Pogled u toponimiju Kotorskoga zaljeva · 2019. 10. 13. · skoga istraƷivanja provedenoga od 15. do 24. studenoga 2018. u Boki kotorskoj i Baru te na dostupnosti i nakon povratka

97

Studia lexicographica, 13(2019) 24, STR. 97–122Domagoj Vidović:PogledutoponimijuKotorskogazaljeva

Pogled u toponimiju Kotorskoga zaljeva1

Domagoj VidovićInstitutzahrvatskijezikijezikoslovlje,[email protected]

SAŽETAK: UovomeseraduobrađujepetstotinjaktoponimauKotorskomezaljevu.Uuvod-nomesedijelučlankaiznosetemeljnipovijesniidemografskipodatci.Usredišnjemusedijelumjesnitoponimirazvrstavajupremamotivacijiisobziromnajezičnopostanje.MotivacijskisetoponimijaKo-torskogazaljevaizdvajapoiznadprosječnomuudjelutoponimaantroponimskogapostanjatetoponimauvjetovanihtitularimacrkava,međukojimaseizdvajatoponimSutorman(sanctus Romanus),prežitakraneromansko-slavenskesimbioze.

Ključne riječi: toponimi; demografija; Kotor; Romani; Slaveni; Hrvati

1. UvodBokeljska je toponimija izazvala zanimanjemnogih onomastičara. Pojedinačni sutoponimiobrađeniuradovimaPetraSkoka(bavioseuglavnomojkonimima,pred-rimskimtoponimimai toponimimaromanskogapostanja;Skok1950. iERHSJI–III), Petra Šimunovića (uglavnom je obrađivaohagionime; Šimunović 1984–1985.,1996),GracijeleČulić (analizirala jepovijesne toponime;Čulić 1999–2001., 2002) i

1 RadjeizrađennaistraživačkomeprojektuIstraživanje antroponimije na tlu Hrvatske u XV. stoljeću–CroNomaXV(IP-2018-01-6053),kojiucijelostifinanciraHrvatskazakladazaznanostikojiseprovodiuustanovinositeljuprojektaInstitutuzahrvatskijezikijezikoslovlje.Ovomprigodomzahva-ljujempredsjednikuHrvatskoganacionalnogvijećaCrneGoreZvonimiruDekovićunasvesrdnojorga-nizacijskojpotporiimnogimkulturološkim,povijesnimijezičnimpodatcimatijekomarhivsko-teren-skogaistraživanjaprovedenogaod15.do24.studenoga2018.uBokikotorskojiBarutenadostupnostiinakonpovratkauHrvatsku.UjednozahvaljujemmojimsusretljivimsugovornicimaidomaćinimaGra-cijeliČulić(nausmenomeupućivanjuurazvojiposebnostibokeljskeantroponimije,pravojmalojškolibokeljskeonomastike),SlavkuDabinoviću(naupućivanjuuantroponomastičkeitoponomastičkerado-veobjavljeneuGodišnjaku Pomorskoga muzeja u Kotoru),DijaniMilošević(nastrpljivostiidostupnostitijekominakonistraživanja)uKotoruiAniVuksanović(naorganizacijskojpomoćiuodržavanjupre-davanjazaučenikeigrađanstvouDonjojLastvi)uTivtu.ZvonimiruDekoviću,DijaniMiloševićiAniVukasanović ujedno zahvaljujem na dodatnim provjerama jezičnih podataka. Također zahvaljujemMajiKatušićiMarinkuTomasovićunapomoćiupripremiistraživanjatenačelniciArhivskogaodsjeka–IstorijskogaarhivauKotoruSnežaniPejovićnaiznimnojsusretljivosti.

UDK81'373.21(497.16Kotor)314(497.16Kotor):26/28

81'373.23(497.16Kotor=13/=16)81'373.23(497.16Kotor=163.42)

Izvorniznanstvenirad Primljeno:20.IX.2019. Prihvaćeno:27.IX.2019.

https://doi.org/10.33604/sl.13.24.3

98


DunjeBrozovićRončević(obradilajediohidronima;BrozovićRončević1997.,1999),asuvremenatoponimijauradovimaCjelimiraStanića(obradiojetoponimijuMula,PrčanjaiŠkaljara;Stanić1978.i1979–1980)iAntunaTomića(obradiojetoponimijuDobrote;Tomić1977.i2010).UpravosuradoviCjelimiraStanićaiAntunaTomića,ukojimasupopisaniterenskiprikupljenitoponimi,ukojimasezaznatandiotopo-nimadonosiopisreferenta,apojedinimasenastojiutvrditietiologijaietimologija,biliglavnimvrelomtoponomijskegrađezaovajrad.Kakocjelovitatoponomastičkarazredbautimradovimanijeprovedenaikakojezbogobilnihmigracijastarosjedi-lačkogastanovništvaiznavedenihnaseljateškoočekivatidabisenovimterenskimistraživanjemznatnijedopunilagrađa,obradbomsezapisanihtoponimaimanjimdopunama utemeljenim na arhivskome i terenskome istraživanju provedenom uBokikotorskojod15.do24.studenoga2018.nastojistvoritipotpunijaslikakotorskeiopćenitobokeljsketoponimijeteserazlučitirazličitijezičnislojevi,kojiseiznjeraza-znaju.Ovimsuradomobuhvaćenitoponimisredišnjega,istočnogaijužnogadijelaKotorskogazaljevaunutarpodručjakojemupripadajunaseljaDobrota,Kotor,Ška-ljari,Muo,PrčanjiStoliv.

2. Kratak povijesni pregledBudućidajeburnakotorskaibokeljskapovijestbogatodokumentirana,iznijetćuteknekeosnovnepodatke.NapodručjuKotorauIII.jestoljećupostojalogrčkona-selje,kojesuuV.stoljećuporušiliGoti.NakonpropastiZapadnogaRimskogaCar-stvagradjepotpaopodbizantskuvlast.Kotorskaje,atimeibokeljskapovijestobi-lježenačinomAndrijeSaracena(Andreaci Saracenis),kojije809.preniomoćisvetogaTripuna iz Carigrada uKotor.Do 1185. nadKotorom se smjenjivalo bizantsko idukljanskovrhovništvo,1186–1371.KotorjebiopodvrhovništvomNemanjića,1371–1384.hrvatsko-ugarskih,a1384–1391.bosanskihvladara.Većidiosrednjegaikasno-gasrednjovjekovljaKotorjebioautonomnomkomunomsknezomitrimavijećima,apotpunujesamostalnostuživao1391–1420.Godine1420.gradsepredaoMletačkojRepublicipodčijomjeupravom,kaoglavnigradMletačkeAlbanijeisjedišteizvan-rednogaprovidura,ostaodonjezinepropasti1797.Osmanlijskimupadimaiopsada-maunatočKotorski zaljev, uz iznimkuGlogovca iOrahovca,nikadnije biopodosmanlijskomvlašćuzarazlikuGrblja(područjaizmeđupoluotokaLušticeiBudvesmještenogajugoistočnoodKotora),kojijepodOsmanlijamaostao1497–1715.,iza-padnogadijelaBokekotorske(uziznimkuĐurića,Kostanjice,LipacaiStrpa,kaomletačkihenklava),kojije,izkraćeprekide,biopodosmanlijskomvlašću1482–1687.OsmanlijskisuupadiipakposrednoutjecalinapromjenuvjerskogainarodnosnogasastavamjesnogastanovništvajersuMlečanikoncemXVII.stoljećanaselilinekolikotisućaistočnohercegovačkihpravoslavacauzapadnidioBokekotorske.Dvijesuau-strijskeuprave(1797–1918)bilekratkotrajnoisprekidaneruskom(1806–07),francu-

99


skom(1807–13)icrnogorskom(1814)vlašću.TijekomnjihsuseuBokukotorskuuznatnojmjeridoseljavaliistanovnicirazličitihdijelovaHabsburškeMonarhije.Go-dine1918.KotorjeušaousastavKraljevineSrba,HrvataiSlovenaca,a1929–41.usastavZetskebanovine.TijekomDrugogasvjetskogrataBokakotorskabilajeizrav-nopripojenaItaliji 1941–43.,papodizravnomnjemačkomupravom.UspostavomFederativneNarodneRepublike Jugoslavije Boka kotorska ušla je u sastav CrneGore.Nakon raspada Jugoslavije bila je u sastavu SavezneRepublike Jugoslavije(1992–2003)teSrbijeiCrneGore(2003–06),aod3.lipnja2006.Bokakotorskanala-ziseusastavusamostalneCrneGore.

3. Osvrt na promjene vjersko-narodnosnoga sastava Boke kotorskeDoseljavanjemSlavenauBokukotorskuotpočelojegotovotisućstoljetnorazdobljeromansko-slavenskesimbioze.Unjezinusepočetnomedijelu,tijekomkojegajedal-matskijezikbiomaterinskimjezikommjesnogaromanskogaiporomanjenogasta-novništva,tasimbiozaponajvećmaodrazilautoponimiji,poglavitouhagionimima,nesamouBokikotorskojnegoiistočnije,primjerice:Sušćepan»svetiStjepan«–sta-rijeimeHerceg-Novoga,adanasojkonimsjevernoodIgalatepovijesnoimenegdaš-njegaotoka,adanaspoluotokaSvetiStefankodBudve,Sutorina»svetaMarija«–naselje kod Herceg-Novoga, Sutomore »sveta Marija« – ojkonim kod Bara,Sutomorščica»svetaMarija«–ojkonimuCrmnici, Sutulija»svetiIlija«–brdokodselaZagorauGrblju(moždaiStoliv),Sutvara»svetaBarbara«–naseljekodKotora,Stivan»svetiIvan«–hodonimuBudvi,Stivančica»svetiIvan«–obalnitoponimuSpiču,Sustaš»svetiAnastazije«–ojkonimkodBara,Suban»svetiUrban«,Sutorman»svetiRoman«–brdoizmeđuBaraiCrmnice,Velja i Mala suta<suta»sveta«–to-ponimiuZupcimakodBara, Velja i Mala Vrsuta<suta»sveta«–goraiznadSuto-moraiSućekla»svetaTekla«–prediouSutomoru(zabarskidiousporeditiMarko-vić 2006: 21).Do konca srednjovjekovlja, kad je slavenskoprevladalo i u samomeKotoru,stanovništvojesamogagradaiužeokolicebezobziranajezičnopodrijetlobiloisključivokatoličkosiznimkomGrblja.ZbogzbjegasuGrbljanatijekomKandij-skogaratagodine1657.mletačkevlastidopustileuporabucrkvesvetogaLukeuKo-toru(izgrađene1195)zapravoslavnevjerniketesepostupnopočeopovećavatiudiopravoslavacauzaljevu.NjihovseudioznatnijepovećaonakonoslobađanjaHerceg--NovogaiRisnakoncemXVII.stoljećaodosmanlijskevlasti2.TijekomaustrijskeseupraveuBokukotorskudoselioivelikudiostranaca,paje,primjerice,udiostanov-ništvakojemu jematerinski jezikbionjemački 1890.uKotoru iznosio9,6%.Ipak,HrvatisusvedokoncaaustrijskevladavineostalivećinskostanovništvoKotorskoga

2 Primjerice, prva se pravoslavna obitelj u kotorsko prigradsko naselje Škaljari doselila tek1760.,audiojepravoslavacauKotoru1774.iznosio15,85%.

100


zaljevaiBokekotorskeopćenito,aromansko-slavenska(ponajprijemletačko-hrvat-ska)jezičnasimbiozaogledalaseunajvećojmjeriuupravnome,kulturnomeigradi-teljskomeleksiku,kojiseodrazioiumjesnojtoponimiji.3

Tablica1.Brojstanovnikaponaseljima1921–2011.

Naselje 1921. 1981. 1991. 2003. 2011.Dobrota 1182 5435 7283 8169 8189Kotor 4801 5345 5620 1331 961Muo 584 722 740 677 619Prčanj 585 1211 1213 1224 1130Stoliv 291 374 349 346 348Škaljari – – – 4002 3807Ukupno 7443 13 807 15 205 15 749 15 054

DemografskisesastavBokekotorskepočeoznatnijemijenjatinjezinimulaskomusastavKraljevine Jugoslavije, a najveće su se promjene dogodile tijekom i nakonDrugogasvjetskogaratakadseumeđupopisnomerazdoblju1931–48.uBokikotor-skoj,poprocjeniCrkvenčićaiSchallera(2007:76,77),brojHrvata,zbogstradanjauDrugomesvjetskomratu,iseljavanjaiprikrivanjanarodnosnogapodrijetla,smanjioza7000,odnosnosoko13000na5860,audiosmanjiosoko42%na28,7%.PritomtrebanapomenutikakoseunavedenimnaseljimabrojHrvata1921–2011.smanjiozagotovočetiriputa,aupostotnomeudjeluza6,5puta(usp.tablicu2.).NarazmjerepromjenaunarodnosnomesastavustanovništvanakonDrugogasvjetskogratauka-zujeipodatakdaseukotorskojopćiniudioHrvatas20,93%1961.smanjiona6,87%premarezultatimapopisaiz2011.tedaseibrojiudioHrvatasmanjivaousvakomemeđupopisnomrazdobljuosim1991–2003.Dajeprikrivanjenarodnosnogapodrije-tlaizrazličitihpobudauvelikojmjeriidaljeznatnoprisutno,pokazujepodatakdaudiokatolikaukotorskojopćiniiznosi11,76%,odnosnodajezavišeod40%većiodudjelaHrvata.MeđukatolicimajekojisenisuizjasnilikaoHrvativelikavećinaonihhrvatskihkorijena.

3 Pritomtreba imatinaumukakouBokikotorskojupreporodnomerazdobljunadijevanjeromanskihimenateuporabatalijanskogajezikanisuimalapolitičkekonotacijekaouostatkuDalmacijeiIstrijersetimenaglašavalarazlikauodnosunapravoslavnostanovništvo.Hrvatskojestanovništvoprilagodiloromanskoobalnote(kaokatoličko)crkvenoikulturnonazivljetegauklopilouvlastitiimen-skisustav(iantroponimijskiitoponimijski)tejepremanjemubiloznatnijeotvorenoodpravoslavnihstanovnikaBokekotorske.

101


Tablica2.BrojiudioHrvataporezultatimaslužbenihpopisastanovništva

Hrvati po naseljima

1921. 1981. 1991. 2003. 2011.4

Dobrota 689(58,29%)

424(7,80%)

459(6,30%)

535(6,55%)

476(5,81%)

Kotor 2617(54,51%)

515(9,64%)

505(8,99%)

116(8,72%)

113(11,76%)

Muo 420(71,92%)

137(18,98%)

128(17,30%)

137(20,24%)

115(18,58%)

Prčanj 483(82,56%)

193(15,94%)

189(15,58%)

186(15,20%)

170(15,04%)

Stoliv5 210(72,16%)

81(21,66%)

45(12,89%)

54(15,61%)

58(16,67%)

Škaljari - - - 489(12,22%)

415(10,90%)

Ukupno 4419 (59,37%)

1350 (9,78%)

1326 (8,72%)

1517 (9,63%)

1347 (8,95%)

IakojeKotorskiarhiviznimnobogatpovijesnomtoponomastičkomgrađom,iselja-vanjemHrvatakaostarosjedilacapadajuuzaboravmnogitoponimi,paCjelimiruStanićuiAntunuTomićudugujemozahvalnostštosuihzabilježili.

4. Mjesni toponimi

4.1. Ojkonimi

4.1.1. Dobrota

Upovijesnimsevrelimanaseljespominje1260.Ojkonimjeantroponimskogaposta-nja(<Dobrota <*Dobrot’a (vas) <Dobrota <Dobre/Dobro <Dobromir/Dobroslav).UstarijimserazdobljimaDobrotadijelilanačetiripodručja(Tomić1977:137)odistokapremazapadu:Vrtline(nekoćVrtovi;odŠkurdedoPlagenata;ondjesusenalazilivinogradikotorskihpatricija),Ilijaševići(odPlagenatadocrkvesvetogaMatije),Do-

4 Premarezultatimapopisastanovništvaiz2011.uDobrotiježivjelo948(11,58%),uKotoru197(20,51%),Mulu150(24,23%),Prčanju238(21,06%),Stolivu103(29,60%),auŠkaljarima664(17,44%)ka-tolika.Ukupnoje,dakle,unavedenimnaseljimaživjelo2300(15,28%)katolika,gotovodvostrukovišenegoHrvata.

5 Uslužbenimsepopisimaod1948.navodenaseljaDonjiiGornjiStoliv,nouovomesučlankupodatciizneseniskupno.

102


brota(odcrkvesvetogaMatijedoRaškov-brijega)iLjuta(odRaškov-brijegadorijekeLjute).Kaopomorsko-trgovačkosredištenaseljejedoživjeloprocvatXVII.iXVIII.stoljeću(opširnijeuTomić2010iBabić2019:38–39),adanasjenajnapučenijenaseljekotorskeopćine.

4.1.2. Kotor

BudućidatumačenjeojkonimaKotornadilaziopsegovogačlanka,navodimkakojeopširnijuraščlambuojkonimaspovijesnimpotvrdamaiznioČače(1998:29–32)pre-nosećiMayerovomišljenjekakoseojkonimmožepovezatiskorijenom*qat-teustvr-divšidasesemantičkimpomacimaznačenjetogakorijenapomakloodtemeljnogaznačenja»plot«i»ograđenomjesto«doizvedenoga»utvrda«.PetarSkok(1927:73)navodikakosegrčkokátera poistovjetiloslatinskimcatena navodećiusporednicuutoponimuCatene zadanašnjeVerigeuBokokotorskomezaljevu.Slavensko je imeKotorъpotvrđenoodXIII.stoljeća.Kotorjeosimupravnogaivjerskokatoličkosre-dišteBokekotorskeskatedralom,tridesetakcrkavaišestsamostana.TijeloblaženeOzaneKotorske(1493–1565)položenojeucrkvisveteMarije.

4.1.3. Muo

PetarSkok(ERHSJII:480)ojkonimdržidalmatskimprežitkomizvodećigaodlat.moles.Apelativmuo označujepristanište.SlavenskijelikojkonimazapisanuXV.sto-ljeću,adajenaseljeznatnostarije,potvrđujepodatakoposveticrkvesvetogaKuzmeiDamjanatesveteElizabeteiz1262.IznaseljapotječeblaženiGracija(1438–1508),čijesemoćičuvajuužupnojcrkviBlaženeDjeviceMarijePomoćniceKršćana.

4.1.4. Prčanj

OjkonimPetarSkok(ERHSJIII:29)izvodiodrimskihrodovskihimenaPoniusiliPorcius.Godine1326.potvrđenisulikoviPerçanaiParsiana,a1331.Parçan(ri)a.OstarostinaseljasvjedočiicrkvasvetogaTomeizIX.stoljeća.Pučkomseetimologijomojkonimkatkadpovezujesapelativomprč»(raspolodni)jarac«.TijekomXVIII.sto-ljećaPrčanjseprometnuoukulturnosredištesbogatomknjižnicomfranjevačkogasamostanasvetogaNikole.

4.1.5. Stoliv

Ojkonimseprviputspominje1326.(vinea de Stativo).PetarSkok(ERHSJII:337,338)smatragadalmatskimprežitkom.Putanec(1963:146)iŠimunović(1984–1985:163)držedajeriječohagionimutvorenomoddalmatskogapridjevasan(c)tu(s)

103


(<sanctus Elias »svetiIlija«).NajvišisevrhVrmcanazivaSvetiIlija(visok785meta-ra),auStolivuje1556.proširenavećizgrađenacrkvasvetogaIlije.Popučkojjeetimo-logijinaseljeprozvanoStolivomjer jesvakimladićtrebaozasaditistomaslina(sto oliva)kakobisemogaooženiti.

4.1.6. Škaljari

Naselje jeusrednjovjekovljunosilo imeSuranauščuvanoudanašnjemuobalnomtoponimuŠuranj.Tajjepovijesnitoponimvjerojatnomotiviranpridjevkomilipre-zimenomkotorskevlasteoskeobiteljiSurana/Syrana (nastavak*-jupućujenaneg-dašnjeposjedničkeodnose).Novijejeime–Škaljari–takođerantoponimijskogapo-stanja,zapisanood1451.tesedovodiuvezusapelativomškalja»sitnitucani«(usp.tal.scaglia;ERHSJIII:398).StanovnicisuseŠkaljara,naime,uzzemljoradnjuisto-čarstvo,uvelikebavili građevinarstvom.EtnikŠkaljarin odrazio seuhrvatskomebokeljskomprezimenskomfondu.

4.2. Motivacijska razredba toponima

Uovomeseodlomkutoponimidijelepomotivaciji.Uztoponimdonosimosnovnipodatak,aubilješkamapodosnovnimtekstomdodatnaobjašnjenja.Uztoponimenavodimikraticenaseljanačijemusupodručjuzabilježeni:

D=DobrotaK=KotorM=MuoP=PrčanjS=StolivŠ=Škaljari.

4.2.1. Toponimi motivirani geomorfološkim odlikama zemljopisnoga objekta

4.2.1.1. Zemljopisni nazivi u toponimiji (toponimijski apelativi i izvedenice)

4.2.1.1.1. Odrazi toponimijskih naziva:6Boljun (<boljun7 »vrelo«;S),Brda (D),Bregovi(Š),Brijeg (P),Do (P),Glavica (D),Grebene (Š),Gurdić (usp.gurgite<gur-

6 Uovususkupinupridodaniinekiodnosnitoponimi(npr.Mala rijeka, Među ponte, Velja peča)ukojimasuseodrazilitoponimijskinazivi,kojisenisuodraziliujednorječnimtoponimima.

7 Apelativboljun »vrelo«uščuvan jeuobližnjimLepetanima (BrozovićRončević 1997: 29).IstoimenivrhuVrmcuvisokje447metara.

104


ges8;ERHSJI:598;K),Jama(P),Jaža (<jaža9»vodojaža,odvodnikanal«;Š),Jeze-ra (Š),Kalozi (D),Kaluža (Š),Koritca (D),Kuk (P),Ledine (D,P),Lokanj10 (<lokanj »malalokva«; P),Lokva (D,Š),Lokve (Š),Luževo (Š),Mala presla (Š),Mala rijeka (M,P),Među ponte (<ponta »rt« <mlet.ponta; P),Močali (:močiti; Š),Mramor(*mer-»glodati,gristi«;Bezlaj2003:351,1023;Š)Nakraj kose (P),Peć (<peć »peći-na«;D),Pestingrad (<*Peštinjgrad<peštь »pećina«;usp.ERHSJII:629; D),Poljana (D),Procijep (D,Š),Ravan (Š),Rudina (< rudina »zelena zaravanukršu«;P,Š),Skok (<skok »plitakpotok«;D),Spenik (usp.*Spionik11 < spila/špila »spilja,pećina«;Š),Spile (P12,Š13),Strana (Š),Tinjak (<tinja14»blato«;D),Točilo (točilo »mjestoljev-kastaoblikanastalospiranjemvodenastrmimpadinama«;D,M),Ublić (<ubo15»vrelo«;D),Velja glava (D),Velja peča (Š),Velja peć (Š),Velja rijeka (P),Vijenac (Š),Zjalovo (usp.zjalo »otvor«;P),Zvjerovnik16 (Š).

Umjesnojsuse toponimijiodrazilimnogihidronimskiapelativi:onikoji seodnosenablatišta(kaloz17 ikaluža»kaljuža«,lužaimočao18 »mokrina«tetinja »bla-to«),vrelišta(boljun, ubo »ubao«,vrelo19 izvir »vrelo«),zbiralištavode( jezero,lokanj20»malalokva«ilokva)testalne( jaža,potok i rijeka21)ipovremenevodotokove(korito,*mer-,skok itočilo).Odrazomsugeomorfologijekršaapelativijama,ledina, peča »ko-

8 Ukrčkojpovijesnojtoponimijisrodnisuseapelativi (usp.toponimGorak)toponimiziraliioznačujudolinicu,vrtaču(ERHSJI:598).

9 JažasenalazinapotokuZvjerovniku.10 RiječjeopojilištustokeiznadstarežupnecrkveuPrčanju.11 SpenikjevrelokodstarežupnecrkveGospeodSnijegauŠkaljarima.Usp.hidronimŠpijenik

naStjepan-KrstukodStoca(Vidović2014a:142).12 UPrčanjusuSpileprediozapadnoodVeljerijeketeuzputodMarkov-rtadoGornjeLastve.13 Riječjeodvamapredjelima,jednimispodČistestraneijednimispodVrmca.14 TinjakjepredioiznadvrelaKavalin.Zaodrazeosnove*tinjausp.Brozović1999:35.Apelativ

nijeproziranmjesnomustanovništvu.15 UistočnojHercegoviniapelativubo češćeoznačujezdenac.16 RiječjeopotokukojisespuštasLovćenaumore.Mjesnijetoponimskilikhiperijekavski.17 Kalozisutoponimnastaoodhibridnogahrvatsko-romanskogaapelativa(<kal +oz [usp.lat.

-osus]).18 Namogućiapelativ*močao(usp.kao,ubo)upućujehidronimMočaouBaošićimakodHerceg-

-Novoga.19 ApelativjeutoponimijiuščuvankaodiodvorječnogahidronimaVrelo Gurdić.Mjesnojeu

uporabiapelativvreo.Obrađenagrađapotvrđujetezukakonahrvatskomepovijesnomprostorunemastarijihodrazaapelativaizvor,alisuuBokikotorskoj,kaonaotocimaiupriobalju,zabilježeniodrazidijalektnogalikazvir (usp.BrozovićRončević1997:5ibokeljskihidronimZvjerovnik).

20 Mjesnojepotvrđeniapelativbatun»malalokvazapojenjestoke«.21 NaobrađenomesupodručjuMalaiVeljarijekapovremenivodotoci,anjihovoseimepreni-

jeloinaobližnjeuvaleukojeseslijevaju.

105


madzemlje«,peć »pećina«,poljana,ravan, rudina»zaravan«, spila izjalo »otvor,bez-dan«,aumjesnojjetoponimijiuščuvaniobalniapelativponta22 »rt«.NaoronimskeapelativeupućujutoponimiBrdo, Brijeg, Glavica, Greben, Kosa, Preslo (<preslo »prije-voj«),Velja glava iVijenac.ToponimseProcijep odnosinavrelo,auŠkaljarimanabrdskiprediouVrmcu.Temeljnoapelativprocijepoznačujeusjek,asekundarnovrelo.

4.2.1.1.2. Toponomijske metafore:Babin trbuh (Š),Bačvice (Š),Kamarina23(<ka-mara»soba«<tal.camara;D),Kolačić (<kolač »obaoišupaljkamen«;D),Kukmane (<kukma »nadignutdioperjanaglaviptice«;Š),Lica (<lice »prediookrenutSuncu«;D),Luk (D),Na orcu (<orca»jedrenjeusmjeruprotivvjetra«<orca»užekojimsevežejedrozajarbol«<mlet.òrza;JEII:227;M),Nakraj pasa (<pas »pojas«;D),Nogalja (<nogalje »nogari«;RSKNJ15:783;P,Š),Oćali24 (<oćali »naočale«;D),Ralice (<ralo; D),Stepen25 (<stepen »stepenica«;D),Stoli (<stol »prijevoj«;D),Štit (<štit26 »mjestokojesprječavaudarevalovailinaletevjetra«;D),Telovina (<tela»lanenoplatno«<tal.tela»platno«;RadulovićLipovac1981:352;Š),Tumban (<tumban»ženskirubacokoglave«;ERHSJIII:521;Š),U bok (<bok »plitkauvala«,M),Ždrijelo (<ždrijelo »uskiprolaz«;D).

Uovojsuseskupinitoponimaodrazilinazividijelovaljudskogatijela(bokilice) i unutarnjih organa (trbuh i ždrijelo), građevinskih naziva (kamara i stepen),predmetaizsvakodnevneuporabe(bačva, nogalje»nogari«ioćali »naočale«),nazivaodjevnihpredmeta(pojas itumban), oruđa(ralo)iprehrambenihproizvoda(kolač)tenazivazadijelovenamještaja(stol).

4.2.1.2. Toponimi s obzirom na razmještaj, oblik i izgled tla ili vode

4.2.1.2.1. Toponimi uvjetovani smještajem zemljopisnoga objekta: Kutovo (P),Međubrđe (Š),Pipoljevac(usp.Pipolje <prijepolje»prednjidiopolja«;Skok1950:112;Š),Podno polja (D),Pošpilje (<*Podšpilje; Š), Privino (<priviti; P).

Uhidronimijiapelativkut najčešćeoznačujemrtvirukavac.UPrčanjujeKu-tovopotokkojitečeodbrdapremasvjetioniku.

4.2.1.2.2. Toponimi koji označuju oblik i površinska svojstva tla (izravni i metaforični): Bezdanica (D),Debela greda(<debeo »širok«+greda »uočljivastijena«;Š),Debeli brijeg (P),Duboki do (Š),Duga lastva (D),Glačice (usp. gladak; Š),Glatka ploča (Š),Grande (<tal.grande »velik«;P),Plitka (P),Polovica (Š),Rasovina (<rasoha

22 Napominjemidaapelativgabrioubokeljskimgovorimaoznačujemanjizaljeviliuvalu.23 Kamarinajepećina.24 Takođerjeriječopećini.25 Riječjeooronimu,aistopisnitoponimzabilježenjeisjeverozapadnoodobrađenogapodruč-

ja,uOrahovcu(KrivokapićiKnežević2017:270).26 Apelativštituobalnojtoponimijiobičnooznačujezaklonodvalovailiudaravjetra,aukopne-

nojnasip,mjestodokojeganedopirevoda.ŠtitjevrhiznadcrkvesvetogaEustahijauDobroti.

106


»račvastaudolina«<soha27;D), Ravglavica (<Ravna glavica; Š),Ravna lastva (<ra-van+lastva»zaskok«;Š),Višnjice (usp. visok; D).

Nastjenovitapodručjaupućujutoponimiukojimajesadržanpridjevgladak(GlačiceiGlatka ploča).Pridjevdebeoumjesnojtoponimijioznačuješirokepredjele,anaveličinu(većupovršinu)zemljopisnogaobjektaupućujetoponimGrande.

4.2.1.2.3. Toponimi koji se odnose na sastav i osobitosti tla ili vode:Babin (<baba28 »velikikamen,hridina«;P),Babina glava (usp.Babin; D), Bijeli (D),Bjelice (D),Blatina njiva (D),Cekovina (S),Crnica (P),Crvena greda (D),Crveni brijeg (Š),Crveni put29 (P),Čista strana (Š),Gnjila (S), Gnjile (Š),Gnjionica (D),Goljeno (Š),Gre-dine (D),Grudica (<gruda »okruglastkamen«;D),Igalo (<igalo »žalo«;P),Kamenica (<kamenica »prirodnoudubljenjeukamenu«;Š),Kapi (usp.kapati; D),Kremenica (<kremen; D),Kršići (Š),Ljuta (<ljut30 »kamenživac«;D),Ljuti krš (Š),Močavina (usp.moča»mokrina«;D),Mokrice (D31),Mrko čelo (D),Na kamenicu (usp.Kamenica;Š),Njilovo ždrijelo (D),Parilo32 (<parilo »vreloizkojegavodaisparava«),Pijavica33 (usp.piti; P),Pisteć (usp.pištet »vrelo izkojegavodapišti«;P),Ploča (<ploča »kvadratnikamen«;P),Praševina (<prah; D),Prdusina (Š),Pržice (Š),Pržino (Š), Rinići (usp. ri-nuti; Š),Ripe (<ripa »stijena,hrpakamenja«;Arj14:30;D),Rupe (P),Slana voda (D),Studenac (Š),Šuplji kam (<šupalj +kam»kamen«;D),Truć (D),Trulo34(Š),Ušljivica (S),Velika lit (<lit35 »hrid«,D),Velja greda (P),Vodnica36 (D),Vranji (D),Vranjine (Š),Vretovina (usp. vreti »vrijeti«;Š),Zelene lastve (D),Žuta lastva (Š),Žutina37(D).

27 Sohajeinačeislavenskipoganskiidol.Prvotnojeapelativoznačivaogranu.28 RiječjeovrhunaVrmcu.Baba jeujednoiimeženskogademona,personifikacijaženskoga

pretka,moždaeufemizamzabožanstvoplodnosti(BrozovićRončević1987:123).29 Crveni putjeipotokiput.30 Opširnijeoetimologijinazivaljut vidjetiuBrozovićRončević(1999:23).Usrednjovjekovlju

jezapisanolatinskoimerijekeDarantum.31 Riječjeodvamapredjelima,jednomeuzaseokuKamenaritedrugomenedalekoodKokoto-

vekule.32 UKotorujeParilozdenacizkojegavodasukljavelikakoličinavode.Hidronimjezapisanveć

1159.(Lalošević2016:121),štosvjedočioznatnomestupnjuslavenizacijesamogagradavećuXII.stoljeću.UKotoruvrločestonakonnekolikouzastopnihdanasvelikomkoličinompadalinaizbijumnogavrela.(usp.Stjepčević1926:53,54)

33 JošsudvatoponimaPijavicauBokikotorskoj.UBijelojikodHerceg-Novog(Magaš2002:69)iuDonjojLastviPijavicajegorskipotok,stogajevjerojatnijeizvođenjeodpsl.*piti.Unesonimijisuistozvučnitoponimikatkadmetaforičnogapostanjailisuodrazvremenskihprilika.

34 Trulojevelikapećina.35 ApelativjezabilježenuArj(VI:122)spotvrdamaizdubrovačko-bokeljskogapodručja.36 Riječjeopećini.37 Žutinajejednaodpećinanadobrotskimbrdima.

107


Najvećisediotoponimaizoveskupineodnosinarazličitevrstestijenaistje-novitihpodručja.TakosuseutoponimijiKotorskogazaljevaodraziliapelativigreda, gruda, kam38/kamen,kremen, krš, lit, ljut, ploča,ripai rupa.Navrstetlaupućujutopo-nimikojisadržavajupridjevebijel(Bijeli i Bjelice),crven (Crvena gredaiCrveni brijeg)ižut39(Žuta lastvaiŽutina), toponimikojisadržavajuapelativegnjila »glina«(Gnjile,Gnjionica iNjilovo ždrijelo),prah(Praševina), toponimikojiupućujunapjeskovitepredjele (Pržice iPržino) i nekvalitetna tla (Truć).Na izostanakbiljnogapokrovaukazujutoponimiČista stranaiGoljeno,ananjegovuprisutnostMrko čelo, Vranjii Vranjine (tibi toponimimogliupućivatinapredjeleprekrivenecrnogoričnomšu-mom)teZelene lastve. Hidronimskogasupostanjatoponimikojiseodnosenablatišta(Blatna njiva) i vrelišta(Kapi, Parilo, Pištec iVretovina), područja s povremenimprisustvomvode(Močavina, MokriceiVodnica),potoke(Pijavica)ivododerine(Ri-nići),kakvoćuvode(Ušljivica)tetoponimipridjevskogapostanja(Slana vodaiStu-denac). Pridjev crnuobalnoj toponimijiupućujenapredjeleprekrivenemorskomtravom(Crnica).VjerojatnosuonomatopejskogapostanjatoponimiCekovina iPrdu-sina.

4.2.1.3. Odnosni toponimi:Donji Jankovići (M),Donji kučac (D),Gomila ispod Puši-ne (D),Gornje (D),Gornji Jankovići (M),Gornji kučac (D),Gornji Muo (Š),Gornji vije-nac (Š),Lazinice (D),Mala kapa (D),Mala ponta (D),Mala ripa (D),Mala rudina (D),Male mrčevine (Š),Mali (P),Mali doci(Š),Mali most (Š),Mali potok (Š),Mali vijenac (Š),Malo grablje (Š),Pod Garovac (Š),Podlučje (D),Pogomile (<*Podgomile;D),Pokrše (< *Potkršje; Š),Podravnovo (Š),Potok iza Vitonjine (D),Starina40 (P),Velika jama (K),Velja gomila (Š),Velja kapa (D),Velja Kostanjica (P),Velja presla (Š),Velja rudina (D),Velje brdo (Š),Velje grablje (Š),Velji dolac (Š),Velji garovac (M),Zapečinovo (Š).

Dvorječniseodnosnitoponiminajčešćetvoreodpridjevaiimenice(npr.Donja smrekovina),aodnossemeđusamimtoponimimanajčešćeiskazujeantonimnimpa-rovimapridjeva,pričemuantonimnipargornji – donji izražavaprostorne,mali–velji (rjeđeveliki) kvalitativne,astari–novivremenskeodnose(usp.Frančić–Mihaljević1997–98:88).UKotorskomejezaljevu,kaoiuistočnojHercegoviniinaBraču,utvor-bitoponimanajčešćiprijedlogpod(usp.Šimunović2004:203,Vidović2014b:235).

4.2.1.4. Toponimi motivirani nazivima biljaka i biljnih zajednica te dijelova biljke:Bjelušinice(<bjelušina»Inulaverbascifolia«;D),Borova šuma (D),Borovi (bor41

38 Apelativkam takođerjesvojstvendubrovačko-bokeljskomepodručju(Arj4:788).39 Riječjeopredjelimasglinovitimtlima.PredjelenakojimasevadiglinaBokeljinazivajuba-

talo.40 Starinaječestoimevinograda.41 Uprošlostijebor označivaotamnušumu,pajemogućedajeponegdjeuBokikotorskojape-

lativbor (aliizvanobrađenogapodručja)uščuvanupravoutomeznačenju.

108


»Pinushalpensis«;Š),Bošak (<bošak »šuma«<mlet.bosco»šuma«42;Š),Brštan (<brštan »bršljan,HederahelixL.«;Š),Dračeva njiva (<drača43 »Paliuriusspina-christi«;D),Drenovi (<drijen »Cornusmas«;D),Dublje (<dub »hrast«;Š),Dumbrava (<dumbrava44 »listopadnašuma«;Š),U Fresine (<fresina »frijes,vrijes,Satureiamontana«;Š),Grabov potok (<grab »Carpinusorientalis«;Š),Grabova prodo (usp.Grabov potok;D),Ispod brštana (usp.Brštan; P), Ispod oraha (<orah »Juglans«;D),Kostanj (<kostanj »kesten«;S),Kostanjica45 (usp.Kostanj;P),Kruševo (<kruša »kruška,Pyrus«;D),Kruška46 (<kruška »Pyrus«;P),Liješće (<lijeha »gredica«;Š),Lišaji (D),Lorike (<lorika »lovorika,lovor,Laurusnobilis«;Š),Ljeskovac(<lijeska »CoryllusAvellanaL.«,P),Mrče (<mrča »mirta,Myrtuscommunis«;Š),Mreževa greda (usp.mrijež »mladestabljike,izdanciilimladice«;RSKNJ13:170;Š),Rakite (<rakita»Salixpurpurea«;M,Š),Raovo (< *Ora-hovo <orah »Juglans«; M),Rastovac (<hrast »Quercus«;D,P),Rištine (usp.vriština »biljnazajednicažuticeivrijesa«;P),Smreke (<smreka »Juniperusoxyceareus«;Š),Tr-šća (<tršća »trstik«),U borove (usp.Borovi; Š),Velja žuka (<žuka»Junceus«;P),Vrašti-ca47 (<vrijes»Satureiamontana«;D),Vranjev vrijes (usp.Vraštica; Š),Vrbice (<vrba »Salix«; D), Zelenička greda (< zelenika »Phyllirea latifolia«; D), Žiljev kam (< žilj »Pancratiummaritimum«<tal.giglio »ljiljan«;Š),Žiljeva strana (usp.Žiljev kam;D),Žiljevo (usp.žiljev kam;D),Žuke (usp.Velja žuka; Š),Žukova glavica (usp.Velja žuka; Š).

Umjesnoj su se toponimiji odrazilimnogobrojni apelativi koji upućujunapostojanjeraznorodnihvrstagrmolikihbiljaka(bjelušina,brijest, drača, lijeska, lorika »lovor«,mrča »mirta«,vrijesak, zelenika ižuka »bazga«)istablašica(drijen, dub, grab, kostanj »kesten« kruška, orah, hrast, smreka ivrba), aznatnosurjeđiodrazinazivaukrasnihbiljaka(žilj48).Okamenjenisuinazivizarazličitevrstešuma(bošak, dum-bravailiješće)iostalihbiljnihzajednica(riština»vriština«itršća »trstik«).Odrazilisuseujednonazividijelovabiljaka(mrijež)isloženihorganizama(lišaj).

4.2.1.5. Toponimi u svezi s nazivima životinja i životinjskih staništa: Bikovina (D),Bravov kam (<brav »mužjakovceilikoze«;D),Jarčenica (<jarac49;D),Kobiošti-ca50 (<kobila;D),Kraj brloga (D),Kraulica (usp.kravulj»kraguj«;RSKNJ10:394;D),

42 OpširnijeoapelativubošakuVinjaI:60,61.UBokikotorskojbilježigaiSkok(ERHSJI:193).43 Na širemu supodručju zabilježena i prezimenaDračevac (Herceg-Novi) teDračis/Drača

(Bar),alijevjerojatnijeizvođenjeodbiljnoganaziva.44 IstovjetanjelikzabilježenuIstri(Arj2:885).45 UBokikotorskojpostojiistoimenonaseljenapogledPerastu.46 KruškajeribarskapoštauPrčanju.47 Vrašticajepećinaudobrotskimbrdima.48 Žiljjerazmjernočestmotivuhrvatskimpetrarkističkimdjelima.49 Jarčenicajepećina.50 Kobiošticajetakođerpećina.

109


Lisičja voda (<lisica; Š),Međedin potok (<međed »medvjed«;D),Sojak (<*Sovljak<sova; Š),Sovlje (Š),Vidrine (D),Vučja greda (<vuk + greda; D),Zebice(<zeba; Š).

Unutargorenavedeneskupinenajčešćisutoponimiukojimasuseodrazilinazividivljih(lisica, medvjed,vidraivuk)idomaćihživotinja(bik, brav, jaracikobi-la),arjeđeptica(sova izeba). Nekibiodnavedenihtoponimamoglibitiiantropo-nimskogapostanja.

4.2.2. Toponimi imenovani prema drugim toponimima:Ljuta (D),Most od So-jaka (Š),Potok od Čele (D),Torijun od Gomila (Š),Torijun od Zebica (Š),Zebička tori-na51 (Š).

UovojsuseskupinitoponimaodrazilimjesnihidronimLjuta (naseljejeLjutaprozvanoporijeci)teoronimiGomile, Sojak iZebice.

4.2.3. Toponimi motivirani ljudskom djelatnošću

4.2.3.1. Toponimi prema izgrađenim objektima i zdanjima

4.2.3.1.1. Toponimi prema nazivima za gospodarske objekte:Gumanac (< gum-no; Š),Kameni most (Š),Klačina (<klačina »vapnenica,mjestonakojemusegasivap-no«<dalm.calcaina; D),Konobica(<konoba; Š),Mosta52 (usp.most; Š),Pod magazine (<magazin »skladište«;P),Pod solar (<solar »shod,malaterasanakojuvodestubeispredglavnihvrata«;Š),Prijeza (<prijeza »preza,malikamenistupnamorskojoba-lizakojusevežulađe«<tal.presa;ERHSJIII:129;P),Pristan (<pristan »pristanište«;P),Puč(<puč53 »zdenac«<dalm.*putseu;K,Š),Škarpa54 (<škarpa »podzidanakosi-na«<mlet.scarpa;Š),Špadola (Š),Zgrade (D,Š).

NapoljoprivredneobjekteupućujetoponimGumanac,naraznovrsnaosobnailizajedničkaspremištaKonobica iPod magazine,naribolovno-pomorskudjelatnostPristan,građevinskuKameni most, Pod solar iŠkarpa,stočarskuZgrade,anaproi-zvodnjuvapnaKlačina.HidronimskimjenazivomuvjetovantoponimPuč.Špadola(tal.Spadola)jebilagrađevinskatvrtkakojajeposlovalauŠkaljarima1941–1943.tesunakonDrugoga svjetskog rata njezini objekti prenamijenjeni u stambene zgrade.Stradalesuupotresu1979.

51 Riječjeodvamapredjelima,jednomekodStrijelišta,adrugomepodLovćenom,kodnegdaš-njeaustrijsko-crnogorskegranice.

52 NapredjelusenalazilacrkvaSvetogaKriža,aBratovštinajeSvetogaKrižadobilastatut1298.53 UBokikotorskojdanasjeznatnopotvrđenijiapelativpočuo.54 ŠkarpajeputporedcrkvesvetogaVicencauŠkaljarima.

110


4.2.3.1.2. Toponimi kao odrazi naziva za obrambena zdanja:Fortin (< fortin »malautvrda«;Š),Kuline (<kulina »razvalineutvrde«;D),Mirine(<mirine »ruševi-ne«;P),Stražišće (Š),Sveti Ivan (K).

NarazvalinenegdašnjihzdanjaupućujutoponimiKuline iMirina.

4.2.3.2. Toponimi prema obitavalištima te javnim prostorima i putovima: De-beli torijun (<debeo »širok«+torijun »serpentina«[<tal.torrione »velikautvrda,proma-tračnica; pokretna utvrda«; Lipovac Radulović 1981: 357; Š),Karuđina (usp. ca(r)rùggio»vrstauskeulice«;Š),Kriva ulica (D),Krst (<krst»raskrižje«;D),Kućišta (Š),Plazno (<plaz »brdskiput«;Š),Pričac (D),Rugovica (<ruga »zavojitput«;Š),Selo (P).

Izovesekategorijeizdvajajurazličitinazivizavrsteprometnicahrvatskoga(plazipričac)iromanskogapostanja(karuđina itorijun).Rugovica55jepredioiznadserpentinakojevodeizŠkaljaraputTrojice.

4.2.3.3. Toponimi prema gospodarskoj djelatnosti

4.2.3.3.1. Toponimi u svezi s poljoprivrednom djelatnošću:Duman (<duman56 »vrt,voćnjak«;LipovacRadulović1981:69;Š),Garovac (usp.gariti »paliti«,Š),Lanište (Š),Lazine (<lazina »krčevina«;D),Lećevišta (D),Lozica (Š),Masline (D,Š),Na poda (usp.Poda;Š),Pepelji laz (D),Poda (usp.pod »obradivapovršinanavišerazina«;D), Prlina (<prlo »pasjeka«;usp.rum.a pîrli »paliti,žeći«;ERHSJIII:46; Š),Sad (Š),Trap (< trap »mladi vinograd«; Š), Vinogradac (D), Vr međa (D), Vrtline (D).NavrsteobradivihpovršinaupućujutoponimiDuman, Na poda, Poda iVrtline,napoljoprivrednekultureLanište, Lećevište i Masline,navinogradarstvoLozica,Trap iVinogradac, nastvaranjeplodnogazemljištakrčenjemGarovac, Lazina,Pepelji laz iPrlina,rasadnikeSad,agraniceizmeđuposjedaVr međa.

4.2.3.3.2. Toponimi u vezi sa stočarstvom:Mandra (<mandra57 »mjesto,ilikoli-ba,nakojemuseovcemuzu«;ArjVI:440;Š),Mali soliovac (<soliovac»solilo,mjestonakojemuseovcamadajesol«;Š).

4.2.3.3.3. Toponimi u svezi s ostalim gospodarskim granama:Banj (<banj »pla-ža«;D),Klačevo čelo (usp.klak»vapno«;P),Pentar58 (<pentar »kamenolom«;P),Ta-

55 Skok(ERHSJIII:166)bilježiapelativruga,kojiizvornooznačujenabor,apridjevrugan (uznačenjusvijen) dovodiuvezus latinskimrūgatenapominjekakomeđuAlbancimauBaruapelativrruga označujeulicu.

56 OetimološkimprijeporimavidjetiuVinjaI:135.UŠkaljarimaDumanobuhvaća»livadeis-podsadašnježupnecrkveuŠkaljarima,poprilicidoRakita«(Stanić1978:132).

57 Skok(ERHSJII:368)apelativdržibalkanskimgrecizmom.Umjesnejegovorevjerojatnoušaoprekoturskogamandra.

58 PentarjevrhuVrmcu.Apelativpentar Skokdržidalmatizmom(ERHSJII:671).Idanasježivumjesnimgovorima,aujednomožeoznačivatiibilokojuotvorenurupuuzemlji.

111


bačina (<tabak »štavljačkože«<tur.tabak;D),Tunjola (<tunjola »tunja,tankoužezaribarenje«;ERHSJIII;523;P).

NamjestanegdašnjihkamenolomaupućujetoponimPentar, avađenjavapnaKlačevo čelo.Tabačinaje,pak,bilapredgrađeKotoraukojemusuusrednjovjekovljuiranomenovovjekovljustanovalištavljačikože,aTunjola jeribarskapošta.

4.2.3.4. Kulturno-povijesno uvjetovani toponimi

4.2.3.4.1. Toponimi u svezi s upravnom i vojnom vlašću:Militarski park (D),Tamborje (<tambor»tabor«;D),Tamnica (D).

Militarskijeparkuredilaiodržavalaaustrijskavojska.

4.2.3.4.2. Toponimi u svezi s mjesnom poviješću i mjesnim predajama:Bolan-če (<bolanča »vrstamletačkogasitnognovca«;D),Brsalj (D),Brsalji/Strijelište/Šištete (Š),Tre sorelle / Tri sestre (P),Zli potok (D).

IstizemljopisniobjektuŠkaljarimanosiimenahrvatskoga(Strijelište),roman-skoga (usp. tal.bersaglio »nišan«) igermanskoga (Šištete <njem. schiessen)postanja(Stanić1978:132).PredioseTre sorellenalazinaArđakovuuPrčanju.Riječjeone-običnojzgradiizgrađenojuXIV.iliXV.stoljeću,najvjerojatnijeljetnikovcuvlasteo-skeobiteljiBuća.Onasesastojiodtrijuzasebnihdijelova.PojednojjepredajiriječoljetnikovcutrijuBokeljkikojesuunjojtražilemiriodmor,apodrugojsujeizgradi-letrisestreFilomena,GracijanaiRina,kojesusezaljubileuistogamladića–Jerka.Kakonijemogaooženiti svetridjevojke,onesuodlučileprovestiživotu izolaciji.Kakobikojaodsestaraumrla,njezinbiprozorbiozazidan.Samojeprozoronekojajenajkasnijeumrlaostaonezazidanjerganijeimaotkozazidati(Babić2019:40).

4.2.3.5. Toponimi uvjetovani duhovnim i vjerskim životom zajednice

4.2.3.5.1. Toponimi motivirani imenima kršćanskih svetaca:

4.2.3.5.1.1. Toponimi motivirani vjerskim zajednicama te crkvenim građevi-nama i posjedima: (A)rđakovo (: Arhanđeo Mihovil; P),Arkanđelovo (:Arhanđeo Mihovil;P),Biskupija (S,Š),Crkvina59(Š),Fratri (Š),Gospa od Karmela (P),Gospa od Vrta (D),Kaludrica (P),Kaluđerica (Š),Kapela (D),Krstac60 (P),Opatija (P,Š),Pod crkvom61 (Š),Podujam (: sveti Dujam; Š),Pologrina (: sveti Pelegrin62;D),Popovi pasovi (D),Rt svetoga Matije (D),Sutorman(: sveti Roman; Š),Sveta vrača (usp.sveti vrači

59 ToponimjeimenovanpoostatcimacrkveSvetogaKrižaizvanzidina.60 NaKrstcusepopredajinalazilacrkvasvetogaAntona.61 ToponimseodnosinapredioispodcrkveGospeodSnijega.62 RtovePelegrinnalazimonaŠolti,Hvaru,DugomeotokuiUgljanuteseondjenalazeicrkve

posvećenetomusvetcu(usp.Marasović-AlujevićiLozićKnezović2011:426).

112


»svetiKuzmaiDamjan«;D63),Sveti Anton (P),Sveti Ilija(D,P,S),Sveti Ivan (D64,K65,P66),Sveti Krst (D),Sveti Matija (D),Sveti Nikola (P),Sveti Petar (D67),Sveti Stasija (D68),Sveti Toma (P),Trojica (: Sveto Trojstvo69; Š),Trojstvo (S).

IznimnosebogatasakralnabaštinaBokekotorskeodrazilaiumjesnojtopo-nimiji.Međutoponimimaukojimasuseodrazilititularicrkavačestisuonikojiseodnosenaribarskepošteublizinisakralnihobjekata(primjerice, Sveti Anton,Sveti Nikola iSveti Toma).ToponimSutormanuŠkaljarimapripada skupini toponimatvorenihpridjevomsan(c)tu(s) (sanctus Romanus)70tedosadnijezabilježenuhrvat-skojtoponomastičkojliteraturi.ToponimseFratrimožesvrstatiiuskupinutoponi-mijskihmetaforajersenjimeoznačujuistaknutestijene(usp.Marasović-AlujevićiLozićKnezović2011:423).NacrkveneposjedeupućujutoponimiBiskupija, Opatija iPopovi pasovi,ahidronimiKaludrica71iKaluđerica nablizinusakralnihobjekatauzvrelo.

4.2.3.5.2. Toponimi uvjetovani prežitcima pretkršćanskih vjerovanja:Vilina pećina (D).

4.2.3.5.3. Toponimi uvjetovani ostalim elementima duhovne kulture:Gomile72 (<gomila»hrpanabacanakamenja«<psl.mogyla»grobnihumak«;D),Šarena gomi-la (P),Zakopane (Š).Topinimiizoveskupinemoglibiupućivatinagrobišta.

63 Riječjeodvamapredjelima,jednomenakojemusenalazeostatcicrkveSvihsvetih,kojasespominjeod1503.,akojuje1889.obnoviokapetanMarkoAndrić,tedruginakojemusepočelagraditiistoimenacrkva,kojanijedovršenazbogmanjkasredstava,pajeprenamijenjenaustambenuzgradu.

64 UDobrotisenalazedvijecrkvesvetogaIvana.Jedna, izgrađenanajvjerojatnijepolovicomXVI.stoljeću,iznadzaseokaKamenari,tedruga,nedovršena,skoncaXVIII.stoljećaismještenanasa-mojobali.

65 SvetiIvanjetvrđavanavrhukotorskihzidinaprozvanapocrkvicikojajebilaunjojsmješte-na.

66 RiječjeopoštiizdencukodcrkvicesvetogaIvanaKrstitelja,kojanajvjerojatnijepotječeizXIII.stoljeća.

67 ToponimseodnosinacrkvuuLjutojizgrađenu1780.68 StarijasecrkvasvetogaEustahijaspominje1332.,amlađasepočelagraditi1762.69 RiječjeogorskomesedluiznadŠkaljaraukojemusunekoćobitavalipustinjaci.70 Usp.oronimSutormankodBara(bilježigaiSkok,ERHSJIII:365)upovijesnimvrelimaza-

bilježenikaoSutroman.71 Skok(ERHSJII:129)bilježilikKoludrica.72 Apelativgomila umjesnomegovorunajčešćeoznačujegrobnihumak,neovisnootome iz

kojegapovijesnograzdobljapotječe(takoprimjericemožeoznačivati i ilirskogrobište).NaBračupakgomila označuje»hrpukamenjanastalutrijebljenjemkamenja«(Šimunović2004:218).

113


4.2.4. Toponimi antroponimijskoga postanja

4.2.4.1. Višerječni toponimi antroponimijskoga postanja

4.2.4.1.1. Toponimi od antroponima i zemljopisnoga naziva:Balabinov do (D),Boškov potok (Š),Benov do (D),Bujina pećina (Š),Daletina pećina (D),Daletino točilo (D),Domaćinov kamen (Š),Grgurov potok (D),Jagoševo točilo (D),Janoševa greda (D),Lundrića brijeg (P),Marevo čelo (P),Markov do (Š),Markov rt (P),Meče-rov brijeg (D),Mužino brdo (Š),Oparen-brijeg(D),Pijadin potok73 (P),Raškov brijeg (D),Staničin brijeg (Š),Tičin kam (D),Tomina glavica (D),Zubanova glavica (D),Žarkov kam (Š).

Uovoj skupinivišečlanih toponimaantroponimnogapostanjauzantropo-nimnajčešćedolazeodrazinazivageomorfološkihoblikakrša:do(3),pećinaikam (2)tekamenigreda(1).Podjenakosuzastupljeniodrazioronimijskihnaziva:brijeg(5)tebrdo, čelo, glava iglavica (1).Razmjernosučestiiodrazihidronimijskihnaziva:potok(3)itočilo(1).Ustoseodrazioiuzmorskinazivrt (1).

4.2.4.1.2. Toponimi od antroponima i gospodarskih naziva te naziva stambe-nih objekata i prometnica:Brguljanove stare torine (Š),Cucin dolac (Š),Cucin palac (M),Čepićeva lastva (Š), Don Nikova lazina (P),Duševo gumno (Š),Kokotova kula(D),Lukovo gumno (M),Marevo/Marovo gumno (D),Matovi doci (Š),Mijov dolac (M),Srdarove torine (Š),Stakina torina (D).

Najčešći su odrazi naziva poljoprivrednih čestica i gospodarskih objekata:gum no(5),dolac(3)telastvailazina(1).Ujednosuseumjesnojtoponimijiodrazilistočarski(kaoštojetorina)igraditeljski(kaoštosukulaipalac)nazivi.

4.2.4.1.4. Toponimi od antroponima i naziva uvjetovanih duhovnim i vjer-skim životom zajednice:Lukovića opatija (P),Petrusinovo selo (D),Žbutegića opati-ja (P).

4.2.4.2. Jednorječni toponimi antroponimijskoga postanja

4.2.4.2.1. Toponimi pridjevskoga postanja: Antićevo (M),Babićevo (Š),Bajevo (M),Bajlovo (D),Bakušinovo (Š),Banovo (Š),Barbijerovo (P), Benovo (D),Biokovo (S), Dobrilovina (D),Draganje74 (P),Franovo (Š),Franzinovo(Š),Girino (P),Goražda (Š),Grasovo (P),Gropešićevo (P),Janjićevo (Š), Kalcetinovo (Š),Karonjin (P),Lodovo (Š), Marićevo (P,Š),Marinćetićevo (P),Marovo (M),Matijevo (Š),Medvjedovo (P),Mrlja-činovo (Š),Ostojne (<*Ostojine; D),Ostojno (<*Ostojino; D),Palićevo (Š),Palinovo (P,Š),Picovo (M),Podivanovo (P),Polarevo (P),Puncijelino (P),Radatovo (D),Radinovo (M),Ratkovo (P),Riđanovo (M), Sabovo (Š),Sinkovićevo (P),Slaničarovo (M),Sreda-

73 ToponimjezapisanpočetkomXIX.stoljeća.74 Prediosenazivai Čisti vrh.

114


novo (P),Šapanovo (Š), Šarinovo (Š),Šuranj (Š),Tabakovo (Š),Vida Lušina (D),Vito-njina (D),Zlatarevo (P).

Starijemu jezičnom slojupripadaju toponimi tvorenihposvojnim sufiksom*-jь75:Draganje,Goražda (<*Gorazdova) iŠuranj.

4.2.4.2.2. Toponimi tvoreni toponomastičkim sufiksima:Batkovina (Š),Bolje-vica (D),Brajnica (pećina;P),Brkovica (P),Galinica (D),Janjevica (D),Jerovica (P),Karampana76 (K),Krilovina (M),Krlanovina (D),Kučevo (P),Landruša (D),Lekovi-na (P),Linjevo (D),Lorenčina (M),Lukačevina (D),Mačkovina (Š),Marošina (P),Marovina (D),Matolovina (Š),Metkovine (D),Milakovica (D),Milovčina (P),Mirće-vina (Š),Mitrovica (P),Ninovica (D),Pavlovica (P),Perovina (P),Peruškovo (Š),Petro-vina (D),Radmilovica (D),Ribarica (D), Roljovina (Š),Srgovica (D),Starčevine (D),Šantulja (D),Tripkovina (D),Vitaljica (D).

Toponimisukojipripadajuovojskupinitvorenisufiksimakojioznačujupri-padnost(-ica,-ina,-ovica/-evica, -ovina/-evina,-ulja, -uša).

4.2.4.2.2. Antroponimi u funkciji toponima:Arbanasovići (D),Bagazoni (D),Bakalići (D),Bakovići (D),Basari (Š),Brkanovići (Š),Bilafer (D),Čičiće (M),Danču-lovići (P),Dončići (Š),Đurovići (S),Glavati (P), Ilići (D), Ilijaševići (D),Janoši (D),Janjiće (Š),Kamenari (D),Kandioti (D),Kapovići (D),Kavalin (D),Kitići (P),Kličići (M),Marovići (D,M),Mijatovići (D),Milovići (D),Miševići (P),Mišulić (D),Miroš77 (P),Mrvičići (P),Oparene (D),Paskovići (M),Pavličeviće (P),Petani (P),Petkići (P),Pet(r)ovići (D,M),Pijerovići (D),Račete (D),Radomiri (D),Radoviće (P),Sablići (M),Šalijagići (D),Škaljarin (P),Tomići (D),Tripkovići (D),Uljarevići (M),Veroniće (P),Veronići (Š),Vukićevići (M),Vušovići (D),Žbutegiće(P),Žabatići (Š),Žutkići (Š).

Vrlosučestokaotemeljnipotvrđeniakuzativnilikoviojkonima(npr.Janjiće, Oparene, Pavličeviće, Radoviće, Veroniće iŽbutegiće78). Uzimanje gotovih osobnihimenazaimenovanjenijeodlikaslavenskihjezika,negojepojavamlađegapostanja,koja jeumanjojmjeripotvrđenaiuBokikotorskoj (npr.Bilafer, Kavalin, Petani iŠkaljarin).

OdkršćanskihimenautoponimijisuseKotorskogazaljevaodrazilaosobnaimenaAntić (<Anton), Frano, Grgur, Ivan,Janoš (<Jano <Jan »Ivan«), Janja,Jero (<Jeronim), Luka, Lukač (<Luka), Maro (<Marin),Marko, Matija, Mato (<Matej/

75 UsporediŠimunović2004:224.76 UKotorujestanovaoodvjetakmletačkeobiteljiRampani,pokojemujejavnizdenacuKo-

toruprozvan.Oetimologijiriječikarampana (kojomseuDalmacijiponajprijeoznačujedotrajalibrodilibabetinu,auKotoruinaHvaruizlogovorenje)vidjetiuVinjaII:64.

77 Mirošjevrelo.78 SličnajepojavavrločestopotvrđenaiuZažablju(Vidović2014b:179).

115


/Matija),Mijo (usp.Miho <Mihajlo/Mihovil79), Pavao, Pero (<Petar), Petrusina (<Pe-trusa <Petar),Roljo (<Roko; Š), Srg80,Toma,VitaliVitonja (<Vito<Vital).UmjesnojsusetoponimijiodrazilaujednonarodnaimenaBajlo (<Bajilo <Bajo;hip.odBra-tislav),Batko (<Bato;hip.odBratislav),Bioko (<Bjelimir/Bjeloslav), Boško(<Božo<Božidar),Dobrilo (<Dobre <Dobromir/Dobroslav/Dobrovoj), Dragan (<Drago <Dragomir/Dragoslav), Duša/Dušo (<duša), Gorazd,Milak (<Milo <Miloslav), Mirko (<Miro <Miroslav), Miroš (<Miro <Miroslav), Ostoja, Radat (<Rade/Rado <Radimil/Radomir/Radoslav), Radin (< Rade/Rado < Radimil/Radomir/Radoslav), Radimil, Ratko (<Rade/Rado <Radimil/Radomir/Radoslav),Sredan (usp.Sredoje81), Stanica82 (<Stana <Stanislava)iŽarko.ZabilježenisuiodrazistranihimenaFranziniLodo (<tal.Lodovico83).NijemogućenedvojbenoustvrditipostanjeosobnihimenaDaleta iJagoš. PrvosemožepovezatisnarodimimenomDabiživ,aliikršćanskimaDamjaniDanijel.OsobnoseimeJagošuCrnojGorinadijevalodjetetukojeserodilonakonočevesmrtiiličijajematiumrlapriporodu,amogućegajepovezatiilisasloženimimenomJagomir (Grković 1977: 102) ili sa ženskimJaga »Agata«.Zabilježeni su iodrazidvočlaneimenskeformuledon NikoiVido Lušin.

Ujedno su se odrazila imnogobrojni pridjevci i prezimenaBabić (<baba),Bagazoni84, Bajo(<bajo »malibrat«),Baković (<bak »priplodnivol«),Balabin (moždaodtal.imenaBalbino), Ban(ović) (<ban),Barbieri (<barbijer »vidar,brijač«), Bene85 (<Benedikt),Bolica86,Brguljan (<Brguli »zaselaknaLuštici«),Brkanović (<brkan <brko »brkataosoba«), Bujović (<Bujo < Budimir/Budislav),Cuca,Čepić (usp.čepati »lomiti,kidati,kršiti«),Čičić (<čiča), Dančulović (<Dančul <Dančo <Danijel),Dončić (<Don-ko <Dominik),Galina (<gal »crn«), Giričić(<girica), Glavati (<glavat »kojiimaveli-kuglavu«),Graso (usp.tal.grasso »debeo,mastan«), Hoh (vjerojatnoodHoch<njem.hoch»visok«),Ilić (<Ilija),Ilijašević (<Ilijaš <Ilija), Janjić (<Janja),Kalceta (<kalceta

79 ObasulikapotvrđenameđukatolicimaistočnoodrijekeNeretveodsrednjovjekovlja.80 RiječjeolikukršćanskogaimenaSrđsočuvanimvelarom(ERHSJIII:318),kojiseuBoki

kotorskojokamenioiuprezimenuSrgotićuBijeloj.81 ZanarodnoimeSredojeMilicaGrković(1977:184)navodikakojeriječozaštitnomeimenu

kojesenadijevalodjecirođenojusrijedu.82 UKotorujeuXIII.stoljećuzabilježenpridjevakde Staniça(Jireček1962:233),panijeisklju-

čenonidajeriječoprežitkusrednjovjekovnihimovinskihodnosa83 Riječjeonahodišnomeimenu(Šimunović2006:347).84 Bagazoni jetalijanskoprezime,pajemogućedajeriječonekojobiteljikoja jestanovalau

Dobroti.PritomjezanimljivodaseprezimeBagazon(i)spominjeitijekomopsadeKorčule15.kolovoza1571.odstraneturskogapotkraljaAlžira.

85 ObiteljdeBenespominjeseuKotoru1330.(Jireček1962:49),ausrednjovjekovljujepotvrđe-noosobnoimeBene,pokraćenilikkršćanskogaimenaBenedikt.

86 Jireček(1962:250)kotorskipridjevakiprezimeBolica(zboglikovaBouoliçaiBiualiça)pove-zujesapelativombivol.

116


»čarapa«),Kamenarović (< kamenar), Krilović (<Krilo <Kristofor), Leko (< Leko»Aleksandar«), Lorencin (tal.Lorenzo»Lovrjenac,Lovro«),Luković (<Luka),Marić (<Mara <Marija), Marinčetić (<Marinčeta <Marinče <Marin), Maroš (<Maro <Marin),Marović (nekoćMarojević<Maroje<Maro<Marin),Mečer (vjerojatnoodMetscher), Metković (<Metko <Medo <Medvjed), Mijatović (<Mijat <Mijo <Mihaj-lo/Mihovil),Milović (<Milo <Miloslav),Mišević (<Miše Mihajlo/Mihovil), Mitrović (<Mitar »Dimitrije«),Mrvica,Oparenović (<Oparen), Palić (<Pale <Pavao),Pasko-vić (<Pasko »Paskval«),Pa(u)lina (<Paulina <tal.Paulo»Pavao«),Pavličević (<Pavlič <Pavao),Perušković (<Peruško<Peruša <Pero <Petar),Petani (<Petan <Peto <Petar), Petkić (<Petko <Peto <Petar), Petović (<Peto <Petar),Petrović (<Petar), Pijade (<pijade »vojnikpješak«<tur.piyade;Škaljić1966:518),Pijerović (<Pijero <tal.Piero »Pero«), Račeta87 (<Rače <Rako<Radomir/Radoslav),Radomir(i) (<Radomir),Radović (<Rade/Rado <Radomir/Radoslav),Sablić (<sablja), Sbutega (mjesnilikŽbu-tegić;moždaodzbutati»nagurati,strpati;smetati,zbrkati«;RSKNJ6:646),Serda-rević (<serdar),Sinković, Tičić (<tica »ptica«), Starčević (<starac), Surana/Šurana88, Tomić (<Toma),Tripković (<Tripko <Tripo <Tripun), Uljarević (<uljar), Verona (mjes-nilikVeronić;<Verona), Vukićević (<Vukić <Vuk), Vušović (<Vušo <Vuk), Zambata (mjesnilikŽabatić;moždaodzamba»vrstabiljeganaušimaovacaikozailivrsturezbarskogaoruđa«;RSKNJ6:116),Zuban (<zub)iŽutkić (<žutko <žut).

Umjesnojsusetoponimijiokameniliinadimci:Arbanasović (<Arbanas »Al-banac«;obiteljskinadimakdijelaVulovićauDobroti),Bakalić (<baka/bak; obiteljskinadimakdijelaDapčevićauDobroti),Bakuša (<baka/bak),Basari (<tal.basso»ni-zak,malen«),Bilafer(<bilav»bilan,pojaskojivežekonjskuuzduzaprsakonja,takodakonjnemožesuvišedizatiglavuipropinjatise«<tur.bilan;Škaljić1966:142;na-dimak89dijelaKosovićauDobroti),Brko (<brk), Gropeša (<grop»čvor«<tal.groppo), Kapović (<kapo »glavar, starješina«< tal.capo),Karonja (<karonja»pokvarenjak,nitkov«<tal.carogna),Kavalin (<tal.cavallo»konj«), Kitić (<kita),Kličić (< klicati),Kokot (<kokot»pijetao«),Krlan (<Krle <Kristofor),Kučić (usp.kučak »pas«),Landru-ša (usp. landrati »besciljnolutati«),Linjo (usp.olinjati se),Lundrić (<lundra »raspuš-tenica«), Mačak, Matolovina (<Matola <Mato <Matej/Matija),Medvjed90, Mišulić(<Mišula<miš/Mišo),Mrljača (usp. mrljati), Muž, Pic, Polar (<polar»osobakojaod-lamapole,velikestijene«),Puncjela (<puncjela »djevojka,klarisa«),Ribar,Riđan (<riđ »riđokos«/riđan»konjriđedlake«), Slaničar (<slaničar»solilac,radnikusolani«),

87 PrezimeRačetatvorenoodistopisnogaimenanavodiArj(12:849).88 RodSurana/Syrana jedanjeodsrednjovjekovnihkotorskihvlasteoskihrodova(Čulić1996:

206;Stjepčević1929:22).89 UStrpujeBilaferprezime.90 UKotorujeusrednjovjekovljuzabilježenoiosobnoimeMedvjed(Čulić1996:199).

117


Stako (<Stanimir/Stanislav), Šalijaga91,Šantulja (<šantav »hrom«),Šapan (<šapa), Šare (<šare »kojiimapramenoverazličiteboje«),Tabak (<tabak »štavljačkože«)iZlatar.

4.2.5. Toponimi etničkoga, ktetičkoga ili etnonimskoga postanja:Crnogorski pazar (D),Dobrotska gora (D),Dobrotske strane (D),Levantska ulica (Š),Špiljarska torina (Š),Voda stolivska (S).

EtnonomskogajepostanjatoponimCrnogorski pazar. NaCrnogorskomepaza-ru,kojijenekoćbiospojensDobrotomkamenimmostom,Crnogorcisutijekommle-tačkeiaustrijskevladavineprodavalisvojeproizvodetesuuKotorsmjeliućisamonakonštoodložeoružje.Uumjesnojsutoponimijiujednouščuvanikteticidobrotski(<Dobrota),levantski (<Levanat »istočnoSredozemlje«),stolivski(<Stoliv)išpiljarski(<Špiljari »naseljesjevernoodKotora,usjevernomepodgrađuKotorskihzidina«).

4.2.6. Toponimi nejasna postanja ili motivacije: Daosine (D),Mocilji92 (D),Mončulovo93(D),Mržep94 (S),Ocinac (D),Peluzica95 (M),Plagenti96 (D),Sviška (Š),Škrdio donji97 (D),Škrdio gornji (D),Škurda98 (D,K),Tuki-do (D),Vrmac99 (M,P,S,Š), Zapisani(Š).

91 Šalijaga/ŠalijagićjebioobiteljskinadimakdijeladobrotskihKlačevića.Mogućejedajenadi-maknastaopouzorunadvočlanaturskaimena(usp.Hasan-aga,Smail-agaisl.).

92 Usp.mocira»kamenisuhozid«(usp.razjednačivanjer > lj ukurir >kurilj).KakojenavedeniapelativuBokikotorskojneproziran,mogućejeiukrštavanjesaslavenskimapelativimamočaimočilo.

93 Toponimbimogaopotjecatiodnekogaantroponima(usp.ženskoimeMomčulaubugarsko-meosobnoimenskomfondu;Ilčev2012:460).

94 Riječjeopotoku.Skok(ERHSJIII:190)drži»prvidiomrž-«toponimaneprozirnim,adrugidiopovezujesmediteranskomhidronimskomosnovom*ap-.

95 Stanić (1978: 141) toponimpovezujesgrčkimpelós ‘mulj,glib,močvara’.OkoPeluzice jevišeprokopaivrelo,pajesemantičkitumačenjeuvjerljivostimdajetoponimmoraoproćikrozdalmatskifiltar.

96 ToponimjedosadnastojaoprotumačitiMiljenkoLončar(2002:257–262)dovodiuvezusparticipomaoristapasivnogaglagolakojijezabilježenuPorfirogenetovuuparticipumediopasivnomeglagolaujedninisrednjegaroda(peplygmnon »zbijeno«),kojimseopisujeKotorkaomjesto»stiješnjenoizbijeno«.Lončarujednotražiidalmatskeusporednice.

97 ToponimvaljausporeditistoponimimaSkradiniSkarda(otočićizmeđuPagaiSilbe)teSkr-da(kodLunaiNovalje)zakojeSkokpretpostavljadasuilirski(ERHSJIII:268,274).ZaŠkrdioSkoknavodidajeudalmatskomemoglabitiapelativom.

98 Marković(2006:25)držidajehidronimŠkurdauKotoruusporedivshidronimom(poto-kom)ŠkurtakodBarateihpovezujeslatinskimexcurtare.PonjegovutumačenjuŠkurdabibila»kratkarijeka«.SkokhidronimdržiusporednimstoponimomŠkrdio.UDobrotijeŠkrdiovrelo,aliiširepod-ručje.

99 ToponimVrmac usporedivjesimenomsrednjovjekovnogagradaVrmakojiKonstantinPor-firogenetuX.stoljećunazivljeOrmos. PetarSkokdovoditajtoponimusvezusimenomgradaEremum,

118


5. Jezična raslojenost toponimaBurnajepovijestBokekotorskeostavilatragaumjesnojtoponimiji.Iakojecjelokup-namjesnatoponimijavećstoljećimaisključivoslavenska,unjojsuseokamenilipre-žitci različitih inojezičnih sustava,međukojim sunajzastupljeniji romanski. Sup-stratnisedalmatskislojodraziouojkonimiji(Kotor, Muo, Prčanj, vjerojatnoposred-noiPlagenti),hidronimiji(Boljun, Gurdić, Škrdio, Škurda)teseiznjegarazaznajuiprežitcipredrimskogasloja.Umjesnojsusetoponimijiodrazilirazličitiapelatividal-matskogapostanja,čijisuodrazirazmjernočestozastupljeniuistočnojadranskojto-ponimiji(klačina, mirina, mrča, peča, ploča, puč, spila, žuka),aliinekirazmjernori-jetki(pentar).UŠkaljarimajezabilježentoponimSutorman (: sveti Roman)tvorendalmatskim pridjevomsan(c)tu(s),kojidosadnijebionavedenuhrvatskojonomastič-kojliteraturi.Toponimitvorenitimpridjevomoznačujuprostoresnažnijegaslaven-skognaseljavanjatepokrštavanjadokoncaX.stoljeća(Šimunović2005:123).Ranajeprilagodba je romanskih apelativa i toponima razvidna na primjerima kao što jeGurdić,kojemuje,uzfonološkuprilagodbutoponimskogalika,pridodanslavenskinastavak-ić.

Od adstratnih je slojeva najzastupljeniji talijanski (uglavnom mletački). Umjesnojsusetoponimijinajčešćeodraziligraditeljskiikulturno-povijesninazivita-lijanskoga(mletačkoga)postanja(fortin, kamara, prijeza, solar, škarpa),arjeđeinazi-vibiljnihzajednica(bošak).TalijanskitoponimiTre sorelleiSan Giovanni usporednoseupotrebljavajuidanasuzhrvatskeTri sestre iSveti Ivan.

Znatnosurjeđitragoviadstratnogaturskogsloja,uščuvaninajčešćeupovijes-nimtoponimimaukojimaseodražavarobnarazmjenaizmeđustanovnikamletačkeBokekotorskeicrnogorskogazaleđa(Crnogorski pazariTabačina).Rubnonalazimoiutjecajalbanskoga(pričemutrebaimatinaumudasealbanskistočarinaVrmcuspominjujošuKotorskome statutuizkasnogasrednjovjekovlja)injemačkoga(izraz-dobljaaustrijskeuprave)jezika.

SlavenskiselikovitoponimabilježebaremodXII.stoljeća(npr.hidronimPa-rilo).U temeljnome su slavenskom sloju uščuvani danas neprozirni hidronimijskiapelativikaoštosu*mer- »vododerina,točilo« (Mramor)itinja »blato«(Tinjak).Ri-jetkišćakavskiprežitciumjesnojtoponimiji(Stražišće100 uŠkaljarima)potvrđujutezuJosipaLisca (Lisac2003: 122–124)dabihrvatskibokeljskigovorimoglipripadati

aP.ŠobajićiS.Pujićdržedajeriječoodrazuslavenskogapelativavrm kojijeoznačivao»zemljištaizrov-ljenapotocima«(Pujić2003:163).OronimVrmaczabilježenjeiuZažablju,unaseljuBabinDokodNe-uma(Vidović2014b:284).

100 Šćakavskeodrazeu toponimijunalazimo iu susjednoj istočnojHercegoviniu toponimijihrvatskogapovijesnogprostoraodHutovadoDubljana(Vidović2014b:181).

119


zapadnoštokavskomenarječju.Umjesnojtoponimijizabilježenisu ineki ikavizmi(Pričac).

6. ZaključakUovomeseraduobrađujutoponimiKotorskogazaljevanapodručjunaseljaDobro-ta,Kotor,Muo,Prčanj,StoliviŠkaljari.Uuvodusuiznosetemeljnipovijesniidemo-grafskipodatcibitnizarazumijevanjetoponimijskeslikeobrađenogapodručja.Nai-me, u mjesnoj se toponimiji nalaze odrazi srednjovjekovne romansko-slavenskesimbioze svojstveni cjelokupnomu istočnojadranskomobalnomprostoru, čijim sunajrazvidnijimprežitkomhagionimikaoštojeSutorman (svetiRoman).Umjesnojsusetoponimijiujednoodraziliimnogititularibokeljskihkatoličkihcrkava,kojihsamouKotorutridesetak(Stjepčević1929:19).Onisenisuodrazilisamonapodruč-jeuzasamecrkveiposjedeKatoličkecrkve,njimasumotiviraniimnogihidronimi(uglavnomzdenci)iribarskepošte.Toponimiantroponimskogapostanjaupućujunanegdašnjezemljišno-posjedničkeodnosetepomorskutradiciju.Unjimasuseponaj-većma odrazila osobna imena srednjovjekovnih stanovnikaKotora te prezimenapomoraca iposjednika101,uglavnomhrvatskoga i rjeđeromanskogapodrijetla, štoodražavapretežitohrvatskiikatoličkikaraktersredišnjegadijelaBokekotorskedopočetkaXX.stoljeća.

UmjesnojsusetoponimijiodrazilegeomorfološkeznačajkeKotorskogazalje-va(osobitorazličititipovivodatekrškihoblika)teseunjojogledajurazličitijezičnislojevi.Odinojezičnihutjecajaočekivanojenajzastupljenijiromanski(supstaniiad-stratni),poglavitouobalnojtoponimiji,aprikupljenisupodatciidijalektološkirele-vantni(npr.šćakavskitoponimStražišćeuŠkaljarima).Svetoupućujenanužnostdaljnjihtoponomastičkihistraživanja.

101Usp.iBabić2019:35–43.

120


LITERATURA

ARj=Rječnik hrvatskoga ili srpskog jezika. 1881.–1976.JAZU.Zagreb.Babić,Vanda(2019).Boka kotorska – zaljev svetaca i hrvatske kulture, Jutarnjilist,Zagreb.Bezlaj,France(2003).Zbrani jezikoslovni spisiI, ZaložbaZRC,ZRCSAZU,Ljubljana.Brozović Rončević,Dunja (1987).Tragovipoganskih, kršćanskih i islamskihkultovau toponimiji,

Zbornik 6. jugoslovenske onomastičke konferencije,OdeljenjejezikaiknjiževnostiBrozović Rončević,Dunja(1997).Hidronimismotivomvrelištanapovijesnomehrvatskomprostoru,

Folia onomastica Croatica6,7–40.Brozović Rončević, Dunja(1999).Nazivizablatištainjihoviodraziuhrvatskojtoponimiji,Folia ono-

mastica Croatica8,1–40.Crkvenčić, Ivan;Schaller, Antun(2007). PromjeneetničkogasastavaBokekotorske(1910.–2003.g.)

sposebnimosvrtomnavelikosmanjenjebrojaHrvata,Hrvatski geografski glasnik 69/1,69–100.Čače, Slobodan(1998).PromjeneunaseobinskomsustavukasnorimskeDalmacije:tragoviutoponimiji,

Folia onomastica Croatica7,23–40.Čilaš Šimpraga, Ankica;Ivšić Majić, Dubravka;Vidović, Domagoj(2018).Rječnik suvremenih hrvat-

skih osobnih imena,Institutzahrvatskijezikijezikoslovlje,Zagreb.Čulić, Gracijela(1991).StrukturaantroponimijeBokekotorskeuXIV.iXV.stoljeću,Onomastica Jugo-

slavica14,87–132.Čulić, Gracijela(1996).Antroponimija Boke kotorske (od prvih pisanih spomenika do kraja XIX vijeka),

UniverzitetCrneGore–Pomorskifakultet,Podgorica–Kotor.Čulić, Gracijela(1999–2001).MikrotoponimiBokekotorskeuarhivskimdokumentima,Godišnjak Po-

morskoga muzeja u Kotoru47–49,111–119.Čulić, Gracijela (2002).Mikrotoponimiu arhivskimdokumentima,Godišnjak Pomorskoga muzeja u

Kotoru50,231–246.Frančić, Anđela; Mihaljević, Milica (1997–98).Antonimijauhrvatskojojkonimiji,Rasprave Instituta

za hrvatski jezik i jezikoslovlje23/24,77–102.Grković, Milica(1977).Rečnik ličnih imena kod Srba,VukKaradžić,Beograd.Ilčev, Stefan(2012).Rečnik na ličnite i familite imena u Bъlgarite,Izdavatelstvo»Iztok-Zapad«,Sofija.Jireček, Konstantin (1962). Romani u gradovima Dalmacije tokom srednjeg veka.Zbornik Konstantina

Jirečeka2,Naučnodelo,Beograd.Krivokapić, Miloš;Knežević, Saša(2017).Prilogproučavanjuporijeklastanovništvaiantroponimije

Orahovac(Bokakotorska),Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku55/1,269–297.

Lalošević, llija (2016).UtvrđenigradoviBokekotorskeizmletačkograzdoblja,Radovi Zavoda za povi-jesne znanosti HAZU u Zadru58,115–146.

Lončar, Milenko(2002). Filološka analiza Porfirogenetovih vijesti o Hrvatima,FilozofskifakultetuZa-druSveučilištauSplitu,Zadar.(doktorskirad)

Luković, Niko(1937).Prčanj–historijsko-estetskiprikaz,Bokeškaštamparija,Kotor.Magaš, Damir(2002).Natural-geographiccharacteristicsoftheBokakotorskaareaasthebasisofde-

velopment,Geoadria7/1,51–81.Marasović-Alujević, Marina; Lozić Knezović, Katarina(2011).ObalnitoponimiotokaŠolte,Časopis

za hrvatske studije7,389–443.Marković, Savo(2006).Studia Antibarensia,GospaodŠkrpjela,Perast.Podaci na nivou naselja: Stanovništvo prema nacionalnoj odnosno etničkoj pripadnosti po naselji-

ma (Tabela N1) (2011). Uprava za statistiku Crne Gore. https://www.monstat.org/cg/page.php?id=536&pageid=148(pristupljeno1.V.2019)

121


Podaci na nivou naselja: Stanovništvo prema vjeroispovijesti po naseljima (Tabela N3) (2011).Upravazastatistiku Crne Gore. https://www.monstat.org/cg/page.php?id=536&pageid=148 (pristupljeno2.V.2019)

Pujić, Savo(2003).Iztrebinjsketoponimije:Porijeklotoponima,Tribunia10,131–186.Putanec, Valentin (1963).Refleksistarodalmatskogpridjevasanctus uonomasticiobalneHrvatske,Slo-

vo13,137–176.Radulović Lipovac, Vesna(1981). Romanizmi u Crnoj Gori, jugoistočni dio Boke kotorske,MBM-plas,

NoviSad.RSKNJ=Rečnik srpskohrvatskog književnog i narodnog govora,I–XIX (1959–2014),Beograd:Institut

zasrpskohrvatskijezik.ERHSJ =Skok,Petar(1971–74).Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskog jezika,I–IV.JAZU,Zagreb.Skok, Petar(1950). Slavenstvo i romanstvo na jadranskim otocima,JadranskiinstitutJAZU,Zagreb.Skok, Petar(1927).Kakobizantskipiscipišuličnaimjesnaslovenskaimena,Starohrvatska prosvjeta1–2

(novaserijaI),60–76.Stanić, Cjelimir(1978).ToponimiŠkaljaraiMula,Godišnjak Pomorskoga muzeja u Kotoru26,131–143.Stanić, Cjelimir(1979–80).ToponimiPrčanja,Godišnjak Pomorskoga muzeja u Kotoru27–28,157–169.Stjepčević, Ivo(1926).VođapoKotoru,Bokeškaštamparija,Kotor.Šimunović, Petar (1984–1985). Prvotna simbiozaRomana iHrvata.Rasprave Zavoda za jezik 10–11.

147–200.Šimunović, Petar(1996).Sakralnitoponimisasut-+svetačkoimeurazdobljukasneantikedopredro-

manike,Folia onomastica Croatica5,39–62.Šimunović, Petar(2004).Bračka toponimija,Goldenmaketing–Tehničkaknjiga,Zagreb.Šimunović, Petar(2005).Toponimija hrvatskoga jadranskog prostora,Goldenmaketing–Tehničkaknji-

ga,Zagreb.Šimunović, Petar(2006).Hrvatska prezimena.Goldenmaketing–Tehničkaknjiga,Zagreb.Škaljić, Abdulah(1966).Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku,Svjetlost,Sarajevo.Tomić, Antun(1977).ToponimiDobrote,Godišnjak Pomorskoga muzeja u Kotoru25,137–149.Tomić, Antun (2010).Dobrota – povijenica bokeljskog pomorstva: pomorska i kulturna povijest Dobrote

XVI. – XX. st.,HrvatskograđanskodruštvoCrneGore,Kotor.Vidović, Domagoj(2014a).ToponimijažupeStjepanKrst.U:Župa Stjepan Krst (1974. – 2014.).Pr.Ma-

rić,Marinko.MuzejigalerijaNeum–MaticahrvatskaStolac–HKDNapredakDubrovnik:Neum–Stolac–Dubrovnik,133–160.

Vidović, Domagoj(2014b).Zažapska onomastika,Institutzahrvatskijezikijezikoslovlje,Zagreb.Vinja =Vinja,Vojmir(1998–2004). Jadranske etimologije: Jadranske dopune Skokovu etimologijskom rječ-

niku,I – III, HAZU–Školskaknjiga,Zagreb.

122


AN OVERIEW OF THE TOPONYMY OF THE BAY OF KOTOR

Domagoj VidovićInstituteofCroatianLanguageandLinguistics,[email protected]

ABSTRACT:Thepaperdealswitharound500toponymsintheBayofKotor.Intheintro-docturypartof thepaper,basichistoric anddemographicdata aregiven. In themainpart, the to-ponymsarecategorisedaccordingtomotivationandetymology.TheBayofKotorhasanabove-averageshareoftoponymsderivedfrompersonalnamesaswellastoponymsmotivatedbychurchtitularies.Inthiscategory,thetoponymSutorman (sanctus Romanus)standsoutasarelictoftheoldRomanicandSlavicsymbiosis.

Keywords: toponyms; demography; Kotor; Romanic peoples; Slavs; Croats

ČlancisudostupnipodlicencijomCreativeCommons:Imenovanje-Nekomercijalno(https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/).Sadržajsmijeteumnožavati,distribuirati,priopćavati

javnostiiprerađivatiga,uzobveznonavođenjeautorstva,tegakoristitisamounekomercijalnesvrhe.

Documents

Pogled u toponimiju Kotorskoga zaljeva · 2019. 10. 13. · skoga istraƷivanja provedenoga od 15. do 24. studenoga 2018. u Boki kotorskoj i Baru te na dostupnosti i nakon povratka