Sistem će podržati multinacionalne logistike I olakšati brz odgovor, efikasno korišćenje opreme, održavanje i snadbijevanje i skratiti vrijeme servisiranja i zamjene opreme. Sistem će doprinijeti standardizaciji nivoa opremanja izvršavajući iste funkcije, smanjujući broj potrebnih rezervnih djelova. Izbjegavanje dupliranja kapaciteta bi uprostilo skladištenje i dovelo do smanjenja skladištnog prostora, manipulativne troškove i personal.

2.7. Troškovi odbrane

Osnovni izvor za finansiranje potreba odbrane čine sredstva odobrena godišnjim budžetom neophodnim za finansiranje nadležnosti sistema odbrane. Vlada Crne Gore će, u skladu sa Prezentacionim dokumentom PzM, nastojati da za sledeći srednjoročni period izdvajanje za odbranu bude na nivou od 2% BDP. Opredjeljenje Crne Gore je da u narednom periodu izdvajanja za opremanje i modernizaciju budu na nivou od 20% od budžeta za odbranu.

Srednjoročni scenario rasta BDP i budžeta za odbranu

40

Page 41: Poglavlje 1 POLITIČKA PITANJA I PITANJA … · Web viewUsvajanjem ustava postignut je široki konsenzus u odnosu na sva ključna pitanja, u oblasti ljudskih i manjinskih prava, pravne

Godina 2008 2009 2010 2011 2012Realni rast 7,00 % 6,00 % 5,50% 5,50% 5,50%Inflacija 4,00 % 3,50 % 3,00% 3,00% 3,00%Nominalni rast 11,00 % 9,50 % 8,50 % 8,50 % 8,50 %

Iznos BDP(mil.€) 2528,96 2769,21 3004,60 3259,99 3537,09

Iznos za odbranu (%) 1,92 2,00 2,00 2,00 2,00

Iznos za odbranu (mil.€)

48,63 55,38 60,09 65,20 70,74

PRIORITETI: kontinuirano i stabilno budžetsko finansiranje, implementacija Programskog budžeta.

III - INFORMISANJE JAVNOSTI, NAUKA, ŽIVOTNA SREDINA I PITANJA VEZANA ZA PLANIRANJE KRIZNIH SITUACIJA:

3.1. Javna diplomatija

3.1.1. Politika informisanja javnosti

Posljednja istraživanja

Podrška crnogorskih građana veoma je važna za uspješnost procesa integracije Crne Gore u NATO. Do danas podrška javnosti nije zadovoljavajuća. Osnovni razlozi su neinformisanost građana i stečene predsrasude po pitanjima mogućih posljedica učlanjenja u NATO.

Prema posljednjim istraživanjima javnog mnjenja iz jula 2007., crnogorska javnost je podijeljenja kada je riječ o podršci evroatlantskim integracijama, dok je po pitanju podrške ulaska Crne Gore u EU, značajno većinski pozitivno orjentisana. Ne postoji jasni stav u populaciji prema članstvu u NATO. Pozitivna ocjena članstva Crne Gore u NATO javlja se kod 27%, dok je negativno raspoloženo 36%, a nema stav oko 32% građana. Međutim, čak 43% građana smatra da će Crna Gora postati u bliskoj budućnosti članica NATO. S druge strane, oko 70% građana podržava priključenje Crne Gore Evropskoj uniji. Kada je riječ o stavu građana prema Partnerstvu za mir, značajno je istaći da je na skali povjerenja u domaće i strane institucije, PZM na trećem mjestu (39% podrške), dok 47% građana podržava učešće države u PZM.

Građani Crne Gore Vojsku percipiraju kao najvažniji garant bezbjednosti države i pojedinca (podrška 43% građana). Međutim, 2/3 građana nije informisano o Vojsci Crne Gore, ali je oko polovina zainteresovana da se informiše po tom pitanju. Načelno, Vojska se percipira kao pošten i odgovoran dio društva, kao institucija koja jeste garant bezbjednosti, ali koja trenutno nema adekvatnu opremu i naoružanje da bi izvršila svoju misiju. Upravo iz tih razloga, 44% građana smatra da su u Vojsci neophodne hitne reforme. Ne uočava se opšti konsenzus o adekvatnosti broja vojnika. Država treba da uloži sredstva u tehnološku modernizaciju vojske, jer je to strateško državno pitanje, smatra 56% građana. Takođe, oko 60% građana cijeni da opšti životni standard vojnika nije zadovoljavajući. Prosječna ocjena zainteresovanosti mladih ljudi za školovanje u

41

Page 42: Poglavlje 1 POLITIČKA PITANJA I PITANJA … · Web viewUsvajanjem ustava postignut je široki konsenzus u odnosu na sva ključna pitanja, u oblasti ljudskih i manjinskih prava, pravne

Vojsci Crne Gore je 2.9 (na skali od 1 do 5), što ukazuje na relativnu nezainteresovanost za zaposlenje, a osnovni razlozi su: niža primanja (60%), nepopularnost zanimanja (39%), opasnost i strah za ličnu bezbjednost (20%).

Komunikaciona strategija

Vlada je kao cilj na planu informisanja javnosti o evroatlantskim integracijama postavila podizanje nivoa informisanosti javnosti Crne Gore o evroatlanstkim integracijama, obezbjeđivanje najvišeg mogućeg stepena podrške za članstvo Crne Gore u NATO, kao i povećanje nivoa informisanosti međunarodne javnosti o procesu učlanjenja. Vlada Crne Gore je 11. oktobra 2007. usvojila Komunikacionu strategiju o evroatlantskim integracijama. Ovim dokumentom su definisani ciljevi, mjere i nosioci aktivnosti informisanja javnosti o prednostima integracije u NATO, čiji je cilj podizanje nivoa informisanosti javnosti Crne Gore o procesu evroatlantskih integracija i obezbjeđivanje podrške za članstvo u NATO. U cilju adekvatne implementacije Strategije postavljen je nacionalni koordinator iz kabineta predsjednika Vlade, čija su osnovna zaduženja koordinacija i implementacija aktivnosti predviđenih ovim dokumentom. Takođe je formiran Koordinacioni tim za implementaciju stategije u čijoj je nadležnosti izrada i implementacija šestomjesečnih akcionih planova, i koji okuplja predstavnike relevantnih ministarstava i Biroa za odnose sa javnošću. Koordinacioni tim je izradio prvi šestomjesečni Akcioni plan za implementaciju Komunikacione strategije koji je odobrio Savjet za PZM i koji će početi da se realizuje u januaru 2008. Prilikom izrade AP konsultovani su NATO, ambasade zemalja članica NATO u Crnoj Gori, NVO i Institut Džeferson.

Prvi Akcioni plan za implementaciju Komunikacione strategije o evroatlantskim integracijama sadrži sljedeće aktivnosti: izrada logotipa i specijalizovanog sajta, izrada internog informatora za državne funkcionere, realizacija studijske posjete članova Koordinacionog tima NATO-u, zatim organizacija seminara i studijske posjete Briselu za novinare, publikovanje informativne brošure i multimedijalnog CD, dokumentarni film i radio emisija, panel diskusije, kao i iniciranje uvođenja sadržaja iz oblasti evrotlantskih integracija na nivou visokog obrazovanja.

Vlada je u procesu implementacije Komunikacione strategije i informisanja javnosti o sistemu odbrane uspostavila saradnju sa sljedećim nevladinim organizacijama: Evroatlantski klub Crne Gore, Centar za međunarodne odnose, Nansen centar za dijalog, Alfa centar, kao i Omladinski pokret za evroatlantske integracije Crne Gore.

Uloga Ministarstva odbrane

Osnivanje Ministarstva odbrane i Vojske Crne Gore značajno je uticalo na porast interesovanja crnogorskih građana za najmlađi resor u Vladi. Ministarstvo odbrane je, u skladu sa tim, postavilo kao jedan od prioriteta objektivno i blagovremeno informisanje javnosti o sistemu odbrane i bezbjednosti. Ministarstvo je, za te aktivnosti, definisalo radno mjesto portparola, u Kabinetu ministra, koji u saradnji sa sektorima u Ministarstvu, obavlja poslove informisanja javnosti o aktivnostima u sistemu odbrane i Vojske Crne Gore. S tim u vezi, Ministarstvo odbrane publikuje saopštenja o svim relevantnim događajima, posjetama, sporazumima, zatim odgovara na pitanja novinara, u skladu sa Zakonom o medijima i Zakonom o slobodnom pristupu informacijama, organizuje redovne i vanredne konferencije za novinare, brifuje novinara i organizuje druge forme komunikacije sa građanima. Kao osnovni kanal komunikacije, Ministarstvo odbrane posjeduje web-site, na kojem se publikuju saopštenja, zakonska dokumenta i drugi materijali od značaja za informisanje javnosti. Ministarstvo odbrane izdaje specijalizovani časopis, koji izlazi mjesečno, a obrađuje teme iz oblasti odbrane i bezbjednosti.

42

Page 43: Poglavlje 1 POLITIČKA PITANJA I PITANJA … · Web viewUsvajanjem ustava postignut je široki konsenzus u odnosu na sva ključna pitanja, u oblasti ljudskih i manjinskih prava, pravne

PRIORITETI

informisati građane Crne Gore o potrebi učlanjenja u NATO, kao i podsticati interesovanje i potrebu građana da se informišu u vezi s evroatlantskim integracijama putem štampe, interneta, panela, diskusija,

informisati javnost o aktivnostima organa državne uprave u procesu evroatlantskih integracija;

informisati i komunicirati sa subjektima koji utiču na kreiranje javnog mnjenja u procesu evroatlanstkih integracija i njihovo međusobno povezivanje;

uključiti civilni sektor u proces informisanja javnosti jačati saradnju s NATO u oblasti javne diplomatije kreirati dokumentacijski centar NATO inicirati uvođenje sadržaja iz oblasti evroatlantskih integracija na nivou visokog

obrazovanja

3.2. Naučna saradnja

Saradnja koju Crna Gora ostvaruje s NATO u oblasti nauke je zasnovana na odredbama Zakona o naučno-istraživačkoj djelatnosti.

Crna Gora je marta 2006. postala Partnerska država u Komitetu NATO Nauka za mir i sigurnost (SPS u EAPC (Evroatlantski parterski komitet) formatu) i imenovala predstavnika u ovom tijelu, nacionalnu kontaktnu osobu u Ministarstvu prosvjete i nauke (MPN) i redovno obavještava Komitet o utvrđenim prioritetima saradnje Crne Gore u okviru ovog programa (organizovanje info-dana o pozivima, način apliciranja, promocija i veza s nadležnom osobom u PDD), obavještava Komitet o imenovanim evaluatorima (ekspertima) iz Crne Gore za pojedine tematske pozive po ovom programu.

Istovremeno, crnogorske naučno-istraživačke ustanove predlažu projekte, pozvani koordinatori prihvaćenih projekata učestvuju na prezentaciji projekata na sastancima Komiteta i naučnim forumima koje organizuje Komitet, učestvuju na konferencijama i seminarima u drugim zemljama članicama i partnerskim zemljama NATO.

Do sada su prijavljena tri evaluatora iz CG, za prioritete 1,2 i 4. Dva istraživača iz Crne Gore su dosad učestvovala po pozivu na konferencijama u drugim zemljama članicama i partnerskim zemljama NATO.

Na sjednici Komiteta NATO SPS u martu 2006. prezentiran je već prijavljen regionalni projekat pod nazivom Harmonizacija mapa seizmičkih hazarda zemalja Zapadnog Balkana, čiji je vođa projekta Centar za Seizmologiju Crne Gore, a koji je u skladu s potrebama u ovoj oblasti i Nacionalnom strategijom za upravljanje u vanrednim situacijama, koju je usvojila Vlada. Tom prilikom Komitet je službeno obaviješten o prioritetnim oblastima saradnje Crne Gore u Programu NATO Nauka za mir i sigurnost. Gorepomenuti projekt je nakon evaluacije visoko rangiran i prihvaćen za finansiranje, a rad na ovom projektu je u toku. PRIORITETI:

učestvovati u partnerskim naučnim istraživanjima u oblastima: zaštite životne sredine, informativno-komunikativnih tehnologija, biotehnologije, socio-ekonomskih i društvenih nauka.

učestvovati na međunarodnim seminarima i ljetnim školama iz navedenih oblasti učestvovati na predstojećim sastancima Komiteta Nauka za mir i sigurnost (SPS

sastanak 13. mart 2008. kao i Foruma o bezbjednosnoj nauci koji će se održati 12. marta 2008. u okviru sesije Ključni prioriteti za partnerske i zemlje Mediteranskog dijaloga)

 

43

Page 44: Poglavlje 1 POLITIČKA PITANJA I PITANJA … · Web viewUsvajanjem ustava postignut je široki konsenzus u odnosu na sva ključna pitanja, u oblasti ljudskih i manjinskih prava, pravne

3.3. Izazovi modernog društva

3.3.1. Ekološka bezbjednost

Crna Gora je posvećena očuvanju životne sredine i održivom korištenju prirodnih resursa. Shodno tome, čine se napori da se suzbije negativan uticaj svih industrijskih aktivnosti i to primjenom čistih tehnologija, zabranom korištenja toksičnih materija, smanjenjem otpada i emisija, racionalnim korištenjem energije i sl.

Navedene mjere, kao i druge aktivnosti koje se sprovode ukazuju na napore Crne Gore usmjerene na suzbijanje novih prijetnji kao što su klimatske promjene, globalno otopljavanje i ostale.

Jedan od nacionalnih bezbjednosnih interesa i ciljeva Crne Gore, pored političkih, ekonomskih, odbrambenih, pravnih, tehnoloških, je ekološki koji se ogleda u:

- obezbjeđivanju efikasne zaštite životne sredine;- poštovanju međunarodnih konvencija o zaštiti životne sredine;- usvajanju odgovarajućih međunarodnih standarda u oblasti zaštite životne

sredine. PRIORITETI

harmonizirati nacionalno zakonodavstvo u oblasti životne sredine s relevantnim zakonodavstvom EU;

unaprijediti i uskladiti postojeći sistem monitoringa stanja životne sredine sa međunarodnim zahtjevima i standardima:

implementirati međunarodne konvencije i protokole koje je Crna Gora ratifikovala;

obezbijediti podatke vezano za stepen zagađivanja segmenata životne sredine u cilju identifikacije devastiranih područja, njihovog mapiranja, odnosno uspostavljanja GIS;

unaprijediti sistem predviđanja prirodnih nepogoda i ranog sistema upozoravanja u cilju zaštite ljudi i dobara;

jačati svijest o zaštiti životne sredine unapređenjem sistema obrazovanja.

3.4. Saradnja u planiranju kriznih situacija i spremnosti za njih

Poslovi, odnosno nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova i javne uprave – Sektora za vanredne situacije i civilnu bezbjednost, uređeni su Zakonom o zaštiti od požara, Zakonom o zaštiti od elementarnih nepogoda, Zakonom o prevozu opasnih materija, Zakonom o prometu eksplozivnih materija, Zakonom o eksplozivnim materijama, zapaljivim tečnostima i gasovima i odgovarajućim podzakonskim aktima, odnosno tehničkim normativima, kao i u pojedinim oblastima: Zakona o proizvodnji i prometu naoružanja i vojne opreme, propisa o spoljnoj trgovini naoružanjem, vojnom opremom i robom dvostruke namjene, Zakona o proizvodnji i prometu otrova i dr.

Rukovodeći se principima sadržanim u Deklaraciji strategije iz Jokahame Vlada je u novembru 2007. usvojila Nacionalnu strategiju za vanredne situacije. Ovaj strateški dokument normativno je oblikovan i procedurno određen Zakonom o zaštiti i spašavanju, koji je usvojen decembra 2007.

U funkcionisanju sistema zaštite i spašavanja nedvosmisleno značajno mjesto predstavlja Jedinstveni operativni komunikativni centar – OKC 112 koji u hitnim situacijama prima pozive (besplatni evropski telefonski broj 112 za hitne intervencije) u vezi s neposrednom prijetnjom od rizika i nastanka rizika i koji putem sredstava veze hitno izvještava nadležne organe i druge institucije i druge učesnike zaštite i spašavanja.

U pograničnom području s Hrvatskom, Srbijom i BiH prošle godine je bilo više zajedničkih intervencija na gašenjima šumskih požara s veoma dobrim rezultatima. U

44

Page 45: Poglavlje 1 POLITIČKA PITANJA I PITANJA … · Web viewUsvajanjem ustava postignut je široki konsenzus u odnosu na sva ključna pitanja, u oblasti ljudskih i manjinskih prava, pravne

cilju stvaranja efikasnijeg odgovora na nesreće je i potpisani Memorandum o saglasnosti o uspostavljanju institucijskog okvira Inicijative za prevenciju i spremnost u slučaju nesreća za Jugoistočnu Evropu. Crna Gora je potpisala i Sporazum s Vijećem ministara BiH o saradnji u zaštiti od prirodnih i civilizacijskih katastrofa.

PRIORITETI

jačati saradnju između nadležnih institucija u Crnoj Gori i EADRCC (Evroatlantski koordinacioni centar za reagovanje na katastrofe)

usvojiti podzakonske akte u oblasti Zakona o zaštiti i spašavanju i Zakona o prevozu opasnih materija, prije svega propise o načinu organizovanja i djelovanja operativnih jedinica i metodologije za procjenu rizika i izradu planova za zaštitu i spašavanje, načinu javljanja i obavještavanja i radu OKC 112,

izradati zakon o eksplozivnim materijama i zakon o zapaljivim tečnostima i gasovima, kao i podzakonske akte i tehničke propise uz ove zakone,

nastaviti aktivnosti na analitičkom definisanju i iznalaženju adekvatnih rješenja za organizovanje jedinica civilne zaštite, uključujići organizovanje i opremanje jedinica civilne zaštite, opremanje opštinskih jedinica za zaštitu i spašavanje, obezbjeđenje specijalnih letjelica za gašenje požara iz vazduha, obuka jedinica i provjera postignutih znanja,

donijeti akcione planove za zaštitu i spašavanje kojima će biti obuhvaćeni rizici svih vanrednih situacija utvrđeni Nacionalnom strategijom,

opremiti spasilačke službe za zaštitu i spasavanje i opremiti operativno-komunikacijski centar 112,

usvojiti sporazume sa susjednim državama (Hrvatskom i Makedonijom, Albanijom i Srbijom) o saradnji u zaštiti od prirodnih i civilizacijskih katastrofa.

IV - ADMINISTRATIVNA PITANJA I BEZBJEDNOST INFORMACIJA

4.1. Administrativna pitanja (mehanizmi za koordinaciju evroatlantskih integracija)

Sve aktivnosti na nacionalnom nivou vezane za program Partnerstvo za mir nadgleda i odobrava Savjet za Partnerstvo za mir. Savjetom za Partnerstvo za mir predsjedava predsjednik Vlade a kopredsjedavajući su ministar inostranih poslova i ministar odbrane. Savjet još čine ministri pravde, unutrašnjih poslova i javne uprave, finansija, načelnik Generalštaba, direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost, Uprava policije, Carina, sekretar Sekretarijata za zakonodavstvo kao i predsjednik parlamentarnog Odbora za bezbjednost. Nadležnosti Savjeta su razmatranje, predlaganje i koordinacija političkih, vojnih, pravnih, finansijskih i drugih stručnih aktivnosti državnih organa Crne Gore u okviru Partnerstva za mir.

Vlada je oformila i Komisiju za inter-resorne aktivnosti u Partnernerstvu za mir na nivou pomoćnika ministara. Komisija je zadužena za koordiniranje i unapređenje aktivnosti i saradnju ministarstava i državnih organa i institucija nadležnih za donošenje i sprovođenje mjera i aktivnosti Crne Gore u okviru Partnerstva za mir. Komisija utvrđuje prioritete i efikasne metode za usklađivanje politika i propisa Crne Gore. Takođe, predlaže mjere u vezi sa usaglašavanjem zakonodavstva u skladu s obavezama i zahtjevima koji proističu iz Partnerstva za mir i prijema Crne Gore u NATO i kontinuirano prati i analizira sprovođenje predloženih mjera.

U okviru Ministarstva inostranih poslova postoji Sektor za EU i NATO koji se bavi evropskim i evro-atlantskim integracijama Crne Gore kroz rad dviju direkcija: Direkcije za

45

Page 46: Poglavlje 1 POLITIČKA PITANJA I PITANJA … · Web viewUsvajanjem ustava postignut je široki konsenzus u odnosu na sva ključna pitanja, u oblasti ljudskih i manjinskih prava, pravne

Evropsku uniju i Direkcije za NATO. Direkcija za NATO i PzM za osnovni cilj ima unapređenje odnosa s NATO i zemljama članicama Saveza što ostvaruje i kroz djelovanje Misije pri NATO ali se bavi i poslovima vezanim za ostvarivanje saradnje sa drugim resorima i institucijama, posebno Ministarstvom odbrane.

U Ministarstvu odbrane, u okviru Sektora za politiku odbrane djeluje Odsjek za međunarodnu odbrambenu saradnju i integracije u kojem se pored osnovnog posla, obavljalju i poslovi koordinacije evroatlantskih integracija.

U crnogorskoj Skupštini djeluje Odbor za odbranu i bezbjednost koji razmatra predloge zakona, drugih propisa i opštih akata, strategiju i druga pitanja iz oblasti bezbjednosti i odbrane.

U cilju adekvatne implementacije IPAP, u okviru ove Komisije oformljena je posebna, proširena Komisija za IPAP koju pored predstavnika sedam nadležnih ministarstava, čine i predstavnici Uprave policije, Odbora za odbranu i bezbjednost, Agencije za nacionalnu bezbjednost, Uprave carina, Sekretarijata za zakonodavstvo, Kabineta predsjednika Vlade, Sekretarijata za integracije, Uprave za antikorupcijsku inicijativu, Uprave za sprječavanje pranja novca. Komisija za IPAP obavlja poslove vezano za izradu Prezentcionog IPAP dokumenta, izradu IPAP, te njegovu implementaciju. Sve aktivnosti Komisije na izradi i implementaciji IPAP, kao i Prezentacioni dokument za IPAP odobrava Savjet za Partnerstvo za mir. IPAP će nakon Savjeta za Partnerstvo za mir biti usvojen i od strane Vlade Crne Gore, kojoj će Komisija redovno podnositi izvještaje o napretku u implementaciji IPAP.

Nadležni Sektori Ministarstva inostranih poslova i Ministarstva odbrane biće prvenstveno zaduženi za koordinaciju izrade i implementacije IPAP.

U cilju što bolje koordinacije rada i izrade IPAP, Crna Gora je zainteresovana za pomoć i ekspertizu NATO.

Crna Gora je kontaktirala Odsjek za međunarodne ugovore u Stejt Dipartmentu u Vašingtonu i pokrenula proceduru za potpisivanje PZM SOFA.

PRIORITETI

Potpisiti i implementirati sporazum SOFA PZM Nastaviti razvijanje mehanizama za koordinaciju evroatlantskih integracija, sa

akcentom na implementaciji IPAP Nastaviti institucionalni razvoj i razvoj kadrovskih kapaciteta

4.2. Zaštita informacija (sprovođenje Sporazuma o bezbjednosti informacija NATO)

Crna Gora je svjesna značaja i neophodnosti hitne implementacije Sporazuma o bezbjednosti informacija kao preduslova za sprovođenje započetih i planiranjih aranžmana s NATO. To se posebno odnosi na paket partnerskih ciljeva.

U tom cilju, prijedlog legislative za zaštitu tajnosti podataka je pripremilo Ministarstvo unutrašnjih poslova i javne uprave. Vlada je 17. januara 2008. usvojila Prijedlog zakona o tajnosti podataka koji je usvojio Parlament 13. februara 2008.

Prijedlogom zakona predviđeno je formiranje novog tijela koje će biti zaduženo za sprovođenje Sporazuma o bjezbednosti informacija NATO, Direkcija za zaštitu tajnih podataka (organ Vlade). Direkcija je nadležna za sprovođenje Sporazuma o bezbjednosti informacija sa NATO. Direkcija za zaštitu tajnih podataka vodiće centralni registar a Ministarstvo odbrane, Ministarstvo inostranih poslova i Ministarstvo unutrašnjih poslova, imaće podregistre stranih tajnih podataka.

PRIORITETI

46

Page 47: Poglavlje 1 POLITIČKA PITANJA I PITANJA … · Web viewUsvajanjem ustava postignut je široki konsenzus u odnosu na sva ključna pitanja, u oblasti ljudskih i manjinskih prava, pravne

osnovati Direkciju za tajnost podataka

47