Upload
timica10
View
51
Download
1
Embed Size (px)
Citation preview
Porodica pojam,istorijat,psihološki
značaj
Prof.dr Vesna Radoman
Opšta definicija porodice
• Grupa individua objedinjena krvnim srodstvom ili na osnovu bračne veze kojoj zajednički žive.Sa psihološke tačke je bitno da ona obezbeđuje sigurnost, osećanje pripadanja i emocionalnu bliskost.U zdravoj porodici vlada briga za druge članove i altruizam
Porodica kao društveni fenomen
• Socijalne nauke posmatraju porodicu kao osnovnu jedinicu društva i određuju je kao istorijski promenljivu društvenu grupu koja ima svoje specifičnosti u kontekstu kulturalnih različitosti.
• Podrazumeva da je porodica društvena grupa koja ima zajedničku biološku, ekonomsku i socijalnu osnovu , važnu ulogu u društvu i njegovom funkcionisanju i održavanju.
Socijalno okruženje porodice
Značajno utiče na razvoj i funkcionisanje porodice:
• Pripadnost socijalnom sloju ili klasi
• Političko okruženje (demokratsko, prosvećeno društvo ili ne, ratno okruženje, nasilje i sl.)
• Škola,prijatelji, religija,
Klasifikacija
• 1.Nuklearna porodica uključuje roditelje i potomstvo
• 2. Proširena porodica uključuje babe dede itd. Ona može uključiti potencijalno sve potomke pradede sa njihovim bračnim partnerima.
• 1.Porodica prokreacije jeste ona porodica u kojoj je određeni pojedinac roditelj
• 2.Porodica orjentacije je ona porodica u kojoj je određeni pojedinac potomak
Savremena porodica
• Od 60-ih god. 20-og veka značajne su promene i transformacije porodice:
-vreme koje se posvećuje deci je smanjeno
-zaposlenost žene , nove uloge i identitet
-veća stopa razvoda braka
-veći broj nevenčanih brakova
-niža stopa radjanja (kontracepcija) itd.
Varijeteti porodičnog života
• Dvočlana porodica (samohrani roditelj i dete (deca)
• Porodica kombinovana sa decom iz različitih brakova (polubraća, polusestre, maćeha, očuh)
• Porodica sa jednim ili oba nebiološka roditelja (sa usvojenim detetom) i sl.
• Porodica sa homoseksualnim roditeljskim parom
Životna istorija porodice(Porodični životni ciklus)
Porodični razvoj odvija se u fazama u okviru kojih postoje oscilacije. Moguće faze su:
1.Rana faza: formiranje identiteta i granica
2.Srednja faza: usmeravanje (organizujuće teme) i stabilizacija
3.Kasna faza: razjašnjavanje i nasledstvo za budućnost
Prošireni porodični životni ciklus
(Karter i MekGoldrik)1.Odvajanje od porodice porekla
2.Formiranje bračnog para
3.Porodica sa malim detetom
4.Porodica sa adolescentom
5.Porodica srednjeg doba (odvajanje dece)
6.Porodica poznog doba
Važni trenutci su venčanje,rođenje deteta,pubertet, smrti, razvod- rituali smanjuju anksioznost
Cirkumpleks model porodice
(Olson i saradnici)Sadrži tri osnovne dimenzije:
- Kohezivnost ili zajedništvo (emocionalna povezanost)
- Fleksibilnost i adaptibilnost (niska-rigidnost do veoma visoke-haotičnost)
- Komunikativnost (veštine govorenja, slušanja, uvažavanja i poštovanja drugih na spram isticanja sebe)
Domaći socijalno-psihološki RRRG model
(Berger J.)
Brak i porodica čine formalnu socijalnu grupu koju određuju najmanje 4 bitna okvira: 1. Red (sistem pravila)
2. Rad (aktivnost, ponašanje..)
3. Razmena (komunikacija)
4. Glad (zadovoljenje potreba, želja)
Psihološki potporni sistem ili bazični oslonci
ličnos. (Berger)• TELO
• PRIPADANJE
• MIŠLJENJE,GOVOR
• SOCIJALNA MATRICA
• SISTEM UVERENJA I VREDNOSTI (VERA,SVRHA ,NADA)
Istorijat
• Frojdova psihoanaliza stavlja u žižu psihičkog i psihoseksualnog razvoja ličnosti- porodicu i izučava dinamiku porodičnih odnosa.
• Adler naglašava paradigmatičan status porodice u razvoju svih međuljudskih i društvenih odnosa
• Bihejvioristi i teoretičari učenja istražuju oblikovanje ponašanja deteta u porodici putem različitih mehanizama učenja
• Sociolozi 30-ih god. 20-og v. započinju proučavanje porodice i njenih odnosa sa društvom,
• 50-ih im se pridružuju psihijatri, posebno socijalna psihijatrija (bračno savetovanje)iz koje izrasta PORODIČNA TERAPIJA
Psihoanaliza naglašava
• Unutrašnju dinamiku porodičnih odnosa koja najviše zavisi od emocionalnog funkcionisanja roditelja kao što je “generisanje ljubavi, podsticanje mržnje, unapređivanje nade, širenje očajanja, kontejniranje depresivnog bola,emitovanje persekutorne anksioznosti,kreiranje laži i konfuzije” (Haris i Melcer 1986.)
Doprinos empirijske psihologije i uključivanje rehabilitacionih nauka
• 60-ih godina 20-og v. U ovu oblast se uključuju psiholozi sa svojim empirijskim istraživanjima (i instrumentarijem )o uticaju porodice na razvoj ličnosti kao i stvaranjem konceptualnog teorijskog okvira za izučavanje problematike porodice.
• Poslednjih decenija javlja se interesovanje defektologa za istraživanje porodice sa članom (detetom) koje ima neki oblik ometenosti i oblicima porodičnog doprinosa habilitaciji i rehabilitaciji i edukaciji (inkluzivno obrazovanje).
Psihološki značaj porodice
• Psihološki značaj porodice prva ističe psihoanaliza i njeni raznorodni teorijski varijeteti (Adler, Štekel, Jung itd.) :
• Struktura ličnosti , emocionalni obrasci i ponašanja u najvećoj meri su plod odnosa između roditelja i deteta. Jungovi arhetipovi roditeljskih figura dominiraju individualnim nesvesnim i utiču na procese individuacije.
Empirijska psihološka istraživanja ukazala su na
sledeće trendove:• Važnost nenarušene , celovite porodice
za harmoničan razvoj ličnosti• Toplii srdačni emocionalni odnosi, ljubav
majke(oca) prema detetu fundamentalno važni za stabilnu ličnost deteta
• Važnost toplih i harmoničnih bračnih odnosa među partnerima za adekvatan psihički rast i razvoj deteta
• Važnost odnosa sa braćom i sestrama (evnt. babama i dedama)
• Privremeni ili trajni gubitak člana porodice-poremećaj celokupne strukture i dinamike porodičnih odnosa
• Porodica ključno deluje na samopouzdanje deteta
Nikola Rot:
“Deca iz porodica u kojima postoji međusobno poverenje, ljubav i drugarski odnosi i između roditelja samih i između roditelja i dece, verovatnije je da će biti odrasli ljudi sa pozitivnim osobinama ( sa osećanjem nezavisnosti, sigurnosti u sebe, uravnoteženi, sa dobrim socijalnim kontaktima) nego što će postati deca iz porodica u kojima su česti sukobi i razmirice i u kojima nema dovoljno ljubavi i brige za dete”
Psihološki značajni istraživački sadržaji su:
• Istraživanje načina na koje porodična grupa funkcioniše i šta u njoj podržava a šta inhibira razvojni potencijal za rast zrele i uravnotežene ličnosti deteta.
• Istraživanje istih faktora je potrebno i u porodici sa detetom koje ima ometenost (npr. komunikativnu) ,a koja ima svoje specifičnosti
Socijalno psihološki značaj
• Porodica je izvor i agens socijalizacije.
• Ovo je posebno važna činjenica kada se radi o detetu sa komunikativnim poremećajem kao što je dete sa gluvoćom gde komunikativna barijera značajno otežava socijalizaciju i potrebna je ozbiljna podrška i pomoć stručnjaka
Sistemski pristup porodici
• Sistemski pristup: porodica kao nadindividualni entitet sui generis koja ima svoja pravila, sopstvene strategije koje mogu biti pogrešne i pogubne za pojedinog člana i dovesti do emocionalnih poremećaja i mentalne bolesti deteta ali i narušiti homeostazu porodičnog sistema (Palo-Alto grupa)
Odolevanje porodice izazovima
• Porodica može uspešno da se nosi sa teškoćama i krizama i da razvija konstruktivne strategije za njihovo prevazilaženje i rešavanje nastalih problema.
• Npr.dete sa komunikativnim poremećajem (npr.sa oštećenim sluhom i govorom) kao izazov porodici sa kojim ona može da nauči da se uspešno nosi i izlazi na kraj .
Reakcije porodice na spoljne pritiske
• Način izlaženja na kraj sa takvim pritiscima određen je načinom kako porodica iznutra funkcioniše. Porodica može kao celina da reaguje nepodnoše- njem bola i nesreće ili pak da se okrene uživanjima ili nadi u boljitak i blagostanje bez obzira na spoljašnje okolnosti
Virdžinija Satir – porodični terapeut:
“Porodični život je kao ledeni breg. Većina ljudi je svesna samo oko jedne desetine onoga što se stvarno odvija u porodici, dakle desetina koju oni mogu čuti i videti- i oni često misle da je to sve što postoji”
Gel Vindelfild(psihoterapeut i konsultant za razvoj i rast
ličnosti):Većina ljudi ima ” slepe mrlje”
kada se radi o slabostima u njihovoj sopstvenoj porodici za koju se nekad i kaže da su u njoj porodične veze slepe. Mi često ne možemo videti klip u oku naše sopstvene porodice.