si roji Os· od Zt le­ta·

ini·

Pojedini broJ O.SO Din.

LIST {ZLAZI TJEDNO.- GODISNJA REDOVITA PRET­PLATA DIN 30, DOBROTVORNA DIN 50. - ZA INO­ZEMSTVO DIN 60.- OGLASI PO NAROCITOJ TARIFI.

GODINA )(1. BROJ 20.

Sl!lenlk, 16. svibnja 1940.

POSTARINA PLAĆENA U GOTOVU ·,

r ADRESA UREDNISTVA I UPRAVE: SIBE IK pp. H.

RUKOPISI SE NE VRAćAJU. BROJ ćEK. RAćUNA 23.121

----------------~~~~==~~~---===~~=~·

Zapažanja Lailnska poslovica kaže: Pun ie­

Juoac ne uči rado. Đaci dodaju: A prazan nikako.

Niko ne može poreć i Istinu, da se na pitanju f eluca razbijaju mnoga p itanja, l da od pitanja ieluca ovisi rasplet vrlo mnogih pitanja dobra 1 zla. Nismo rekli ono I to govore mate­ri jali!tl, jer to ne možemo reći, život na!: pobija, all, da od pilan)a gladno­ga lli sltoga želuca ovis! rasplet mno ­-gih l vrlo mnogih pitanja, to Je ja--sno l razumljivo.

Kažu, l to vid imo- u životu, da obUJe vodi raskon l rasipnosti, a sve skupa stvara od ljudi samoi!ivcc !toji su neosjetl jivi za drun vene potrebe svoje sredine, all je Istina l to, da ne­;r.,d;,;l"lc:t :s oskudicom 1 gladovanjem ubiJa u čovjeku volju za mnogo do­bro, posebno ono vile duhovne na­ravi.

Ekonomski momenat vrlo odluču­je u dizanju i spuštanJu praktičn ih moralnih kreposti kod našega čovjeka. Kod ne !toga čovjeka, koji misli da se sve u ilvoJu zbiva po nekom čud­nom zakonu sudbine 1 moranja, }asno, da to vidno niJe opazUI. On misli da 1ako mora biti i ne promillja da bi se uopte drukčije moglo i moralo odvijati. All onaJ koJ,I barem done-1de znade uočiti uzroke toga društve­nog. zla, o,sJ~ća u svojoJ nutrini zakon koJI se diže proti zakonu u životu na­ilh dana.

To su zakoni koje ml č itamo Iz "knjige dnevnoga života. Ml to asJe­t amo na terenu. To je kruh naJ svag­Gaf11jl o koJI lomi zube svaki čovjek komu je do bolJih dana 1 sretnljega flvofa nafega čovJeka. Naravno, ko ne osjeća s drugim l koJI nad potre­bama ljudi odmahuje rukom nebrige i "krajnJeg lndiferentlzma, nlli to vidi niti radi toga trpi, a da bl Ito poduzeo 11a tome polju, nema nl govora.

Da ll Je fo shvatljivo 111 ner a jol manje, da li Je to opravdano ili ne, ml samo to znamo, da čovJek dobre na­ravi, plemenite ćudi l redom drugJh odlika ljudstva l čovJeltva s patnja­ma, gladovanJem, uza sav ful)avi trud -svojih ruku, l% godine u godinu, l du­Jevno slabi, postaJe bez osjećaJa za sve oko sebe, jer Je l SiUJiomu sebi tefa k.

Bilo Je kod nafega čovjeka sltl­)lh l gladnl)lh godina. Kafu da je bl­lo vremena, kada je sav plod zemlje Jedne godine posve podbacio.

Ne ćemo biti 1)1 suci nl prorqcJ, ali, de tu fall bJagosJova odozgora, sve nam .se lini da pogađamo.

, "Sile mraka nece

l po bijediti! H

8. t. mj. v. Otac Papa Pio XII., po- toritativnog tumačenja mišljenja vntikan-vo~om .primanjn 4 hiljade hodoča nika, o-~ih političkih krugova . Oštro osud uje, drzn JC go,·or, u kome je, medu o ta- ako sam list naziva, »nedostojan doga-lim. kazao: aj«. Opširno razla/. pojedinosti ratnoga

»Svijet je vc više u opasnosti od za- ' uk.oba između Njemačke, Luxemburga i razc zla. rkvn je uvj erena, dn sile mra- Nizo.~:emskc te kaže, da sc ovaj čitav slu· ka ne će pobijediti «. v. Otac pozvao je čaj ne slože ni osnovflim zasadama ci-zatim hodočn.snikc, da e mole, jer nikad vilizncijc, ni s kršćan kom naukom. Sveti do danas molitva nije bila to.ko potrcb- Otac Papa , koji je toliko nastojao. da se na kao sada , pošto je vijet zatrovan laži- odr.ži mir u Evropi i dn se rat ne šid, ma i izdajstvom i izranjen ispadima sile tc~ko je dočekao nO\'e vijesti, koje su izgubiv i duševni mir. ko vijet ne mo- duboko pogodile njegovo srce. a kraju že biti više raj, treba, u najmanju ruku, grof della Torre u ovom članku ka.že, dn biti mjesto za j edničkog života ljucli . e- Papa od svega srca moli Svevišnjega, da ka bi veti 1.ihovio sišao s neba kao de- od tih strahota rata očuva Italiju. -snica mira i prognao u pakao rat, koji n ulicama Rima i drugih talijanskih zahtijeva toliko suza. gmdovn od fašističke omladine pnljen je

jcmački napadaj protiv Belgije, i- »L' O scrvatore Romano« zato, što je o-zozcmske i Lukscnburga na Sv. Oca uči- sudio njemačku invaziju Belgije i izo· nio je dubok i bolan utisak. Papa je o- zemske. a oni Talijan!, koji su odbiU, da vim povodom uputio brzojave vladarima izr ·čE' prim iE>rk" lista. bili su tvom o na-napadnutih država , kojima im izražava pndnuti. Katolički kru~ovi medutim rea-

svojc duboko uzbuđenje povodom doga- !!iraju. U ieni je došlo d velikih kato-đaja, koji h su žrtve tc tri zemlje. Vladari ličkih manifestacija. su Papi zahvali li na simpatijama, koje je Usprkos ovih demonstracija "L' Os-uputio njihovim narodima. scrvntore Roman e« hvali »junačko drža-

nje Belgije, izozem ke i Luksenburj1a Vatikanski list »L' Osscrvatorc Roma- protiv njemačkoga napadaja" i njemački

nou donio je značajan člano.k svoga d'­rcktorn grofa della Torre, u kome komen­tira posljednje događaje u Belgiji i i­zozemskoj. ćl anak je pi an u fonni auk-

totalni rat označuje kao "bezo zirni rat do i trebljcnja«. koji sc provodi bez po­šth•ania medunarodnol!a ratnog prava u uprotno ti sa svim kršćan kim načelima.

Proširenie rata na Zapadu Evrope Otkako je izišao zadnji bro j našega li­

sta, zbili su se u Evropi, preko noći i ne­nadano, događaji, koji su uzbudili čitavu svjetsku javnost. JO. t. mj. u 3 s. ujutro njemačke čete sa svom žestinom i u o­gromnom broju provalile su u Belgiju i

Tizozemsk u te zauzele Luksemburg. Isto­dobno njemačko zrakoplovstvo napalo jo sve važnije aerodrome i mnoge gradove, pn čak i otvorene, u izozcmskoj , Belgiji i sjevernoj Francuskoj. Bombe iz aviona pale su i na jednu žensku k liniku. I nad j ugoistočnom Engleskom u par navrata vodile su sc žestoke borbe u zraku. Osim borbe na pojed inim frontovima vodile su se borbe i u pozadini. U cijeloj Belgiji i Nizozemskoj stupila je naime u akciju »peta kolona«, koja e priključiva ! a broj-

Da ovo zlo ne bude bez dru­Ilva, eto mu krvavoga zapletaja u svijetu, kofi ne ltedl nikoga.

nim njemalikim četama, spuštenim iz avi­ona pomoću padobrana. članovima »pe­tc ko lone« i padobrancima vodene su ulič­

ne borbe u pojedinim mjestima. Belgijske, •nizozemske i francuske vin ti poduzele su niz mjera, da e o ujeti ova njihova akci­ja u pozaclini i da se ti brojni padobran­ci učine ne kodljivima . Na tisuće je in­terni rani h i uapšenih sumnjivih lica.

Njemačka vlada u svom memoran du­mu, koji je saopćen Belgiji, izozcmskoj i Luxemburgu , iza kako je već u lijedio sam napadaj, prilikom ovoga svog novog napadaja na neutra lne države, izjavila je, dn je ovu akciju bila pri iljena poduzeti, eda uzme pod zaštitu nji hovu neutralno t. jer da su saveznici spremali p reko njih napadaj na Njemačku. o čini se, da se

Sistematski su nastojali svi nepri­jatelji našega narodnog života i sa­mostalnosti blatom grđenja ruiitl Cr­kvu l njezin auktorltet u očima na­Jega puka. Zlle života joJ nisu mogli podrezivatj, je, su one visoko do ne­bit l na njemu. Uvijek se slktalo otrov­ne parole, ko je su il le od usta do usta kao slatki napitak koJI bl Imao o­mamiti gladn~ usta l prazan felud~c

naJegil čovj_eka. Qvoga puta, u ovoJ krizi ne bal

lakoJ, parole su bacane poJačanom

jemačka odlučila na ovaj posljednji ko­rak protiv ovih triju malih neutralni h dr­žava, eda bi i;ro prije postigla svršetak rata, jer predobro zna, da radi oskudice u materijalu nije u tanju voditi dulji rat. K tomu još njemačko vrhovno zapo v jcd­ni~tvo, ohrabreno u pjesima, koje je nje­mačko zrakoplov ·tvo zabilježilo u !'\or­vc ·koj, nada sc, da će pomoću zrakoplov­stva osigurati brzu pobjedu te tim, ko.ko Hitler i nj e~ovi suradnici stalno naglašu­ju, »osigurati budućnost njemačkom na­rodu za hiljadu godina unaprijcdor.

Belgij ka, nizozemska i luksemburška vlada zatražile su pomoć Francuske i En­gleske, koje su se najpri pravnije odazva­le te odmah uputile sve svoje vojne snage.

Bclgij k.i kralj ovim povodom uputio je ovaj progln.s na svoj narod: "Belgijan­ci! Ovo je drugi puta u 25 goclina, kako Belgiju napada jemačka carevi'na, gazeći

sva. svoja najsvečanija obećanja. Do po­sljednjega trenutka ispunili smo dužnost u pogledu neutralno ti. Hrabrim belgij­skim vojnicima i hrabrim Belgijnncima uopće upućujem moj bratski pozd rav. O­ni se bore stopu po stopu. da bi zausta­vili nasrtaj neprijatelja kroz naše J--raje­vc. Zahvaljujući svijesnom naporu cijelo­ga belgijskog naroda. naša. oružana sna­ga sada je mnogo veća i jača. no •to je bila 1914. Velika Britanija i Francuska o­bećaJe su nam pomoć. i njihovi odredi već su na putu, da se pridruže našim če­tama. Borba će bit i teška, ali neka ni­tko ne po umnja u konačni rezultat. Kao i moj Otac 1914., i jn sam sada ispunje'D vjerom i punim povjerenjem. Stvar Bel­gije rje čista i Božjom pomoći Belgija će

triumfirati!a: T nizozemska kraljica je isto tako u­

putila proglas na svoj narod: »O vim izri­čem najo triji p-rotest protiv ove jo· ni­kada nečuvene forme povrede dobre v je­re i svega što sc kao pri tojno može sma­trati u jednoj civiliziranoj državi. Ja i moja vlada ćemo činiti svoju dužnost. Po­što je naša zemlja zn vri jeme svih ovih mjeseci čuvala najstrože svoju neutralnost, i izozemska nije imala druge nam jere nego dn ovu neutralnost sačuva. jema­čka je ipak prošle noći napala Nizozem­sku bez prethodne opomene. Ovaj napa­daj u protivnosti je sn svečan im obeća­

njem 1 jcmačkc, da će respektirnti neu-

snagom i propagandom. Ko vidi ne­no dalje svoje sjeme, ta j lako vidi niti svih tih smicalica, all, daj Boi~,

onih u masi koji bl to vidJeli. Dok jedno prozru, drugo će se novo roditi. Sada je parola proti Crkvi l Papi, kao onima koji »vode(( na zaklan)e. A no­vine piJu samo o Papi, jedino j li čno­

sti ko ja Ima snage dignuti riječ pro­testa proti sili grubijanstva l nasilJa.

NJivu za plodafl rast ovih pa(ola izorali su oni, koji već godinama C(­kvu ne fele vidjeti nl u lkolskom od­b,or~. Samo dal)el - tako »vrli rodo­ljubhc.

All, jer vJeruJemo u čas koji do­lazi, pogled nam Je vedar.

Junior

ST-RANA 2. »KATOLIK(( ------~----------------------------

traJnost Nizozemske. :initc va""u du:lno t. vako mom stajati na svome mje tu.« U

progln u e veli dalje, dn će sc izozem­ska vim red t \"ima oduprijeti napadaju i ona je čvrsto odlučila, da nikt1da ne će

s Njcmu"kom tupiti u pregovore.

Odjek ovog 1 novog njemačkog napa-daju širom ,;jeta bio je ilan: m er i-k a e sve v1~e p ribli .la a r tu. jena štampa n ·urcno izražava \'Oje ~imp11tijc

prem~ Belgiji i Ni zozemskoj. Vlada juž­noameričke republike rugvaj predlo2ila j o t:11im američkim vlndamn, da protc-tirnju protiv takvoga l:ina Njema čke.

Vlada donijela je odmah odluku, da e priključuje toj akciji. Tako će sve američke države složno podnijeti protest u Berlinu. - "v i n rs k a je odmah pro­vc.l a opću mobilizaciju te e nala zi u pu­noj ratnoj pripravno ti, da brani voju ne­zavisnost. - I t a l i j a potpuno prihvaća

njemačk-u tezu . Po talijan kim gradovima priređuju se d mon tracije protiv Francu­ske i Engle ke. Pozvane u pod zn tn ,-u 4 nOYe kla e pričuvnik , tako da je kon­tingent talijan kih četa povi "en za dalj­nji milijun ljudi. Glavni tajnik fa .. tičke stranke Mutti u svom govoru pozvao je talijanski narod. da bude vjeran dc,izi »rad i oru:lje•< i spreman zn dan, kad će

Duce pozvati sve Talijnnc, dn krenu pre­ma granici. ~1u olini dao je upute vođa­mn vojske. da usavrše obranu prema fran­cuskoj granici. List »Rc to del Carlino« veli. kako je Italija spremna, da primi nalog, da uđe u rat, i da će akcija biti poduzeta jo' ovoga mjeseca, »usprkos svim Talijanim:1 koji simpntizirnju n avczrti­cima«. katolički dnevnik »L' v­venireo:

pi e : »Kao što u svakoj kulturnoj državi, isto tako i kod nas jednako je vc­liko ogorčenje, što u ponovno napadnu­tc neutralne dr-Gave, koje su imale tako velikih zasluga zn održavanje mira «. -T ur s k i listovi oštro osuđuju posljednji njemački čin . - U M ađarsko j vlada veliko uzbuđenje, - o v j e t s k a Rus i­

j n zasad još ne komentariše ovo prošire­nje rata na Zapadu. - I ·p a n j o l s k i listm; ne donose nikakve komentare. -Fr a n e u s k a vlade. proširena je ula kom predstavnika desnice: Louis Marina, pred­sjednika republikan kog saveza, i lbcrnc­gnraya, podpredsjednika francuske socija­lističke stranke. - U E n g l e k o j je

sastavio novu vladu Churchill. nakon što je predao ostavku Chamberlni·n. U vladi je ostao Chamberlain, n ušli su i vode radničke i liberalne stranke Atlee, Green­wood, Sinclair. Morrison, kao i Eden i Duff-Cooper, biv·· ministri. U Donjem Domu vladi Churchilla izglasano je pov je­renje s 381 : O.

Simpatije viju pleme'nitih duhova su na strani naroda ovih triju malih zema­lja, koje će pretrpjeti vc ratne grozote. Kada čovjek čita bezbrojne, inače više pu­tn protu lovne, brzojave, ne može sc ote­t! dojmu, da sc sprema veliko zlo čovje­

čanstvu. \'C upućuje na to, dn će ovn divovska borba imati toliko strašnih žr­tava. dn iz nje 'nitko ne će 'zići kao po­bjednik. Gubici u materijalu i ljudima. u-

Tri nove žrtve Belgija, 1izozem ka i Luk emburg 10.

t. mj. postale su žrtvom strašnoga rata. Hitlerova j jemačka je iznenada, bez ika­kve prethodne opomene, sn vojim četa­

mn provalila u ove tri neutralne zemlje, koje su željele, ostati izvan ratnih suko­ba.

Držimo da ćemo ugoditi našim čitao­

cima, ako ih danal:11jim našim podlistkom upoznamo s ove tri napredno države na zapadu Evrope.

Belgija je najmanja i najgušće nase­ljena kraljevina u Evropi. Smještena je u sjeverozapadnom dijelu evropskoga kon­tinenta, izmedu j cmnčke, izozemske, Luksemburga, Francuske i Sjevernoga mo­ra. Njena p o vrši n n obuhvaća 30.441 četvorni kilometar. O im kratkog obalnog pojasa nema inače Belgija nikakvih pri­rodnih granica sa svojim susjedima. Njen pomorski položaj , blizina engleskog oto­čja kao i mjcštaj između d-.;ju velikih država, jemnčke i Francuske, či n e, dn je Belgija neobično važna zemljn, napose u gledu.

U Belgiji živi 8 milijonn 343 hiljade trgovačkom i prometnom tranzitnom po-

ŽIVOT S CRKVOM NEDJELJA PRESV. TROJSTVA

'•TTA JE PO LA l E bl. Pavla A­postola Rimljanima (ll, 3 36). - O du ­bino bogat tva, mudrosti i znanja Bey.Gjc­gn l Kako su nedokučivi udovi 1 jcgovi i nei truiivi puto i jegovi! Jer ko je upo­znao misno o podnju? lli ko je l jemu bio savjetnik? Ili ko i\11u je prije što dao, tla mu sc uzvrati? J r je sve od jega i po Njemu i u jemu. j jemu Inva u vi-jeke. men.

t L!JEDT V. EV l\'DELJE po Ma­teju (28, lS-20). - ono vrijeme reče

Isus učenicima svojim: Dann mi je sva vlast na nebu i na zemlji. Idite dakle, ui::i­te sve narode kr teći ih tl ime Oca i Si­na i Duha vetogn. učeći ih dn opslužu­ju ve što nm vam zapovjedio. I eto ja sam vama u sve dane, do svršetka svi­jeta.

MOLITVE KRSCANINA XXI .

PRIJE I PO LIJE JEL

Blagoslovi, Gospodine, svojim svetim blago lovom nas i ovo j'Clo, koje ćemo sn­da uživati, da ustrajemo u tvojoj svetoj službi. Tako budi.

Zahvaljujemo Ti, Gospodine za jelo, koje si nam dao, i daj nam tu milo t da se njim dobro služimo. Tako bud.i.

l. Primjer Učiteljev. Evandclj e nam kaže, da je T us, prije negoli će učiniti

čudo umnoženja hlj ebova, podigao pog led k nebu, a nato blagoslovio kruh i ribe, dn sc podijeli gladnome m no "tv u. , sigurno, je Isus ne samo prilikom toga čude nog jela molio, već uvijek, prije svakoga jela, kako je to bio običaj u svim pobožnim izraelskim obiteljima.

svog či telja te Slijedi i ti primjer nemoj nikad sjesti zn to, a da prije nije­

neba. Tim ćeš izvr-si zazvao blagoslov '<j ti:

2. Svoju dužnost. Bol/'. tvoj Otac, je onaj, koji ti daje jelo, koji daje rast sje­menu i čini da sazriju plodovi. Nemoj mi reći: Znr ne zaslužujem svoje jelo, pošto am radio čitavo jutro? Nije li Gospodin,

koji ti daje rad i zdravlje? Koliki od tvo­jih drugova su bez posla. a ti imaš sre­ću, da može; zarađivati. Nije H i to dur Božji?

vjcren sam, da velikoj nevolji, ko­ja vlada u vijctu, nije zadnji uzrok baš žalosna činjenica, "to ljudi ne priznavaju D jeli tel ja svih darova, Boga, i ne zahva­ljuju Mu.

Kad izgovarnš svoju molitvu (ili kad sc barem pobožno prckrižiš) i onda, kad e nalaziš u društvu s dru~ima ili na jav­

nome mjestu. ona postaje lijepi čin vje­re onof:!a. koji o ne tidi svoje vjere.

3. Korisno djelo. Tolike su koristi, ko­je ti donosi pobožna molitva prije i po­slije jela . zdržavnjući sc zn čas od jela. dok izmoliš molitvu. pobjcdit ćeš amo: ga sebe i svoju pohlepu za jelom; mi no ~~~~

ni"tavanje javnih zgrada i domova. raza­ranje prometnih redstava zauzi mlje ta­kve dimenzije, da će sve to činiti nena­doknadivu štetu.

s t n n o v n i k n. Glavni gmd Belgije je Bruxelles s preko 800 hi ljada stanovnika. O tali veći gradovi je u: Anvcrs, Gent i Liegc. Osim ovih gradova broji Belgija 24 manja grada s više od 20 hiljada tanov­nika. tih 28 gradova živi preko 60 po-to ukupnog belgijskog pučanstva, dok je

manji dio nastanjen po selima.

Pučan tvo e sastoji od Flnmannca i Valonaca. Flamanci u Germani, n Valon­ci Galoromani. Prvi govore niwzems.ki. drugi francuski. U zakonodav tvu, kao i u upravi flamanski i francuski jezik su sn­svim izjednačeni još od g. 1839. Sto se ti ­če karaktera i vanjštine Flnmnnci su veo.. ma blizu izozemcima, n Vnlonci Fran-cuzima. vjerskom pogledu Belgi ja ,ic go tovo i ključivo k n t o l i č k a zemlji!.. G. 1921. bilo je jedva 30 hiljada protestanata i 13 hiljada Židova.

U k u l t u r n o m pogledu Belgija sto­di na v,isokom stupnju. Od g. 1914. uvede­na je opća školska obveza. Svaka i naj­manja općina mora imati barem jednu pu­čku školu.. za čije se uz,država.nje brine država. G. 1920. imala jo Belgija 7959 e­lementarnih, 3366 pučkih, 4193 produžnih i 99 u čitelj ski h škola, 97 renika, 36 jav­nih i privatnih gimnazija, 2 dr6avna sve­uči l išta, te od 1923. kolonija tn o sveuči\Htc u Anversu, katoličko sveučillšte u Louvninu i još jedno privatno u Bruxellesu. K tome

na Boga sj tit će te, kako jelo nije vrhu samome sebi, već redstvo, da sc sai::uvnš u životu tc du možeš vjerno služiti o­spodinu. A molitva će te sjetiti •na duž­nost jedno tnvno ti u jelu, samozataje i mrtvenjn tc posta. Tako ti jelo ne će bi ti poticuj na zlo ili podru.žuj tjelesne poho­te. ttpokon moli tvom ćeš isprosi ti na sc

voje jelo nnjobilniji blagoslov s neba, dn ti ono prija i koristi.

·'i ta e u knji zi pr roka Danijela. ka­k su tri izraelska mladića na dvoru kra­lj n abukodonozorn, i ako su se uzdržu­vnli od jela n kraljevskoga stola i hranili sa mim povrćem. bili uvijek debeli i zdra­vi. Oni su blagovali jelo po volji Božjoj . A zar ne vidimo isti slučaj u siromašnim, nli pobožnim obiteljima. gdje sc još moli i prije i poslije jela? Usprkos njihovo'ga siromaštva, u njihovoj kući je zadovolj­stvo i blagostanje. Bog je onaj, koji bla­goslivlje njihov sto.

Počni od danas. dn bude~ vjeran mo-litvi za tolom prije i poslije jela! vc-di je u svoju obitelji

Crkveni kalendar cdjcljn, 19. V.: Nedjelja presv. Troj­

stva. - Sv. Celestin Papa. Prije nego je postao Papom, zvao se Petar Morone. Zi­' ' io je nn jednoj gori pu tinjačkim, pokor­ničkim životom. Iz pustinje pozvan je na papinski prijesto g. 1292. No zn kratko vrijeme. Ljubav za pustinjom bila je jn­ka. pa sc zahvalio na papinskoj časti i

~.opet sc povratio na tari način života. ~ mro je na današnji dan g. 1296.

Ponedjeljak, 20. V.: Sv. Bernardin Si­jenski. Rodio se u Italiji g. 1380. Već u mladim godinama svratio je na se paž­nju rodnoga grada. A sv. Vinceneij Fcrer­ski prorekao mu je davno prije veliku i neobičnu budućnost. Izgarao je u njezi bo­lesnih i u propovijedanju Božje riječi .

Svojim propovijedima i najteže grjcšnike izmirivno je s Bogom. Umro je svetom smrću. nakon što je kao skromni franje­vac mnogo za Boga i 1 jegovo djelo uči-nio. mro je 1444.

torak, 21. V. : Sv. Feliks, kapucin. U mladim godinama bavio so težačkim po­slovima. J kao težak svugdje i svagdje gle­dao je i tražio Boga.. Godine 1540. stupi u kapucinski samostan za. brata laika.

koro 50 godina proživio je kao brat laik i ostavio iza sobe divan uzor svetačkoga.

života. Srijeda, 22. V. : Sv. Julija, djevica i

mučenica.. Polovicom 5. vijeka pretrpjela je mučeničku smrt radi svoga zaručnika

Isusa Krista. Cetvrtak, 23. V.: Tijelovo. Spomendan

ustanovljenja Presvetog Oltarskog Sakra­menta i izvanjska proslava to~ velikog događaja. u kojemu je K'tistova ljubav došl a do vrhunca.

Petak, 24. V. Sv. Melecij. vojnički

satnik. Zajedn a 252 druga podnio je mučeničku smrt u Tstri.

ubotn. 25. V .: Sv. Gr~ur VII, Papa. B;o je jedan od najvećih Papa. ------------------------1 OVE UERE OPREZA U SVEĐ-SKOJ . Svcdska ~e uputila pojačanja na granicu prema Norveškoj. U čitavoj Sveđ­

skoj naređeno je zamračivanje svake noći.

treba dodati brojne tehničko škole, visoke ' škole za trgovinu, umjetničku akademiju u Bruxellesu, dvije politcbnikc, poljodjel­ski institut, veterinarsku akademiju i če­

tiri konscrvatorijn . O im toga ima još ve­liki broj naprednih znanstvenih instituta i učenih dn1 tava.

Belgija je veoma bogata pr i rod ­n i m blagom, ugljenom i rudnmn. Pretež­no je industrijska zemlja. Zahvaljujući

izvanredno povoljnom položaju zemlje i trgovina je jn.ko razvijena. Poljodjelstvo stoji na vrlo visokom stupnju. njviše sc sije p~enicn, r11ž i zob, a u Flnmdriji sadi sc krumpir. Mnogo sc žita mora uvoziti . Uz.goj industui,jskih biljki 'e osobito jak, napose cikorije. Južni gorski krajevi boga­ti su šumama, dok sjeverni krajevi o ku­dijcvnju na drvu. Ribarstvo na moru je bez većega značenja.

Od prirodnih bogatstava na prvom je mjestu kameni ugljen. Velike količine ug­ljena izvoze sc u izozemsku i Francusku, ali sc, što jo značajno, još mnogo više ugljena uvozi, i to napose iz Englesko i Njemačke , zbog potreba osobito rnzvijc­nc bclgi jsk industrije. Sirovine e tako­đer moraju uvoziti. Osobito je važna pro­dukcija žc'!jcza i čelika. Od ostalih gra­na industrije pominjemo kemijsku indu­striju, kcrnmičku industriju, industriju tnkln, kože, tekstilnu industriju i t. d.

BROJ 20.

Širom svijeta RAT 1 A ZAPADU BJES t I. Ratište

u B e l g i j i pretvara se u pakao. Uu bici su na obe strane ogromni i strahoviti, kako u ljudstvu, tako i u materijalu. U borbu ulaze mase vojnika. n lvlcusi od Licgca do Sedann i Longwyn bijesni o­gromna bitka, o kojoj m<Y.Gda ovi i sudbi­na cijeloga ruta. U akciji se nalazi dva do t ri milijuna vojnika. Prve žrtve izno­sc 20 hiljada ljudi, uništeno je preko 600 aviona tc nekoliko stotini\ tankova, i ako sc borbe nalaze samo u začetku. Vrhov­ni zapovjednik nizozemske vojske nai<Y.Gio .je glavnom dijelu četa. da polože oružje­i obustave borbe, dok se u pokrajini Zec­land otpor nastavlja i dr-Gava ostaje u ra­tu s jcmnčkom, kao &to i nizozemska mornarica na.stavlja borbu. N~zozcmski

ministar vanjskih poslova opravdao je o­vu odLuku tim, što su ~jihovi gubici bili strašni, jer je poginulo oko I OO hi ljada nji­hovih vojnika, n kraljičina garda izgubila je 80°/o vojnika i oficira, dok je njema­čko zrakoplovstvo svoaim neprestanim bombardiranjem u najnapučcnijem dijelu sjeverne Nizozemske među stanovništvom na­pravi lo pravu klaoniou .

PRED NOV1J'11 PRO "IREt JEM R -TA. Rimu najavljuju skori ulazak Ita­lije u rat protiv Engleske i Francuske. To­otvoreno piše Mussolinijev »Popolo d' I­talin«.

E GLESKE CETE . A ISLAND . 10. t. mj ., kad je Njemačka provalila u Belgiju, Nizozemsku i Luksemburg. engle­ske su e čete iskrcale u Islandu i oku­pirale ga, da bi zaštitile Islanđane od nje­mačke invazije. Island je za svoju obra­nu raspolagao samo sa. 70 žandara..

P 1JOL KA SV KAKO O TAJE E TRAL A. Kako sc saznaje, general

Franco odbio je, da sc Spanjolska priklju­či Italiji i jcmačkoj na taj način, što bi ona navalila. na Gibraltar u času, kad bi Italija ušla u rat na strani Njemačke.

ZA ZAJA '1 j EZ VIS O Tl U BELGIJI kroz tjedan dann upisano je pre­ko 2 milijarde franaka.

RAT U Ki t I. Kineske čete pre le su u napadaj na nekoliko frontova. Tako je započela žestoka .kineska ofenziva u Hu­peji, uslijed koje se japanska vojska od 150 hiljada ljudi nalazi u teškom polo­žaju. Ogorčene sc borbe vode i u dolini rijeke Han.

»PETA KOLO A«. Zadoje vrijeme mnogo se spominje »peta kolona«. Tim se ri ječima želi označiti djelovanje neprija­telja u unutrašnjosti neke zemlje, koja je cilj njegova napadaja. Taj izraz prvi put je upotrebljen u novinstvu prilikom špa­njol koga građanskog rata. Kad je g. 1936. Madrid bio opkoljen, izvršeno je to ar­mijom, podijeljenom u 4 kolone. koje su morale navaliti u različitim točkama. u · tom času guverner Madrida general Mia­ja poduzeo je mjere protiv Spanjolnca u unutrašnjosti grada, koji su imali zada­ću, da djeluju u vezi s ostale 4 kolone tim, što bi izazvali pobunu u unutrašnjo-

t' Madrida u času, kad armija izvana­npočnc svojim navalama. Oni su kasnije· zato prozvani »petom ko!'Q-nom«.

Posebno mjesto zauzima brusiona dija­manata u Anversu.

Promet hvaljujući

e mogao povoljnom

razviti osobito za­smještaju zemlje_

apose je razvijena trllll2itna trgovina Belgijska trgovačka flota ne odgovara ve­likom razvitku prometa, te je služila go­tovo isključivo prometu s evropsk.im dr­žavama. Osim željezničkih pruga važ'ni su· i brojni kanali u srednjoj i sjevernoj Bel­giji koji spajaju glavne rijeke međusob no i s francuskim i n.izozcmskim pomor­skim putevima.

U p o l i t i č k o m pogledu ona je u stnvna kraljevina s vladajućom dinastijom iz kuće Sakson-Coburg-Gota.. Upravo se­navršilo 6 godina da je na prijestojlu n­dnšnji kralj Leopold liT. kraljem, koji je vrhovni zapovjednik voj ke, :>:akono davnu vlast vr e oba predstavnička do­mn, se'nat (167 članova) i parlamenat (202' zastupnika).

r nko je Belgija mala d:žava. ima o­gromno k\<) l on i j a l n o carstvo, dr-lavu Kongo, koja je sn svoja 2 milijuna i 350 četvornih kilometara 80 puta veća. od ci­jele Belgije. Stnnovništvo, koje stanuje na­tom golemom području, jedva nešto ma]() premašuje tnnovništvo Belgije. Iz Konga uvozi Belgija vrlo dragocjene irovine, kao što su zlato, slonova kost, bakar, kaučuk, kakao, kokosoT! omsi i kokosovo ulje.

lt l t oR

~jučkU l u z, grebU ... b l na

OIJI odi' p-sObitO Jllll·

br~at.k~ k .. t11in1k

nJ' · bla pu• l

V·etni mu J . l

njego'11.!1 . no sautJ

TRGO

VJET KE tljučen je potpiS3ne vidbi. pia

1.!13. Orim

robe 1J ! J]liujun3 dl trgorač.to& gosi ave

KAPJl KE Bl Kl tokatotičl j larJI()!3 ' 1

skupile do

DJJ~U Sa ruka i geni

to preuzeo

DR K BOS• E l taaonom

mimstar š u ZeOICI

taz.ao, da

iz.ja~1: B noiD3ll pol sc !Urod je mu je

di~tu . KOJI

Bosna i H pripada. toj td.n)i

PRED oi Hrvatsl piSalle su ko r Der~~

grupisanJa ćinski .

Brčko i G

Vet 9 mJe mllSke.~e

ta u Boro go i potp~ uajtr za isp~oje u

DRlA BANO

sredoo po prenesen ,

D l' traže obw od 193,

BROJ lO.

Iz naših Rrajeva t DR TJE.PA M \.RK Ll . Pri

zaključku !istn doznajemo, dn je )5. t. mj .

u Zagrebu preminuo jedan od naših naj idea l­

nijih i nnjpo.lrt ovnij ih kato li ' kih md nl­

kn - odvjetnik dr tjepttn Markulin. O­

sobito mnogo je učinio zn procvat nnšc

hrvatske katoličke štumpc kao dugoj:!odiš­

nji tajnik »Pijcvogj društva zn dobru ' tam­

pu« i blngn.jnik »Društva sv. Jeronima«.

Vječni mu pokoj, a ožalošćenoj obite lji i

njegovim bližim suradnicima naše iskre-no snučei;će! ·

TRGOVA Kl UGOVOR IZMEDU SO ·

VJEl'SKE RUS,lJE I JUGO LAVlJE za­

ključen je ·i pollpisan u Moskvi 11. t. mj.

Potpisane su tri konvencije o trgovini, plo­

v.idbi, plaćanju i trgovačkim predstavništvi­

ma. Ovim ugovorom predviđa sc razmjena

robe za g. 1940. i 1941. u vrijcdnost.i od !76

mili-juna dinara te ustanovljenje sovjet kog

trgovačkog prcdstavni'tv.a u Beogradu i ju­

goslavenskog u Mo kvi.

KAPITULARNl VIKAR KRI:l.EVAC­

KE BI KUP.IJE. Kanonici , krjžcvačkog gr­

kokatolrčkog Kaptola izabrali u zn knpitu·

larnogn vj•kara, koji će voditi poslove bi·

skupijc do imenovanja novoga biskupa, dra

Danu S n j a t o v i a , križevačkoga kano­

nika i generalnoga vikara. On je odmah na­

to preuzeo sve poslove biskupLje.

DR KULENOVIC ZA AUTONOMIJU

BOSNE I HERCEGOVI E. Na svom agi­

tacionom putu po Bosni voda muslimana

ministar šuma j J"uda dr Džafer Kulenović,

u Zenioi je u svom govonu, medu ostalim,

kazao, dn je on :odosiJedan svojoj po.~:natoj

izJavi: Bosni i Hercegovini treba dati auto­

noman položaj. koji ona zaslužuje. Treba da

se narod razvija prema onom središtu, ko­

je mu je priroda stvorila, a ne prema sre­

dištu, koje je stvoreno vještačkom rukom.

Bosna i Hercegovina će dobiti ono, što JOJ

pri')lada. Već se sada može opa.ziti, da se

toj težnji priklanjaju svi krugovi«

PRED OPCI SKE IZBORE. U banovi·

ni Hrvatskoj ima .svega 720 općina . Prcgru·

pisane su općine u kotarima radačac, Brč·

ko i Dcrventa. Stoga su baš radi toga pre­

grupisanja odgođeni u tim kotarcv.ima op·

ćinski izbori: za 26. V. u općinama kotara

Brčko i Gradačac, a 2. VI. u općinama ko­

tara Derventu.

NASE VLASTITE PLINSKE MASKE.

Već 9 mjeseci imruno svoje vlastite plinske

maske» ebojša«, koje izradujo tvornica Ba­

ta u Borovu. One su ne samo jeftinije, ne.

go i potpuno sa-vršene, te 'PO ničemu ne zao­

staju za stranima. Svaka maska se najprije

ispituje u »ćelij i smrti«.

D.R2A VNA ZAST IT A PRE ESENA U

BANOV KABINET. Banu je odsad nepo­

sredno podređen odio za državnu zaštitu i

prenesen u sastav kabineta bana.

DU:l.NICI SREDNJEGA STALE:l.A

traže obustavu dugova i ovršnih postupaka

od g. 1932. Na :z.boru ru Zagrebu prihvaćen

je nacrt uredbe za razduženje srednjega sta­

leža, kojim se <predviđa mOTatorij za dugo­

ve, nastale prije 1933 .

NASA TRGOVACKA MORNARICA

brojila je početkom ove godine 185 paro­

broda s ukupnom nosivosti 596 hiljada 655

tona.

•KATOLIKe ---------

Potpora obiteljima obvezaniRa pozvanih na vojnu vježbu

h: ministar tva voj ke i mornarice sn­

op uj e sc:

»Pošt su e u posljednje vrijeme po

javili lučujcvi bil nepravi lno dodj clji ­

vanih pomoći porodicama obvezni ka po­

zvanih na vježbu, bil neposred nih i ne­

dozvoljenih intcn·cncijn poslovnih i dru­

gih ljud i, potrobn je, dn bi sc izbJegle

nepravilnosti, i korišćivnnja i zloupotrebe,

du porodice obveznika pozvanih na v jež­

bu znaju lij edečc:

Porodice svih onih obveznika pozva­

Dill na je/.bu, koje su uslijed toga osta­

lc bez nužnih redstavn zn život, o igurn­

ne su državnom potporom, kojn je pred­

viđenu uredbom o potpori porodicama li ­

ca pozvanih na vojnu dužno t , donijetom

od stran Kruljevskc vlade 3. listopada

1939. godine.

Po ovoj uredbi određena je dnevna

potpora, koja sc razlikuje prema mjesti­

ma skupoće, a osim toga ovim sc porodi ­

cama dodjeljuje i dodatak za svako po­

jedino dijete ispod 16 godina.

Za. traženje ove potpore propisano je

podnošenje molbe nadležnoj op ini, od­

nosno grad kom poJ:!Iavar tvu, s tim da

odluku o podjeli potpore donose odbori,

ustanovljeni u ovom ci lju kod svih src­

skih sudova. i to bez ičije intervencije i

ma knk.-voga posredovanja .

Budite apostoli svote sredine!

sim potpore, koja je odredena pre­

ma ovoj uredbi nn iznčno trnif.cnjc g. mi ­

mstrn oj ke i mornarice od 25. travnja

o. g., ministurski avjet donio je odluku :

Da sc svi ma onim iromu ·nim porodi­

cnma, čiji su hranioci pozvani na vojnu

du/.nost i koje ·u zbog toga sada ostale

bez nu/.nib sredstava zu i.1vot odmah 17

dn vnnrcdna potpora odi 1.50 dinn m za

svaku porrdicu;

da sc ovu vanredna potpora izda neza.

vi no od potpore, koja se izdaje na osno­

vu redbc o potpori porodicama lica po­

zvanih na vojn u dužnost i

da sc ova \'anrednn potpora od 150

dina,ra hitno izda preko nadležn ih voj­

nih okruga, koji imaju to da izv rše ne­

posredno preko općinskih vlasti, kod kojih

će se u tu svrhu odmah obrazovati »Od·

bor zn davan je vanredne potpore porodi­

cama lica pozvanih na vojnu dužnost.

Porod ice iroma~ni h obveznika imaju pu­

no pravo na ovu vanrednu potporu, pored o­

ne redovite i treba da odbiju svako po­

sredovanje po lovnih i drugih ljudi, koji

od ovog potpuno pravilnog staranja dr­

žave za porodice onih, koje je ona po­

zvala u svoju najvišu s lužbu, žele da na­

či ne za sebe ili uno no zapo !enje ili da

prave izv j esnu agitaciju.«

Oružje apostolata JU.

nGOVORE, A NE C:INE« Ovaj v je rodo to jn i lu čaj (obraćenje

o. A . Gem cili) u či nas još jednoj istini:

primjer potkrepljuje riječ.

»Ako časnik - piše P . Plus - saopći

svojim vojnicima naredbu poglavice, da iz

rovova naprave juriš ne bojeći e smrti,

i ta je naredba samo riječima napisana

na papi ru. vojnici sc ne će ni maknuti.

o ako ča nik pTVi pojuri naprijed, tada

će ga vojnici slijediti«.

Da se Isus Krist ograničio, dn s gore

proglasi : »Blaženi si rom asi, koji trpe .. . ,

a nato bi bio živio u raskošnoj palači,

usred draži i lagodnosti života, knk.-vu bi

praktičnu vrijednost bio imao njegov na­

uk? Zato je On - kako nam napominje

sveti Luka - »počeo činiti i učiti«. čio

je ono, što je činio. a posljednjoj vc­

čeri, pošto sc prignuo. da pere noge uče­

nicima.. mogao je reći: »Dao sam vam

primjer, kako ja učinih vama, tako i vi

da činite «.

Zašto su zakonoznanci u Jeruzolimu,

koji u u doba Kristovo sjedi li na učitelj­

skoj stolici Mojsijevoj. imali tako malo

moći nn narodnu dušu? Razlog toga ot­

krio nam je sam Krist s dvjema običnim

riječima: »Govore, a ne čine«.

Nažalost i pouka kršćana koji put ne­

ma uspjeha s istoga razloga : govore, a ne

čine. Nije li to razlog malog ploda i na­

šeg apostolata? Pustimo, neka na to slobod­

no odgovori naša savjest. M<Y.lda ćemo

morati ponoviti odluku, du bolje pnmiJC·

nimo ovaj temeljni zakon, koji sc sastoji

u tome, da dovedemo u sklad riječi s

djelima, da pos\rjedočimo nauk prak­

som, da prcporučimo svoju v jeru sa :livo­

tom.

LAKO ORU!JE Ovdje je dobro zabilježiti, da. dobar

primjer daje baš naš obični život,

uređen po načelima Evanđelja. Daje ga

nadasve savr~eno ispun javanje dužnosti

našega staleža. e traži baš ništa vanred­

noga. blistavoga. junačkoga.

Mladićima Katoličke Akcije kazao je

jednom s. u. Pio XI.: » taJni je broj oso·

ba, koje trebaju amo 0\' 0 : da vide nai­

me, ~to treba činiti, da budemo dobrim

katol1cima 5. dobrim građanima: da bu­

demo dobri katolici i dobro se snađemo

u obitelji, školi, društvu ; dn budemo do­

bri katolici i dovedemo u sklad snv jest sa

S\·im mn ogim i raznim zgodama građan­

skoga života. Evo apostolata, na koji te

pozvani .« Takav je apostolat primjera: provo­

dati h ćanski život, uvijek i posvuda. J - i to treba reći - živjeti na najnaravni ii način. a da naše dr/.anje pri tome ne

bude bahato i naduto, namješteno. hvali ­

savo i 'nametljivo. O Petru Jurju Fra sati piše jedan

njegov drug : .., jegov primjer bio je sve­

tački pri li epčiv. jer misticizam. koji on

nije za ništa h inio, naravno se ochazivao

STRANA 3.

u svukom či nu, niti ga je on krio iz kn­

vo shvaćenog ljudskog obzml.«. Odatle o­

na privla či va moć, koju je on, nehotice,

8irio oko sebe .• asta viJu zaistu ISti ~\je­

dok očeVIdac: » jegovo društvo bilo je

dostatno, dtl nas zad rži, kao dn u njego­

voj pri , utnnsti nije p tojalo zlo ; nepro­

miŠlj eno brbljanje, i ako salon&ki nevino,

čini lo sc, dn je njega nedostojno: tok

razgov ra poprimao bi muževniji i o:rhiiJ­

niji ton, i ako hi zadržrlO ono veselo ras­

poi<Y/.enjc, koje mu je uvijek bilo vlasti­

to". Tako je ovaj mladić na najbolji na­

čin provelo u život zapovijed Kristovu:

»Da vide ljudi vaša dobra djela i slave

Oca vašega, koji je na nebesima«.

Dok je tako moćan, apostolat primje­

ra je i lagan; moguć je svima.

eka dobra djevojka, članica T ali­

janske Katoličke Akcije, pisala je sa svom

jednostavnošću: »Bi la sam maJa tajnica

jednoJ!a zagorskog društva te, da pomog­

nem svoju siromal;'nu obitelj, bila sam pri­

siljena, da a svojom sestrom dođem ova­

mo u Englesku. žalosna sam bila, kad

sam napuštala svoju ljubljenu kuću i dra­

l!O društvo. ali ovdje moj apostolat bit će

molitva, samozataja, moj rad, prikazan

Boj:!u na dar, i moj ljubezni postupak sa

svima, jer bih tim htj ela dati razum jeti

onima, s kojima dolazim u doticaj, a dru­

gih su vjera, da am dobra zato, "to sam

kn tolikinja.« Ova kromna djevojka ne raspolaže s

mno~o ljudskih sredstava za S\TOj aposto­

lat. 1 o posjeduje oružje. s kojim svi mo­

gu rukovati. a najmoćnije je: moJit,u ,

samozataju, primjer.

Hrana duše

VELIKO OBECA J E. ajljepša, naj-

divnija i najkorisnija pobožnost u katoli­

čkoj crkvi jest pobožnost Pre vetom Sr­

cu Isu ovu pasitclj je ovu pobožnost -

kako je to sam objavio sv. Gertrudi - sa­

čuvao za posljednja vremena najveće mla­

kosti i nehaja, da je pokaže ljudima kao

zadnji napor i pokušaj svoje neizmjerne

ljubavi. - aža lost, kod nas Hrvata ova

divna pobožnost ni i7Alalcka nije poznata,

·kako bi ona zasluživa la, a u m'Ilogim mje­

stima, ona je i sasvim nepoznata.. - Pro­

šle godine slučajno je izdavaču fra Spiri

ž i v k o v i ću do la u ruke knjižica, na­

pisana na talijanskom jeziku. nLa grande

promes a«, koja je kroz zadnjih JO godina

doživjela 16 izdanja, a štampana je u mi­

lijun i 50 hiljada primjeraka. IJC napi­

sana kakvim učenim i visokim stilom, već

jednostavno i pučki, tako da je vatko

može razumjeti. Bogata je veoma zanim­

ljivim primjerima. kojih je najviše doži-

io glasoviti širitclj pobožnosti prema

Prcsv. reu I usovu O. Matej KroJe (Craw­

lcy). Ilustrirana je sa preko 50 raznih

slika. Ko je samo jedanput pročita, ne

može a da ne postane gorljivi štovatelj

Presv. Srca Isusova. - Evo ova knjiga je

o'ib dana izišlo na našem hrvatskom je­

ziku u obliku molitvenika pod imenom

»Veliko obećanje« . Preveo ju je i pone·to

za naše prilike udesio dr fra Stanko P e­

tr o v. Ima 256 stranica. Razdijeljena je

u tri dijela : l.) U čemu se sasto ji Veli-

-------------------------------------------------------------------BB--------------------~---------­Belgija ima relativno nio jaku v o j­

s k u. U miru vojska Belgije ima tri ar­

mijska korpusa po dvije pješadijske di­

vizije, jednu samostalnu arrnijsku artilje­

rijsku brigadu s teškim topovima, jedan

bataljun borbenih kola, jedan motorizi­

rani konjanički korpus, jednu diviziju ar­

demskih lovaca, kao i granične čete. U

svemu u doba mira belgijska vojska ima

-zajedno s 38 hil j. dobrovoljaca - oko 90

hiljada ljudi. U ratu pak belgijska oruža­

na sila mme brojiti oko 700 hiljada lju­

di. Prema jeziku i vojska je podijeljena

na flamanske i valonske armije.

Belgija je uuvijek imala cio niz prvo­

razrednih u t v r d a, n pred sada~njl rat

ona je podigla nove moderne utvrde duž

njemačke i nizozemske granice, dok su

stare utvrde znatno modernizirane. Utvr­

de su sve do zadnjih dana trajno dopu­

njivano novim sistemom navodnjavanja. Tn­

ko sada postoji tzv. »belgijska Maginoto­

va. linijacc, na izgradnji koje se radilo od

1930, a stoji od prilike preko 3 milijarde

dinara. Ratna m or n a. r i e a Belgije skoro i

ne postoji, jer nije potrebna. Ratno z r a­

k o p l o v s t v o je zadnjih godina napre­

dovalo, tako da Belgija ima u prvoj lini­

ji u svemu oko 500 aviona. Teških bom­

bardera nema. Nizozemska lli Holandlja je jedna od

najzanimJjivijih sjevero-evropskih zemalja

s p o v r • i n o m od 34.222 četvorna kilo­

metra i pučanstvom od oko 8 milijuna s t a­

n o v n i k n. a sjeveru i zapadu graniči

Nizozemska sn Sjever. morem, s juga s Bel­

gijom, a na istok s jemačkom. Kako joj

samo ime veli, izozemska je potpuna ni­

zina i ravnica, pn joj najviša točka izno­

si 322 metra nad morem. Sva je uređena

najsavršenijom mrC'.lom odvodnih kanala,

uređenim rijekama, a kruna sve<1a je na­

pola isušeno Zuidcrsko jezero. Po rijeka­

ma je razvijena moderna plovidba.

Većinu stanovnika sačinjavaju Nizo­

zemci (Holanđani) koji zaprnvo predstav­

ljaju mješavinu Frižana, Franaka i Sasa.

Pripadnika ostalih narodnosti nema više

od preko 100.000. Preko polovice pučan ­

stva jesu protestanti, i to nizozemski re­

formn ši, kamo spada i kraljevska obitelj.

Država je svim v j er n m a dala slobodu

ispovijednnjn. S k o 1 s t v o je vrlo napredno, postoje

neutralne općinske škole i privatne ško­

le, većinom konfesionalne. Više škole ic­

su gim nazije. realke i liceji. obrtne l teh­

čke škole. Postoje četir i ;avn(l sveučilišta

u Amsterdamu. Broningenu, Leidenu

Utrechtu. Dva slobodna sveučilišta u Am­

sterdamu i Nimwegenu. Tehnička visoka

škola u Dclftu i t. d. Analfabeta J!otovo

nemo. Posto'je g)asovite akademije, biblio-

teke i muzeji. Godine 1925. bilo je u Nizo­

zemskoj zabilježeno 1170 novina i časopi ­

sa. Radio emisij e postoje u Hilver umu

Huizenu. Prema popisu zvanja preko 38 po to

izozemaca bavi se indu trijom i rudar­

stvom, preko 23 posto poljodjelstvom i

umom, 21 posto trgovinom i prometom.

Od čitave površine 73 posto pripada po­

ljodjelskoj kulturi. Vrlo je razvijeno vrt­

larstvo, takoćlcr i stočarstvo, kojo :muzi­

ma najveći dio izvoza, a narav ki i ribo­

lov. ajglasovitija grana nizozemske pri ­

VTcdc je voćarstvo.

Najviše je izozemskn uvozila iz je-

mačke, a izvozi la u Englesku. Trgovačka

mornarica izozcmske brojila je (1927.)

2.654.003 bruto register tona. Najveća plo­

vidbcna društva nalaze so u Rotterdamu.

želj ezn i čka mreža obasiže 3.645 kilometa­

ra, n glavne prul!e su električne. Zračni

promet veže izozemsku s Londonom,

Bruxellesom, odnosn Parizom tc njema­

čkim zračnim bazama. Vrlo je razvijeno nizo?:em ko ba•n­

karstvo. Nizozemska je ustavna monarhija od

1814. s nekim promjenama od 1922. J!Odi­

ne. Kruna je nasljedna 11 dinastiji Oran

i u ženskoj lozi. Od 1890. vlada kraljica

Wilhelmina, koju će naslijediti princesa

Julijana. Kraljica imade izvršnu moć l mo-

že zakone odbiti. Zajedno s krunom za­

konodavnu vlast čine prva komora i dru­

ga komora. Dr--.tavno vijeće od 15 članova

savjetuje kod vladinih prijedloga.

Evropska izozcmska astoji se od

ll provinCIJa. jcdište vlade je Huag, a

gltwni g;rad Amsterdam. Od 1922. godi ne

u vojsci je obvezatna vojna dužnost. Po­

stoji koloni jalna vojska, u kojoj su i ko­

lonijalni časnici. Vrhovno zapovjedništvo

imade kraljica. Postoje i domolrnnske če­

te. Ratna mornarica nij naročito jaka,

ali imade za sobom Javnu pro'lo t.

izozemska dobiva zapravo svoju pra­

vu važnost kao k o l o n i j a l n n država,

koja imade znatan i bogat posjed u Ti­

hom oceanu, n to je t. zv. • izozcm kn

lndijn. 1 izozemci u naime oteli Portu­

gnlcima veći dio njihovih i točno-indijskih

posjeda. Tako glavni dio unda otočja, a

bili su doprli i u Australiju i j užnu Afri­

ku. U znpndnoj Indiji o voji li su nekoliko

otoka i na sjevernoj obali južne Ameriko

jedan dio Guajnnc. izozemci su uspjeli

do današnjeg VTemena razviti osobito na­

prodan kolonijalni sistem. 1 izozemska ln­

dija jesu zapravo posjedi na malajskom

arhipelagu u ovoj Gvineji i to su: oto­

ci .Tnvn i 1ndurn, Sumntra, znpndni Bor­

'nc . južni i istočni Borneo, Celebes. Mo­

luki i t. d., u svemu 1.900.152 četvorna ki­

lometra s preko 53 milijuna stanovnika.

STRANA 4.

ko obcćllllJC, 2.) Pobozno t prvU <J pctnktl, 3.) Razne molit vc t p 1boi.no ti Pres'. r­eu l u:;O\ u. ( ' n1 tri d tj da il u trirnna su slikumn i primjerima) . z molitve s pro­st unn noznn ' en i u oprosti po nujnovijem

izd:mJ u ' '· tol ice, ~ tu u talijanskom iz­dunju O Ye knji žice JO· ni je provedeno, i ovo jc pr\1 hrvutsk• molitvenik koji ih d no i prema spomenutom . lu žbcnom iz­danju . - . ' ijcdm1 kr 'ćnn ku kuću ne bi mjcb biti b 'Z vc zh1tne k njižice, jer će

ona povrntiti mir i sklad u bit elji, n vi mn o igurn l i v jo ni pas u nebe k j do­

movini. - Kn jižica "Veliko oboćnnjc« zn­padtl: l ) Bro ' irana . uk u nom trobojnom nnJo,·nom likom in 9; 2) uvezana u ph1tno Din 14: 3) uvcznPn u kožu sn zlat­

nim rezom i kctijicom 32: 4) veza na u cc uloid D in 3_. - uručuje e : amostnn sv. Lovre - ~ibenik. ~ ... ~ • .::..-"C:.--t.~ .. ~ .. - ~-.

Javna rah~·ala Tužnu i rn cviljenn majka, kojoj je

smrt u cvijetu mlndo ti ugra bil a dragu

joj jedinicu

VA r o · znhvuljuje e, u prvo m redu, go podinu d ru O karu 1 ' ovuku zn njegovu požrtvov­no t, da p i pokojnicu i dn joj ol nkšn patnje, tješeći je i ulijcvnjući joj nadu u ozdravlj enj e. Zatim sc zuhvnljlrj c župn ik u don Ivanu Bcmku zn većoni ' ku ljubav, da pokojni u 5to bolj e pripr mi na put k vijetlu Istine, kao i učenicama i u če­

nici ma rea lne gimnazije, koj i u sc vije­

sno i kolegijnlnom dužno ću odazvali, da po ljedn ji put otprate na vječni počinak

voj u nezaboravnu kolegicu. T to tako zu­hvuljuj c e č~nim se trama Bcncdiktinkn­mn, koje su izišle rado u usret prigodom

sprovoda, ka o i svima ostalima, koji su prisustvovali ispraćaju pokojnice na vječ­

ni počinak.

ibenik, 16. svibnja 1940.

Ožalošćena majka Ana Moeek

' , • ~ • , ... :.. - ' :.... , • • ..... - r •

GROBNICA ZRI KlH I FR IKO-p A bit će izgrađ enA. u O z l j u. Bra­ća Hrvatskog Zmaja želo naime prenije­ti kosti Ivana Antunu, sina Petra , i Ka­tarine Zrinske iz Graza na Ozalj, a pre­duvjet za izvedenje te zamisli jest izgrad­

nja grobnice Zrinskih na O zlj u, kamo bi tada bili preneseni i zemni ostaci Zrin­skog i Frankopana, koji se sada nalaze u prvo tolnoj crkvi u Zagrebu.

VESTA najbo lj i njemački Šivaći strojevi p1smena garancija 30 godma

Radio aparati TELEFUNKE i ORION spec1jalui za sela

Moloc Jkle, l3Jc Jklc, Petromax lampe NOVOST -štedne VJeliljke na špint

velika vjetlost mali trošak, p1saći strOJevi, !! rva tske vune.Je zastave.

1 Cijene umjerene. Za gotovo 1 na otplatu JAKOV TERZA OVJĆ - ŠlBE ' ll( .

-------~--m.mm.-.. -..­Urodenici s u lalnj ci , u imade preko

800.000 Kineza i preko 200.000 Evropcja­

CJl. Pod niz zemskom vlasti stoji zapravo

preko 306 malih autonomnih državica. Luksemburg, voliko vojvodstvo, s i­

stoimenim gla nim gradom broji oko 300 hilj ada tnnovnik!L, a nalazi se između

jemnčke, Fran u ke i B !gije. toj mn-loj držnvici nalazi sc nekoliko stručnih

š!-ola, 7 vi okih ' kola, poljoprivredna !

rudarska škola, biblioteka, kazalište, mu­zej, rndiostanicn i main tekstilna industrija.

z trg vačku komoru postoji 10 banaka.

Tckoć je Luxemburg bila sredovječna

tvrđava, koja je ka nij e mijenjala go po­

dure panjolce i Francuze, dok nij e na­kon austrijskog i njemnčk g go podstva

londonski m ugovorom od ll. vibnjn 1867. p tala samostalna .

Luxemburg zauzi111n 2586 četvornih

km, fi $tUnOIVfliCi SU većinOm katoličke

v jere. lužbcni govor je fmncuski, a v rlo

je razvijeno školstvo. Pučanstvo sc u 33

posto bavi poljodj clstvom, n važna je i

žoljo.l'lna industriji\ . Ustav Luxemburgu po­tječe iz godine l 68. i po tomu j e Luxom.

burg nn lj edna monarhija a ženskim na­

sljedstvom. Od 1919. je velika vojvotki­

nja Charlotta. Vojska Luxemburgu n~to­

ji sc od 250 domobrnnacn i 180 oružnika

te 10 časnika.

>>KATOLiku

Izvučen razarač "Ljubljana" 1 tt ko pn n nnjn na ·cg rn znmčn »Ljub­

IJnrtc« n~dilo sc puna tri mjeseca i vršile potrebite pripreme.. 10. t. mj. najteži i

nujvuiniji dio po lu sretno je uspio, kad

sc poja io nu povr ' ini n vojim prednjim dijelom.

Rudovimn oko dizan ja ruznrnču ruko­YOdio je barun Banfie ld sa st ru čnjacima

nnšc ratne mornarice. Rttdovi u tekli nor­malno i u toku rrrclovn nije sc dogodilo

ništu, što bi on emogućilo ili oteža lo izvla-čenje razarača morskoga dna.

Rad je bio teža k i iz-i kivno ic mn o­

go ' ' remenu, jer sc brod »Lj ub ljn·na« nu­lazi na mor kom dnu u vrlo nezgodnom položaju. Pramac broda tajao je nu jed­nom grebenu 9 m. ispod površine mora,

n krma ruza ra čn u dubini od 15 m. Barun Banfi ld , koji sc prigodom p otO'nućn

»Ljublj ne« stavio nn rn polaganje koman­di 11aše ratne mornaniec. vidio je, da je prije vcg-a pot rebno -zn uti dno na de­

snoj st rn•ni broda, pa u e kroz nekoliko tjedana na to mj e. to spu tule vrećice a pi i kom. Istovrcmen0 tim radovima ra tc~;cć i vn n je razara č. Takoder je i na površi ni trebalo u či ni ti sve, š to je potreb­

no. Brod je bio privezan s tri trune že­ljeznim užetima. T nlijn•nski rcmorker " ic­lopo« imao je dužnost, du povlači pramac

<azara ča. Drugi talijan ki rcmorkcr »Tc­nn x« vukao je redinu broda. u kojoj s u

sc nalazili trojevi, n pomoćni brod na­še ratne morn a rjcc ,. pa ilac• dizao je krmu potonuloga razarača .

Kada je vc bilo spremno, u 9.30 s. dat je signal sn " pa ioca«, na kojemu su e nalazili novi zapovjedn ik pomor ke o­balne komande admira l Armin Pavi ć i

barun Banficld. a Z'nak sirene sn »Spa­sioca « odgovor~le u sirene sa » Ciclopn ~

i »Tenaxa«. da j e sve spremno. Odmah SIJ stavljene u pokret parne dizalice, te

su sc željezna užeta počela vc više ste­zati. Radilo sc polagano i oprezno. Kada

se barun Bnnfield uvjerio, dn sve uccdno funkcionira, dao je nalog roniocima, da

se još jednom spuste na dno mora i da pre!:l edaju , da li je vc u redu. Za sami h

nekoliko minuta ponatili su se ronioci •na povr inu i izvijestili baruna Banficlda , da

JC na dnu .sve u redu i sigurno. ato je

sa " pn.siocac dan znak. da se nastavi SJ!

zatezaf\iem užeta. a mjestu se nnl az,io i

velik broj pomoćnih brodova i mnonn. n jednoj mnoni bio je smješten nparnt, koji

-

je isi avno vodu iz unutrašnjo ti broda.

Taj je npnrnt tnvlj cn odmah u pogon. Tu lnj način e htjelo olakšati brod. n

d rugoj muom ra dio je kompresor, ko ji je punio zrakom pro tor brodu, iz kojega je

isi uvunn voda. Kudu je brod ovako bio

d ovoljno rn t erećen, on sc polagano počeo dizati i najedamput s u sc na površini po­čeli ukazivati djelovi razarača. Kroz cije­

lo ovo vrijeme kru:l.ili su hidroa vioni na­

še ratne mornarice i snimali sve vn ZDIJC momente izv lnčcnjn potonulog broda >> Lju ­bljune«.

a Rogaču , novom gatu Vruljc na po­

luotočiću Sipndu, naluzilo e veliko mno­t o radoznaloga svijeta. koje je a dale­

kozori ma promatrnlo tok započeti h rado­va.

Točno u 10.15 pojavio sc na površi­

ni najprije desni clio pramca, nu kojemu se vidjelo imc broda. što sc više brod di­zao, pojnvljivali u se nn površinu i dru­

gi dij elovi. Tako se pojavio zapovjedni­čki most, pa onda dimnjak. U 10.45 s. dan je na log, dn sc prestane sn vučeujem, jer je brod već bio usprnvljen do 20 stupn­nja.

Barun Bnnfield se tada ukrcao na je­dan mali čamac, na koji je po'ao. da

iz blizin pogleda položaj, u kojemu se brod nal azio. Prijute lji bawna Banficldn

če titnli su mu na uspjehu, naročito oni, koji u tvrdokorno sumnjali, da će ikada

u pjcti podignuti razarač s dnu mora. On

je prvi stupio na spa"eni brod. Pošto je pregledao brod, dao je nalog zn daljnji

nastavak radova. Radovi su se zatim nastavili ubrzanim

tempom. Brod sc već potpuno uspravio.

14. t. mj . vršili su se radovi oko istezanja broda, koji u potpuno uspjeli. Ovih dana

počet će se crpiti vodu i ,romoću kompre­sora usisavati zrak u unutrašnjost broda,

kojega su svi otvori hermetički zatvoreni .

Prethodno se još moraju postaviti cilindri, pomoću kojih će se brod dizati i dotegli­

ti na površinu. Razarač »Ljubljana« će odmah, po to

bude oslobođen svih naprava , biti upućen

pomoću remorkera naše ratne mornarice

u jedno domaće brodogradilnc. Svi su izgledi. dn će najdalj e u ponedjeljak na­

pustiti "ibensku luku, u koju će sc po­vratiti, pošto budu obavljeni poprnvci. ko­

ji će prema predviđanjima potrajati naj­

vi e 3 mj seen .

Zivot Sibenika Raspored službe Boitje i procesije na Tijelovo

lužba Božja u tolnoj bazilici počinje

u 8.30 s. ujutro, kojoj prisustvuju sve dr­

žavne, vojničke i samoupravne vin ti te

predstavnici škola i zavoda. Preko služb

Božje vojska, postrojena na trgu, četiri

puta dava počasni nsalvco:, i to na »Sla­

vu Bogu«, Evunđcljc, Pod1znnje i Pričest.

9.30 . iz bazilike kreće teofori č­

na procesija ovim redom: l. Bratovštine; 2. Djeca zabavišta; 3. Pjevački zbor »'Ma­rijinih kćeri«; 4. Osnovna škola - Crnica;

5. Osnovna §kolo - Dolac; 6. Muška o­snovna škola - Varoš; 7. 2enskn osnovno

škola (kod sv. Frane); 8. Muško osnovna

škola (kod sv. Frane); 9. Građan kn ško­

la; 10. 2enskn znnntska škola; U. Tl'govn­

čka akademija i trgovačka škola; 12. U­čite l jsko škola; 13. Realna gimnn:~;ijn; 14.

Hrvatska glazbo; 15. Križnrice; 16. Koto­ličko žensko društvo nZorn«; 17. Treći

Red sv. Frune; 18. Križari; 19. Katolički

muževi; 20. Ćasne sestre; 21. Vatrogasci;

22. Cecilijnnski zbor; 23. Vojno glazba;

24. Vod vojnika; 25. Predstavnici civilnih

vlasti l ureda; 26. Općina; 27. Svećenstvo;

28. S v e t o t n j s t v o pod nobnlcom nosi preuzv. biskup: 29. Sresko načclstvo; 30. Vojno časništvo : 31. Vod vojnika; 32. Puk.

Procesi ·a ide ulicom Krul jo T mi ln.-

TIJELOVO. četvrtak 23. t. mj . po

cijelom katoličkom vijctu bit će najsve­

čanije pro lavljen blngdnn Tijelova sn

večnnim tcof ričnim procesijnmn. l naš

gmd proslnvit će tnj veliki blagdan sve­

čano i t radicionn Ino. U svim crkva mn bit će tužba B žja kao ill na.jvećc blugdnnc.

U 8.30 s. u st Ino j crkvi bit će pan tifi ­

k;llnn sv. Mi a pr vij. Pinna uz n isten­

ciju prcuzv. biskupa. Tza sv. Mise krenut

će iz katedrale velik11 tcoforičnn proce­

sija.

va, A. Vrančića i zaustavlja sc pred cr­

kvom sv. lvnna, nu prvom oltaru, gdje je

blagoslov, pak Zagrobaokom ulicom nn

Poljanu, obilazi perivoj crkve Bl. ospe i uči teljske škole te j e un stubnmn pe­

rivoja crkve, u sredini, na drugom olta­

ru, blagoslo . Zat:m .e vraću ulicom Kra­

lja Tomislava u ~rad: Pred k~vnnom >>Me­

dulić« je, na trećem oltaru, blagoslov. Na­

to sc kreće put bazilike. Kod svakoga

blago lova vojnički vod dava počasni " al­veo:. a povratku procesije prcuzv. biskup

dava ojsci blago lov sn Svetotajstvom na sredini trgn pred pobočnim vratima bazi­

like sv. Jakova, n pred glavnim vratima školskoj mladeži.

Omladina svih škola svrstnvo se u

p rocesi ju na trgu prod katedralom. Po­

trebno je stoga, da sve škole budu na tr­

gu već u 9.15 s. tc na doni znak kr nu.

U proce iji u čenici i u čc·nice pojedi­

nih š)cola stupaju po tri, o ne po dvn, a

pjevački zbo rovi po četiri. Pri povratku

procesije sve se kole zaus tavljaju na tr­

gu tc sc no rnzi lnzc, dok Svetotajstvo ne

ude u baziliku.

lzn procesije je u kntedruli tiha sv.

Misa.

PRVA V. PRICE T O 1 O NIH SKOLA. nedjelju 5. t. mj. učenici Ill. r. osnovne škole sv. Franc, Docu i rnicc,

nu broju oko 250, pristupili su po prvi

put sv. Pričesti. Sv. Priče t bila je zn j d­

nička, i to u katedrali. Sv. Misu, kao i prig dni govor oddno je prvopričesnicima

prcuzv. bi kup, ltojj je hio av 'POtresen i

ganut poboino'ću malih prvopričesnika.

Zn vrijeme v. Mise prvopričc nici su no­

izmjenice pjevali i Tecitirnli razne prvo­

pričesne pjesme· i molitve, što je na pri-

BROJ 10.

sutne st arulo vanredan utisllk. koro nije

bdo oku, koje se nije orosilo u čusu, kad su djeca sa nbranošću starca, n pobožno­·ću andela, pristupali sv. Pril:esti. Pjeva­

nje i recitiranje zn vrijeme sv. 1\\.ise or­ganizirale su čč. sestre Prcdrngocjenjene

Krvi, kojimu i ovom prilikom neku ie javno priznanje za sve žrtve i ljubav, koju su poknzule priprnvljnjući naše prvo­

pričcsnikc. Uvečer u Kat. Domu bila je

prvopričesničkn akademija. Kat. Dom bio je dupkom pun roditoljn i građanstva . A­kad emija je bila bogata s programom,

koji su dot jcralc uz veliki trud naše ča­

sne sestre Dominiknnkc s č. s. lmeldom na čelu. ,V\Iudi prvopriče nici uspjeli su vi­še od jednoga puta razveseliti i iznenadi ti

svoje sretne roditelje i goste. crna sum­

nje, dn je ove godine prva Pričest u sva­kom pogledu, a osobito u svom jutarnjem prog,ramu u pjela do iznad očekivanja.

Da je ovogodi§njn prva Pričes t tako us­pjelu, ide velika zaslugu i naše vjerouči­

teljc preč. don f. rundova i vlč. Haila, 1koji primjenom prinoipa radne škole i na vjeronaučnu pouku postizavaju vanredne uspjehe kod svoje djece.

I' l VA SV. PRI CEST V TEl-BA O ICE bit će u nedjelju 19. t. mj. u 7.15 s. uju­tro.

SASTA AK nZOREo:. U nedjelju 19 t. mj. u 5 s . popodne održat će se u ve­likoj dvora'ni Knt. Doma sastanak svih

čl nnicn »Zore«, a od 4--5 s. bit će u cr­

J...-vi sv. Luce blagoslov s Presvetim, pak

se pozivlju, da sve nefaljeno dodu. - U­jedno sc pozivlju sve članice, dn dođu na tjclovsku teoforičnu procesiju. - Uprava.

PRićE T I SAT KLANJANJA KRI-2 RICA. Pozivlju se sve Križarice i Ma•

le Križarice, da u nedjelju 19. t mj. u 7 sati ujutro prisustvuju zajedničkoj sv.

Mi i i sv. Pričesti, te popodne od 4--5 s. satu klanjanja u crkvi sv. L u e e. -Isto ta;ko na T i j e l o v o 23. t. mj. bit

će zajednjčka Misa i sv. Pričest svih Kri­žaricn i Molih Križarica u 6.30 s. ujutro

u crkvi sv. Luce, n popodne od 4--5 s. sat klanjanja. - Sve Križarice i Male Kri ­

žarice dužne su sudjelovati tjelovskoj teo­foričnoj procesiji. - Duhovnik.

lRLI. Od 9.-16. t. mj. umrli su u

ibeniku: B o n j a k Ana pk. Luke iz Dicma (34 g.), B o g u m o v ić David pk.

Bože iz Obrovca (16 g.), M a l e !avka

Josina iz Turjnka (9 g.), M or ić Rajko

pk. Petra iz tankovnca (13 g.) i B l a­

ž ević ada Viktorova iz Gačetiua (9

g.). - P. u m.! U FO D TASEGA LI TA doprini-

jela je gdn Antić Matilda Din 20. ~ Uprava hamo zahvaljuje.

SVI 1 ćLA IC \.A »2IVOGA SVI-JETL « javljam, dn je nakanu klanjanja

za slijedeći tjedan (19.-25. V.): z a m ir

među narodima i dn nas Bog po­

š t e d i s t r a š n o g a b i č a r a t a. - Pre­poruča m svim članicama, da u nedjelju

19. t. mj. u što većem broju prisustvuju

s a t u k l n n j a n j a od t-S s. popodne u

crkvi v. Luce, a na T i j e l o v o svakako

nastoje primiti sv. Pričest, sudjelovati u

procesiji i p(isustvovati satu klanjanja od 4-5 s. u crkvi sv. Luce, te nakon njega

sastanku u Kut. Domu. - Don Ante Ra­

dić.

KUPIO BIH JEDNU KUCU ou Sibcni­

ku. PO'nude i adrese prija,viti do 25. svib­

nja Uredništvu lista .

~~~~~ ............... !:z~ viJesti

RADlOSTA ICU ZAGREB PREUZE­

LA BANSKA VLAST. Za l .milijun i 900

hiljada dinara Banska Vlast u Zagrebu preuzela je zagrebačku radio tunicu. Imeno­

van je posebni privremeni odbor, .k.o;ji će njom upravljati, pojačati njen kapacitet i reor­

ganizirati rad na ujoj, kak.o bi mogla zado­voljiti vim pQLrcbamn pučanstvu banovine

Hrv l. ke. P.RODAN PAROBROD ))K RALJICA

MARU A«. Na.š najveći putnič.ko-Lul'ist.ički

pnrob,rod »Kralj.icn Marija« prodan je fran­

ou kom pan broda.rskom d.ruš.tvu »Compagnie Generale Transatlantique«. Već je napustio

plitsk.u ,Lu.ktu .i t.igao u !ra.ncus.ku luku Mar­

seille. HRS ZA ZABRANU NOCNOG RADA

ZENSI(,()M OS0.3LJU. HrvatskA Radnički

Savez je podnio predstavku mjeroda.v.o,iD)

fa.kLOrima, da sc u (>Viro jaiVnim lokoa.lima

zabrani rad žen.s•k.om osoblju poslije 10 sati u .no6i, jar da .b,i .se samo na taj načiQ s

uspjehom mogao sll2.biti nemoral, koji se •U

tpo ljcdnje vrijeme na~~ ši.ri.

VLASNIK I ODGOVORNI UREl'>NlK: DON ANTE RADIO 8JBEN1K ULIC • BL. NIKOLE TA VILICA 117.- TISK ldlA ,.fiOIO. (0. BERN.AllDO itUUlVfO)

Oni

spada NaJ im gordo ju ml II

Nl nismo 2

)edne ga. Ko

siguran tan čo

sezali N~

prodire isllče 01

~cm lli noga l l mje ga krv;

Ta )u ne ~ sigurno vih krv koji u sunčan 1 1U taig like ln novim zove 0

1ereslr Sfl\lslu

t lm se

zlostavl ne te. rnqgU da ntk l bude v elJke

o ~~ledo

IlO leta l bill