POJMOVNIK SOCIJALNE SIGURNOSTI

"SOCIAL INSTITUTIONS SUPPORT PROGRAMME"

CARDS

Council of Europe

European Commission Commission europenne

Conseil de l'Europe

1POJMOVNIK SOCIJALNE

SIGURNOSTI

2Ovo je neslubeni prijevod i izrazi koji se koriste su u okvirima odgovornostiautora i ne odraavaju slubeni stav Vijea Europe i Europske komisije.

Sva prava su pridrana. Nijedan dio ove publikacije ne moe se prevoditi, re-producirati i prenositi u bilo kojem obliku ili bilo kakvim sredstvima, elek-tronikim (CD-Rom, Internet itd) ili mehanikim, ukljuujui fotokopiranje,snimanje ili bilo kakvo uvanje ili koritenje informacija, bez prethodnogpisanog odobrenja od strane Publishing Division, Communication and Re-search Directorate (F 67075 Strasbourg, France ili ).

CARDS Social Institutions Support ProgrammeRegionalni ured Vijea EuropeMaral Tito 33/2MK 1000 Skopjetel. +389 (0) 2 3 222 858fax +389 (0) 2 3 222 848http:/www.coe.int/sisp

Council of Europe, srpanj 2007 Tiskano u Skopju

3U V O D

Ovaj rjenik pojmova socijalne sigurnosti tiskan je na en-gleskom, srpskom, hrvatskom, bonjakom, makedonskom i al-banskom jeziku. Svrha mu je da pomogne u kreiranju socijalnihpolitika u zemljama Zapadnog Balkana, pregovorima o njihovojkoordinaciji, kao i u pregovorima izmeu tih zemalja i europskihinstitucija, u cilju olakanja integracije regije Zapadnog Balkanau europske tijekove.

Nadamo se da rjenik moe, takoer, pomoi studentima prava(u oblasti socijalne sigurnosti) i kolama socijalnog rada u regiji,u pojanjavanju znaenja i razlikovanju vaeih koncepata soci-jalne sigurnosti u Zapadnoj Europi, kao i ekspertima socijalnesigurnosti, odnosno sindikatima i udrugama poslodavaca.

Rjenik predstavlja jedan od opipljivih rezultata Programa po-drke institucijama socijalne sigurnosti, zajednikog programaEuropske unije i Vijea Europe.

Mnogi zasluuju zahvalnost za svoj doprinos ovoj publikaciji.Na prvom mjestu, zahvalnost pripada prof. dr. Vladimiru Puljizusa Sveuilita u Zagrebu, na njegovu ljubaznu dozvolu da se,kao osnova za ovaj rjenik, upotrebi rjenik sadran u prirunikusocijalne politike koji je on, zajedno sa drugima, napisao podnazivom Socijalna politika, kao i za prijevod hrvatskih poj-mova koji su dodani originalnoj verziji.

Zahvalnost, na drugome mjestu, pripada mojem dobrom pri-jatelju Milou Nikau, ikoni socijalne sigurnosti u regiji, zaprijevod originala na engleski jezik i povratni prijevod na srpski,kao i na trudu zbog mnogobrojnih izmjena i modifikacija koje

4sam napravio u njegovoj engleskoj verziji. Zahvalnost, takoer,pripada svima koji su pomogli u prevoenju na albanski, bon-jaki i makedonski jezik.

Regionalni Upravni odbor SISP zasluuje izraze zahvalnosti, uprvom redu, za osmiljavanje ideje o ovome rjeniku i nakraju, ali ne manje znaajno zahvalnost pripada Komisiji Eu-ropske unije i Generalnom direktoratu za socijalnu koheziju Vi-jea Europe za financijsku podrku i druge oblike pomoi ije jepruanje omoguilo izdavanje ove publikacije. Svakako trebanaglasiti da ni Europska unija ni Vijee Europe nisu odgovorniza bilo kakve greke i propuste koje ova publikacija moesadravati.

Heimo HeringaCARDS SISP voditelj tima

5Aktuarske naknade [actuarial benefits]: naknade koje sestjeu osiguranjem od nekog rizika, kao to je bolest, starost ilinesrea na poslu, i striktno su povezane s vjerojatnou kada e(u kojoj dobi) osigurana osoba oboljeti ili umrijeti. Visineaktuarskih naknada ovise o prethodnim doprinosimaosiguranika. Aktuarske naknade izraunavaju se metodamaaktuarske matematike.

Apsolutno siromatvo [absolute poverty]: siromatvodefinirano kao minimalna razina dohotka ispod koje je ugroenivot obitelji ili pojedinca. Apsolutno siromani nisu umogunosti zadovoljiti temeljne ljudske potrebe, kao to suprehrana, odijevanje ili stanovanje.

Beveridgeovski sustav [Beveridgean system]: sustav socijalnesigurnosti zasnovan na naelima koja je William Beveridgeizloio, a britanski parlament usvojio 1942. godine u dokumentupod nazivom Social Insurance and Allied Services. Bitno jepolazite beveridgeovskog pristupa, kako ga se uobiajilonazivati u socijalnoj politici, da ovjeka treba osloboditi odnude, tako da mu drava treba jamiti osnovne egzistencijalneuvjete bez obzira na socijalni status i druga obiljeja. Beveridgeje predloio koherentan model socijalne sigurnosti koji poiva naetiri naela: univerzalnost, jednostavnost i jedinstvenost,uniformnost i centralizacija. Na toj je osnovi oblikovan britanskisustav socijalne sigurnosti nakon Drugoga svjetskog rata, aBeveridgeovska naela primijenjena su i u mnogim drugimzemljama u cjelini ili u pojedinim sustavima.

Bismarckovski sustav [Bismarckian system]: sustavsocijalnog osiguranja utemeljen na naelima socijalnih zakona

6usvojenih u vrijeme vladavine njemakog kancelara Otta vonBismarcka. Prvi je zakon donesen 1883., a odnosio se naosiguranje za sluaj bolesti. Slijedio je zakon o osiguranju zasluaj nesree na radu (1884.) i zakon o mirovinskom iinvalidskom osiguranju (1889.). Osnovna je ideja tih zakona dase radnici trebaju osigurati od glavnih socijalnih rizika. Naknadeiz osiguranja plaaju se na osnovi doprinosa radnika iposlodavaca u posebne blagajne ili fondove kojima u praviluupravljaju socijalni partneri. Ovaj je sustav socijalnog osiguranjakarakteristian za kontinentalnu Europu, iako su bismarckovskisustav prihvatile i druge zemlje u svijetu.

Bruto domai proizvod /BDP [gross domestic product /GDP

]: ukupna novana vrijednost dobara i usluga to ih u odreenomvremenskom razdoblju proizvede neka ekonomija u okvirunacionalnih granica.

Ciljanost [targeting]: usmjeravanje socijalnih naknada premaspecifinim skupinama ili pojedincima. Ciljanost ukljuujehorizontalnu efikasnost, koja podrazumijeva sposobnost sustavada prui socijalnu zatitu svim pojedincima koji imaju potrebuza odreenim naknadama, i vertikalnu efikasnost, koja se tiesposobnosti sustava da iskljui iz dobivanja naknada one skupinei pojedince koji nemaju potrebu za naknadama i da sredstvapreusmjeri ka socijalno ugroenoj populaciji.

Civilno drutvo [civil society]: institucije, organizacije, socijalne mreei pojedinci (kao i njihove vrednote) koji djeluju izmeu obitelji, dravei trita, povezani nizom civilnih pravila koja zajedno dijele, a koji sedobrovoljno udruuju radi zagovaranja opih i specifinih interesa.

7Davanja socijalne dobrobiti (social welfare benefits): niz da-vanja koja onima, koji nemaju potrebna sredstva, jame mini-malno dostojan standard ivljenja ili samo opstanka. Ovadavanja se, u pravilu, financiraju iz poreza i pruaju na osnoviprovjere prihoda i/ili imovine.

Deinstitucionalizacija [deinstitutionalization]: politikapruanja skrbi i tretmana medicinski i socijalno ovisnim osobamau zajednici umjesto u institucijama. Ukljuuje izbjegavanjesmjetaja ovisnih osoba u institucije, povratak u zajednicu osobakoje mogu funkcionirati i koristiti programe koji se odvijaju uzajednici te razvijanje takvog institucionalnog okruenja koje epridonositi to brem povratku pojedinca u zajednicu. Smatra seda osobe s posebnim potrebama trebaju nastaviti ivjeti u svomsocijalnom okruju, u svojim obiteljima i lokalnim sredinama(umjesto da su podvrgnuti bezlinom institucionalnom ivotu),to treba doprinijeti kvaliteti njihova ivota.

Dekomodifikacija [decommodification]: iskljuivanjeodreenih roba i usluga ili rada iz trita i njihovo distribuiranjeprema drugim (netrinim ili manje trinim) kriterijima. Premastupnju dekomodifikacije moemo suditi o tipu socijalne drave,kako to u svojoj poznatoj tipologiji socijalnih drava ini G. Es-ping-Andersen.

Deregulacija [deregulation]: podrazumijeva smanjenu dravnunormativnu intervenciju u gospodarski i socijalni ivot, a ciljjoj je olakavanje djelovanja gospodarskih i drugih subjekata. Usocijalnom podruju deregulacija znai preputanje dijelaodgovornosti za socijalnu sigurnost pojedincima odnosno orga-nizacijama, koje, bez posredovanja drave, same odreuju uvjetesvoje aktivnosti i egzistencije. Deregulacija, ako nije dobro us-

8mjerena i kontrolirana, moe dovesti do opadanja razine soci-jalne sigurnosti u drutvu i poveane diferencijacije graana sobzirom na ekonomsku mo i socijalni status. Veliki poticajderegulaciji dala je globalizacija koja je oslabila suverenitet na-cionalnih drava i smanjila njihov utjecaj na gospodarskom i so-cijalnom podruju.

Dionici [stakeholders]: osobe, skupine, institucije i organizacijekoje sudjeluju u ostvarenju nekog programa. Dionici uprogramima socijalne politike jesu: graani-volonteri, korisnici,organizacije civilnog drutva, lokalne vlasti, gospodarstvo, javneustanove, vlada, mediji, strunjaci, crkve i slino.

Direktna /indirektna diskriminacija (direct/indirect discrim-

ination): direktna diskriminacija deava se onda kada je nekaosoba, npr. zaposleni ili kandidat za zapoljavanje, loije treti-rana zbog njegove/njene rase, spola, branog statusa, religije,seksualne ili rodne orijentacije. Indirektna diskriminacija deavase onda kada neki zahtjevi, uvjeti ili prakse, nametnute od stranedrave, neke institucije ili npr. poslodavca, prouzroe dispropor-cionalno tetne uinke za odreenu skupinu (skupine) ili kate-goriju (kategorije) osoba.

Diskrecija [discretion]: ovlasti slubenika ili rukovodnogosoblja da donose odluke o ostvarivanju nekih prava. Diskrecijaje nuna ukoliko nema ustanovljenih pravila za donoenjeodluka ili prosudbi te proizlazi iz potrebe za fleksibilnou.Diskrecijska pravila razvijaju slubenici koji se baveodreenom problematikom ili, u nekim sluajevima, rukovodnoosoblje, s ciljem da se popune proceduralne administrativnepraznine. Diskrecija je vie prisutna u socijalnoj pomoi, kada seradi o zadovoljavanju nepredvidivih (iznimnih ili urgentnih)

9potreba. Tamo gdje je socijalna pomo vezana sa socijalnimradom, diskrecijske naknade mogu biti sredstvo poticanja iliohrabrivanja odreenih obrazaca ponaanja (npr. ponaanja kojapromiu oslanjanje na vlastite snage).

Diskrecijske naknade [discretionary benefits]: vidi diskrecija.

Djeje naknade [child benefits]: vidi djeji doplatak.

Djeji doplatak [child allowance]: naknada koju redovitodobiva roditelj za dijete ispod odreene dobi. Moe bitiuniverzalna ili utemeljena na provjeri dohotka i/ili imovine. Unekim zemljama pravo na doplatak imaju sva djeca, a u drugimasamo djeca zaposlenih roditelja. No, koriste se i drugi kriteriji zaostvarivanje ovog prava.

Djelomina (ne)zaposlenost (partial (un)employment): kadaje jedna osoba (ne)zaposlena krae vrijeme od propisanog punogradnog tjedna ili mjeseca u zemlji njegove/njene (ne)zaposleno-sti, kae se da je ta osoba djelomino (ne)zaposlena.

Dobra vladavina [good governance]: vladavina u kojoj je veausmjerenost na procese nego na same institucije vlasti. Naglasakje na mjerenju uinkovitosti javnih politika i upotrebi javnihresursa u postizanju drutvenih ciljeva. Umjesto jednostavnogvrenja vlasti, dobra vladavina naglaava odgovornost(accountability) vladalaca prema onima kojima oni vladaju,transparentnost donoenja javnih odluka i izbora vodstava,pristup informacijama kako bi graani mogli prosuivati ievaluirati uinke programa.

10

Dodatna stambena politika [supplementary housing policy]:

znai izuzetno interveniranje u funkcionirajui trini sustav ustambenoj domeni. Nastojanja su vlade usmjerena napodmirivanje posebnih potreba i rjeavanje specifinihstambenih problema.

Dohodak [income]: novana ili nenovana (naturalna) primanja(redovita ili povremena), koja ostvari kuanstvo ili njegovilanovi tijekom godine ili u nekom kraem razdoblju.

Dohodovna potpora [income support]: naziv za programesocijalne sigurnosti kojima se nadoknauje dohodak u sluajuodreenih socijalnih rizika. Ovaj je pojam ee u uporabi uanglosaksonskim zemljama, a u Velikoj Britaniji u posljednjih senekoliko desetljea koristi i kao naziv za program socijalnepomoi.

Dohodovni transferi [income transfers]: vidi novanenaknade.

Doprinosi [contributions]: uz poreze, osnovni nainfinanciranja programa socijalne sigurnosti. Doprinosi, kojipredstavljaju dio plae, uplauju se u posebne fondove kojima sefinanciraju socijalni programi (najee, zdravstveni fond,mirovinski fond ili fond zatite od nezaposlenosti). Doprinoseuplauju poslodavci i radnici. Osim zaposlenih, doprinose radizatite od odreenih rizika mogu uplaivati i samozaposleni iliradno neaktivni pojedinci. Uplata doprinosa temelj je zaostvarivanje pojedinih prava, odnosno za naknadu plae usluaju pojedinih socijalnih rizika. Temeljem uplaenihdoprinosa osigurani mogu biti i lanovi obitelji uplatitelja.

11

Drutvena odgovornost gospodarstva [social responsibility

of corporate sector]: odgovornost gospodarstva prema za-poslenicima, dioniarima, vlasnicima, menadmentu,potroaima i dobavljaima, prirodnoj okolini, zajednicama ukojima gospodarski subjekti djeluju. U SAD-u najee se tonaziva korporacijska filantropija (corporate philanthropy), u bri-tanskoj tradiciji oznaava se pojmom korporacijskog graanstva(corporate citizenship), dok je europskim kontinentalnim zeml-jama uobiajen pojam drutvena odgovornost gospodarstva (cor-porate social responsibility). Premda meu tim konceptimapostoje manje razlike, redovito ih se upotrebljava u sinonimnomznaenju.

Dravni paternalizam [state paternalism]: oznaava pretjer-anu ulogu drave u rjeavanju ekonomskih i socijalnih problema,to, prema mnogim miljenjima, sputava inicijativu i djelovanjegraana te drugih imbenika u drutvu. Dravni se paternalizamu socijalnom pitanju pojavio u 19. stoljeu usporedo s kljunimsocijalnim reformama, prije svega bismarckovskim, u kojima jedrava imala glavnu ulogu. Prije Bismarcka, oblike dravnogpaternalizma prakticirao je francuski car Napoleon III., koji jezapoeo, ali ne do kraja izveo, neke dravne socijalne reforme.Dravni je paternalizam osobito doao do izraaja u godinamaposlije velike ekonomske krize izmeu dva svjetska rata, aposebno nakon Drugoga svjetskog rata. Tada je drava znatnoojaala svoju socijalnu i gospodarsku intervenciju.

Dugotrajna skrb [long-term care]: svaki oblik dugotrajneskrbi, ili skrbi s neodreenim zavretkom, o osobamasmanjenih sposobnosti ili mogunosti. U pojedinim zemljamauvedene su nove vrste osiguranja za dugotrajnu skrb (npr. uNjemakoj, Austriji, Nizozemskoj) ili su elementi osiguranja za

12

dugotrajnu skrb ukljueni u obvezno zdravstveno osiguranje(Francuska, Belgija).

Egalitarno drutvo [egalitarian society]: drutvo u kojem senagrade (materijalna dobra, novac, drutveni poloaji i sl.)jednako dijele svima, bez obzira na njihove talente ili uinke.

Ekvivalentna ljestvica [equivalence scale]: skup indeksa kojivariraju ovisno o broju lanova kuanstva, dobnoj ili spolnojstrukturi lanova. Osnovna je funkcija ekvivalentne ljestviceomoguiti odreivanje linija siromatva za kuanstva razliiteveliine i sastava. Na primjer, linija siromatva za kuanstvokoje ima pet lanova nee biti ista kao za kuanstvo s tri lana.Isto tako, potrebe djece manje su od potreba odraslih, pa izdacikuanstva ne rastu razmjerno broju lanova. Danas se u brojnimistraivanjima siromatva koriste tzv. OECD-ove ekvivalentneljestvice. Osim u istraivanjima siromatva, ekvivalentneljestvice koriste se prilikom mjerenja ekonomskih nejednakosti,utvrivanja razine socijalnih naknada ili odreivanja visine do-hodovnih poreznih stopa u skladu s mogunostima plaanjaporeznog obveznika.

Europska socijalna povelja [European Social Charter]:

temeljni dokument Vijea Europe o socijalnim pravima. PrvaEuropska socijalna povelja usvojena je 1961. godine u Torinu, adruga, Izmijenjena Europska socijalna povelja, 1996. godine. UPovelji su sadrane tri kategorije socijalnih prava. Prva seodnose na sve graane neke zemlje, druga kategorija obuhvaaprava graana koja proizlaze iz zaposlenosti, a treu kategorijuine prava posebnih socijalnih skupina. Europsku socijalnupovelju, bilo u prvoj bilo u izmijenjenoj verziji (kada su uvedenanova socijalna prava), ratificirala je veina europskih zemalja.

13

Republika Hrvatska je 2002. godine ratificirala Europsku soci-jalnu povelju iz 1961. godine.

Europska strategija zapoljavanja [European employment

strategy]: temeljem Ugovora EU iz Amsterdama, potpisanog1997. godine, i europskog samita o zapoljavanju iz prosinca 1997.godine, EU koordinira nacionalne politike u podruju promicanjazapoljavanja. Koordinacija se provodi putem modela otvorenekoordinacije, a poticanje zapoljavanja poiva na etiri stupa:zapoljivost, poduzetnitvo, jednake mogunosti, prilagodljivost.Proces svake godine zapoinje zajednikim prioritetima kojedonosi Europsko vijee. Svaka zemlja integrira utvrene prioriteteu svoju politiku i praksu putem nacionalnih akcijskih planova(NAP). Europska komisija i Europsko vijee zajedniki analizirajuNAP-ove i donose zajedniko izvjee o zapoljavanju, apojedinim zemljama mogu uputiti specifine preporuke.

Europska unija /EU [European Union /EU ]: zajednicaprvotno est europskih zemalja, osnovana je Rimskim ugovorom1957. godine, pod nazivom Europska ekonomska zajednica(EEZ). Ugovorom iz Maastrichta, potpisanim 1992. godine, EEZmijenja ime u Europska zajednica te stvara novu strukturusuradnje meu lanicama, koja se od tada naziva Europska unija.Od 1. svibnja 2004. godine, nakon petog vala proirenja, EUbroji 25 lanica, a jo etiri zemlje imaju status kandidata zapunopravnog lana.

Europski socijalni fond [European Social Fund]: fond EUkojem je glavni cilj promocija zaposlenosti, geografske iprofesionalne mobilnosti radnika, odnosno olakavanjeprilagodbe radnika na industrijske promjene, posebice putemstrunog osposobljavanja i dokolovanja.

14

Europski socijalni model [European social model]: razvija seposebno u 90-im godinama 20. stoljea. Europski socijalnimodel ne negira posebne socijalne reime zemalja lanica EU,ali ih nadopunjuje i sve vie utjee na nacionalne politike.Ugovor o socijalnoj politici iz 1991. godine (zasnovan na Poveljio osnovnim socijalnim pravima radnika iz 1989. godine) pred-vidio je veu suradnju zemalja lanica u podruju socijalne poli-tike, a taj je Ugovor, kao novo socijalno poglavlje, potominkorporiran u Ugovor iz Amsterdama. Ovi su dokumenti temeljnekolicine socijalnih uredbi donesenih tijekom 90-ih godina naeuropskoj razini te europske strategije zapoljavanja i europskogprocesa socijalnog ukljuivanja. Europski socijalni modeltemelji se na Lisabonskoj strategiji iz 2000. godine prema kojojEU eli postati najkompetitivnija, dinamina i na znanju zasno-vana ekonomija sposobna za odrivi gospodarski rast, ali s vieboljih poslova te veom socijalnom kohezijom.

Europski zakonik socijalne sigurnosti [European Code of So-

cial Security]: dokument namijenjen harmonizaciji i un-apreenju europskog zakonodavstva na podruju socijalnesigurnosti. Usvojilo ga je Vijee Europe 1961. godine polazeiod normi Konvencije (br. 102) o socijalnoj sigurnosti (minimalnistandardi) Meunarodne organizacije rada. Godine 1990. usvo-jena je revidirana verzija Zakonika. Zadatak Zakonika, kako jeprilikom njegova donoenja reeno, nije samo uniformizacijasocijalne sigurnosti u europskim zemljama, nego i podizanje so-cijalne sigurnosti graana na viu razinu.

Eurostat: statistiki ured Europske unije koji prikuplja podatke odeuropskih zemalja u svrhu usporedivosti. Eurostat je vaan izvorsvih vrsta podataka (ekonomskih, socijalnih, demografskih ilipolitikih) za Europsku uniju i za zemlje koje joj se ele pridruiti.

15

Feminizacija siromatva [feminization of poverty]: trendnesrazmjernog porasta broja ena meu siromanima u odnosuna njihov udio u stanovnitvu. Posebice u anglosaksonskimzemljama, ene imaju znaajno veu vjerojatnost da e ivjeti usiromatvu nego mukarci. Ova razlika u stopama mukog ienskog siromatva rezultat je poloaja ena na tritu rada i uobitelji. enske zarade u prosjeku su manje nego zarademukaraca. Osim toga, ene su izloenije siromatvu stoga toee ive u onim tipovima obitelji koji su riziniji s aspektasiromatva (jednoroditeljske obitelji, samaka kuanstva).Slubene statistike nerijetko skrivaju opseg enskog siromatva,jer se kao indikator siromatva koristi kuanski a ne individualnidohodak (ene loije prolaze u unutarobiteljskoj distribucijiresursa zbog diskriminacije ili zato to potrebe djece i partnerapretpostavljaju vlastitim potrebama).

Filantropija [philantropy]: dobrovoljna pomo bogatih siro-manim graanima i raspodjela dobara putem donacijskog da-vanja. U irem smislu rijei obuhvaa filozofska gledita ipraktina djelovanja koja odraavaju individualnu i institu-cionalnu ljubav prema ljudskom rodu.

Fiskalna dobrobit [fiscal welfare]: socijalna se politika u na-jveoj mjeri realizira putem novanih transfera namijenjenihodravanju dohotka stanovnitva. Pored novanih transfera,drugi oblici pomoi graanima su usluge (zdravstvene, skrb-nike, obrazovne i druge), koje se mogu uzeti kao neka vrsta ka-mufliranih transfera. Trei su oblik redistribucije porezi, iji suprovedbeni instrumenti porezne stope i porezne olakice. Njihnazivamo fiskalnom dobrobiti. Fiskalnim se mjerama moeznatno utjecati na socijalni poloaj graana. R. Titmuss pie ofiskalnoj dobrobiti koja se javlja pored socijalne (socijalna

16

pomo) i zaposlenike redistribucije dohotka. Drugim rijeima,fiskalnu dobrobit treba shvatiti kao mjeru socijalne politikekojom se utjee na socijalni poloaj graana.

Fleksibilnost rada/zaposlenja [work/job flexibility]: organi-zacija trita rada razvijena u 1980-im godinama u kojoj susadraj rada, radno vrijeme, trajanje radnog odnosa te razinaplae promjenjiviji (fleksibilniji), a radno-zakonska regulativaim manje rigidna. Cilj je fleksibilnosti rada omoguiti usp-jenije poslovanje tvrtki na dinaminom i kompetitivnom tritu.Fleksibilizacijom se trite rada deregulira, a radni se odnosrekomodificira i podlijee odluci poslodavca. Fleksibilnimoblicima rada smatraju se ponajprije privremena zaposlenost,zaposlenost na nepuno radno vrijeme, rad izvan radnog mjesta teneki oblici samozaposlenosti (pod-ugovaranje i kooperantskiodnos).

Fleksibilnost-sigurnost (flexicurity): flexicurity je kombi-nacija propisa, politika i administrativnih praksi koja uspjenokombinira zapoljavanje i otputanje radnika, visoka davanja zanezaposlene i aktivnu politiku na tritu rada, a cilj je da se do-prinese rjeavanju europskog problema nezaposlenosti.

Fondovske mirovine [(fully) funded pensions]: mirovine kojese osiguranicima isplauju iz sredstava fonda osiguranja, a kojasu u nekom razdoblju akumulirana iz doprinosa osiguranika.Osiguranici tijekom svoje radne aktivnosti putem doprinosatede i svoju uteevinu, posredstvom mirovinskih fondova,ulau u imovinu ili na trite kapitala da steknu sredstva zamirovine. Ovaj se sustav jo zove kapitalizirana mirovinskatednja.

17

Ginijev koeficijent [Gini coefficient]: mjera ukupneekonomske nejednakosti u nekom drutvu. Moe poprimitivrijednosti izmeu nula (kada je, na primjer, dohodak jednakodistribuiran meu graanima) i jedan (kada jedna osobaraspolae sveukupnim dohotkom). to je koeficijent bliijedinici, to su vee nejednakosti u drutvu.

Glavarina [capitation fee]: plaanje lijenicima u oblikufiksnog iznosa prema broju pacijenata. Iznosi mogu biti razliitiprema kategorijama osoba, ali je uvijek rije o prethodnoutvrenom iznosu, neovisnom o opsegu izvrenih usluga.Suprotno od plaanje prema usluzi.

Globalizacija [globalization]: proces porasta meusobneovisnosti i povezanosti svijeta u bitnim podrujima ivota(politika, ekonomija, kultura itd.). Kao posljedica globalizacijedolazi do prevladavanja postojeih granica meu dravama iopadanja suvereniteta nacionalnih drava, nastaju nadnacionalneasocijacije koje preuzimaju regulativne i druge funkcije usvjetskoj ekonomiji i drutvu. Globalizacija je u pravilupovezana s deregulacijom, smanjenom intervencijom drave,redukcijom trokova rada i redukcijom socijalnih prava.

Globalna socijalna politika [global social policy]: socijalnapolitika koja se kreira i provodi na nadnacionalnoj, regionalnoji globalnoj razini. Instrumenti globalne socijalne politike jesunadnacionalna regulacija, preraspodjela dohotka meu dravamapomou regionalnih i strukturalnih fondova te socijalna davanjakoja se jame na nadnacionalnoj razini.

18

Graanska plaa [citizen payment]: vidi temeljni dohodak.

Graanski status [citizenship]: socioloki koncept koji imaznaajnu ulogu u razumijevanju razvoja socijalne politike.Koncepciju graanskog statusa razvio je T. H. Marshall. Njegovpojam graanskog statusa obuhvaa tri komponente: graanskaprava (jednakost pred zakonom), politika prava (pravo glasa,politikog organiziranja i sudjelovanja u javnom ivotu) isocijalna prava (pravo na minimalni dohodak, pravo na odreeneusluge). Ova se prava pojavljuju kao temelj socijalne solidarnostiu modernim drutvima.

Harmonizacija (Harmonization): harmonizacija nacionalnihzakona u okviru EU je oblik konvergencije. Pojedine drave la-nice harmonizacijom svoje zakone ine (vie) komptabilnimazakonima drugih drava lanica u pogledu njihova dosega, de-finicija i normi.

Horizontalna preraspodjela [horizontal redistribution]:

horizontalna preraspodjela dohotka i naknada vri se u koristonih skupina unutar iste kategorije korisnika koje su unepovoljnijem poloaju, npr. od obitelji s manje ka obiteljima svie djece.

Industrijski odnosi [industrial relations]: nain na koji suorganizirani odnosi izmeu menadmenta poduzea i radnika,te uloga drave i institucija u tom procesu. Industrijski odnosiuvelike se razlikuju meu dravama, a obuhvaaju prakseorganizacije rada i upoljavanja, obrazovanja radnika,kolektivnog pregovaranja, sindikalnog djelovanja, radnih vijeai sl.

19

Institucionalni model dobrobiti [institutional welfare]: premaTitmussovoj tipologiji socijalne dobrobiti, model u kojem sepotreba prihvaa kao normalni i sastavni dio ivota. Dobrobit seprua cijeloj populaciji, na isti nain kao to se mogu organiziratidruge javne usluge (ceste, kole). U ovom sustavu dobrobit nijenamijenjena samo siromanima, ve svim graanima.Institucionalni model esto se identificira s univerzalizacijomsocijalnih prava. Meutim, institucionalni model moe uostvarivanju svojih ciljeva koristiti ne samo univerzalne, ve iselektivne naknade.

Invalidnost (disability): potpuna ili djelomina nesposobnostosobe za obavljanje nekog plaenog posla. Invalidnost moe po-stojati od roenja ili se kasnije pojaviti, a uzrok invalidnostimoe biti nesrea na poslu, profesionalna bolest ili neki drugiuzrok. Uobiajeno se razlikuju tri oblika invalidnosti: opa invalidnostkoja uzrokuje trajnu nesposobnost ostvarivanja zarade iznad od-reene razine, profesionalna invalidnost koja oznaava trajnunesposobnost obavljanja odreenog posla ili zanimanja te in-validitet koji podrazumijeva gubitak ili smanjenje tjelesnih funk-cija, to utjee na ivotnu i radnu sposobnost invalidne osobe.

Izvanbrana zajednica [unmarried cohabition]: zajednicamukarca i ene koja nije formalizirana branom vezom, a izkoje mogu proistei razne posljedice imovinske i socijalnenaravi, posebno za djecu.

Izvedena prava [derived rights]: prava, prije svega na naknadei usluge iz sustava socijalne sigurnosti, koje stjee nekipojedinac, a koja su definirana njegovom ovisnou o drugojosobi, obino temeljem srodstva, braka ili zajednikog ivljenja.

20

Izvoz naknada (export of benefits): izvoz naknada deava seonda kada se naknade koje treba platiti jednoj osobi prema pro-pisima jedne zemlje, takoer mogu platiti toj osobi kada on/onaboravi u drugoj zemlji. Izvoz naknada obino je ogranien nadugorone novane naknade.

Javna dobrobit [public welfare]: potpora javnih (dravnih)institucija onim pojedincima koji su nesposobni ili nisu umogunosti priskrbljivati sredstva za ivot zbog odreenihsocijalno rizinih okolnosti, a koji ispunjavaju kriterije njimanamijenjenih socijalnih programa.

Javne mirovine [public pensions]: mirovine koje se ostvarujuu sustavu koji je obvezan za odreene kategorije graana, a ijapravila propisuje i realizaciju jami drava.

Javne usluge [public services]: razliite usluge koje pruajujavne uslune institucije (obrazovne, zdravstvene, transportne idruge). Obvezu javne usluge moe nametnuti javna vlast nanacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini.

Javni izdaci [public expenditures]: ukupni izdaci drave ijavnih fondova za sve vrste programa opeg znaaja (iskljuenisu izdaci privatnih i neprofitnih organizacija). Veliki dio javnihizdataka ine izdaci za socijalne namjene.

Javni transferi [public transfers]: svi novani transferi koji sefinanciraju iz javnih i dravnih izvora.

Jaz siromatva [poverty gap]: razlika izmeu linije siromatvai dohotka siromanih. Ova nam mjera agregatnog siromatvapokazuje koliko je novca potrebno utroiti da bi se dohoci svih

21

siromanih podigli na razinu odreene linije siromatva. Onapokazuje je li siromatvo u nekoj zemlji povrinskoga ilidubinskog karaktera (o emu nam ne govori broj siromanihpojedinaca ili obitelji).

Jednake naknade [flat-rate benefits]: naknade koje seisplauju u jednakom mjesenom iznosu (iako mogu biti veeza obitelji s veim brojem lanova) i koje ne ovise o prijanjimzaradama. Tako sve obitelji odreenog tipa ili veliine dobivajunaknade iste visine.

Jednakost ansi [equal opportunities]: ope naelo jednakostikoje se moe primijeniti na sva podruja, a posebno naekonomski, socijalni i kulturni ivot. Svi graani trebaju imatiiste poetne anse u natjecanju za vrijedna drutvena dobra ilipoloaje. U modernim se drutvima posebno naglaavajednakost obrazovnih ansi te jednakost ansi izmeu ena imukaraca.

Jednolano kuanstvo [one person-household]: kuanstvo ukojem ivi samo jedna osoba.

Jednoroditeljska obitelj [lone /single parent family]: obitelj ukojoj djeca ive s jednim roditeljem, a drugi je umro ili napustioobiteljsku zajednicu.

Karitativna djelatnost /organizacija [charity]: ukljuujesvaku dobrotvornu aktivnost (npr. davanje novca, hrane iliusluga), usmjerenu prema ljudima koji trebaju pomo jer subolesni, siromani, stari ili beskunici, a bez oekivanja bilokakve materijalne ili druge nagrade. Vanu ulogu u karitativnojdjelatnosti imaju karitativne organizacije, koje pruaju

22

materijalnu, psiholoku i drugu potporu svima koji je trebaju.Takve su organizacije, na primjer, Crveni kri, Caritas itd.

Kategorijalna socijalna pomo [categorical (social)

assistance]: pomo u posebnim okolnostima, namijenjenazadovoljavanju specifinih ili posebnih potreba odreenihpopulacijskih skupina (npr. pomo starijim osobama, invalidima,hendikepiranima ili bolesnima, pomo majkama s ovisnomdjecom, nezaposlenima i slino). Kriteriji ostvarivanjakategorijalne pomoi, kao i visine naknada, obino se razlikujuod onih u opoj socijalnoj pomoi.

Klijentalizam [clientelism]: odnos u kojem mone i utjecajneosobe ili skupine nude nagrade i usluge osobama (skupinama)loijeg drutvenog poloaja u zamjenu za lojalnost i politiku ilidrugu podrku. Klijentalizam se esto vezuje uz junoeuropskiili mediteranski model socijalne drave, u kojem se socijalnenaknade ili javni resursi koriste kao sredstvo pritiska na birakotijelo (npr. pred politike izbore umirovljenicima se dodjeljujuodreeni mirovinski dodaci ili se podizanje mirovina uvjetujepolitikom podrkom umirovljenika). Osim toga, klijentalizampodrazumijeva i pojavu kada veliki broj zaposlenika u socijalniminstitucijama pripada odreenoj politikoj stranci ili ideologiji.Zapravo, u socijalnim institucijama ne zapoljavaju se strunjacive, esto puta, nekvalificirano, politiki podobno osoblje.Neuinkovitost, nedjelotvornost i korumpiranost bitno jeobiljeje ovih institucija.

Kombinirani model socijalne politike [welfare mix]:

podrazumijeva diversifikaciju sektora i aktera koji sudjeluju usocijalnoj politici. Kombinirani model socijalne politike iskazujese tzv. socijalnim trokutom, u kojem se sustav socijalne politike

23

prezentira kao rezultanta djelovanja triju sektora: vladinoga ilidravnog sektora, privatnoga profitnog te neprofitnog sektora.U slinom se znaenju esto upotrebljava i pojam socijalnogpluralizma (welfare pluralism).

Konvergencija (convergence): termin koji potjee iz matema-tike, a oznaava ponaanja s ogranienim mogunostima izbora,posebno kada se radi o neogranienom nizu ili pak serijama usm-jerenim prema nekom limitu. U okviru europskih integracijakonvergencija podrazumijeva poveanje slinosti meu dra-vama lanicama u pogledu dohodaka, politika, administrativnihpraksi, zakona, itd.

Kultura ovisnosti [dependency culture]: nain ivota kojegakarakterizira oslanjanje na dravne socijalne naknade. Nekiautori smatraju da je davanje novanih naknada tetno za onekoji ih primaju, jer se time potkopava njihovo oslanjanje navlastite snage i poveava usmjerenost na dravnu pomo. Takvipojedinci postaju ovisnici o socijalnim naknadama i dio sukulture ovisnosti koja se prenosi izmeu generacija.

Kultura siromatva [culture of poverty]: pojam koji jekoncipirao i popularizirao ameriki antropolog Oscar Lewis1950-ih godina. Zagovornici teorije kulture siromatva dre dasiromani imaju stil ivota razliit od ostatka drutva i da ondoprinosi opstanku siromatva. Siromani imaju specifinenorme i vrijednosti koje siromana djeca vrlo rano usvajaju, pase kultura siromatva intergeneracijski prenosi. Obiljeja kulturesiromatva mogue je analizirati na individualnoj, obiteljskoj isocijetalnoj razini. Prema ovoj teoriji, siromani zbog svojekulture nisu sposobni iskoristiti anse koje im prua drutvo.

24

Lex loci laboris: doslovno: zakon mjesta rada. U meunar-odnom kontekstu veina zakona o socijalnoj sigurnosti, kaograna javnog prava, odreuje doseg svoje primjene referirajuise na mjesto na kojem pojedini zaposlenik obavlja svoj rad. Unaelu na pojedinca se primjenjuju zakoni o socijalnoj sigurnostiu zemlji u kojoj on obavlja svoj posao.

Lijenik ope prakse [general practitioner /GP ]: lijeniciope prakse u mnogim zemljama predstavljaju prvu linijuzdravstvene zatite te su obino zadueni za daljnje upuivanjepacijenata na specijalistiki ili bolniki tretman.

Linija siromatva [poverty line]: razina dohotka ispod kojepojedince (obitelji) smatramo siromanima. Postoje brojni nainiutvrivanja linije siromatva. Na primjer, ona moe bitiutemeljena na stvarnim ivotnim trokovima ili moe bitiodreena relativno, na primjer, kao 50% prosjenoga dohotka ilikao 60% medijana nacionalnog dohotka (slubena linijasiromatva EU).

Ljudske potrebe [human needs]: procijenjeni resursi s kojimapojedinci trebaju raspolagati da bi preivjeli i funkcioniralisukladno normama drutva kojem pripadaju.

Majinstvo/materinstvo (maternity): stanje ene kada ona,zbog trudnoe, poroda i njegovanja djeteta, privremeno nijesposobna za rad, odnosno ostvarivanje zarade, pa joj je potrebnaodgovarajua medicinska pomo, porodni ili roditeljski dopust,naknada tijekom dopusta te druga prava koja su definiranasustavom socijalne zatite.

25

Meugeneracijski transferi [intergenerational transfers]:

obino se odnose na mirovine tekue raspodjele koje zaposlenageneracija plaa starijoj generaciji koja vie nije zaposlena. Takozaposlena generacija stjee pravo na mirovinu iz doprinosasljedee generacije.

Meunarodna organizacija rada /MOR [International

Labour Organization /ILO]: specijalizirana agencija UN,osnovana 1919. godine s ciljem promocije socijalne pravde iprava radnika. MOR formulira meunarodne standarde rada uobliku konvencija i preporuka koje potom ratificiraju drave. Tise standardi odnose na slobodu udruivanja, pravo naorganiziranje i kolektivno pregovaranje, zabranu prisilnog rada,jednake mogunosti i jednaki tretman i sl. MOR definira istatistike standarde u podruju rada i nezaposlenosti.

Meunarodno udruenje za socijalnu dobrobit

[International Council on Social Welfare /ICSW]: globalnanevladina organizacija, osnovana 1928. u Parizu, koja okupljaveliki broj nacionalnih i meunarodnih organizacija koje nastojeunaprijediti socijalni razvoj, socijalnu dobrobit i socijalnupravdu. Cilj je Meunarodnog udruenja za socijalnu dobrobitpromicati takav socijalni i ekonomski razvoj koji e dovesti doublaavanja siromatva i drugih vidova socijalne ugroenosti usvijetu. ICSW se zalae za priznavanje i zatitu temeljnih pravaljudi na hranu, sklonite, obrazovanje, zdravstvenu skrb isigurnost. Radi ostvarenja svojih ciljeva ICSW prikuplja idistribuira informacije, provodi istraivanja i analize, organiziraseminare i konferencije, pomae NVO, sudjeluje u javnomzagovaranju itd. ICSW etiri puta godinje izdaje svoj asopisRevija za socijalni razvoj, a glavni uredi udruenja su uNizozemskoj i Ugandi.

26

Meunarodno udruenje za socijalnu sigurnost

[International Social Security Association /ISSA]:

meunarodna organizacija koja se bavi razvojem socijalnesigurnosti u svijetu. Osnovana je 1927. godine u Bruxellesu nainicijativu Meunarodne organizacije rada. Meunarodnoudruenje za socijalnu sigurnost okuplja sredinje dravneinstitucije, organizacije javnih slubi te udruenja koja djeluju napodruju socijalne sigurnosti. Ovo udruenje, pored brojnihdrugih publikacija, etiri puta godinje izdaje asopisMeunarodna revija za socijalnu sigurnost na engleskom,francuskom, njemakom i panjolskom jeziku. Sjedite je oveorganizacije u enevi.

Mirovine tekue raspodjele [Pay As You Go PAYG -

pensions]: postoje dvije metode financiranja mirovinskih sus-tava. Prva je pay as you go, a se sastoji u tome da se doprinosiza mirovine koje danas plaaju radnici koriste za plaanje miro-vina dananjih umirovljenika. Druga je metoda kapitalizacijakada se doprinosi koji se danas plaaju makar u naelu - upla-uju u fondove iz kojih e biti plaene budue mirovine danan-jih radnika. U sluaju obveznih mirovinskih sustava razlikeizmeu sustava pay as you go i kapitalizacije znatno sumanje nego to izgleda. Sustavi dobrovoljnih individualnih mi-rovina u naelu su utemeljeni na naelu kapitalizacije.

Mirovinski sustav s vie stupova [multipillar pension sys-

tem]: mirovinski sustav u kojem se mirovina ostvaruje iz sustavarazliitog karaktera (npr. iz sustava tekue raspodjele, kapital-iziranih fondova, dobrovoljnih privatnih fondova, zaposlenikihmirovinskih fondova).

27

Model otvorene koordinacije [open method of coordination

/OMC]: nain koordinacije nacionalnih politika, najprije u po-druju zapoljavanja, a nakon 2000. godine u promociji socijalneukljuenosti te mirovina i zdravstva. OMC se zasniva na petkljunih naela: supsidijarnost (ravnotea izmeu postavljenihciljeva na europskoj razini i nacionalne odgovornosti za njihovukonkretizaciju i provoenje), konvergencija (svaka drava kon-centriranim akcijama doprinosi zajednikom europskom cilju),upravljanje ciljevima (ciljevi su jasno postavljeni i dogovorenje nain njihove evaluacije), nadgledanje zemalja (zemlje seevaluiraju i meusobno usporeuju), integrirani pristup (usm-jerenost na razliite politike koje pridonose cilju).

Modeli (reimi) socijalne politike [welfare models/regimes]:

tipovi socijalnih drava ili socijalnih politika, svojstveniodreenim zemljama ili skupinama zemalja. Razliiti modelisocijalne politike oslanjaju se na razliite tradicije industrijskihi drugih socijalnih odnosa i imaju specifinu institucionalnustrukturu socijalnih naknada. Modeli socijalne politike razlikujuse s obzirom na stupanj dekomodifikacije, izdanost iselektivnost naknada. Takoer, svaki model podrazumijevaspecifine odgovore na probleme nezaposlenosti i industrijskihodnosa. Najutjecajniju tipologiju socijalnih drava razvio je G.Esping-Andersen, koji razlikuje socijaldemokratski iliskandinavski, liberalni ili anglosaksonski i korporativno-konzervativni ili kontinentalno-europski model. Uz ova tri tipau literaturi se esto spominje i etvrti, tzv. junoeuropskisocijalni model.

Moralni hazard [moral hazard]: situacija u kojoj se osiguranipojedinci nedovoljno uvaju rizika, kao to bi to morali kada nebi bili osigurani. Oni isto takvo ponaanje oekuju od drugih

28

osiguranika. Na taj nain osigurani pojedinci mogu utjecati nanepredvidljiv rast trokova socijalnog osiguranja.

Mutualizam [mutualism]: pokret meu radnicima koji je u 18.i 19. stoljeu doveo do stvaranja organizacija uzajamne pomoi(mutualne udruge, bratovtine). Mutualizam je osobito bioprisutan meu radnicima opasnih profesija, kao to su bili rudarii eljezniari. Mutualistike su udruge formirale fondoveuzajamne pomoi novcem prikupljenim od lanarina radnika,donacija i drugih oblika prihoda. U sluaju da se lanu udrugedogodila neka nesrea, dobivao je pomo iz zajednikog fondaudruge. Mutualistike su udruge bile pretee od draveorganiziranog socijalnog osiguranja.

Nacionalni sustav zdravstvene zatite (national health se-

rvice system): (besplatno lijeenje i lijekovi za sve legalno na-stanjene stanovnike): u nacionalnom sustavu zdravstvene zatitezdravstvenu zatitu s javnim olakicama graanima pruaju oddrave zaposleni zdravstveni radnici, a zdravstvena zatita jeplaena iz dravnog prorauna, tj. iz poreza.

Najnia (minimalna) plaa [minimum wage]: visina plaekoja je propisana u zakonu i koja je najnia mogua kojuposlodavac treba isplatiti.

Naknada za nezaposlenost [unemployment benefit]: novananaknada koja se plaa pojedincima koji su izgubili posao.Pojedine zemlje postavljaju razliite uvjete za dobivanje ovenaknade. Obino takvi pojedinci moraju raditi odreeni brojmjeseci prije gubitka posla, prijaviti se uredu za zapoljavanje iaktivno traiti novi posao.

29

Naknada za stanovanje [housing benefit]: vidi pomo zastanovanje.

Naknade /davanja [benefits]: opi izraz koji obuhvaa svanovana i nenovana davanja te usluge u okviru sustavasocijalne politike.

Naknade koje nisu utemeljene na doprinosima [non-

contributory benefits]: naknade za ije dobivanje nije potrebnoprethodno uplaivanje doprinosa, a financiraju se iz opihporeznih prihoda. Ove naknade mogu biti utemeljene na provjeriprihoda ili mogu biti univerzalne.

Naknade utemeljene na doprinosima [contributory benefits]:

naknade koje se isplauju samo onim pojedincima koji uplaujudoprinose socijalnog osiguranja ili su te doprinose ranijeuplaivali (pojedinci koji su ostali bez posla, umirovljenici,bolesni i sl.).

Naknade utemeljene na provjeri dohotka [income-tested

benefits]: naknade koje se isplauju samo onim pojedincima(obiteljima) iji je dohodak nii od odgovarajue razine.

Naknade utemeljene na provjeri dohotka i/ili imovine

[means-tested benefits]: isplauju se samo onim pojedincima ilikuanstvima iji su dohoci ili vrijednost ukupne imovine ispododgovarajue razine. Ovaj pojam, dakle, obuhvaa provjerudohotka i/ili ukupne imovine.

Naknade vezane uz zarade [earnings-related benefits]:

naknade ija visina ovisi o prijanjim zaradama i doprinosimaosiguranika, tako da oni koji su ranije imali vee zarade dobivaju

30

i vee naknade. Visina ovih naknada moe se bitno razlikovatiovisno o tome polazi li se od prosjenih, najviih ili posljednjihzarada.

Negativna selekcija [adverse selection]: nejednaka ilineefikasna razmjena izmeu dviju strana uzrokovanainformativnom asimetrijom (razliitom dostupnouinformacija). Npr., u podruju osiguranja dogaa se da kupacosiguranja, koji je bolestan, skriva svoj rizik u vrijeme traenjazdravstvenog osiguranja. Takoer, dogaa se da osiguravateljitrae klijente s niom razinom rizika, zato da bi isplaivali manjenaknade ili kompenzacije. Kao posljedica negativne selekcijedolazi do slabljenja sustava za uzajamno dijeljenje rizika, jer sepokuavaju identificirati rizici za odreenog pojedinca.

Negativni porez na dohodak [negative income tax]: sustav ukojem su dohodovna potpora i dohodovno oporezivanjeintegrirani tako da porezni sustav isplauje naknade onima sniskim dohocima i oporezuje one s viim dohocima.

Nenovane naknade [in-kind benefits]: davanja pojedincimaili obiteljima u obliku materijalnih dobara ili usluga (kao to jebesplatna zdravstvena zatita ili besplatno obrazovanje, pomou hrani i sl.).

Neplaeni rad [unpaid/unremunerated work]: rad za koji seneposredno ne dobiva naknada niti neki drugi oblik plaanja.Najee su to aktivnosti svakodnevnog rada u kuanstvu, teneplaeni pomaui rad lanova obitelji u obiteljskom poduzeuili na imanju.

31

Neprofitni sektor [non-profit sector]: obuhvaa organizacijekoje primarno ne djeluju radi ostvarivanja profita. One su obinoprisutne u djelatnostima koje uvijek nije mogue organizirati nakomercijalnoj osnovi. Ako i ostvare dobit, ove organizacije june raspodjeljuju. One imaju vlastitu upravu, a u rad redovitoukljuuju volontere. Ovaj je pojam u pravilu rezerviran zaorganizacije koje pruaju razliite javne usluge. Neprofitnost jepovezana s povoljnim poreznim statusom glede djelovanja imogunosti primanja donacija kao porezno priznatih rashoda.

Neslubena ekonomija [informal economy]: dio gospodarstvakoji se u cijelosti ili djelomino odvija izvan formalnihinstitucionalnih struktura i zakonske regulacije. Neslubenuekonomiju sainjavaju gospodarske aktivnosti koje nisuzakonski ili statistiki regulirane, obavljanje djelatnosti na nainsuprotan propisima (npr. radi porezne evazije ili izbjegavanjaplaanja doprinosa zaposlenicima) te proizvodnja ilegalnihdobara i pruanje ilegalnih usluga (ovaj se posljednji obliknaziva i crnom ekonomijom, koji se ponekad iskljuuje izkoncepta neformalne ekonomije).

Neslubeni rad [informal work]: rad koji se ne temelji napropisanim ili ugovornim odnosima i nije zatien odredbamaradnog prava. Odvija se u sferi neformalne ekonomije, a moese obavljati kao glavno ili sporedno zanimanje. S obzirom da natemelju neformalnih aktivnosti ne uplauju doprinose nitiposjeduju radno-zakonsku zatitu, osobe aktivne iskljuivo uneformalnoj ekonomiji nalaze se u poloaju poveane socijalneranjivosti.

Nesrea na poslu (work/employment injury): svaka ozljedaili bolest nastala kao posljedica nesretnog sluaja ili vie sile,

32

uzrono vezana uz obavljanja posla, a koja uzrokuje trajne iliprivremene posljedice na zdravlje i radnu sposobnost zaposleneosobe. Nesrea na poslu je jedan od klasinih rizika pokrivenihsocijalnim osiguranjem.

Nevladine organizacije /NVO [non-governmental

organizations /NGO ]: privatne neprofitne organizacije koje suizvan vladinog utjecaja. Pojam nevladine organizacije uao je uupotrebu 1950-ih i povezan je s radom agencija Ujedinjenihnaroda u zemljama treega svijeta u postkolonijalnom razdoblju.Legitimitet tih organizacija povezan je s djelovanjem ipruanjem prijeko potrebnih usluga nasuprot nepotistikoj ikorumpiranoj vladi. Danas se ovaj pojam koristi za oznaavanjerada organizacija koje se bave ljudskim pravima, zatitomokolia i slinim podrujima kojima se kontroliraju vlasti. Gledeporeznog statusa one se tretiraju i kao neprofitne organizacije.

Nezaposlenost [unemployment]: stanje u kojem se nalazi radnosposobna osoba koja nema nikakvog zaposlenja, a koja aktivnotrai posao. Nezaposlenost nosi sa sobom brojne socijalne rizike,ponajprije rizik siromatva, ali i drutvene iskljuenosti,psihikih te zdravstvenih problema. De facto, nezaposleniponekad nisu registrirani kao nezaposlene osobe (skrivenanezaposlenost), dok neke osobe evidentirane kao nezaposlenekroz neformalni rad sudjeluju u neformalnoj ekonomiji.

Novane naknade [cash benefits]: naknade koje se dodjeljujuu novanom obliku, za razliku od usluga (kao to je npr.besplatna zdravstvena zatita) ili davanja u vidu materijalnihdobara. Novane naknade openito ukljuuju naknade socijalnogosiguranja i socijalne pomoi.

33

Novi socijalni rizici [new social risks]: u modernom se drutvupored tzv. starih rizika (kao to su starost, bolest ili siromatvouzrokovano nezaposlenou) javljaju i novi rizici, koji supovezani s diskontinuiranom radnom karijerom, sneizvjesnostima koje prate povremeno i kratkotrajnozapoljavanje, s novim, ranjivim oblicima obitelji tedemografskim procesima. Meu znaajnije nove socijalne rizikeubraja se dugotrajna i boleljiva starost, dugotrajnanezaposlenost, nesiguran rad, jednoroditeljstvo, siromatvomeu zaposlenima i sl.

Novo siromatvo [new poverty]: termin koji se posebice koristiod poetka 1970-ih godina. Novo siromatvo odnosi se napojave kada pojedinci ili obitelji nisu u stanju odrati dosadanjurazinu ivotnog standarda, pa prelaze iz relativno sigurnog ivotau neizvjesnost. Novo siromatvo nije toliko vidljivo kaotradicionalno, tako da obitelji zahvaene novim siromatvommogu izgledati uobiajeno, kao obitelji bez problema. Na pojavunovog siromatva, koje pogaa i pripadnike srednjih slojeva,posebno su utjecali sljedei procesi: porast broja pojedinacaovisnih o socijalnoj pomoi, irenje nezaposlenosti i slabljenjesocijalne zatite, rast broja zaduenih kuanstava i pojava novih(ranjivijih) oblika obitelji.

Obiteljska mirovina [survivors pension]: mirovina kojuprimaju lanovi ue obitelji (suprug/a, djeca) osiguranika koji jepreminuo.

Obiteljska politika [family policy]: politika kojoj je cilj utjecatina obiteljske odnose i unaprijediti obiteljsku dobrobit. Glavnesu mjere obiteljske politike novana davanja i poreske olakice,dopusti roditeljima te usluge namijenjene djeci i obiteljima. S

34

obzirom na opseg i nain dravne intervencije razlikuju se tipoviobiteljske politike. Moderna obiteljska politika usmjerena je napomirenje obiteljskih obveza i vanjskog rada.

Obiteljske naknade [family benefits]: sve vrste novanih ilinenovanih potpora koje se dodjeljuju obiteljima s djecom. Uobiteljske bi naknade ulazile, takoer, porezne povlastice,naknade udomiteljskim obiteljima itd.

Obiteljski doplatak [family allowance]: naknada koja seredovito (mjeseno) isplauje svim obiteljima koje imaju djecuispod odreene dobi. Obiteljski doplatci obino variraju sobzirom na broj i uzrast djece te, openito, socijalnu situacijuobitelji. U nekim zemljama obiteljski doplatci u stvaripredstavljaju djeje doplatke.

Oekivano trajanje ivota [life expectancy]: prosjeni brojgodina ivota koji e doivjeti pojedinac u nekom drutvusukladno oekivanim demografskim i zdravstvenim trendovima.Prosjeno trajanje ivota najee se mjeri nakon jedne godineod roenja ili od 60/65 godine. Ovi podaci slue kao indikatorzdravstvenog statusa stanovnitva, odnosno kao pokazateljdugovjenosti starije populacije (posebice prilikom ocjeneduine razdoblja u kojem e neka osoba dobivati mirovinu).

Odranje dohotka [income maintenance]: vidi dohodovnapotpora.

Odrivi razvoj [sustainable development]: gospodarskirazvitak koji zadovoljava potrebe drutva i ostvarivanjadobrobiti na kratki, srednji i dugi rok. Temeljen je napretpostavci da treba udovoljiti potrebama drutva, a da se

35

pritom ne ugroze perspektive buduih generacija. Praktino, toznai stvoriti uvjete za dugoroni gospodarski razvitak uzouvanje prirodnog okolia.

Opa socijalna pomo [general (social) assistance]:

namijenjena je svim osobama koje nisu u stanju zadovoljitiosnovne ivotne potrebe, polazei od odreene definicijeegzistencijalnog minimuma. Opa socijalna pomo obinoukljuuje pomo radi pokria trokova sljedeih ivotnihpotreba: prehrane, odijevanja, higijene, stanovanja, grijanja i sl.Opa socijalna pomo djeluje kao sigurnosna mrea za osobe sniskim prihodima.

Ope dobro [public good]: sveukupnost drutvenih uvjeta kojiomoguuju i pospjeuju da ljudi, obitelji i skupine mogu postiito potpuniji razvitak i ostvarenje svojih mogunosti. Uz dravu,civilno se drutvo afirmira kao uinkoviti proizvoa opegdobra.

Oportunitetni trokovi [opportunity costs]: ekonomisti suskloni tvrdnji da sve ima svoju cijenu koju netko treba platiti.Na primjer, vrijeme i materijalni resursi potroeni za odreenuaktivnost ne mogu se iskoristiti na drugom podruju djelovanja.Oportunitetni trokovi spominju se u raspravama o obiteljskojpolitici. Naime, pored neposrednih trokova koje za podizanje,odgoj i obrazovanje iziskuje svako dijete, njegovi roditelji,posebno majka, imaju, zbog vremena potroenog na dijete, i do-datne, oportunitetne trokove, koji se sastoje u izgubljenoj zaradikoju su u to vrijeme mogli ostvariti na tritu rada. Primjereoportunitetnih trokova nalazimo i u drugim podrujima soci-jalne politike.

36

Opsena stambena politika [comprehensive housing policy]:

politika u kojoj drava preuzima odgovornost za podmirivanjestambenih potreba cjelokupnog stanovnitva. To znaiusmjeravanje nacionalnih resursa u podruje stanovanja radipoboljanja blagostanja cjelokupne populacije. Vlada imaznaajnu kontrolu to se tie obujma, vremena dovretka ilokacije stambenih objekata za sve drutvene skupine i gotovo zasve tipove graditelja.

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj [Organization

for Economic Cooperation and Development /OECD ]:

organizacija 30 najrazvijenijih zemalja svijeta, nastala 1961.godine na temeljima Organizacije za europsku ekonomskusuradnju, a koja je osnovana nakon Drugoga svjetskog rata kakobi administrirala ameriku i kanadsku pomo Europi u okviruMarshallovog plana. Osim razliitih aspekata ekonomskograzvoja, OECD analizira i daje savjete na podruju odnosaekonomske i socijalne politike te razvija vrlo ekstenzivnu bazupodataka o pojedinim podrujima ekonomske i socijalnepolitike.Osnaivanje [empowerment]: omoguavanje pristuparesursima i razvitak sposobnosti s ciljem aktivnog oblikovanjavlastitog ivota i ivota zajednice u kojoj pojedinac ivi uekonomskom, socijalnom i politikom smislu.

Osnovna mirovina [basic pension]: mirovina koju pojedincidobivaju iz prvog stupa obveznog mirovinskog sustava.Takoer, u nekim zemljama ona podrazumijeva, u pravilu,porezno financiranu mirovinu, na koju imaju pravo svi graaniiznad odreene dobi (npr. 65 godina).

37

Osobne socijalne usluge [personal social services]: kategorijausluga koje ne pruaju druge socijalne slube. Funkcija je ovihusluga skrb i zatita zanemarivane ili zlostavljane djece, skrb ipotpora za starije, nesposobne ili bolesne osobe koje ne mogusamostalno ivjeti (mentalno bolesne osobe, fizikihendikepirana djeca i mladi, osobe s potekoama u uenju iliosobe s kroninim bolestima), pomo i potpora onima koji suiskljueni iz irega drutva (beskunici, migranti, izbjeglice,osobe sklone nomadizmu).

Participacija, suplaanje [co-payment]: plaanje odreenogiznosa za uslugu koja se ostvaruje u sustavu socijalne sigurnosti.Termin se najee rabi unutar zdravstvenog sustava, ali se moeprimijeniti i na druge socijalne usluge, npr. u obrazovnomsustavu.

Plaanje prema usluzi [fee-for-service]: plaanje, npr. uzdravstvu, prema opsegu izvrenih usluga. Suprotno od glavarina.

Pogranini radnik (frontier worker): osoba koja boravi u jed-noj, a zaposlena je u drugoj zemlji, ali se u zemlju boravka obi-no vraa najmanje jedanput tjedno.

Politika trita rada [labour market policy]: podrazumijevamjere kojima se potie eljeno ponaanje aktera na tritu rada.Najee se pravi razlika izmeu aktivnih i pasivnih mjera. Ciljje aktivnih mjera poticanje zapoljavanja, a to se ini krozposredovanje, dodatnu izobrazbu ili prekvalifikaciju te stvaranjeradnih mjesta. Cilj je pasivnih mjera nadoknaditi izgubljenuzaradu nezaposlenih, olakati pojedincima pronalaenje novogposla ili smanjiti ponudu rada time to se pojedince (financijski)stimulira da se povuku s trita rada.

38

Pomo za stanovanje [housing assistance]: subvencije kojedaje vlada ili lokalne vlasti kuanstvima kako bi im se pomoglou podmirenju stambenih potreba. Stambene se subvencijeponekad plaaju izravno najmodavcima. Obino se dajukuanstvima s niim dohocima. Pomo za stanovanje ovisi ovisini dohotka, imovini, veliini kuanstva, stambenimtrokovima i veliini stana. Pomo za stanovanje ostvaruje sedodjelom socijalnih stanova, pomaganjem u kupnji stana(premirana tednja, subvencionirani krediti i drugi poreznipoticaji), subvencioniranjem najamnina i trokova stanovanja.

Populacijska politika [population policy]: eksplicitne iliimplicitne mjere koje poduzima vlada kako bi utjecala naveliinu, rast ili sastav stanovnitva. Temeljni je cilj populacijskepolitike poticanje nataliteta i poboljanje strukture stanovnitva.

Porodna naknada [maternity benefit]: naknada koja seredovito isplauje majkama (kao odgovarajui postotak njihoveranije plae) za vrijeme porodnog dopusta.

Porodni dopust [maternity leave]: u najveem broju zemaljazaposlena ena moe ostati kod kue u vrijeme kasne trudnoeili nakon poroda, s tim da u tom razdoblju prima naknadu kojaobino iznosi odreeni postotak njezine ranije plae. U nekimzemljama veina zaposlenih ena nakon poroda ima pravo samona neplaeni dopust (SAD, Novi Zeland).

Potklasa (underclass): drutvene skupine koje se, u skladu sa svojimprihodima i profesionalnim karakteristikama, u sustavu drutveneraslojenosti nalaze na samome dnu i za koje se esto kae da inedrutvenu potklasu. U suvremenoj Europi potklasa se sastoji odskupina, kao to su npr. ilegalni imigranti koji obavljaju najslabije

39

plaene, najnesigurnije i najopasnije poslove ili narkomani koji seobino bave sitnim kriminalom. Potklase u suvremenoj Europi, tip-ino, nisu zatiene sustavima socijalnog osiguranja i socijalne pomoi.

Potpora u zamjenu za rad [welfare for work]: vidi workfareprogrami.

Pozicijska dobra [positional goods]: dobra koja se djelomicetrae zato to njihovo posjedovanje ili potronja daje odreenisocijalni status onima koji su ih uspjeli priskrbiti. Pozicijska sudobra stvari koje se vrednuju zato to su rijetke i nisu dostupnevelikom broju ljudi (npr. takvo dobro moe biti visokoobrazovanje ili odreene kvalifikacije).

Pozitivni/negativni sukob prava (positive/negative conflict of

law): pozitivni sukob prava moe nastati ako jedna osoba radi uzemlji koja nije zemlja u kojoj je njen poslodavac legalno regi-striran ili kada radi u vie zemalja, ili kada radi u zemlji u kojojtrajno ne boravi, ako, sukladno zakonima obadvije, svih ili nekeod tih zemalja, ima pravo ostvariti naknadu ili davanja iz vieod jedne zemlje radi pokria jednog te istog rizika, i/ili ako seod nje/njega zahtijeva da plati doprinose socijalnog osiguranjaza iste rizike u vie zemalja.Negativni sukob zakona postoji kada takva osoba nema pravona naknadu ili davanja iz nijedne od tih zemalja.Openito govorei: pozitivni sukob prava je suprotstavljenost,ili razlika, izmeu dviju sudbenih jurisdikcija, kada obadvije po-lau pravo na odluivanje o istom predmetu. Negativni sukobprava postoji onda kada se obadvije sudbene jurisdikcije progla-avaju nenadlenima da odluuju o predmetu koji se odnosi nagraanina (graane) jedne ili obadvije zemlje i/ili kada se radi osluaju (sluajevima) koji se desio u jednoj ili obadvije zemlje.

40

Prava [rights]: juristiki koncept koji se odnosi na to jesu lizahtjevi nekog pojedinca legitimni ili zakonski utemeljeni.Razlikujemo negativna prava (pravo da se neto uini bezintervencije ili mijeanja drugih ljudi) i pozitivna prava (pravakoja obvezuju druge da uine neto pozitivno, kako bi nampomogli). Neka prava pripadaju svima, jednostavno zato to suljudska bia (prirodna ili ljudska prava), neka prava pripadajuljudima zato to su lanovi dravne ili politike zajednice(legalna prava), dok se druga prava mogu temeljiti naprihvaanju neke moralne teorije (moralna prava). U podrujusocijalne politike legitimnost prava uglavnom proizlazi iz dvaizvora: prvi izvor su potrebe, a drugi zasluge.

Pravni instrument (legal instrument): pravni instrument je do-kument kojim se utvruju ugovorne obveze ili jame neka prava.Najvaniji pravni instrumenti Vijea Europe koji se odnose nasocijalna i ekonomska ljudska prava jesu:

Europski privremeni sporazum o sustavima so-cijalne sigurnosti koji se odnose na starost, invalidnost ipreivjele uzdravane lanove (European Interim Agree-ment on Social Security Schemes Relating Old Age, In-validity and Survivors)CETS No.: 012

Europski privremeni sporazum o socijalnoj sig-urnosti izvan sustava starosti, invalidnosti i preivjelihuzdravanih lanova (European Interim Agreement onSocial Security other than Schemes for Old Age,Invalid-ity and Survivors)CETS No.: 013

41

Europska konvencija o socijalnoj i medicinskojpomoi (European Convention on Social and MedicalAssistance)CETS No.: 014

Europska socijalna povelja (European SocialCharter)CETS No.: 035

Europski zakonik o socijalnoj sigurnosti (Euro-pean Code on Social Security)CETS No.: 048

Europska konvencija o socijalnoj sigurnosti (Eu-ropean Convention on Social Security)CETS No.: 083

Europska konvencija o socijalnoj zatiti farmera(European Convention on Social Protection of Farmers)CETS No.: 083

Preferencijalni tretman [preferential treatment ]:

tretman pojedinaca ili skupina na nain da to za posljedicuima vea prava na naknade, mogunosti ili status u odnosuna druge pojedince ili skupine. Moe biti koriten upozitivnom smislu s ciljem eliminiranja predvidive praksediskriminacije ili pak u negativnom smislu s ciljemodravanja razlika i prednosti pojedinaca ili skupina preddrugim pojedincima i skupinama.

Preraspodjela [redistribution]: pojava kada naknade ili dobrane dobivaju isti ljudi koji su ih financirali (plaali).

42

Preraspodjelom novca, dobara ili usluga stvaraju se drugaijiodnosi meu lanovima drutva od onih koje stvara trite.

Priutivost stanovanja [housing affordability]: kapacitetkuanstava da plate svoje stanovanje. Jedna od mjera priutivostije udio stambenih trokova u dohotku. U stambenoj politicipriutivost moe biti unaprijeena opim i ciljanim potporama ustambenoj opskrbi ili stambenoj potronji.

Privatna dobrobit [private welfare]: socijalna dobrobit kojase kupuje na tritu. Najee se pojavljuje u dva oblika: izravnakupnja socijalnih usluga na tritu (zdravstvenih, obrazovnih)i uplata u privatne osiguravajue fondove putem kojih seostvaruju odreena prava. Razvojem kombiniranog modelasocijalne politike privatna dobrobit sve vie dobiva na znaenju.

Privremena zaposlenost [temporary employment]: oblikzaposlenosti kojeg karakterizira rad eksplicitno odreen kaoprivremen, kratkotrajan i/ili povremen. Najee se na takvimposlovima upoljava periferna radna snaga. U Hrvatskoj ugovoro radu na odreeno vrijeme predstavlja dominantan oblikprivremene zaposlenosti.

Primjenjivo pravo (applicable law): kada je jedna osoba za-poslena kod poslodavca koji je legalno registriran u jednoj ze-mlji, ali radi u drugoj zemlji ili u drugim zemljama, primjenjivate se pravo one zemlje u kojoj je ta osoba osigurana, tj. u zemljiu kojoj ona plaa doprinose socijalnog osiguranja (i poreze) i izkoje (ili u kojoj) ima pravo na socijalne naknade. Naelo kojegse u svakom pojedinanom sluaju dri europsko pravo jest dase primjenjuje zakon samo jedne zemlje.

43

Profesionalna bolest (occupational disease): oteenje zdravljakoje nastaje uslijed trajne izloenosti riziku tijekom obavljanjaprofesionalne aktivnosti. Profesionalne bolesti u pravilu su pre-cizno definirane i predstavljaju rizik pokriven socijalnim osi-guranjem.

Profesionalna dobrobit [occupational welfare]: obuhvaanaknade i usluge koje zaposleni, pored plaa, dobivaju od svojihposlodavaca. Pojam profesionalne dobrobiti ponekad ukljuujei druge s radom povezane naknade koje pruaju sindikati iliprofesionalna udruenja. Dobrobit koju financiraju poslodavcimoe obuhvaati financijske naknade (naknade za bolovanja,mirovine, dodaci za zdravstveno osiguranje), osobne socijalneusluge (savjetovanje, usluge djeci/obitelji), zdravstvenu skrb,obrazovanje i izobrazbu, aktivnosti slobodnog vremena.Tradicionalno su financijske naknade u sklopu profesionalnedobrobiti bile ograniene na zaposlene s punim radnimvremenom. EU nastoji proiriti prava vezana uz profesionalnudobrobit i na zaposlene s nestandardnim radnim vremenom.Ekstenzivnu profesionalnu dobrobit obino nalazimo u velikimpoduzeima koja pruaju financijske usluge, kapitalno-intenzivnim industrijama i nekim javnim slubama, dok jeprofesionalna dobrobit najslabije razvijena u malim poduzeimai dobrovoljnim organizacijama.

Progresivno oporezivanje [progressive taxation]: tip poreznepolitike koja viom poreznom stopom oporezuje one koji viezarauju. U veini zemalja porezi na dohodak predstavljajuprimjer progresivnih poreza.

Provjera radne motivacije [work-test]: jedan od preduvjeta zadobivanje odreenih socijalnih naknada (socijalne pomoi,

44

pomoi majkama s ovisnom djecom, naknada za nezaposlene isl.). Da bi pojedinci dobili takve naknade, osim to trebaju imatiniska primanja, moraju se registrirati kao nezaposleni (ako suradno sposobni) te iskazati spremnost da prihvate odgovarajuezaposlenje ili da sudjeluju u programima radnog usavravanja,prekvalifikacije ili dodatnog obrazovanja.

Puna zaposlenost [full employment]: stanje na tritu radakada svatko tko eli raditi moe pronai odreeni posao. Toznai da ima vie slobodnih radnih mjesta nego pojedinaca kojitrae posao. No puna zaposlenost ne znai da je stopanezaposlenosti jednaka nuli, jer neki pojedinci mogu biti uprocesu promjene posla ili mogu oekivati posao u skorojbudunosti. esto se smatra da je ostvarena puna zaposlenostako je stopa nezaposlenosti manja od 5%. Puna zaposlenosttemeljni je cilj politike trita rada.

Rad izvan radnog mjesta [telework, homework,

telecommuting]: plaeni rad koji se obavlja izvan mjestaorganizacije za koju zaposlenik radi (npr. akviziterski poslovi),najee plaen po uinku. Ukoliko se takav rad obavlja u kuiradnika radi se o homework-u. Ako je radnik povezan sorganizacijom putem raunalne mree u pitanju jetelecommuting.

Radno premjetanje (posting)/ secondment/detachement:radno premjetanje se deava onda kada poslodavac odredi dazaposlenik privremeno radi u zemlji koja nije zemlja u kojoj onplaa doprinose za socijalno osiguranje.

Radno usmjerena socijalna drava [workfare state]: zarazliku od klasine socijalne drave (welfare state), koja

45

socijalnu sigurnost nastoji ostvariti kroz naknade i usluge,workfare state socijalnu politiku nastoji to vie podreditiukljuivanju u rad te poticati radnu i proizvodnu fleksibilnost. Zaovaj tip drave svojstveno je smanjivanje i ograniavanje pravana naknade, jer se dobivanje naknada uvjetuje traenjem posla ilinekom drugom aktivnou. Socijalne se naknade od instrumentadohodovne sigurnosti pretvaraju u instrument radno trinepolitike. Ovaj tip socijalne drave neki jo nazivajuschumpeterijanska radno usmjerena socijalna drava(Schumpeterian Workfare State), prema austrijskom ekonomistuJ. Schumpeteru.

Ranjive skupine [vulnerable groups]: skupine snajizraenijom potrebom za socijalnom zatitom i socijalnompomoi. U gotovo svim drutvima neke su socijalne skupinesocijalno ugroene i ranjive (starije osobe, rasne ili etnikemanjine, izbjeglice, azilanti, hendikepirani i bolesni, beskunici,bivi zatvorenici ili tienici odreenih institucija, dugotrajnonezaposleni, stariji radnici, jednoroditeljske obitelji, mladi idjeca itd.). Drutva pogoena krizom, zbog rata ili tranzicije,imaju brojnije ranjive skupine nego druga drutva.

Raspodjela udjela (proratisation): kada jedna osoba, kojaima pravo na mirovinu, a koja je radila i plaala obvezne do-prinose u razliitim dravama lanicama Europske unije, onda evisina njene mirovine ovisiti o ukupnom razdoblju tijekom kojegje ona plaala doprinose u svim zemljama. Iznos koji e plaatifondovi svake od tih zemalja init e postotak ukupnog iznosamirovine, a ovisit e o vremenu tijekom kojeg su doprinosi pla-ani u svakoj od zemalja. Ta podjela na udjele koje trebaju pla-ati razliite zemlje zove se raspodjela udjela.

46

Regresivno oporezivanje [regressive taxation]: tip poreznepolitike koja viom poreznom stopom oporezuje one koji manjezarauju (oni s manjim dohotkom daju vei dio dohotka putemporeza). Primjer regresivnog sustava predstavlja sluaj kada svizaposleni uplauju istu razinu doprinosa za socijalnu sigurnost.

Rekomodifikacija [recommodification]: G. Esping-Andersenje u svojoj tipologiji zapadnih socijalnih drava u sredite analizestavio koncept tzv. dekomodifikacije, to znai iskljuivanje di-jela dobara i usluga s trita i njihovu distribuciju graanima naosnovi netrinih, socijalnih kriterija. Meutim, u posljednjimse desetljeima dogaa suprotan proces rekomodifikacije. Toznai da se dio nekada dekomodificiranih dobara i usluga opetvraa na trite i da ih graani na njemu moraju kupovati.Trend rekomodifikacije vidljiv je u reformama koje se u posljed-njem razdoblju provode u sustavima socijalne sigurnosti,posebno u mirovinskom sustavu i u zdravstvenoj zatiti.

Relativno siromatvo [relative poverty]: siromatvo koje sedefinira u odnosu na minimalno pristojni ili minimalnoprihvatljivi ivotni standard u odreenom drutvu. Konvencije otome to je pristojno i prihvatljivo promjenjive su i razlikuju seod jednog do drugog drutva, kao i unutar istog drutva urazliitim vremenskim razdobljima. Rezidualni model dobrobiti [residual welfare]: premaTitmussovoj tipologiji, dobrobit koja je namijenjena iskljuivosiromanima. Rezidualni je model dominantan u zemljamaengleskoga govornog podruja. U rezidualnom modelu dobrobitse identificira sa sigurnosnom mreom, koja pokriva samo onegraane koji ni na koji drugi nain sami ne mogu zadovoljitisvoje potrebe. Rezidualizam se poistovjeuje sa selektivnou.Ipak, rezidualizam je naelo, a selektivnost metoda. To znai da

47

rezidualni sustav moe koristiti i selektivne i univerzalnenaknade.

Roditeljski doplatak [parental allowance]: naknada koja seredovito isplauje roditelju za vrijeme roditeljskog dopusta.

Roditeljski dopust [parental leave]: plaeni ili neplaenidopust koji mogu koristiti otac ili majka radi odgoja djeteta,skrbi o bolesnom djetetu i sl.

Rodna jednakost [gender equality]: jednaka prisutnost,osnaenost i participacija obaju spolova u javnom i privatnomivotu.

Rodno usmjerena politika [gender mainstreaming]:

(re)organizacija, poboljanje i evaluacija svih politikih procesana nain da perspektiva rodne jednakosti bude ukljuena u svepolitike, na svim razinama i stupnjevima i prihvaena od stranesubjekata koji su ukljueni u proces donoenja odluka. OdlukomEuropskog vijea iz 1994. godine promicanje jednakihmogunosti postavljeno je kao prioritet za EU i njezine lanicete je posebno od tada rodno usmjerena politika jedan od vodeihnaela integriranih u sve akcije, politike i programe.

Samozaposlenost [self-employment]: oblik zaposlenosti ukojem samozaposleni radnik nije u zaposlenikom statusu, veizravno zarauje proizvodnjom ili prodajom ili pak pruanjemusluga. Ova kategorija obuhvaa razliite tipove djelatnika:poduzetnike, obrtnike, honorarne radnike, samostalnepoljoprivrednike te radnike u neformalnoj ekonomiji.

48

Sezonski radnik (seasonal worker): radnik koji iz zemlje ukojoj uobiajeno boravi povremeno migrira u drugu zemljukako bi se u njoj zaposlio, i vraa se u svoju zemlju nakon to jezavrio posao. To razdoblje zaposlenosti obino nije due oddevet mjeseci.

Siva ekonomija [grey economy]: vidi neslubena ekonomija.

Skandinavske socijalne reforme [Scandinavian social

reforms]: niz socijalnih zakona i programa u skandinavskimzemljama krajem 19. i poetkom 20. stoljea, prije svega uDanskoj i vedskoj, koje su dovele do konstituiranja specifinogtipa socijalne drave, koja ima univerzalistiki i, u znatnoj mjeri,egalitaristiki karakter. Poelo je sa zakonom o mirovinama zasiromane stare ljude u Danskoj 1891. godine, potom uvoenjemnarodnih mirovina u vedskoj 1913. godine, a nastavilo sesocijaldemokratskim reformama izmeu dva svjetska rata, aosobito poslije Drugoga svjetskog rata. Osnovno je obiljejeskandinavskog (neki kau socijaldemokratskog) tipa socijalnedrave osiguranje svih graana od glavnih socijalnih rizika,financiranje socijalnih davanja porezima, aktivna politikaukljuivanja na trite rada i razvijene socijalne usluge za svegraane, posebno za djecu i obitelj.

Skrb o djeci [child care]: iroko zasnovani koncept kojiobuhvaa javna davanja, individualne i kolektivne usluge radizadovoljavanja potreba djece i njihovih roditelja.

Skrb u zajednici [community care]: alternativainstitucionalnoj ili dugotrajnoj rezidencijalnoj skrbi.

49

Podrazumijeva potporu i usluge namijenjene osobama koje sesusreu s problemima starosti, fizike nesposobnosti ili mentalnebolesti, kako bi mogle, koliko je to god mogue, neovisno ivjetiu svojim domovima ili u domaem okruenju u sklopu svojezajednice.

Skrb za ovisne [dependant care]: skrb za djecu, bolesne, stareili nesposobne te druge ovisne lanove.

Skrivena nezaposlenost [hidden unemployment]: odnosi sena nezaposlene koji ne udovoljavaju kriterijima nacionalnogsustava registracije nezaposlenosti. Skrivena se nezaposlenostodnosi i na sluajeve kada su pojedinci formalno zaposleni, alivrlo malo doprinose proizvodnosti.

Slubena linija siromatva [official poverty line]: linijasiromatva koju odreuje drava ili odreeno vladino tijelo.Temeljem ove linije vlada moe odluivati o tome u korist kojihe skupina poduzeti socijalne intervencije. Slubena linijasiromatva najee se koristi kao kriterij prilikom ostvarivanjaprava na socijalnu pomo (svi oni iji su dohoci ispod ove linijeimaju pravo zatraiti neki vid socijalne pomoi). Moe bitiutemeljena na nekim objektivnim parametrima ili posveproizvoljno odreena.

Socijalna administracija [social administration]: s jednestrane podrazumijeva akademsko podruje izuavanja koje sebavi socijalnom politikom, a, s druge strane, ukljuuje praktineaspekte organizacije, upravljanja i pruanja socijalnih naknadai usluga. Socijalna se administracija kao disciplina bavipraktinim razvojem uinkovitih socijalnopolitikih mjera, s

50

ciljem uklanjanja ili ublaavanja socijalnih problema koji praterazvoj industrijskog drutva (siromatvo, kriminal, neprikladnostanovanje, loe zdravstveno stanje itd.).

Socijalna dimenzija (social dimension): od samih svojih poe-taka (dananja) Europska unija priznala je potrebu da dadeodreenu socijalnu sigurnost graanima svojih drava lanica,kao jedan aspekt ekonomske integracije. Rimski ugovori, kojeje 1958. godine potpisalo prvih est zemalja lanica, priznajupotrebu socijalne dimenzije obznanjujui: Cilj Komisije bite promicati usku suradnju izmeu drava lanica na socijalnompodruju, posebno u pogledu zapoljavanja, radnog zakono-davstva i uvjeta rada, socijalne sigurnosti, zatite od ozljeda naradu i profesionalnih bolesti, industrijske higijene, sindikalnihzakona i kolektivnog pregovaranja izmeu poslodavaca i rad-nika. U daljnjem razvoju Unije ovo je naelo razraeno u kom-pleksu mekih i tvrdih zakona koji konkretiziraju naelasadrana u Rimskim ugovorima.

Socijalna dobrobit (social welfare): u SAD welfare ili so-cial welfare uobiajeno podrazumijeva financijsku pomo oso-bama u potrebi koju daje ili u njenom davanju sudjeluje Vlada.U Europi social welfare obino podrazumijeva situaciju ukojoj pojedinci, skupine ili kategorije stanovnika mogu ade-kvatno funkcionirati kao lanovi drutva kada su zadovoljenenjihove urgentne materijalne potrebe i kada nisu diskriminirani.

Socijalna drava [welfare state]: drava koja preuzimaodgovornost za temeljnu materijalnu dobrobit i sigurnost svojihgraana (ova se odgovornost ne moe povjeriti privatnimkorporacijama ili lokalnim zajednicama). Socijalna drava titi

51

graane od odreenih rizika, od kojih su najznaajniji: starost,siromatvo, invalidnost, nesrea na radu, nezaposlenost i bolest.Prvi oblik socijalne drave pojavio se u Njemakoj krajem 19.stoljea, u obliku nacionalnog sustava socijalnog osiguranja.Meutim, uspon socijalne drave vezan je za prva tri desetljeanakon Drugoga svjetskog rata. Postoje razliiti tipovi socijalnedrave. Veina zapadnih zemalja ima obuhvatne socijalnedrave, dok SAD i Japan meu ekonomski razvijenim zemljamaimaju najslabije razvijene socijalne drave.

Socijalna ekonomija [social economy]: gospodarska djelatnostu kojoj vanu ulogu imaju institucije tipa tedionica, zadruga,osiguravajuih institucija na bazi uzajamnosti i drugo. Tajpristup zagovara samoorganizaciju skupina i malih poduzetnikau lokalnim zajednicama kako bi se oduprli nepoeljnom utjecajutrita. Organizacije koje pripadaju ovom podruju imajuporezne povlastice sline neprofitnim organizacijama.

Socijalna/ekonomska i politika ljudska prava (social/eco-

nomic and political human rights): politika ljudska prava sa-drana su u pravnim dokumentima Ujedinjenih naroda kao tosu: Konvencija o prevenciji i kanjavanju zloina genocida iz1948., Konvencija o statusu izbjeglica iz 1951., Konvencija opolitikim pravima ena iz 1953. itd., itd., dokumentima VijeaEurope, npr. Konvencija o zatiti ljudskih prava i temeljnih slo-boda, koja je stupila na snagu 1953., kao i dokumentima drugihmeunarodnih organizacija.Openito je prihvaeno da pored temeljnih politikih ljudskihprava, kao to je npr. pravo da ne smijete biti arbitrarno uhapeniili pravo na slobodu izraavanja i udruivanja, postoje temeljnasocijalna i ekonomska ljudska prava, npr. pravo na medicinskupomo kada je to nuno, pravo na slobodu izbora zaposlenja i

52

pravo na primjerenu naknadu za rad. Pravni instrumenti VijeaEurope, MOR-a, EU i drugih meunarodnih organizacija titeindividualna socijalna i ekonomska ljudska prava.

Socijalna iskljuenost [social exclusion]: koncept socijalneiskljuenosti iri je od pojma siromatva, tj. on osim siromatvaukljuuje i deprivaciju koja je posljedica slabljenja solidarnostii veza izmeu pojedinca i drutva. U zemljama EU socijalna seiskljuenost definira kao neuspjenost ostvarivanja integracije ujednom ili vie socijetalnih sustava (demokratsko-pravnom,radno-trinom, sustavu socijalne dobrobiti te obiteljskomsustavu i sustavu lokalne zajednice). U zemljama Europske unijepojam socijalne iskljuenosti ee se koristi od poetka 90-ihgodina.

Socijalna kohezija (social cohesion): jedno drutvo smatra sesocijalno kohezivnim ako njegovi lanovi, bez obzira na ra-zliitu etniku, religijsku ili geografsku pripadnost sudjeluju uzajednikim normama i vrijednostima, potujui identitetedrugih i njihovo manifestiranje.

Socijalna ovisnost [welfare dependency]: vidi kulturaovisnosti.

Socijalna politika [social policy, welfare policy]: akademskadisciplina i praktina djelatnost. Obuhvaa one dravneaktivnosti kojima se regulira pruanje naknada i uslugapojedincima ili obiteljima koje su, zbog odreenih okolnosti,ostale potpuno ili djelomice bez svojih prihoda, pa su stogadospjele u nepovoljnu ivotnu situaciju. Opi je cilj socijalnepolitike zadovoljiti osnovne potrebe graana, ujednaiti njihoveivotne anse, ostvariti socijalnu sigurnost i pomoi onima koji

53

se ne mogu sami brinuti o sebi. Jezgro socijalne politikeukljuuje socijalno osiguranje, socijalnu pomo, zdravstvenuzatitu i socijalne usluge. U irem smislu, ovaj pojam ukljuujeobrazovnu i stambenu politiku te politiku zapoljavanja.

Socijalna pomo (social assistance): propisi, mjere, programii usluge koje prua drava, institucije i/ili pojedinci, a koji slueda bi se pomoglo pojedincima, obiteljima, i/ili kategorijama sta-novnika koji nemaju pristupa drugim izvorima prihoda i/ili uslu-gama, a koje su potrebne za dostojan ivot te sudjelovanje usocijalnom i kulturnom ivotu svoje zajednice. Termin socijalnapomo u pravilu se odnosi na nekontributivne (ostvaruju sebez plaanja doprinosa) sustave i programe.

Socijalna prava [social rights, welfare rights]: socijalna pravatrebaju omoguiti pojedincima odranje odreene razine ili stilaivljenja, odnosno posjedovanje resursa nunih za dostojannain ivota. Postoji razlika izmeu tzv. tvrdih socijalnih prava(prava iz sustava socijalnog osiguranja), jasno zakonskiformuliranih i zatienih te tzv. mekih socijalnih prava, koja sudobrim dijelom arbitrarna i znaajno ovise o politikim iekonomskim prilikama. Stoga se opseg socijalnih prava razlikujeod drutva do drutva.

Socijalna pravda [social justice]: temeljna socijalna vrijednosti norma koja se tie naina na koji se resursi trebaju distribuiratiizmeu pojedinaca i socijalnih skupina. Glavni kriteriji zaostvarivanje socijalne pravde jesu pravo, zasluga i potreba.Percepcije socijalne pravde mogu se znaajno razlikovati izmeudrutava ili unutar drutva.

54

Socijalna sigurnosna mrea [social safety net]: u uem smislu,termin socijalna sigurnosna mrea obuhvaa razinu dohotkaispod koje ne bi smio pasti nijedan lan drutva (razina opesocijalne pomoi). U najirem smislu rijei, ovaj pojam pokrivasve transfere sustava socijalne sigurnosti. U tranzicijskimzemljama, on esto oznaava hitne mjere donesene zbog reformesocijalnog sustava. Osim toga, govori se o primarnoj (first-tier)i sekundarnoj (second-tier) sigurnosnoj mrei. U primarnusigurnosnu mreu ulaze naknade socijalnog osiguranja(mirovine, naknade za nezaposlene), univerzalne naknade(naknade za djecu) te odreene potroake subvencije, dok bisekundarnu sigurnosnu mreu sainjavale naknade socijalnepomoi, kao i naknade usmjerene na prekvalifikaciju iprofesionalno usavravanje.

Socijalna sigurnost (social security): ovaj se termin moe ko-ristiti kao ekvivalent za socijalnu zatitu. Obuhvaa sve mjerei programe, itd., zatite pojedinaca, socijalnih skupina i kate-gorija od velikih ivotnih rizika ili pak radi ublaavanja posljed-ica tih rizika. Termin se takoer moe koristiti kao suprotansocijalnoj pomoi, a tada se odnosi na sve kontributivne sus-tave, programe, itd., koji tite pojedince i ublaavaju posljedicespecifinih socijalnih rizika kao to je nezaposlenost, starost, in-validnost itd. U drugom znaenju ovaj se termin koristi kao ekvi-valent socijalnom osiguranju.

Socijalna skrb [social care]: u pravilu podrazumijeva uslugenamijenjene odreenim ugroenim i ovisnim socijalnimskupinama (djeca, stari, fiziki nesposobni, mentalno bolesniitd.). U nekim je zemljama dohodovna potpora (novana pomo)odvojena od socijalne skrbi, koja prua usluge, savjete i sl. (npr.Velika Britanija). Socijalna skrb moe biti institucionalna ili

55

izvaninstitucionalna. Dosta se raspravlja o ravnotei izmeuinstitucionalne skrbi, obiteljske skrbi i skrbi unutar zajednice,kao i ulozi profesionalaca i volontera u pruanju skrbi. U VelikojBritaniji, umjesto termina socijalna skrb vie je u upotrebi terminosobne socijalne usluge.

Socijalna zatita (social protection): obuhvaa sve zakone,mjere i prakse kojima se pojedinci tite od glavnih ivotnih ri-zika, kao to je (duga) bolest ili ozljeda i s tim povezani finan-cijskih rizici (poveani trokovi lijeenja i gubitak prihoda),invalidnost, gubitak posla, prirodne nepogode, rat i pobuna, itd.,ili se nastoje ublaiti tetne posljedice tih dogaaja koje pogaajupojedince. Socijalna zatita ima pet komponenti:

i. politike trita rada i programi koji su namijen-jeni lakem zapoljavanju i koji promiu uinkovitost trita rada;ii. programi socijalnog osiguranja radi ublaavanjarizika vezanih uz nezaposlenost, zdravlje, invalid-nost, nesreu na poslu i starost;iii. socijalna pomo i programi socijalnih usluga zanajranjivije skupine koje nemaju drugih izvora ade-kvatne potpore;iv. mikro i lokalni programi radi rjeavanja pro-blema ranjivih pojedinaca i skupina na komunalnojrazini iv. zatita djece radi osiguranja njihovog buduegzdravog i produktivnog razvoja.

Socijalne investicije [social investments]: novi pristup ulozi iznaenju socijalnih transfera i ulaganja u ljudski kapital, gdje seaktivnom socijalnom politikom, osobito u obrazovanju iprogramima zapoljavanja, pridonosi odrivom gospodarskom

56

razvoju. Uinkoviti i djelotvorni socijalni programi pridonosegospodarskom razvoju, tako da se pored pojma socijalnadrava koristi i pojam drava socijalnih investicija.Organizacije civilnog drutva glavni su promotori ove politike ukojoj vaan doprinos daje i drutveno odgovorno gospodarstvo.

Socijalne usluge [social services]: usluge koje osiguravajuagencije i institucije (vladine i nevladine) radi zadovoljavanjanekih osobnih ili socijalnih potreba korisnika kao to su djeca,obitelji, stari ljudi, hendikepirani. Socijalne usluge mogu sedavati u domovima korisnika ili pak u institucijama u koje sukorisnici smjeteni.

Socijalni damping [social dumping]: izraava se u dva vida.Damping u podruju socijalne sigurnosti odnosi se na pojavukada se transferi i usluge smanjuju ili restrukturiraju na nain dase odgovornost za financiranje prebacuje s javnih na privatnefondove. Drugi vid socijalnog dampinga odnosi se na pritisakda se smanje trokovi rada i obveze prema radnicima ili namogunost da poslodavci zaobilaze obveze prema radnicima.Oba se ova vida saimaju u zajednikoj definiciji koja kae daje socijalni damping globalni proces rekomodifikacije rada.

Socijalni dijalog [social dialogue]: odnosi se na sve oblikepregovaranja, konzultacija i razmjene informacija izmeusocijalnih partnera (bipartitni dijalog) te socijalnih partnera ipredstavnika vlade (tripartitni dijalog) o pitanjima odzajednikog interesa u podruju ekonomske i socijalne politike.Ukljuenost predstavnika organizacija civilnog drutva uodluivanje o ekonomskoj i socijalnoj politici vodi veojpovezanosti izmeu socijalnoga i civilnog dijaloga.

57

Socijalni izdaci (trokovi) [social expenditures (spending)]:

ukupni trokovi sustava socijalne sigurnosti, ili trokovipojedinog sustava, npr. zdravstvenog ili mirovinskog. Izraavajuse u postotku BDP-a. Ukupni se trokovi dijele na javne(dravno regulirane) i privatne (trokovi privatnog osiguranja iliprivatnog suplaanja za odreene usluge). Udio socijalnihtrokova u BDP-u te posebno odnos javnih i privatnih trokovasvjedoi o osnovnim osobinama pojedinog socijalnog reima.

Socijalni kapital [social capital]: elementi drutveneorganizacije kao to su povjerenje, norme i mree koje moguunaprijediti uinkovitost drutva omoguujui koordiniraneaktivnosti. Drutvo koje dijeli zajednike norme i vrednote jestabilno i ureeno. Dakle, socijalni se kapital moe razumjeti idefinirati pomou: a) normi i vrednota, b) drutvenih mrea i c)djelovanja dobrovoljno proizvedenih zajednikih dobara iresursa. Povezujui socijalni kapital (bonding social capital)iskljuuje, a premoujui socijalni kapital (bridging socialcapital) ukljuuje. Povezujui socijalni kapital dovodi zajednoljude koji su slini po dobi, spolu, etnikoj pripadnosti,socijalnom statusu. Premoujui se socijalni kapital odnosi nasocijalne mree koje dovode zajedno ljude koji nisu slini jednidrugima.

Socijalni kapitalizam [welfare capitalism]: ekonomski ipolitiki sustav u kojem trino utemeljenu ekonomijunadopunjavaju ekstenzivni socijalni programi. Socijalnikapitalizam nastoji ostvariti odreeno dohodovno ujednaavanjei osigurati minimalni ivotni standard za sve svoje graane.

58

Socijalni partneri [social partners]: organizacije radnika iposlodavaca koje se meusobno dogovaraju i odluuju o nizuekonomskih i socijalnih pitanja, ponajvie vezanih uz uvjete radai prava radnika na radnom mjestu. Danas se socijalni partneridogovaraju o svim ekonomskim i socijalnim pitanjima zemlje,uz ukljuenost predstavnika vlasti kao treeg partnera usocijalnom dijalogu. U najirem smislu rijei, socijalni su partnerisvi oni akteri koji sudjeluju u oblikovanju i provoenju mjera iprograma socijalne politike (drava, nevladine organizacije,interesne grupe, udruenja, poduzea, sindikati itd.).

Socijalni pluralizam (pluralizam u socijalnoj politici)

[welfare pluralism]: vidi kombinirani model socijalne politike.

Socijalni problem [social problem]: da bi neki problem postaosocijalni problem treba odraavati socijalne uvjete ivotaznaajnog broja lanova drutva, kao takav treba biti percipiranod strane javnosti (strunjaka ili ope javnosti). Socijalniproblem uvijek ugroava odreene drutvene vrijednosti teidentifikacija socijalnog problema podrazumijeva poduzimanjemjera (socijalnih intervencija) radi njegova razrjeavanja.Socijalni problemi su socijalne konstrukcije, to znai da, ukrajnjem sluaju, socijalnim problemom postaje ono to ljudi unekom drutvu misle da jest socijalni problem. Meu najvanijesocijalne probleme moemo ubrojiti siromatvo, kriminal,zloupotrebu droga, zlostavljanje i zanemarivanje djece,nezaposlenost, alkoholizam itd.

Socijalni rad (social work): djelatnost koja unapreujedrutvenu integraciju, djeluje na meusobnu adaptacijupojedinaca, obitelji, socijalnih skupina i socijalne sredine. Cilj je

59

socijalnog rada uvanje dostojanstva pojedinca, razvijanjenjegovih sposobnosti, unaprjeenje interpersonalnih odnosa terjeavanje socijalnih problema. Socijalni rad je pretenousmjeren na socijalno ranjive skupine i pojedince. Socijalnim seradom aktiviraju resursi socijalne zajednice, kao i njenasposobnost prevladavanja socijalnih problema.

Socijalni rizik (social risk): rizik pojave dogaaja ili stanja kojimogu dramatino utjecati na standard ivota pojedinaca i njiho-vih obitelji i/ili njihovu sposobnost da u potpunosti sudjeluju usocijalnom i kulturnom ivotu njihove zajednice.

Socijalni sektori [social sectors]: skupni izraz za politike iprograme podruja socijalne intervencije, kao npr. zapoljavanjei nezaposlenost, dohodovnu potporu, obrazovanje i izobrazbu,zdravstvenu skrb, sta