POLAZISTA nakon lekture - popravljeno...panije 1.1.2.3. Osnovne kategorije korištenja zamljišta 59 1.1.2.4. $%!ˆ ˝%˚ ˚ ˙ ˙-$ ˚ ˇ ˛ ˙! $ˇ ˛! na prirodne i druge resurse

REPUBLIKA HRVATSKA ��

�� !��"�!��#��$�%��&��

PROSTORNI PLAN��

TEKSTUALNI DIO

�'(��)(��'(*��*�� (+(��'��,�� ILOZI - KARTOGRAMI

U Zagrebu, 2002. godine

PROSTORNI PLAN ��

��"�� %-�� .��+(*�� (./(��(��0/�/�(()�0��

Ravnatelj:�� /(1�.)�+��(*��23��"'��#'��4'

Koordinator izrade Plana: �� )�/(*��/�23��"'��#'��4'

.��%��5��-�� )�/(*��/�23��"'��#'��4'�� )��23��"'��#'��4'�� 1�� +�23��"'��#'��4'�� +)�/��*�)��3��"'��#'#�� '�� /(1�.)�+��(*��23��"'��#'��4'�� NADA SOHORA, dipl.iur. �� 1��2��(3#�� '��4'�� GORAN ROZGA, adm.ref.

.��%��5��4��-�� 5�'�6'��*��/�23��"'��6'�� +��0�+�23��"'��#'��"�'��4'�� 5�'�6'��.��*�1�(+�2-��)�0�23��"'��#'��4'�� JASNA BUDAK-��23��"'��#'��4'�� /��+�23��"'��#'��7�'��'�� mr.sc. TONKO RADICA, prof.geogr. �� 5�'�6'�*�.�*�23��"'��#'�"'�� *�+(�0/��83��"'��#'#�� '�� *�)��(�+�8�3��"'��#'#�� '

Digitalna obrada: ��

��!��"�!��#��$�%��&�� URBING d.o.o. Zagreb �� (��&��#�'o.o. Zagreb �� ASK - ATELIER d.o.o. Zagreb

Lektura i korektura: �� 5�'�6'.5�"��%��-�%��93��7'

�� panije

��

��

1. POLAZIŠTA

1.1. �� !��"�#��$%!��!��$��!��%�� %��!� �&��%��&� 1

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru 2

''''�� "�-teritorijalni ustroj Zagr��"��!�� 2

'''(��%�)�� "�-teritorijalnog "�� !�%�� #%��"��!��i Grada Zagreba u razdoblju 1990. - 1997. godine 3

1.1.1.3. Površina, stanovništvo i naseljenost 4

a) Površina 4 b) Stanovništvo 6 c) Naseljenost 9 d) Demografska povezanost

�� 11

'''*��$%!��!��$%��&�!�#%��)! 16

'''+��,��%�"��&��-��$� �"�� o stanju u prostoru 18

1.1.2. Prostorno %��&��%��!%��"� 20

1.1.2.1. Naselja 20

a) Popis naselja s osnovnim podacima 20 b) �� 39

�� kultura, umjetnost, šport, zdravstvo

i socijalna skrb, financije, trgovina i dr.) c) Sustav središnjih naselja 47

1.1.2.2. � �.�� 52

a) �� 52 b) Reljefne i krajobrazne cjeline 54 c) �� 56 d) !��"�� 57

�� panije

1.1.2.3. Osnovne kategorije korištenja zamljišta 59

1.1.2.4. ��$%!��%� �� -�$�� !��$��!na prirodne i druge resurse 63

a) Gospodarstvo-pokazatelji 63 b) Poljoprivreda 66 c) Šumarstvo 74 d) Vodni resursi 77 e) Turizam 93 f) Eksploatacija mineralnih sirovina 96

1.1.2.5. Prometni sustav 100

a) Cestovni promet 100 b) #��$��"�� 103 c) ��"�� 105 d) %��"�� 105

1.1.2.6. Telekomunikacije i pošta 105

1.1.2.7. Vodnogospodarski sustav 113

a) Vodoopskrba 113 b) Odvodnja 119 c) Korištenje voda 123

1.1.2.8. Energetski sustav 124

a) Proizvodnja i transport nafte i plina 124 b) Elektroenergetika 126

1.1.2.9. Groblja 130

1.1.2.10. Obrada, skladištenje i odlaganje otpada 132

1.1.2.11. Zaštita kulturne i prirodne baštine 137

a) Kulturna baština 137 b) Kulturno-krajobrazne cjeline 147 c) Prirodna baština 148 d) &��$�� 160

1.1.3. ��&��%�#%�.��%�� %��#�!%�/��%��&��)�� 0�-��%�� %��-��&� 162

1.1.3.1. Obveze iz Programa prostornog !%�/��%��&� 162

a) &'�� 162 b) Stanovništvo i naselja 162 c) �� 163 d) Gospodarske djelatnosti 163 e) Prometni sustav 165 f) Pošta i telekomunikacije 166 g) Vodnogospodarski sustav 166

�� panije

h) Energetski sustav 167 i) Obrada, skladištenje i

odlaganje otpada 167 j) Zaštita posebnih vrijednosti

prostora i okoliša 168 k) Osnove za organizaciju, korištenje

i zaštitu prostora 170 l) �"��$��

prostornih cjelina 171

1.1.3.2. �)�� 0�-��%�� %��-planova 172

a) &'�� 172 b) Infrastrukturni sustav u planovima 174 c) �� 175

''*��)�� .�#!0�� #%��%��&�� u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje 179

1.1.4.1. ��)�� .�#!0�� #%�� razvoja u odnosu na demografske podatke 179

1.1.4.2. ��)�� .�#!0�� #%�� razvoja u odnosu na gospodarske podatke

i prostorne pokazatelje -�.�/!�&�� #%��"��!��1%�$�� #%�� 182

2. 2��3��,��1�� 3��4��

2.1. Ciljevi prostornog razvoja regionalnog, ��$%��&��#��.�/!��%�$��#�� 184

2.1.1. Razvoj grado&��-�5!�")��-� infrastrukturnih sustava 184

2.1.1.1. Gradovi i naselja posebnih funkcija 184

2.1.1.2. Prometni sustav 188


2.1.1.3. Pošta i telekomunikacije 191

�� panije


a) Vodoopskrba 192 b) Odvodnja i zaštita voda 192 c) Korištenje voda 193 d) (�� 193


a) Proizvodnja i transport plina i nafte 194 b) Elektroenergetika 195


2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora 197

2.1.3. ��!&��"��6"�� i vrijednih dijelova okoliša 199

2.2. 2��&��%�� %��#�%��&��!��"�#�� 201

2.2.1. Demografski razvoj 201

2.2.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture 202

2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i ostale infrastrukture 205

2.2.3.1. Razvoj naselja 205

2.2.3.2. Razvoj društvene infrastrukture 206

2.2.3.3. Prometna infrastruktura 208


2.2.3.4. Pošta i telekomunikacije 209


a) Vodoopskrba 210 b) Odvodnja i zaštita voda 210 c) Korištenje voda 211 d) (�� 211

�� panije




2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih

vrijednosti i posebnosti te kulturno-povijesnih cjelina 214

a) Zaštita krajobraznih, prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti 214

b) Vodni resursi 215 c) Šume 216 d) Tla 217 e) Mineralne sirovine 217 f) Bioraznolikost 218 g) Zrak 218

2.3. 2��&��%�� %��#�!%�/��aselja na ��$%!��!��!�� 219

2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora 219

2.3.2. 4��%�/��!%�/�� i komunalne infrastrukture 220

7��,��1�4��

3.1. �%�"��%�� %��-�� %!" !%��!�� u odnosu na stanje i razvojna opredjeljenja

�!��%��&� 221

3.2. Organizacija, osnovna namjena i korištenje prostora 222

3.2.1. ,��skaz prostornih pokazatelja ��.��!��&%6��8��#%�/��strukture, poljoprivredne, šumske, vodne tepovršine posebne namjene i ostale površine) 225

3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih$�� $��!��!��%��&! 226

�� panije

3.3.1. Gospodarske djelatnosti 226

a) Gospodarske zone (proizvodne i poslovne) 226 b) Poljoprivreda 227 c) Šumarstvo 228 d) Lovstvo 231 e) Turizam 232 f) Eksploatacija mineralnih sirovina 234

3.3.2. Društvene djelatnosti 235

3.4. Sustav središnjih naselja i razvojnih središta 243

3.4.1. Prognoza demografskih kretanja do 2015. godine 243

3.4.2. Sustav planiranja naselja 245

3.5. 4&�� "�%�6 ��!%�/��6 � ��%�� %� 254

3.5.1. Prirodna baština i krajobraz 254

�)(��$��$��'�� 254 b) Uvjeti korištenja za evidentirane dijelove prirode 261 c) Uvjeti korištenja za osobito vrijedne predjele - prirodni i kultivirani krajobraz 272

3.5.2. Kulturna baština 278

a) Vrednovanje kulturno-krajobraznih cjelina 278 b) Sistematizacija kulturnih dobara po vrstama i podrvrstama 279 c) !��$�� 280 d) Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti 286

7+7��$%!��-��#%��!�"�%�6 ��! 290

7+*��$%!��%�.��-�.��%��!%�/��6 � � 291

7++��,��"��&%6��&%��$��9�� &��$%!��)��(prirodni resursi, krajobraz, prirodne i kulturno-povijesne cjeline i vrijednosti) 292

3.6. Razvoj infrastrukturnih sustava 293

3.6.1. Prometni infrastrukturni sustav 293

a) Cestovni promet 293

�� panije

�)#��$��"�� 295 �) ��"�� 297 �)%��"�� 298 �)��$� 298

3.6.2. Pošta i telekomunikacije 298

a) Sustavi telekomunikacija 299 b) Sustavi poštanskog prometa 301

3.6.3. Vodnogospodarski sustav 301

a) Vodoopskrba 301 b) Odvodnja i zaštita voda 304 c) Korištenje voda 307 �)(�� 309

3.6.4. Energetski sustav 313


3.7. Postupanje s otpadom 317

3.8. Sprj��&��&��! ��)��"��6 319

II. ODREDBE ZA PROVO�ENJE

1. 43��,�� 1��:��,��;��4��<��=,��4��;��7(*

1.1. Uvjeti razgrani�enja prostora prema obilje�ju 324

1.2. Uvjeti razgrani�enja prostora prema korištenju 324

1.2.1. ��'�� 325 1.2.2. Zašti'eno kulturno-povijesno naslije�e 325 1.2.3. Zašti'eno poljoprivredno i šumsko zemljište 325 *+,+-+��.��$�� 325 1.2.5. Zaštita podzemnih voda i izvorišta voda za pi'e 326 *+,+/+�� 326

1.3. Uvjeti razgrani�enja prostora prema namjeni 327

1.3.1. Površine naselja 327 1.3.2. Površine izvan naselja za izdvojene namjene 327 1.3.3. Površine za iskorištavanje mineralnih sirovina 328 1.3.4. Površine za športsko – rekreacijsku namjenu 328 1.3.5. Poljoprivredno tlo i šumske površine 328 1.3.6. Vodne površine 329 1.3.7. Površine za posebnu namjenu 329 1.3.8. Površine infrastrukturnih sustava 330 1.3.9. Groblja 331

�� panije

2. 43��,��3��,��1��3��3��, ��34��4��4 331

2.1. Gra/evine od va�nosti za Dr�avu 331

2.2. Gra/evine od va�nosti za��upaniju 334

3. UVJETI SM��=,��1��<>��4��,��4 335

3.1. Gospodarske djelatnosti 335

3.2. Ugostiteljstvo i turizam 337

3.3. Poljoprivreda, sto�arstvo, akvakultura i šumarstvo 338

3.4. Eksploatacija mineralnih sirovina 341

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI U PROSTORU 342

4.1. Školstvo 342

4.2. Zdravstvo 342

4.3. Šport i rekreacija 342

4.4. Kultura 343

5. 43��,��3��1��3��<>��4:��<��=,�� 1�� 1��4:�� 343

5.1. ��0��!&�� 343

5.2. <%� �%��$�.��%��#%�/�&��"�-��$%!�� 345

5.3. K%� �%��$�.��%��#%�/�&��"�-��$%!��$&��.�� 346

6. 43��,�4,3��3��;�,�>��41>��?��,�4<,4��>��4�,�3��4�PROSTORU 347

6.1. Prometni sustavi 347

6.2. Energetski sustav 349

6.2.1. Eksploatacija, prerada i transport nafte i plina i plinoopskrba 350 6.2.2. Elektroenergetika 350 6.2.3. Potencijalni lokalni izvori energije 351

6.3. Vodnogospodarski sustav 351

/+0+*+ �� 351 6.3.2. Korištenje voda 352 6.3.3. Odvodnja i zaštita voda 353

7. ;��:43��<4�,4��-KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI 354

�� panije

8. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI TE KULTURNO-POVIJESNIHCJELINA 356

8.1. Zaštita prirodne baštine i osobito vrijednih predjela (prirodnih i kultiviranih krajobraza) 356

8.2. Zaštita prostora kulturno-��&��#��/� 356

9. POSTUPANJE S OTPADOM 357

10. ;��:�3��3��4,��2��<��=� 358

10.1. Zaštita tla 358

10.1.1. Šumsko tlo 358 10.1.2. Poljoprivredno tlo 359 *1+*+0+��.��$�� 359

10.2. Zaštita zraka 359

10.3. Zaštita voda 360

10.4. Zaštita od buke 361

10.5. ��#%�/�&��-&� ��"�� je potrebna procjena 361 utjecaja na okoliš

10.6. Mjere posebne zaštite 362

10.6.1. Sklanjanje ljudi 362 10.6.2. Zaštita od rušenja 363 10.6.3. Zaštita od poplava 363 *1+/+-+ �� 363 10.6.5. Zaštita od potresa 363 *1+/+/+ ��.��.��'� 364

11. MJERE PROVEDBE 364

11.1. ��&��%�$��$�"!.�� %�� %��#�!%�/�� 364

11.2. ��$%!��%�.��-�%��&��-��$%!#�-�.��%� 366

11.3. ��$%!��"�� %��&��%�0��&��%�)��!��%�� %! 367

DOKUMENTACIJA I SURADNJA

A) Pregled upotrijebljenih mjerodavnih dokumenata 369

�� 2��"�� 369 �� Studije 370 �� Ostali dokumenti 370

B) Suradnja tijela, ustanova i subjekata 373

�� panije

III. 1��?:<�� - KARTOGRAMI U MJERILU 1 : 300 000

Kartogram 1.: TERITORIJALNO-�&34546!4(�5%&7

!��",+892:4;4�5%954<;9�7=24>594%9 <%�5972%#9<;4 4#(�9;47�!4 ?=�59

Kartogram 3.: SUSTAV SREDIŠNJIH NASELJA I RAZVOJNIH SREDIŠTA

Kartogram 4.1.: POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE

Kartogram 4.2.: PROIZVODNJA I TRANSPORTNI SUSTAV NAFTE I PLINA

Kartogram 4.3.: ELEKTROENERGETIKA

!��"-+-+8<&2&&��!%@9�<&2& 9>545;9�&2%(6794<&2&;&�;&�&2%(67=

Kartogram 4.5.: ODVODNJA OTPADNIH VODA

!��"-+/+8!&%4>5=;7=<&29�(%=�=;7=<&2&5&!94<&29�

(<7=54!&%4>5=;794(%=�=;79 =:374>59

Kartogram 5.: POSTUPANJE S OTPADOM

Kartogram 6.: VALORIZACIJA KULTURNO-!%97&@%9 ;4 &@437=#79�%&�5&%9

Prostorni plan Zagreba�ke županije 1. Polazišta

1

I. OBRAZLOŽENJE 1. POLAZIŠTA 1.1. POLOŽAJ, ZNA�AJ I POSEBNOSTI ŽUPANIJSKOG PODRU�JA

U ODNOSU NA PROSTOR I SUSTAVE DRŽAVE Zagreba�ka županija smještena je u središnjem dijelu Republike Hrvatske, okružuju�i prstenasto, s isto�ne, južne i zapadne strane glavni grad Republike Hrvatske - Zagreb. Na sjeveru Zagreba�ka županija grani�i s Krapinsko-zagorskom, Varaždinskom i Koprivni�ko-križeva�kom županijom, na jugozapadu s Karlova�kom županijom, na jugu sa Sisa�ko-moslava�kom, a na istoku s Bjelovarsko-bilogorskom županijom. Dio sjeverozapadne granice Zagreba�ke županije ujedno je i državna granica Republike Hrvatske s Republikom Slovenijom.

Slika 1. Položaj Zagreba�ke županije u Republici Hrvatskoj Izvor: Program prostornog ure�enja Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 50/99), kartografski prikaz 01.


2

Prema prirodno - geografskoj regionalizaciji Hrvatske, Zagreba�ka županija smještena je u panonskoj megaregiji, i to u njenom jugozapadnom dijelu, pretežito u zavali sjeverozapadne Hrvatske, a dijelom pripada gorsko-zavalskom podru�ju sjeverozapadne Hrvatske. Na podru�ju Županije prevladavaju nizinski krajevi do 200 m nadmorske visine. Samo se Medvednica uz Zapreši� odnosno Bistru i Žumbera�ka gora sa Samoborskim gorjem na jugozapadu uzdižu iznad 500 metara nadmorske visine. Marijagori�ko pobr�e (visine do 312 m) pruža se izme�u Sutle i Krapine, a Vukomeri�ke gorice izme�u Turopolja i Pokuplja, visine do 255 m. Ostali prostor aluvijalne su ravni rijeke Save i njenih pritoka: Prisavska nizina s Turopoljem, Lonjska nizina na istoku, Donje Pokuplje na jugu. Prometno - geografski, Županija je dio središnje Hrvatske, tog klju�nog �vorišta europskih i regionalnih prometnih pravaca, smještena u zagreba�kom okruženju, a prostorno udaljena samo stotinjak kilometara zra�ne linije od Jadranskog mora, sa Zra�nom lukom Zagreb na velikogori�kom podru�ju. Ta zra�na luka za ve�inu europskih zemalja predstavlja nezaobilazna “vrata“ kroz koja vode putovi do svih luka i gradova na hrvatskom Jadranskom moru. Pored povoljnog prometnog položaja u europskom i nacionalnom prometnom sustavu, Županija koristi i relativno dobru prometnu povezanost Zagreba sa županijskim središtima srednje Hrvatske (Karlovac, Sisak, Bjelovar, Varaždin, Krapina, Koprivnica i �akovec), �iji prometni pravci neizbježivo prolaze preko županijskog prostora. Osim toga, za Županiju su tako�er važni glavni prometni pravci iz Zagreba prema drugim regionalnim središtima u Hrvatskoj (Rijeci, Osijeku, Splitu) i šire - prema Ljubljani, Mariboru, Be�u, Budimpešti i drugim velikim europskim gradovima.

1.1.1. OSNOVNI PODACI O STANJU U PROSTORU 1.1.1.1. POLITI�KO-TERITORIJALNI USTROJ ZAGREBA�KE ŽUPANIJE

Slika 2. Politi�ko-teritorijalni ustroj Zagreba�ke županije Izvor : Zakon o podru�jima županija, gradova i op�ina u Republici Hrvatskoj ( "Narodne novine", broj 10/97,124/97,68/98,22/99,117/99,128/99,44/00 )


3

Zakonom o podru�jima županija, gradova i op�ina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", broj 10/97 od 17. sije�nja 1997.) utvr�eno je podru�je Zagreba�ke županije; gradovi i op�ine koji ulaze u njezin sastav te obuhvat pripadaju�ih naselja. Kasnijim izmjenama i dopunama istog zakona u studenom 1997. ("Narodne novine", broj 124/97) izdvojena su dva naselja – Brkiševina i Šišinec iz op�ine Pokupsko u Zagreba�koj županiji i pripojena op�ini Lekenik u Sisa�ko-moslava�koj županiji. Temeljem navedenog Zakona iz 1997. godine i njegovih izmjena i dopuna, danas se u sastavu Zagreba�ke županije nalazi 8 gradova i 26 op�ina. Gradovi su: Dugo Selo, Ivani� Grad, Jastrebarsko, Samobor, Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica, Vrbovec i Zapreši�, a op�ine: Bedenica, Bistra, Brckovljani, Brdovec, Dubrava, Dubravica, Farkaševac, Gradec, Jakovlje, Klin�a Sela, Kloštar Ivani�, Kraši�, Kravarsko, Križ, Luka, Marija Gorica, Orle, Pisarovina, Pokupsko, Preseka, Puš�a, Rakovec, Rugvica, Stupnik, Sveta Nedjelja i Žumberak. Sjedište Županije nalazi se u Zagrebu. 1.1.1.2. PROCES POLITI�KO-TERITORIJALNOG KONSTITUIRANJA ZAGREBA�KE ŽUPANIJE I

GRADA ZAGREBA U RAZDOBLJU 1990. - 1997. GODINE Povratkom na županijski ustroj Države, predvi�en Ustavom Republike Hrvatske 1990. godine, na zagreba�kom prostoru zate�ene su dvije zajednice op�ina ustanovljene 1974. godine i to: Gradska zajednica op�ina Zagreb sa 14 bivših op�ina i Zajednica op�ina Zagreb koja je obuhva�ala nešto širi prostor od današnje Zagreba�ke županije s velikim dijelom Krapinsko-zagorske županije. Tada se Zagreb prostirao na 1716 km2 i imao je 933.914 stanovnika prema popisu iz 1991. godine, a u Zajednici op�ina Zagreb na površini od 3830 km2 živjelo je 313.000 stanovnika. U prvom županijskom ustroju Zakonom o podru�jima županija, gradova i op�ina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" broj 90/92) na zagreba�kom podru�ju (podru�ju bivših dviju zajednica op�ina) osnovani su Županija zagreba�ka i Grad Zagreb. Gradu je 1992. priklju�eno podru�je bivše op�ine Dugo Selo. U sastavu Županije zagreba�ke od 1. sije�nja 1993. bilo je 20 op�ina i grad Samobor, s površinom od 2570 km2 - prostor na kojem je živjelo 230.600 stanovnika u 565 naselja. Iz Županije su izdvojene bivše zagorske op�ine i neki gradovi (u Krapinsko-zagorsku županiju). Po toj podjeli Grad Zagreb prostire se na 1288 km2 i broji 867.717 stanovnika, prema popisu iz 1991. Iz Grada su izdvojene tadašnje op�ine Dugo Selo i Samobor te dio bivše op�ine Zapreši�. Slijedi novi teritorijalni ustroj 1995. godine (Zakon o Zagreba�koj županiji, "Narodne novine", broj 69/1995.), kada je Zagreba�koj županiji pripojen Grad Zagreb, kao posebna i jedinstvena upravno – teritorijalna cjelina �iji se položaj i ustrojstvo ure�uje Zakonom o Gradu Zagrebu. Njegovo podru�je smanjeno je na prostor bivših 10 op�ina i Sesvete. Proglašeno je nekoliko novih gradova (Jastrebarsko, Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica, Vrbovec i Zapreši�) i op�ina (Bedenica, Bistra, Dubravica, Kravarsko, Marija Gorica, Orle, Pokupsko, Stupnik i Luka). Od 6 naselja s podru�ja op�ine Veliko Trgoviš�e u sastavu Krapinsko-zagorske županije osnovana je op�ina Luka i pripojena Zagreba�koj županiji. Tim novim upravno - teritorijalnim ustrojem Zagreba�ka se županija prostirala na 3408 �etvornih km a imala je 1.035.668 stanovnika u 742 naselja. Od toga Grad Zagreb (iz kojeg je izdvojeno podru�je Zapreši�a i dio bivše op�ine Novi Zagreb) prostirao se na površini od 619,67 km2 gdje je živjelo 776.399 stanovnika u 69 naselja, a ostalo podru�je Zagreba�ke županije na površini od 2789 km2 i brojilo je 259.269 stanovnika u 673 naselja. Po�etkom 1997. godine usvojen je novi Zakon o podru�jima županija, gradova i op�ina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", broj 10/97), a potom, krajem 1997. i Zakon o izmjenama i dopunama istog zakona ("Narodne novine", broj 124/97) te izmjene i dopune Zakona o Gradu Zagrebu ("Narodne novine", broj 14/97). Temeljem tih zakona Zagreba�ka županija i Grad Zagreb zasebne su jedinice lokalne uprave.


4

Zagreba�koj županiji temeljem ovih zakona priklju�en je ivani�gradski kraj (Ivani� Grad i op�ine Kloštar Ivani� i Križ) te naselje Pustike iz Sisa�ko-moslava�ke županije, a izdvojena su naselja Brkiševina i Šišinec ("Narodne novine" broj 124/97) iz op�ine Pokupsko i pripojeni Sisa�ko-moslava�koj županiji. Tako�er je izdvojeno 25 naselja zapadnog dijela op�ine Žumberak koja su priklju�ena Karlova�koj županiji. Rezultat svih tih promjena za Zagreba�ku županiju u ukupnosti zna�io je pove�anje teritorija za 269,15 km2 odnosno na 3058,15 km2 prostora na kojem je prema popisu iz 1991. živjelo 282.989 stanovnika u 697 naselja. Iz Županije je izdvojen Grad Zagreb kao zasebna teritorijalna jedinica s jedinom teritorijalnom promjenom po�etkom 1997. prema kojoj je Gradu pripojeno naselje Horvati južnog dijela op�ine Stupnik. Sukladno upravno - teritorijalnim promjenama mijenjao se prostorni obuhvat i broj stanovnika u Zagreba�koj županiji i Gradu Zagrebu, kao što je vidljivo iz sljede�e tablice:

Upravno- teritorijalne promjene

VI/90.

V/92.

I/93.

IX/95.

I/97.

XI/97.

ZAGREBA�KA ŽUPANIJA

Površina u km2 3.830 1.920 2.570 2.789 3.078 3.058,15

Stalni stanovnici- ukupno 313.080 147.400 230.600 259.269 282.680 282.989

Gusto�a naseljenosti st/km2 82 77 90 93 91,8 92,5

GRAD ZAGREB

Površina u km2 1.716 1.930 1.288 619 640 640 Stalni stanovnici- ukupno 933.914 943.914 867.717 776.399 777.826 777.826 Gusto�a naseljenosti st/km2 544 517 674 1.254 1215,3 1215,3

Izvor: Knjige popisa stanovništva 1991., Državni zavod za statistiku i Državna geodetska uprava 1.1.1.3. POVRŠINA, STANOVNIŠTVO I NASELJENOST A) POVRŠINA Zagreba�ka županija veli�inom svog prostora jedna je od ve�ih županija u Hrvatskoj. U Prostornom planu Zagreba�ke županije za površinu se koristi posljednji podatak od 3058,15 km2 - koji je Državna geodetska uprava - Zavod za fotogrametriju krajem 1999. godine uskladio sa Zakonom o podru�jima županija, gradova i op�ina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", broj 10/97) i dotadašnjim izmjenama i dopunama istog zakona. Udio površine Županije u ukupnoj površini Države iznosi 5,4 %. Broj stanovnika u osam gradova i 26 op�ina, odnosno 697 naselja, prema popisu iz 1991. iznosio je 282.989 ukupnog stalnog stanovništva (tj. sa stanovništvom u inozemstvu), odnosno 264.389 stanovnika u zemlji, prisutnih na podru�ju Županije. Zna�i da gusto�a naseljenosti u Županiji (prema popisu stanovnika iz 1991. godine) iznosi 92,5 st./km2, odnosno 87 st./km2, ako se uzima u obzir samo stanovništvo prisutno na ovom prostoru. To je nešto iznad republi�kog prosjeka, a znatno ispod zagreba�kog. Pregledni prikaz površina op�ina i gradova Zagreba�ke županije vidljiv je iz sljede�e tablice:


5

Prostorna jedinica

Površina (km2) %

Gradovi Ukupno

1.428,00 46,7

Dugo Selo 52,22 1,7 Ivani� Grad 173,57 5,7 Jastrebarsko 226,50 7,4 Samobor 250,73 8,2 Sveti Ivan Zelina 184,68 6,0 Velika Gorica 328,65 10,8 Vrbovec 159,05 5,2 Zapreši� 52,60 1,7 Op�ine

Ukupno 1.630,15 53,3

Bedenica 21,70 0,7 Bistra 52,74 1,7 Brckovljani 71,14 2,3 Brdovec 37,27 1,2 Dubrava 115,18 3,8 Dubravica 20,46 0,7 Farkaševac 73,66 2,4 Gradec 88,85 2,9 Jakovlje 35,71 1,2 Klin�a Sela 77,64 2,5 Kloštar Ivani� 77,59 2,5 Kraši� 69,45 2,3 Kravarsko 58,03 1,9 Križ 118,46 3,9 Luka 17,17 0,6 Marija Gorica 17,10 0,6 Orle 57,61 1,9 Pisarovina 145,00 4,7 Pokupsko 105,73 3,5 Preseka 47,86 1,6 Puš�a 18,20 0,6 Rakovec 35,11 1,2 Rugvica 93,73 3,1 Stupnik 23,20 0,8 Sveta Nedjelja 41,43 1,4 Žumberak 110,17 3,6 Županija

Ukupno 3.058,15 100,0

Izvor: Državna geodetska uprava, 1999. godine ("Evidencija prostornih jedinica Republike Hrvatske - granice naselja Grada Zagreba i Zagreba�ke županije", izrada: Zavod za fotogrametriju, 1999.) Obrada: Županijski zavod za prostorno ure�enje i zaštitu okoliša.

Udio površina gradova i op�ina u ukupnoj površini Županije

Samobor

Sveti Ivan Zelina

Farkaševac

Kloštar Ivani�

Gradec

Jakovlje

Klin�a Sela

Kraši�

Križ

Pisarovina

Ivani� Grad

Dugo Selo

Kravarsko

Žumberak

Jastrebarsko

Sveta Nedjelja

Stupnik

Rugvica

Rakovec

Pokupsko

Puš�a

Preseka

Orle

Marija Gorica

Dubrava

Brdovec

Bedenica

Brckovljani

Vrbovec

Zapreši�Dubravica

Bistra

Velika Gorica

Luka


6

B) STANOVNIŠTVO Na podru�ju Zagreba�ke županije - prema popisu stanovnika iz 1991. godine, uskla�eno s novim teritorijalnim ustrojem, živjelo je 282. 989 ukupnog stalnog stanovništva, što predstavlja porast od 9,1% u odnosu na popis iz 1981. godine. To je bilo 5,9 % od ukupnog stanovništva Republike Hrvatske. Stanovništva u zemlji odnosno na podru�ju Županije popisano je 264.389, a u inozemstvu 18.600 ili 6,6% od ukupnog stanovništva. U ovom Planu koristit �e se podacima na osnovi popisa stanovništva iz 1991. godine jer su, u nedostatku cjeline kona�nih popisnih rezultata iz 2001., jedino to posljednji službeni podaci. U 697 naselja Zagreba�ke županije, prosje�ne površine 4,38 km2, prosje�no je živjelo 405 stanovnika. Stanovništvo Županije živjelo je 1991. godine u 109.202 stana i 85.972 ku�anstva. Broj stanova pove�an je u odnosu na 1981. za oko 44,6 %, a prosje�no ku�anstvo imalo je 3,3 osobe. Pregledni prikaz broja stanovnika i ku�anstava u op�inama i gradovima Zagreba�ke županije vidljiv je iz sljede�e tablice:

Prostorna jedinica

Broj stanovnika Popis 1981.

% Broj stanovnika Popis 1991.

%

Ukupan broj ku�anstava Popis 1991.

Prosje�an broj �lanova ku�anstva

Gradovi

Ukupno 159.474 61,5 182.834

64,6

55.822 3,3

Dugo Selo 8.192 3,2 9.969 3,5 3.022 3,3 Ivani� Grad 12.780 4,9 13.494 4,8 4.603 2,9 Jastrebarsko 17.441 6,7 17.895 6,3 5.261 3,4 Samobor 32.887 12,7 35.017 12,4 10.420 3,4 Sveti Ivan Zelina 15.592 6,0 15.552 5,5 4.597 3,4 Velika Gorica 47.104 18,2 56.884 20,1 17.400 3,3 Vrbovec 12.938 5,0 13.303 4,7 4.024 3,3 Zapreši� 12.540 4,8 20.720 7,3 6.495 3,2 Op�ine

Ukupno 99.847 38,5 100.155

35,4

30.150 3,3

Bedenica 1.698 0,7 1.600 0,6 434 3,7 Bistra 5.177 2,0 5.512 1,9 1.677 3,3 Brckovljani 4.351 1,7 4.802 1,7 1.390 3,5 Brdovec 8.319 3,2 8.762 3,1 2.651 3,3 Dubrava 5.919 2,3 5.511 1,9 1.826 3,0 Dubravica 1.576 0,6 1.519 0,5 464 3,3 Farkaševac 2.564 1,0 2.181 0,8 684 3,2 Gradec 4.213 1,6 3.788 1,3 1.184 3,2 Jakovlje 3.710 1,4 3.819 1,3 1.167 3,3 Klin�a Sela 4.533 1,7 4.537 1,6 1.239 3,7 Kloštar Ivani� 4.668 1,8 4.771 1,7 1.444 3,3 Kraši� 4.359 1,7 3.855 1,4 1.187 3,2 Kravarsko 1.984 0,8 1.842 0,7 518 3,6 Križ 7.377 2,8 7.327 2,6 2.534 2,9 Luka 1.430 0,6 1.373 0,5 383 3,6 Marija Gorica 1.909 0,7 1.923 0,7 557 3,5 Orle 2.407 0,9 2.214 0,8 720 3,1 Pisarovina 4.590 1,8 4.207 1,5 1.187 3,5 Pokupsko 3.125 1,2 2.703 0,9 769 3,5 Preseka 2.339 0,9 1.855 0,7 568 3,3 Puš�a 2.102 0,8 2.273 0,8 634 3,6 Rakovec 1.683 0,6 1.436 0,5 425 3,4 Rugvica 4.075 1,6 4.922 1,7 1.490 3,3 Stupnik 2.089 0,8 2.536 0,9 702 3,6 Sveta Nedjelja 11.212 4,3 12.988 4,6 3.654 3,6 Žumberak 2.438 0,9 1.899 0,7 662 2,9 Županija

Ukupno 259.321 100 282.989

100

85.972 3,3

Izvor: Knjige Popisa 1981. i 1991., Državni zavod za statistiku


7

Procjenu o stanovništvu po�etkom novog tisu�lje�a dajemo polaze�i od teku�ih demografskih kretanja, provedenih istraživanja i prvih rezultata Popisa 2001. Primjena nove metodologije za prikupljanje, obradu i procjenu podataka o stanovništvu, koja je u Hrvatskoj prihva�ena i primjenjuje se od 1998. godine i u novom Popisu 2001., u skladu je s definicijama iz preporuka UN-a, EUROSTAT-a, ESA-e i SNA-e. Prema tim definicijama, za razliku od prijašnje službene metodologije o stanovništvu kod nas, u ukupno stanovništvo nekog naselja, grada ili županije, po “de facto” na�elu ubrajaju se sve osobe koje tu imaju prebivalište i prisutne su na tom podru�ju ili su odsutne s tog podru�ja manje od jedne godine i sve osobe koje nemaju prebivalište na datom podru�ju, ali tu borave neprekidno godinu dana i duže. Dakle, prema novoj metodologiji, uz ostalo i radi me�unarodnih usporedbi, važno je na�elo prisutnosti odnosno odsutnosti jednu godinu i duže. Takvog stanovništva, koje mora biti osnova za prostorno planiranje na razini Županije, prema prvim rezultatima popisa, bilo je 304.186, što predstavlja ukupan broj stanovnika svih naselja u Županiji, prisutnih na ovom podru�ju u vrijeme popisa 31. ožujka 2001. Ovi podaci gotovo se potpuno poklapaju s procjenama o stanovništvu iskazanima u prijašnjim demografskim istraživanjima za Županiju (stru�na studija: ”Demografska obilježja, procesi i prognoze stanovništva u Zagreba�koj županiji do 2015.” Zagreb, 1999.). Ovdje izdvajamo osnovne podatke iz prvih rezultata Popisa stanovništva 2001. koji �e u kona�nosti biti minimalno promijenjeni. Naime, ti podaci nisu u cjelini kona�ni, prije svega zbog �injenice što nisu obra�eni podaci o stanovništvu u inozemstvu, pa �e kao kona�ni biti objavljeni po�etkom 2002. godine. No, kako je rije� o stanovništvu koje je odsutno više od godinu dana, ono se ionako ne ubraja u stanovništvo što živi na podru�ju za koje se donosi ovaj Plan. Pojam o ukupnom broju stanovništva naselja u Županiji, mada metodološki nije izravno usporedivo s podacima iz popisa 1991, zbog primjene novih me�unarodnih norma za izra�un ukupnog broja stanovništva, približno je jednak ukupnom broju stanovništva u zemlji iz popisa 1991. Usporedbom podataka prvih rezultata popisa iz 2001. sa 1991. proizlazi da je na podru�ju Županije stanovništvo pove�ano za 15,1% ili prosje�no godišnje po stopi od 1,41 - od �ega je u gradovima taj porast ostvaren po stopi 1,32 a u op�inama nešto dinami�nije, za 17% ili po prosje�noj stopi od 1,58. Pri tome je broj ku�anstava pove�an za 10,3% i iznosi 94.854. Prosje�an broj �lanova ku�anstva smanjen je na 3,2 dok je broj stambenih jedinica porastao za 11% i iznosi 121.314.

Udio stanovništva pojedinog grada i op�ine u ukupnom stanovništvu Županije 1991.

Samobor

Sveti Ivan Zelina

Velika Gorica

Brckovljani

Marija GoricaJastrebarsko

Ivani� Grad

Dugo SeloŽumberak

Sveta NedjeljaStupnik

RugvicaRakovec

Bistra

Brdovec

Dubrava

FarkaševacDubravica

Bedenica

Zapreši�

Vrbovec

Gradec Jakovlje

Klin�a Sela Kloštar Ivani� Kraši�

KravarskoKriž

Luka

Puš�aPreseka

PokupskoPisarovina

Orle


8

Osnovni podaci Popisa stanovništva 2001. – prema prvim službenim rezultatima, svibanj 2001:

Ukupan broj stanovnika

naselja popisa

Broj

ku�anstava 2001.

Stambene jedinice

2001.


Gradovi /Op�ine 1991. (stanovništvo u zemlji)

2001.

Indeks 2001./1991.

Struktura u %

ukupno

ukupno

Zagreba�ka županija - ukupno

264.389

304.186

115,1

100,00

94.854

121.314

Gradovi - ukupno

172.092

195.990

113,9

64,43

61.817

76.620

Dugo Selo 9.376 13.671 145,8 4,49 4.048 5.350

Ivani� Grad 13.022 14.600 112,1 4,80 4.885 5.670

Jastrebarsko 15.608 16.176 103,6 5,32 5.094 7.218

Samobor 33.496 35.925 107,3 11,81 11.100 14.736

Sveti Ivan Zelina 14.551 15.742 108,2 5,18 4.820 7.253

Velika Gorica 53.796 62.519 116,2 20,55 20.344 23.371

Vrbovec 12.736 14.599 114,6 4,80 4.222 4.792

Zapreši� 19.507 22.758 116,7 7,48 7.304 8.230

Op�ine - ukupno

92.297

108.196

117,2

35,57

33.037

44.694

Bedenica 1.581 1.506 95,3 0,50 424 524

Bistra 5.138 5.997 116,7 1,97 1.847 2.154

Brckovljani 4.364 6.534 149,7 2,15 1.815 3.540

Brdovec 8.109 10.077 124,3 3,31 3.082 3.750

Dubrava 5.273 5.415 102,7 1,78 1.687 2.202

Dubravica 1.562 1.580 101,2 0,52 481 712

Farkaševac 2.180 2.085 95,6 0,69 607 805

Gradec 3.669 3.876 105,6 1,27 1.206 1.435

Jakovlje 3.680 3.939 107,0 1,29 1.222 1.570

Klin�a Sela 4.336 4.863 112,2 1,60 1.453 1.805

Kloštar Ivani� 4.575 5.899 128,9 1,94 1.764 2.966

Kraši� 3.245 3.185 98,2 1,05 1.028 1.607

Kravarsko 1.881 1.985 105,5 0,65 629 1.164

Križ 7.037 7.304 103,8 2,40 2.533 2.978

Luka 1.338 1.402 104,8 0,46 385 589

Marija Gorica 1.750 2.074 118,5 0,68 657 1.137

Orle 2.092 2.095 100,1 0,69 709 868

Pisarovina 3.884 3.770 97,1 1,24 1.142 1.833

Pokupsko 2.559 2.525 98,7 0,83 796 1.419

Preseka 1.828 1.660 90,8 0,55 531 711

Puš�a 2.171 2.453 113,0 0,81 723 1.128

Rakovec 1.402 1.353 96,5 0,44 401 491

Rugvica 4.745 7.448 157,0 2,45 2.157 2.425

Stupnik 2.389 3.160 132,3 1,04 881 1.013

Sveta Nedjelja 10.073 14.835 147,3 4,88 4.364 4.907

Žumberak 1.436 1.176 81,9 0,39 513 961

Izvor: Knjiga popisa stanovništva, ku�anstava i stanova 31.ožujka 2001., prvi rezultati po naseljima, Statisti�ko izvješ�e 1137, Zagreb, svibanj 2001.


9

C) NASELJENOST Prosje�na gusto�a naseljenosti u Zagreba�koj županiji iznosila je popisom iz 1991. godine 92,5 stanovnika po �etvornom kilometru. To je tek nešto iznad republi�kog prosjeka koji iznosi 84,6 st./km2. Gusto�a se znatno razlikuje u pojedinim dijelovima Županije: od najguš�e naseljenog Zapreši�a (393,9 st./ km2) i Svete Nedjelje (313,5 st./km2) do najslabije nastanjenog Žumberka (17,2 st./km2). Na prostoru gradova Županije gusto�a naseljenosti prema popisu iz 1991. iznosila je prosje�no 128 st./km2 ,s tim što je najintenzivnija bila na podru�ju Zapreši�a (394 st./km2), Dugog Sela (191) Velike Gorice (173) i Samobora (140). Ocjenjujemo da je gusto�a naseljenosti od 1991. do 2000. u porastu u svim gradovima, osim u Jastrebarskom. Podru�ja op�ina Županije pokazuju ispodprosje�nu naseljenost u odnosu na republi�ki prosjek, koja je u ukupnosti prema popisu iz 1991. iznosila 61 st./km2. Me�u brojnim op�inama Županije iznadprosje�nu naseljenost pokazuju: Sv. Nedjelja (313), Brdovec (235), Puš�a (124), Marija Gorica (112), Stupnik (109), Jakovlje (107) i Bistra (105), dok ostale op�ine imaju ispodprosje�nu naseljenost a dio njihovih naselja depopulacijske tendencije, pa i izumiranje stanovništva (npr. Žumberak, Pokupsko, Pisarovina, Farkaševac, Kravarsko, Orle, Preseka, Rakovec i Gradec). Od 1991. demografska kretanja zbivaju se u cjelini uz negativan prirodni prirast (pozitivan samo u nekim gradovima), a pozitivan saldo migracija (unutrašnjih i vanjskih). Stoga je gusto�a naseljenosti županijskog prostora u porastu. Gusto�a naseljenosti, površina i broj stanovnika po naseljima u Županiji vidljivi su u poglavlju 1.1.2.1. - a): Popis naselja s osnovnim podacima.

Slika 3. Gusto�a naseljenosti na podru�ju Zagreba�ke županije 1991. godine


10

Pregledni prikaz gusto�e naseljenosti u Županiji za 1991. godinu, s usporednim podacima za Grad Zagreb i Hrvatsku, dajemo u sljede�oj tablici:

GUSTO�A NASELJENOSTI

st./km2

P O P I S

INDEKSI KRETANJA GUSTO�E


st./km2


GRAD ZAGREB

REPUBLIKA HRVATSKA 1981.

1991.

1991./1981.

2001. – prvi

rezultati ZAGREBA�KA ŽUPANIJA

84

92

109,5

99,5

Gradovi -ukupno

112

128

114,3

137,2

Dugo Selo 157 191 121,7 261,8 Ivani� Grad 74 78 105,4 84,1 Jastrebarsko 77 79 102,6 71,4 Samobor 131 140 106,9 143,3 Sv. Ivan Zelina 84 84 100,0 85,2 Velika Gorica 143 173 121,0 190,2 Vrbovec 81 84 103,7 91,8 Zapreši� 238 394 165,5 432,7 Op�ine - ukupno

61

61

100,0

66,4

Bedenica 78 74 94,5 69,4 Bistra 98 105 106,6 113,7 Brckovljani 61 67 110,1 91,8 Brdovec 221 235 106,3 270,4 Dubrava 51 48 93,8 47,0 Dubravica 75 74 98,4 77,2 Farkaševac 35 30 85,7 28,3 Gradec 47 43 91,5 43,6 Jakovlje 104 107 102,9 110,3 Klin�a Selo 58 58 100,0 62,6 Kloštar Ivani� 60 61 101,7 76,0 Kraši� 61 54 88,5 45,9 Kravarsko 34 32 94,2 34,2 Križ 62 62 100,0 61,7 Luka 83 80 96,0 81,7 Marija Gorica 111 112 100,7 121,3 Orle 42 38 90,4 36,4 Pisarovina 32 29 90,6 26,0 Pokupsko 25 26 104,0 23,9 Preseka 49 39 79,5 34,7 Puš�a 120 125 104,2 134,8 Rakovec 48 41 85,4 38,5 Rugvica 43 53 123,2 79,5 Stupnik 90 109 121,1 136,2 Sveta Nedjelja 271 313 115,4 358,1 Žumberak 22 17 77,3 10,7 GRAD ZAGREB

1.127

1.215

107,8

1203

REPUBLIKA HRVATSKA

81

85

104,9

77,5

Izvor: Knjige popisa stanovništva 1981. i 1991., Statisti�ko izvješ�e 1137, DZS, Zagreb, svibanj 2001.

Gusto�a naseljenosti pove�ana je 2001. godine ukupno na podru�ju Županije na 99,5 st./km2, od �ega u gradovima na 137,2 a u op�inama na 66,4 stanovnika po kilometru �etvornom.


11

D) DEMOGRAFSKA POVEZANOST ZAGREBA�KE ŽUPANIJE I GRADA ZAGREBA Stanje i kretanje stanovništva Županije u velikoj je mjeri ovisno o dostignutoj razini i daljnjem razvitku Županije i Grada Zagreba, ali i o ukupnim demografskim kretanjima u Republici Hrvatskoj. Stoga stanovništvo Županije kao i Grada Zagreba, ima li se na umu ve�ina njegovih strukturnih komponenti, treba promatrati u me�usobnoj vezi. Stanovništvo Županije ve� odavno ra�una na zapošljavanje u Zagrebu a stanovanje i zadovoljavanje drugih potreba u Županiji, dok Zagreb ra�una s priljevom radno aktivnog stanovništva iz svog okolnog prostora ali i na komplementarne mogu�nosti koje pruža prostor Županije, na prostornu dislokaciju industrije i drugih gospodarskih sadržaja, stambenu i vikend - izgradnju na prostoru Županije, korištenje turisti�ko – rekreativnih mogu�nosti, hidroloških resursa, opskrbu poljoprivrednim proizvodima, itd. Zato gospodarski i drugi subjekti u Gradu Zagrebu uglavnom nemaju ve�ih problema sa zadovoljavanjem potražnje za radnom snagom. Dapa�e, u ovom trenutku zbog porasta nezaposlenosti trebalo bi popularizirati poticajne mjere kroz programe zapošljavanja na širem zagreba�kom prostoru. Klju�ni termini koji se ovdje upotrebljavaju, osim Zagreba�ka županija (Županija) i Grad Zagreb, jesu: širi zagreba�ki prostor (Zagreba�ki prostor) i Zagreba�ka aglomeracija. Pod pojmom širega zagreba�kog prostora ili Zagreba�kog prostora razumijeva se podru�je Zagreba�ke županije i grada Zagreba (prema zakonskim razgrani�enjima). Prostor Zagreba�ke aglomeracije (1991.) razgrani�en je na na�in da obuhva�a podru�je Grada Zagreba i gradove Dugo Selo, Samobor, Veliku Goricu i Zapreši� te op�ine Stupnik, Svetu Nedjelju i Rugvicu. U sljede�em tabli�nom prikazu predo�eni su glavni dijelovi i prostorni pokazatelji Zagreba�ke županije i Zagreba�kog prostora:

Stanovništvo u zemlji odnosno ukupan broj stanovnika naselja

Dijelovi

Naselja

Površina u km2

1991. 2001. – prvi

rezultati

Indeks

2001./1991.

� Stopa

rasta

Zagreba�ka županija (1)

697

3.058,15

264.389

304.186

115,1

1,41

Gradovi – ukupno Op�ine - ukupno

340 357

1.428,00 1.630,15

172.092 92.297

195.990 108.196

113,9 117,2

1,32 1,58

Grad Zagreb (2)

70

640,04

739.414

770.058

104,1

0,39

ZAGREBA�KI PROSTOR (1+2)

767

3.698,19

1.003.803

1.074.244

107,0

0,68

Širi zagreba�ki prostor obuhva�a površinu od približno 3.700 km2 ili 6,5 % kopnenog teritorija Republike Hrvatske na kojem je 1991. živjelo ukupno 1.060.815 stalnih stanovnika ili 22,2 % pu�anstva države. Prisutnog stanovništva u naseljima, prema popisu iz 1991., bilo je 1.003.803, što je prema prvim rezultatima popisa iz 2001. pove�ano na 1.074.244 ili za 7% odnosno na 24,5% republi�kog pu�anstva. Podaci do 1991. godine potvr�uju da Zagreb u ukupnosti pokazuje umjereni porast broja stanovnika, s tim da se smanjuje stanovništvo središnjeg dijela Grada, a rastu rubni dijelovi prema Zagreba�koj županiji. Prosje�na godišnja stopa rasta od 0,73 izme�u 1981. i 1991. bila je ve�a od rasta ukupnog broja stanovništva Hrvatske. Dinami�niju prosje�nu stopu rasta imalo je stanovništvo Zagreba�ke županije, posebno gradova Dugog Sela, Samobora, Velike Gorice i Zapreši�a, te veznog podru�ja op�ina (Brdovec, Bistra, Brckovljani, Stupnik i Sveta Nedjelja). To upu�uje na dosljednost takvih tokova razvitka i daljnji dinami�an demografski razvoj satelitskih gradova i dijela op�ina oko Zagreba. Bez obzira na ratne okolnosti 90-ih godina, nastavljeni su prije zapo�eti procesi pa je stanovništvo Zagreba�ke županije i dalje u znatno dinami�nijem porastu (stopa rasta 1,41) od zagreba�koga (0,39) i ukupnoga hrvatskog prosjeka.


12

Jedno je o�ito - vrijeme poja�anoga demografskog rasta Zagreba je prošlo. Demografski tokovi prema Zagrebu su umjereniji, podržavani još uvijek privla�nom sposobnoš�u velikoga grada, i sve su ve�im dijelom usmjereni na širi zagreba�ki prostor, odnosno na podru�je ove Županije. Prvi rezultati najnovijega Popisa iz 2001. upu�uju na to da su se ti tokovi proširili i na šire podru�je Županije od satelitskih gradova i ozbiljno zahvatili dio današnjih op�ina, posebno Bistru, Brckovljane, Brdovec, Kloštar Ivani�, Klin�a Sela, Marija Gorica, Puš�a, Rugvica, Stupnik i Sveta Nedjelja. Od gradova najbrže rastu Dugo Selo, Velika Gorica, Zapreši�, Vrbovec i Ivani� Grad. Nije sporno stajalište koje proizlazi iz Strategije i Programa prostornog ure�enja Republike Hrvatske da op�i demografski rast velikih gradova treba usporiti razli�itim indirektnim mjerama. Ostvaruju se ciljevi ravnomjernijega regionalnog razmještaja stanovništva unutar zagreba�kog prostora odnosno regije, te demografska obnova dijela prijašnjih depopulacijskih podru�ja op�ina. Kada je rije� o poželjnom usporavanju demografskog rasta Zagreba, jedna od mjera ve� je na snazi od 1992., a to je spomenuto upravno teritorijalno ograni�avanje Grada. Tu se pojavljuje pitanje odnosa velikog grada s njegovim okolnim prostorom. Zagreb danas raste uglavnom na svojim rubnim granicama (Lu�ko, Ježdovec i ostala naselja preko zaobilaznice te sesvetsko podru�je), a glede prostora Zagreba�ke županije, nastavno na Zagreb, intenzivnije rastu naselja ve�ega dijela op�ina, odnosno naselja izme�u granica Zagreba i podru�ja središnjih naselja gradova Zagreba�ke aglomeracije. O�ito je da je prekidom formalne upravno – teritorijalne povezanosti Grada i njegovoga okruženja ipak ostala stvarna životna povezanost stanovništva zagreba�kog podru�ja, iako je nestalo obavezno neposredno sudioništvo Zagreba u komunalnoj i drugoj izgradnji njegova širega gravitacijskog prostora. Suburbanizacija je složeni proces koji pokazuje da se na odre�enom stupnju razvoja radi o urbanizaciji okolice pod utjecajem nekog mati�nog grada, u ovom slu�aju Zagreba. Ovdje �emo ukratko, kroz pojavne oblike suburbanizacije prostora Županije (doseljavanje stanovništva, dnevne migracije zaposlenih, socioekonomsku preobrazbu naselja) pokazati karakter, intenzitet i prostorne dosege suburbanizacije i me�uodnosa Zagreba�ke županije i Grada Zagreba . Podaci tih procesa temelje se na popisu stanovništva iz 1981. i 1991., ali i o novijim promjenama. Suburbanizacija obi�no zapo�inje zapošljavanjem dijela seoskog stanovništva okolnog gradskog prostora u gradu. Dio stanovništva okolice preseljavao se u grad, a dio, putuju�i dnevno na rad, socijalno se prestrukturira i utje�e na funkcionalno i drugo ure�enje naselja u kojem stanuje. U kasnijim fazama razvoja, kako vrijednost okolice raste, u nju se doseljava stanovništvo iz drugih krajeva i iz obližnjega grada, što prati i prerazmještaj radnih mjesta. Op�enito se može re�i da suburbanizacija uvjetuje dekoncentraciju i decentralizaciju mati�noga grada u korist okolnog prostora i šire regije. Glavni pokazatelji suburbanizacije Zagreba jesu: trajno doseljavanje, dnevne migracije zaposlenih, socioekonomska preobrazba naselja, pojava inicijalnih i gradskih središta rada na širem prostoru Zagreba�ke aglomeracije te satelitskih gradova. Doseljavanje stanovništva zna�ajan je pokazatelj razvoja i privla�ne snage nekog prostora. Prema popisu iz 1991., doseljeno stanovništvo u Zagreba�ku županiju �inilo je 156.210 osoba ili 55,2% od ukupnog stanovništva, dok je udio doseljenoga stanovništva u Zagreb bio niži i iznosio je 52,2%. Znatno je ve�i udio doseljenih u gradska (88,5%) nego u ostala naselja (11,5%). Intenzivnija preseljavanja redovito prati poja�ani gospodarski razvoj koji traži ve�u radnu snagu te urbanizacija prostora. O�ito je udio doseljenih u Županiju u posljednjem me�upopisnom razdoblju bio nešto ve�i nego u Zagreb, što upu�uje na pove�anu vrijednost odnosno privla�nost Županije. Pri tome su, za razliku od prijašnjega bržega rasta gradova, sada nešto dinami�nije rasle op�ine. Analiza o doseljenom stanovništvu po naseljima pokazuje da je najja�e doseljavanje bilo usmjereno prema gradovima Velikoj Gorici, Zapreši�u i Samoboru te podru�ja izme�u Samobora i Zagreba kao i podru�je Dugog Sela i gravitiraju�ih op�ina. To je, izme�u ostalog, bilo ubrzano poja�anom stambenom izgradnjom, izgradnjom infrastrukture i prometnica. S udaljenoš�u od Zagreba i gradova u Županiji udio doseljenog stanovništva postupno se smanjuje. Zna�ajno je da je u velikom dijelu ruralnih naselja vanjskog dijela


13

Zagreba�ke aglomeracije udio doseljenih 30 – 40%, što je osobitost podru�ja oko velikih gradova. U ruralna naselja uglavnom je doselilo stanovništvo iz drugih podru�ja Hrvatske i BiH, tako�er iz istog tipa naselja. U posljednje vrijeme migracije prema ovom podru�ju tako�er su u porastu, poja�ane ratnim zbivanjima i potaknute nižim cijenama zemljišta u odnosu na Zagreb te manjim troškovima oko isho�enja gra�evinske dozvole. Broj doseljenih u Zagreba�ku županiju u razdoblju od 1991. do 2001. iznosio je �ak 65.711, odseljenih 23.000, pa je saldo migracija bio 42.711 osoba ili porast oko 4.200 novih stanovnika godišnje. U tom razdoblju Zagreba�ka županija ima pozitivan saldo migracija sa Zagrebom, tj. više doseljenih s podru�ja Grada Zagreba nego odseljenih iz Županije u Zagreb, ali i prirodni pad stanovništva. Na pove�ano doseljavanje uglavnom je utjecalo doseljavanje izbjeglica iz BiH za vrijeme rata, uglavnom Hrvata, koji su se ve� integrirali u stalno stanovništvo. Dnevne migracije zaposlenih tako�er su važan pokazatelj funkcionalne povezanosti Županije i Zagreba. Zagreb je 1991. imao veliko gravitacijsko podru�je dnevnih migranata. Ono je obuhva�alo najve�i dio središnje Hrvatske a najintenzivnije podru�je Zagreba�ke županije, budu�i da se intenzitet migracija smanjuje s udaljenoš�u od okolice i glavnih prometnica. Prema popisu iz 1991., udio dnevnih migranata – radnika iz drugih županija u broju ukupno zaposlenih u Zagrebu bio je 20% ili 66.185. Pri tome je na rad u Zagreb svakodnevno dolazilo i vra�alo se u mjesto stanovanja oko 62.000 radnika iz bliže okolice Zagreba odnosno s podru�ja Zagreba�ke županije, a zajedno s u�enicima i studentima oko 85.000 osoba iz toga podru�ja. Od toga je ukupan broj dnevnih migranata - radnika u Zagreb ve�i za približno 6% jer obuhva�a znatno šire podru�je. Danas je broj dnevnih migranata u Zagreb s ovog podru�ja nešto smanjen, u skladu s gospodarskim kretanjima, ali je njegov relativni udio i dalje zna�ajan. Za analizu dnevnih migracija stanovništva Županije u Zagreb znakoviti su podaci o stupnju zaposlenosti (postotku zaposlenih od aktivnih) te udjelu migranata u Zagreb od aktivnog i zaposlenog stanovništva. Dnevne migracije u Zagreba�kom prostoru pokazuju istaknutost dva migracijska tipa: jedan je onaj koji ima visok stupanj zaposlenosti (više od 75% aktivnih), te visok udio dnevnih migranata od aktivnih i zaposlenih (više od 50%). Takva migracijska obilježja imaju sljede�e op�ine odnosno gradovi : Bistra, Stupnik, Sv. Nedjelja i Zapreši�. Rije� je o podru�ju kojem je Zagreb glavna središnjica rada i �iji je visok stupanj zaposlenosti ostvaren dnevnim migracijama. Drugi tip ima suprotna obilježja: nizak stupanj zaposlenosti (manje od 50% aktivnih) te nizak udio dnevnih migracija od aktivnih (manje od 10%) i zaposlenih (manje od 20%) .Takva obilježja imaju npr. Pisarovina, Pokupsko, Orle, Dubravica. Izme�u ta dva tipa su prijelazni oblici migracija, ovisno o stupnju zaposlenosti i zaposlenosti stanovništva u mjestu stanovanja. Sliku intenziteta dnevnih migracija u Zagreb s podru�ja Zagreba�ke županije pokazuje postotni udio migranata od zaposlenog stanovništva po pojedinim op�inama i naseljima iz popisa 1991. O�ito je visok intenzitet dnevnih migracija u Zagreb manje-više iz svih op�ina i gradova Županije s protezanjem prema Sisku i Hrvatskom zagorju. Op�ine s više od 50% dnevnih migracija gotovo zatvaraju prstenasti prostor oko Zagreba. Razli�itom obuhvatu stanovništva Županije u dnevni urbani sustav sa Zagrebom svakako je pridonijela razvijenost prometne infrastrukture. Može se zaklju�iti da kružna zona naselja Županije s više od 50% dnevnih migranata u grad �ini sa Zagrebom dnevni urbani sustav, odnosno jednu dinami�nu prostornu i funkcionalnu cjelinu, vrlo intenzivne dnevne interakcije. Snažan pokazatelj suburbanizacije na prostoru Županije, odnosno ja�ine me�usobnih veza Županije sa Zagrebom, jest socioekonomska preobrazba naselja i promjena položaja stanovništva na socijalnoj ljestvici. O tome govore pokazatelji o prelasku poljodjelskog stanovništva u nepoljodjelske djelatnosti, što uvjetuje promjenu na�ina života i urbanizaciju naselja. Status gradskih naselja prema modelu iz Strategije potvr�en je kod svih osam gradova Županije, ja�e ili slabije urbanizirana naselja smještena su na obližnjem isto�nom (Rugvica), južnom (V.Gorica) i zapadnom dijelu, koja obuhva�aju Stupnik, Sv. Nedjelju, Klin�a Sela, Zapreši�, Brdovec i Bistru. To zna�i da se zone socioekonomske preobrazbe naselja Županije manje ili više poklapaju s


14

najintenzivnijim prostorom dnevnih migracija. Drugim rije�ima, jezgre suburbanizacije Zagreba su ve�i, srednji i manji “satelitski“ gradovi na prostoru Županije. Prometne su veze sa Zagrebom, uz ostalo, omogu�ile razvoj okosnica urbanizacije i ukupnog razvoja Županije oko glavnih prometnih pravaca. Demografsku i ukupnu razvijenost županijskoga prostora kao i stupanj povezanosti Zagreba i Županije mogu�e je ocjenjivati prema broju radnih mjesta, povezano s razvojem gospodarstva i drugih djelatnosti u naseljima. Razvoj funkcije rada pokazuje tendencije sli�ne demografskom razvoju, ali uz vremensko kašnjenje za kretanjem stanovništva. Rast stanovništva nužno poti�e otvaranje ili prerazmještaj radnih mjesta, pogotovo u uslužnim djelatnostima. Stoga prema broju radnih mjesta prednja�e središnja naselja Velike Gorice, Samobora, Ivani� Grada i Zapreši�a. U usporedbi s razvojem prostora oko velikih gradova u svijetu, op�enito se može re�i da je funkcija rada u Zagreba�kom prostoru još uvijek slabo razvijena. Funkcije Grada Zagreba sporo se decentraliziraju u okolni prostor. Radi ravnomjernijega demografskog i ostalog razvoja, Zagreb i Županija imaju zajedni�ki interes i potrebu da poti�u tu decentralizaciju odnosno stvaranje povoljnih uvjeta za razvoj u širem regionalnom prostoru. Županija i akteri razvoja njenih gradova i op�ina, prema svojim nadležnostima i mogu�nostima, ubudu�e moraju voditi ra�una o stvaranju svih uvjeta za otvaranje novih radnih mjesta na svom podru�ju. Udio dnevnih migranata – radnika relativno je visok u svim gradskim naseljima (što je vidljivo iz sljede�e tablice i grafikona), a dnevni migranti dolaze na rad uglavnom iz ostalih naselja Županije koja gravitiraju središnjim naseljima. Gradska naselja Zagreba�ke županije prema broju stanovnika, radnih mjesta i udjelu dnevnih migranata na osnovi popisa iz 1991.:

Središnja naselja

Broj stalnih

stanovnika 1991.

Ukupno radnih mj. u nas. -stanovnici

i migranti

Dnevni migranti - dolaze na rad u

mjesto

Udio dnevnih

migranata - radnika (%)

Velika Gorica 31.614 6.748 2.632 39,0

Zapreši� 15.678 4.213 2.452 58,2

Samobor 14.170 5.716 3.195 55,9

Ivani� Grad 7.104 4.752 2.670 56,2

Dugo Selo 6.508 2.686 1.388 51,7

Jastrebarsko 5.380 2.587 1.373 53,1

Sveti Ivan Zelina 2.535 2.145 1.525 71,1

Vrbovec 4.149 1.836 1.168 63,6 Izvor: Knjige popisa stanovništva 1991., obrada - Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša Grada Zagreba, listopad 2000.

Radna mjesta i dnevni migranti u gradskim naseljima:

01.0002.0003.0004.0005.0006.0007.0008.000

Veli

ka G

orica

Zap

reši�

Sam

obor

Ivan

i� -G

rad

Dug

o Selo

Jast

reba

rsko

Sve

ti Iva

n Ze

lina

Vrb

ovec

Ukupnoradnih mj.u naselju -stanovnici imigranti

Dnevnimigranti -dolaze narad umjesto


15

Sude�i prema broju i razmještaju radnih mjesta u Županiji može se zaklju�iti da je funkcija rada još uvijek slabo razvijena. U ovom prostoru je 1991. radilo oko 40.000 osoba u poslovnim subjektima ( tj. bez zaposlenih u obrtu i poljoprivredi) ili 10,8% od ukupno zaposlenih u Zagreba�kom prostoru, dok je u Gradu Zagrebu u istim subjektima bilo 337.666 ili 89,2% aktivnih radnika. Godine 1999. taj se broj pove�ao na 41.376 ili za 1,7%. Kada je rije� o ukupnoj zaposlenosti, uklju�uju�i i zaposlene u obrtu, slobodnim profesijama i aktivne poljoprivrednike, prema posljednjim podacima u Županiji je došlo do odre�enog rasta zapošljavanja, uglavnom u samostalnom poduzetništvu, tako da je stanje ukupno zaposlenih iznosilo 68.962. osobe. Ve�i broj radnih mjesta i dalje imaju gradska središta ( V. Gorica, Samobor, Zapreši� i Dugo Selo). U Zagreba�kom prostoru, prema podacima iz ožujka 2000. i posljednjem snimanju podataka o zaposlenima u poslovnim subjektima po županijama, zaposleno je oko 398.000 radnika ili 30,8% od ukupno zaposlenih u Republici Hrvatskoj, od �ega u Gradu Zagrebu 25,5% a u Zagreba�koj županiji 5,3%. Tabli�ni prikaz zaposlenih u Zagreba�koj županiji u ožujku 2000. i usporedni podaci:

ELEMENTI REPUBLIKA HRVATSKA

GRAD ZAGREB ZAGREBA�KA ŽUPANIJA

Broj Struktura u %

Broj Struktura u %

Broj Struktura u %

Zaposleni u pravnim osobama prema NKD-u

1.008.101

78,0

283.405

86,0

41.376

60,0

Vlasnici i radnici kod njih zaposleni u obrtu i djelatnici slobodnih profesija

197.885

15,3

42.974

13,0

14.236

20,6

Aktivni poljodjelci

86.922 6,7 2.854 1,0 13.350 19,4

UKUPNO 1.292.908 100,0 329.233 100,0 68.962 100,0

Izvor : Priop�enja DZS br. 9.2.2./4 .1999. i 9.2.1./ 3. 2000.

Struktura zaposlenih je razli�ita u promatranim prostornim jedinicama. U Zagrebu pretežu zaposleni u poslovnim subjektima, dok je u Županiji ve�i udio aktivnih poljodjelaca u odnosu na strukturu zaposlenih u Republici Hrvatskoj. Ovaj Plan polazi od �injenice da se stopa zaposlenosti (udio zaposlenih u radno sposobnom stanovništvu) u vrijeme njegova donošenja smanjuje a stopa nezaposlenosti raste, kako na podru�ju Županije tako i u Gradu Zagrebu i Republici. Anketa o radnoj snazi - stope aktivnosti zaposlenosti i nezaposlenosti 1997. i 1999.

Stope (u %)


GRAD ZAGREB

REPUBLIKA HRVATSKA

� I-VI 1997. � I-VI 1999. 1997. 1999. 1997. 1999.

1.aktivnosti 54,6 54,6 53,4 51,0 54,7 51,8

2.zaposlenosti 50,5 48,5 49,0 45,3 49,3 45,3

3.nezaposlenosti 7,5 11,3 8,3 11,1 9,9 12,6

Izvor: Ankete radne snage provedene u I. polugodištu 1997. i 1999., Priop�enja br.9.2.6./2.1998. i br.9.2.7./1.2000., Državni zavod za statistiku


16

Kako je u razdoblju izme�u dva popisa, od 1991. do 2001. godine, stanovništvo gradova i op�ina Županije i dalje raslo intenzivnije od stanovništva Grada Zagreba, ocjenjuje se da je proces suburbanizacije ušao u svoju dinami�niju fazu razvoja. Postupno dolazi do koncentracije stanovništva u Županiji, pogotovo u gradskim naseljima koja postaju nositelji preobrazbe svoje šire okolice. Gradovi na podru�ju Županije, prema svim relevantnim kriterijima, na najvišoj su razini razvoja u Zagreba�kom prostoru,odmah nakon Zagreba i s njim su funkcionalno povezani. Razmješteni su “zvjezdasto” oko Zagreba na udaljenosti manjoj od 20 km od granica Grada. Veli�ina njihovih gradskih naselja u rasponu je izme�u 6 i 40 tisu�a stanovnika, a me�usobno se razlikuju po funkcionalnim obilježjima, stupnju izgra�enosti, ure�enju naselja i drugom. Proces suburbanizacije širi se od Zagreba, preko Zagreba�ke županije prema drugim regionalnim središtima Karlovcu, Sisku, Kutini, Dugoj Resi, Zaboku i Krapini, stvaraju�i tako širu funkcionalnu regiju. 1.1.1.4. PODRU�JE UZ DRŽAVNU GRANICU Sukladno Strategiji prostornog ure�enja Republike Hrvatske i Programu prostornog ure�enja Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 50/99), podru�ja uz državnu granicu od velikog su i posebnog strateškog zna�enja - u okviru me�udržavnih okolnosti, me�udržavnih (me�ususjedskih) odnosa i nove hrvatske državne politike. Stoga �e se posebnim propisom utvrditi ure�enje i zaštita toga podru�ja, jer je ono od posebnoga državnog interesa. Podru�je uz državnu granicu je "cjelokupna površina politi�ko-teritorijalnih jedinica (op�ina i gradova) smještenih uz državnu granicu", a Program prostornog ure�enja Republike Hrvatske još dodaje: " i onih (jedinica) �ije je sjedište grada/op�ine udaljeno do 10 kilometara od državne granice". U okviru politi�ko-teritorijalne podjele Republike Hrvatske svojim je teritorijem prisutno 18 županija i 46 bivših op�ina u kopnenom grani�nom podru�ju. Sukladno Programu prostornog ure�enja Republike Hrvatske (kartografski prikaz broj 23), u Zagreba�koj županiji se u podru�ju uz državnu granicu s Republikom Slovenijom nalazi 10 jedinica lokalne samouprave. To su gradovi Samobor i Zapreši� te op�ine Dubravica, Luka, Puš�a, Marija Gorica, Brdovec, Sveta Nedjelja, Žumberak i Kraši�. Prikaz osnovnih podataka o podru�ju uz državnu granicu u Zagreba�koj županiji vidljiv je iz sljede�e tablice:

Zagreba�ka županija

Podru�je uz državnu granicu

Naziv grada/op�ine Broj stanovnika (popis 1991.)

Površina (km2)

Gusto�a naseljenosti (st/ km2)

1. Samobor 35.017 250,73 139,66 2. Zapreši� 20.720 52,60 393,90 1. Dubravica 1.519 20,46 74,25 2. Luka 1.373 17,17 79,96 3. Puš�a 2.273 18,20 124,91 4. Marija Gorica 1.923 17,10 112,49 5. Brdovec 8.762 37,27 235,10 6. Sveta Nedjelja 12.988 41,43 313,46 7. Žumberak 1.899 110,17 17,24 8. Kraši� 3.855 69,45 55,51 Ukupno:

90.329

634,58

142,35

Postotak u Županiji:

31,92 % 20,75 %


17

Na temelju Uredbe o grani�nim prijelazima u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", broj 97/96, 7/98 i 69/00) na podru�ju Zagreba�ke županije nalaze se sljede�i grani�ni prijelazi izme�u Republike Hrvatske i Republike Slovenije: �� stalni me�unarodni grani�ni cestovni prijelaz I. kategorije: Bregana - Obrežje, �� stalni me�udržavni grani�ni cestovni prijelazi II. kategorije: Bregana Naselje - Slovenska Vas i

Harmica - Rigonce, �� stalni me�unarodni grani�ni željezni�ki prijelaz I. kategorije: Savski Marof - Dobova, �� grani�ni prijelazi za pograni�ni cestovni promet: Novo Selo Žumbera�ko - Planina, Kraj Donji –

Rakovec, te stalni me�unarodni grani�ni zra�ni prijelaz I. kategorije: Zagreb.

Slika 4: Podru�je uz državnu granicu u Zagreba�koj županiji s ucrtanim grani�nim prijelazima Izvor: Strategija i Program prostornog ure�enja Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 50/99) i Uredba o grani�nim prijelazima u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", broj 97/96, 7/98 i 69/00).


18

1.1.1.5. TABLI�NI PRIKAZ OSNOVNIH PODATAKA O STANJU U PROSTORU Skupna tablica 1:

STANOVNICI

STANOVI KU�ANSTVA

POVRŠINA

Popis 1981. Popis 1991. Popis 1981. Popis 1991.

Popis 1981.

Popis 1991.

Gusto

�a naseljenosti

(1991.)

Naziv županije ZAGREBA�KA ŽUPANIJA

km2 % broj % broj % broj % broj % broj broj broj

st/km2

Županija

Ukupno 3.058,15 100 259.321 100 282.989 100 75.494 100 109202 100 75.836 85.972 92,5

Gradovi

Ukupno 1.428,00 46,7 159.474 61,5 182.834 64,6 46.287 61,3 67.973 62,2 46.913 55.822 128,0

Dugo Selo

52,22 1,7 8.192 3,2 9.969 3,5 2.470 3,3 4.134 3,8 2.596 3.022 190,9

Ivani� Grad

173,57 5,7 12.780 4,9 13.494 4,8 4.226 5,6 5.286 4,8 4.222 4.603 77,7

Jastrebarsko

226,50 7,4 17.441 6,7 17.895 6,3 4.825 6,4 7.096 6,5 4.794 5.261 79,0

Samobor

250,73 8,2 32.887 12,7 35.017 12,4 9.262 12,3 13.536 12,4 9.222 10.420 139,7

Sveti Ivan Zelina

184,68 6,0 15.592 6,0 15.552 5,5 4.385 5,8 6.218 5,7 4.409 4.597 84,2

Velika Gorica

328,65 10,8 47.104 18,2 56.884 20,1 13.762 18,2 20.024 18,3 14.122 17.400 173,1

Vrbovec

159,05 5,2 12.938 5,0 13.303 4,7 3.604 4,8 4.444 4,1 3.750 4.024 83,6

Zapreši�

52,60 1,7 12.540 4,8 20.720 7,3 3.753 4,9 7.235 6,6 3.798 6.495 393,9

Op�ine

Ukupno 1.630,15 53,3 99.847 38,5 100.155 35,4 29.207 38,7 41.229 37,8 28.923 30.150 61,4

1. Bedenica

21,70 0,7 1.698 0,7 1.600 0,6 422 0,6 453 0,4 422 434 73,7

2. Bistra

52,74 1,7 5.177 2,0 5.512 1,9 1.623 2,1 1.865 1,7 1.596 1.677 104,5

3. Brckovljani

71,14 2,3 4.351 1,7 4.802 1,7 1.405 1,9 2.996 2,7 1.359 1.390 67,5

4. Brdovec

37,27 1,2 8.319 3,2 8.762 3,1 2.374 3,2 3.398 3,1 2.428 2.651 235,1

5. Dubrava

115,18 3,8 5.919 2,3 5.511 1,9 1.877 2,5 2.125 2,0 1.856 1.826 47,8

6. Dubravica

20,46 0,7 1.576 0,6 1.519 0,5 466 0,6 676 0,6 457 464 74,2

7. Farkaševac

73,66 2,4 2.564 1,0 2.181 0,8 787 1,1 811 0,8 788 684 29,6

8. Gradec

88,85 2,9 4.213 1,6 3.788 1,3 1.301 1,7 1.385 1,3 1.265 1.184 42,6

9. Jakovlje

35,71 1,2 3.710 1,4 3.819 1,3 1.091 1,4 1.520 1,4 1.057 1.167 106,9

10. Klin�a Sela

77,64 2,5 4.533 1,7 4.537 1,6 1.195 1,6 1.666 1,5 1.191 1.293 58,4

11. Kloštar Ivani� 77,59 2,5 4.668 1,8 4.771 1,7 1.381 1,8 2.940 2,7 1.348 1.444 61,5

12. Kraši�

69,40 2,3 4.359 1,7 3.855 1,4 1.214 1,6 1.675 1,5 1.181 1.187 55,5

13. Kravarsko

58,03 1,9 1.984 0,8 1.842 0,7 505 0,7 1.047 1,0 527 518 31,7

14. Križ

118,46 3,9 7.377 2,8 7.327 2,6 2.425 3,2 2.921 2,7 2.370 2.534 61,9

15. Luka

17,17 0,6 1.430 0,6 1.373 0,5 403 0,5 586 0,5 393 383 80,0

16. Marija Gorica 17,10 0,6 1.909 0,7 1.923 0,7 574 0,8 1.074 1,0 588 557 112,5

17. Orle

57,61 1,9 2.407 0,9 2.214 0,8 830 1,1 914 0,8 751 720 38,4

18. Pisarovina

145,00 4,7 4.590 1,8 4.207 1,5 1.199 1,6 1.831 1,7 1.237 1.187 29,0

19. Pokupsko

105,73 3,5 3.125 1,2 2.703 0,9 854 1,1 1.437 1,3 828 769 25,6

20. Preseka

47,86 1,6 2.339 0,9 1.855 0,7 699 0,9 772 0,7 670 568 38,8

21. Puš�a

18,20 0,6 2.102 0,8 2.273 0,8 584 0,8 1.085 1,0 568 634 124,9


19

22. Rakovec

35,11 1,2 1.683 0,6 1.436 0,5 474 0,6 511 0,5 479 425 40,9

23. Rugvica

93,73 3,1 4.075 1,6 4.922 1,7 1.316 1,7 1.732 1,6 1.280 1.490 52,5

24. Stupnik

23,20 0,8 2.089 0,8 2.536 0,9 548 0,7 750 0,7 556 702 109,3

25. Sveta Nedjelja

41,43 1,4 11.212 4,3 12.988 4,6 2.934 3,9 4.194 3,8 3.010 3.654 313,5

26. Žumberak

110,17 3,6 2.438 0,9 1.899 0,7 726 1,0 865 0,8 718 662 17,2

Skupna tablica 2:

POVRŠINA

STANOVNICI


Popis 1981. Popis 1991. Popis 1981.

Popis 1991.

Naziv županije ZAGREBA�KA ŽUPANIJA Podru�je Županije

km2

udio u

površini županije

%

broj % broj % broj broj

OBALNO �l. 45 Zakona o prostornom ure�enju

_ _ _ _ _ _ _ _

OTO�NO �l. 45 Zakona o prostornom ure�enju

_ _ _ _ _ _ _ _

KONTINENTALNO GRANI�NO

634,58

20,75

78.772

30,38

90.329

31,92

124,13

142,35

OSTALO

2423,57

79,25

180.549

69,62

192.660

68,08

74,49

79,49

ŽUPANIJA

ukupno

3058,15

100,00

259.321

100,00

282.989

100,00

84,80

92,54

Izvor: Knjige popisa stanovništva 1981. i 1991. godine i Državna geodetska uprava, 1999. godine. Kontinentalno grani�no podru�je: Program prostornog ure�enja Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 50/99).


20

1.1.2. PROSTORNO RAZVOJNE I RESURSNE ZNA�AJKE 1.1.2.1. NASELJA A) POPIS NASELJA S OSNOVNIM PODACIMA U tabli�nim prikazima koji slijede navedeni su osnovni podaci (broj stanovnika, površina i gusto�a) za svih 697 naselja Zagreba�ke županije prema posljednjim službenim podacima iz Popisa 1991. godine. Naselja su razvrstana abecednim redom unutar jedinice lokalne samouprave kojoj pripadaju. Podaci su obra�eni u Županijskom zavodu za prostorno ure�enje i zaštitu okoliša Zagreba�ke županije, a izvori podataka su: �� Državni zavod za statistiku - Knjige popisa stanovništva 1981. i 1991. godine, �� Državna geodetska uprava - "Evidencija prostornih jedinica Republike Hrvatske - granice naselja

Grada Zagreba i Zagreba�ke županije", 1999. godine. �� Zakon o podru�jima županija, gradova i op�ina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" broj

10/97,124/97,68/98,22/99,117/99,128/99,44/00), �� Odluka o spajanju naselja Novo Selo Lekeni�ko i naselja Buševec (“Glasnik Zagreba�ke županije”

broj 16/00).

GRAD DUGO SELO

R.br. Naziv naselja Broj stanovnika

-popis 1981. Broj stanovnika

-popis 1991. Površina

km2 Gusto�a st/km2

1 Andrilovec 285 261 7,52 34,71

2 Dugo Selo 5.471 6.508 12,01 542,00

3 Kop�evec 280 351 4,82 72,81

4 Kozinš�ak 464 749 1,77 422,67

5 Leprovica 241 212 4,38 48,37

6 Lukariš�e 353 579 1,78 325,58

7 Mala Ostrna 197 190 3,09 61,52

8 Prozorje 251 223 5,68 39,29

9 Puhovo 177 286 4,47 63,93

10 Velika Ostrna 473 610 6,70 91,05

Ukupno:

8.192

9.969

52,22

190,91

GRAD IVANI� GRAD





1 Caginec 568 504 5,17 97,46

2 Deanovec 560 555 6,70 82,86

3 Derežani 141 173 1,98 87,32

4 Donji Šarampov 882 600 32,15 18,66

5 Graberje Ivani�ko 632 606 8,12 74,59

6 Greda Breška 108 174 2,81 61,99

7 Ivani�-Grad 5.642 7.104 9,13 777,83

8 Jalševec Breški 412 450 2,53 177,73

9 Lepši� 183 55 3,36 16,37

10 Lijevi Dubrov�ak 533 430 7,04 61,04

11 Opatinec 134 235 2,88 81,50

12 Posavski Bregi 552 735 18,11 40,58


21

13 Pre�no 202 142 5,14 27,61

14 Prerovec 159 145 4,63 31,33

15 Prkos Ivani�ki 362 310 2,37 130,77

16 Šemovec Breški 296 72 1,65 43,62

17 Šume�ani 498 477 8,28 57,61

18 Tarno 62 60 2,48 24,23

19 Topolje 145 144 31,45 4,58

20 Trebovec 377 320 14,84 21,56

21 Zaklepica 103 83 0,78 106,86

22 Zelina Breška 229 120 1,95 61,41

Ukupno:

12.780

13.494

173,57

77,74

GRAD JASTREBARSKO





1 Bel�i�i 112 106 0,60 175,92

2 Brebrovac 185 160 2,48 64,57

3 Brezari 85 79 1,08 73,48

4 Breznik Plešivi�ki 143 143 2,10 68,12

5 Bukovac Svetojanski 111 113 1,62 69,60

6 Celine 67 83 1,03 80,74

7 Crna Mlaka 75 61 11,80 5,17

8 Cvetkovi� 778 708 9,82 72,06

9 �abdin 164 173 18,47 9,37

10 �eglje 541 562 8,42 66,76

11 �rnilovec 142 140 3,47 40,36

12 Dolanjski Jarak 63 59 0,43 137,37

13 Domagovi� 471 433 8,99 48,18

14 Donja Reka 265 304 1,87 162,93

15 Donji Desinec 854 845 11,23 75,27

16 Draga Svetojanska 248 246 0,95 258,86

17 Dragovanš�ak 159 181 1,56 116,36

18 Goljak 172 141 2,47 57,12

19 Gorica Svetojanska 163 163 2,36 69,02

20 Gornja Kup�ina 263 247 10,89 22,68

21 Gornja Reka 330 352 2,80 125,76

22 Gornji Desinec 432 516 2,37 217,29

23 Grabarak - 6 2,87 2,09

24 Gra�ac Slaveti�ki 24 27 1,87 14,47

25 Guci Dragani�ki 555 564 3,52 160,36

26 Hrastje Plešivi�ko 113 140 1,60 87,26

27 Hraš�a 229 187 3,79 49,30

28 Ivan�i�i 280 287 4,37 65,61

29 Izimje 273 278 3,27 85,10

30 Jastrebarsko 4762 5380 19,56 275,07

31 Jurjev�ani 151 126 2,37 53,06

32 Kupe� Dol 147 146 1,69 86,51

33 Laniš�e 2 - 1,74 0,00

34 Lokošin Dol 65 83 0,54 153,03

35 Malunje 301 292 4,59 63,58

36 Miladini 85 79 0,97 81,62

37 Novaki Petrovinski 244 321 1,82 175,91

38 Orešje Oki�ko 58 22 2,68 8,22

39 Paljugi 52 41 1,41 29,08

40 Pavlov�ani 229 229 2,61 87,76


22

41 Pesak 63 60 1,55 38,76

42 Petrovina 344 388 7,38 52,56

43 Plešivica 316 299 3,49 85,72

44 Prho� 207 220 2,35 93,61

45 Prilipje 283 250 3,68 67,94

46 Prodin Dol 163 144 3,26 44,20

47 Rastoki 116 103 1,56 65,98

48 Redovje 41 42 0,75 56,02

49 Slaveti� 222 163 5,17 31,51

50 Srednjak 79 68 1,14 59,86

51 Stankovo 462 402 4,99 80,54

52 Špigelski Breg - - 2,61 0,00

53 Tiho�aj 18 10 2,80 3,57

54 Toplice 126 157 1,70 92,55

55 Vlaškovec 163 135 3,61 37,41

56 Volavje 456 499 6,27 79,61

57 Vranov Dol 193 173 2,21 78,38

58 Vukšin Šipak 507 461 3,16 145,92

59 Zdihovo 289 298 0,77 388,04

Ukupno:

17.441

17.895

226,50

79,01

GRAD SAMOBOR





1 Beder 165 113 4,02 28,14

2 Bobovica 290 290 2,21 131,11

3 Braslovje 427 404 3,19 126,76

4 Bratelji 31 19 1,89 10,05

5 Bregana 1759 2344 2,81 834,16

6 Breganica 69 63 1,54 40,79

7 Brezovac Žumbera�ki 80 46 6,48 7,10

8 Budinjak 20 17 2,20 7,72

9 Bukovje Podvrško 69 57 0,65 88,09

10 Celine Samoborske 244 262 0,94 279,20

11 Cerje Samoborsko 382 366 2,29 159,82

12 Cerovica 16 6 1,61 3,73

13 Dane 45 24 1,98 12,09

14 Dolec Podoki�ki 105 77 0,39 198,03

15 Domaslovec 577 692 1,76 393,76

16 Draganje Selo 111 89 1,26 70,80

17 Dragonoš 84 48 4,91 9,78

18 Drežnik Podoki�ki 259 235 4,09 57,41

19 Dubrava Samoborska 178 200 1,57 127,62

20 Falaš�ak 139 144 2,20 65,33

21 Farkaševec Samoborski

405 452 1,52 296,65

22 Galgovo 764 764 5,49 139,25

23 Golubi�i 69 34 8,57 3,97

24 Gornja Vas 123 78 3,29 23,68

25 Gradna 366 406 1,21 336,37

26 Grdanjci 337 316 4,26 74,11


23

27 Greguri� Breg 177 147 3,67 40,08

28 Hrastina Samoborska 556 645 1,00 646,85

29 Jarušje 189 156 6,98 22,35

30 Javorek 136 125 2,16 57,85

31 Kladje 518 699 4,09 171,05

32 Klake 401 343 5,07 67,70

33 Kloko�evec Samoborski

447 433 1,43 303,43

34 Konš�ica 308 246 1,78 138,38

35 Kostanjevec Podvrški 109 92 4,95 18,60

36 Kotari 96 88 0,97 90,81

37 Kravljak 37 28 4,83 5,80

38 Lug Samoborski 627 660 0,70 937,15

39 Mala Jazbina 368 418 1,36 307,42

40 Mala Rakovica 574 585 2,14 272,91

41 Mali Lipovec 106 105 2,88 36,44

42 Manja Vas 117 104 0,92 113,66

43 Medsave 242 242 1,92 125,73

44 Molvice 537 526 5,85 89,94

45 Norši� Selo 214 195 11,82 16,50

46 Novo Selo Žumbera�ko

74 51 4,15 12,28

47 Osredek Žumbera�ki 34 25 2,09 11,97

48 Osunja 47 31 2,87 10,82

49 Otruševec 288 298 2,17 137,47

50 Pavu�njak 531 559 5,81 96,23

51 Petkov Breg 225 261 3,39 76,91

52 Podgra�e Podoki�ko 243 200 1,79 111,99

53 Podvrh 520 524 1,91 274,83

54 Poklek 75 75 3,47 21,64

55 Prekrižje Plešivi�ko 45 29 2,45 11,85

56 Rakov Potok 989 1005 6,82 147,28

57 Rude 1253 1208 6,99 172,91

58 Samobor 12.404 14.170 16,38 864,97

59 Samoborski Otok 605 630 5,64 111,63

60 Savrš�ak 190 165 3,23 51,04

61 Selce Žumbera�ko 20 12 3,07 3,91

62 Sje�evac 65 46 4,47 10,28

63 Slani Dol 245 221 3,93 56,21

64 Slapnica 48 34 2,41 14,12

65 Slavagora 85 83 1,79 46,48

66 Smeroviš�e 83 116 1,16 100,41

67 Stojdraga 128 109 5,72 19,05

68 Sveti Martin Pod Oki�em

239 249 1,31 189,54

69 Šimraki 7 6 2,03 2,95

70 Šipa�ki Breg 64 58 2,22 26,11

71 Tisovac Žumbera�ki 33 11 1,90 5,79

72 Velika Jazbina 208 219 0,24 928,48

73 Velika Rakovica 409 404 1,63 247,76

74 Veliki Lipovec 126 109 2,40 45,51

75 Višnjevec Podvrški 71 39 3,58 10,89


24

76 Vratnik Samoborski 110 123 2,28 53,87

77 Vrbovec Samoborski 295 297 3,10 95,87

78 Vrhov�ak 255 267 1,49 178,62

Ukupno:

32.887

35.017

250,73

139,66

GRAD SVETI IVAN ZELINA





1 Banje Selo 111 103 5,01 20,58

2 Berislavec 27 36 1,74 20,65

3 Biškupec Zelinski 773 827 2,68 308,23

4 Blaškovec 515 590 4,09 144,43

5 Blaževdol 361 361 3,58 100,74

6 Breg Mokri�ki 68 59 1,70 34,75

7 Brezovec Zelinski 140 108 1,89 57,25

8 Bukevje 90 80 2,41 33,24

9 Bukovec Zelinski 285 311 2,30 135,32

10 Bunjak 221 159 1,94 81,89

11 Curkovec 116 99 3,99 24,81

12 �re�an 185 183 0,67 271,63

13 Donja Drenova 396 394 2,80 140,97

14 Donja Topli�ica 84 73 0,23 320,29

15 Donja Zelina 454 538 4,66 115,47

16 Donje Orešje 588 580 6,40 90,68

17 Donje Psarjevo 347 333 1,37 243,53

18 Dubovec Bisaški 106 98 1,41 69,53

19 Filipovi�i 68 70 0,81 85,93

20 Gori�anec 63 54 0,78 69,68

21 Gori�ica 97 221 1,37 161,45

22 Gornja Drenova 384 379 5,96 63,57

23 Gornja Topli�ica 103 95 1,97 48,35

24 Gornje Orešje 329 291 5,29 55,00

25 Gornje Psarjevo 531 476 8,03 59,27

26 Gornji Vinkovec 66 67 2,57 26,06

27 Hrastje 264 245 2,14 114,56

28 Hrnjanec 485 478 3,61 132,25

29 Kalinje 252 222 3,32 66,91

30 Keleminovec 154 137 0,89 153,56

31 Kladeš�ica 8 1 9,07 0,11

32 Komin 249 267 2,03 131,72

33 Kre�aves 344 300 5,17 58,03

34 Križev�ec 105 100 1,90 52,77

35 Laktec 224 197 2,36 83,54

36 Majkovec 201 168 4,37 38,47

37 Marinovec Zelinski 80 85 0,50 170,49

38 Mokrica Tomaševe�ka 52 42 4,92 8,54

39 Nespeš 324 364 2,24 162,16

40 Novakovec Bisaški 24 21 1,63 12,87


25

41 Novo Mjesto 153 149 4,38 34,02

42 Obrež Zelinski 81 59 4,62 12,78

43 Paukovec 364 339 7,96 42,59

44 Polonje 401 387 1,91 202,21

45 Polonje Tomaševe�ko 47 47 1,95 24,08

46 Prepolno 102 93 0,89 104,94

47 Pretoki 254 284 0,80 354,06

48 Radoiš�e 383 307 8,13 37,78

49 Salnik 88 64 2,37 26,97

50 Selnica Psarjeva�ka 148 157 1,43 110,07

51 Suhodol Zelinski 87 88 1,36 64,93

52 Sveta Helena 472 445 6,15 72,33

53 Sveti Ivan Zelina 2188 2535 3,94 643,58

54 Šalovec 155 144 1,21 118,90

55 Šulinec 176 162 1,26 128,92

56 Šurdovec 62 60 0,65 92,40

57 Tomaševec 218 211 2,85 73,92

58 Velika Gora 149 127 0,90 141,73

59 Vukovje Zelinsko 82 77 1,46 52,76

60 Zadrkovec 234 223 2,39 93,29

61 Zrinš�ina 238 174 4,21 41,34

62 Žitomir 236 208 4,09 50,83

Ukupno:

15.592

15.552

184,68

84,21

GRAD VELIKA GORICA





1 Bap�a 122 139 1,68 82,86

2 Bukov�ak 103 72 3,41 21,13

3 Buševec 1030 979 4,17 234,77

4 Cerovski Vrh 90 81 3,58 22,60

5 Cvetkovi� Brdo 101 69 2,90 23,81

6 �rnkovec 217 262 4,62 56,67

7 Donja Lomnica 1387 1462 14,93 97,93

8 Donje Podoto�je 164 205 3,10 66,03

9 Drenje Š�itarjevsko 188 193 2,23 86,64

10 Dubranec 333 320 12,76 25,07

11 Gornja Lomnica 214 309 2,49 124,00

12 Gornje Podoto�je 191 232 2,93 79,21

13 Gradi�i 879 1518 1,90 797,21

14 Gudci 163 185 3,57 51,80

15 Gustelnica 165 147 3,63 40,47

16 Jagodno 227 272 1,86 146,54

17 Jerebi� 103 77 3,78 20,39

18 Klju�i� Brdo 199 170 4,42 38,47

19 Kobili� 423 475 1,56 304,92

20 Kozja�a 349 343 6,23 55,03

21 Ku�e 893 1023 33,20 30,81


26

22 Lazi Turopoljski 7 80 3,40 23,50

23 Lazina �i�ka 357 341 6,97 48,89

24 Lekneno 213 197 3,12 63,19

25 Lukavec 909 1023 11,34 90,20

26 Mala Buna 279 283 2,01 141,14

27 Mala Kosnica 80 70 1,01 69,34

28 Markuševec Turopoljski

211 216 3,96 54,57

29 Mi�evec 1089 1225 6,54 187,30

30 Mraclin 1057 1012 12,93 78,29

31 Novaki Š�itarjevski 128 143 2,65 53,90

32 Novo �i�e 645 852 6,54 130,22

33 Obrezina 371 384 1,79 214,83

34 Ogulinec 200 215 3,76 57,21

35 Okuje 343 384 4,71 81,55

36 Petina 220 216 1,84 117,56

37 Petravec 112 130 1,65 78,90

38 Petrovina Turopoljska 165 290 2,63 110,44

39 Poljana �i�ka 425 439 8,00 54,90

40 Prvonožina 59 49 1,37 35,65

41 Rakitovec 608 556 10,37 53,63

42 Ribnica 332 366 6,84 53,54

43 Sasi 136 150 1,67 89,90

44 Selnica Š�itarjevska 230 352 1,95 180,11

45 Sop Bukevski 139 103 2,06 49,88

46 Staro �i�e 472 691 3,02 228,48

47 Strmec Bukevski 380 355 5,82 61,05

48 Š�itarjevo 307 307 3,79 80,91

49 Šiljakovina 677 631 16,68 37,84

50 Trnje 49 54 1,46 37,09

51 Turopolje 753 851 4,64 183,34

52 Velika Buna 551 582 12,03 48,38

53 Velika Gorica 24.834 31.614 31,46 1.004,94

54 Velika Kosnica 206 282 2,13 132,48

55 Velika Mlaka 2210 2925 6,07 482,04

56 Vukomeri� 158 88 3,83 22,99

57 Vukovina 611 856 5,84 146,61

58 Zablatje Posavsko 40 39 3,83 10,17

Ukupno:

47.104

56.884

328,65

173,08

GRAD VRBOVEC





1 Banovo 114 107 0,69 155,85

2 Br�evec 510 503 4,99 100,84

3 Celine 608 737 2,32 317,28

4 Cerik 54 53 1,95 27,12

5 Cerje 212 229 0,96 237,59


27

6 Dijaneš 209 188 2,18 86,34

7 Donji Tkalec 97 94 3,95 23,82

8 Dulepska 193 166 1,86 89,45

9 �ivan 61 54 0,98 54,98

10 Gaj 464 442 6,18 71,57

11 Gornji Tkalec 245 206 4,22 48,77

12 Gostovi� 150 133 4,20 31,63

13 Graberanec 4 1 1,09 0,92

14 Graberš�ak 90 85 1,63 52,11

15 Greda 140 113 3,50 32,28

16 Konak 163 166 3,70 44,92

17 Krka� 132 107 2,85 37,55

18 Ku�ari 56 54 0,40 135,38

19 Lonjica 919 878 14,93 58,81

20 Lovre�ka Varoš 152 134 1,40 95,55

21 Lovre�ka Velika 234 190 3,11 61,13

22 Luka 663 705 12,68 55,62

23 Lukovo 238 187 3,78 49,48

24 Mareni� 60 63 2,19 28,77

25 Martinska Ves 469 472 2,39 197,53

26 Naselje Stjepana Radi�a

132 148 2,69 55,05

27 Negovec 267 230 6,91 33,29

28 Novo Selo 68 58 4,42 13,11

29 Peskovec 372 307 4,84 63,49

30 Pirakovec 130 116 3,04 38,15

31 Podolec 78 88 1,43 61,34

32 Poljana 485 447 10,47 42,70

33 Poljanski Lug 448 404 12,28 32,89

34 Prilesje 223 190 2,61 72,68

35 Samoborec 141 141 1,73 81,58

36 Savska Cesta 147 164 0,36 452,09

37 Topolovec 122 112 1,78 62,75

38 Vrbovec 3400 4149 10,20 406,66

39 Vrbove�ki Pavlovec 300 355 3,06 116,12

40 Vrhovec 201 166 1,75 94,60

41 Žunci 187 161 3,34 48,19

Ukupno:

12.938

13.303

159,05

83,64

GRAD ZAPREŠI�





1 Hruševec Kupljenski 552 450 3,02 149,02

2 Ivanec Bistranski 716 823 6,65 123,75

3 Jablanovec 868 1042 8,07 129,20

4 Kupljenovo 682 722 4,01 180,06

5 Lužnica 65 64 1,93 33,12

6 Merenje 113 186 1,82 101,93


28

7 Pojatno 958 1013 5,37 188,53

8 Šibice 385 742 2,77 268,14

9 Zapreši� 8201 15.678 18,96 826,94

Ukupno:

12.540

20.720

52,60

393,90

OP�INA BEDENICA





1 Bedenica 549 515 8,47 60,83

2 Beloslavec 336 330 4,35 75,88

3 Bosna 141 117 0,35 338,32

4 Omamno 161 161 1,39 116,05

5 Otr�kovec 58 55 0,97 56,49

6 Turkov�ina 453 422 6,18 68,26

Ukupno:

1698

1600

21,70

73,72

OP�INA BISTRA





1 Bukovje Bistransko 375 384 3,11 123,52

2 Donja Bistra 771 825 11,20 73,67

3 Gornja Bistra 1420 1569 20,25 77,48

4 Novaki Bistranski 871 873 11,50 75,94

5 Oborovo Bistransko 729 794 2,39 331,74

6 Poljanica Bistranska 1011 1067 4,30 248,38

Ukupno:

5177

5512

52,74

104,51

OP�INA BRCKOVLJANI





1 Božjakovina 275 227 2,72 83,54

2 Brckovljani 494 696 2,52 276,62

3 Donje Dvoriš�e 74 71 1,57 45,11

4 Gornja Greda 268 321 2,92 110,08

5 Gornje Dvoriš�e 60 163 0,66 245,53

6 Gra�ec 485 603 3,73 161,63

7 Hrebinec 220 212 6,07 34,91

8 Kusanovec 73 51 1,14 44,85

9 Lupoglav 833 820 25,38 32,31

10 Pre�ec 259 209 9,47 22,08

11 Prikraj 280 321 3,14 102,12

12 Stan�i� 683 776 2,93 264,97

13 Štakorovec 255 253 6,01 42,11


29

14 Tedrovec 92 79 2,89 27,35

Ukupno:

4351

4802

71,14

67,50

OP�INA BRDOVEC





1 Brdovec 1815 1901 4,69 404,94

2 Donji Ladu� 803 625 2,28 274,71

3 Drenje Brdove�ko 664 660 7,13 92,61

4 Gornji Ladu� 589 793 1,75 453,37

5 Harmica 266 190 0,55 344,67

6 Javorje 525 578 2,20 263,14

7 Klju� Brdove�ki 583 573 3,20 179,23

8 Prigorje Brdove�ko 725 986 4,82 204,72

9 Prudnice 523 526 2,61 201,44

10 Savski Marof 76 34 0,78 43,80

11 Šenkovec 537 626 0,90 699,12

12 Vukovo Selo 333 325 1,84 176,42

13 Zdenci Brdove�ki 880 945 4,54 208,30

Ukupno:

8319

8762

37,27

235,10

OP�INA DUBRAVA





1 Ba�inec 167 158 4,53 34,86

2 Brezje 140 119 1,74 68,26

3 Donji Marinkovac 117 99 1,86 53,18

4 Donji Vukšinac 122 144 1,76 82,02

5 Dubrava 1010 1309 4,41 296,68

6 Dubravski Markovac 209 191 6,41 29,79

7 Gornji Marinkovac 191 178 3,73 47,75

8 Gornji Vukšinac 162 99 5,31 18,66

9 Graberec 238 220 3,28 67,07

10 Habjanovac 228 182 4,77 38,16

11 Koritna 176 175 5,31 32,94

12 Kostanj 165 106 5,37 19,72

13 Kun�evac - 106 1,25 84,77

14 Ladina 134 136 1,86 73,09

15 Mostari 191 176 10,86 16,21

16 Nova Kapela 318 247 13,25 18,64

17 Novaki 765 263 6,38 41,20

18 Paruževac 234 200 9,10 21,98

19 Pehardovac 57 45 2,31 19,50

20 Podlužan 176 167 2,46 67,83

21 Radulec 131 112 1,70 65,95

22 Stara Kapela 205 204 3,46 58,92


30

23 Svinjarec 93 76 4,93 15,42

24 Zetkan 221 204 1,98 103,03

25 Zgališ�e 217 196 1,61 121,71

26 Zvekovac 252 232 3,38 68,70

27 Žukovec - 167 2,16 77,20

Ukupno:

5919

5511

115,18

47,85

OP�INA DUBRAVICA





1 Bobovec Rozganski 409 397 8,74 45,41

2 Donji �emehovec 34 44 0,33 132,26

3 Dubravica 167 148 1,48 99,71

4 Kraj Gornji-sjeverni dio 123 150 1,52 98,52

5 Lugarski Breg 82 103 1,60 64,32

6 Lukavec Sutlanski 157 158 1,34 117,63

7 Pologi 131 85 0,91 93,03

8 Prosinec 134 116 0,66 175,35

9 Rozga 179 159 2,29 69,44

10 Vu�il�evo 160 159 1,57 101,54

Ukupno:

1576

1519

20,46

74,25

OP�INA FARKAŠEVAC





1 Bol� 517 475 18,93 25,09

2 Brezine 297 236 3,73 63,24

3 Donji Markovac 80 51 14,39 3,54

4 Farkaševac 376 332 7,57 43,86

5 Ivan�ani 264 200 5,38 37,18

6 Kabal 202 199 9,10 21,87

7 Ma�ki 132 122 2,24 54,50

8 Majur 131 117 2,80 41,84

9 Praš�evac 177 151 3,12 48,33

10 Zvonik 130 109 2,13 51,16

11 Žabnica 258 189 4,26 44,35

Ukupno:

2564

2181

73,66

29,61

OP�INA GRADEC





1 Buzadovac 178 158 3,97 39,79

2 Cugovec 425 400 6,38 62,68

3 Festinec 84 79 4,64 17,02


31

4 Fuka 126 108 5,93 18,22

5 Grabri� 80 72 1,41 50,94

6 Gradec 475 442 6,16 71,72

7 Grade�ki Pavlovec 453 404 4,65 86,85

8 Haganj 531 506 12,36 40,95

9 Lubena 137 116 2,19 53,01

10 Mali Brezovec 125 97 1,64 59,09

11 Podjales 214 195 1,67 116,50

12 Pokasin 74 60 1,69 35,60

13 Poto�ec 113 98 6,95 14,11

14 Remetinec 72 57 6,45 8,83

15 Repinec 291 254 2,82 90,22

16 Salajci 89 88 2,53 34,81

17 Stari Glog 154 120 2,74 43,81

18 Tu�enik 144 124 5,14 24,11

19 Veliki Brezovec 209 206 4,41 46,68

20 Zabr�e 239 204 5,12 39,85

Ukupno:

4213

3788

88,85

42,64

OP�INA JAKOVLJE





1 Igriš�e 566 612 9,02 67,87

2 Jakovlje 2533 2586 18,86 137,09

3 Kraljev Vrh 611 621 7,83 79,36

Ukupno:

3710

3819

35,71

106,95

OP�INA KLIN�A SELA





1 Beter 261 225 1,61 140,18

2 Donja Purgarija 129 122 0,97 126,32

3 Donja Zden�ina 905 937 29,49 31,77

4 Goli Vrh 268 256 1,49 171,28

5 Gonjeva 54 56 0,83 67,84

6 Gornja Purgarija 112 93 1,62 57,26

7 Gornja Zden�ina 181 183 2,92 62,66

8 Klin�a Sela 922 1057 5,71 185,05

9 Kozlikovo 91 104 2,20 47,21

10 Kupinec 955 937 23,34 40,14

11 Novo Selo Oki�ko 155 149 2,44 61,05

12 Poljanica Oki�ka 29 20 2,12 9,42

13 Repiš�e 350 282 1,96 144,20

14 Trži� 121 116 0,93 124,88

Ukupno:

4533

4537

77,64

58,44


32

OP�INA KLOŠTAR IVANI�





1 Bešlinec 361 327 3,77 86,63

2 �emernica Lonjska 320 272 14,08 19,32

3 Donja Obreška 159 150 6,55 22,89

4 Gornja Obreška 115 86 3,29 26,14

5 Kloštar Ivani� 1946 2568 13,86 185,26

6 Križci 135 224 7,51 29,83

7 Lipovec Lonjski 356 297 5,75 51,61

8 Predavec 105 242 1,33 181,30

9 Sobo�ani 286 300 5,16 58,16

10 Stara Mar�a 139 132 15,20 8,69

11 Š�apovec 746 173 1,07 161,29

Ukupno:

4668

4771

77,59

61,49

OP�INA KRAŠI�





1 Barovka 41 29 0,75 38,77

2 Begovo Brdo Žumbera�ko

51 51 1,13 45,19

3 Brezari� 353 352 3,81 92,48

4 Brleni� 280 232 2,81 82,54

5 Bukovica Prekriška 77 64 1,54 41,46

6 Careva Draga 17 12 0,56 21,43

7 �u�i�i 37 10 2,58 3,87

8 �unkova Draga 59 54 1,30 41,43

9 Dol 233 257 2,41 106,51

10 Donje Prekrižje 103 82 0,92 88,72

11 Gornje Prekrižje 78 76 2,22 34,29

12 Hrženik 173 154 0,64 240,45

13 Hutin 196 151 2,11 71,51

14 Jezerine 97 91 0,81 112,77

15 Konjari� Vrh 70 38 0,77 49,20

16 Kostel Pribi�ki 85 74 0,61 120,45

17 Kraši� 817 768 2,67 287,29

18 Krneži�i 93 76 0,74 102,79

19 Krupa�e 87 89 1,05 85,12

20 Ku�er 73 51 1,19 42,98

21 Kurpezova Gorica 28 17 0,95 17,94

22 Medven Draga 65 54 0,56 95,61

23 Mirkopolje 130 137 7,15 19,16

24 Pe�no 92 46 4,14 11,12

25 Pribi� 403 371 7,92 46,82

26 Pribi� Crkveni 147 173 1,05 164,91


33

27 Prvinci 46 41 1,75 23,49

28 Radina Gorica 59 39 0,28 138,26

29 Rude Pribi�ke 76 51 4,98 10,25

30 Stani�i�i Žumbera�ki 43 24 3,19 7,53

31 Strmac Pribi�ki 156 125 2,06 60,77

32 Svrževo 76 57 0,98 58,34

33 Vranjak Žumbera�ki 18 9 3,83 2,35

Ukupno:

4359

3855

69,45

55,51

OP�INA KRAVARSKO





1 Barbari�i Kravarski 135 123 4,71 26,12

2 �akanec 130 90 3,85 23,36

3 Donji Hruševec 386 352 13,38 26,30

4 Gladovec Kravarski 160 188 9,53 19,72

5 Gornji Hruševec 280 223 8,36 26,68

6 Kravarsko 475 480 5,87 81,71

7 Novo Brdo 136 115 2,80 41,01

8 Podvornica 80 69 2,03 33,96

9 Pustike 146 149 5,62 26,52

10 Žitkov�ica 56 53 1,86 28,51

Ukupno:

1984

1842

58,03

31,74

OP�INA KRIŽ





1 Bunjani 616 627 7,32 85,71

2 Donji Prnjarovec 97 70 2,87 24,41

3 Gornji Prnjarovec 305 333 1,98 168,08

4 Johovec 142 136 4,69 28,98

5 Konš�ani 244 206 3,34 61,67

6 Križ 1655 1770 7,52 235,45

7 Mala Hrastilnica 116 105 1,54 68,28

8 Novoselec 1445 1595 4,41 361,91

9 Obediš�e 664 672 2,81 238,93

10 Okešinec 522 446 5,71 78,16

11 Razljev 168 140 6,48 21,59

12 Re�ica Kriška 395 385 20,62 18,67

13 Širinec 268 220 2,97 74,05

14 Šušnjari 189 147 5,47 26,88

15 Velika Hrastilnica 153 157 28,66 5,48

16 Veziš�e 398 318 12,07 26,35

Ukupno:

7377

7327

118,46

61,85


34

OP�INA LUKA





1 Krajska Ves 181 153 1,86 82,26

2 Luka 376 362 3,86 93,67

3 Pluska 262 203 4,28 47,48

4 Vadina 237 262 4,55 57,55

5 Žejinci 374 393 2,62 150,11

Ukupno:

1430

1373

17,17

79,96

OP�INA MARIJA GORICA





1 Bela Gorica 225 162 1,24 130,92

2 Celine Puš�anske 181 89 1,42 62,82

3 Hrastina Brdove�ka 117 148 1,81 81,94

4 Kraj Donji 476 458 2,37 193,22

5 Kraj Gornji-južni dio 185 226 2,30 98,41

6 Križ Brdove�ki 249 309 2,81 109,91

7 Marija Gorica 139 138 1,32 104,66

8 Oplaznik 47 58 0,83 69,83

9 Trstenik Puš�anski 263 258 2,65 97,43

10 Žlebec Gori�ki 27 77 0,36 214,27

Ukupno:

1909

1923

17,10

112,49

OP�INA ORLE





1 Bukevje 420 404 8,90 45,42

2 �ret Posavski 52 78 2,92 26,68

3 Drnek 314 313 7,25 43,15

4 Obed 64 62 3,25 19,08

5 Orle 74 77 3,03 25,40

6 Ru�a 357 302 7,23 41,76

7 Stružec Posavski 91 84 3,14 26,72

8 Suša 176 167 3,52 47,41

9 Veleševec 652 576 14,03 41,06

10 Vrbovo Posavsko 207 151 4,32 34,92

Ukupno:

2407

2214

57,61

38,43


35

OP�INA PISAROVINA





1 Bratina 856 737 33,64 21,91

2 Bregana Pisarovinska 227 220 5,29 41,59

3 Donja Kup�ina 1381 1314 38,43 34,19

4 Dvoranci 248 222 9,34 23,76

5 Gorica Jamni�ka 206 167 8,11 20,59

6 Gradec Pokupski 148 141 3,66 38,49

7 Jamnica Pisarovinska 48 47 1,40 33,66

8 Lijevo Sredi�ko 213 175 5,19 33,75

9 Lu�elnica 451 402 15,54 25,87

10 Pisarovina 405 451 12,05 37,42

11 Podgorje Jamni�ko 36 12 0,58 20,59

12 Selsko Brdo 157 121 3,74 32,38

13 Topolovec Pisarovinski 47 43 1,67 25,72

14 Velika Jamni�ka 167 155 6,35 24,39

Ukupno:

4590

4207

145,00

29,01

OP�INA POKUPSKO





1 Auguštanovec 246 193 6,27 30,77

2 Cerje Pokupsko 157 118 7,15 16,50

3 Cvetni� Brdo 38 25 1,13 22,13

4 Gladovec Pokupski 196 183 10,91 16,77

5 Hotnja 302 260 11,05 23,53

6 Lijevi Degoj 99 89 2,08 42,74

7 Lijevi Štefanki 331 335 8,95 37,45

8 Lukini� Brdo 492 402 19,64 20,47

9 Opatija 248 191 5,99 31,89

10 Pokupsko 338 289 6,44 44,91

11 Roženica 303 323 9,90 32,63

12 Strezojevo 196 157 9,90 15,86

13 Šestak Brdo 103 94 3,02 31,13

14 Zguri� Brdo 76 44 3,31 13,31

Ukupno:

3125

2703

105,73

25,57

OP�INA PRESEKA





1 Donja Velika 105 87 2,04 48,93

2 Gornja Velika 127 100 1,69 148,80

3 Gornjaki 126 93 3,64 24,74


36

4 Hruškovica 81 56 2,04 45,56

5 Kamenica 91 69 3,60 33,62

6 Kraljev Vrh 143 121 2,70 68,53

7 Krušljevec 145 113 2,74 41,20

8 Ledina 330 252 5,98 17,04

9 Pogan�ec 152 112 2,76 50,64

10 Preseka 153 140 2,70 14,82

11 Slatina 143 130 4,06 21,42

12 Srednja Velika 126 90 1,31 99,31

13 Strmec 40 40 0,99 70,04

14 Šelovec 194 165 3,66 45,12

15 Vinkovec 262 185 4,74 23,65

16 Žabnjak 121 102 3,21 17,46

Ukupno:

2339

1855

47,86

38,76

OP�INA PUŠ�A





1 Bregovljana 76 74 1,10 67,09

2 Donja Puš�a 587 707 3,14 225,18

3 Dubrava Puš�anska 114 147 3,30 44,61

4 Gornja Puš�a 380 468 2,98 157,02

5 Hrebine 327 304 2,23 136,24

6 Hruševec Puš�anski 273 274 2,99 91,73

7 Marija Magdalena 219 225 1,58 142,77

8 Žlebec Puš�anski 126 74 0,88 83,69

Ukupno:

2102

2273

18,20

124,91

OP�INA RAKOVEC





1 Bani�evec 268 244 3,29 74,27

2 Brezani 162 149 2,12 70,29

3 Drop�evec 119 103 2,05 50,31

4 Dvoriš�e 221 187 4,36 42,90

5 Goli Vrh 49 46 3,80 12,11

6 Hruškovec 104 88 1,80 48,92

7 Hudovo 96 80 2,04 39,16

8 Kolenica 44 26 1,58 16,49

9 Lipnica 106 82 2,98 27,54

10 Mlaka 155 135 2,74 49,31

11 Rakovec 267 227 5,20 43,66

12 Valeti� 92 69 3,16 21,82

Ukupno:

1683

1436

35,11

40,91


37

OP�INA RUGVICA

R.br. Naziv naselja Broj stanovnika -popis 1981.

Broj stanovnika -popis 1991.

Površina km2

Gusto�a st/km2

1 �ista Mlaka 75 237 1,77 133,75

2 �rnec Dugoselski 160 136 4,42 30,78

3 �rnec Rugvi�ki 66 59 0,65 90,41

4 Donja Greda 112 118 4,19 28,13

5 Dragoši�ka 43 136 2,08 65,54

6 Hruš�ica 117 123 3,30 37,22

7 Jalševec Nartski 112 226 2,80 80,70

8 Ježevo 438 452 12,29 36,77

9 Nart Savski 33 85 1,60 53,00

10 Novaki Nartski 53 66 2,28 29,00

11 Novaki Oborovski 245 229 5,28 43,37

12 Obediš�e Ježevsko 119 114 5,37 21,22

13 Oborovo 609 599 14,61 41,00

14 Okunš�ak 160 217 1,17 185,75

15 Otok Nartski 71 108 1,53 70,39

16 Otok Svibovski 138 166 1,95 85,33

17 Preseka Oborovska 179 136 4,20 32,38

18 Prevlaka 119 106 4,85 21,87

19 Rugvica 585 600 12,05 49,80

20 Sop 274 352 1,28 274,80

21 Struga Nartska 155 204 2,24 91,09

22 Svibje 114 249 1,93 128,71

23 Trstenik Nartski 98 204 1,87 108,81

Ukupno:

4075

4922

93,73 52,51

OP�INA STUPNIK





1 Donji Stupnik - 948 13,08 72,50

2 Gornji Stupnik 1917 1401 7,68 182,49

3 Stupni�ki Obrež 172 187 2,45 76,41

Ukupno:

2089

2536

23,20

109,31

OP�INA SVETA NEDJELJA





1 Bestovje 1695 1900 1,69 1.127,27

2 Brezje Samoborsko 614 772 2,50 308,55

3 Jagnji� Dol 292 296 1,98 149,87

4 Kalinovica 312 326 2,14 152,48

5 Kerestinec 949 1055 4,71 223,97


38

6 Mala Gorica 569 579 2,55 227,24

7 Novaki Samoborski 1062 1434 2,64 542,62

8 Orešje 727 857 3,33 257,45

9 Rakitje 1265 1615 5,12 315,46

10 Srebrnjak 87 83 0,96 86,44

11 Strmec Samoborski 2410 2704 7,41 364,98

12 Sveta Nedelja 889 981 3,01 325,97

13 Svetonedeljski Breg 142 153 0,77 199,49

14 Žitarka 199 233 2,64 88,29

Ukupno:

11.212

12.988

41,43

313,46

OP�INA ŽUMBERAK





1 Cernik 41 25 1,54 16,19

2 Donji Oštrc 201 161 5,52 29,16

3 Draš�i Vrh 72 48 3,16 15,21

4 Glušinja 55 32 1,10 29,16

5 Gornji Oštrc 127 103 1,86 55,51

6 Grgeti�i 1 4 1,86 2,15

7 Gri� 54 38 5,83 6,52

8 Hartje 80 64 1,73 37,04

9 Javor 46 40 0,71 56,52

10 Jezernice 8 - 9,79 0,00

11 Jurkovo Selo 144 140 3,21 43,66

12 Kalje 86 76 4,20 18,09

13 Kordi�i Žumbera�ki 15 11 1,30 8,47

14 Kostanjevac 160 136 2,55 53,29

15 Kup�ina Žumbera�ka 133 108 4,13 26,15

16 Markuši�i 30 25 1,40 17,88

17 Mrzlo Polje Žumber. 97 69 2,55 27,05

18 Petri�ko Selo 70 56 1,28 43,85

19 Plavci 25 10 1,11 9,02

20 Radinovo Brdo 48 23 3,90 5,89

21 Reštovo Žumbera�ko 35 33 2,94 11,22

22 Sopote 25 30 2,21 13,58

23 Sošice 205 122 14,60 8,36

24 Stari Grad Žumbera�ki 23 5 4,44 1,13

25 Stupe 93 63 1,33 47,27

26 Tomaševci 67 43 6,39 6,73

27 Tup�ina 102 101 3,89 25,96

28 Veliki Vrh 53 30 1,78 16,89

29 Viso�e 57 33 1,58 20,87

30 Viš�i Vrh 85 88 2,23 39,38

31 Vlaši� Brdo 9 19 0,99 19,14

32 Vukovo Brdo 25 18 1,44 12,51

33 Žamarija 53 52 0,38 135,84

34 Željezno Žumbera�ko 86 74 3,42 21,63

35 Žumberak 27 19 3,82 4,98

Ukupno:

2438

1899

110,17

17,24


39

B) SREDIŠNJE USLUŽNE FUNKCIJE Stanovništvo se okuplja u pojedinim mjestima i podru�jima radi zadovoljavanja svojih egzistencijalnih potreba, a to su stanovanje, rad i druge osobne ili skupne potrebe. Ove posljednje se zajedni�ki mogu svrstati u skupinu usluga (tercijarnih i kvartarnih djelatnosti). Neke usluge služe samo stanovništvu doti�nog naselja i nemaju "gradotvorno" zna�enje. Ako pak njihov utjecaj prelazi granice naselja u kojima se nalaze i razvijaju, a to je naj�eš�i slu�aj kod gradova, tako da služe, osim stanovnicima tog grada, još i stanovnicima bliže i dalje okolice, onda postaju središnje uslužne funkcije. U Hrvatskoj je, kad je rije� o prostornom planiranju, u ve�ini prostornih planova bilo uglavnom prihva�eno svrstavanje središnjih uslužnih funkcija u 8 skupina djelatnosti: 1. uprava, sudstvo i društveno-politi�ke organizacije; 2. školstvo; 3. kultura, prosvjeta, umjetnost i znanost; 4. zdravstvo i socijalna zaštita; 5. financijske i druge sli�ne uslužne djelatnosti; 6. trgovina; 7. obrt i usluge; 8. šport, rekreacija, zabava i odmor. Unutar tih djelatnosti razvrstane su središnje uslužne funkcije na nekoliko stupnjeva. Neke se središnje uslužne funkcije javljaju u ve�em, a neke u manjem broju stupnjeva, dok su neke iz razli�itih temeljnih skupina djelatnosti me�usobno povezane i javljaju se veoma �esto zajedno u pojedinim naseljima. Ima i takvih središnjih uslužnih funkcija koje se povezuju jedanput s višim, a drugi put s nižim stupnjem središnjih uslužnih funkcija druge temeljne skupine. Poseban je razvitak središnjih uslužnih funkcija u Zagreba�koj županiji. Naime, to je jedina županija u Hrvatskoj �ije središte - sjedište grad Zagreb, nije sastavni dio te županije. Tako se velik broj središnjih uslužnih funkcija regionalne i županijske razine, koje služe i koriste stanovnicima Zagreba�ke županije, ne nalaze u naseljima te županije, ve� se razvijaju u gradu Zagrebu, zajedno s onima me�unarodne, državne i makroregionalne razine. Ipak, zbog toga što se zagreba�ko metropolsko podru�je, kao posljedica širenja procesa suburbanizacije, sve više širi na dijelove prostora Zagreba�ke županije, dolazi i do suprotnog procesa, kao i kod razvitka i razmještaja gospodarskih djelatnosti, kojim se u nekim središtima Zagreba�ke županije osnivaju ispostave regionalnih i županijskih središnjih uslužnih funkcija i one se na taj na�in približavaju njihovim stanovnicima. Naime, i stanovnici ove županije tako�er su se, dijelom spontano a dijelom organizirano, doselili u naselja Zagreba�ke županije, a zapravo su, naj�eš�e radom, usko i �vrsto povezani s gradom Zagrebom. Jasno da sve to utje�e na posebnost razvijanja središnjih uslužnih funkcija u nekim skupinama tercijarnih i kvartarnih djelatnosti u središtima jedinica lokalne samouprave i u drugim manjim lokalnim središtima u Zagreba�koj županiji. Na podru�ju Zagreba�ke županije sažeto se može razmotriti zastupljenost i razvitak središnjih uslužnih funkcija na sljede�i na�in: Upravne funkcije odgovaraju novom politi�ko-teritorijalnom ustroju u zemlji, odnosno organizaciji lokalne uprave i samouprave, a raspore�ene su prema zakonskim i podzakonskim aktima od razine države, županije, preko gradova i op�ina do pojedinih naselja. Na razini županije obavljaju se poslovi državne uprave i poslovi iz samoupravnog djelokruga koji su propisani odgovaraju�im zakonima. Za obavljanje poslova državne uprave na podru�ju Zagreba�ke županije ustrojeni su, osim onih smještenih u Zagrebu, i županijski uredi i ispostave u svim središtima gradova (8). Posebnom uredbom na podru�ju Zagreba�ke županije, kao i na cijelom teritoriju Hrvatske, smanjen je broj s prijašnjih 50 na 22 mati�na ureda, koji se danas nalaze u sjedištima svih osam gradova (Dugo Selo, Ivani� Grad, Jastrebarsko, Samobor, Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica, Vrbovec i Zapreši�), u sjedištima ili pomo�nim sjedištima 11 op�ina (Brdove�ko Prigorje, Dubrava, Jakovlje, Kloštar Ivani�, Križ, Kraši�, Orle, Pisarovina, Pokupsko, D. Puš�a, Sveta Nedelja), a zadržani su i u tri prijašnja manja sjedišta (Bregana, Galgovo i Vukovina). U ve�ini ostalih bivših mati�nih ureda obavljaju se neki poslovi iz njihove nadležnosti samo u odre�ene dane u tjednu. Gradovi (8: Dugo Selo, Ivani� Grad, Jastrebarsko, Samobor, Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica, Vrbovec i Zapreši�) i Op�ine (26: Bedenica, Bistra, Brckovljani, Brdovec, Dubrava, Dubravica, Farkaševac,


40

Gradec, Jakovlje, Klin�a Sela, Kloštar Ivani�, Kraši�, Kravarsko, Križ, Luka, Marija Gorica, Orle, Pisarovina, Pokupsko, Preseka, Puš�a, Rakovec, Rugvica, Stupnik, Sveta Nedjelja i Žumberak) imaju gradsko/op�insko vije�e, gradsko/op�insko poglavarstvo, gradona�elnika/op�inskog na�elnika i upravna tijela koja obavljaju poslove lokalne samouprave na gradskoj, odnosno op�inskoj razini, a smještena su u sjedištima tih teritorijalno-politi�kih jedinica. Mjesni odbori s vije�em mjesnog odbora, predsjednikom vije�a mjesnog odbora i mjesnim zborom gra�ana djeluju u mjestima koja su ih osnovala (476). Radi usporedbe potrebno je navesti da su ve� u prošlosti, u razdoblju dužem od jednog stolje�a, neka naselja obavljala upravne funkcije za pojedine politi�ko-teritorijalne cjeline, ali dok su neka od njih nastavila obavljati te funkcije, druga su izgubila prethodno zna�enje. Tako su 1886. godine, unutar tadašnje Zagreba�ke županije, sjedišta kotara bila Dugo Selo, Velika Gorica, Jastrebarsko, Pisarovina, Samobor i Sveti Ivan Zelina, a unutar Bjelovarsko - križeva�ke županije i Križ, dok su središta op�ina bila Dugo Selo, Posavski Bregi, Velika Gorica, Orle, Cvetkovi�, Jastrebarsko, Kalje, Kraši�, Petrovina, Plješivica u G. Desincu, Sošice, Sveta Jana u Gorici, Pisarovina, Pokupsko, Podvrh u Samoboru, Rakov Potok u Kerestincu, Samobor, Bistra u Bistri Donjoj, Sveti Ivan Zelina, Brdovec, odnosno Dubrava i Ivani� Kloštar te je sa statusom grada bio Ivani� Grad. Poslije II. svjetskog rata, 1952./1953. godine, funkciju središta kotara obavljali su Dugo Selo, Jastrebarsko, Samobor, Velika Gorica, Vrbovec i Zelina, dok su op�inska središta, osim svih današnjih gradskih i op�inskih središta (Jastrebarsko i Samobor sa statusom gradske op�ine), još bila: Graberje, Oborovo (umjesto Rugvice), Posavski Bregi, �eglje-Novaki, Gorica Svetojanska, Gornji Desinec, Kalje, Kupinec, Petrovina, Plešivica, Sošice, Bregana, Galgovo, Poklek, �rnkovec, Dubranec, Novo �i�e, Veleševec (umjesto Orle), Vukovina, Brdove�ko Prigorje (umjesto Brdovec), Srpska Kapela (današnja Nova Kapela), Donja Zelina i Komin. Ve�ina tih naselja je s vremenom razvila i neke druge središnje uslužne funkcije na lokalnoj razini. Osim navedenih upravnih funkcija, u nekim današnjim sjedištima jedinica lokalne samouprave, ali i u nekim drugim manjim središtima u Zagreba�koj županiji, djeluju na gradskoj, a neke i na op�inskoj i mjesnoj razini, još uprave i uredi za obranu, služba motrenja i obavješ�ivanja, ured za nacionalnu sigurnost, stožeri civilne zaštite, policijska uprava i policijske postaje, vatrogasna zajednica i vatrogasne postrojbe, porezna uprava i ispostave, postaja financijske policije, državni ured za reviziju, grani�na policija (Bregana, Sošice, Harmica i Savski Marof), carinska ispostava (Bregana Naselje, Bregana i Harmica - grani�ni prijelaz), dopisništvo Hine, uprava Parka prirode Žumberak-Samoborsko gorje te Hrvatske telekomunikacije i Hrvatske pošte sa 51 poštanskim uredom (Dugo Selo, Ivani� Grad, Lijevi Dubrov�ak, Graberje Ivani�ko, Posavski Bregi, Jastrebarsko, Gorica Svetojanska, Samobor, Bregana, Sveti Martin pod Oki�em, Sveti Ivan Zelina, Donja Zelina, Komin, Velika Gorica, Buševec, Donja Lomnica, Dubranec, Novo �i�e, Velika Kosnica, Vukovina, Vrbovec, Lonjica, Zapreši�, Kupljenovo, Bedenica, Donja Bistra, Savski Marof, Šenkovec, Dubrava, Nova Kapela, Dubravica, Farkaševac, Gradec, Jakovlje, Donja Zden�ina, Kloštar Ivani�, Kraši�, Kravarsko, Križ, Novoselec, Luka, Orle, Pisarovina, Pokupsko, Preseka, Donja Puš�a, Rakovec, Oborovo, Sveta Nedelja, Kostanjevac, Kalje i Sošice). Pravosudne funkcije organizirane su i razmještene u skladu s uspostavljanjem pravosu�a, kao jednog od tri samostalna segmenta hrvatske vlasti, tako�er na temelju zakona i podzakonskih akata i na razini županije, gradova i op�ina. Tek su u za�etku one na županijskoj razini u Zagreba�koj županiji. Tako na tom podru�ju djeluje po 8 op�inskih i prekršajnih sudova (Dugo Selo, Ivani� Grad, Jastrebarsko, Samobor, Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica, Vrbovec i Zapreši�), a u osnivanju je Županijski sud u Velikoj Gorici. Tom razmještaju uglavnom odgovaraju op�inska državna odvjetništva, odvjetni�ki uredi i javnobilježni�ka službena sjedišta (15 bilježnika: Dugo Selo 2, Jastrebarsko, Ivani� Grad, Pisarovina, Samobor 2, Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica 3, Vrbovec, Dubrava, Zapreši� i Brdovec). U naselju Turopolje nalazi se Zavod za preodgoj maloljetnika Turopolje šireg zna�enja. U skladu s novim zakonskim odredbama djeluje nekoliko stotina razli�itih udruga gra�ana, podružnica politi�kih stranaka, sindikata, komora, strukovnih udruženja, saveza, turisti�kih zajednica, zaklada, fondacija i humanitarnih udruga, raznih društava i klubova, te drugih društvenih organizacija na svim razinama središta.


41

U Zagreba�koj županiji djeluje više vjerskih zajednica, ali najviše je zastupljena Katoli�ka crkva s brojnim institucijama na dekanatskoj i župskoj razini, uklju�uju�i i razne samostanske redove (redovnika i redovnica) te razne socijalne i dobrotvorne ustanove (Karitas i druge). Zagreba�ka županija se nalazi u sastavu Zagreba�ke nadbiskupije i metropolije. Ima 62 rimokatoli�ke župe, �iji se župni uredi nalaze u sljede�im naseljima: Bedenica, Bistra-Poljanica Bistranska, Brckovljani, Brdovec, Donja Lomnica, Donja Zelina, Dubranec, Dubrava, Dugo Selo, Gorica Svetojanska, Gornje Prekrižje, Gornji Desinec, Gradec, Ivani� Grad, Jamnica Pisarovinska, Jastrebarsko (2), Kalje-Mrzlo Polje, Kloštar Ivani�, Kotari, Kraljev Vrh, Kraši�, Kravarsko, Križ, Kupinec, Lovre�ka Varoš, Lug Samoborski, Luka, Lukavec, Marija Gorica, Novo �i�e, Oborovo, Oki�ka Sveta Marija Repiš�e, Oštrc, Petrovina, Plešivica, Pokupsko, Preseka, Pribi�, D. Puš�a, Rakovec, Rakov Potok, Rozga, Rude, Samobor, Savski Nart-Jalševec Nartski, Slaveti�, Stupnik, Sveta Nedelja, Sveti Ivan Zelina, Sveti Martin pod Oki�em, Š�itarjevo, Veleševec-Orle, Velika Gorica (3), Velika Mlaka, Vrbovec, Vukovina, Zapreši� (2) i Zden�ina-Klin�a Sela. Muški redovni�ki samostani (2) nalaze se u Jastrebarskom i Samoboru, dok je 12 ženskih samostana smješteno u naseljima Velika Gorica, Kloštar Ivani� (2), Sveta Nedelja, Ivani� Grad, Sveti Ivan Zelina, Gradec, Lovre�ina - Lovre�ka Velika, Zapreši�, Jastrebarsko, Kraši� i Samobor, gdje redovnice obavljaju brojne poslove i pružaju razne, naj�eš�e karitativne usluge. Na podru�ju Zagreba�ke županije se nalazi i Žumbera�ki vikarijat Križeva�ke eparhije za grkokatoli�ke vjernike sa 5 župa (Mrzlo Polje, Pe�no, Pribi�, Sošice i Stojdraga) i samostanom sestara bazilijanki u Sošicama. Djeluju i neke druge vjerske zajednice sa svojim posebnim ustrojstvom, ali s malom zastupljenosti i zna�enjem u ovom prostoru. Obrazovno-prosvjetne, visokoškolske i znanstvene, kulturne i umjetni�ke aktivnosti razvijaju se kroz ve�i broj institucija, tako�er raznih razina, ve� prema tome jesu li namijenjene odgoju i naobrazbi djece predškolskog uzrasta, mla�oj ili starijoj školskoj djeci, studentima ili odraslim stanovnicima ovog podru�ja, ali i onim povremenim posjetiteljima pojedinih naselja u ovoj županiji. Njihova je ve�a zastupljenost u sjedištima gradova i op�ina, ali djeluju i u nekim drugim manjim lokalnim središtima. U sjedištima nekih gradova po�ele su se razvijati i neke usluge ove skupine regionalne-županijske i više razine. Predškolski odgoj i naobrazba Predškolski odgoj i naobrazba obuhva�aju programe odgoja, naobrazbe, zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne skrbi koja se ostvaruje u dje�jim vrti�ima. U Zagreba�koj županiji djeluju 44 dje�ja vrti�a, i to u svim sjedištima gradova: Dugo Selo (2), Ivani� Grad (2), Jastrebarsko (3), Samobor (3), Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica (8), Vrbovec i Zapreši� (4), te još u sljede�im naseljima: Graberje Ivani�ko, Posavski Bregi, Kloštar Ivani�, Križ, Novoselec, Bregana, Rakitje, Strmec Samoborski, Buševec, Donja Lomnica, Mraclin, Velika Mlaka, Dubrava, Brdovec i Luka. Širenje njihove mreže u ovom prostoru tek se o�ekuje. Osnovno školstvo Na podru�ju Zagreba�ke županije djeluje 41 mati�na osnovna škola i 81 podru�ni razredni odjel u istom tolikom broju naselja s ukupno oko 30.000 u�enika i oko 1.600 u�itelja. Mati�ne osnovne škole se nalaze u svim sjedištima gradova: Dugo Selo, Ivani� Grad (2), Jastrebarsko, Samobor (2), Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica (4), Vrbovec (2) i Zapreši� (2), u sljede�oj polovici sjedišta op�ina: Donja Puš�a, Dubrava, Rugvica, Gradec, Jakovlje, Klin�a sela, Kraši�, Kravarsko, Pisarovina, Pokupsko, Sveta Nedelja, Kloštar Ivani� i Križ te u nekim drugim manjim lokalnim središtima: Bregana, Poljanica Bistranska, Donja Zelina, Božjakovina, Kupljenovo, Prigorje Brdove�ko, Rude, Sveti Martin pod Oki�em, Šenkovec, Velika Mlaka, Vukovina, Š�itarjevo i Graberje Ivani�ko. U op�inama Bedenica, Dubravica, Farkaševac, Luka, Marija Gorica, Orle, Preseka, Rakovec, Stupnik i Žumberak nema mati�ne osnovne škole, jer nema dovoljan broj djece - u�enika, nego su samo podru�ni razredni odjeli neke mati�ne osnovne škole iz susjednoga grada ili op�ine. Osnovno glazbeno obrazovanje provodi se u glazbenim školama u Ivani� Gradu, Samoboru, Velikoj Gorici i Vrbovcu. Mora se o�ekivati njihovo daljnje osnivanje i širenje u ve�im središtima.


42

Prikaz mati�nih osnovnih škola i pripadaju�ih podru�nih razrednih odjela, prema njihovim sjedištima, vidljiv je iz sljede�e tablice: R. br.

Naziv škole

Sjedište Podru�ni razredni odjel

1. OŠ DUGO SELO DUGO SELO - 2. OŠ LJUBE BABI�A

JASTREBARSKO

PRO Cvetkovi� PRO Domagovi� PRO �eglje PRO Volavje PRO Petrovina PRO Sveta Jana PRO Plešivica PRO Desinec

3. OŠ BOGUMILA TONIJA

SAMOBOR PRO Farkaševac PRO Mirnovec

4. OŠ SV. MARTIN POD OKI�EM

SV. MARTIN POD OKI�EM PRO Klake PRO Pavu�njak

5. OŠ SAMOBOR

SAMOBOR

PRO Celine PRO Smeroviš�e

6. OŠ MILANA LANGA

BREGANA

PRO Grdanjci PRO Novo Selo PRO Norši� Selo

7. OŠ RUDE RUDE PRO Manja Vas 8. OŠ EUGENA KVATERNIKA

VELIKA GORICA

PRO Lukavec PRO Dubranec PRO Cerovski Vrh

9. OŠ JURJA HABDELI�A

VELIKA GORICA

PRO Šiljakovina PRO V. Buna

10. OŠ VUKOVINA

VUKOVINA

PRO Buševec PRO Mraclin PRO Novo �i�e PRO Rakitovec PRO Bukevje PRO Veleševec

11. OŠ NIKOLE HRIBARA

VELIKA GORICA

PRO Gradi�i PRO Lomnica

12. OŠ EUGENA KUMI�I�A VELIKA GORICA - 13. OŠ VELIKA MLAKA VELIKA MLAKA PRO Mi�evec 14. OŠ SLAVKA KOLARA

KRAVARSKO

PRO D. Hruševec PRO G. Hruševec PRO Kozja�a

15. OŠ POKUPSKO POKUPSKO PRO Hotnja 16. I OŠ VRBOVEC

VRBOVEC

PRO Banovo PRO Dijaneš PRO G. Tkalec PRO Rakovec PRO Preseka

17. II OŠ VRBOVEC

VRBOVEC

PRO Lonjica PRO Negovec PRO Poljana PRO P. Lug

18. OŠ Š�ITARJEVO Š�ITARJEVO - 19. OŠ ANTUNA AUGUSTIN�I�A ZAPREŠI� PRO Brdovec 20. OŠ LUDEVITA GAJA ZAPREŠI� PRO Pojatno 21. OŠ BISTRA

POLJANICA BISTRANSKA PRO G. Bistra

PRO Jablanovec 22. OŠ DRAGUTINA DOMJANI�A

SV. IVAN ZELINA PRO Bedenica

PRO Komin PRO Prepolno PRO Radoiš�e

23. OŠ K.Š. �ALSKOG DONJA ZELINA PRO Psarjevo 24. OŠ IVANA PERKOVCA ŠENKOVEC PRO Drenje 25. OŠ I. B. MAŽURANI�

PRIGORJE BRDOVE�KO

PRO M. Gorica PRO Ladu�

26. OŠ RUGVICA RUGVICA - 27. OŠ STJEPANA RADI�A BOŽJAKOVINA PRO Lupoglav 28. OŠ KUPLJENOVO-LUKA

KUPLJENOVO

PRO K. Hruševac PRO Luka

29. OŠ PUŠ�A PUŠ�A PRO Dubravica 30. OŠ SVETA NEDJELJA

SVETA NEDJELJA PRO Strmec

PRO Rakitje


43

PRO Rakov Potok PRO Kerestinec

31. OŠ KLIN�A SELA

KLIN�A SELA

PRO Repiš�e PRO Kupinec

32. OŠ VLADIMIRA NAZORA

PISAROVINA

PRO D. Kup�ina PRO Bratina

33. OŠ K.A. STEPINCA

KRAŠI�

PRO Vukšin Šipak PRO Kostanjevac PRO Kalje

34. OŠ GRADEC

GRADEC

PRO Cugovec PRO Haganj PRO Repinec PRO Tu�enik

35. OŠ DUBRAVA

DUBRAVA

PRO Nova Kapela PRO Farkaševac PRO Bol�

36. OŠ JAKOVLJE JAKOVLJE

PRO Kraljev Vrh PRO Igriš�e

37. OŠ BRA�E RADI� KLOŠTAR IVANI� - 38. OŠ MILKE TRNINE KRIŽ PRO Novoselec 39. OŠ �URE DEŽELI�A IVANI� GRAD - 40. OŠ STJEPANA BASARI�EKA IVANI� GRAD PRO Posavski Bregi 41. OŠ JOSIPA BADALI�A GRABERJE IVANI�KO - Izvor: Ured za prosvjetu, kulturu, informiranje, šport i tehni�ku kulturu Zagreba�ke županije,1999. Srednje školstvo Obrazovni procesi u Zagreba�koj županiji odvijaju se sukladno pozitivnim zakonskim propisima, što se vidi u organizaciji i izvo�enju srednjeg školstva. Najja�a srednjoobrazovna središta su Samobor i Velika Gorica sa po �etiri srednje škole, dok središta gradova Ivani� Grad, Jastrebarsko, Sveti Ivan Zelina i Vrbovec imaju po jednu srednju školu. U Dugom Selu i Zapreši�u tek se planira izgradnja srednje škole. Op�ine nemaju srednjih škola. Srednje škole na podru�ju Zagreba�ke županije poha�a oko 6.500 u�enika i u njima radi oko 480 nastavnika. Time se ova skupina usluga srednje regionalne - županijske razine znatno približila velikom broju svojih korisnika, što se, dakako, može još više poboljšati. Tabli�ni prikaz srednjih škola u Zagreba�koj županiji:

R. BR. SREDNJA ŠKOLA SJEDIŠTE

1. SŠ Ivana Šveara Ivani� Grad

Ivani� Grad

2. SŠ Jastrebarsko Jastrebarsko

Jastrebarsko

3. Ekonomska škola Samobor Samobor

4. Gimnazija A. G. Matoša

Samobor

5. Srednja strukovna škola Samobor Samobor

6. Ekonomska škola Velika Gorica

Velika Gorica

7. Gimnazija Velika Gorica Velika Gorica

8. Srednja strukovna škola Velika Gorica

Velika Gorica

9. Zrakoplovna tehni�ka škola Rudolfa Perešina

Velika Gorica

10. Srednja škola Vrbovec Vrbovec

11. Srednja škola D. Stražimira Sveti Ivan Zelina

12. Srednja glazbena škola “Ferdo Livadi�” Samobor

Izvor: Ured za prosvjetu, kulturu, informiranje, šport i tehni�ku kulturu Zagreba�ke županije,1999.


44

Ostale odgojno - obrazovne ustanove Od ostalih odgojno - obrazovnih institucija na podru�ju Zagreba�ke županije još djeluju U�eni�ki dom u Ivani� Gradu, Srednja glazbena škola u Samoboru, Centar za obrazovanje odraslih i Škola stranih jezika u Velikoj Gorici, a od posebnih odgojno - obrazovnih ustanova širega zna�enja: Centar za smještaj i rehabilitaciju Stan�i�, Zavod za preodgoj maloljetnika (osnovna i srednja strukovna škola) u Turopolju i Centar za odgoj, obrazovanje i osposobljavanje omladine u Lugu Samoborskom. Posebna je uloga Nastavnog centra Rakitje. Više i visoko školstvo Na podru�ju Zagreba�ke županije nema visokoškolskih nastavnih institucija. Iz podru�ja znanstveno-istraživa�ke djelatnosti u Jastrebarskom djeluje Šumarski institut, u Rugvici se nalazi radna istraživa�ka jedinica Zavoda za kukuruz Instituta za oplemenjivanje i proizvodnju bilja iz Zagreba (dorada sjemena), a u Pleševici jedinica Centra medicinskih znanosti Klini�kog bolni�kog centra Zagreb. Na podru�ju Zagreba�ke županije, iako djeluju razne i brojne kulturne ustanove, ima još znatnih mogu�nosti njihovom razvitku. U sjedištima gradova nalaze se i djeluju domovi kulture, otvorena pu�ka u�ilišta, muzeji, galerije, kinematografi, lokalne radiopostaje, kulturno-umjetni�ka društva, knjižnice i �itaonice i druge kulturne institucije, kao i udruge tehni�ke kulture. U sjedištima op�ina uglavnom se nalaze društveni domovi s knjižnicom i �itaonicom, kulturno-umjetni�ka društva i po neka javna ustanova iz kulture. Društvene domove ili prostorije za društveno okupljanje imaju brojna druga naselja, dok u nekima od njih djeluju kulturno-umjetni�ka društva i još po koja druga ustanova iz kulture lokalnog zna�enja. Na podru�ju Zagreba�ke županije djeluju sljede�e ustanove u kulturi, prema djelatnostima: Muzejsko-galerijska djelatnost

1. Muzej Brdovec u sklopu kojeg djeluje Galerija Matije Skurjenija u Zapreši�u 2. Muzej Sv. Ivan Zelina 3. Muzej Turopolja 4. Samoborski muzej 5. Zavi�ajni muzej Donja Kup�ina - etnografski muzej na otvorenom, Pisarovina U op�ini Jakovlje postoji Galerija Dvorac u kojoj djeluju umjetnici HDLU-a, a u gradu Jastrebarsko djeluje gradski muzej koji nije registriran kao posebna ustanova u kulturi.

Bibliote�na djelatnost

1. Gradska knjižnica Samobor 2. Knjižnice grada Zagreba - Knjižnica Ante Kova�i�a Zapreši� 3. Knjižnica Narodnog sveu�ilišta Ivani� Grad 4. Knjižnica Narodnog sveu�ilišta Velika Gorica 5. Knjižnica Narodnog sveu�ilišta Vrbovec 6. Gradska knjižnica Sv. Ivan Zelina 7. Knjižnica Pu�kog u�ilišta Dugo Selo 8. Knjižnica Centra za kulturu Jastrebarsko 9. Knjižnica Centra za kulturu Križ

Književnost i nakladni�ka djelatnost

Na podru�ju Zagreba�ke županije djeluje stotinjak poduze�a koja se bave nakladni�kom i izdava�kom djelatnoš�u. Neka od njih su: "Rekontra" d.o.o, "Agara" d.o.o., ""DZ Promet" d.o.o., "Sezna" d.o.o., "Zlatni klju�" d.o.o., "Bauer Co." Samobor, "Mabacom" Samobor, "Boks" ambalaža Velika Gorica, "C.B. Print" Samobor, "Horvat" Samobor i drugi.

Pu�ka u�ilišta i centri za kulturu 1. Narodno sveu�ilište Ivani� Grad 2. Narodno sveu�ilište Velika Gorica 3. Narodno sveu�ilište Vrbovec 4. Pu�ko otvoreno u�ilište Samobor 5. Pu�ko otvoreno u�ilište Zapreši� 6. Pu�ko otvoreno u�ilište Zelina 7. Pu�ko u�ilište Dugo Selo 8. Centar za kulturu Jastrebarsko 9. Centar za kulturu Križ

Kinematografija

1. kino u Ivani� Gradu je sastavu Narodnog sveu�ilišta Ivani� Grad 2. kino u Samoboru je u sastavu Pu�kog otvorenog u�ilišta Samobor 3. kino u Jastrebarskom je u sastavu Centra za kulturu Jastrebarsko 4. kino u Zapreši�u je u sastavu Pu�kog otvorenog u�ilišta Zapreši� 5. kino "Gorica" u Velikoj Gorici je u sastavu NS Velika Gorica 6. kino u Vrbovcu je u sastavu Narodnog sveu�ilišta Vrbovec 7. kino "Feral" u Sv. Ivanu Zelini je privatno


45

Scenska umjetnost i glazba

Kulturno-umjetni�ke udruge koje se amaterski bave scenskom umjetnoš�u su: 1. Amatersko kazalište "Janus", Ivani� Grad 2. Amatersko kazalište "Josip Badali�", Križ 3. Amatersko lutkarsko kazalište "Lutonjica Toporko", Samobor 4. KUD "Du�ec", Mraclin 5. KUD "Glas Posavine", Veleševec 6. KUD "Kupljenovo", Kupljenovo 7. KUD "Slavuj", Bukevje 8. Ogranak "Selja�ke sloge" Buševec 9. Plesna grupa "Burka", Samobor 10. Plesna grupa "Mega Blast", Velika Gorica 11. Hrvatsko pjeva�ko društvo "Zelina", Sveti Ivan Zelina 12. KUD “Driejnek”, Nespeš 13. KUD “Trninica”, Donja Zelina 14. Zelinsko amatersko kazalište “Zamka”, Sveti Ivan Zelina.

Izvor: Upravni odjel za društvene djelatnosti Zagreba�ke županije,1999. godine Na prostoru Zagreba�ke županije, u okviru Zajednice športskih udruga i saveza, djeluje više od 300 pojedina�nih športskih klubova (udruga) - raznih športskih grana na državnoj, županijskoj i lokalnoj razini natjecanja. Održavaju se me�unarodne, državne, regionalne i lokalne športske priredbe, izgra�eni su odgovaraju�i športski objekti i igrališta, te neki sadržaji vezani za rekreaciju, zabavu i odmor svih uzrasta stanovništva i posjetitelja ovog podru�ja. U tom pogledu su najbolje organizirana i opremljena gradska središta, ali ipak još nedostaje znatan broj športskih objekata potrebnih školama i ostalim stanovnicima - za športske aktivnosti u slobodnom vremenu. Zna�ajniji športski objekti na podru�ju Zagreba�ke županije: Zapreši� športski centar - nogometni stadion, dvorana, teniski tereni, kuglana, konji�ki klub, motokros-staza u

Prigorju Brdove�kom, kros-staza u Klju�u

Ivani� Grad kuglana, nogometno igralište, teniski tereni, školsko športska dvorana uz srednjoškolski centar “Ivan Švear”

Jastrebarsko motocross staza u Mladini, športsko rekreacijski centar Svetojanske toplice, školsko-športska dvorana, streljana, teniski tereni, nogometno igralište, ribnjaci, konji�ki klub, golfsko igralište u Mirkopolju

Samobor nogometni stadion Samobor, športska dvorana OŠ "Bogumil Toni" s tri dvorane: velika s gledalištem za 1000 posjetitelja, borila�ka dvorana s tri borilišta i gledalištem za 100 posjetitelja i korektivna dvorana; teniski centar TK Samobor 1890, športsko-rekreacijski centri Šmidhen i Vugrinš�ak, igralište za odbojku na pijesku, brojna teniska igrališta, motokros-staza Helena, školsko-šporske dvorane, konji�ki klub

Sv. Ivan Zelina športsko-rekreacijski centar, teniski tereni, bodibilding i fitnes-centar, nogometno igralište, športska dvorana, motokros-staza Prodanec, ribnjaci, streljane �egci i Blaškovec

Velika Gorica 7 školsko-športskih dvorana, športsko-rekreacijski centar Velika Gorica, stadion Radnik, kuglana, atletska staza, teniski tereni, teretane, bodibilding i fitnes-centri, streljana Strelja�kog društva Turopolje u Lukavcu

Vrbovec fitnes-centar gym, kuglana, streljana, teniski tereni, nogometni stadion

Dugo Selo nogometno igralište, teniska igrališta

Izvor: Upravni odjel za društvene djelatnosti Zagreba�ke županije,1999. godine

Zdravstvena zaštita i socijalna skrb razvijaju se kroz djelovanje institucija primarne, specijalisti�ko-konzilijarne i bolni�ke zdravstvene zaštite te socijalne skrbi, odnosno kroz rad odgovaraju�ih institucija. Na podru�ju Zagreba�ke županije, u djelokrugu zdravstvene zaštite stanovništva na županijskoj razini, u svim sjedištima gradova (8) djeluju domovi zdravlja, gdje se obavljaju zdravstvene usluge primarnog tipa, hitne medicinske pomo�i, sanitetskog prijevoza, te odre�enih oblika specijalisti�ko - konzilijarne zdravstvene zaštite koje nije mogu�e organizirati u okviru cjelovite poliklini�ke konzilijarne zdravstvene zaštite. Primarni tip zdravstvene zaštite (op�a medicinska služba, stomatološka služba, patronažna služba i dr.) obavlja se u još 44 zdravstvene stanice - ambulante, i to u svim op�inskim središtima (osim u op�inama Bedenica, Jakovlje i Marija Gorica), te još u sljede�im naseljima: Božjakovina, Donja Zden�ina, Graberje Ivani�ko, Posavski Bregi, Bukovac Svetojanski, Bregana, Budinjak, Galgovo,


46

Rude, �rnkovec, Donja Lomnica, Dubranec, Mraclin, Turopolje, Velika Mlaka, Lonjica, Ivanec Bistranski, Kupljenovo, Gornja Bistra, Prigorje Brdove�ko, Šenkovec, Kalinovica i Strmec Samoborski. Na podru�ju Županije djeluju 24 ljekarne, i to u svih 8 sjedišta gradova, u sjedištima op�ina: Bistra, Brckovljani, Dubrava, Jakovlje, Klin�a Sela, Kloštar Ivani�, Kraši�, Križ, Pisarovina, Rugvica i Sveta Nedjelja te u naseljima: Bregana, Buševec, Velika Mlaka, Prigorje Brdove�ko i Strmec Samoborski. Prema podacima od 31.12.1995., u zdravstvenim institucijama u Zagreba�koj županiji radilo je ukupno 268 doktora medicine, 127 zubnih terapeuta i 81 farmaceut. Centri za socijalnu skrb, ispostave Zavoda za zapošljavanje, podru�ni uredi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i ispostave Republi�kog fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika djeluju u svih osam sjedišta gradova na podru�ju ove županije. Domovi umirovljenika u Dugom Selu, Velikoj Gorici i Vrbovcu i Dom starih i nemo�nih kod sestara milosrdnica u Šibicama (Zapreši�) ustanove su socijalne skrbi sa zada�om pružanja usluga organiziranog stanovanja, prehrane, pomo�i i njege, socijalnog rada i zdravstvene zaštite starim i nemo�nim stanovnicima tih podru�ja unutar Zagreba�ke županije. Na ovom podru�ju još se nalaze i djeluju sljede�e zdravstvene institucije i ustanove socijalne skrbi širega zna�enja: Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Naftalan u Ivani� Gradu, Bolnica za kroni�ne dje�je bolesti u Gornjoj Bistri, Ambulanta Zavoda za tuberkulozu i sli�ne bolesti u Jastrebarskom, Zdravstvena ambulanta za prognanike u Velikoj Kosnici, Klini�ki bolni�ki centar Zagreb - Centar medicinskih znanosti u Plešivici, Ustanova za zdravstvenu njegu i rehabilitaciju u Pribi�u, Centar za smještaj i rehabilitaciju Stan�i� u Dugom Selu, Centar za odgoj, obrazovanje i osposobljavanje omladine u Lugu Samoborskom i Dje�ji dom u Donjem Ladu�u. Me�u financijskim, prometnim, trgovinskim, obrtni�kim, ugostiteljskim, turisti�kim, komunalnim i drugim poslovnim i uslužnim institucijama djeluju one koje imaju ve�e i manje nadlokalno zna�enje, kao i one koje imaju lokalni karakter i trebaju biti bliže stanovništvu ove županije. Tako se u svih 8 sjedišta gradova nalaze ispostave Zavoda za platni promet, centrale ili ispostave poslovnih banaka ili štedionica, mjenja�nice, ispostave osiguravaju�ih zavoda, Hrvatske lutrije i još nekih sli�nih poslovnih uslužnih institucija. Osim toga, ispostave Zavoda za platni promet još se nalaze u op�inskim središtima Dubrava, Križ i Donji Stupnik. Razne poslovne banke imaju svoje ispostave još u lokalnim središtima Donja Bistra, Dubrava, Kloštar Ivani�, Kraši�, Pisarovina, Bestovje, Kerestinec, Sveta Nedelja, Bregana i Velika Mlaka, a ispostave štedionica i mjenja�nica djeluju još u Donjem Stupniku, Novoselcu i Bregani. U ve�ini op�inskih središta nalaze se i djeluju zastupnici pojedinih osiguravaju�ih zavoda i Hrvatske lutrije. Iz skupine djelatnosti trgovine najzastupljenije su trgovine mješovitom robom i pojedine specijalizirane prodavaonice, dok je manje robnih ku�a, tržnica i drugih sadržaja. Brojna su naselja s nekim manjim ugostiteljskim sadržajem i pojedinim obrtni�kim radionicama, a slabija je zastupljenost sa specijaliziranim sadržajima iz tih djelatnosti. Prometne usluge se uglavnom obavljaju u naseljima gdje se nalaze željezni�ki i autobusni kolodvori i postaje. Benzinske postaje pretežno su smještene na cestovnim prometnicama i na važnijim križanjima, a manje u naseljima, kako bi bile što pristupa�nije korisnicima.


47

C) SUSTAV SREDIŠNJIH NASELJA Gradovi su nositelji funkcionalnog ustroja prostora. Oni organiziraju i najviše utje�u na razvitak složenog sustava proizvodnje, razmjene i potrošnje materijalnih dobara i uslužnih funkcija ne samo za svoje stanovništvo nego i za svoju užu i širu okolicu, pa i za šire regionalne, državne i me�udržavne prostore. Izme�u pojedinih gradova i naselja dolazi do stalnog protoka ljudi, roba i informacija razli�ite u�estalosti, jakosti i trajanja, �ime se oni povezuju u funkcionalnu cjelinu ili urbani sustav. Naselja koja razvijaju središnje uslužne funkcije i pružaju drugima usluge su središnja naselja ili središta. O razini, brojnosti, stupnju razvijenosti i utjecaju središnjih uslužnih funkcija (društvenih djelatnosti i drugih usluga) ovisi zna�enje pojedinih središnjih naselja, njihova veli�ina kao i veli�ina njihovih gravitacijskih podru�ja, me�usobni hijerarhijski odnosi i drugo. Može se op�enito utvrditi da je u Hrvatskoj pri izradi prostornih planova uglavnom bila prihva�ena sljede�a kategorizacija središnjih naselja (središta): 1. središte Republike, 2. središte makroregije, 3. središte regije, 4. središte manje regije (subregije, mezoregije), 5. središte mikroregije (bivše op�ine), 6. lokalno središte, 7. pomo�no središnje naselje, 8. naselja s pojedina�nim funkcijama. Središnje naselje pripada nekoj kategoriji središnjih naselja ako udovoljava ve�ini postavljenih kriterija i ako ima ve�i broj razli�itih središnjih uslužnih funkcija koje se odnose na tu kategoriju. U tom smislu treba razlikovati barem tri podvrste unutar svake kategorije središnjih naselja, ovisno o tome ispunjavaju li u prosjeku ispunjava postavljene kriterije, odnosno jesu li razvijeni iznad ili ispod tog prosjeka, a nisu ili ne trebaju prije�i u drugu višu ili nižu kategoriju središnjih naselja. U nekim središnjim naseljima mogu biti ja�e razvijene samo neke uslužne djelatnosti (npr. promet, turizam, vjerske funkcije, zdravstvene i druge funkcije), pa �e njihovo dimenzioniranje ovisiti o razvijenosti te dominantne djelatnosti i potreba njezinog gravitacijskog podru�ja, a ne o veli�ini i središnjem zna�enju tog središnjeg naselja. Isto tako treba uzeti u obzir utjecaj drugih razli�itih �imbenika (veli�ina teritorija, reljef, gusto�a naseljenosti, raspored i veli�ina naselja, prometna pristupa�nost, razvitak novih procesa u prostoru, utjecaji iz udaljenijih podru�ja iz ve�ih gradova i drugi), koji na razli�ite na�ine djeluju na razvitak i razmještaj pojedinih središnjih naselja i uspostavljanje sustava središnjih naselja u nekom prostoru. Poslovi postoje�e državne uprave i pravo na lokalnu samoupravu u Republici Hrvatskoj znatno su se približili gra�anima i tako se osiguralo njihovo pravo odlu�ivanja o potrebama i interesima lokalnog zna�enja. Zato za njima slijedi razvitak i razmještaj drugih potrebnih središnjih uslužnih funkcija. Središta bivših op�ina ili nova središta/sjedišta gradova (8) i središta - sjedišta novih op�ina (26) �ine temeljni dio - osnovu hijerarhijske mreže središnjih naselja u Zagreba�koj županiji, uostalom kao i u cijeloj Republici Hrvatskoj. To vrijedi bez obzira na to ispunjavaju li u cijelosti potrebne i zadane kriterije za optimalno djelovanje, bilo da se radi o razvitku drugih središnjih uslužnih funkcija u tim središnjim naseljima, broju njihovih stanovnika i veli�ini teritorija, gospodarskoj razvijenosti i izvorima prihoda, dobroj prometnoj povezanosti i udaljenosti od susjednih središta niže, iste ili više razine i drugo. Dosadašnji razmještaj i razvitak središnjih uslužnih funkcija i s tim u svezi uspostavljeni sustav središnjih naselja u prostoru Zagreba�ke županije ne zadovoljava u cijelosti, ali je uglavnom u skladu s dostignutim stupnjem društveno-gospodarskog, kulturno-civilizacijskog i infrastrukturnog razvitka, odnosno prilago�en je još i konfiguraciji terena i demografskim obilježjima tog središnjeg dijela Hrvatske te je u posebnom odnosu i pod jakim utjecajem susjednog velikog Zagreba-me�unarodnog, državnog, makroregionalnog i njegovog regionalno-županijskog središta. Od 697 samostalnih naselja njih stotinjak ih je uspostavljeno kao središnja naselja, a u njima je 1991. godine živjelo 159.958 stanovnika ili 56,52% svih stanovnika u ovoj županiji. Me�u njima je polovica onih važnijih središta u kojima je živjelo više od 77% stanovnika svih središta (gradska središta su imala 87.174 stanovnika ili oko 55% stanovništva svih središta, a op�inska i 15 važnijih lokalnih središta obuhva�ala su 36.964 ili otprilike 23% svih stanovnika središta). Preostalih pedesetak su manja lokalna središta (pomo�na središnja naselja) u kojima je živjelo 35.820 stanovnika ili nešto više od 22% svih stanovnika postoje�ih središta.. Unutar tih naselja razmještene su pojedine djelatnosti, a me�u njima i one koje pripadaju skupini središnjih uslužnih funkcija. Ostala samostalna naselja u


48

pojedinim jedinicama lokalne samouprave unutar Zagreba�ke županije imaju mali broj stanovnika, s pojedina�nim djelatnostima ili bez ikakvih radnih i uslužnih funkcija, kao i bez utjecaja u prostoru i na druga naselja. Me�u njima se nalazi i oko 200 samostalnih naselja s manje od 100 stanovnika, me�u kojima desetak ima manje od 10 stanovnika i ve� se nalaze u procesu izumiranja. Na temelju razmještaja i razvijenosti središnjih uslužnih funkcija u naseljima Zagreba�ke županije i drugih kriterija može se utvrditi da na tom podru�ju danas postoji sljede�i sustav središnjih naselja (središta): SREDIŠTE REGIJE (regionalno središte)

SREDIŠTE MANJE REGIJE (subregije, mezoregije)

SREDIŠTE MIKROREGIJE (bivše op�ine)

LOKALNO SREDIŠTE

POMO�NO SREDIŠNJE NASELJE

ZAGREB 777.826 st.

SAMOBOR 14.170 st.

Bregana 2.344 st. Rude 1.208 st. Sveti Martin pod Oki�em 249 st. - Galgovo 764 st. Sveta Nedelja 981 st. Donji Stupnik 948 - Gornji Stupnik 1.401

Grdanjci 316 st. Novo selo Žumber. 51 st. Stojdraga 109 st. Norši� selo 195 st. Smeroviš�e116 st. Rakov potok 1.005 Pavu�njak 559 Strmec Samoborski 2.704 Brestovje 1.900 Rakitje 1.615 Orešje 857 Novaki Samoborski 1.434 Kerestinec 1.055

ZAPREŠI� 15.678 st.

Donja Bistra 825 - Poljanica Bistranska 1.067 Brdovec 1.901 - Prigorje Brdove�ko 986 Marija Gorica 138 Dubravica 148 Donja Puš�a 707 Luka 363 Jakovlje 2.586

Kupljenovo 722 Gornja Bistra 1.569 Šenkovec 626 Kraljev Vrh 621

VELIKA GORICA 31.614 st.

Buševec 948 Donja Lomnica 1.462 Vukovina 856 Velika Mlaka 2.925 Š�itarjevo 307 Orle 77 - Veleševec 576 Kravarsko 480 Pokupsko 289

Mraclin 1.012 Dubranec 320 Lukavec 1.023 Novo �i�e 852 Mi�evac 1.225

DUGO SELO 6.508 st.

Brckovljani 696 Rugvica 600

Božjakovina 227 Lupoglav 820 Oborovo 599 Jalševec Nartski 226

JASTREBARSKO 5.380 st.

Klin�a Sela 1.057 Kraši� 768

Donji Desinec 845- Gornji Desinec 516


49

Pisarovina 451 Kostanjevac 136

Plešivica 299 Gorica Svetojanska 163 Petrovina 388 Cvetkovi� 708 Donja Zden�ina 937 Kupinec 937 Pribi� 371 Bratina 737 Donja Kup�ina 1.314 Lu�elnica 402 Kalje 76 Sošice 122

IVANI� GRAD 7.104 st.

Kloštar Ivani� 2.568 Križ 1.770

Graberje Ivani�ko 606 Posavski Bregi 735 Novoselec 1.595

VRBOVEC 4.149 st.

Lonjica 878 Dubrava 1.308 Farkaševac 332 Gradec 442 Preseka 140 Rakovec 227

Lovre�ka Varoš 134 Poljana 447 Gaj 442 Nova Kapela 247 Cugovec 400 Haganj 506

SVETI IVAN ZELINA 2.535 st.

Donja Zelina 538 Bedenica 515

Blaškovec 590 Komin 267

Izvor: Knjige Popisa stanovništva 1991. DZS __________________________________________________________________________ * NASELJE - iznad prosjeka razvijene središnje uslužne funkcije NASELJE - u prosjeku razvijene središnje uslužne funkcije NASELJE - ispod prosjeka razvijene središnje uslužne funkcije Naselje - naselje - dvojno središnje naselje (podjela funkcija) 515 st. - broj ispod imena središta predstavlja broj stalnih stanovnika tog naselja prema posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine. ___________________________________________________________________________

U skladu s promjenama upravno-administrativnog i teritorijalnog ustrojstva te razvojem pojedinih procesa u prostoru Zagreba�ke županije (deagrarizacija, suburbanizacija, industrijalizacija, tercijarizacija i kvartarizacija) postupno se mijenjao i status pojedinih naselja i središta, razvitak njihovih središnjih uslužnih funkcija, njihov centralitet i utjecaj u tom prostoru zagreba�ke okolice. Tako su prije više od stotinjak godina središta širega podru�ja - kotara bili Dugo Selo, Jastrebarsko, Samobor, Sveti Ivan Zelina i Velika Gorica, pa �ak Križ i Pisarovina, ali ne i Ivani� Grad, Vrbovec i Zapreši�. Prije pedesetak godina tu je funkciju obavljao i Vrbovec, prestali su je obavljati Križ i Pisarovina, ali još je nisu po�eli obavljati Ivani� Grad i Zapreši�, koji kasnije (1962.) postaju tako�er središta bivših velikih op�ina od kojih su neke prostorno bile ve�e od prethodnih kotara. Sve je to razumljivo jer je preobrazba seoskih u gradska naselja tekla veoma sporo. Tako je 1948. i 1953. godine na ovom podru�ju status gradskog naselja, osim Zagreba, imao samo još Samobor. Tek prema popisu 1961. godine, na temelju usvojenih kriterija, taj su status još ostvarili Velika Gorica, Ivani� Grad i Zapreši� (i Sesvete), 1971. godine Dugo Selo i Jastrebarsko, a 1981. godine i Sveti Ivan Zelina. Jedino Vrbovec još nije u cijelosti ostvario taj status zbog relativno visokog udjela poljodjelskog stanovništva u njegovu ukupnom broju. Sve do posljednjeg popisa stanovništva niti jedno današnje op�insko središte ili neko drugo samostalno naselje na podru�ju Zagreba�ke županije nije još ispunilo potrebne kriterije i ostvarilo status gradskog naselja.


50

Istodobno s time, tekao je složeni proces suburbanizacije, odnosno preobrazbe pojedinih naselja, na�ina života i socioekonomske strukture stanovništva u tom prostoru, ponajviše pod utjecajem grada Zagreba, a kasnije i njegovih novih manjih gradskih središta. Preobrazba zahva�a brojna seoska naselja i mnoga od njih postaju ja�e ili slabije urbanizirana naselja unutar zagreba�kog metropolskog podru�ja i gradske regije Zagreba. Ti se procesi zbivaju radijalno od Zagreba, prate�i širenje i modernizaciju njegove prometne mreže duž desetak prirodnih prometnih pravaca. Tako se stvaraju osovine urbanizacije u prostoru Zagreba�ke županije, od kojih se neke nastavljaju dalje u druge dijelove središnje Hrvatske ili u Republiku Sloveniju. U tom kontekstu treba razlikovati skupinu od �etiri najve�a i najvažnija središnja naselja gradova - Samobor, Zapreši�, Velika Gorica i Dugo Selo, u prvom krugu bliže okolice Zagreba, koja se mogu smatrati i najdinami�nijim satelitskim središtima grada Zagreba. Najdužu tradiciju lokalnog središta u zagreba�koj okolici ima Samobor, najsnažniju suvremenu ekspanziju doživjela je Velika Gorica, dok su se Zapreši� i Dugo Selo razvili na temelju prvobitne funkcije željezni�kih, a kasnije i cestovnih križišta. Tu je i skupina od 14 središta op�ina, koje su se u raznim oblicima razvijale oko svojih ve�ih središta i u odnosu na Zagreb. To je prema tome prostor koji je uglavnom položen zapadno i isto�no od Zagreba te s lijeve ili desne strane rijeke Save, zahva�aju�i nizinske dijelove Posavine i prostrano Turopolje, po�etne dijelove pitomih prigorja Medvednice, Kalnika i Plešivice, izdužene Vukomeri�ke gorice, slabije razvijeno Marijagori�ko pobr�e, dijelove Medvedni�kog podgorja i doline Krapine, kao i visoke dijelove izoliranog Žumberka. Tako se dva op�inska središta (Sveta Nedelja i Gornji Stupnik) pružaju od Samobora prema istoku i gradu Zagrebu u relativno gusto naseljenom podru�ju, dok se njegov utjecaj daleko širi i prema zapadu na rijetko naseljenom Žumbera�kom gorju. Op�inska središta Brdovec, Marija Gorica, Dubravica, Luka, Donja Puš�a, Jakovlje i Donja Bistra u subregionalnom podru�ju Zapreši�a lepezasto su razmješteni od tog središta Grada u prostoru savske, krapinske i sutlantske doline, Marijagori�kog pobr�a i podgorja Medvednice, gdje se izmjenjuju mala naselja i slabije naseljena podru�ja te tako razlikuju od nekih manjih podru�ja intenzivnog naseljavanja (posebno treba naglasiti povezani gusto naseljeni pojas od Zapreši�a do Harmice i državne granice s Republikom Slovenijom). Dominantan je utjecaj Velike Gorice u prostoru Turopolja i okolnih podru�ja, dok su se op�inska središta smjestila u udaljenijim dijelovima Posavine (Orle) i Pokuplja (Pokupsko) ili na Vukomeri�kim goricama (Kravarsko). Površinski i prema broju stanovnika najmanje je utjecajno podru�je Dugog Sela, koje se nalazi u prostoru Posavine i na po�ecima Prigorja, gdje su se smjestila i dva njegova op�inska središta Rugvica i Brckovljani. Unutar daljnje okolice Zagreba, koja obuhva�a drugi udaljeniji dio Zagreba�ke županije, smješten dijelom u dolinama Kupe i Kup�ine te Save i Lonje, ali i na prostranim prigorjima, prostire se drugi prsten središta gradova koje �ine Jastrebarsko, Ivani� Grad, Vrbovec i Sveti Ivan Zelina te 12 manjih središta op�ina. Najve�e prostranstvo u tom dijelu županije zauzima subregionalno podru�je Jastrebarskog, gdje se utjecaj tog grada širi u nizinsko porje�je Kup�ine i na više brežuljkasto plješevi�ko prigorje. Isto�no od njega, od Plešivice na sjeveru do Kupe na jugu, smjestila su se op�inska središta Klin�a Sela i Pisarovina sa svojim gravitacijskim podru�jima, te na zapadu op�inska središta Kraši� i Kostanjevac, �ija se utjecajna podru�ja prostiru duž doline Kup�ine pa sve do najviših vrhova Žumberka. Zato je i naseljenost ovog podru�ja veoma razli�ita, od gotovo nenastanjenog mo�varnog podru�ja Crne Mlake, ispražnjenog nekad bolje naseljenog Žumberka (bio je siguran zbijeg stanovništva za nekadašnjih selidbi - bjegova pred Turcima), do gusto naseljenog ocjeditog podru�ja izme�u razvedenih prigorja i kupske nizine s daleko najboljom i gusto izgra�enom prometnom i drugom infrastrukturom. Ostali dio dalje okolice Zagreba u Zagreba�koj županiji proteže se duž rijeke Lonje, od rijeke Save na jugu do ogranaka prigorja Medvednice i Kalnika na sjeveru, gdje su se smjestili sjeverno i isto�no od Ivani� Grada op�inska središta Kloštar Ivani� i Križ, lepezasto oko Vrbovca op�inska središta Dubrava, Farkaševac, Gradec, Preseka i Rakovec te sjeverno od Svetog Ivana Zeline malo op�insko središte Bedenica.


51

Unutar ovog prostora razvilo se još nekih desetak važnijih i ve�ih lokalnih središta (Bregana, Rudo, Sv.Martin pod Oki�em - Galgovo, Buševec, Donja Lomnica, Vukovina, Velika Mlaka, Š�itarjevo, Lonjica i Donja Zelina), koja su razvila brojne temeljne središnje uslužne funkcije za stanovništvo njihovog utjecajnog i gravitacijskog podru�ja, ali i neke druge gospodarske djelatnosti, preuzimaju�i tako ulogu malih razvojnih središta. Nekoliko op�inskih i lokalnih središta razvija i dijeli središnje uslužne funkcije s nekim bližim naseljem stvaraju�i, tako dvojno središnje naselje. Posebno je zna�enje malih lokalnih središta (pedesetak) da se razvijaju izme�u navedenih gradskih, op�inskih i lokalnih središta. Ona svojim središnjim uslužnim funkcijama niže razine pomažu tim središtima u zadovoljavanju svakodnevnih potreba lokalnog stanovništva da-osobito u udaljenijim, izoliranijim i slabije naseljenim podru�jima-predstavljaju ne samo pomo�na središnja naselja nego i prava poticajna razvojna središta, bez �ijih bi se funkcija još više ubrzao proces nazadovanja, depopulacije i iseljavanja iz tih prostora. Neka me�u njima ve� danas imaju razvijene središnje uslužne funkcije za tu skupinu središnjih naselja, ali ima i takvih �ije središnje uslužne funkcije više nisu u toj mjeri razvijene da bi u potpunosti mogle ispuniti svoju ulogu. Ta �e naselja tek u budu�nosti pokazati u kojoj mjeri mogu obavljati svoju ulogu i ho�e li ja�e razviti odre�eni broj središnjih uslužnih funkcija potrebnih lokalnom stanovništvu u svakodnevnom životu. Osim ovih središnjih uslužnih funkcija, u nekim središtima istodobno se razvijaju i razne proizvodne, prera�iva�ke i druge gospodarske djelatnosti koje, zajedno s uslužnim djelatnostima, utje�u na društveno-gospodarski preobražaj i ja�aju zna�enje tih središta, bilo kao glavnih ili lokalnih središta rada i usluga, odnosno manjih inicijalnih središta razvitka, rada i usluga, koji su zajedno sa Zagrebom zapravo pokreta�i cjelokupnoga života u Zagreba�koj županiji.


52

1.1.2.2. ZEMLJOPISNA OBILJEŽJA A) GEOLOŠKA I INŽENJERSKOGEOLOŠKA OBILJEŽJA Geološka gra�a Zagreba�ke županije Podru�je Zagreba�ke županije odlikuje se vrlo složenom geološkom gra�om. Jezgru Medvednice izgra�uju najstarije stijene paleozoika (devon, karbon, perm). Prevladavaju naslage zelenih škriljavaca, a uz njih se nalaze i glineni škriljavci s ulošcima vapnenaca bre�a i konglomerata. Mezozojske naslage zastupljene su trijaskim, jurskim i krednim naslagama. Od trijaskih naslaga na Medvednici i Samoborskoj gori zastupljeni su tinj�asto-pjeskoviti škriljavci, pješ�enjaci i vapnenci. U donjem dijelu prevladavaju crvenkasti, ljubi�asti i sme�asti tinj�asto-pjeskoviti škriljavci. Trijas Samoborske gore facijelno je razli�it i prevladavaju laporovito-vapnena�ke naslage ladinika i anizika. Jedan facijes odgovara vengenskim naslagama južnih Alpa, predstavljen tamnosivim vapnencima, vapnenim laporima, tufovima i rožnjacima. U drugom dijelu prevladavaju tamni uslojeni vapnenci s glinovitim i laporovitim ulošcima, te dolomiti i vapnenci. Jurske naslage nalaze se na sjeveroisto�nom dijelu Žumberka. Površina koju zapremaju te naslage zauzimaju nekoliko desetaka �etvornih metara do nekoliko kilometara i uglavnom su to vapnenci, vapnenja�ke bre�e, rožnjaci i rijetko dolomiti. Kredne naslage Medvednice i Žumberka predstavljene su laporima, glinenim škriljavcima, kvarcnim škriljavcima, pješ�enjacima, vapnencima i konglomeratima. Na sjeverozapadnim padinama Medvednice, sjevernim padinama Svetonedeljskog brijega i južnim padinama Samoborskog gorja tercijarne naslage predstavljene su manjim dijelom paleogenskim naslagama (fino klasti�ne naslage, glinoviti i pjeskoviti lapori u izmjeni s pješ�enjacima), a na višim dijelovima Medvednice, Samoborske gore, Marijagori�kog pobr�a i Vukomeri�kih gorica, ve�im dijelom izgra�uju neogenske naslage (uglavnom klasti�ne vezane i poluvezane, laporovite i karbonatne stijene). Kvartarne naslage (pleistocen i holocen) predstavljene su klasti�nim nevezanim sedimentima. Inženjerskogeološke zna�ajke terena Litološka raznolikost, tektonska složenost, morfološka razvijenost, seizmi�ka aktivnost, te brojne inženjerskogeološke pojave �ine istraživano podru�je Zagreba�ke županije veoma kompleksnim. Na inženjerskogeološkoj karti Zagreba�ke županije, koju je za potrebe izrade Županijskog prostornog plana izradio Institut za geološka istraživanja iz Zagreba, u digitalnom je obliku prikazano 17 osnovnih inženjerskogeoloških jedinica na podru�ju Županije, koje se u osnovi mogu podijeliti na: vezane �vrste stijene (magmatske, metamorfne i karbonatne stijene), vezane �vrste do slabo �vrste stijene (koje pretežno �ine kompleks razi�itih litoloških �lanova), i nevezane klasti�ne naslage (koje dijelimo u: pjeskovito prašinaste naslage te u gline, pijeske i šljunke). Prikaz tektonske aktivnosti s dominatnim rasjedima Podru�je Zagreba�ke županije pripada jugozapadnom dijelu panonskog bazena �iji razvitak treba promatrati kroz nastanak i razvitak cjelokupnog bazena. Temelji se na ekstenziji litosfere panonskog podru�ja, s jedne strane, i navla�enja u podru�ju Alpa, Dinarida i Karpata, s druge strane, koji su uzrokovani zbivanjima izvan tog podru�ja još od eocena (Royden et al., 1983.). Tektonski razvitak ovog dijela panonskog bazena može se pratiti od oligocena do danas, a za njegovu rekonstrukciju najvažnija je promjena orijentacije osi najve�ega horizontalnog kompresivnog stresa i deformacije struktura. Po�etna ekstenzija zbila se u razdoblju oligocen-donji miocen. Orijentacija stresa SSZ-JJI uvjetovala je nastanak glavnog taložnog prostora izme�u Zagreba, Varaždina i Ljubljane, što je po�etak nastanka murskog bazena. Duž aktivnih desnih transkurentnih rasjeda, koji su u ovom dijelu panonskog bazena


53

pružanja SZ-JI, vjerojatno je nastalo nekoliko manjih pull-apart bazena. Usjedanje bazena bilo je pra�eno brzom sedimentacijom krupno do sitnozrnatih klasti�nih sedimenata. Glavna ekstenzija zbila se u razdoblju egenburg-baden. Promjena orijentacije regionalnog stresa na SSI-JJZ uzrokovala je aktiviranje lijevih transkurentnih rasjeda (Decker & Peresson, 1996; Prelogovi� et al., 1995., 1998., Lu�i� et al, u tisku). Na tim su se rasjedima pojedini blokovi po�eli pomicati prema SI, a izme�u njih se po�eo otvarati savski i zapadni dio dravskog bazena, te lokalne zone koje se isti�u kao manji pull-apart bazeni povezani lijevim transkurentnim rasjedima pružanja SI-JZ. Sedimentacija je kontinuirano nastavljena sve do badena, kada se stvaraju duboka podru�ja s taloženjem lapora, biogenih vapnenaca i pješ�enjaka. U razdoblju od sarmata do ponta, glavna ekstenzija postupno se po�ela bližiti kraju. Na prostoru koji zahva�a Zagreba�ka županija, u panonu se ve� zapažaju glavne regionalne strukture: savski bazen i zona medvedni�kog rasjeda. Zbog spuštanja kore u panonskom bazenu taloži se velika koli�ina panonskih i pontskih sedimenata. U pliocenu i kvartaru nastupa neotektonska faza koja je obilježena novim strukturnim odnosima: orijentacijom regionalnog stresa S-J, desnim transkurentnim pomacima i izraženom kompresijom izme�u velikih rasjeda s horizontalnim pomakom (Prelogovi� et al., 1998.). Talože se jezerske, mo�varne, rije�ne i eolske naslage koje mjestimice bivaju borane i izdizane novijim tektonskim pokretima. Strukturna zona pod nazivom zapadni rubni dio panonskog bazena, koja obuhva�a strukturne jedinice Žumbera�ka gora-Medvednica-Križevci, Kalnik-Ivanš�ica, mali bazen Hrvatskog zagorja te murski bazen, stiješnjena je izme�u Dinarida i isto�nih Alpa. Kompresija je posebno izražena po rubovima strukturne jedinice Žumbera�ka gora-Medvednica, koja je, djelovanjem recentne kompresije S-J, izdignuta duž reverznih rasjeda pružanja ISI-ZJZ, i to više po njenom sjeverozapadnom rubu. Seizmotektonika Podru�je Zagreba�ke županije, zajedno s Gradom Zagrebom, predstavlja zonu poja�ane seizmi�ke aktivnosti koja je posljedica intenzivnih tektonskih pokreta. Seizmi�nost na tom podru�ju iznosi VII do IX stupnjeva po Merkalijevoj ljestvici (MSC) (povratno razdoblje od 500 godina). Zona najja�e seizmi�ke aktivnosti najve�u površinu prekriva na podru�ju Grada Zagreba, dok na podru�ju Zagreba�ke županije zahva�a tek krajnji isto�ni dio Medvednice i Marijagori�ko pobr�e. Seizmotektonski aktivne zone obilježene su razli�itim dubinama hipocentara, a vezane su uz najvažnije rasjede: savski rasjed koji se pruža padinama Vukomeri�kih gorica (dubina hipocentara ve�ine potresa nalazi se izme�u 10 i 30 km) i zonu medvedni�kog rasjeda koji prolazi potezom Žumbera�ka gora-Medvednica (dubina hipocentara je uglavnom izme�u 5 i 17 km) (Prelogovi� et al., 1998.). Sljede�a tablica prikazuje najja�e potrese u posljednjih sto godina: NASELJE JA�INA POTRESA PO MSC DATUM

ZAGREB VIII 9. studenog 1880. ZAGREB VII-VIII 17. prosinca 1905. ZAGREB VIII 2. sije�nja 1906. ZAGREB VII 17. prosinca 1901. ZAGREB VI 7. rujna 1975.

Izvor: Institut za geološka istraživanja, Zavod za hidrogeologiju i inženjersku geologiju, Zagreb 2000. Klizišta, nestabilne padine i podru�ja poja�ane erozije Nestabilne padine i klizišta predstavljaju trajni komunalni (tehni�ki) i financijski problem za Zagreba�ku županiju. Unato� tomu što su brojna klizišta sanirana i podru�je zonirano prema stabilnosti padina, uklju�ivo s pripadaju�im katastrom klizišta, od sredine osamdesetih godina primjetna je stagnacija u organiziranom i sustavnom pra�enju nestabilnosti. Priložena inženjerskogeološka karta Zagreba�ke županije tako�er daje pregled stijena na kojima se pojavljuju klizišta, nestabilne padine, te jedno šire podru�je na kojem je mogu�a poja�ana erozija.


54

Slika 5: Inženjerskogeološka karta Zagreba�ke županije (osnovne jedinice) Izvor: Institut za geološka istraživanja, Zavod za hidrogeologiju i inženjersku geologiju, Zagreb 2000. B) RELJEFNE I KRAJOBRAZNE CJELINE Prostor Zagreba�ke županije odlikuje se velikom reljefnom i krajobraznom raznolikoš�u, koja mu daje posebnu prirodnu i krajobraznu vrijednost. Reljefna struktura sastoji se od niskih ravni�arskih mo�varnih podru�ja, plodnih rije�nih dolina i ravnica, blago uzdignutih terena, pobr�a, gorja i gora. U prostoru Zagreba�ke županije gotovo je jednako zastupljen dolinski i brežuljkasti reljef (do 200 m.n.v.), a manje nisko brdoviti (200-600m) i visoko brdoviti (600-1000m). Nizine obuhva�aju krajeve do 200 metara n/m i �ine gotovo ve�i dio Zagreba�ke županije. Sastoje se od nekoliko cjelina: središnje savske nizine s Turopoljem, velike nizine u porje�ju Lonje na istoku, doline Krapine na sjeverozapadu, zavale Crne Mlake na jugozapadu i niskog Pokuplja na jugu. Prigorja obuhva�aju brežuljkaste i niže brdske dijelove Zagreba�ke županije. To su predjeli s nadmorskom visinom izme�u 200 i 500 metara. Karakteristi�na su prigorja koja se naslanjaju na više gore i pojedina izdvojena prigorja kao: Marijagori�ko na sjeverozapadu izme�u rijeke Krapine i Sutle te Vukomeri�kih gorica izme�u Turopolja i Pokuplja na jugu. Marijagori�ko prigorje uzdiže se do 312 metara nadmorske visine, dok su Vukomeri�ke gorice niže s najvišom visinom od 255 metara. Podru�ja viša od 500 metara nalaze se samo u podru�ju Medvednice, Žumbera�ke gore i Samoborskog gorja. To su sredogorja jer im najviši vrhovi neznatno prelaze 1000 metara.


55

Medvednica se uzdiže sjeverno od Zagreba u smjeru jugozapad-sjeveroistok u duljini od 40 kilometara. Najviši vrh Sljeme visok je 1033 metara. Žumbera�ka gora nalazi se u jugozapadnom dijelu Zagreba�ke županije uz granicu prema Sloveniji. Od Medvednice je odvojena dolinom rijeke Save. Najviši vrh Sveta Gera visok je 1178 metara, i nalazi se na podru�ju Karlova�ke županije. Na Žumbera�koj gori isti�e se velik broj manjih grebena zaravni i duboko usje�enih dolina, osobito u sjeveroisto�nom dijelu. Prostor Zagreba�ke županije razlikuje se po vrijednim prirodnim cjelinama na �etiri osnovne makrojedinice. 1. MEDVEDNICA 2. ŽUMBERAK I SAMOBORSKO GORJE 3. PRIGORJE MEDVEDNICE I JUŽNI DIO ZAGORJA 4. NIZINSKO PODRU�JE SAVE I KUPE Zna�aj i spoznaja vrijednosti tih prirodnih resursa utjecali su na zaštitu vrijednih prirodnih cjelina propisanih Zakonom o zaštiti prirode u kategoriji parka prirode. Prije svega se to odnosi na Park prirode "Žumberak-Samoborsko gorje" (N.N., br. 58/99) i na Medvednicu- zapadni dio Medvednice (N.N., br. 24/81).

1. MEDVEDNICA

Medvednica svojim prirodnim vrijednostima s obzirom na reljef, geološki sastav klimatska i hidrološka obilježja te vegetacijski pokrov s faunom, a osobito na svoj položaj ima iznimno zna�enje na oblikovanje ukupno zdravstvenih uvjeta za život i rad stanovnika Zagreba i Zagreba�ke županije. Medvednica je planina koja se po svojoj visini ubraja u sredogorja. Pruža se u smjeru jugozapad-sjeveroistok u duljini oko 42 km, odjeljuju�i Hrvatsko zagorje od Prigorja, s najve�om širinom od 9 km u središnjemu dijelu Kraljev vrh -Markuševec. Jasno su izražene dvije padine i bilo, a s njega se na obje strane spuštaju brojna i prili�no strma rebra izme�u kojih su duboko urezane šumovite poto�ne doline. Padine Medvednice, pogotovo sa zagorske strane, prili�no su strme, a na njihovu podnožju se javljaju termalni izvori. Njena se jezgra sastoji od starog eruptivnog kamenja, uglavnom od škriljavaca zelenkaste boje. O�uvani kompleksi šuma u nižim dijelovima, hrast kitnjak i kesten, zatim bukva te smreka i jela, bili su temelj proglašenju parkom prirode. U skladu sa zaštitom prirode temeljna mu je funkcija ekološka, izletni�ko-rekreativna i edukativna.

2. ŽUMBERAK-SAMOBORSKO GORJE

Ve�i dio dolomita i op�enito raznolikiji petrografski sastav uvjetovao je bogato raš�lanjen reljef, s dubokim poto�nim dolinama Kup�ine i markantnijim vrhovima Oštrc, Japeti� i dr. Ove prirodne razlike, uz antropogene, u ovom slu�aju za krajobraz su bile još zna�ajnije. Naselja su locirana vrlo visoko na hrptovima tako da su se šume kr�ile do najviših vrhova, te je krajobraz slikovit u izmjeni otvorenih i šumskih površina. U Žumberku i Samoborskom gorju su bukove sastojine, i šume tu dosežu optimum jer su o�uvane u rezervatima Japeti�, Blaževo brdo. Na toplijim ekspozicijama i na zašti�enim zaravnima prostiru se šume hrasta kitnjaka s fragmentima šume hrasta medunca. Rje�e su šume pitomog kestena. Južno prigorje Samoborskog gorja jedan je od najatraktivnijih vinogradarskih krajobraza Hrvatske. Brežuljkasti reljef prisojnih padina oblikovan je od tercijarnih, mekih jezerskih sedimenata na kojima su se razvila plodna tla povoljna za razvoj vinogradarstva i poljoprivrede. Vinova loza, karakteristi�na za Prigorje, u potpunosti odre�uje izgled krajolika, osobito oko Svete Jane, Plešivice, Oki�a i Slaveti�a, gdje pokriva blage, gotovo cijeloga dana osun�ane brežuljke. Kraši�ko-pribi�ko prigorje proteže se najzapadnijim nižim dijelovima Prigorja, gdje je reljef modificiran širokom, plodnom dolinom rijeke Kup�ine. S obje strane doline Kup�ine, na zelenim obroncima raspršena su brojna idili�na stara naselja: Prekrižje, Hrženik, Dol i dr.


56

3. PRIGORJE MEDVEDNICE I JUŽNI DIO ZAGORJA

Prigorje Medvednice �ine njene isto�ne i zapadne padine koje se strmo i gromadno spuštaju u dolinu rje�ice Lonje, odnosno Krapine. Viši su dijelovi pokriveni šumom (bukva, jela, gorski javor). Najniže padine kultivirane su poljodjelskim površinama, na kojima se izmjenjuju zone vinograda, oranica i livada. Zelinsko prigorje predstavlja najisto�nije ogranke masiva Medvednice, u �ijem se krajoliku izmjenjuju prostrane brdske livade sa šumama. Na prisojnim stranama brežuljaka karakteristi�ni vinogradi zajedno s klijetima �ine bitnu i prepoznatljivu sliku krajolika. Južnom dijelu Zagorja pripada brežuljkast prostor Marijagori�kog pobr�a, reljefno bogato raš�lanjen brojnim poto�nim dolinama i rasjedima, koji je s južne strane ome�en dolinom rijeke Save, sa zapadne dolinom rje�ice Sutle, a s isto�ne dolinom Krapine. 4. NIZINSKO PODRU�JE SAVE I KUPE

Savsko-kupska nizina zaprema aluvijalnu ravan Save, Kupe i njihovih pritoka, zajedno s brežuljkastim, razvedenim Vukomeri�kim goricama. Krajobraz Savske nizine determiniran je uglavnom šumskim i poljoprivrednim površinama koje se izmjenjuju u slici krajobraza. Kupska nizina je znatno manja i, za razliku od prve, podvodnija, pa ovdje šumski prostori hrasta lužnjaka prevladavaju. Naselja i obradiva polja više su povezana s rubnim brežuljcima. Vukomeri�ke gorice su u prosjeku za 100 m više od nizina Save i Kupe. Ovdje se tako�er smjenjuju šumske i poljoprivredne površine, ali je udio šume (opet bjelogorice) ve�i nego u ostalim brežuljkastim krajolicima zagreba�ke regije. C) HIDROGRAFSKA OBILJEŽJA U hidrološkom smislu prostor Zagreba�ke županije karakterizira vodni sliv rijeke Save i prisavska ravnica u kojoj su koncentrirane vode te rijeke i njezinih pritoka, a takva koncetracija uvjetuje me�uovisnost površinskih i podzemnih voda u smislu koli�ine i kakvo�e. Sava je u svom dijelu toka kroz Županiju nizinska rijeka veoma varijabilnog vodostaja sa sezonskim bujicama. Visoki vodostaji javljaju se u prolje�e i jesen, a niski ljeti. Sav ostali prostor Županije aluvijalne su ravni Save i njezinih pritoka. Ve�ina pritoka je s lijeve strane Save, a najzna�ajniji su Sutla, Krapina i Lonja. Sutla je grani�na rijeka s Republikom Slovenijom. Relativno prostranom ravnicom izme�u Marijagori�kog pobr�a i Medvednice proti�e rijeka Krapina, najve�a rijeka na tom zapadnom dijelu Županije. U isto�nom dijelu Županije najve�a rijeka je Lonja, s pritocima �rncom i �esmom. Lonja je na tom prostoru nizinska rijeka koja te�e paralelno s rijekom Savom, oblikuju�i mo�varno Lonjsko polje. Na desnoj obali Save zna�ajniji pritoci su Bregana, Gradna i Rakovica. Ve�i dio južne savske aluvijalne ravni odvodi rijeka Odra u rijeku Kupu. Krajnji jugozapadni dio županijskog prostora odvodnjava se u rijeku Kupu, koja djelomi�no �ini i južnu granicu Županije. Glavni pritok rijeke Kupe na tom dijelu je Kup�ina, kojoj pritje�e ve�ina vodotoka sa Žumberka. U porje�ju Kupe je i najniži podvodni, mo�varni dio Županije oko Crne Mlake. Nizinski dijelovi, a posebno prisavska ravnica, u hidrološkom smislu su najzna�ajniji, jer su tu koncentrirane velike koli�ine površinskih i podzemnih voda. To su prostori bogati zalihama podzemnih pitkih voda, koje su od životne važnosti za vodoopskrbu Grada Zagreba, cijelog prostora Zagreba�ke županije i dijela prostora Krapinsko-zagorske županije. Zalihe pitke vode prirodni su resursi od vitalnog zna�enja za život na ovim prostorima, pa radi njihova o�uvanja treba primijeniti posebne mjere zaštite. S tim u svezi treba istaknuti prostor budu�eg glavnog vodocrpilišta �rnkovec na podru�ju Velike Gorice.


57

D) KLIMATSKA OBILJEŽJA

Glavna obilježja klime Zagreba i Zagreba�ke županije uklapaju se u op�e klimatske uvjete zapadnog dijela Panonske nizine. Ovo podru�je nalazi se unutar pojasa umjerenih širina, s izraženim godišnjim dobima, gdje se miješaju utjecaji euroazijskog kopna, Atlantika i Sredozemlja. To se o�ituje na taj na�in da u nekim pokazateljima klime dolazi do izražaja maritimnost, a u drugim kontinentalnost klime, pri �emu ni jedno od ovih obilježja ne prevladava. Podru�je Zagreba�ke županije, prema Koepenovoj klasifikaciji, pripada klimatskom podru�ju "Cfwbx". To je umjereno topla kišna klima, u kojoj nema suhog razdoblja tijekom godine i oborine su jednoliko razdijeljene na cijelu godinu. Najsuši dio godine javlja se u hladno godišnje doba. Nailazimo na sporedni oborinski maksimum toplog dijela godine koji je ra�vast, cijepa se na maksimum u prolje�e (svibnju) i u kasno ljeto (srpnju ili kolovozu), a izme�u njih je razdoblje suše. Temperatura najhladnijega mjeseca je iznad -3 �C, ljeta su svježa, sa srednjom mjese�nom temperaturom najtoplijega mjeseca ispod 22 �C. Taj je tip klime najizrazitiji u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, a zahva�a podru�je sjeverno od prostora Karlovac - Topusko i zapadnije od prostora Virovitica - Daruvar. Predstavnici tog tipa klime su �akovec, Koprivnica, Zagreb. Srednje mjese�ne i godišnje temperature zraka i kolebanja u Celzijevim stupnjevima, što je dobiveno na osnovi podataka �etiriju hidrometeoroloških postaja u Zagrebu i Zagreba�koj županiji, predo�uju se u tablici: Meteorološ-ka postaja

I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. Godi-šnja

Kole-banje

Sljeme - Puntijarka

-2,4 -2,5 1,6 5,5 10,5 13,1 15,9 15,6 12,2 7,5 1,6 -1,0 6,4 18,4

Zagreb - Gri�

1,2 2,4 6,8 12,0 16,3 19,8 21,7 21,2 17,5 12,0 6,7 3,3 11,7 20,5

Zagreb - Maksimir

0 0,8 5,5 11,3 15,6 19,0 20,6 20,0 16,1 10,7 5,6 2,2 10,6 20,6

Jastrebarsko

-0,4 0,6 5,7 10,5 15,1 17,8 20,5 19,9 15,6 10,2 4,2 0,8 10,0 20,9

Napomena: podaci su dobiveni na temelju desetgodišnjeg razdoblja motrenja. Izvor: Gospodarenje šumama i šumskim prostorom na podru�ju Grada Zagreba i Zagreba�ke županije, Šumarski fakultet Sveu�ilišta u Zagrebu, prosinac 1997.

Razlike izme�u srednjih temperatura susjednih mjeseci od velja�e do lipnja iznose 3,65 oC za Sljeme, 4,35 oC za Gri�, 4,55 oC za Maksimir i 4,30 oC za Jastrebarsko, što pokazuje da je svaki mjesec u prosjeku za toliko Celzijevih stupnjeva topliji od prethodnoga. U razdoblju od rujna do studenog takve razlike iznose -5,30 oC za Sljeme, -5,40 oC za Gri�, -5,25 oC za Maksimir i -5,70 oC za Jastrebarsko. To zna�i da se ohla�ivanje doga�a brže nego zagrijavanje po�etkom godine. Srednje vrijednosti temperature zraka po godišnjim dobima u Celzijevim stupnjevima:

Meteorološka postaja

Zima (XII-II) Prolje�e (III-V) Ljeto (VI-VIII) Jesen (IX-XI)

Sljeme - Puntijarka

-2 6 15 7

Zagreb - Gri�

2 12 21 12

Zagreb - Maksimir 1 11 20 11

Jastrebarsko

0 10 19 10

Napomena: podaci su dobiveni na temelju desetogodišnjeg razdoblja motrenja. Izvor: Gospodarenje šumama i šumskim prostorom na podru�ju Grada Zagreba i Zagreba�ke županije, Šumarski fakultet Sveu�ilišta u Zagrebu, prosinac 1997.


58

Srednje godišnje vrijednosti relativne vlage zraka za promatrane postaje iznose: Sljeme-Puntijarka 81%, Zagreb-Gri� 70%, Zagreb-Maksimir 81% i Jastrebarsko 82%. Više vrijednosti relativne vlage zraka u hladnijem dijelu godine i niže u toplom dijelu godine obilježje su godišnjeg hoda toga klimatskog elementa za navedene postaje. To je op�enito posljedica dužega no�nog hla�enja i kra�ega danjeg grijanja zraka u zimskom razdoblju s jedne strane, te obrnutih uvjeta ohla�ivanja i zagrijavanja u ljetnom razdoblju. Oborine su pravilno raspore�ene tijekom cijele godine i u vegetacijskom razdoblju padne od 53 do 57 % oborina. Maksimum oborina javlja se tijekom lipnja, dok se u listopadu (Sljeme-Puntijarka), odnosno studenom, javlja sekundarni maksimum. Najmanje koli�ine oborina padnu tijekom sije�nja ili velja�e. U sljede�oj tablici prikazani su podaci o srednjim mjese�nim i godišnjim koli�inama oborina za promatrane postaje (u mm): Meteorološ-ka postaja

I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. Godi-šnja

U vegetac.

razdoblju

Sljeme - Puntijarka

70 75 95 79 104 156 96 103 113 120 108 108 1226 651 (53%)

Zagreb - Gri�

65 46 43 59 88 105 92 74 80 68 81 73 874 498 (57%)

Zagreb - Maksimir

65 46 42 57 90 105 91 70 81 66 85 73 871 494 (57%)

Jastrebar-sko

60 62 68 59 77 110 75 83 87 86 87 48 900 489 (54%)

Napomena: podaci su dobiveni na temelju desetogodišnjeg razdoblja motrenja. Izvor: Gospodarenje šumama i šumskim prostorom na podru�ju Grada Zagreba i Zagreba�ke županije, Šumarski fakultet Sveu�ilišta u Zagrebu, prosinac 1997. Za meteorološku postaju Zagreb-Maksimir broj dana sa snježnim pokriva�em iznosi 22. Prosje�ne višegodišnje vrijednosti za Zagreb pokazuju da se u 10 mjeseci može o�ekivati kako �e od 10 dana 4 biti s oborinama, a u preostala 2 mjeseca na 10 dana dolaze 3 dana s oborinama. Prema prosje�nim godišnjim vrijednostima naoblake, Zagreb se ubraja u obla�na podru�ja, pri �emu prosje�an broj vedrih dana u godini iznosi 47, a obla�nih 130. Prosje�na godišnja vrijednost broja sun�anih sati sijanja sunca u Zagrebu (insolacija) iznosi ukupno 1.794. Broj dana s jakim vjetrom varira od 4 do 47 u godini. Podaci o smjeru i ja�ini vjetra bilježe se na podru�ju zra�ne luke Pleso. Na tom podru�ju prevladavaju sjeveroisto�ni i jugozapadni vjetrovi. Ujutro prevladava jugozapadna grana, uve�er sjeveroisto�na, a sredinom dana je isto�ni vjetar �ak nešto �eš�i od sjeveroisto�nog. Takav dnevni hod posljedica je orografskog utjecaja Medvednice i doline Save. Naj�eš�i smjerovi vjetra su i najja�i, prosje�ne brzine oko 3 m/s. Sredinom dana puše ja�i vjetar u svim smjerovima, a naro�ito u prevladavaju�im. U godišnjem hodu najja�i vjetar puše u prolje�e, a najslabiji u jesen i zimi. U prolje�e se u prosjeku može o�ekivati do 8 dana mjese�no s jakim vjetrom, dok su u ostalim godišnjim dobima mjese�no samo 3-4 dana s jakim vjetrom. Olujni vjetar (ja�ine � 8B) vrlo je rijedak. Tišine (stanja bez vjetra) javljaju se u približno 32% (ujutro), odnosno 25% (uve�er), a sredinom dana u samo približno 8% slu�ajeva.


59

1.1.2.3. OSNOVNE KATEGORIJE KORIŠTENJA ZEMLJIŠTA

Za prikaz osnovnih kategorija zemljišta u Zagreba�koj županiji koriste se podaci Ureda za katastarsko-geodetske poslove Zagreba�ke županije, obra�eni u Upravnom odjelu za poljoprivredu i šumarstvo Zagreba�ke županije. Ulazne podatke dobio je Ured za katastarsko-geodetske poslove iz Katastra zemljišta županijskih ispostava u sije�nju 1999. Stoga se ukupne površine gradova i op�ina, kao i ukupna površina Županije (3067,5 km2), ponešto razlikuju od ažuriranih podataka kojima se koristimo u ovom Planu (3058,15 km2 površina Županije), a koje je Županijski zavod za prostorno ure�enje i zaštitu okoliša dobio od Državne geodetske uprave (Zavoda za fotogrametriju) u studenom 1999.

Struktura ukupnih površina u Zagreba�koj županiji po gradovima i op�inama u sije�nju 1999. godine:

Grad / op�ina Ukupne površine Poljoprivredne površine Šume Neplodne površine

ha % ha % ha % ha %

0 1 2 3 4 5 6 7 8 GRADOVI : 143.468 46,77 78.476 45,48 49.918 47,20 15.074 53,00

1. DUGO SELO 5.424 1,77 3.072 1,78 1.470 1,39 882 3,10 2. IVANI� GRAD 17.265 5,63 10.819 6,27 3.662 3,46 2.784 9,79 3. JASTREBARSKO 22.841 7,45 11.258 6,52 9.937 9,40 1.646 5,79 4. SAMOBOR 24.975 8,14 10.672 6,18 12.529 11,85 1.774 6,24 5. SVETI IVAN ZELINA 18.544 6,05 10.696 6,20 6.772 6,40 1.076 3,78 6. VELIKA GORICA 32.898 10,72 17.553 10,17 10.789 10,20 4.556 16,02 7. VRBOVEC 15.918 5,19 11.366 6,59 3.108 2,94 1.444 5,08 8. ZAPREŠI� 5.603 1,83 3.040 1,76 1.651 1,56 912 3,21 OP�INE : 163.282 53,23 94.072 54,52 55.844 52,80 13.366 47,00

1. BEDENICA 2.150 0,70 1.234 0,72 816 0,77 100 0,35 2. BISTRA 4.571 1,49 1.870 1,08 2.333 2,21 368 1,29 3. BRCKOVLJANI 6.951 2,27 4.231 2,45 1.968 1,86 752 2,64 4. BRDOVEC 3.453 1,13 2.423 1,40 551 0,52 479 1,68 5. DUBRAVA 11.522 3,76 7.174 4,16 3.435 3,25 913 3,21 6. DUBRAVICA 2.047 0,67 1.213 0,70 689 0,65 145 0,51 7. FARKAŠEVAC 7.611 2,48 3.518 2,04 3.598 3,40 495 1,74 8. GRADEC 8.716 2,84 5.400 3,13 2.747 2,60 569 2,00 9. JAKOVLJE 3.601 1,17 1.868 1,08 1.335 1,26 398 1,40 10. KLIN�A SELA 8.206 2,68 5.194 3,01 2.608 2,47 404 1,42 11. KLOŠTAR IVANI� 7.901 2,58 4.548 2,64 2.694 2,55 659 2,32 12. KRAŠI� 7.076 2,31 3.638 2,11 3.057 2,89 381 1,34 13. KRAVARSKO 5.050 1,65 2.434 1,41 2.441 2,31 175 0,62 14. KRIŽ 11.672 3,81 6.334 3,67 4.168 3,94 1.170 4,11 15. LUKA 2.408 0,79 1.699 0,98 541 0,51 168 0,59 16. MARIJA GORICA 1.687 0,55 1.252 0,73 274 0,26 161 0,57 17. ORLE 5.837 1,90 4.831 2,80 179 0,17 827 2,91 18. PISAROVINA 14.101 4,60 8.556 4,96 4.706 4,45 839 2,95 19. POKUPSKO 11.746 3,83 4.939 2,86 6.331 5,99 476 1,67 20. PRESEKA 4.755 1,55 2.944 1,71 1.572 1,49 239 0,84 21. PUŠ�A 1.805 0,59 1.120 0,65 563 0,53 122 0,43 22. RAKOVEC 3.480 1,13 2.440 1,41 858 0,81 182 0,64 23. RUGVICA 9.444 3,08 6.733 3,90 881 0,83 1.830 6,43 24. STUPNIK 2.252 0,73 1.201 0,70 716 0,68 335 1,18 25. SVETA NEDJELJA 4.112 1,34 2.785 1,61 494 0,47 833 2,93 26. ŽUMBERAK 11.128 3,63 4.493 2,60 6.289 5,95 346 1,22 ZAGREBA�KA ŽUPANIJA

306.750 100,00 172.548 100,00 105.762 100,00 28.440 100,00

Izvor: Ured za katastarsko-geodetske poslove Zagreba�ke županije, sije�anj 1999. Obrada: Upravni odjel za poljoprivredu i šumarstvo Zagreba�ke županije


60

Prema sektorima vlasništva, struktura površina u Zagreba�koj županiji u sije�nju 1999. dijeli se na sljede�i na�in:

Grad / op�ina Ukupne površine Poljoprivredne površine

Šume Neplodne površine

Državno Privatno Državno Privatno Državno Privatno Državno Privatno

ha ha ha ha ha ha ha ha

0 1 2 3 4 5 6 7 8 GRADOVI : 52.747 90.721 13.926 64.550 27.900 22.018 10.921 4.153

1. DUGO SELO 2.880 2.544 1.205 1.867 982 488 693 189 2. IVANI� GRAD 10.697 6.568 5.199 5.620 3.185 477 2.313 471 3. JASTREBARSKO 8.822 14.019 1.537 9.721 6.048 3.889 1.237 409 4. SAMOBOR 8.228 16.747 721 9.951 6.429 6.100 1.078 696 5. SVETI IVAN ZELINA 1.882 16.662 179 10.517 1.075 5.697 628 448 6. VELIKA GORICA 16.411 16.487 3.609 13.944 9.527 1.262 3.275 1.281 7. VRBOVEC 2.913 13.005 1.376 9.990 530 2.578 1.007 437 8. ZAPREŠI� 914 4.689 100 2.940 124 1.527 690 222 OP�INE : 56.171 107.102 14.197 79.866 32.346 23.498 9.628 3.738

1. BEDENICA 128 2.022 8 1.226 63 753 57 43 2. BISTRA 1.762 2.809 1.870 1.494 839 268 100 3. BRCKOVLJANI 3.766 3.185 1.745 2.486 1.556 412 465 287 4. BRDOVEC 488 2.956 47 2.376 131 420 310 169 5. DUBRAVA 4.055 7.467 1.388 5.786 2.034 1.401 633 280 6. DUBRAVICA 116 1.931 1.213 21 668 95 50 7. FARKAŠEVAC 4.379 3.232 630 2.888 3.327 271 422 73 8. GRADEC 3.494 5.222 1.133 4.267 1.913 834 448 121 9. JAKOVLJE 840 2.761 30 1.838 521 814 289 109 10. KLIN�A SELA 1.605 6.601 228 4.966 1.123 1.485 254 150 11. KLOŠTAR IVANI� 3.380 4.521 323 4.225 2.520 174 537 122 12. KRAŠI� 2.028 5.048 186 3.452 1.590 1.467 252 129 13. KRAVARSKO 1.462 3.588 187 2.247 1.207 1.234 68 107 14. KRIŽ 5.938 5.734 1.058 5.276 3.911 257 969 201 15. LUKA 102 2.306 1.699 1 540 101 67 16. MARIJA GORICA 127 1.560 1.252 16 258 111 50 17. ORLE 1.241 4.596 783 4.048 11 168 447 380 18. PISAROVINA 4.566 9.535 2.308 6.248 1.649 3.057 609 230 19. POKUPSKO 2.413 9.333 263 4.676 1.975 4.356 175 301 20. PRESEKA 521 4.234 90 2.854 277 1.295 154 85 21. PUŠ�A 166 1.639 1.120 101 462 65 57 22. RAKOVEC 271 3.209 121 2.319 28 830 122 60 23. RUGVICA 4.862 4.582 2.675 4.058 506 375 1.681 149 24. STUPNIK 1.094 1.158 124 1.077 691 25 279 56 25. SVETA NEDJELJA 845 3.267 243 2.542 56 438 546 287 26. ŽUMBERAK 6.522 4.606 627 3.866 5.624 665 271 75 ZAGREBA�KA ŽUPANIJA

108.918 197.823 28.123 144.425 60.246 45.516 20.549 7.891

Izvor: Ured za katastarsko-geodetske poslove Zagreba�ke županije, sije�anj 1999. Obrada: Upravni odjel za poljoprivredu i šumarstvo Zagreba�ke županije Osnovne kategorije korištenja zemljišta u Zagreba�koj županiji možemo, na temelju posjedovnih listova iz Katastra zemljišta županijskih ispostava, prikazati na sljede�i na�in:


61

Osnovne kategorije korištenja zemljišta (ha) u Zagreba�koj županiji - katastarski podaci iz 1999. godine

Poljoprivredno zemljište

Šume Vode Zgrade i dvorišta

Željeznice, ceste i putovi

Ostalo Ukupno

172. 548 105. 762 8.624 7.230 9.865 2.721 306. 750

56,25 % 34,48 % 2,81 % 2,36 % 3,22 % 0,88 % 100%

Izvor: Ured za katastarsko-geodetske poslove Zagreba�ke županije, sije�anj 1999. Struktura poljoprivrednih površina u Zagreba�koj županiji prikazana je u tablici:

Poljoprivredne površine u Zagreba�koj županiji (ha) sije�anj 1999.

Oranice Vo�njaci Vinogradi Livade Pašnjaci Ribnjaci Mo�vare Ukupno

101.252 4.175 5.773 47.518 12.503 1.314 13 172.548

58,68 % 2,42 % 3,35 % 27,54 % 7,25 % 0,76 % 0,01 % 100 %

Izvor: Ured za katastarsko-geodetske poslove Zagreba�ke županije, sije�anj 1999. Obrada: Upravni odjel za poljoprivredu i šumarstvo Zagreba�ke županije

Slika 6: Prikaz poljoprivrednih površina u Zagreba�koj županiji Izvor: Agronomski fakultet Sveu�ilišta u Zagrebu, Zavod za pedologiju


62

Slika 7: Prikaz šumskih površina u Zagreba�koj županiji Izvor: Upravni odjel za poljoprivredu i šumarstvo Zagreba�ke županije, digitalna obrada: Agronomski fakultet Sveu�ilišta u Zagrebu, Zavod za pedologiju

Slika 8: Prikaz vodnih površina u Zagreba�koj županiji Izvor. Digitalni atlas Hrvatske 1:100 000, Gisdata 1997. godine


63

1.1.2.4. PODRU�JA PRETEŽITIH DJELATNOSTI U ODNOSU NA PRIRODNE I DRUGE RESURSE A) GOSPODARSTVO - POKAZATELJI Razvoj gospodarstva Zagreba�ke županije treba promatrati u kontekstu globalnih pojava i promjena koje su posljednjih godina zahvatile svjetsko gospodarstvo, ali je isto tako potrebno u polazištu planiranja njenog daljnjeg razvoja uzeti u obzir ne manje zna�ajan odraz izravnih i neizravnih posljedica Domovinskog rata - kako na materijalnom i ekonomskom naslije�u prošlosti tako i na ljudskom �imbeniku bez kojeg nema proizvodnje novih vrijednosti, a time ni bilo kakvog razvoja gospodarstva. Gospodarstvo, sa svim svojim segmentima (industrija, malo poduzetništvo, poljoprivreda, šumarstvo, lovstvo, trgovina, turizam, vodno gospodarstvo, promet i veze te rudarstvo), od presudne je važnosti za rast i budu�i razvoj cjelokupne Županije, no kad je rije� o Zagreba�koj županiji posebno težište treba ipak biti malo poduzetništvo, poljoprivreda i turizam. Nositelji gospodarskog razvoja u Županiji su gradovi Dugo Selo, Ivani� Grad, Jastrebarsko, Samobor, Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica, Vrbovec i Zapreši�, a oni svojim položajem i prostornim razmještajem �ine dobru osnovu za uravnoteženi razvoj cijeloga prostora Županije. Neosporno je da u razvoju gospodarstva bilo kojeg podru�ja, Republike, županije ili op�ine, treba sveobuhvatno ovladati prostorom u smislu poznavanja i organizacije korištenja prirodnih i društvenih resursa. Njegovo potpuno poznavanje omogu�uje vrlo brzo izvo�enje razli�itih analiza u procesu donošenja kvalitetnih gospodarskih smjernica razvoja i optimalno korištenje resursnih potencijala. Uzevši u obzir i tradicionalne i novije �imbenike gospodarstva, prednosti Zagreba�ke županije su: neposredna blizina Grada Zagreba kao prometnog �vorišta, industrijskog i trgova�kog, ali i sveu�ilišnog središta (što omogu�uje zadovoljavanje obrazovnih i kulturnih potreba stanovništva i Zagreba�ke županije), postojanje tradicionalnih obrtni�kih središta te privla�an krajolik i dobro sa�uvana priroda. Ograni�avaju�i �imbenici dijelom su lokalnog karaktera, dijelom zajedni�ki za cijelu državu: nedovoljno razvijena komunalna struktura, neodgovaraju�a prometna povezanost, u mnogim naseljima pretežno starije stanovništvo i nestabilni poslovni uvjeti, te pomanjkanje gospodarske i tehnološke podržavaju�e infrastrukture. Poslovni subjekti U prikazu poslovnih subjekata u gospodarstvu Zagreba�ke županije primjenjuju se zadnji službeni podaci iz 1999. godine, koje su županijski uredi i upravni odjeli iz podru�ja gospodarstva objedinili u izvješ�u "Stanje gospodarstva Zagreba�ke županije", prijedlog kojeg je Županijsko poglavarstvo utvrdilo 7. rujna 1999. Na podru�ju Zagreba�ke županije u 1998. godini poslovalo je 3.676 poduzetnika (Poduzetnik je, prema Zakonu o ra�unovodstvu (NN br.90/92), pravna osoba koja obavlja gospodarsku djelatnost s ciljem postizavanja dobiti kao i fizi�ka osoba koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost s ciljem postizavanja dobiti ako je posebnim propisima odre�ena kao obveznik pla�anja poreza na dobit. U ovim slu�ajevima obra�eni podaci o poduzetnicima odnose se samo na pravne osobe) i 7.408 obrtnika. Od tog broja, s obzirom na njihovu veli�inu, 14 je velikih, 76 srednje velikih i 3.586 malih poduzetnika. U 1998. godini zabilježen je pad broja poduzetnika za 5 %, najve�im dijelom zbog gašenja trgova�kih društava koja nakon otvaranja nisu ostvarila nikakve poslovne promjene preko svojih žirora�una, ili iz razloga što nije provedeno dužno uskla�enje sa Zakonom o trgova�kim društvima i sa Zakonom o obrtu.


64

Poduzetnici u Zagreba�koj županiji prema veli�ini:

Poduzetnici u 1998. godini Poduzetnici Broj Udio u %

Indeks broja 1998/1997

UKUPNO PODUZETNICI 3.676 100,00 95 Prema veli�ini: Veliki 14 0,38 93 Srednje veliki 76 2,07 107 Mali 3.586 97,55 95

Izvor: Zavod za platni promet, 1999. S obzirom na vlasništvo, 18 poduzetnika je u državnom, 3.595 u privatnom, 20 u zadružnom i 43 u mješovitom vlasništvu. Porast broja poduzetnika mješovitog vlasništva istodobno prati smanjenje broja poduzetnika ostalih oblika vlasništva.

Poduzetnici u Zagreba�koj županiji prema oblicima vlasništva:

Poduzetnici u 1998. godini Poduzetnici Broj Udio u %

Indeks broja 1998/1997

UKUPNO PODUZETNICI 3.676 100,00 95 Oblici vlasništva: Državno 18 0,49 95 Privatno 3.595 97,80 95 Zadružno 20 0,54 87 Mješovito 43 1,17 105

Izvor: Zavod za platni promet, 1999.

S obzirom na obuhvatnost prema pripadaju�im gradovima i op�inama s podru�ja Zagreba�ke županije, najve�i broj (790 poduzetnika ili 21,5%) djeluje na podru�ju Velike Gorice, potom slijede: Samobor (698 ili 18,9%), Zapreši� (395 ili 10,7%), Dugo Selo (327 ili 8,9%), Jastrebarsko (246 ili 6,7%), Sv.Ivan Zelina (244 ili 6,6%) i dr.

Zanimljiv je podatak o broju poduzetnika prema podru�jima djelatnosti. Najviše poduzetnika, gotovo polovica ukupnog broja, djeluje u podru�ju trgovine, a potom u podru�ju prera�iva�ke industrije. U Zagreba�koj županiji više od dvije tre�ine svih poduzetnika djeluje u neproizvodnom gospodarskom sektoru. Broj poduzetnika Zagreba�ke županije po podru�jima djelatnosti:

1998. Podru�je djelatnosti Broj Udio u %

A – Poljoprivreda, lov i šumarstvo 108 2,9 B – Ribarstvo 5 0,1 C – Rudarstvo i va�enje 10 0,3 D – Prera�iva�ka industrija 742 20,2 E – Opskrba el.energijom, plinom i toplom vodom 8 0,2 F – Gra�evinarstvo 318 8,6 G – Trgovina 1.671 45,5 H – Hoteli i restorani 83 2,2 I – Promet, skladištenje i veze 205 5,7 J – Financijsko posredovanje 19 0,5 K – Poslovanje nekretninama i iznajmljivanje 414 11,3 M – Obrazovanje 29 0,8 N – Zdravstvena i socijalna zaštita 13 0,3 O – Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti 51 1,4 UKUPNO 3.676 100,0

Izvor: Zavod za platni promet, 1999.


65

Najviše zaposlenih, 16.865 ili 67,6%, kod privatnih je poduzetnika te 5.638 ili 22,6% u mješovitom vlasništvu.

Prema podacima Hrvatske obrtni�ke komore, na podru�ju Zagreba�ke županije je na dan 1. kolovoza 1999. djelovao 6.961 obrtnik, što je 7,92% od ukupnog broja (87.840) registriranih obrtnika u Republici Hrvatskoj. Obrt u Zagreba�koj županiji i Republici Hrvatskoj prema cehovskom ustroju na dan 1. kolovoza 1999.:

Zagreba�ka županija

Republika Hrvatska C E H

Broj % Broj % 01 Proizvodni obrti 1.397 20,07 12.185 13,87 02 Uslužni obrti 2.241 32.19 24.473 27,86 03 Ugostiteljstvo i turizam 866 12,44 13.541 15,42 04 Trgovina 1.043 14,98 17.449 19,86 05 Prijevoz osoba i stvari 885 12,71 10.028 11,42 06 Ribarstvo, marikultura i poljodjelstvo 133 1,91 3.113 3,54 07 Intelektualne usluge 159 2,28 2.623 2,99 99 Neraspore�eno 237 3,40 4.428 5,04 UKUPNO 6.961 100,00 87.840 100,00

Izvor: Hrvatska obrtni�ka komora, 1999. Iz tablice je vidljivo da su uslužni obrti po zastupljenosti na prvomu mjestu, a slijede ih proizvodni. Ta dva oblika obrta zajedno �ine 52,26% registriranih obrta u Županiji, dok je njihov udio u Republici Hrvatskoj znatno niži (41,73%). Obrtništvo u Zagreba�koj županiji ima dugu tradiciju, pa je npr. Samobor poznat kao obrtni�ki grad, u kojem su se do danas zadržali stari obrti. To predo�uje i prikazana tablica s raspodjelom obrta prema cehovskom ustroju, gdje “tradicionalni” oblici obrta �ine ve�inu, dok je npr. trgovina zastupljena u znatno manjem postotku nego na podru�ju �itave države. Najve�i broj obrtnika registriran je u gradovima Velikoj Gorici (1.324) i Samoboru (1.169), a od op�ina najviše registriranih obrtnika ima Sveta Nedjelja (411). Op�ine s najmanjim brojem registriranih obrtnika su Orle, Žumberak, Pokupsko, Preseka, Rakovec i Luka. Izvoz i uvoz

Robna razmjena Republike Hrvatske obuhva�a svu robu koja se izvozi odnosno uvozi u zemlju. Izvoz robe iz Zagreba�ke županije �ini 2,7% izvoza Republike Hrvatske, a uvoz 4,2% uvoza u Republiku Hrvatsku. Prema podru�ju NKD, najzna�ajniji izvoznik i uvoznik je prera�iva�ka industrija. U 1998. godini zabilježen je pozitivan trend u odnosu na 1997., pri �emu se izvoz pove�ao za 7,7%, a uvoz smanjio za 1,4%. Podaci tako�er pokazuju da se glavna robna razmjena obavlja s europskim zemljama. Izvoz i uvoz prema ekonomskoj namjeni pokazuje da od ukupnog izvoza 36,3% �ine proizvodi za reprodukciju, 7,5% proizvodi za investicije, a 56,2% �ine proizvodi široke potrošnje. U uvozu 43,9% su proizvodi za reprodukciju, 21,0% proizvodi za investicije a 35,1% proizvodi široke potrošnje. Izvoz s obzirom na gradove i op�ine pokazuje da se najviše izvozi iz Velike Gorice, ali i najviše uvozi.


66

B) POLJOPRIVREDA Bonitetno vrednovanje tala Pedološki sloj Zagreba�ke županije oblikuju automorfna i hidromorfna tla. Pogodnost tla za ratarsku proizvodnju smanjuje se s nadmorskom visinom, pa su tla brežuljkastih i gorskih predjela niže bonitetne klase (šume i pašnjaci na višim, a vinogradi na nižim podru�jima). Ratarski najpovoljnije površine su na aluvijalnim tlima rijeke Save, a izvan poplavnog pojasa. Poljoprivredne površine zauzimaju 56,4% površine Županije i predstavljaju prirodni resurs za proizvodnju hrane. Obradivo je 90% poljoprivrednih površina. Za potrebe izrade Prostornog plana Zagreba�ke županije izra�ena je studija pod nazivom Bonitetno vrednovanje zemljišta za prostorno planiranje Zagreba�ke županije, koja uklju�uje i Digitalnu pedološku kartu Zagreba�ke županije. Studiju su 1999. godine izradili stru�njaci Agronomskog fakulteta u Zagrebu, iz Zavoda za pedologiju. Osnovna zada�a studije je bonitetno vrednovanje zemljišta za potrebe izrade Prostornog plana Zagreba�ke županije, u sklopu �ega se izri�ito odre�uju mogu�nosti zaštite najboljih tala od prevelike potrošnje i trajnog gubitka. Naime, pitanje boniteta zemljišta vrlo je zna�ajno, jer je Zakonom o poljoprivrednom zemljištu odre�eno da se zemljiše od prvog do petog razreda boniteta ne bi smjelo koristiti u nepoljoprivredne svrhe. Budu�i da su za izradu Prostornog plana Zagreba�ke županije potrebite izri�ite odredbe odre�ivanja zona koje su pogodne i nepogodne za poljoprivredu, na izra�enoj karti razreda zemljišta (boniteta) za prostorno planiranje daje se prostorna distribucija tala po bonitetnim klasama s odre�enom kategorijom preporu�ljivog na�ina korištenja u prostornom ure�enju od P1, P2, P3 do Š1, Š2, Š3 i PŠ prostorne kategorije. Za odre�ivanje boniteta tla važni su mehani�ki sastav (tekstura), geološko porijeklo ili mati�ni supstrat i razvojni stupanj. Podatke o mehani�kom sastavu nalazimo u izvornim podacima pedoloških studija. Geološko porijeklo možemo o�itati iz listova pedoloških karata navedenih u metodama rada ili parametara opisa profila, a sve to je sada uklopljeno u napravljenoj bazi pedoloških podataka. Razvojni stupanj predstavlja evolucijsko-geneti�ki stadij razvoja tala i zasniva se na pedogenetskom u�enju postanka i razvoja tla. Op�i bonitet zemljišta korigira se s korekcijskim faktorima, a ovdje su to stjenovitost, kamenitost i poplave. Zatvorenost položaja, zasjenjenost i ekspozicija nisu se mogli uzeti u obzir zbog mjerila karte. Korigirani ili korekcijski bonitet razvrstan je u bonitetne razrede na na�in da su bonitetne klase i potklase 1.1, 1.2, 2.1 i 2.2 svrstane - prema Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova ("Narodne novine", broj 106/98) - u P1 prostornu kategoriju koja zna�i osobito vrijedna obradiva tla, a bonitetne klase i potklase 3.1, 3.2 i 4.1 u P2 prostornu kategoriju koja predstavlja vrijedna obradiva tla. Klase 4.2, 5.1 i 5.2 svrstane su u P3 prostornu kategoriju, koja zna�i ostala obradiva tla. Ostala tla odnosno tla lošijih bonitetnih klasa i potklasa ili klase 6.1, 6.2, 7.1, 7.2, 8.1 i 8.2 svrstana su u prostornu kategoriju PŠ koja predstavlja poljoprivredno tlo vrlo loših oranica i pašnjaka ili tlo namijenjeno šumama i šumskom zemljištu. Na temelju navedenih kriterija i metodike prora�una u tablici se navodi popis sustavnih jedinica, koje u originalnoj pedološkoj karti mjerila 1:100.000 i digitalnom zapisu �ine strukturu kartiranih jedinica. Na temelju potrebitih pedoloških svojstava izra�unan je broj bonitetnih poena (stupac 3), odre�ena klasa i potklasa (stupac 4), gdje prvi broj ozna�ava klasu, a drugi potklasu boniteta, te u stupcu 5 navedena je kategorija zemljišta za poljodjelske površine svake sustavne jedinice tla. Bonitet zemljišta pod šumom, odnosno šumska tla, tako�er se može o�itati pomo�u GIS alata, iako on u kona�nici nije posebno iskazan. Šume su navedene po kategorijama Š1, Š2 i Š3, s obzirom na funkciju u prostoru i zna�enje u gospodarstvu, zaštiti ili kao šuma posebnog zna�enja. Treba napomenuti da je bonitet zemljišta izra�unan za svaku sustavnu jedinicu posebno koja se nalazi u sastavu kartirane jedinice, me�utim, bonitetna interpretacija kartirane jedinice dana je prema prvoj, odnosno dominantnoj sustavnoj jedinici tla, pa se stoga navode u zadnjem stupcu tablice.


67

Bonitetno vrednovanje i prostorne kategorije Grada Zagreba i Zagreba�ke županije:

Kartirana jedinica tla

Bonitet Prostorna

Broj Naziv i struktura Broj poena Klasa i potklasa

kategorija

1 2 3 4 5

1 Koluvijalno karbonatno i nekarbonatno 60 41 P2 Aluvijalno-koluvijalno, karbonatno i nekarbonatno 63 41

2 Aluvijalno karbonatno oglejeno i neoglejeno 87 21 P1 Semiglej aluvijalni 89 12

3 Semiglej aluvijalni (aluvijalno livadno) 89 12 Aluvijalno oglejeno i neoglejeno karbonatno 87 21 P1 Hipoglej mineralni, djelomi�no hidromeliorirani 49 51

4 Eutri�no sme�e na holocenskom nanosu 84 21 Lesivirano tipi�no 75 31 P1 Distri�no sme�e na holocenskim nanosima 72 31

5 Hidromeliorirano drenažom iz hipogleja, aluvijalno i koluvijalno oglejenog

67 32 P2

6 Eutri�no sme�e na laporu 51 51 P3 Rendzina na laporu i mekim vapnencima 29 62

7 Eutri�no sme�e na praporu 73 31 P2 Obrona�ni pseudoglej, eutri�ni 51 51

8 Eutri�no sme�e na flišu 51 51 Sme�e na vapnencu i dolomitu 43 52 P3 Rendzina 46 52

9 Rendzina na aluvijalnom šljunku i pijesku 64 41 Eutri�no sme�e na holocenskom nanosu 84 21 P2 Aluvijalno livadno karbonatno 89 12

10 Kiselo sme�e tipi�no, lesivirano i pseudoglejno, na nekarbonatnom praporu

46 52

Lesivirano tipi�no i pseudoglejno na ilovinama i pijescima 67 32 P3 Pseudoglej obrona�ni 51 51

11 Lesivirano na praporu, tipi�no i pseudoglejno 67 32 P2

Pseudoglej obrona�ni 51 51 12 Lesivirano na praporu pseudoglejno 64 41 Pseudoglej obrona�ni 51 51 P2 Distri�no sme�e lesivirano i pseudoglejno na nekarbonatnom

praporu 46 52

13 Lesivirano na praporu 67 32 Rendzina na laporu 46 52 P2 Sirozem silikatno karbonatni, djelomi�no antropogenizirana tla 29 62

14 Lesivirano tipi�no i akri�no na praporu s podlogom gline 45 52 P3

Obrona�ni pseudoglej 51 51 Eutri�no sme�e 51 51

15 Hidromeliorirano drenažom iz pseudogleja, pseudoglej-gleja i amfigleja

55 42 P3

16 Rendzina na dolomitnoj trošini 31 62 Sme�e tipi�no i lesivirano na dolomitu 43 52 PŠ Lesivirano tipi�no na dolomitu 54 42

17 Rendzina karbonatna i antropogena tla vinograda na laporu 49 51 Sirozem silikatno karbonatni 29 62 P3 Smolnica karbonatna i nekarbonatna, antropogenizirana tla na

laporu 46 52

18 Rendzina karbonatna, na laporu i mekim vapnencima 38 61 Sme�e tipi�no i lesivirano na mekim vapnencima i laporima 43 52 PŠ Sirozem silikatno karbonatni 29 62

19 Rendzina karbonatna i izlužena na laporu 46 52 Antropogena rendzina i tla vinograda 38 61 Sirozem silikatno karbonatni 29 62 P3 Lesivirano tipi�no i pseudoglejno na praporu 67 32

20 Lesivirano tipi�no i akri�no na vapnencima 41 52 Rendzina na mekim vapnencima 29 62 P3 Eutri�no sme�e verti�no 51 51 Smolnica na laporu 46 52

21 Lesivirano tipi�no i akri�no na vapnencu i dolomitu 41 52 Rendzina na dolomitu 31 62 P3 Sme�e na vapnencu i dolomitu 43 52 Vapneno dolomitna crnica 27 71

22 Lesivirano na škriljevcu i pješ�enjaku 39 61 PŠ Kiselo sme�e na škriljcima i pješ�enjacima 31 62

23 Pseudoglej na zaravni 49 51 P3 Pseudoglej-glej 32 62

24 Pseudoglej na zaravni i obrona�ni 49 51 P3 Lesivirano na praporu 67 32

25 Pseudoglej na zaravni 49 51


68

Pseudoglej-glej 32 62 P3 Mo�varno glejno mineralno 24 71

26 Pseudoglej obrona�ni i zaravni 51 51 Lesivirano tipi�no i pseudoglejno 67 32 P3 Distri�no sme�e pseudoglejno i tipi�no 46 52

27 Pseudoglej obrona�ni i zaravni 51 51 P3 Distri�no sme�e pseudoglejno 46 52

28 Hidromeliorirano drenažom iz amfigleja verti�nog i epigleja verti�nog

43 52 P3

29 Koluvijalno karbonatno oglejeno i neoglejeno 48 51 P3

Mo�varno glejno karbonatno i nekarbonatno 24 71 30 Hipoglej mineralni karbonatni 49 51 P3 Amfiglej mineralni karbonatni 32 62

31 Hipoglej mineralni karbonatni 49 51 Amfiglej mineralni karbonatni 32 62 P3 Semiglej aluvijalni 89 12

32 Mo�varno glejno mineralno 24 71 Koluvijalno oglejeno 48 51 PŠ Aluvijalno koluvijalno 63 41

33 Mo�varno glejno humozno i mineralno 15 81 Mo�varno tresetno glejno 10 82 PŠ Niski treset 10 82

34 Amfiglej mineralni nekarbonatni 32 62 Hipoglej mineralni 49 51 PŠ Pseudoglej-glej 32 62 Semiglej aluvijalni 89 12

35 Vapneno dolomitna crnica 27 71 PŠ Sme�e na vapnencu i dolomitu 43 52

36 Sme�e na vapnencu i dolomitu 43 52 Rendzina na dolomitu 31 62 P3 Lesivirano tipi�no na vapnencu i dolomitu, dijelom

antropogenizirana tla 41 52

37 Kiselo sme�e tipi�no i lesivirano na škriljcima, pješ�enjacima i brusilovcima

31 62 PŠ

38 Kiselo sme�e na rožnjacima 31 62 PŠ Lesivirano na vapnencu s rožnjacima 41 52

39 Aluvijalno karbonatno, srednje duboko i duboko ilovasto, plavljeno

29 62 PŠ

Aluvijalno karbonatno oglejeno, duboko i vrlo duboko 24 71 40 Epiglej i amfiglej mineralni nekarbonatno verti�ni 22 72

PŠ Hipoglej mineralni 49 51

41 Amfiglej mineralni nekarbonatno verti�ni 24 71 Hipoglej mineralni 49 51 PŠ Mo�varno glejno humozno i tresetno glejno 15 81

42 Mo�varno glejno mineralno nekarbonatno i nekarbonatno verti�no

24 71 PŠ

Semiglej aluvijalni 89 12 Pseudoglej-glej 32 62

43 Mo�varno glejno, amfiglejno i epiglejno mineralno karbonatno verti�no

24 71 PŠ

Hipoglej mineralni 49 51 44 Mo�varno glejno humozno i mineralno, nekarbonatno verti�no 24 71

PŠ Mo�varno glejno tresetno 10 82

45 Šume gospodarske namjene Š1 46 Šume zaštitne namjene Š2 47 Šume posebne namjene

Bonitet odgovara vrednovanju kartirane jedinice tla

Š3 48 Ve�a naselja 49 Vodene površine (rijeke, jezera i ribnjaci)

Površine i rasprostranjenost svih 44 vrsta poljoprivrednih tala, kao i površine šuma i voda, mogu�e je o�itati GIS alatima iz Digitalne pedološke karte Zagreba�ke županije. Napominjemo, me�utim, da se ukupne površine ponešto razlikuju od katastarskih površina, jer su digitalizirane iz razli�itih mjerila, ali za potrebe izrade Županijskog prostornog plana u mjerilu 1:100 000 te su razlike zanemarive. Osim površina po tipovima tala, važni su i podaci površina po bonitetnim klasama. U sljede�oj tablici prikazane su poljoprivredne površine po bonitetnim klasama (razredima). Najboljih zemljišta I. razreda boniteta (potklasa 1.2) ima 8.4% ili 13.846 ha. Zemljišta II. razreda boniteta (2.1) ima 2.88% ili 4.957 ha, a III. razreda boniteta (3.1 i 3.2) ima 3.582 ha ili 2.8%. Tla bonitetnih razreda 1.1, 2.2 i 8.2 izostaju, što zna�i da najboljih tala prve bonitetne klase i prve potklase na podru�ju Zagreba�ke županije nema.


69

Površine poljoprivrednih tala po bonitetnim razredima dominantne sustavne jedinice tla na podru�ju Zagreba�ke županije:

Bonitetna klasa i potklasa Površina ha

Zastupljenost u %

11 0,0 0,00 12 13846,4 8,04 21 4956,6 2,88 22 0,0 0,00 31 299,3 0,17 32 3282,2 1,91 41 7708,8 4,48 42 9410,4 5,46 51 95010,6 55,17 52 16536,2 9,60 61 1736,8 1,01 62 4318,8 2,51 71 11759,2 6,83 72 2840,4 1,65 81 516,2 0,30 82 0,0 0,00

UKUPNO 172221,9 100,00 Izvor: Bonitetno vrednovanje zemljišta za prostorno planiranje Zagreba�ke županije - Agronomski fakultet Sveu�ilišta u Zagrebu, Zavod za pedologiju, 1999. godine

Važnost Zagreba�ke županije za hrvatsku poljoprivredu Gospodarska i društvena važnost poljoprivrede za Zagreba�ku županiju odre�uju poljoprivredu kao glavnu gospodarsku granu Zagreba�ke županije. Nedovoljno su poznati podaci koji odre�uju važnost i mjesto poljoprivede Zagreba�kog prostora (Zagreba�ke županije i Grada Zagreba) u Republici Hrvatskoj, a koje tako�er navodimo iz izvješ�a “Stanje gospodarstva Zagreba�ke županije".

Struktura vrijednosti poljoprivredne proizvodnje* u Republici Hvatskoj po županijama u 1997.g:

Žito Indust.

bilje Povr�e Krmno

bilje Vo�e i grož�e

Sto�arstvo UKUPNO Županija

Tis. DM Tis. DM Tis. DM Tis. DM Tis. DM Tis. DM Tis. DM Udio u RH %

Red. županija

Zagreba�ka 52.017 346 30.390 22.106 69.725 132.647 307.230 10,00 2. Grad Zagreb 6.210 8 6.892 2.155 22.078 30.030 67.373 2,19 18. Krapinsko-zagorska 20.651 0 8.203 8.868 23.650 54.691 116.062 3,78 14. Sisa�ko moslava�ka 38.757 1.376 11.403 10.242 24.339 52.240 138.357 4,50 10. Karlova�ka 11.164 0 15.271 6.431 8.147 35.407 76.421 2,49 15. Varaždinska 29.283 4.988 23.293 4.304 29.027 129.526 220.420 7,18 3. Koprivni�ko-križeva�ka 51.784 3.799 9.902 13.395 27.135 109.018 215.033 7,00 5. Bjelovarsko-bilogorska 58.927 2.766 21.628 12.680 13.382 108.830 218.213 7,10 4. Primorsko-goranska 234 0 7.736 4.984 6.776 12.108 31.837 1,04 21. Li�ko-senjska 4.409 0 15.219 8.290 3.324 14.307 45.549 1,48 20. Viroviti�ko-podravska 72.816 15.177 17.393 5.314 13.676 50.744 175.120 5,70 8. Požeško-slavonska 41.034 5.124 16.035 3.976 14.575 40.615 121.359 3,95 12. Brodsko-posavska 56.494 9.267 23.725 7.525 14.139 78.179 189.329 6,16 7. Zadarska 2.351 61 34.061 1.805 19.232 10.950 68.461 2,23 17. Osje�ko-baranjska 149.306 37.545 23.864 6.873 22.033 105.666 345.288 11,24 1. Šibensko-kninska 1.891 0 1.628 1.803 36.383 10.097 51.802 1,69 19. Vukovarsko-srijemska 66.879 22.012 12.091 3.085 10.113 53.321 167.500 5,45 9. Splitsko-dalmatinska 7.925 0 26.481 2.729 56.776 23.138 117.050 3,81 13. Istarska 9.937 57 37.316 5.581 41.284 40.117 134.292 4,37 11. Dubrova�ko-neretvanska

689 0 15.145 413 51.928 3.771 71.947 2,34 16.

Me�imurska 34.053 8.070 36.938 3.974 20.425 89.724 193.185 6,29 6. REPUBLIKA HRVATSKA

716.812 110.596 394.615 136.534 528.146 1.185.127 3.071.830 100,00


70

*) Vrijednost proizvodnje u tisu�ama DM po prosje�nim otkupnim cijenama u Republici Hrvatskoj u 1997. godini za: pšenica, raž, je�am, zob, kukuruz, še�erna repa, suncokret, uljana repica, soja,krumpir, grah, luk, raj�ica, kupus, paprika, mrkva, grašak zrno, le�a, sijeno djeteline, sijeno lucerne, sto�na repa, zeleni kukuruz, livadsko sijeno, šljive, jabuke, kruške, dunje, trešnje, višnje, marelice, breskve, orasi, smokve, limun i naran�e, grož�e, prirast goveda, prirast svinja, prirast ovaca, prirast peradi, mlijeko. Izvor: podaci DZS-RH, Zagreb 1998, obrada: Upravni odjel za poljoprivredu i šumarstvo Zagreba�ke županije

Podaci prikazani u tablicama odnose se na godinu 1997., jer za tu godinu postoje svi potrebni državni statisti�ki podaci, a podru�ja županija nisu se od tada mijenjala. Iz tablice je vidljivo da se upravo u Zagreba�koj županiji stvara desetina vrijednosti hrvatske poljoprivrede, odnosno da se samo u Osje�ko-baranjskoj županiji stvara neznatno ve�a poljoprivredna vrijednost od vrijednosti poljoprivrede Zagreba�ke županije. Najve�i dio vrijednosti hrvatske sto�arske proizvodnje, vo�arske i proizvodnje krmnog bilja stvara se u Zagreba�koj županiji. Posebno treba istaknuti da je u pojedina�nim proizvodnjama, što je vidljivo iz sljede�e tablice, Zagreba�ka županija prva u Hrvatskoj, i to u: a) proizvodnji - koli�ine: mlijeka (15%), jaja (15%), vina (15%), grož�a (15%), graha (16%), kupusa i

kelja (12%), sijena (djeteline (21%), lucerne (11%), livade (17%)…, b) površini: povr�a (9%), krmnog bilja (15%), krumpira (9%), graha (14%), kupusa i kelja (12%),

djeteline (19%), livada (14%)…, c) broju: krava (14%), peradi (15%), kokoši nesilica (12%), rodnih trsova vinove loze (14%), rodnih

stabala jabuke (15%)… Udio i redoslijed poljoprivrede Zagreba�ke županije u poljoprivredi Republike Hrvatske u 1997.g:

Zagreba�ka županija u 1997. godini udio u RH % redoslijed u RH

1. POVRŠINA: Obradiva, ha: 8,49 2. Ukupno zasijana, ha: 9,39 2. Žitarice, ha 9,41 2.

Povr�e, ha 9,43 1. Krmno bilje, ha 14,53 1. 2. BILJNA PROIZVODNJA Raž, ha 10,92 2. Kukuruz: glavni, naknadni i postrni usjeva, ha 9,79 2. Krumpir glavni usjev, ha 9,22 1. Grah, ha 14,41 1. Grah, t 16,18 1. Kupus i kelj, ha 12,27 1. Kupus i kelj, t 11,68 1. Djetelina, ha 18,94 1. Djetelina, t 20,51 1. Livadsko sijeno, ha 13,77 1. Livadsko sijeno, t 17,14 1. Jabuke, broj rodnih stabala 15,26 1. Kruške, broj rodnih stabala 11,56 2. Šljive, broj rodnih stabala 10,91 2. Grož�e, broj rodnih trsova 13,79 1. Grož�e, t 15,24 1. 3. STO�ARSKA PROIZVODNJA: 3.1.Broj stoke: Goveda-ukupno 13,22 2. Steone junice 12,06 2. Krave 13,81 1. Svinje-ukupno 10,67 2. Krma�e 12,00 2. Perad-ukupno 15,28 1. 3.2. Proizvodnja: Prirasta-ukupno, tona: 10,35 2. prirasta svinja 11,89 2. Namuzenog kravljeg mlijeka 14,60 1. broj muzenih krava 14,22 1. Proizvodnja jaja, tis. kom. 14,79 1. broj kokoši nesilica 12,43 1.

Izvor : "SLJH-98, Državni zavod za statistiku, 1998.


71

Vidljivo je da je poljoprivreda Zagreba�ke županije usmjerena u sto�arsku proizvodnju (mlijeko, meso, uzgoj stoke), vinogradarsko-vinarsku, vo�arsku i povr�arsku proizvodnju. Tržište grada Zagreba i Županije vrlo je poticajno za razvitak poljoprivredne proizvodnje. Prema istraživanjima objavljenim u Projekciji razvitaka poljoprivrede Grada Zagreba i Zagreba�ke županije, zagreba�ko tržište nije samodostatno niti u jednom proizvodu. Proizvodnja iz zagreba�kog podru�ja, u što je uklju�en prostor Županije, podmiruje oko tre�inu potreba zagreba�kog tržišta za poljoprivredno- prehrambenim proizvodima. Klimatsko-pedološke i zemljopisne zna�ajke pretežno su odredile sastav poljoprivrede. Sto�arstvo, osobito u isto�nom dijelu Županije, povr�arstvo u središnjem dijelu uz rijeke Savu, Odru i manje Kupu, vinogradarstvo u sjevernom dijelu, a vo�arstvo u središnjem i na obroncima gorja. Ratarstvo i proizvodnja krme razvijeniji su u isto�nom i jugoisto�nom dijelu Županije, usko povezani s razvojem sto�arstva. Najve�i je dio biljne proizvodnje na obiteljskim gospodarstvima. U 1998. godini u odnosu na prethodnu proizvelo se u Županiji više žita, industrijskog i krmnog bilja. Porast žetvenih površina pratio je i porast prinosa odnosno proizvodnje po hektaru.

Poljoprivredno zemljište Zagreba�ka je županija po poljoprivrednim resursima jedna od najbogatijih hrvatskih županija. Na približno 173 tisu�e hektara poljoprivrednih površina pretežu oranice sa 59%, potom slijede livade sa 28%, pašnjaci sa 7%, vinogradi sa 3%, vo�njaci sa 2% i ribnjaci sa samo 1%. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva posjeduju 88% ukupnih poljoprivrednih površina, a preostalih 12% je državno poljoprivredno zemljište, donedavno u korištenju poljoprivrednih poduze�a. Sukladno postoje�im gospodarskim i zakonskim uvjetima, uzimaju�i u obzir i proizvodnu sposobnost orani�nih površina, procjenjuje se da se u Županiji u 1998. godini nije obra�ivalo oko 10.000 ha ili 10% ukupnih orani�nih površina. Od ukupno neobra�enih oranica �ak su dvije tre�ine državne, koje su prije uglavnom bile u posjedu državnih poljoprivrednih kombinata. Na podru�ju Županije, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, djeluje 43.000 obiteljskih gospodarstava, odnosno ku�anstava s poljoprivrednim gospodarstvom. Svako drugo ku�anstvo u Županiji ima poljoprivredno gospodarstvo, odnosno bavi se u odre�enoj mjeri poljodjelstvom. Obiteljska gospodarstva su po proizvodnim kapacitetima u poljoprivrednoj proizvodnji i ostvarenim ekonomskim rezultatima vrlo mala. Prosje�no gospodarstvo obra�uje oko 3 ha poljoprivrednih površina. Gotovo tre�ina obiteljskih gospodarstava koristi do 1 ha poljoprivrednih površina, proizvodi pretežno za potrebe svog ku�anstva, a ima i prihode izvan poljoprivrede. Oko 10% gospodarstava koristi više od 8 ha poljoprivrednih površina i zapošljava jednog �lana na poljoprivredi. Struktura poljoprivrednih površina u Zagreba�koj županiji za gradove i op�ine po sektorima vlasništva u sije�nju 1999. – državni:

Grad / op�ina Poljopriv.

površine Oranice Vo�njaci Vinogradi Livade Pašnjaci Ribnjaci Mo�vare

Državno Državno Državno Državno Državno Državno Državno Državno


0 1 2 3 4 5 6 7 8

GRADOVI : 13.926 9.313 325 96 1.482 1.995 715 0

1. DUGO SELO 1.205 999 124 1 64 17 0 0

2. IVANI� GRAD 5.199 4.641 59 3 145 351 0 0

3. JASTREBARSKO 1.537 656 7 79 48 32 715 0

4. SAMOBOR 721 270 18 3 160 270 0 0

5. SVETI IVAN ZELINA 179 20 73 8 27 51 0 0

6. VELIKA GORICA 3.609 1.719 41 2 592 1.255 0 0

7. VRBOVEC 1.376 908 3 0 446 19 0 0

8. ZAPREŠI� 100 100 0 0 0 0 0 0


72

OP�INE : 14.197 8.530 25 23 3.436 1.514 599 3

1. BEDENICA 8 5 0 0 0 3 0 0

2. BISTRA 0 0 0 0 0 0 0 0

3. BRCKOVLJANI 1.745 1.677 4 7 48 9 0 0

4. BRDOVEC 47 47 0 0 0 0 0 0

5. DUBRAVA 1.388 680 1 1 449 61 196 0

6. DUBRAVICA 0 0 0 0 0 0 0 0

7. FARKAŠEVAC 630 481 0 0 101 48 0 0

8. GRADEC 1.133 309 0 0 712 61 51 0

9. JAKOVLJE 30 12 3 0 10 5 0 0

10. KLIN�A SELA 228 206 1 0 15 6 0 0

11. KLOŠTAR IVANI� 323 85 4 1 222 11 0 0

12. KRAŠI� 186 25 5 10 38 108 0 0

13. KRAVARSKO 187 32 3 1 25 126 0 0

14. KRIŽ 1.058 505 0 0 498 55 0 0

15. LUKA 0 0 0 0 0 0 0 0

16. MARIJA GORICA 0 0 0 0 0 0 0 0

17. ORLE 783 105 0 0 612 63 0 3

18. PISAROVINA 2.308 1.508 0 0 238 210 352 0

19. POKUPSKO 263 117 4 1 65 76 0 0

20. PRESEKA 90 59 0 2 16 13 0 0

21. PUŠ�A 0 0 0 0 0 0 0 0

22. RAKOVEC 121 109 0 0 11 1 0 0

23. RUGVICA 2.675 2.308 0 0 205 162 0 0

24. STUPNIK 124 95 0 0 17 12 0 0

25. SVETA NEDJELJA 243 133 1 0 68 41 0 0

26. ŽUMBERAK 627 32 0 0 111 484 0 0


28.123 17.843 351 119 4.943 3.550 1.314 3

Struktura poljoprivrednih površina u Zagreba�koj županiji za gradove i op�ine po sektorima vlasništva u sije�nju 1999. – privatni:

Grad / op�ina Poljopriv.

površine Oranice Vo�njaci Vinogradi Livade Pašnjaci Ribnjaci Mo�vare

Privatni Privatni Privatni Privatni Privatni Privatni Privatni Privatni


0 1 2 3 4 5 6 7 8

GRADOVI : 64.550 36.054 1.422 3.282 20.572 3.220 0 0

1. DUGO SELO 1.867 1.286 65 108 354 54 0 0

2. IVANI� GRAD 5.620 4.363 139 65 944 109 0 0

3. JASTREBARSKO 9.721 4.068 256 991 3.814 592 0 0

4. SAMOBOR 9.951 4.415 281 507 3.681 1.067 0 0

5. SVETI IVAN ZELINA 10.517 5.594 308 1.000 3.392 223 0 0

6. VELIKA GORICA 13.944 8.410 228 302 4.109 895 0 0

7. VRBOVEC 9.990 6.316 85 206 3.235 148 0 0

8. ZAPREŠI� 2.940 1.602 60 103 1.043 132 0 0


73

OP�INE : 79.875 47.355 2.402 2.372 22.003 5.733 0 10

1. BEDENICA 1.226 775 40 88 273 50 0 0

2. BISTRA 1.870 916 91 107 720 36 0 0

3. BRCKOVLJANI 2.486 1.888 61 152 371 14 0 0

4. BRDOVEC 2.376 1.527 113 95 392 249 0 0

5. DUBRAVA 5.786 3.844 105 81 1.555 201 0 0

6. DUBRAVICA 1.213 607 42 60 436 68 0 0

7. FARKAŠEVAC 2.888 2.070 79 5 703 31 0 0

8. GRADEC 4.267 2.682 87 117 1.287 94 0 0

9. JAKOVLJE 1.838 921 48 56 750 63 0 0

10. KLIN�A SELA 4.966 2.722 132 212 1.656 244 0 0

11. KLOŠTAR IVANI� 4.225 3.408 401 185 213 18 0 0

12. KRAŠI� 3.452 1.481 197 321 904 549 0 0

13. KRAVARSKO 2.247 1.030 54 111 601 451 0 0

14. KRIŽ 5.276 3.582 58 57 1.443 136 0 0

15. LUKA 1.699 889 66 61 504 179 0 0

16. MARIJA GORICA 1.252 650 109 70 299 124 0 0

17. ORLE 4.048 1.731 11 0 1.898 408 0 10

18. PISAROVINA 6.248 3.350 80 72 2.477 269 0 0

19. POKUPSKO 4.676 2.324 83 71 1.462 736 0 0

20. PRESEKA 2.854 1.926 70 173 593 92 0 0

21. PUŠ�A 1.120 487 133 52 260 188 0 0

22. RAKOVEC 2.319 1.623 28 72 535 61 0 0

23. RUGVICA 4.058 3.597 49 2 401 9 0 0

24. STUPNIK 1.077 779 28 0 214 56 0 0

25. SVETA NEDJELJA 2.542 1.696 153 68 541 84 0 0

26. ŽUMBERAK 3.866 860 84 84 1.515 1.323 0 0


144.425 83.409 3.824 5.654 42.575 8.953 0 10

Izvor : Zagreba�ka županija, Ured za katastarsko - geodetske poslove

Obrada: Upravni odjel za poljoprivredu i šumarstvo Zagreba�ke županije Lovstvo Ukupna površina lovišta u Zagreba�koj županiji iznosi 266.886 ha, unutar koje izvanlovne površine �ine ukupno 63.465 ha. Ukupan broj lovaca u Županiji je oko 3.500. Lovišta Zagreba�ke županije karakterizira velika geografska i prirodna raznolikost prostora, ali i intenzivna urbanizacija i gusta isprepletenost koridorima magistralne infrastrukture. Na podru�ju Zagreba�ke županije postoji znatan fond divlja�i, a s obzirom na važnost i broj�ane pokazatelje glede zna�enja za lov, težište je na 8 najprisutnijih vrsta: �� obi�ni jelen (Cervus elaphus) �� obi�na srna (Capreolus capreolus) �� divlja svinja (Sus scrofa) �� obi�ni zec (Lepus europaeus) �� fazan (Phaisanus colchicus) �� tr�ka skvržulja (Coturnix coturnix) �� divlja patka (Anans platyrhynchos) �� crna liska (Fulica atra).


74

Brojno stanje divlja�i na cijelom je podru�ju Županije i za sve vrste divlja�i manje za 30 do 50 % od optimalnog lovnogospodarskog kapaciteta, odnosno mati�nog fonda utvr�enog postoje�im lovnogospodarskim osnovama. Uzroci su takvog stanja nedavna ratna zbivanja, sve ve�i pritisak urbanizacije, krivolov, nedovoljna opremljenost lovnotehni�kim objektima te nedovoljna briga oko unapre�ivanja lovišta. Divlja� se ve�im dijelom uzgaja metodom prirodnog uzgoja, ali se primjenjuje i umjetni uzgoj pojedinih vrsta. Divlja� je potrebno prehranjivati i prihranjivati u zimskom razdoblju, dok u ostalom dijelu godine ima dovoljno hrane na poljoprivrednim i šumskim povšinama. Lovstvo je u Zagreba�koj županiji pretežno športsko – rekreacijska aktivnost, ali ima sve ve�e razvojne tendencije prema lovnom turizmu. C) ŠUMARSTVO Šumske površine zauzimaju više od tre�ine ukupne površine Zagreba�ke županije. Za šume Zagreba�ke županije nadležne su �etiri uprave šuma u sastavu javnog poduze�a “Hrvatske šume” p.o. za gospodarenje šumama i šumskim zemljištem u Republici Hrvatskoj, i to: �� Uprava šuma Zagreb (pokriva dijelove op�ina Klin�a Sela, Kravarsko, Žumberak i Pokupsko, dio

Grada Samobora te op�ine Brdovec, Marija Gorica, Dubravica, Puš�a, Luka, Jakovlje, Bistra, Sveta Nedjelja, Stupnik, Orle, Rugvica, Brckovljani, Bedenica i Križ i gradove Zapreši�, Velika Gorica, Sveti Ivan Zelina, Dugo Selo i Ivani� Grad), sa 6 šumarija i 27 gospodarskih jedinica,

�� Uprava šuma Karlovac (pokriva dijelove op�ina Žumberak, Klin�a Sela, Pokupsko, Kravarsko, dio Grada Samobora te op�ine Kraši�, Pisarovina i Grad Jastrebarsko), sa 2 šumarije i 9 gospodarskih jedinica,

�� Uprava šuma Bjelovar (pokriva op�ine Dubrava, Farkaševac, Gradec, Preseku i Rakovec i Grad Vrbovec), sa 2 šumarije, 6 gospodarskih jedinica i tri posebne gospodarske jedinice,

�� Uprava šuma Sisak (pokriva dijelove op�ina Kravarsko i Pokupsko), sa 2 šumarije i 2 gospodarske jedinice.

Cijelo podru�je obuhva�aju sljede�e šumarije: Zagreb, Samobor, Donja Stubica, Dugo Selo, Velika Gorica, Novoselec, Remetinec, Kraši�, Jastrebarsko, Pisarovina, Ozalj, Vrbovec i Pokupsko. Na šume u Zagreba�koj županiji odnosi se 34,47 %, odnosno pod šumama je 105.762 hektara ukupne površine. Prema strukturi vlasništva, na državne šume odnosi se 60.246 ha ili 57 %, a na one u privatnom vlasništvu 45.516 ha ili 43 %. Razvoj civilizacije i društva doveo je do toga da se šuma, kao posebna prirodna tvorevina koja je tijekom povijesti zna�ajno izmijenjena i stalno smanjivana, po�inje stru�no obra�ivati i prou�avati. Ova prou�avanja promatraju šumu s tri aspekta: �� biološki aspekt, promatra šumu kao biološku zajednicu biljaka i životinja kao dio cjelokupne

prirode, �� socijalno-ekonomski aspekt, promatra šumu u odnosu prema ljudskom društvu kao izvor sirovina, �� utilitarni aspekt, promatra kvalitetu proizvoda što ih daje šuma; to je aspekt koji promatra

proizvode s tehnološkoga stajališta. Šume i šumska zemljišta kao dobra od op�eg interesa imaju posebnu zaštitu, a uvjeti i na�in korištenja propisani su Zakonom o šumama. Prema namjeni, šume su gospodarske (u Zagreba�koj županiji je 95 % šuma gospodarske namjene), zaštitne (3 %) i šume s posebnom namjenom (2%). Gospodarske šume koriste se uglavnom za proizvodnju drva i šumskih proizvoda. Zaštitne šume služe kao zaštita zemljišta, vodnih tokova, erozivnih podru�ja, naselja, gospodarskih i drugih objekata. Zauzimaju površinu od 2.090,25 ha.


75

Šume s posebnom namjenom su: �� sjemenske šume, �� šume od posebnog estetskog, znanstvenog ili povijesnog zna�enja (nacionalni parkovi, rezervati i

sl.), �� šume namijenjene znanstvenim istraživanjima, nastavi, potrebama obrane RH, �� šume namijenjene za odmor i rekreaciju. Šume koje su registrirane za skupljanje šumskog sjemena protežu se na 276,50 ha, park-šume na 371,94 ha, rezervati na 136,86 ha, a šume koje su pod zaštitom kao krajolici na 315,83 ha. Šume “zagreba�kog prstena” osobite su po svojim op�ekorisnim namjenama i zna�enju za Zagreb i njegovu okolicu, a dio ih je pod visokim stupnjem zaštite, što se odražava i na na�in gospodarenja. Naime, sve se te šume, bez obzira na postojanje formalne zaštite, pri gospodarenju tretiraju kao šume s naglašenom ekološkom namjenom da pro�iš�avaju atmosferu, stvaraju kisik, utje�u na faunu, na vodni režim, na plodnost tla i na poljodjelstvo, a tako�er imaju zdravstvenu, turisti�ku i rekreacijsku te lovnu funkciju. Tako i u parkovima prirode postoje gospodarske, zaštitne i šume s posebnom namjenom, ali je u pristupu gospodarenju šumama sadržana odgovaraju�a zaštita prirode. Šumska vegetacija Šume Zagreba�ke županije mogu se svrstati u �etiri osnovne šumske zajednice: a) nizinski vegetacijski pojas, b) brežuljkasti vegetacijski pojas, c) brdski vegetacijski pojas, d) gorski vegetacijski pojas. a) Nizinski vegetacijski pojas Nizinski vegetacijski pojas zauzima ve�i dio šuma Zagreba�ke županije, a rasprostire se na nadmorskim visinama izme�u 80 i 150 m. Obilježavaju ga najviše šume hrasta lužnjaka, poljskog jasena, crne johe, vrbe i topole, a njegov nastanak i opstanak uvjetovan je prisutnoš�u površinske i podzemne vode. Lokaliteti ovih vrsta šuma i šumskih zajednica su me�urije�ne nizine, s hidromorfnim tlima, na poplavnim podru�jima ili podru�jima s visokim podzemnim vodama. Šumska vegetacija nizinskog pojasa odlikuje se brojnoš�u bioloških zajednica, izraženom biološkom raznolikoš�u, o�uvanoš�u velikih šumskih cjelina, te vrijednim šumama slavonskog hrasta lužnjaka i poljskog jasena. Uz rije�na korita i bare karakteristi�ne su ritske šume, šibljaci rakite, šume bijele vrbe s bro�ikom i crnom topolom. U poplavnim depresijama i nizinama koje dugo zadržavaju oborinske vode rastu šume crne johe s tršljikom, poljskog jasena, hrasta lužnjaka i velike žutilovke, dok su iznad poplavnih podru�ja �este šume hrasta lužnjaka i obi�nog graba. Ovom vegetacijskom pojasu pripadaju šumske zajednice uz rije�na korita Save, Kupe, �esme, Lonje i njihovih pritoka, te nizina i depresija. b) Brežuljkasti vegetacijski pojas Brežuljkasti vegetacijski pojas nastavlja se na nizinski i rasprostire se na nadmorskoj visini izme�u 150 i 500 m. U tom pojasu rasprostranjene su šumske zajednice relativno bogatog flornog sastava i bujne fizionomije. Zbog vrlo povoljnih klimatskih uvjeta za život i aktivnost ljudi, šume brežuljkastog pojasa do sada su znatnim dijelom iskr�ene. Glavna vrsta drve�a je hrast kitnjak, a potom obi�ni grab, bukva, kesten, breza, cer, medunac, klen, trešnja i druge, ovisno o vrsti tala. Na acidofilnim tlima prevladavaju šume hrasta kitnjaka i pitomog kestena na visinama iznad 250 m i šume hrasta kitnjaka s runjikom na visinama iznad 300 m. Te šume tvore najve�e komplekse na Medvednici i u Samoborskom gorju. Na Medvednici se uz navedene vrste �esto pojavljuju još i crni jasen, bukva i obi�ni grab.


76

Na bazi�nim tlima zastupljene su šume hrasta kitnjaka s crnim grahorom i šume hrasta medunca i crnog graba. Površine tih šuma su fragmentarne i slabo zastupljene, i to uglavnom na Medvednici. Na neutrofilnim tlima su karakteristi�ne šume hrasta kitnjaka i obi�nog graba, i to je najrasprostranjenija šumska zajednica u brežuljkastom vegetacijskom pojasu. Nalazimo ih u cijelom prstenu oko Medvednice, u prigorskom podru�ju izme�u Vrbovca i Svetog Ivana Zeline, u prostoru izme�u Pokupskog, Kravarskog, Pisarovine i Velike Gorice. Uz hrast kitnjak i grab �esto je prisutna i bukva, trešnja, klen, gorski javor, brijest i kesten. c) Brdski vegetacijski pojas Brdski vegetacijski pojas rasprostire se na nadmorskoj visini od 350 do 600 m i više, ovisno o klimatskim uvjetima. Najzastupljenija vrsta drve�a je obi�na ili europska bukva, koja je danas gospodarski najvažnija vrsta u šumarskoj privredi Hrvatske. Ovisno o vrsti tala, bukva se pojavljuje u šumskim zajednicama s drugim vrstama drve�a. U nižim podru�jima uz bukvu rastu hrast kitnjak, pitomi kesten i breza, a u višim jela i smreka te druge vrste. Ove šume zauzimaju relativno velike površine na Medvednici i Samoborskom gorju, na strmim, naj�eš�e sjevernim padinama. Ima tako�er nešto bukovih šuma s lipama i tisama. Na prisojnim stranama rastu bukove šume s crnim grabom, a najzastupljenije su u Samoborskom gorju. d) Gorski vegetacijski pojas Ovaj vegetacijski pojas predstavljaju na podru�ju Zagreba�ke županije bukove i jelove šume Medvednice, rasprostranjene sa sjeverne strane na nadmorskoj visini 500 m, a s južne 800 m. Uz šume bukve i jele, na vlažnim i zaklonjenim uvalama ve�e vlažnosti ima šuma gorskog javora i obi�nog graba, koje su relativno malo rasprostranjene, ali su gospodarski zna�ajne jer se u njima pojavljuju i relativno rijetke vrste kao jasen, obi�ni jasen, mlije� i gorski brijest. Drvne zalihe Drvna zaliha po hektaru je u državnim šumama više nego dvostruko ve�a: u državnim šumama iznosi 228 m3/ha (prosjek za Hrvatsku je 175 m3/ha), a u privatnim 103 m3/ha (prosjek za Hrvatsku je 84 m3/ha). Prosje�na drvna zaliha u Zagreba�koj županiji iznosi 166 m3/ha, a u Hrvatskoj 156 m3/ha. Ovi podaci ukazuju na potrebu dugoro�nog kvalitetnijeg stru�nog pristupa gospodarenju na privatnim površinama kako bi se bolje iskoristili ti o�ito neiskorišteni potencijali za šumsku proizvodnju, iako se može re�i da je stanje drvnog fonda u Zagreba�koj županiji povoljnije nego u Hrvatskoj u cjelini. U ukupnim drvnim zalihama najzastupljeniji su hrast lužnjak i kitnjak (39%), zatim bukva (32%) i grab (14%). Ostala bjelogorica �ini 13%, dok je drvna zaliha crnogorice neznatna (2%). Prosje�ni volumni drvni prirast šuma Zagreba�ke županije je 5,39 m3/ha godišnje i viši je od državnog prosjeka (koji iznosi 4,64 m3/ha), ali bi mogao biti daleko ve�i da se boljim gospodarenjem pove�a sadašnji nedostatni godišnji volumni drvni prirast privatnih šuma. Odnos stvarnih i normalnih (o�ekivanih) drvnih zaliha je povoljan, što zna�i da je gospodarenje šumama prosje�no uspješno. Stanje šuma Zahvati na regulaciji vodotoka, izgradnja sustava za obranu od poplava i sustava za navodnjavanje, isušivanje mo�vara i poplavnih podru�ja, korištenje podzemnih voda za vodoopskrbu i kr�enje šumskih površina u korist poljoprivrednih, te iskorištavanje mineralnih sirovina (šljunak, glina, nafta, plin) uvjetovali su velike promjene hidroloških prilika na ve�im nizinskim podru�jima Zagreba�ke županije koje su uzrokovale propadanje šuma i promjene njihova biljnog sastava. Šume ugrožava i agresivan prodor ljudskih aktivnosti koji se o�ituje u disperznom širenju predimenzioniranih gra�evinskih podru�ja, prosjecanju šuma infrastrukturnim koridorima i usitnjavanju


77

šumskih cjelina u sve manje, biološki izolirane površine, izme�u kojih je onemogu�eno kretanje životinjskih vrsta, upotrebi kemijskih sredstava na poljoprivrednim površinama u kontaktnim podru�jima uz šume, iskorištavanju mineralnih sirovina, buci, zaga�enju površinskih i podzemnih voda i drugim u�incima suvremene urbanizacije. Šume u privatnom vlasništvu velikim su dijelom neure�ene. Programi gospodarenja kojima su obuhva�ene mahom su zastarjeli ili dugo nisu bili revidirani, a nedostatan je i stru�ni nadzor nad njihovim gospodarenjem, fiziološkim stanjem i zaštitom. Stoga se te šume mogu smatrati ugroženim dijelom šumskih površina. Površinom od 45.516 hektara, šume u privatnom vlasništvu zauzimaju gotovo pola šumske površine Zagreba�ke županije. Unato� tome što zakonske odredbe zahtijevaju standarde gospodarenja šumama u privatnom vlasništvu jednake kao u državnim šumama, stanje na terenu ni približno ne zadovoljava. Dostatan pokazatelj jest procjena drvne zalihe u privatnim šumama, koja je upola manja nego u državnim šumama. Prihodi jedinica lokalne samouprave (gradova i op�ina) od šumskog doprinosa tako�er se znatno razlikuju po hektaru površine šume, ovisno o tome pripada li šuma u nadležnost Hrvatskih šuma ili privatnom šumoposjedniku. Tako je 1998. godine ukupan upla�eni šumski doprinos u Županiji iznosio 1.049.807,89 kn, od �ega je za šume u privatnom vlasništvu upla�eno samo 3.383,93 kn. Budu�i da je taj novac namjenski - za financiranje komunalne infrastrukture jedinice lokalne samouprave, vidljivo je koliko zajednica gubi nemarnim odnosom prema gospodarenju u privatnim šumama. Glavni su razlozi takvog stanja u šumama u privatnom vlasništvu: �� usitnjenost privatnog šumskog posjeda, što onemogu�uje normalno potrajno gospodarenje i

kontrolu provo�enja propisanih radova. Naime, prosje�na veli�ina šumskog posjeda je manja od jednog hektra, a prosje�na veli�ina �estice manja je od 0,5 hektara za Zagreba�ku županiju;

�� nedostatak novca da se izradi program za gospodarenje šumama u privatnom vlasništvu; �� nedostatna educiranost šumovlasnika o gospodarenju šumama, zakonskoj regulativi iz podru�ja

šumarstva, te posljedi�no i o mogu�nostima koje ona pruža šumovlasniku u ostvarivanju njegovih prava, zaštiti i pove�anju vrijednosti svojega šumskog posjeda.

D) VODNI RESURSI Cijelo podru�je Zagreba�ke županije, u veli�ini od 3058 km2, nalazi se u slivu Save. Granice Županije naj�eš�e zahva�aju dijelove slivova i vodotoka te je nužno dati kratak osvrt na cijeli sliv s naznakom dijela koji pripada Županiji. Rijeka Sava Rijeka Sava ima izvorište u Republici Sloveniji na ograncima Julijskih Alpi i Karavanki. Veli�ina slivnog podru�ja rijeke Save iznosi 95 551 km2, od �ega je 25-26% sliva u Hrvatskoj. Ve�i pritoci su: s lijeve strane Sutla, Krapina, Lonja, �esma, Ilova, Orljava i Bosut, a s desne Krka, Kupa, Una, Vrbas, Ukrina, Bosna i Drina. Sliv je asimetri�an i dekoncentriran, �ime je pojava ekstremno velikih voda nešto ublažena. 75% površina gravitira rijeci Savi s desne strane. Sliv Save je mla�eg porijekla i obuhva�a dvije razli�ite prirodne regije: alpsku i panonsku. Djelovanje erozije je intenzivno, naro�ito u gornjim tokovima pritoka i predstavlja ozbiljan problem ekonomskog zna�aja, koji nije lako riješiti, jer se radi o prostranom i teško dostupnom podru�ju, kao i o velikim koli�inama erodiranog materijala. Velike vode Save i njezinih pritoka �esto plave nizinsko zemljište. - Ugroženost podru�ja, kronologija aktivnosti za zaštitu podru�ja od poplava Zaštita od poplava je prijeko potrebna djelatnost koja bitno utje�e na proizvodnju dobara i životni standard. Ta djelatnost, po�evši od izbora rješenja zaštite, izgradnje, korištenja i održavanja, mora se osnivati na ekonomskoj racionalnosti.


78

Prva djelomo�na rješenja postojala su i prije dvjestotinjak godina, me�utim, do nekih manjih realizacija došlo je krajem XIX. stolje�a. Svi radovi rješavali su samo one ugrožene zaobalne površine za koje je postojao posebni interes, ne vode�i ra�una o utjecaju izvedenih zahvata na ostali dio toka. Poplava koja je 1964. godine zadesila Zagreb i šire njegovo podru�je, utjecala je da se znatno više po�elo brinuti o zaštiti od poplava. Rezultat te aktivnosti je bila izrada studije u kojoj je prezentirano cjelokupno rješenje u širem prostoru. U suradnji s Ujedinjenim narodima dovršen je elaborat koji je, prvi put za �itav sliv Save, ponudio cjelovito rješenje složenih vodnogospodarskih aktivnosti. U njemu je, uz ostalo, predo�eno i sustavno rješenje zaštite od poplava na podru�ju srednjeg toka Save, poznato pod nazivom "Sustav Srednje Posavlje". - Osnovne zna�ajke aktualnih rješenja zaštite od poplave Obrana Zagreba�ke županije od poplave savskih voda uklopljena je u sustav obrane od poplave "Srednje Posavlje". Koncept obrane od poplave "Srednje Posavlje" osniva se na u�inku redukcije vršnog protoka vodnog vala pri izlijevanju velikih voda u retencijske prostore, samo što je nekontrolirano izlijevanje u prirodnom stanju zamijenjeno kontroliranim upravljanjem vodnim masama uz pomo� izvedenih objekata sustava. Upravljanje vodnim koli�inama u sustavu "Srednje Posavlje" obavlja se s tri oteretna kanala, petnaest distribucijskih objekata i nizinskim retencijama, odnosno ekspanzijskim površinama. Ti kanali i objekti uklopljeni su i uskla�eni s postoje�om rije�nom mrežom limitiranih protoka. Rije� je o sustavu koji s predvi�enim nužnim retencijskim i ekspanzijskim prostorom u nizinskom podru�ju srednjeg Posavlja, te uz utvr�ene kriterije za upravljanje vodnim masama, osigurava u izlaznom kontrolnom profilu Ma�kovac nepromijenjeni vodni režim. Rije� je o oteretnim kanalima Odra , Lonja-Strug i Kupa-Kupa, o osnovnim objektima za distribuciju voda - preljevu Jankomir, ustavama: Prevlaka, Strele�ko, Palanjek, Trebež I i II, Košutarica, Jasenovac i Brodarci, o nizinskim retencijama Lonjsko polje, Mokro polje i Kup�ina, te ekspanzijskim površinama Opeka, Trstik i Zelenik. Uz pomo� tih gra�evina, pri pojavi vodnih valova koji nadmašuju limitirane protoke, osigurava se održavanje tolerantnih razina Save u Zagrebu, Kupe u Karlovcu, na uš�u Kupe i Save, na uš�u Une i Save, te utvr�eni izlazni protok Save nizvodno od Ma�kovca. - Današnje stanje izgra�enosti zaštitnog sustava i postignuti u�inci Realizacija sustava obrane od poplava srednjeg Posavlja u cijelosti je opsežan i težak zadatak. Zbog opsežnosti radova predvi�ene su etape izvo�enja. Radovi su izvedeni prema ovim kriterijima:

�� najprije se zašti�uju naselja i gradovi koji su izravno ugroženi od velikih voda Save i pritoka,

�� predloženim radovima ne smije se pogoršati današnji režim velikih voda,

�� planom postupne izgradnje gra�evina za obranu od poplava treba osigurati poljoprivrednu proizvodnju na što ve�im površinama.

Vrijednost do danas sagra�enih objekata zaštitnog sustava iznosi oko 40% ukupnog iznosa investicije. Djelomi�no sagra�enim kanalima Odra, Lonja-Strug i Kupa-Kupa, kontrolnim objektima Jankomir, Prevlaka , Trebež, rekonstruiranim i novosagra�enim nasipima uz Savu i pritoke, te postoje�im i formiranim retencijama Lonjsko polje i Mokro polje, pove�ana je postoje�a, zate�ena, retencijska sposobnost (prirodnog stanja) i postignuti pozitivni u�inci koji se odražavaju na režimu visokih voda. Izvedenim radovima zašti�eni su bitni dijelovi rije�nih dolina, omogu�ena je odre�ena kontrola režima velikih voda Save i pritoka kao i sigurno korištenje zna�ajnih poljoprovrednih površina. Današnje stanje izgra�enosti sustava "Srednje Posavlje" ima sljede�e u�inke na promjenu vodnog režima pri pojavi 100-godišnjih vodnih valova:

VODNA RAZINA - mnm PROTOCI - m3/s PROFIL

prirodno stanje aktualno stanje razlika prirodno stanje aktualno stanje razlika

SAVA: Zagreb Sisak Ma�kovac

117.14 100.75 94.13

116.75 100.48 93.85

-0.39 -0.27 -0.28

3145 2540 3156

2657 2510 2986

-488 -30

-170

KUPA: Karlovac

111.69

111.25

-0.44

1190

1040

-150


79

Od nabrojenih vodnih gra�evina, na podru�ju Zagreba�ke županije nalaze se sljede�e gra�evine: 1. Srednje Posavlje

- Dio kanala Odra, nizvodno od granice Grada Zagreba do iza ceste Veleševac-Peš�enica Kanal Odra ima zahvat u desnom nasipu Save kod Jankomira, uzvodno od Zagreba, a utok je kod Strele�kog, uzvodno od Siska i uš�a Kupe. Dužina kanala iznosi 51.4 km. Osnovna mu je zada�a obrana Zagreba od velikih voda. Njime se realizira zahtjev da Zagreb od Mi�evskog do Podsusedskog mosta (20km) ima stupanj osiguranja od poplava 99.9%, tj. branjen je od 1000-godišnjih velikih voda. Reducirani protoci postižu se upravo kanalom Odra, koji je dimenzioniran prema ovim kriterijima:

-aktiviranje zapo�inje kod protoka Save od približno 1900 m3/s, a postiže se automatski preko lateralnog preljeva u desnom savskom nasipu, dužine 1000 m, lociranog kod Jankomira; -pri pojavi 100-godišnjeg protoka Save od 3650 m3/s, kanalom se otere�uje 1000 m3/s (kroz Zagreb tada prolazi 2650 m3/s), što je mjerodavni protok za dimenzioniranje kanala. Nadvišenje popratnih nasipa kanala u tom slu�aju prema projektu iznosi 1.2 m; -pri pojavi 1000-godišnjeg protoka Save od 4780 m3/s, kanalom se rastere�uje 1510 m3/s (kroz Zagreb- 3270 m3/s). U tom slu�aju razine vode u kanalu nalaze se ispod ili u razini krune popratnih nasipa. Kanal Odra izveden je od preljevnog objekta u desnom savskom nasipu kod Jankomira do iza ceste Veleševac-Peš�enica, u dužini 33.1 km. Kanal je privremeno pregra�en popre�nim nasipom neposredno nakon preljeva, �ime je tek djelomi�no ostvarena njegova funkcija. Vode Save otere�ene u kanal Odra razlijevaju se u Odransko polje, a isto tako i vode Kupe na uš�u Odre. Plavljenje Odranskog polja doga�a se i zbog prelijevanja savskih nasipa nizvodno od Rugvice.

-Dio kanala Lonja-Strug, 89-105 km, dionica od ustave Prevlaka do utoka �esme Kanal Lonja-Strug je smješten u lijevom zaobalju rijeke Save. Kanal ima dvostruku funkciju: - djeluje kao oteretni kanal za prihvat velikih voda Save i za ispuštanje voda iz retencije u Savu; - kanal je glavni odvodni kolektor za skupljanje i odvodnju voda pripadnih slivova Lonjskog i Mokrog polja. Kanal Lonja-Strug uvjetovan je ograni�enim proto�nim kapacitetom Save na dijelu toka od Rugvice do Ma�kovca, koji se ne može pove�ati nikakvim ekonomski opravdanim mjerama. Zamišljen u dužini od 105 km, zajedno s lijevoobalnim oteretnim retencijama, trebao bi kompenzirati ta ograni�enja. Razvoj obrambenog sustava tijekom vremena promijenio je namjenu kanala. Svoj puni profil kanal zadržava samo na najuzvodnijem i najnizvodnijem dijelu, i to po 5 kilometara. Dijelom gdje je trasiran na obodu retencijskih prostora predvi�ena je izgradnja kanala s jednim popratnim nasipom, koji istodobno ima ulogu retencijskog nasipa odnosno okvirnog nasipa zašti�enih melioracijskih kaseta. Dijelom gdje trasa kanala prolazi kroz retenciju osigurat �e se samo ukopano korito za prihvat unutarnjih voda do protoka 10%-tnog trajanja.

Kontinuirano te�enje, uvjetno re�eno, kanalom Lonja-Strug u retencijskim prostorima Lonjsko i Mokro polje, ostaje uz povoljnije uvjete i manje intervencije u prostoru. Izmijenjenim rješenjem u velikoj se mjeri zadržava prirodno stanje.

Izvedenim dijelovima kanala Lonja-Strug dio velikih voda Save provodi se u podru�je retencije Lonjsko polje, što je doprinos sigurnosti nizvodne dionice Save. Ustava Prevlaka, u dužini 656.150 km, distribucujska je vodna gra�evina kojom se upušta savska voda u kanal Lonja-Strug, prema usvojenim kriterijima, a dimenzionirana je na 450 m3/s. U�inkovita je i �esto se koristi. Režim rada ustave temelji se na prognozi stanja u nizvodnom dijelu Save, odnosno, vezan je uz �vornu to�ku sustava Sisak, a prognoza se temelji na podacima s uzvodnih i nizvodnih vodomjernih postaja na Kupi i Savi kao i zna�ajnijim pritocima. - Ekspanzijski prostor Žutica Nalazi se uz kanal Lonja-Strug, a koristi pri obrani od poplave za potrebe reteniranja savskih voda upuštenih kroz ustavu Prevlaka. Ima volumen 155x106m3 i maksimalnu kotu punjenja 98.44 mnm.


80

- Vršni dijelovi retencije Kup�ina Retencija Kup�ina zajedno s VES Brodarci i kanalom Kupa-Kupa �ini jedinstvenu funkcionalnu cjelinu obrane od poplava �vora Karlovac (Kupa od Ozlja do Jamni�ke Kiselice; Korana i Dobra - u zoni utjecaja), a ujedno je i važan dio cjelovitog sustava "Srednje Posavlje". Ta retencija, kao terenska depresija koja je oduvijek bila stihijski plavljena vodama Kupe, treba u budu�nosti pružiti pri�uvni prostor za kontrolirano ispuštanje viška vode Kupe iz kanala Kupa-Kupa. Njene granice odre�ene su na jugu nasipom kanala Kupa-Kupa, na zapadu spojnim kanalom, na sjeveru visokim terenom i nasipom ribnjaka Crna Mlaka, a isto�no je projektno riješena tzv. isto�nim nasipom retencije. Kota tog nasipa 111.50 mnm odre�uje maksimalni mogu�i obujam retencije od 225 106m3. Punjenje retencije pri pojavi 1% velike vode je do kote 110.3 mnm. 2. Ostale vodne gra�evine na sustavu obrane od poplave Na potezu Save, od uš�a Sutle do Podsusedskog mosta, korito je stabilizirano obaloutvrdama, ali nisu izgra�eni popratni nasipi osim na dijelu Podsusedski most-uš�e Rakovice, pa se pri nadolasku velikih voda Sava razlijeva. Dijelom su izvedeni ili rekonstruirani nasipi uz Sutlu, Krapinu, Rakovicu i Lužnicu, koji štite neposredno zaobalje od uspornih voda Save. Izgradnja zaštitnih gra�evina ovog podru�ja vezana je uz izgradnju višenamjenske HE Zapreši� (radni naziv HE Podsused). Nizvodno od Podsusedskog mosta izgra�eni su ili rekonstruirani nasipi uz Savu: lijevi od Podsusedskog mosta do Prevlake, desni od uš�a Rakovice do naselja Strmec, a treba rekonstruirati desni nasip od naselja Strmec do Veleševca. Paralelno s gradnjom nasipa izvedeni su i nužni radovi za stabilizaciju korita, objekti koji omogu�avaju odvodnju zaobalja (ustave, �epovi, kanali i dr). Izvedeni radovi osigurali su zaštitu Zagreba, pove�ali zaštitu Siska i ve�eg dijela zaobalja.

Slika 9: Kartogram slivnih podru�ja Zagreba�ke županije Izvor: Hrvatske vode, 2000.


81

Lijevi pritoci Save Lijevi pritoci, unutar granica prostornog plana, jesu me�usliv Save od Sutle do Krapine te dijelovi slivova Sutle, Krapine, kanala Lonja-Strug i �esme. - Sliv rijeke Sutle, dio Rijeka Sutla prvi je lijevi pritok Save na podru�ju Zagreba�ke županije. Grani�na je rijeka izme�u Slovenije i Hrvatske. Izvire na južnim obroncima Macelja, te se kao lijevi pritok ulijeva u Savu kod naselja Klju�, nizvodno od Brežica. Sliv je veli�ine 591.4km2, od toga Republici Hrvatskoj pripada 114.7km2. Na podru�ju Zagreba�ke županije nalazi se oko 47 km2 toga sliva. Podru�je Sutle je vrlo asimetri�no. Sliv je mnogo razvijeniji na slovenskoj strani gdje su i ve�i pritoci Mestinja i Bistra. Podru�je je brežuljkasto-brdovito s uskim dolinama uz vodotoke. Jake kiše, neure�enost sliva, veliki padovi u gornjim dijelovima sliva uzrokovali su u prošlosti u�estale poplave optere�ene suspendiranim i vu�enim nanosom. Zna�ajni radovi na zaštiti od plavljenja priobalnog podru�ja Sutle vezani su uz izgradnju željezni�ke pruge Savski Marof-Kumrovec. Izvedbom radova zaustavljeno je plavljenje doline Sutle, od željezni�ke pruge Zagreb-Ljubljana do �emehovca. Na uzvodnom toku Sutle do Klanjca radovi su svedeni na djelomi�ne korekcije prirodnog toka. U Kumrove�kom polju tako�er su izvedeni zna�ajniji hidrotehni�ki radovi na zaštiti od štetnog djelovanja velikih voda. Prije samoga uš�a u Savu postoji izgra�eni i rekonstruirani lijevoobalni nasip Sutle, kojim se brane naselja Klju� i Drenje. U gornjemu dijelu sliva izgra�ena je višenamjenska akumulacija Vonarje, te se tako pove�ava stupanj sigurnosti zaštite od poplava nizvodnog podru�ja. Maksimalni protok u profilu brane smanjuje se 87%, dok smanjenje na uš�u Sutle u Savu iznosi 14%. - Me�usliv Save od Sutle do Krapine To je sliv površine oko 67 km2, a obuhva�a vodotok Lužnicu s Puš�om i Gorjak. Potok Lužnica slijeva se s brežuljaka koji �ine vododjelnicu sa Sutlom (Marija Gorica, Puš�a itd.), u aluvijalnu ravnicu Save. Taj cijeli me�usliv pripada Zagreba�koj županiji. Na slivu su izvedene djelomi�ne regulacije donjega toka, jer jaka erozija uzrokuje zamo�varenje plodnog tla i livada, izgra�en je lateralni kanal, a potrebno je provesti i detaljnu odvodnju. Izveden je i lijevoobalni nasip uz Lužnicu radi zaštite dijela grada Zapreši�a, odnosno zbog isklinjavanja poplavne linije lijevog savskog zaobalja. - Sliv rijeke Krapine, dio Slivno podru�je rijeke Krapine proteže se od uš�a u Savu kod Zapreši�a prema sjeveru, s time da mu se sjeverna vododjelnica poklapa s podru�jem Bednje i Lonje, zapadna sa slivom Sutle, isto�na s podru�jem Lonje, dok južna grani�i s neposrednim slivom koji gravitira Savi. Sliv je veli�ine 1244 km2. Na podru�ju Županije nalazi se 137 km2 ovog sliva. Ve�i pritoci s lijeve strane su lateralni kanali: Kutje�i, u koji utje�u potoci Ivanš�ak i Kutinci; Donja Bistra, u koji se ulijevaju potoci: Bistra i Dedina i dio lateralnog kanala Conec. S desne strane ve�i pritoci su: Luka, Lu�elnica i Novodvorski potok. Fluktuacija vodnih koli�ina i neure�enost sliva prouzrokovali su u�estale poplave, sa suspendiranim vu�enim nanosom. Zna�ajniji regulacijski radovi provode se posljednja �etiri desetlje�a sa željom da se onemogu�e u�estala plavljenja priobalja uz rijeku Krapinu i pritoke. Radovi na zaštiti zaobalja od poplavnih voda nisu u cijelosti izvedeni. Prednost i hitnost imali su radovi na zaobalnim površinama za koje je postojao poseban interes (odvodnja s autoceste Zapreši� - Gubaševo). Normalni profil regulacije, od uš�a u Savu do 14.1 km, ima obostrane nasipe, a uzvodno je profil u terenu. Zaštita zaobalja od brdskih voda riješena je lateralnim kanalima, od kojih je ve�i dio izveden (Kutje�i, Bistra I i II, Jakovlje, Conec...), a odvodnja unutrašnjih voda je riješena nizom sabirnih kanala te crpnim stanicama.


82

- Sliv kanala Lonja-Strug, dio Cijelo sjeveroisto�no podru�je Zagreba�ke županije, oko 1260 km2, dio je sliva kanala Lonja-Strug. �esma je najve�i pritok kanala, a ostali pritoci, na podru�ju Županije slivovi su ispod spojnog kanala Zelina-Lonja-Glogovnica, a to su donji dijelovi Zeline, Lonje te neki manji vodotoci. Na slivu kanala ure�eni su vodotoci: �rnec, Zelina, Lonja u sklopu ure�enja �rnec polja. O kanalima je ve� bilo rije�i u okviru spominjanja elaborata Srednje Posavlje, te se daje prikaz samo za sliv �esme. Na podru�ju nekadašnjeg sliva Lonje nastale su zna�ajne promjene hidrografske mreže izgradnjom spojnog kanala Zelina – Lonja - Glogovnica i dijelova kanala Lonja – Strug. Sliv Lonje je presije�en nekoliko puta te dio Lonje uzvodno od spojnog kanala pripada slivu �esme, dio Lonje nizvodno od spojnog kanala utje�e u kanal Lonja – Strug. Nizvodno se dionice Lonje pojavljuju još nekoliko puta. Zbog navedene rascjepkanosti sliva, rijeka Lonja je izgubila ulogu glavnog recipijenta. U tijeku ljetnih mjeseci Lonja nema dovoljno vode, a kakvo�a ne zadovoljava. Stoga je potrebno na uzvodnim ispustima izgraditi ure�aje za pro�iš�avanje otpadnih voda, prije svega ure�aj za pro�iš�avanje otpadnih voda za podru�je grada Vrbovca, te uzvodne akumulacije kako bi se osigurale dovoljne koli�ine vode i u ljetnim mjesecima. Sliv rijeke �esme, dio Glavni vodotoci su �esma i Glogovnica �ija ukupna slivna površina iznosi oko 2500km2. Izgradnjom kanala Zelina-Lonja-Glogovnica povezani su ti vodotoci i uvedeni u �esmu, �ime je njena ukupna površina pove�ana na 3100 km2, a u geomorfološkom smislu sliv je proširen na zapad do obronaka Medvednice i Ivanš�ice. Uš�e �esme se nalazi na kanalu Lonja-Strug, u njegovu 89-tom km. Na podru�ju Županije nalazi se 843 km2 sliva �esme, a to su slivovi: kanala Zelina-Lonja-Glogovnica, Dunjare, Velike rijeke i drugih manjih slivova. Nizinski dio sliva �esme �esto je izložen velikim poplavama. Ve�i, sustavni radovi zapo�eti su pedesetih godina i od onda je u�injeno mnogo na zaštiti naselja i prometnica. Nakon 1979. godine došlo je do izmjena u koncepciji, te su rješenja prilago�ena uklapanju zaštitnog sustava �esme u sustav obrane od poplava srednjeg Posavlja. Otada se uglavnom izvode radovi na rekonstrukciji vodotoka i nasipa u donjim dijelovima toka. Imaju�i na umu stanje izgra�enih objekata i na�in njihova održavanja, može se konstatirati da je pojedinim dijelovima dovedena u pitanje njihova funkcionalnost i projektirani stupanj zaštite. Dionice vodotoka regulirane nakon 1979. godine u zadovoljavaju�em su stanju, a to je Glogovnica nizvodno od ceste Bjelovar-Zagreb. Vodotoci na uzvodnim dijelovima gotovo su isklju�eni iz redovitog održavanja, osim obrambenih nasipa uz melioracijske kasete i ribnjake. Zbog toga su u�inci prije izvedenih regulacijskih radova znatno smanjeni. Tako�er je na pojedinim dijelovima vodotoka uo�ena regresivna erozija rije�nog dna. �esto je to posljedica upravo regulacijskih radova kod kojih je novi profil nastao u zonama pjeskovitog materijala. Glavni cilj, a to je redukcija velikih voda �esme, postignut je retencijom Jantak. Do danas izvedeni regulacijski radovi na donjem toku �esme, do �azme, izgradnja spojnog kanala i dovršetak retencije Jantak osiguravaju projektirani stupanj zaštite ovog podru�ja (99%). Na promatranom dijelu sliva �esme izvedena je i akumulacija na vodotoku Ribnjak, ukupnog obujma 800x103m3, radi obrane od poplava, za ekstenzivni uzgoj riba (korisni obujam 450x103m3) i za športske aktivnosti.

Desni pritoci Save

Desni pritoci su potoci koji se slijevaju sa Samoborskoga gorja i dio sliva Kupe. O tome �e biti više rije�i u nastavku. - Pritoci Save od državne granice s Republikom Slovenijom do sliva lateralnog kanala Odra, odnosno sliva Kupe (slivovi Samoborskoga gorja) Hidrografska mreža na ovom podru�ju vrlo je dobro razvijena. Postoji više potoka koji odvode vodu s brdovitog dijela i od kojih u srednjem brežuljkastom pojasu nastaju glavni vodotoci toga podru�ja: Bregana (88 km2), Gradna (68 km2) i Rakovica (30 km2), koji nakon protjecanja kroz ravni�arski dio utje�u u Savu.


83

Zajedni�ko je obilježje tih vodotoka da su buji�ni i njihove se velike vode �esto izlijevaju iz korita i nanose štetu okolnom naseljenom podru�ju. Osim toga, tlo od kojeg su izgra�ene slivne površine i u kojem su nastala korita vodotoka podložno je klizanju i razvoju erozijskih procesa, pa to izaziva nekontrolirano stvaranje i pronos nanosa. Vodotok Bregana Ovaj vodotok, djelomi�no grani�ni vodotok izme�u Republika Hrvatske i Slovenije, buji�nog je obilježja. Izvedena je regulacija korita Bregane od uš�a u Savu do Breganskog Sela. Na uzvodnom dijelu toka Bregane izgra�ene su obaloutvrde i potporni zidovi. Izveden je desnoobalni nasip uz crpilište Bregana i istoimeni vodotok do naselja Samoborski Otok u svrhu zaštite naselja, a na tu dionicu vezuje se desnoobalni nasip vezan za izgradnju HE Zapreši� (radni naziv HE Podsused). Potok Gradna U nizinskom dijelu vodotoka djelomi�no je regulirano korito, kao i u brdskom dijelu sliva koji �ine vodotoci Gradna i Lipova�ka Gradna. Kroz grad Samobor korito je regulirano. Na Slapnici (lijevi pritok Lipova�ke Gradne) ra�eno je korito. Izgra�ene su tri buji�ne pregrade od kamena, reda veli�ine h = 3,5 – 4,0 m. Potok Rakovica Izvedena je regulacija potoka Rakovica od uš�a u Savu do autoceste Zagreb – Ljubljana, a u sklopu zaštite autoceste Zagreb – Maribor.

- Sliv rijeke Kupe, dio Rijeka Kupa izvire na sjeveroisto�noj padini Risnjaka kao ulazno krško vrelo. Od izvora do uš�a u Savu, kod Siska, dužina je njezinog toka oko 294 km. Sliv Kupe proteže se na podru�ju triju država, pa Kupa ima zna�enje me�unarodnog vodotoka. Ukupna veli�ina sliva iznosi 10032 km2, a veli�ina sliva Kupe bez sliva Odre iznosi oko 9200 km2, od �ega je u Hrvatskoj 81%. Na podru�ju Zagreba�ke županije nalazi se 1321 km2 sliva Kupe. Najve�e koli�ine vode rijeka Kupa prima od desnih pritoka Dobre, Mrežnice, Korane i Gline, a najve�i lijevi pritoci su Odra i Kup�ina. Kupa i brojni pritoci u gornjemu toku uglavnom teku uskim kanjonskim dolinama, a tek od Ozaljskog polja rijeka Kupa te�e ve�im dolinskim i nizinskim podru�jem. Podru�je sliva Kupe na prostoru Županije �ine vodotoci sa Žumberka, Samoborskog gorja i Vukomeri�kih gorica, a može se podijeliti na sljede�e hidrografske cjeline: - sliv Kup�ine 560 km2 - sliv Odre 415 km2 - neposredan sliv Kupe 346 km2 Obrana od poplave u slivu Kupe sastavni je dio cjelovitog rješenja obrane od poplave cijelog srednjeg Posavlja. Osnovna koncepcija tog rješenja nalazi se u tome da se viškovi vode, koji se ne mogu prihvatiti postoje�im vodotocima, reteniraju u prostorima koji su i do sada predstavljali prirodne depresije, redovito plavljene, a koje su sada odre�ene okvirnim nasipima. Upravljanje vodama provodi se nizom hidrotehni�kih objekata. Glavni je zadatak obrana od poplave grada Karlovca. Zato je uzvodno od Karlovca predvi�ena izgradnja vodnogospodarske energetske stepenice Brodarci na Kupi, na kojoj se distribuiraju velike vode prema na�elu: maksimalno 650 m3/s Kupom kroz Karlovac, a ostatak u kanal Kupa-Kupa. Taj kanal, dužine 21 km, vodi višak velikih voda ponovo u Kupu kod Jamni�ke Kiselice, ako to dopušta razina vode u Kupi i op�enito stanje u cijelom sustavu "Srednje Posavlje". Ina�e se višak voda prelijeva na preljevnom nasipu u retenciju Kup�ina. Ustave Šišljevi� i Kup�ina imaju zadatak da stvore dovoljnu uspornu razinu u kanalu (Šišljevi�) kako bi se vode rastere�ivale u retenciju, odnosno da prazne retenciju (Kup�ina). Nizvodno od uš�a kanala Kupa-Kupa dopušta se maksimalni protok Kupe od 1550 m3/s, koliko iznosi njen maksimalni kapacitet na tom dijelu. Od svih dosadašnjih radova u cijelosti je izveden oteretni kanal Kupa-Kupa s preljevnim objektom na po�etku, te je izveden spoj kanala s Kupom kod Brodarca, �ime je omogu�eno rastere�enje dijela velikih voda Kupe u Karlovcu, i time postignut ve�i stupanj zaštite grada od poplava. Tako�er je izveden i dio lijevog i desnog nasipa uz Kupu na podru�ju Karlovca.


84

-Sliv Kup�ine je veli�ine 621 km2, a od toga se na podru�ju Županije nalazi oko 560 km2 sliva, tj 90%.U nizinsko podru�je toga dijela sliva Kupe slijevaju se brdske vode južnih padina Žumberka i Plešivice sa sjevera i zapada, a s istoka vode padina Vukomeri�kih gorica. Za ve�inu vodotoka tog sliva je karakteristi�no da kod ja�ih kiša dolazi do poplava gotovo u svim dolinama, pa �ak i duboko u brdskom podru�ju. Izgradnjom autoceste Zagreb-Karlovac, po�etkom sedamdesetih godina, presje�en je sliv Kup�ine. Paralelno uz autocestu izra�en je sabirni kanal koji prihva�a sve vodotoke od Oki�nice do Kup�ine. Vode sabirnog kanala provode se spojnim kanalom u kanal Kupa-Kupa. Tim zahvatom dotok u sabirni kanal s pripadnog sliva odvojen je od nizinskog podru�ja kojem sada izravno gravitira samo dotok s padina Vukomeri�kih gorica.

Sabirni kanal koji prihva�a vodotoke Oki�nicu, Gonjevski potok, Bukovec, Bresnicu, Sljeme (�abdin), Reku, Volov�icu, Suhu Strugu i Kup�inu, s pripadnim slivovima oko 400 km2 ima protok stogodišnje velike vode ve�i od 300 m3/s i donos nanosa od 300 do 400 m3/god/km2.

Dužina sabirnog kanala uz autocestu je 11.7 km, a spojnog kanala 6 km. Sa stajališta vodnosti, op�a zna�ajka gotovo svih vodotoka je da je u suhom razdoblju dotok minimalan, prakti�no zanemarljiv, a u vlažnom razdoblju ti vodotoci naglo nabujaju i poplavljuju svoje doline. Odnos izme�u velikih i malih voda je ekstreman. Izvedeni radovi u proteklom razdoblju sveli su se uglavnom na manje regulacijske i na korekcije vodotoka, naj�eš�e zbog ugroženosti podru�ja od poplava ili radi ure�enja zemljišta.

-Sliv Odre, dio Rijeka Odra je lijevi pritok Kupe, a ulijeva se u Kupu kod Siska. Podru�je Odre ima površinu 846.6 km2, a od toga 415 km2 nalazi se na podru�ju Zagreba�ke županije. Sa svojom visinskom konfiguracijom terena može se podijeliti na dva dijela: -brdski dio veli�ine 418.9 km2, koji obuhva�a podru�je Vukomeri�kih gorica i manjim dijelom isto�nu Plešivicu, na podru�ju Županije je 178 km2, a to su sljede�i vodotoci: Star�a, Peš�enjak, Ravniš�ak i Buna, -nizinski dio sliva podru�ja Odranskog polja površine 427 km2, a na podru�ju Županije je 237 km2. Rijeka Odra nastaje od podzemnih voda rijeke Save u obliku potoka Želin, Kosnica, Ribnica i �avorov Jarak. Zna�ajka je tih potoka da ne presušuju, ve� dreniraju podzemne vode aluvijalnih, šljun�ano-pjeskovitih horizonata na desnoj obali Save nizvodno od Zagreba. Stoga, osim površinskog otjecanja, na režim velike vode Odre utje�e i podzemni vodni režim, ali ekstremno veliki protoci mogu se stvarati samo uslijed površinskog otjecanja, koji �e, s obzirom na geološka obilježja tla, omogu�iti stvaranje malih posebnih dotoka. Zaštita Odranskog polja od štetnog djelovanja velikih voda izvedena je djelomi�no izgradnjom kanala Odra do stacionaže 33.1 km uz cestu Veleševac - Peš�enica, lateralnim kanalom Odra i prvom fazom sifona na stacionaži 27.935 km. Izgradnjom kanala Odra prirodni tok rijeke Odre presje�en je na dva mjesta: prvi put uzvodno od Obreža, a drugi put u blizini naselja Donja Poljana. Trasa kanala paralelna je ve�im dijelom s oteretnim kanalom, a dimenzioniran je na 25-godišnju veliku vodu. U postoje�em stanju izgradnje sifona voda se iz rijeke Odre otere�uje u kanal Odra. Mogu�nost otere�enja ovisi o funkciji kanala Odra. Kanal Odra ima dvojaku funkciju: -rastere�uje velike savske vode, -glavni je recipijent unutarnjih voda Odranskog polja, podru�ja lateralnog kanala Odra i u prvoj fazi izgradnje sifona podru�ja sliva prirodnog toka Odre do Donje Poljane. Kao glavni recipijent gotovo se uvijek doga�a da kanal Odra ne može primiti vode pripadnog prirodnog sliva Odre, te je nužno zatvoriti ulazni dio sifona pomo�u ustave, koja je za tu svrhu i izvedena. Na taj na�in preostaju samo unutarnje koli�ine da se reteniraju u zaobalje. U sadašnjem stanju izgra�enosti kanala Odra omogu�eno je da se u Odranskom polju realiziraju poplavne vodne razine: -unutarnjim vodama sliva Odre, -otere�enjem savskih voda, -otere�enjem kupskih voda u Odransko polje. Dio sliva Odranskog polja nizvodno od sifona, �iji je glavni recipijent rijeka Odra u svom prirodnom obliku, služi kao retencijski prostor, gdje se vodne razine stvaraju ovisno o vanjskim i unutarnjim vodama.


85

-Neposredan sliv Kupe Vodotoci s jugozapadnih padina Vukomeri�kih gorica gravitiraju prema rijeci Kupi. Na tom dijelu nalaze se sljede�i vodotoci: Kravarš�ica, Delnice, Šetnik, Tržiš�e, Ždinj, Gradiš�e, Matuljinka, Baš�ica, Hotnja i Rakitovec. Gotovo svi slivovi zahva�eni su površinskom i linearnom erozijom. Srednji tokovi vodotoka uglavnom �ine doline s nedovoljno razvijenim koritima u kojima se taloži erodirani materijal.Takve okolnosti pogodovale su razvoju zamo�varenih podru�ja, koja u smislu otjecanja djeluju kao retencije i na neki na�in reguliraju protok u nizvodnim dijelovima sliva te ga tako štite od poplava. Najniži dijelovi vodotoka imaju razvijen potencijalni presjek s produbljenim koritima. Osim erozijskih procesa, na podru�ju Vukomeri�kih gorica pojavljuju se i klizišta, koja uzrokuju štete na zemljištu i šumama, a naro�ito na prometnicama. Najve�i vodotok na ovom podru�ju je potok Kravarš�ica. Hidrografska mreža je dobro razvijena, pa uz glavni vodotok postoji niz pritoka od kojih su zna�ajniji Mala Lu�elnica, Velika Lu�elnica, Re�ica i Jalšava. Od projektiranih radova izvedena je regulacija Kravarš�ice u dužini od 3102 m, a na Šetniku i Hotnji- manje dionice. Na podru�ju Županije, zbog plavljenja ravni�arskih površina uz ve�e vodotoke, ure�en je odvodni sustav na poljoprivrednim površinama. O tome više u dijelu Odvodnja melioracijskih površina.

Podzemne vode Podzemne vode savskog aluvija znatan su, tj. osnovni resurs za cjelokupni razvitak grada Zagreba i gravitiraju�eg prostora Zagreba�ke županije. Korištenjem podzemnih voda savskog vodonosnika osigurava se i vodoopskrba ve�ega dijela susjedne Krapinsko – zagorske županije (crpilište “Šibice”). Vodonosni šljunkoviti slojevi nastali u kvartaru mogu�a su korist u vodoopskrbi, a protežu se uzduž cijele savske doline, na podru�ju izme�u padina Medvednice i Marijagori�kog pobr�a na sjeveru, te padina Samoborskog gorja i Vukomeri�kih gorica na jugu. Debljina vodonosnih slojeva op�enito raste od zapada prema istoku, te od rubova doline prema njenoj sredini. Debljina vodonosnika i razina podzemne vode odre�uju iskoristive mogu�nosti crpilišnih sustava. Vodonosnik ima veliku propusnost šljunkovitih naslaga, tako da se osigurava prihranjivanje podzemnih voda iz rijeke Save na cijelom podru�ju doline. Podzemne vode prihranjuju se i podzemnim dotokom s okolnog gorja te procje�ivanjem oborina i površinskih voda kroz polupropusnu krovinu vodonosnog sloja. Pokrovni sloj vodonosnika sastoji se pretežno od prašinasto-pjeskovitih, mjestimi�no glinovitih taložina, s prosje�nom debljinom od samo nekoliko metara, �ime se ne osigurava dovoljna zaštita od infiltracije površinskih zaga�enja. Na podru�ju savske doline velika je koncentracija stanovništva i industrije, tj. velike su aglomeracijske sredine, a zastupljene su i poljoprivredne površine, tako da se pojavljuju problemi zaštite i daljnjeg korištenja ovog prirodnog resursa. Urbanizacija, izgradnja industrijskih pogona u samoj blizini crpilišnih zona i neprikladna kanalizacijska mreža postupno su doveli do ugrožavanja kakvo�e podzemnih voda u podru�ju vodozahvata, pa je isklju�ena iz pogona ve�ina crpilišta smještenih na lijevoj obali rijeke Save, a ugra�eni su ure�aji za kondicioniranje na vodocrpilištu “Sašnjak”. Na ostalim vodocrpilištima tako�er se uo�avaju zaga�enja, s naznakom pogoršanja.


86

Uporaba ve�ih koli�ina vode kojima bi se podmirile potrebe na podru�ju Zagreba i šire regije u predstoje�em planskom razdoblju (dugoro�no rješenje) o�ekuje se s podru�ja “�rnkovec”, koje se nalazi nizvodno od središnje gradske aglomeracije, na desnom zaobalju rijeke Save. Hidrogeološki istražni radovi na tom lokalitetu po�eli su krajem sedamdesetih godina i provode se uz povremene prekide sve do današnjih dana. Ispitivanja kakvo�e podzemne vode pokazala su da voda op�enito zadovoljava normative, me�utim, u više uzoraka (posebno na jugoisto�nom dijelu podru�ja i uz odlagalište “Jakuševec”) utvr�ene su povišene vrijednosti (iznad MDK) pojedinih parametara. Osim toga, potencijalnu opasnost za kakvo�u vode na tom lokalitetu predstavlja intenzivna izgradnja stambenih i gospodarskih gra�evina, zatim razvitak prometne infrastrukture i nedovoljna zastupljenost primjerene kanalizacijske odvodnje. Veliku važnost za vodoopskrbu grada Zagreba i zapadnih dijelova Zagreba�ke županije ima i crpilište Strmec, koje je ugroženo uzvodno smještenim odlagalištem “Trebež”, industrijskim pogonima iz Samobora i Svete Nedjelje, potokom Rakovica, brojnim uzvodnim naseljima od kojih ve�ina nema riješenu odvodnju, poljoprivrednim površinama, udubljenjima napunjenim razli�itim otpadom i prometnicama. S obzirom na važnost ovih crpilišta u budu�oj vodoopskrbi Grada Zagreba i Zagreba�ke županije, posebnu pozornost treba posvetiti zaštiti tih prostora. Osim savskog vodonosnika, od interesa za rješavanje vodoopskrbe na podru�ju Zagreba�ke županije smatraju se i izvorišta na podru�ju Samoborskog gorja te izvorišta na jugozapadnim padinama Vukomeri�kih gorica (podru�je sliva rijeke Kupe). Zakonskim odredbama predvi�a se zaštita crpilišta i stvaranje vodozaštitnih podru�ja. Na temelju Pravilnika donesene su odluke o zaštitnim podru�jima sljede�ih izvorišta/crpilišta na podru�ju Zagreba�ke županije: �� Odluka o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za pi�e “Velika Gorica”, �� Odluka o vodozaštitnom podru�ju crpilišta “Šibice”, �� Odluka o vodozaštitnom podru�ju crpilišta “Bregana”, �� Odluka o zonama sanitarne zaštite izvorišta u Prerovcu, �� Odluka o vodozaštitnim podru�jima izvorišta vodoopskrbnog sustava “Jastrebarsko”, �� Odluka o vodozaštitnom podru�ju crpilišta “Blanje”, �� Odluka o zonama sanitarne zaštite i zaštitnim mjerama izvorišta voda za pi�e “Velika i Mala Reka”,

Odluka o zaštiti izvorišta vodovoda “Psarjevo”, Odluka o zaštiti izvorišta vodovoda “Drenova Gornja”, Odluka o zaštiti izvorišta vodovoda “Selnica”, Odluka o zonama sanitarne zaštite i zaštitnim mjerama izvorišta pitke vode Orešje Donje – “Hum”, “Krumpak”, “Zape�ak” (zone sanitarne zaštite za ta izvorišta nisu prikazane u grafi�kom dijelu Plana, osim za izvorišta “Velika i Mala Reka“; zone sanitarne zaštite ovih izvorišta bit �e ucrtane u Prostornom planu ure�enja Grada Sveti Ivan Zelina);

�� Odluka o zonama sanitarne zaštite i zaštitnim mjerama crpilišta vodovoda u Pisarovini, �� za podru�je crpilišta “Strmec” izra�en je prijedlog Odluke o vodozaštitnim zonama, �� Odluka o vodozaštitnom podru�ju vodocrpilišta “Šibice” odnosi se samo na uže vodozaštitno

podru�je, a izra�en je prijedlog Odluke o širem zaštitnom podru�ju; �� Stru�ne službe “Vodoopskrbe i odvodnje” izradile su preliminaran prijedlog o vodozaštitnim

zonama izvorišta “Slapnica” i “Lipovec”. Budu�a vodocrpilišta na lokalitetu “�rnkovec” posebno su važna za daljnji razvitak vodoopskrbe grada Zagreba i Zagreba�ke županije. S obzirom na to, potrebno je svim raspoloživim mjerama omogu�iti da se to crpilište zaštiti. Granice zaštite treba odrediti na temelju provedenih hidrogeoloških istražnih radova/podloga. S obzirom na dosadašnje spoznaje, u okviru ovog elaborata ucrtane su granice potencijalnoga užeg vodozaštitnog podru�ja, a sve s ciljem u�inkovite zaštite budu�eg crpilišta. Na podru�ju Zagreba�ke županije nalazi se niz izvorišta/crpilišta lokalnog zna�enja i malog kapaciteta u sustavu lokalnih vodovoda. Ta izvorišta tako�er treba štititi i donijeti odluke o zonama njihove sanitarne zaštite.


87

Odvodnja melioracijskih površina - Problematika i pristup rješavanju odvodnje melioracijskih površina Hidrotehni�ke melioracije obuhva�aju poslove izgradnje novih te dogradnje i održavanja postoje�ih melioracijskih sustava. Melioracijski sustav zapravo je dio ili podsustav ve�ih vodnogospodarskih sustava koji �ine "skup komplementarnih vodoprivrednih objekata, me�u kojima postoje odre�ene interaktivne veze, i sa kojima se mijenja prirodni te postiže povoljniji vodni režim primjeren potrebama za vodom". Veliki sustavi sastoje se od više podsustava koji se mogu zasebno analizirati i rješavati, a me�usobne veze izu�avaju se u ukupnosti �itavog sustava. Vodnogospodarski sustavi se sastoje od: - podsustava za zaštitu od štetnog djelovanja voda, - podsustava za transport vode, - podsustava za ure�enje vodnog režima, itd. Podsustav za zaštitu od štetnog djelovanja vode sastoji se, u pravilu, od nasipa uz prirodni vodotok, te lateralnih (obodnih) kanala koji štite podru�je od pritjecanja okolnih voda, što zajedno �ine pasivne mjere zaštite od poplava. Osim toga, zaštita se postiže izgradnjom akumulacija i retencija, ekspanzijskih bazena te biološkim zahvatima i sli�no, koji su dio aktivnih mjera zaštite. Hidrotehni�ke melioracije, kako ih uobi�ajeno promatramo, dijelovi su podsustava ili podsustavi transporta vode (odvodnja ili navodnjavanje), ure�enja vodnog režima (otvorena kanalska mreža, drenaža ili drugi na�ini površinske ili podzemne odvodnje), podsustava za zaštitu od štetnog djelovanja vode (zaštita melioracijskih površina nasipima ili lateralnim kanalima i dr.), te dijelovi drugih podsustava (zaštita vode od zaga�ivanja i dr.). Odvodnja površinskih voda rješava se sustavno u sklopu ukupnih rješenja slivnih podru�ja. Rješavanje odvodnje uvjetovano je drugim prethodnim aktivnostima koje tek trebaju stvoriti mogu�nost odvodnje, a to su: - izgradnja zaštitnih nasipa koji štite melioracijsko podru�je od poplavnih voda; - izgradnja lateralnih kanala �ija je funkcija da štite melioracijsko podru�je od brdskih voda; - regulacijski radovi na glavnim recipijentima koji moraju omogu�avati prihvat vode iz odvodne

kanalske mreže; - izgradnja crpnih stanica koje �e omogu�avati mehani�ku odvodnju u vrijeme kada recipijenti ne

omogu�avaju gravitacijsku odvodnju. Kad se sve to ostvari, pristupa se rješavanju odvodnje unutarnjih voda izgradnjom melioracijske kanalske mreže i cijevne drenaže na površinama gdje pedološka obilježja to zahtijevaju. Pojam površinska odvodnja odnosi se prije svega na dispoziciju otvorene kanalske i putne mreže unutar zašti�enog podru�ja, iako se u to ubrajaju i vodotoci kao prirodni recipijenti, te nasipi, obodni i oteretni kanali te druge hidrotehni�ke gra�evine koje služe za odvodnju, a to su ustave i crpne stanice, cijevni i plo�asti propusti, sifoni, stepenice i ostalo. Površine namijenjene hidrotehni�kim melioracijama preuzete su iz vodopravnih projekata koji u dijelovima mogu biti u neskladu s ostalim namjenama prostora (npr. sa šumama). - Današnje stanje izgra�enosti melioracijskih sustava Za korištenje poljoprivrednih površina od presudne je važnosti zaštita tih površina od poplava i stupanj provedenih hidromelioracijskih površina. Budu�i da je glavnina poljoprivrednih površina u dolinama rijeka, znatan dio tih površina nalazi se unutar poplavnih dijelova vodotoka. Današnji stupanj izgra�enosti melioracijskih sustava je višeslojan. Postoje prije izvedeni melioracijski sustavi koji ne zadovoljavaju današnje zahtjeve poljoprivrede pa ih treba dograditi. Hidromelioracijski sustavi izvedeni u zadnjih 10-15 godina, koji omogu�avaju ugradnju cijevne drenaže, zadovoljavaju potrebe suvremene ratarske proizvodnje. Nažalost, još postoje zna�ajne poljoprivredne površine na kojima nije izgra�en sustav odvodnje. Podru�je Zagreba�ke županije nije jedinstvena hidrotehni�ka cjelina nego se uvjetno može podijeliti, na temelju hidrološke pripadnosti, na sljede�a melioracijska podru�ja: -rijeke Sutle, -me�usliva Save od Sutle do Krapine: melioracijsko podru�je Zapreši�a,


88

-rijeke Krapine, -kanala Lonja-Strug: melioracijsko podru�je �rnec polje-dio, ostala melioracijska podru�ja, -pritoka Save, od Bregane do naselja Stupnik: melioracijsko podru�je Samobora, ostala melioracijska podru�ja, -rijeke Kupe: melioracijsko podru�je Odranskog polja-dio, ostala melioracijska podru�ja. Ukupna površina melioracijskog podru�ja iznosi oko 109 400 ha. Ukratko �e se opisati pojedina podru�ja. - Melioracijsko podru�je rijeke Sutle ima površinu 923 ha, a �ini je rije�na dolina Sutle od naselja Donji Kraj do granice Županije. Sutla je regulirana, a nasipi su izgra�eni u zoni uspora velike vode Save (nešto nasipa na najugroženijim mjestima izgra�eno je u posljednje vrijeme na nizvodnom dijelu). Nisu izgra�eni ni lateralni kanali za prihvat brdskih voda, tako da se može re�i da podru�je nije zašti�eno od vanjskih voda. - Melioracijsko podru�je me�usliva Save od Sutle do Krapine pripada melioracijskom podru�ju Zapreši�a, a prostire se na lijevoj obali Save od uš�a Sutle do uš�a Krapine. Veli�ine je oko 1800 ha. Do sada podru�je nije zašti�eno od velikih voda, ponajprije iz razloga što je na tom podru�ju predvi�ena izgradnja hidroelektrane Podsused. U sklopu idejnog projekta HE Zapreši� (radni naziv HE Podsused) dano je rješenje zaštite zaobalja i odvo�enja velikih voda iz zaobalja na taj na�in da se Lužnica, Prigorski potok i Izvor�ina te Gorjak sa Starom Sutlom upuštaju u lijevoobalni drenažni kanal koji je upušten u donju vodu hidroelektrane. Primarna funkcija drenažnog kanala je, s obzirom na veliki hidrostati�ki predtlak u bazenu, da drenira procjednu vodu i, kako je to uvjetovano, održava razinu podzemne vode na 0.80 – 1.00 m ispod terena na poljoprivrednim površinama i 1.50 m u naseljenim mjestima. Kanali Gorjak i Izvor�ina imaju funkciju sekundarnog drenažnog kanala. Budu�i da je gotovo �itav prostor, od Plive nizvodno, šire vodozaštitno podru�je, intezivna poljoprivreda (koja obavezno uklju�uje gnojidbu mineralnim gnojivima) ne može biti primjerena ovom prostoru. Na tom podru�ju mogu�e je predvidjeti ekstenzivnu poljoprivrednu proizvodnju (proizvodnja zdrave hrane npr. bez umjetnih gnojiva) s osnovnom i detaljnom mrežom odvodnje i po potrebi, ovisno o održavanju podzemnih razina, drenažom.

- Melioracijsko podru�je Krapine zauzima 3300 ha na lijevoj i desnoj obali u podru�ju aluvijalne doline rijeke Krapine. Lijevo zaobalje branjeno je od visokih voda rijeke Krapine nasipom na �ijoj je kruni stara asfaltna cesta Zagreb – Maribor. U okviru zaštite ceste od stranih voda izgra�eni su dijelovi lateralnog kanala i glavnih odvodnih kanala te bi, završetkom te zapo�ete mreže i dogradnjom osnovne i detaljne mreže, bilo omogu�eno odvodnjavanje oko 1400 ha na lijevoj obali. Za provedbu intezivne odvodnje trebalo bi izgraditi dvije crpne stanice po 3,0 m3/s. Desna obala, površina podno Zapreši�a ome�ena latelarnim kanalom i Krapinom, veli�ine je oko 350 ha na kojoj je ure�ena osnovna i detaljna kanalska mreža te drenaža. Nema riješen mehani�ki otplav (crpke) nego se sifonom ispod lateralnog kanala voda upušta u nizvodnu kasetu, iz koje se odvodi ustavom. Na ostalom podru�ju desnog zaobalja nije riješena obrana od vanjskih (brdskih) voda, a velika voda Krapine je u koritu (ili �e to biti nakon regulacije).

- Melioracijsko podru�je kanala Lonja-Strug: �rnec polje-dio i ostala melioracijska podru�ja Ovo melioracijsko podru�je ima površinu oko 74 900 ha. Kako su hidrološke prilike na ve�em dijelu poljoprivrednih površina vrlo nepovoljne, nije se niti mogla razviti znatnija poljoprivredna proizvodnja. Unutarnje vode su predstavljale poseban problem, naro�ito na teškim nepropusnim zemljištima na kojima bez izvo�enja osnovne kanalske mreže i svih drugih radova na ure�ivanju zemljišta nije mogu�e osigurati intenzivnu i stabilnu poljoprivrednu proizvodnju. Za daljnji razvoj i pove�anje obradivih površina nužno je izvesti hidromelioracije s komasacijom. Poljoprivredne površine tog podru�ja obuhva�ene su velikim dijelom projektom "�rnec Polje" (61%) i �ine njegov sastavni dio. Taj projekt predstavlja zaokruženu hidrotehni�ku cjelinu, koji se uklapa u vodoprivredno rješenje "Srednje Posavlje". Podru�je projekta "�rnec Polje" ima oblik trokuta u �ijim se vrhovima nalaze Zagreb, �azma i Sisak, a ukupna bruto površina toga melioracijskog podru�ja iznosi 61 233 ha i podijeljena je na 14 kaseta koje su zatvorene hidrotehni�ke cjeline. Južni dio je ravni�arsko podru�je, dok je prema sjeveru brežuljkasto. Uz korito rijeke Save nalazi se uzdignuta aluvijalna greda, na koju se nastavljaju središnji depresijski bazeni,


89

koji su periodi�no plavljeni visokim vodama Save i njenih pritoka što protje�u tim podru�jem. Zagreba�koj županiji pripada oko 37 200 ha ovih površina. Hidrotehni�ko rješenje je obuhvatilo dvije osnovne kategorije: -zaštitu od vanjskih voda i -odvodnju vlastitih unutrašnjih voda. Cilj obrane od vanjskih voda je taj da se zaustave brdske vode - da se ne slijevaju u nizinski dio, nego se spojnim kanalom Zelina-Lonja-Glogovnica-�esma i �etiri lateralna kanala: Deanovac, Krišci, Novoselec i Liplenica odvode izvan tog podru�ja. Što se ti�e odvodnje unutrašnjih voda, one �e se odvodnim kanalima i drugim sustavima unutarnje odvodnje riješiti. - Melioracijsko podru�je pritoka Save, od Bregane do naselja Stupnik, ima površinu 4700 ha. Najve�im dijelom je to melioracijsko podru�je Samobora, a prostire se od Bregane do Kerestinca i zauzima površinu otprilike 4400 ha. S obzirom na problematiku, površinu možemo podijeliti na dvije cjeline: površinu ispod autoceste, koja je pod neposrednim utjecajem hidroelektrane, i ostale poljoprivredne površine koje su tako�er predvi�ene za intezivnu poljoprivrednu proizvodnju. Pritoci Save vo�eni su novim trasama paralelno s autocestom, tako da je potok Površ�ak novim koritom uveden u Bistrac, ovaj novim koritom u Gradnu, a Gradna novim koritom u Rakovicu koja utje�e u donju vodu hidroelektrane. Time je �itavo podru�je zašti�eno od brdskih voda jer su ti kanali zapravo i lateralni kanali ispod autoceste. Prostor izme�u Kerestinca, Male Gorice i Svete Nedelje, veli�ine oko 300 ha, ima gravitacijsku odvodnju. Sva ostala rješenja na tom prostoru moraju pretrpjeti odre�ene koncepcijske izmjene jer se mijenja vo�enje Gradne i ostalih recipijenata. U idejnom rješenju treba predvidjeti rijetku osnovnu i detaljnu mrežu sa sekundarnim drenažnim kanalima kao odvodnim recipijentima. - Melioracijsko podru�je rijeke Kupe: melioracijsko podru�je Odransko polje-dio i ostale melioracijske površine Odransko polje se prostire izme�u gradova Zagreba i Siska, a granice mu �ine sa sjevera rijeka Sava, sa zapada šire gradsko podru�je, s juga greben Vukomeri�kih gorica i s istoka podru�je Siska s Kupom. Ukupna površina je zajedno s brdskim dijelom sliva oko 570 km2, a ukupno polje podijeljeno je na 6 melioracijskih kaseta (slivova) te ekspanzijski prostor i brdski dio. Na podru�ju Županije nalazi se oko 7200 ha tog melioracijskog podru�ja. U okviru rješenja obrane od poplave srednjeg Posavlja izgra�en je dio oteretnog kanala Odra kao i lateralni kanal koji prikuplja brdske vode s podru�ja Vukomeri�kih gorica. Radovi na melioracijskim površinama nisu izvedeni. Obrana od vanjskih voda je dvojaka: - obrana od brdskih voda omogu�it �e se lateralnim kanalom Buna-Kupa. Kanal je dužine 20 km,

dimenzioniran na 50-godišnju veliku vodu (Q = 156 m3/s) i sprje�ava da se oborinske vode s Vukomeri�kih gorica slijevaju u Odransko polje;

- obrana od vanjskih voda rijeke Kupe (obrana od savskih voda velikim dijelom je završena) bit �e izvedena ustavom na uš�u rijeke Odre u Kupu, kako bi se sprije�ilo da povratne vode nekontrolirano pune Odransko polje.

Unutarnja odvodnja �itavog Odranskog polja nakon uklonjenih vanjskih voda i nakon kasetiranja provedena je na uobi�ajeni na�in s Odrom kao glavnim recipijentom. Središnje mjesto �itave odvodnje Odranskog polja uz navedenu zaštitu od vanjskih voda zauzima i završetak oteretnog kanala Odra, jer je taj kanal završen samo kroz podru�je grada. Povratne vode nekontrolirano ulaze Odrom u Odransko polje i plave sve niske dijelove polja. Na uš�u Odre predvi�ena je izgradnja ustave kojom bi se u potpunosti moglo regulirati upuštanje voda u Odransko polje. Za zaštitu �itavog Odranskog polja potrebno je završiti kanal i sagraditi ustavu na uš�u Odre u Kupu. -Ostale melioracijske površine na rijeci Kupi Ovo je podru�je pretežno poljoprivredni kraj, ali zemljište se koristi ekstenzivno. Semihumidna klima, poplave, neregulirani vodni režim i usitnjenost posjeda osnovni su uzroci takva stanja. Da bi se poljoprivredno zemljište koristilo intenzivnije, potrebna je zaštita od vanjskih voda i hidrotehni�ka i agrotehni�ka melioracija.


90

Melioracijsko podru�je obuhva�a nizinski dio koji se nalazi pretežno ispod županijske ceste Zagreb-Jastrebarsko-Karlovac. Od melioracijskih površina iznad te ceste samo su uske doline uz vodotoke. Ukupna površina melioracijskog podru�ja iznosi oko 16 600 ha. Hidrotehni�ke melioracije provedene su samo na dijelovima K.O. Kupinec i Domagovi�. Na površinama Bratina i Cvetkova�ke livade izvedena je kanalska mreža i drenaža.

Bujice i erozija - Stanje buji�nih vodotoka i razvijenost erozijskih procesa Od ukupne površine 3058 km2 sliva Save na podru�ju Zagreba�ke županije pripada oko 2289 km2 (75%) slivovima brdskih savskih pritoka, koji su u ve�oj ili manjoj mjeri zahva�eni procesima erozije. Unutar granica Županije nalaze se lijevi savski pritoci: me�usliv Save od Sutle do Krapine te dijelovi slivova: Sutle, Krapine, kanala Lonja-Strug. Desni pritoci su potoci koji se slijevaju sa Samoborskog gorja i dio sliva Kupe. Od prirodnih �inilaca razvoja erozijskih procesa naro�ito su važni reljef (nagib i ekspozicija), geološki i pedološki sastav terena, klima, režim oborina i vegetacija. Što se ti�e reljefa, postoje velike morfološke i konfiguracijske razlike. Osim ravni�arskih podru�ja i dolina uz samo savsko korito i korita njenih pritoka, na slivu su zastupljeni i brežuljkasti tereni na koje se nastavlja sredogorje, sve do viših planinskih masiva na kojima se nalaze izvorišta ve�ih lijevoobalnih i desnoobalnih savskih pritoka, tj. Sutle, Krapine, Kupe. Najja�i erozijski procesi se nalaze na jakim strminama sjevernih i južnih ekspozicija, gdje su kolebanja temperature najve�a i gdje heliofilna vegetacija pruža najslabiju zaštitu tla. Me�utim, i u podru�ju gdje vododjelnica ne prelazi 1000 m nadmorske visine, postoje strma brda s jakim erozijskim potencijalom i aktivnim erozijskim procesima. Uz pogodnost reljefa, velik doprinos razvoju erozije daje i petrografski supstrat tla i geološke podloge. Ve�a žarišta otvorenih erozija nalaze se u nekonsolidiranim recentnim kamenim siparima na podru�jima gornjih tokova desnih savskih pritoka, zatim u dolomitnim stijenama i konglomeratima te razdrobljenim škriljevcima i pješ�enjacima. Podru�je slivova južnih (desnih) pritoka je brdovito i znatno više od slivova sjevernih (lijevih) pritoka. Ve�i dio tih slivova je izgra�en u aluviju, a neposredna rubna stepenica nastala je u pojasu diluvija. Iza nje se obi�no pruža zona neogena. S manje pravilnosti, na neogen se nastavlja paleogen i dalje formacije mezozoika. Mnoga žarišta erozije su razvijena i u aluvijalnim nanosima duž korita Save i pritoka. U rubnoj diluvijalnoj zoni postoje naro�ito opasna žarišta erozije u mediju ilova�a, pomiješanih obrona�nim kamenjem i kršjem te diluvijalnim šljuncima i pijescima. U zoni tercijara vrlo su neotporne naslage vapnenca, lapora, pješ�enjaka, konglomerata, gline, šljunka i pijeska. U formacijama mezozoika erozija se razvija na glinenim laporima, zdrobljenim vapnencima pješ�enjacima, škriljevcima, dolomitnim stijenama, verfenskim škriljevcima i konglomeratima razne povezanosti. I u formacijama paleozoika erozijski se procesi razvijaju u vapnencima, dolomitima, pješ�enjacima, pješ�anim glinama, laporima, konglomeratima i groma�astim pješ�enjacima. Sve su to u raznim stupnjevima neotporni materijali na erozijske �inioce. Što se ti�e klimatskih �inilaca razvoja erozijskih procesa, vrlo veliko zna�enje ima režim oborina i temperaturnih promjena, te u izvjesnoj mjeri vjetar. Prosje�ne su godišnje oborine, na podru�ju prostornog plana, od 1600 mm u Samoborskom gorju do 800 mm u slivu �esme. Neposredno podru�je uz tok Save ima godišnje oborina od 900 do 1000 mm. Za godišnji hod oborina zna�ajan je maksimum u lipnju i sekundarni maksimum u studenom, kao i obilne kiše u srpnju i kolovozu koje ne odstupaju mnogo od lipanjskih. Najmanje oborina ima u mjesecu velja�i. Raspodjela temperature na tom podru�ju tijekom godine prili�no je pravilna, s maksimumima u srpnju i minimumima u sije�nju. Godišnje amplitude temperaturnih oscilacija dosta su velike, i to od približno -30�C (pa i niže) minimalnih zimskih, do +40�C (pa i više) maksimalnih ljetnih. Osim godišnjih temperaturnih oscilacija, za erozijske procese na ogoljenim brdskim terenima ovog podru�ja naro�ito su zna�ajne dnevne temperaturne promjene, koje mogu iznositi i do 20�C, a izazivaju velike promjene naponskog stanja u stijenskim masivima, što dovodi do pucanja i površinskog mrvljenja stijena.


91

Utjecaj vjetra na razvoj erozijskih procesa tog podru�ja nije toliko zna�ajan, a o�ituje se uglavnom u djelovanju toplog i suhog vjetra koji s prolje�a izaziva naglo topljenje snijega, a time i intenzivno površinsko otjecanje, te fluvijalnu eroziju. Vegetacijski pokrov na podru�ju Županije dosta je bogat, a siromašenje tog pokrova i slabljenje njegove zaštitne protuerozijske uloge uglavnom se javlja kao posljedica antropogenog utjecaja, tj. negativnog djelovanja �ovjeka u iskorištavanju prirodnih resursa (nepravilna obrada tla, sje�a šuma i sl.). Sistematizacija pojave bujica i erozivnih podru�ja obavljena je prema elaboratu "Erozija i nanos sliva rijeke Save". Taj je elaborat izra�en u sklopu pripremnih radova koji su bili potrebni za izradu "Studije regulacije i ure�enja rijeke Save", a koja je dovršena 1972. godine. Elaborat daje kvantitativnu analizu erozijskog detrita i buji�nog nanosa koji iz brdskih pritoka direktno dospijevaju u Savu ili u njene ve�e pritoke. Ovom metodom analize erozije obuhva�ena je samo vodna erozija, i to pluvijalna (erozija kišom). Koeficijent erozije “z” najvažniji je parametar za prora�un produkcije buji�nog nanosa i kategorizaciju razvijenosti erozijskih procesa. Radi lakšega me�usobnog poimanja kategorije razvijenosti, ja�ine erozijskih procesa i koeficijenta erozije, daje se tabli�ni prikaz tih odnosa:

Kategorija razornosti Ja�ina erozijkih procesa Koeficijent erozije

I ekscesivna erozija 1.01- 1.51 i više

II jaka erozija 0.71-1.00

III srednja erozija 0.41-0.70

IV slaba erozija 0.20-0.40

V vrlo slaba erozija 0.01-0.19

Pregled razvijenosti erozijskih procesa po hidrografskim jedinicama predo�en je u ovoj tablici:

RAZVIJENOST EROZIJSKIH PROCESA

PO KATEGORIJAMA I. II. III. IV. V.

UKUPNO Red. broj

PODRU�JE km2 km2 % sliva

1. sliv Sutle - - - 34 7 41 87

2. me�usliv Save od Sutle do Krapine - - - 37 17 54 81

3. sliv Krapine - - 30 67 - 97 71

4. sliv kanala Lonja-Strug - 2 260 387 194 843 67

4.1 sliv �esme - 2 260 387 194 843 100

4.2 direktni sliv kanala Lonja-Strug** - - - - - 0 0

5. slivovi Samoborskog gorja - - 105 32 48 185 100

6. sliv Kupe - 32 114 185 738 1069 77

6.1. sliv Kup�ine - 32 114 173 18 337 60

6.2. sliv Odre - - - 12 395 407 98

6.3. direktni sliv Kupe - - - - 325 325 80

**... nema podataka, a budu�i da je nizinsko podru�je, pretpostavljeno je da nema erozije Napomena: koli�ina nanosa m3/km2/god iznosi za I. kategoriju >3000, za II. kategoriju 1200-3000, za III. kategoriju 800-1200, za IV. kategoriju 400-800,

za V. kategoriju 100-400

Može se zaklju�iti da su erozijski procesi jakog i vrlo jakog intenziteta razvijeni na 34 km2, tj. na približno 1 % ukupne slivne površine Županije. Potrebno je re�i da su predo�eni pokazatelji dobiveni na temelju procjena intenziteta erozijskih procesa, dakle bez konkretne terenske kvantifikacije tog stanja, te ih treba smatrati kao orijentacijske.


92

- Pristup i osnovne smjernice za ure�enje bujica i provo�enje zaštite od erozije Zaštita od erozije zemljišta i ure�enje buji�nih tokova provodi se u okviru vodnogospodarskih, poljoprivrednih i šumarskih akcija. Pri tome je zna�ajno da se protuerozijske mjere, s gledišta prakti�ne provedbe i na�ina djelovanja, dijele na: - tehni�ke mjere zaštite, - biološke mjere, - regulativne mjere. Zna�enje protuerozijskih i buji�nih pitanja na pojedinom podru�ju ne ovisi samo o ukupnom obujmu tih pitanja ve� i o interakciji ove problematike s drugim vodnogospodarskim pitanjima, osobito u vezi sa zaštitom od štetnog djelovanja voda, ali i u vezi s korištenjem i zaštitom voda. Protuerozijska i buji�na pitanja utje�u i na plansko korištenje prostora, pa i to treba imati na umu prilikom procjene prioriteta. Vodnogospodarska osnova �ini temeljnu pretpostavku uspješnog upravljanja i gospodarenja vodama, a ujedno je i jedna od osnovnih odrednica za izradu dobrih prostornih planova. Osnova mora sadržavati (uz ostalo) i koncepcijsko rješenje zaštite od erozije i bujica za podru�ja na koja se ta Osnova odnosi. Za promatrani dio sliva Save izra�ena je Vodnogospodarska osnova grada Zagreba i Vodnogospodarska osnova rijeke �esme. Planiranje konkretnih vodnogospodarskih akcija potrebno je zasnivati na Osnovama, no u razdoblju izrade prijedloga i kona�nog donošenja tih Osnova konkretne akcije na provedbi zaštite od erozije i ure�enje buji�nih tokova ne mogu i ne smiju biti prekinute. Zapo�eti se erozijski procesi progresivno rasprostiru na još neerodirane površine, pa danas propuštena zaštita ve� sutra može prouzro�iti štetne posljedice. Koncepcija ure�enja buji�nih slivova i tokova ima naznaku kompleksnog pristupa koji podrazumjeva provedbu tehni�kih radova na ure�enju korita bujice, provedbu biotehni�kih radova na slivu, uz provo�enje i administrativno-regulativnih mjera zaštite. Kompleks biotehni�kih radova na slivu �ine s jedne strane tehni�ki radovi terasiranja zemljišta, izgradnja konturnih rovova, nasipa, zidi�a pletera i sli�no, a zatim izgradnja retardacijskih kanala i objekata. Tom kompleksu pripadaju i biološki radovi koji podrazumijevaju izvedbu raznih vrsta buji�no-regulacijskih gradnji, kao što su deponijske i konsolidacijske buji�ne pregrade, pragovi, kaskade, kinete, stepenice, uzdužne gradnje i drugo. Administrativno-regulativne mjere zaštite od erozije �ini skup zakonskih odredbi kojima se propisuje na�in iskorištavanja zemljišta. Te mjere se prije svega odnose na površine koje nisu ja�e zahva�ene erozijskim procesima i koje se stalno koriste za poljoprivredu. Obi�no se tu radi o odredbama koje propisuju: - obveznu konturnu obradu zemljišta (obrada po izohipsama), - obvezu uzgoja i održavanja zaštitnih protuerozijskih šuma na nagnutim terenima, - obvezu konverzije kultura od jednogodišnjih na višegodišnje. Administrativno-regulativne mjere mogu se odnositi i na podru�ja ja�e zahva�ena erozijskim procesima. Naju�estalija takva mjera je zabrana uzgoja (ispaša) stoke.

-Stanje izgra�enosti i ure�enja buji�nih slivova Od dosadašnjih radova na ure�enju bujica i saniranju erozije prevladavaju hidrotehni�ki radovi koji zapravo kratkoro�no djeluju kao zaštita objekata. Malo je cjelovitog prou�avanja slivova i u�inkovitog sprje�avanja uzroka pojave erozija i buji�nih voda. Biološki radovi ne izvode se na vrijeme i cjelovito. Tako se �esto doga�a da su akumulacije izložene ubrzanom ispunjenju nanosom. Promjene koje su proizašle na osnovi stajališta novoizra�enih ili noveliranih dokumenata dale su racionalnija koncepcijska rješenja koja su povezana s rješenjima zaštite od štetnog djelovanja voda, korištenja voda i zaštite voda. Na podru�ju Županije provedeni su djelomi�no antierozijski radovi u slivovima buji�nih vodotoka, a na ure�enju buji�nih korita ura�eno je mnogo više. Izvedene su popre�ne gra�evine (stepenice, buji�ne pregrade, brane) da se smanji pad korita i zadrži buji�ni nanos uzdužne gra�evine za osiguranje obala - betonski, kameni, gabionski potporni zidovi), regulacije korita bez osiguranja i s tim osiguranjem dna i pokosa, nadsvo�enja pojedinih dionica u urbanim podru�jima, kinetiranje korita, ure�enje uš�a, sanacija klizišta i odrona.


93

Gotovo ni na jednom potoku Samoborskog gorja, Vukomeri�kih gorica i drugih nije cjelovito ure�en sliv i korito, ve� su radovi obavljani parcijalno na najugroženijim dionicama u okviru ograni�enih financijskih sredstava vodoprivrede.

E) TURIZAM Zagreba�ka županija smještena je u središnjem dijelu sjeverozapadne Hrvatske, a obuhva�a podru�je isto�no, zapadno i južno od grada Zagreba. Prometni položaj Županije iznimno je povoljan u odnosu na grad Zagreb i u odnosu na potencijalna zapadnoeuropska tržišta. Njezinim podru�jem prolaze sve državne kopnene veze prema Jadranu i stoga ima važan prometni položaj u Hrvatskoj. Zagreba�ka županija, svojim povoljnim smještajem, a poglavito bogatstvom brojnih raznolikih prirodnih i kulturno-povijesnih turisti�kih resursa, ima izvrstan turisti�ki potencijal. Iskoristivost tog potencijala ovisi o prometnoj i informacijskoj dostupnosti turistima, te o stupnju turisti�ke opremljenosti resursa. Turisti�ka opremljenost podrazumijeva skup zna�ajki koje neki resurs �ine turisti�kom atrakcijom, a uklju�uje o�uvanost, promidžbenost, dostupnost javnosti, obilježenost, usmjerenost putokazima, postojanje informacijskih i promotivnih materijala. Prema ocjeni Instituta za turizam iz Zagreba od 1997. godine, turisti�ki resursi Zagreba�ke županije prema stupnjevima njihove opremljenosti su sljede�i: A. Stupanj turisti�ke opremljenosti 100% 1. Prirodna baština: - Samoborsko gorje 2. Kulturna baština: - Povijesno središte Samobora - Donja Kup�ina – Zavi�ajni park i crkva B. Stupanj turisti�ke opremljenosti 66% 1. Prirodna baština: - Park prirode Medvednica - Grgosova špilja, Otruševac - Park-šuma Tepec – Anindol - Zoološki rezervat Varoški lug 2. Kulturna baština: - Novi Dvori, Zapreši� - Hodo�asni�ko središte, Kraši� - Samoborski muzej - Muzej i galerija u Jastrebarskom - Muzej Turopolja, Velika Gorica 3. Turisti�ka nadgradnja:

- Izletište Šmidhen – Samobor - Lje�ilišni kompleks Naftalan

- Ekoselo Žumberak - Biopark Divlje vode - Plešivica – vinska cesta i izletište - Mladina – vinogorje i motokros - Vinska cesta – Sv. Ivan Zelina - Izletište Martin Breg – Dugo Selo C. Stupanj turisti�ke opremljenosti 33% 1. Prirodna baština - Ornitološki rezervat Crna Mlaka - Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje - Ornitološki rezervat Zapreši� – Strmec – Sava


94

2. Kulturna baština: - Dvorac Erdödy - Dvorac Slaveti� - Dvorac Jakovlje - Dvorac Lovre�ina – Vrbovec - Dvorac Gradec - Stari grad Samobor - Stari grad Lukavec - Sošice – crkva i jama Jazovka - Crkva Sv. Marije, Jastrebarsko - Crkva Marija Gorica - Crkva Sv. Ladislava, Pokupsko - Sv. Ivan Zelina – crkva - Kloštar Ivani� – crkva - Andautonija, Š�itarjevo 3. Turisti�ka nadgradnja: - Svetojanske toplice - Jezero Zajarki, Zapreši� - Jezero Novo �i�e - Kupalište Sv. Ivan Zelina D. Stupanj turisti�ke opremljenosti – 0% 1. Prirodna baština: - Botani�ki rezervat Smeroviš�e - Kanjon Slapnice - Planirani zašti�eni krajolik Kupe - Rezervat šumske vegetacije Stupni�ki lug - Botani�ki rezervat Dubravica - Šumski rezervat �esma i Novakuša - Rijeka Sava 2. Kulturna baština: - Dvorac Ladu� - Dvorac Lužnica - Dvorac Bistrac - Dvorac Kerestinec - Dvorac Ribograd, Crna Mlaka - Dvorac Draškovi�, Božjakovina - Dvorac G. Tkalec - Stari grad Zelingrad 3. Turisti�ka nadgradnja: - Jezero Rakitje - Ribnjaci Pisarovina - Jamni�ka Kiselica - Jezero �i�e U Zagreba�koj županiji postoji odre�en broj razmjerno dobro ure�enih turisti�kih atrakcija. Posebno se isti�e lje�ilište “Naftalan” u Ivani� Gradu koje djeluje kao specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju, ima 111 postelja u jednokrevetnim, dvokrevetnim i trokrevetnim sobama, suvremeno opremljenih na razini hotela s 3 zvjezdice. Moderno koncipirana fizikalna terapija s elektroterapijom jam�i visoku kvalitetu usluge i lije�enja. Budu�i da se radi o specifi�noj vrsti ljekovite nafte, naftalanu, kojeg je ovo drugo nalazište na svijetu, a jedino u Europi, to je pravi raritet kao važan prirodni ljekoviti agens. Stoga bi u budu�nosti trebalo osigurati sredstva za proširenje kapaciteta lje�ilišta koji sada ne zadovoljava, kao i za podizanje cjelokupne usluge na višu razinu. Više turisti�kih aktivnosti treba usmjeriti prema prirodno vrlo atraktivnim prostorima kao što su Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje i ornitološki rezervat Crna Mlaka. Park prirode je brežuljkasto i gorsko podru�je Žumbera�kog i Samoborskog gorja. To je izrazito krško podru�je, s ponikvama, spiljama, ponorima i ponornicama, obraslo kestenovom i bukovom šumom. �itav kraj je bogat starim sakralnim objektima. Ornitološki rezervat Crna Mlaka udaljen je 14 km od grada Jastrebarskog i o�uvan u gotovo izvornom obliku. Po svojim jedinstvenim hidrografskim i vegetacijskim obilježjima, kao


95

i bogatstvu pti�jih vrsta, iznimna je europska vrijednost. Ornitolozi su zabilježili �ak 230 vrsta ptica, pa je podru�je 1980. godine proglašeno posebnim ornitološkim rezervatom i nalazi se pod posebnom zaštitom. Površina rezervata je 6,50 �etvornih kilometara. Mnogo više brige trebat �e usmjeriti na promidžbu vrijednih dvoraca zapreši�kog kraja, jedinstvenoj ruralnoj arhitekturi Turopolja, te lokalitetima u Pribi�u i Kupincu. Kao primjer pozitivnih nastojanja u izgradnji i opremljenosti turisti�kih resursa isti�e se športsko-rekreacijski centar Svetojanske toplice, s dva otkrivena bazena, a u gradnji je i smještajna jedinica te športsko-rekreacijski sadržaji. Osim bogatstva prirodnih resursa, Zagreba�ka županija pruža osnovne pretpostavke za bogatiju športsko-rekreacijsku ponudu. Uz mogu�nost šetnje i planinarenja, gostima se nude mogu�nosti igranja tenisa, golfa, lova i ribolova, jahanja, motokrosa, skijanja, biciklizma, kupanja i drugih rekreacijskih i športskih aktivnosti. Za ponudu Zagreba�ke županije važne su i poznate tradicionalne manifestacije. Nacionalnim i regionalnim atrakcijama Županije mogu se smatrati manifestacija “Samoborski fašnik”, Samoborska glazbena jesen, rally oldtimera i motokros u Samoboru, “Kaj su jeli naši stari” u Vrbovcu, “Dani vina” u Jastrebarskom, izložba vina sjeverozapadne Hrvatske u Svetom Ivanu Zelini, Svetoivanjski dani, Biciklisti�ki memorijal Stjepana Grgca, rally oldtimera, Kup Europe u ga�anju samostrelom, “Ivani�ki fašnik” i Memorijal �ure Deželi�a (natjecanje vatrogasnih postrojbi) u Ivani� Gradu, ali i brojne lokalne zna�ajne priredbe. Struktura i fizi�ki obujam Zagreba�ka županija ima samo 15 poslovnih jedinica za smještaj gostiju, i to najve�im dijelom u osnovnim objektima. Ve�ina objekata su hoteli i moteli srednje i niže kategorije, niskih cijena usluga i relativno slabe iskorištenosti kapaciteta. Tablica 1: Broj turista i no�enja u Zagreba�koj županiji tijekom 1997. i 1998. godine:

U K U P NO 1997. godini 1998. godini

INDEKS 1998/1997

Dolasci turista 18.609 16.326 87,8 Ostvarena no�enja 58.554 47.772 81,6

Izvor: Statisti�ki godišnjak za 1997. i 1998. godinu, Državni zavod za statistiku Iz tablice je vidljivo da je u 1998. godini u Zagreba�koj županiji bilo za 13,2% turista manje nego 1997., a broj no�enja manji je za 18,4% nego u 1997. godini. Tablica 2: Ostvarenje dolazaka i no�enja doma�ih i stranih turista tijekom 1997. i 1998. godine:

1997. godina 1998. godina Indeks DOMA�I

1 STRANI

2 DOMA�I

3 STRANI

4

4/2

3/1 Dolasci turista 11.861 6.748 9.845 6.841 83,0 96,0 Ostvarena no�enja 46.795 11.759 36.707 11.065 78.5 94,1

Izvor: Statisti�ki godišnjak za 1997. i 1998. godinu, Državni zavod za statistiku Na podru�ju Zagreba�ke županije boravilo je tijekom 1998. godine 17% manje doma�ih turista nego u 1997., a stranih gostiju bilo je za 4% manje nego u 1997. godini. U 1998. godini ostvaren je i 12,5% manji broj no�enja doma�ih turista, a za 5,9 % manji broj no�enja stranih turista nego u 1997. godini. Ovo smanjenje ne smatra se stalnim trendom, nego je posljedica privremenih nepovoljnih okolnosti. U 1998. godini ostvareno je u Zagreba�koj županiji 47.772 no�enja, s prosje�nom dužinom boravka od 2,9 dana. Od ukupno ostvarenog broja no�enja, doma�i turisti su ostvarili 36.707 no�enja, s prosje�nom dužinom boravka 3,7 dana, a strani turisti 11.065 no�enja s dužinom boravka 1,7 dana. U Zagreba�koj županiji boravilo je u 1998. godini ukupno 16.326 gostiju, od �ega 9.845 ili 76,8% doma�ih, a 6.481 strani gost ili 23,2% od ukupnog broja.


96

U tablici je prikazan broj dolazaka i no�enja turista po vrstama i kategorijama smještajnih objekata u 1998. godini na podru�ju Zagreba�ke županije. Tablica 3:Dolasci i no�enja turista po vrstama i kategorijama smještajnih objekata tijekom 1998.

DOLASCI TURISTA NO�ENJA TURISTA VRSTE I KATEGORIJE OBJEKATA UKUPNO DOMA�I STRANI UKUPNO DOMA�I STRANI UKUPNO A + B A. Osnovni smještajni kapaciteti 1. Hoteli ukupno Hotel B kategorije Hotel C kategorije Hotel D kategorije 2. Pansioni (II. kategorija) 3. Moteli ukupno Moteli II. kategorije Moteli III. kategorije 4. Preno�išta B. Komplem. smješt. kapac. 1. Kupališna lje�ilišta 2. Planinarski domovi i ku�e 3. Kampovi (II. kategorija)

16.326

14.618

9.470 5.553 1.116 2.801

637

3.056 2.302

754

1.455

1.708 1.290

81 337

9.845

8.548

4.727 2.703

743 1.281

282

2.421 2.099

322

1.118

1.297 1.216

81 -

6.481

6.070

4.743 2.850

373 1.520

355

635 203 432

337

411 74

- 337

47.772

23.186

15.474 9.852 1.694 3.928

989

4.642 3.864

778

2.081

24.586 24.145

81 360

36.707

12.962

7.531 4.940 1.098 1.493

402

3.632 3.300

332

1.397

23.745 23.664

81 -

11.065

10.224

7.943 4.912

596 2.435

587

1.010

564 446

684

841 481

- 360

Izvor: Statisti�ki godišnjak za 1997. i 1998. godinu, Državni zavod za statistiku F) EKSPLOATACIJA MINERALNIH SIROVINA Rudarska aktivnost na podru�ju Zagreba�ke županije najve�im je dijelom orijenitarana na proizvodnju gra�evnih materijala, te su shodno tome njeni naturalni i financijski pokazatelji u direktnoj ovisnosti o investicijskim ciklusima u graditeljstvu. Na podru�ju Zagreba�ke županije, od mineralnih sirovina koje su prisutne u znatnim koli�inama, iskorištavaju se tehni�ki gra�evni kamen, gra�evni pijesak i šljunak, opekarska i kerami�ka glina te nafta i plin na podru�ju Dugog Sela i Ivani� Grada. Tehni�ki gra�evni kamen Ležišta gra�evnog kamena koja su u eksploataciji uglavnom se nalaze u podru�ju Samoborskog i Žumbera�kog gorja i raznolikog su litološkog sastava, no to su pretežito vapnenci i dolomiti srednjeg i gornjeg perma naslage donjeg trijasa, karbonati lijasa i dogera, vapnena�ki klastiti malma i lapori gornje krede te naslage paleocena, panona, gornjeg ponta i levant-donjeg pleistocena. Rije� je o sljede�im eksploatacijskim poljima za koja postoje odobrenja Ureda za gospodarstvo Zagreba�ke županije na kojima je predvi�ena eksploatacija s ciljem sanacije: - dva sanacijska polja u Smeroviš�u i tri sanacijska polja “Mala Rakovica”, Grad Samobor, - eksploatacijsko polje “Škrobotnik” (Grdanjci), Grad Samobor, - eksploatacijska polja “Draga” (Ivan�i�i), “Slapnica” (Medven Draga) i “Trstenica” (Draga), Grad

Jastrebarsko, - eksploatacijsko polje “Ivanec”, Grad Zapreši�, - eksploatacijska polja “Orešje Donje” i “Pod Peca”, Grad Sveti Ivan Zelina.


97

Arhitektonski kamen Na podru�ju Zagreba�ke županije, prema dosadašnjim spoznajama, tek je neznatno prisutan arhitektonski kamen. Naime, naslage karbonske i permske starosti koje su zastupljene klasti�nim (glineni škriljavci, pješ�enjaci i konglomerati) i karbonatnim sedimentima (mramorasti vapnenci, vapnenci, dolomiti�ni vapnenci i dolomiti), kad je rije� o Zagreba�koj županiji i njenoj okolici, rasprostranjene su u Medvednici i Samoborskom gorju, no zbog jake tektonske ošte�enosti u njima teško da bi se mogla na�i podru�ja pogodna za eksploataciju arhitektonskog gra�evnog kamena. Tek mjestimice, za lokalne potrebe, eksploatiraju se razli�ito obojeni konglomerati i pješ�enjaci (karbonatni vapnenci i dolomiti) na nekoliko mjesta na podru�ju “Velikog Lipovca” (Grad Samobor), koji se upotrebljavaju za gradnju privatnih ku�a kao lomljeni kamen i kamen s dotjeranim licem. Gra�evni pijesak i šljunak Šljun�ani sedimenti na podru�ju Županije nalaze se u dolini rijeke Save ispunjene nevezanim i neuslojenim aluvijalnim nanosima prve savske terase, i to duž �itavog toka rijeke. Debljina aluvijalnog nanosa naj�eš�e iznosi 10-25m, a mjestimi�no �ak do 45 m. Šljunak i pijesak iz ove terase intenzivno se eksploatiraju na na�in da se rje�e koriste u izvornom prirodnom obliku, a �eš�e i uglavnom se podvrgavaju daljnjoj obradi separiranja s obzirom na veli�inu šljun�anog odnosno pješ�anog zrna ili za izradu betonskih proizvoda. Prema podacima Ureda za gospodarstvo Zagreba�ke županije od rujna 2000., postoje odobrenja za eksploatacijska polja ili odobrenja za izvo�enje rudarskih radova ili odobrenja za istražne radove na sljede�im eksploatacijskim poljima: - “Abesinija”, “Trstenik” i “Siromaja” - rezervno polje, na podru�ju Op�ine Rugvica, - “Novo �i�e” i “Vukovina (KZ Turopolje)”, na podru�ju Grada Velika Gorica, - “Rakitje” i “Jezero Orešje”, na podru�ju Op�ine Sveta Nedjelja, - “Savrš�ak I”, “Savrš�ak II” i Savrš�ak III”, na podru�ju Grada Samobora, - “Zajarki” i "Drenje", na podru�ju Grada Zapreši�a. Tako�er prema podacima Ureda za gospodarstvo Zagreba�ke županije od rujna 2000., na lokacijama "Lomnica" i "Mi�evec-Kosnica-Sasi", na podru�ju Grada Velike Gorice, eksploatacija se provodi bez odobrenja. Osim spomenutih lokacija na kojima se iskorištavaju gra�evni pijesak i šljunak, postoje i sama ležišta pijeska koja pripadaju tektonskoj jedinici Zagorski tercijarni bazen, a �ine ga debele i monotone naslage lapora, pijeska, glinovitih i pjeskovitih lapora, rje�e pješ�enjaka, i to u ve�em postotku zastupljenosti unutar neogenske serije sedimenata. Taj pijesak ne podliježe daljnjoj preradi nego se upotrebljava u prirodnom obliku. Rije� je o gra�evnom pijesku koji se eksploatira na dvije pješ�are u “Pluski” kod Luke, u zapreši�kom kraju. Opekarska glina Opekarske gline vezane su i o�ekuju se u podru�jima holocenskih aluvijalnih i manjim dijelom pleistocenskih sedimenata kvartara. U litološkom smislu opekarska glina je izgra�ena od nekoliko podvrsta gline razli�ite obojenosti, idu�i od površine prema dubini od žute, sive, sme�e, plave i crvene, a u sastavu je rije� o glinovito-pjeskovitom siltu, slabo sortiranom u kojem je kvarc dominantan mineralni sastojak. Opekarska glina na podru�ju Zagreba�ke županije nalazi se na: - eksploatacijskom polju “�ur�iš�e” na podru�ju Grada Vrbovca, - eksploatacijskom polju “Mraclin”, Grad Velika Gorica, - eksploatacijskom polju "Glinokop", Grad Dugo Selo.


98

Kerami�ka glina Ležišta kerami�ke gline na podru�ju Zagreba�ke županije postoje na podru�ju op�ine Dubravica u zapreši�kom kraju i tu se nalazi jedino eksploatacijsko polje “Križne Gorice” . Nafta i plin Na isto�nom podru�ju Zagreba�ke županije crpe se znatne koli�ine nafte i plina s eksploatacijskih polja na podru�ju Ivani� Grada i Dugog Sela (posebno obra�eni u poglavlju 1.1.2.8. Energetski sustav - Proizvodnja i transport nafte i plina). Iako se izdašnost ležišta smanjuje, primjenom novih tehnologija postižu se još uvijek znatne koli�ine iscrpka nafte i plina. Nafta i plin predstavljaju strateški važan energent za Državu. Termalni izvori Na podru�ju Jastrebarskoga u Svetojanskim toplicama, i na podru�ju Samobora u rekreacijskom centru Šmidhen, nalaze se izvori tople vode koja se koristi u turisti�ko-rekreativne svrhe. U op�ini Pisarovina na podru�ju Jamni�ke Kiselice bogat je izvor ljekovite mineralne vode, popularne "Jamnice", koja se koristi u komercijalne svrhe. Na podru�ju Grada Sveti Ivan Zelina postoje dva termalna izvora: Izvorište Topli�ica (na lokaciji garaža �azmatransa i pilane) izvorište je �iste niskomineralizirane radioaktivne termalne vode, kapaciteta ve�eg od 20 l/s, koja se radi ljekovitosti može koristiti u medicinske svrhe. Izvorište je devastirano i ugroženo novom izgradnjom, te ga treba što prije zaštititi (na razini prostornog plana ure�enja grada). Drugi izvor, u Kre�avesi, tako�er je nalazište niskomineralizirane termalne vode. Za oba izvora treba provesti dodatna istraživanja. Na podru�ju Ivani� Grada nalazi se jedino u Europi, a drugo u svijetu, nalazište posebne vrste ljekovite nafte, naftalan. Uz nju se nalaze i izvori fluorne, natrij-kloridne slane termalne vode koja se, zajedno s ljekovitom naftom, koristi u lje�ilištu "Naftalan" za lije�enje kožnih i reumatskih bolesti. Podaci o koli�inama mineralnih sirovina na odobrenim eksploatacijskim poljima Prema podacima Ureda za gospodarstvo Zagreba�ke županije dobivenim tijekom 1999. i 2000. godine, utvr�ene zalihe mineralnih sirovina na odobrenim eksploatacijskim poljima iznose za: �� tehni�ki gra�evni kamen oko 20. 883. 000 m3 �� gra�evni pijesak i šljunak oko 35. 893. 000 m3 �� opekarsku glinu oko 3. 484. 000 m3 �� kerami�ku glinu oko 194. 740 t. Tako�er, prema istom izvoru, u 1999. godini legalno su izva�ene koli�ine ovih mineralnih sirovina: �� gra�evni pijesak i šljunak 839. 838 m3 �� tehni�ki gra�evni kamen 881. 225 m3 �� opekarska glina i kerami�ka glina 84. 200 m3 �� nafta 252. 976 tona i �� plin 84. 096 x 103 m3. Navedeni podaci dobiveni su od rudarskih trgova�kih društava i rudarskih obrtnika koji posjeduju odobrenje za izvo�enje rudarskih radova sukladno odredbama Zakona o rudarstvu - pro�iš�eni tekst ("Narodne novine", broj 35/95). Tome svakako treba pridodati i oko 50% koli�ina izva�enih mineralnih sirovina (naro�ito se odnosi na tehni�ki gra�evni kamen i gra�evni pijesak i šljunak) koje se vade bez potrebnih odobrenja.


99

Tabli�ni prikaz legalnih lokacija istražnih prostora, eksploatacijskih polja, odobrenja za izvo�enje rudarskih radova, napuštenih lokacija i lokacija bez odobrenja: PODRU�JE BIVŠE OP�INE

BR.

NAZIV EKSPLOATAC. POLJA/ ISTRAŽNOG PROSTORA

EKSPLOATACIJSKO POLJE/ ISTRAŽNI PROSTOR/ NAPUŠTENA LOKACIJA

ODOBRENJE ZA IZVO�ENJE RUD. RADOVA

IZVO�ENJE RADOVA BEZ ODOBRENJA

1. "Orešje Donje" eksploatacijsko polje DA 2. "Pod Peca" eksploatacijsko polje DA

SVETI IVAN ZELINA

3. "Biškupec" napuštena lokacija VRBOVEC 4. "�ur�iš�e" eksploatacijsko polje DA

5. "Abesinija" eksploatacijsko polje DA 6. "Trstenik" eksploatacijsko polje 7. "Inzula Siromaja" eksploatacijsko polje

DUGO SELO

8. "Glinokop Dugo Selo" eksploatacijsko polje DA 9. "Novo �i�e" eksploatacijsko polje DA 10. "Vukovina"(KZ Turopolje) eksploatacijsko polje 11. "Mraclin" eksploatacijsko polje DA 12. "Mi�evec-Kosnica" DA 13. "Lomnica" DA

VELIKA GORICA

14. "Novo �i�e" napuštena lokacija 15. "Slapnica" eksploatacijsko polje DA 16. "Draga" eksploatacijsko polje DA 17. "Trstenica" eksploatacijsko polje 18. "Vranov Dol" napuštena lokacija 19. "Poljanica" napuštena lokacija

JASTREBARSKO

20. "Boljara" napuštena lokacija 21. "Mala Rakovica I" eksploatacijsko polje DA 22. "Mala Rakovica II" eksploatacijsko polje DA 23. "Mala Rakovica III" eksploatacijsko polje 24. "Savrš�ak I" eksploatacijsko polje 25. "Savrš�ak II" eksploatacijsko polje 26. "Škrobotnik" eksploatacijsko polje 27. "Gradna" Smeroviš�e eksploatacijsko polje DA 28. "Beljak" Smeroviš�e eksploatacijsko polje 29. "Rakitje" Sv. Nedjelja eksploatacijsko polje DA 30. "Savrš�ak III" eksploatacijsko polje 31. "Jezero Orešje" istražni prostor 32. "Strmec" Sv. Nedjelja napuštena lokacija 33. "Koreti�i" Norši� Selo napuštena lokacija

SAMOBOR

34. "Veliki Lipovec" istražni prostor 35. "Ivanec" eksploatacijsko polje DA 36. "Zajarki" eksploatacijsko polje DA 37. "Drenje" eksploatacijsko polje DA 38. "Pluska" eksploatacijsko polje DA 39. "Tlorad-Pluska" eksploatacijsko polje DA 40. "Orešje Bistransko" napuštena lokacija 41. "Zdenci Brdove�ki" napuštena lokacija

ZAPREŠI�

42. "Križne Gorice", Dubravica eksploatacijsko polje DA Izvor: Ured za gospodarstvo Zagreba�ke županije, rujan 2000. i ožujak 2001. Napomena: Istražni prostori i eksploatacijska polja za eksploataciju nafte i plina obra�eni su u poglavlju "Energetski sustav - Proizvodnja i transport nafte i plina".


100

1.1.2.5. PROMETNI SUSTAV Zagreba�ka županija oblikuje gotovo zatvoreni prsten oko glavnog grada Republike Hrvatske. Iznimku �ini kra�a dionica koja prolazi hrptom Medvednice, gdje prsten oko Zagreba zatvara Krapinsko-zagorska županija. Zagreba�ka županija i Grad Zagreb nalaze se na prostoru na kojem se spajaju dva klju�na hrvatska prostora - podunavski i jadranski. Zahvaljuju�i tome, taj prostor ima središnji položaj u odnosu na tri sekundarna hrvatska središta - Rijeku, Split i Osijek i na ve�inu središta nižega reda. Takav povoljan prostorni odnos rezultira pogodnim udaljenostima koje, naj�eš�e, ne prelaze 400 km, ra�unano najkra�im cestovnim prometnicama magistralnog zna�enja. Iznimku �ine samo veze do udaljenijih južnodalmatinskih prostora. Najvažniji nacionalni i me�unarodni cestovni i željezni�ki pravci stje�u se u Zagrebu, prolaze�i pri tome teritorijem Zagreba�ke županije. Osamostaljenjem Hrvatske, Zra�na luka Zagreb, koja se prema posljednjem upravno-teritorijalnom ustrojstvu Republike Hrvatske iz 1997. nalazi u Zagreba�koj županiji na podru�ju Grada Velike Gorice, dobiva novu ulogu u državnom i europskom sustavu zra�nog prometa. Postaje glavna zra�na luka države, ulazno-izlazna zra�na luka u zemlji, domicilna zra�na luka nacionalnog zra�nog prijevoznika Croatia Airlines i glavna vojna zrakoplovna baza. A) CESTOVNI PROMET U mrežu europskih cesta na podru�ju Županije uklju�ene su ceste ukupne duljine 121 km, a poklapaju se s paneuropskim koridorima (vidi sl. 10): cesta Krapina - Zagreb (E 59) koridor X-A; cesta Varaždin - Zagreb - Karlovac (E 65, E 71) koridor V-B; cesta Bregana - Zagreb - Kutina (E 70) koridor X.

Slika 10: Paneuropski prometni koridori Izvor: Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske, Zagreb 1999.


101

Navedeni koridori na podru�ju Županije prolaze autocestama, koje su sve kategorizirane kao državne ceste. Podru�jem Zagreba�ke županije prolaze državne ceste ukupne duljine 393 km: D 1 GP Macelj - Zagreb - Karlovac - Gra�ac - Knin - Brnaze - Split - 35 km; D 3 GP Gori�an - �akovec - Varaždin - Zagreb - Rijeka - Pazin - Vodnjan - 31 km; D 4 GP Bregana - Zagreb - Slavonski Brod - GP Bajakovo - 54 km; D 26 Sveti Ivan Zelina - Vrbovec - �azma - Garešnica - Badljevina - 36 km; D 28 Vrbovec - Bjelovar - Veliki Zdenci - 15 km; D 30 Zagreb - Petrinja - Kostajnica - 18 km; D 31 Velika Gorica - Gornji Viduševac - 35 km; D 36 Karlovac - Pokupsko - Sisak - Popova�a - 34 km; D 41 GP Gola - Koprivnica - Križevci - Sesvete - 34 km; D 43 �ur�evac - Bjelovar - �azma - Ivani� Grad - 14 km; D 225 GP Harmica - Brdovec - Zapreši� - D1 - 14 km; D 309 Samobor - D4 - 4 km; D 310 Jastrebarsko - D1 - 4 km; D 316 �vor Komin - Sveti Ivan Zelina - 4 km; D 408 D 30 - zra�na luka Pleso - 2 km; D 505 Bregana - Kraši� - Ozalj - Karlovac - 58 km.

Slika 11: Postoje�e stanje cestovnog prometa Zagreba�ke županije Izvor: Hrvatska uprava za ceste, Zagreb, 1999. Gra�evinsko-prometno stanje državnih cesta je razli�ito: autoceste, poluautoceste, ceste za dvosmjerni promet s dva odvojena kolni�ka traka svaki sa po dvije prometne trake (ceste Zapreši� - Jarek i Zagreb - Velika Gorica) i ceste s dva prometna traka na istom kolniku. Ve�ina tih cesta �ini zagreba�ki cestovni prsten ili se na njega povezuje. Završene su i u funkciji su autoceste Zagreb - Karlovac, Zapreši� - Zabok, Ivanja Reka - Kutina, Popovec – Komin – Brezni�ki Hum, Zagreb (Jankomir) - Bregana i dionica Ivanja Reka - Popovec, a dio zagreba�ke obilaznice Zapreši� - Jankomir je poluautocesta.


102

Na podru�ju Županije je 112 županijskih i 216 lokalnih cesta. Ukupna duljina županijskih cesta je 785,7 km, od �ega je 3,7 km neasfaltirano (0,5%). Ukupna duljina lokalih cesta je 704 km, od �ega je 51,2 km neasfaltirano (7,5%). Prema izbrojenom prometu na cestama Republike Hrvatske u 1998. godini, cesta Zagreb – Velika Gorica bila je najoptere�enija cestovna dionica u Republici Hrvatskoj, sa 34.046 vozila prosje�nog godišnjeg dnevnog prometa (PGDP). Ta cesta prolazi središtem Velike Gorice. Izrazito velik prosje�ni godišnji dnevni promet registriran je na državnim cestama D41 i D309. Na državnoj cesti D41, na dionici Vrbovec – Dugo Selo, PGDP je 16.312 vozila. Ta cesta prolazi središnjim dijelovima gradova Vrbovca i Dugog Sela. Na državnoj cesti D309, Samobor – Sveta Nedjelja – D4 PGDP je 13.527 vozila. Na sljede�oj slici je prikazan PGDP 1999. godine za broja�ke dionice unutar Županije:

Slika 12: Promet na broja�kim dionicama unutar Zagreba�ke županije Izvor: Hrvatska uprava za ceste, Zagreb 1999. Iz slike i navedenih prometnih optere�enja može se zaklju�iti da cesta D41 na dijelu Sesvete - Dugo Selo - Božjakovina ima prioritet u rješavanju prometa, jer su sva ostala velika optere�enja izmjerena na �etverotra�nim cestama. Navedene vrijednosti PGDP premašuju kapacitet stotoga sata godišnje satne razdiobe prometa, tj. više od 100 sati godišnje nastupa zagušenje na tim dijelovima ceste. Treba upozoriti na to da planirana brza cesta Sv. Helena - Vrbovec može samo djelomice ublažiti problem prolaska kroz Dugo Selo i Brckovljane, jer više od 60% izbrojenoga prometa �ini lokalni i mjesni promet. Iako �e se izgradnjom brze ceste bitno smanjiti teški teretni promet kroz ta naselja, treba predvidjeti i druge mjere na D41 i priklju�cima: obilaznica Dugoga Sela, ure�enje raskrižja, izgradnja biciklisti�kih trakova i pješa�kih hodnika, preusmjeravanje kratkih vožnji na paralelne ceste i ulice itd.


103

Cestovni grani�ni prijelazi prema Republici Sloveniji su: �� stalni me�unarodni grani�ni prijelaz I. kategorije: Bregana - Obrežje, �� stalni me�udržavni cestovni prijelaz II. kategorije: Bregana Naselje - Slovenska Vas i Harmica -

Rigonce, �� grani�ni prijelazi za pograni�ni cestovni promet: Novo Selo Žumbera�ko - Planina, Kraj Donji -

Rakovec i Gornji �emehovec (Krapinsko-zagorska županija) - Stara Vas. B) ŽELJEZNI�KI PROMET Županijom prolaze magistralne glavne pruge: �� MG 1 Botovo državna granica-Koprivnica-Dugo Selo-Zagreb Glavni kolodvor-

Karlovac- Rijeka; �� MG 1.1 Sesvete (MG 1) -Velika Gorica (MG 2); �� MG 2 Savski Marof državna granica- Zagreb Glavni kolodvor-Sisak-Novska-Vinkovci-

Tovarnik državna granica; �� MG 2.1 Dugo Selo (MG1) - Novska (MG 2). željezni�ke pruge I. reda: �� I. 101 Zapreši� (MG 2) - Varaždin - �akovec (MG 3); �� I. 104 Zagreb Klara (MG 2) - Zagreb Ranžirni kolodvor - Sava odvojnica (MG 1.1) - sjeverni

kolosijek i Zagreb Klara (MG 2) - Zagreb Ranžirni kolodvor - Sava odvojnica (MG 1.1) južni kolosijek;

�� I. 107 Zagreb Ranžirni kolodvor - Mi�evec odvojnica (MG 1.1); i pruga II. reda: II. 202 Savski Marof (MG 2) - Kumrovec DG sa Slovenijom. Na podru�ju Županije sve su magistralne glavne pruge elektrificirane monofaznim sustavom 25 kV i 50 Hz. Od pruga I. reda elektrificirane su I. 104 i I. 107 dok su ostale, uklju�ivo i prugu II. reda Savski Marof - Kumrovec, neelektrificirane. Dvokolosije�ne su pruge Savski Marof – Zagreb, Zagreb – Dugo Selo i Sesvete - Velika Gorica. Magistralne glavne pruge Botovo - Zagreb – Rijeka, Sesvete – Velika Gorica, Dugo Selo – Novska, Zagreb – Klara – ranžirni kolodvor, ranžirni kolodvor - Mi�evec i Savski Marof - Zagreb - Tovarnik osigurane su relejnim signalno-sigurnosnim ure�ajima, a na ostalim prugama uglavnom su stari mehani�ki i elektroure�aji. Cestovni prijelazi u razini poseban su problem na prugama i cestama Županije, osobito na magistralnim glavnim prugama. Jedini stalni me�unarodni grani�ni željezni�ki prijelaz I. kategorije na podru�ju Županije je onaj na glavnoj magistralnoj pruzi Zagreb - Zapreši� - Savski Marof - DG sa Slovenijom i odvija se izme�u postaje Savski Marof na hrvatskoj i postaje Dobova na slovenskoj strani. Paneuropski željezni�ki koridori kroz Zagreba�ku županiju su (slika 14): �� koridor VB (MG1) Botovo - D. Selo - Zagreb - Karlovac - Rijeka �� koridor X (MG2) Ljubljana - Savski Marof -Zagreb - Novska - Tovarnik �� koridor XA (II.202) Zagreb -Maribor- Graz


104

Slika 13: Postoje�e stanje željezni�kog prometa Zagreba�ke županije

Slika 14: Me�unarodni prometni pravci i koridori željezni�kog prometa u Republici Hrvatskoj Izvor: Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske, Zagreb, 1999.


105

C) ZRA�NI PROMET Zra�na luka Zagreb je, kao aerodrom, prema fizi�kim zna�ajkama, svrstana u razred i skupinu 4E (prema klasifikaciji Organizacije me�unarodnog civilnog zrakoplovstva – ICAO), a prema opremljenosti ure�ajima i sredstvima za sigurno slijetanje, kretanje i uzlijetanje zrakoplova, u kategoriju II (CAT II). Promet od 1,1 milijun putnika godišnje danas je manji od prijeratnog (oko 1,9 milijuna) uglavnom zato što izostaju turisti koji su preko Zra�ne luke Zagreb putovali do primorskih zra�nih luka i obratno (transferni putnici) i tranzitni putnici (za Beograd i obratno). Postoje�a putni�ka zgrada tehnološko-tehni�ki ne zadovoljava, a kapacitet joj je oko 1,5 milijuna putnika godišnje. Zra�na luka Zagreb gotovo je u potpunosti iskoristila postoje�e prostorne mogu�nosti za razvitak (nedovoljna širina prostora na kojem su smješteni uzletno-sletna staza, staza za vožnju, stajanka, putni�ka zgrada i pristupna cesta; nemogu�nost kvalitetnog prometno-tehnološkog rješenja jednoetažne centralizirane tehnološke koncepcije putni�ke zgrade; nemogu�nost primjene suvremenih tehnoloških rješenja - aviomostova; bez primjerenog urbanisti�ko-arhitektonskog oblikovanja - vizualnog identiteta zra�ne luke glavnoga grada). Stoga se predvi�a gradnja novog putni�kog terminala, što je u skladu sa Strategijom prostornog ure�enja Republike Hrvatske i Programom prostornog ure�enja koji unutar velikih državnih sustava infrastrukture predvi�aju proširivanje Zra�ne luke Zagreb - prije svega gradnjom terminalskih površina. U Zra�noj luci je stalni me�unarodni grani�ni zra�ni prijelaz I kategorije. D) RIJE�NI PROMET Rije�ni je promet u Hrvatskoj bio prekinut zbog rata. Ratna razaranja izazvala su velike štete rušenjem mostova i stvaranjem novih prepreka i nanosa šljunka i pijeska. Bez obzira na obavljene sanacije još ni do danas nije uspostavljena plovidba na pojedinim dionicama Save i Dunava tako da iz luke Sisak nije mogu� izlazak brodova na me�unarodne plovne putove (Sava je plovna od Siska do Slavonskog Broda). Na podru�ju Županije komercijalni rije�ni promet, osim skelarenja, zasad ne postoji.

1.1.2.6. TELEKOMUNIKACIJE I POŠTA

Na podru�ju Zagreba�ke županije, koju �ini otvoreni prsten oko grada Zagreba površine 3. 058 km2 i koja obuhva�a 8 gradova i 26 op�ina, zastupljeni su sljede�i sustavi:

A. sustavi javnih komunikacija u nepokretnoj mreži, B. sustavi javnih komunikacija u pokretnoj mreži, C. sustavi radiokomunikacija, D. sustavi poštanskog prometa.

A. SUSTAVI JAVNIH KOMUNIKACIJA U NEPOKRETNOJ MREŽI dijele se prema namjeni na:

1) telefonsku mrežu, 2) mrežu za prijenos podataka, 3) mrežu za prijenos televizijskih i videosignala

Za navedene sustave tendencija je prema integraciji u jedinstvenu mrežu s jednom vrstom telekomunikacijske opreme koja bi služila za razmjenu svih oblika informacija (govor, slika, podaci).


106

B. SUSTAVI JAVNIH KOMUNIKACIJA U POKRETNOJ MREŽI dijele se na:

1) sustave NMT mreže, 2) sustave GSM mreže.

Navedeni su sustavi nadgradnja javne nepokretne telefonske mreže koji omogu�uju uspostavljanje veza za prijenos govora i/ili podataka u uvjetima fizi�kog kretanja jednog ili više korisnika. Ostvaruju se na temelju �elijskog ustroja baznih radijskih stanica. C. SUSTAVI RADIOKOMUNIKACIJA: Služe isklju�ivo za prijenos i distribucije radio i televizijskog programa zra�nim putem u obliku elektromagnetskih valova. Ostvaruju se pomo�u mreže odašilja�a, pretvara�a i prijamnika. D. SUSTAVI POŠTANSKOG PROMETA: U funkciji su skupljanja, prijenosa i distribucije pismovnih, paketnih, nov�anih i dr. pošiljaka prema željenim odredištima. Odvijaju se izme�u fiksnih objekata i ovise o ostalim prometnim sustavima (cestovni, željezni�ki, pomorski, zra�ni i telekomunikacijski promet). A. SUSTAVI JAVNIH KOMUNIKACIJA U NEPOKRETNOJ MREŽI A.1. TELEFONSKA MREŽA Sustavi javnih telekomunikacija u nepokretnoj telefonskoj mreži sastoje se od ure�aja za komutaciju i ure�aja za prijenos koji se smještaju u gra�evinske objekte, a povezuju se mrežom spojnih veza preko prijenosnih medija. A.1.1. Komutacije Komutacijski se �vorovi prema namjeni i veli�ini mogu podijeliti na:

�� me�unarodne centrale �� tranzitne centrale �� podru�ne centrale �� mjesne centrale �� udaljene pretplatni�ke stupnjeve i �� udaljene pretplatni�ke multipleksere.

Na podru�ju Zagreba�ke županije nema me�unarodne niti tranzitne centrale pa me�unarodni i me�užupanijski promet mjesnih centrala gravitira prema Zagrebu, gdje su u radu �etiri tandem tranzitne centrale i jedna me�unarodna. Mjesne centrale (LC) predstavljaju pristupne centrale u centraliziranoj pristupnoj mreži i mogu biti izvedene bez udaljenih pretplatni�kih stupnjeva ili s njima, koji se s mati�nom mjesnom centralom povezuju spojnim vezama. Mjesna centrala povezuje se s tranzitnim centralama svog tranzitnog podru�ja, pa su tako mjesne centrale u Zagreba�koj županiji vezane na tranzitne centrale u Zagrebu. Na podru�ju Zagreba�ke županije nalazi se tako 7 mjesnih centrala u gradovima Velika Gorica, Zapreši�, Dugo Selo, Ivani� Grad, Jastrebarsko, Samobor i Vrbovec, u kojima su smještene mjesne centrale s kapacitetima danim u TABLICI 1: Tablica 1. Popis postoje�ih mjesnih centrala na podru�ju Zagreba�ke županije

Naziv komutacije Tip opreme Kapacitet tf priklju�aka

LC Velika Gorica I i II ARF 102 i AXE 10 11000 i 6322 LC Zapreši� I i II ARF 102 i AXE 10 9056 i 182 LC Dugo Selo EWSD 6890 LC Ivani� Grad EWSD 2778 LC Jastrebarsko AXE 10 4054


107

LC Samobor AXE 10 8436 LC Vrbovec AXE 10 3132 UKUPNI KAPACITET TF. PRIKLJU�AKA LC-a 51850

Udaljeni pretplatni�ki stupanj (UPS) jest razmješteni dio pretplatni�kog stupnja pristupne centrale (LC), koji se s mati�nom pristupnom centralom povezuje spojnim vezama. Upotrebljava se radi poboljšanja kvalitete usluge i ekonomi�nije izgradnje pristupnih mreža. Postavlja se unutar ve� postoje�ih ve�ih gra�evina. U Zagreba�koj županiji u radu je 110 UPS-eva koji su dio pretplatni�kog stupnja 7 pristupnih podru�ja s pripadaju�im centralama i pristupnog podru�ja grada Sveti Ivan Zelina za koje, zbog manjeg broja pretplatnika, nije izgra�ena mjesna centrala, ali postoji ve�i gra�evinski objekt. Svi UPS-evi zelinskog podru�ja vežu se na pristupnu centralu Sesvete. Popis udaljenih pretplatni�kih stupnjeva prema pristupnim podru�jima i njihovih kapaciteta predo�en je u TABLICI 2 (2.1 do 2.8): Tablica 2. Popis postoje�ih udaljenih pretplatni�kih stupnjeva na podru�ju Zagreba�ke županije

2. POPIS POSTOJE�IH UDALJENIH PRETPLATNI�KIH STUPNJEVA NA PODRU�JU ZAGREBA�KE ŽUPANIJE

2.1. Pristupno podru�je: Dugo Selo 2.2. Pristupno podru�je: Ivani� Grad Naziv komutacije Kapacitet tf priklju�aka Naziv komutacije Kapacitet tf priklju�aka UPS Božjakovina 892 UPS Ivani� Grad -jug 1784 UPS �rnec Dugoselski 310 UPS Bešlinec 300 UPS Jalševec Nartski 894 UPS Bregi Posavski 382 UPS Ježevo 230 UPS Dubrov�ak Lijevi 300 UPS Laktec 188 UPS Graberje Ivane�ko 1320 UPS Lupoglav 604 UPS Hrastilnica Mala 160 UPS Novaki Oborov. 398 UPS Kloštar Ivani� 1792 UPS Oborovo 318 UPS Križ 1220 UPS Pre�ec 150 UPS Novoselec 882 UPS Sop 398 UPS Obreška Gornja 190 UPS Stan�i� 1050 UPS Opatinec 170 UKUPNO 5 432 UPS Prerovec 160 UPS Re�ica Kriška 300 UPS Sobo�ani 476 UPS Šarampov Donji 300 UPS Šušnjari 160 UPS Trebovec 300 UPS Veziš�e 384 UKUPNO 10 580 2.3. Pristupno podru�je: Jastrebarsko 2.4.Pristupno podru�je: Samobor Naziv komutacije Kapacitet tf priklju�aka Naziv komutacije Kapacitet tf priklju�aka UPS Beter 640 UPS Bregana 2048 UPS Bratina 256 UPS Cerje 256 UPS Guci 512 UPS Dubrava Samob. 256 UPS Donja Kup�ina 384 UPS Farkaševac 1024 UPS Gorica Svetoj. 512 UPS Galgovo 768 UPS Gornja Vas 256 UPS Golubi�i 256 UPS Gornji Desinec 768 UPS Grdanjci 256 UPS Klin�a Sela 1280 UPS Otok Samobor. 256 UPS Kostanjevec 256 UPS Rakitje 1280 UPS Kraši� 1024 UPS Rude 512 UPS Kupinec 512 UPS Smeroviš�e 256 UPS Lu�elnica 256 UPS Srebrenjak 512 UPS Petrovina 512 UPS Strmec 1280 UPS Pisarovina 1024 UPS Sveta Nedelja 1 2048 UPS Plešivica 512 UPS Sveta Nedelja 2 2048 UPS Selsko Brdo 256 UPS Vrhov�ak 256 UPS Sopote 256 UKUPNO 13 312 UPS Tup�ina 256 UKUPNO 8972 2.5.Pristupno podru�je: Velika Gorica 2.6. Pristupno podru�je: Vrbovec Naziv komutacije Kapacitet tf priklju�aka Naziv komutacije Kapacitet tf priklju�aka UPS Buševec 896 UPS Banovo 384 UPS Donji Hruševec 256 UPS Bol� 384 UPS Dragonožec 768 UPS Cugovec 512 UPS Dubranec 256 UPS Dubrava 2048 UPS Kravarsko 768 UPS Farkaševac 512


108

UPS Ku�e 512 UPS Gaj 768 UPS Lukini� Brdo 256 UPS Gornji Tkalec 384 UPS Mala Buna 768 UPS Gradec 512 UPS Mi�evec 648 UPS Lonjica 512 UPS Novo �i�e 896 UPS Nova Kapela 512 UPS Odra 2048 UPS Polj. Vrbove�ka 512 UPS Orle 768 UPS Preseka 384 UPS Pleso 1024 UPS Rakovec 512 UPS Pokupsko 512 UKUPNO 7 476 UPS Š�itarjevo 896 UPS Velka Gorica 1536 UPS Velka Mlaka 1280 UPS Vukovina 768 UKUPNO 14 856 2.7. Pristupno podru�je: Zapreši� 2.8. Pristupno podru�je: Sv. Ivan Zelina

Pristupna centrala: Sesvete Naziv komutacije Kapacitet tf priklju�aka Naziv komutacije Kapacitet tf priklju�aka UPS Brdovec 2048 UPS Bedenica 768 UPS Donja Bistra 1792 UPS D. Zelina 1280 UPS Dubravica 1024 UPS G. Vinkovec 256 UPS Ivanec Bistranski 512 UPS Komin 1024 UPS Jakovlje 1152 UPS Nespeš 896 UPS Kraljev Vrh 256 UPS Zelina 1 2048 UPS Kupljenovo 1280 UPS Zelina 2 512 UPS Šenkovec 2048 UKUPNO 6272 UPS Zapreši� 2048 UKUPNO 12160 UKUPNI KAPACITET INSTALIRANIH TF PRIKLJU�AKA UPS-a U ZAGREBA�KOJ ŽUPANIJI: 77 012 UKUPNI KAPACITET INSTALIRANIH TF PRIKLJU�AKA LC-a i UPS-a: 131 782

U prostoru Županije nalaze se još i UPS-evi Stupnik (1280 tfp) i Rakov Potok (1280 tfp) koji pripadaju pristupnom podru�ju podru�nih centrala u Zagrebu. Udaljeni pretplatni�ki multiplekser (UPM) razmješteni je dio pretplatni�kog stupnja pristupne centrale ili UPS-a, koji se s mati�nom pristupnom centralom ili UPS-om povezuje spojnom vezom. Upotrebljava se kao palijativno rješenje do izgradnje UPS-a. Postavlja se naj�eš�e u sklopu postoje�ih gra�evina. Kapacitetom je tako�er manji od UPS-a i nema mogu�nost prespajanja prometa izme�u svojih korisnika. U Zagreba�koj županiji u radu su UPM-ovi u sljede�im mjestima (svaki je kapaciteta 30 priklju�aka): Jarušje, Norši� Selo 1, Norši� Selo 2, Novo Selo Žumbera�ko 1, Novo Selo Žumbera�ko 2, Poklek 1, Poklek 2, Stojdraga 1, Stojdraga 2, Pisarovina, Kordi�i 1 i Kordi�i 2. Ukupni kapacitet telefonskih priklju�aka UPM-ova u Zagreba�koj županiji iznosi 360 tf priklju�aka. Ukupni broj instaliranih telefonskih priklju�aka u Zagreba�koj županiji iznosi 131 782 (30. lipnja 1999.), od �ega je iskorišteno 95 839 priklju�aka odnosno 72,7 %. Broj instaliranih priklju�aka na 100 stanovnika iznosi 46,56, a gusto�a je 42,81 priklju�ka na km2 . Gusto�a ukop�anih telefona je 33,8 telefona na 100 stanovnika odnosno 31,13 telefona/km2. Na podru�ju Zagreba�ke županije postavljeno je i 728 telefonskih govornica, gusto�a iznosi 2,57 telefonskih govornica na 1000 stanovnika, a prostorna gusto�a je 0,24 telefonskih govornica na km2. U planiranju izgradnje novih prostora bilo bi potrebno i poželjno predvidjeti i prostor za smještanje telefonskih govornica koje se svojim oblikom trebaju uklopiti u prostor, a nužna je i infrastruktura svih budu�ih javnih prostora (npr. trgova, željezni�kih i autobusnih kolodvora i stanica, hotela, motela, bolnica, škola i dr.). Tako�er i prilikom izgradnje novih naselja potrebno je planirati barem 2 tf. govornice na 1000 stanovnika. A.1.2. Sustavi prijenosa U mreži javnih telekomunikacija upotrebljavaju se u na�elu samo digitalni sustavi prijenosa sinkrone (SDH) i pleziokrone (PDH) digitalne hijerarhije s iznimkom korisni�kog, pristupnog podru�ja gdje �e duže vrijeme prevladavati tradicionalni analogni NF sustavi.


109

Sustavi prijenosa služe za povezivanja komutacijskih �vorova i njihov kapacitet mora biti dovoljan za pravilan rad telefonske mreže. Planiranje kapaciteta sustava prijenosa direktno je vezano na planiranje kapaciteta komutacijskih �vorišta pa ih se ovdje ne�e navoditi, jer je za potrebe prostornog planiranja dovoljno znati broj tf priklju�aka na 100 stanovnika na odre�enom podru�ju. Drugi je razlog za njihovo nenavo�enje taj što se smještaju u iste gra�evine kao i sustavi komutacija. A.1.3. Prijenosni mediji Za prijenosni medij u javnoj telekomunikacijskoj mreži upotrebljavaju se:

�� kabeli i �� elektromagnetski valovi u radijskim sustavima. Kabeli se prema materijalu od kojih su izra�eni dijele na svjetlovodne i bakrene kabele, a bakreni se prema izvedbi dijele dalje na pari�ne i koaksijalne. Prema mjestu i na�inu postavljanja može ih se podijeliti na podzemne, nadzemne i podvodne. Podvodni se kabeli postavljaju na podru�ju mora i jezera, a izgradnja nadzemnih svedena je na minimum. Podzemni se prema mjestu postavljanja mogu podijeliti na kabele: �� me�unarodne i me�ugradske, �� gradske i prigradske, �� korisni�ke, i �� instalacijske. Nagli razvoj telekomunikacijske infrastrukture u posljednjih deset godina može se zahvaliti pretežno svjetlovodnim kabelima. Zainteresiranost za svjetlovodni medij posljedica je njegove aktualnosti i velike perspektive zahvaljuju�i najprije velikim prednostima koje taj medij ostvaruje u odnosu na klasi�ni bakreni. Svjetlovodni kabel malih je dimenzija i mase, nije mu potrebno uzemljenje i ne privla�i elektri�na pražnjenja iz atmosfere. Materijal za njegovu izradu je staklo za razliku od sve skupljeg i deficitarnijeg bakra i aluminija i ne predstavlja izvor nikakvog zra�enja, a u slu�aju ošte�enja ne predstavlja nikakvu opasnost za okolinu. Osim toga, unato� pove�anju kapaciteta prijenosnih sustava od deset puta svake �etiri godine, još uvijek nije dostignut puni kapacitet prijenosa samog medija. Svjetlovodni su kabeli u prvo vrijeme polagani na ve�im dionicama u hijerarhiji me�unarodnih i me�ugradskih kabela, ali u zadnje vrijeme su gotovo obavezni u priklju�ivanju svakog malo ve�eg korisnika na podru�ju velikih gradova. Me�unarodni i me�ugradski kabeli izvode se isklju�ivo svjetlovodnim kabelima koji su predvi�eni za prijenos informacija na velike udaljenosti i imaju ve�i broj niti (24 ili 48 niti u jednom kabelu). Moraju imati malo gušenje, disperziju i dobru informacijsku propusnost. Za me�ugradske kabele važno je poznavati sve parametre niti i kabela radi potrebe za zahtjevnim ra�unanjem parametara sustava prijenosa. Takvi kabeli u pravilu uvijek imaju jednomodne niti koje imaju znatno manje gušenje i disperziju od višemodnih niti. Postavljanje takvih kabela je specifi�no i sastoji se u upuhivanju kabela u ve� prije ukopane PE HD cijevi. Pravci postavljanja naj�eš�e prate postoje�u cestovnu infrastrukturu, a prilikom ukapanja u obradive površine ne mijenjaju funkcionalnost i kvalitetu poljoprivrednog zemljišta i nisu izvor nikakva zra�enja. U Zagreba�koj županiji postavljeno je 230 km me�unarodnih i me�ugradskih svjetlovodnih kabela, ali ra�unaju�i od zadnje komutacije na podru�ju Županije. Osim svjetlovodnih, u navedenoj hijerarhiji koriste se još otprije postavljeni asimetri�ni (koaksijalni) bakreni kabeli standardnih dimenzija 1,4/2,2 i 2,6/9,5 mm, direktno, ukopani u zemlju. Takvi se kabeli više ne�e ugra�ivati u javnu mrežu, a oni koji postoje potpuno �e se napustiti nakon 2015.g. Ukupna duljina koaksijalnih kabela u Zagreba�koj županiji iznosi 306 km, uklju�uju�i i duljinu do glavne centrale u gradu Zagrebu. Trase me�unarodnih i me�ugradskih kabela smještene su uglavnom uz najvažnije prometnice na prosje�noj udaljenosti od 8 do 10 m od ruba kolni�ke trake i na dubini od 90 cm. Prigradski i gradski kabeli služe za povezivanje mati�ne centrale s udaljenim pretplatni�kim stupnjevima ili multiplekserima. Izvedeni su naj�eš�e sa svjetlovodnim kabelima. U županijskim podru�jima gdje gradska mreža još nije organizirana u topologiju prstena nego u topologiju zvijezde ili zvijezde s decentraliziranom komutacijom upotrebljava se naziv prigradski kabel, dok je u ve�im gradovima u uporabi naziv gradski kabel koji se upotrebljava za povezivanje gradskih automatskih centrala i ostalih komutacijskih �vorova. Osim navedenih, u ovu hijerarhijsku kategoriju mogu se smjestiti i kabeli koji se u ra�vi odvajaju od glavnih odnosno me�unarodnih, me�ugradskih ili gradskih i prigradskih kabela, a nazivaju se odvojci, kao i kabeli koji se u ra�vi spajaju na odvojke, a nazivaju se


110

pododvojci. U Zagreba�koj županiji postavljeno je 349,344 km takvih kabela. U gradskom podru�ju postavljaju se uglavnom u kabelsku kanalizaciju u PVC ili PE HD cijevi, a izvan gradova postavljaju se kao i me�ugradski i me�unarodni. Korisni�ki kabeli služe za priklju�enje korisnika na javnu telekomunikacijsku mrežu. U najve�oj mjeri to su bakreni pari�ni kabeli s promjerom žice od 0,4 do 1,2 mm za priklju�ak pojedina�nih korisnika analogno (parica) i/ili priklju�ke skupina korisnika s digitalnim multipleksnim sustavima prijenosa. U Zagreba�koj županiji izgra�eno je 8 pretplatni�kih mreža u koje je ugra�eno 6.030,24 km simetri�nih kabela, i to 2.634,75 km podzemnih kabela i 3.395,49 km nadzemnih kabela. Kapacitet iznosi 583.037 km/parica. Prosje�na duljina pretplatni�kih parica u mjesnoj TK mreži u urbanim podru�jima je 3,1 km, a prosje�na duljina pretplatni�kih parica u mreži ruralnog podru�ja iznosi 3,7 km. Za priklju�ivanje velikih korisnika u posljednje se vrijeme sve �eš�e postavljaju svjetlovodni kabeli pa je tako u Zagreba�koj županiji postavljeno 149,8 km svjetlovodnih korisni�kih kabela. Postavljaju se kao i gradski kabeli. Podzemni se kabeli naj�eš�e postavljaju u kabelsku kanalizaciju. Kabelska se kanalizacija razlikuje prema izvedbi kabelskih zdenaca, prema broju cijevi u jednoj podzemnoj mreži i prema promjeru cijevi. U pravilu, kabelsku kanalizaciju dijelimo na standardnu, tzv. transportnu kanalizaciju (TTK) i distributivnu (DTK) koja služi za realizaciju pristupne mreže. Cijevi transportne kanalizacije (barem 2 kom) polažu se kad god je to mogu�e uz ve� postoje�u komunalnu infrastrukturu ceste, mostovi, vodovod, kanalizacija, plinovod i dr. Pravci postavljanja naj�eš�e prate postoje�u cestovnu infrastrukturu. Trase kabela smještene su uglavnom uz najvažnije prometnice na prosje�noj udaljenosti 8 do 10 m od ruba kolni�ke trake i na dubini od 90 cm. Od glavnih kabela, koji su naj�eš�e spojeni u topologiju stabla, u ra�vi se odvajaju odvojci, a od njih se opet u ra�vi odvajaju pododvojci. Cijevi distributivne kanalizacije (oko 6 kom) završavaju blizu zidova/ulaza u zgrade i manjeg su promjera nego cijevi za TTK. Uvodi u zgrade ve�ih korisnika trebaju biti udaljeni od telekomunikacijske kanalizacije najviše 200 m, a uvodi u zgrade ostalih korisnika najviše 500 m. Na podru�ju Zagreba�ke županije ukupna duljina kabelske kanalizacije iznosi 102,5 km. Osim navedenih prijenosnih medija upotrebljavaju se, ali mnogo manje, i radiorelejni sustavi i za sada se ne planira njihovo zna�ajnije proširenje. Na podru�ju Zagreba�ke županije prolaze sljede�i koridori: �� Zagreb (toranj Sljeme) – Samobor, Zapreši�, Jastrebarsko, Vrbovec, Stojdraga; �� Željezno – Gornja Vas, Kordi�i, Sopote, Tup�ina; �� Golubi�i – Gornja Vas, Jarušje, Poklek, Norši� Selo i �� Kašina – Kašinski Veliki Brijeg. A.2. MREŽA ZA PRIJENOS PODATAKA Osim telefonskog govornog prometa, u nepokretnoj se telekomunikacijskoj mreži prenose i podaci. Prijenos podataka može se ostvariti sa: �� posebnom mrežom za prijenos podataka (CROAPAK, CROLINE), �� komutiranom telefonskom mrežom (Internet, ISDN), ili �� zakupljenim vodovima.

U Zagreba�koj županiji postavljeno je 640 ISDN priklju�aka, zakupljeno je 6 vodova brzine 64 kb/s, nije izvedeno niti jedno CROAPAK �vorište i uklju�ena su 3 �vora CROLINE mreže ukupnog kapaciteta 18 priklju�aka. Broj instaliranih sustava za prijenos podataka direktan je pokazatelj razvijenosti same Županije, jer se moderan koncept poslovanja ne može više zamisliti bez uporabe mreže za prijenos podataka. Svi se navedeni sustavi prijenosa smještaju u iste gra�evinske objekte namjenski podijeljene prema komutacijskim �vorištima (vidi TABLICE 1 i 2.). A.3. MREŽA ZA PRIJENOS TELEVIZIJSKIH I VIDEOSIGNALA U Zagreba�koj županiji još nisu Hrvatske telekomunikacije po�ele graditi mrežu za prijenos TV i videosignala. Za taj prijenos može se koristiti postoje�a telefonska mreža s vrlo upitnom kvalitetom tako ostvarene usluge ili se može izgraditi nova paralelna pretplatni�ka mreža zasnovana na svjetlovodnim i/ili koaksijalnim kabelima koja bi u budu�nosti objedinila i prenosila u isto vrijeme sve


111

telekomunikacijske usluge odnosno prijenos govora, audio i videosignala, TV signala, podataka, pristup Internetu i dr. Prijenosni ure�aji smještali bi se u postoje�e i planirane gra�evne objekte. B. SUSTAVI JAVNIH KOMUNIKACIJA U POKRETNOJ MREŽI Od kraja 1990. do po�etka 1999. godine HT je izgradio dvije pokretne telefonske mreže: �� analognu (NMT na 420 MHz) pod nazivom MOBITEL koja je po�ela s radom u sije�nju 1991. i �� digitalnu (GSM - engl. Global System of Mobile na 900 MHz) pod nazivom CRONET koja je s

radom po�ela po�etkom 1996. Me�utim kako su pokretne komunikacije prvi segment Hrvatskih telekomunikacija koji posluje u uvjetima tržišne konkurencije, a s obzirom na �injenicu da je topologija mreže od strateške važnosti za planiranje i razvoj svake mreže pokretnih komunikacija, razmještaj postavljenih baznih stanica spada u domenu poslovne tajne. Iz tog razloga navest �emo samo broj baznih stanica u GSM i NMT mrežama pokretnih komunikacija i podru�je prekrivanja signalom na podru�ju Zagreba�ke županije. U GSM mreži tako su instalirane 34 bazne stanice na 32 lokacije i pokriveno je 1 968,45 km2 ili 63,9 %, dok je u NMT mreži instalirano 15 baznih stanica na 10 lokacija i pokriveno je 1963,88 km2 ili 63,8% površine Zagreba�ke županije. Osim toga, u Hrvatskoj je temeljem dobivene koncesije 1998. godine po�elo uvo�enje radiosustava za proslje�ivanje poruka – ERMES (engl. European/Enhanced Radio Messaging System) nazvanog HT ERMES. Za razliku od NMT i GSM mreže, radi se o mreži za jednosmjernu komunikaciju, sustavu za pozivanje osoba, u kojoj korisnik može primati alfanumeri�ke poruke na pokretni ure�aj tzv. “pager”. Prostorno gledano, sustavi javnih komunikacija u pokretnoj mreži sastoje se od antenskih sustava koji se postavljaju na lokacije ve�ih visina kada je to mogu�e, a ina�e se izra�uju samostoje�i antenski stupovi. Za GSM sustave, zbog manjih �elija, visine nisu tako zna�ajne (oko 20 m). C. SUSTAVI RADIOKOMUNIKACIJA Sustavi radiokomunikacija služe za prijenos i distribuciju radio i TV signala. Sastoje se od sustava TV odašilja�a i TV pretvara�a, te od sustava FM i SV odašilja�a radioprograma. Na podru�ju Zagreba�ke županije nije postavljen niti jedan FM i TV odašilja�, nego TV pretvara�i primaju signal s odašilja�a na Sljemenu, pretvaraju ga i distribuiraju dalje na podru�je svog pokrivanja. Postavljaju se kako bi podru�ja koja nisu pokrivena signalom sa Sljemena imala kvalitetan TV signal. Od radioodašilja�a postavljen je jedan SV odašilja� u Deanovcu. Popis postoje�ih objekata odašilja�a i veza koji su u radu na podru�ju Zagreba�ke županije nalazi se u TABLICI 3. Koridori koji prolaze kroz Zagreba�ku županiju navedeni su u TABLICI 4. S obzirom na nadmorske visine i visine antena, u postoje�im koridorima postavljaju se ograni�enja za izgradnju gra�evinskih objekata. Potrebno je pri planiranju gra�evina na tim koridorima uskladiti njihovu visinu s tehni�kim ograni�enjima. U okolini TV pretvara�a ne bi trebalo graditi više gra�evinske objekte, jer uvijek mora postojati opti�ka vidljivost od pretvara�a do odašilja�a. Tablica 3. Popis postoje�ih objekata odašilja�a i veza na podru�ju Zagreba�ke županije

Naziv objekta Nadmorska visina

Visina stupa Zemljopisna duljina Zemljopisna širina

TV pretvara� Grdanjci 1

180 20 15 39 18 45 49 35

TV pretvara� Grdanjci 2

195 8 15 38 53 45 49 15

TV pretvara� Kostanjevac

260 24 15 28 33 45 42 10

TV pretvara� Križ

460 16 15 26 06 45 42 59

TV pretvara� Kup�ina

410 12 15 25 57 45 43 41


112

TV pretvara� Lipovec

592 15 15 37 55 45 45 38

TV pretvara� Rude �rnac

300 23 15 40 47 45 46 08

TV pretvara� Sveta Nedelja

302 30 15 46 10 45 47 18

SV odašilja� Deanovac

110 105 16 28 45 45 42 07

Tablica 4. Popis postoje�ih koridora na podru�ju Zagreba�ke županije

Polazišni objekt

Nadmorska visina + visina antene PO

(m)

Odredišni objekt Nadmorska visina + visina antene OO (m)

Azimutalni kut trase (PO -> OO)

Sljeme 1035 + 31 Ivanš�ica 1060+21 25 Sljeme 1035 + 31 Kalnik 528+9 57 Sljeme 1035 + 31 Karlovac (HPT) 112+30 214 Sljeme 1035 + 31 Krapina 180+18 348 Sljeme 1035 + 31 Kum (SLO) 1216+15 288 Sljeme 1035 + 31 Pohorje (SLO) 1056+20 337 HRT dom 114 + 44 Mirkovica 1283+25 238 HRT dom 114 + 44 Moslava�ka gora 485+21 108 HRT dom 114 + 39 Sljeme 1035 + 34 350

D. SUSTAVI POŠTANSKOG PROMETA U sustave poštanskog prometa ubrajaju se glavni poštanski centar, poštanski centar i jedinice poštanske mreže. Jedinice poštanske mreže ili poštanski uredi mogu se podijeliti prema veli�ini na šalterske poštanske urede koji ne obavljaju poslove distribucije pošte i ve�e poštanske urede koji uz pomo� poštara distribuiraju poštu. Poštanski se uredi na podru�ju Zagreba�ke županije nalaze na lokacijama navedenim u TABLICI 5. i svi gravitiraju glavnom poštanskom centru koji se nalazi u gradu Zagrebu. Poštanski se promet oslanja i u velikoj mjeri ovisan je o razvijenosti ostalih prometnih sustava. Tablica 5. Popis postoje�ih poštanskih ureda na podru�ju Zagreba�ke županije

Lokacija Poštanski broj



Gornji Stupnik 10255 Farkaševac 10344 Buševec 10417 Zapreši� 10290 Gradec 10345 Dubranec 10418 Prigorje Brdove�ko 10291 Preseka 10346 Vukovina 10419 Šenkovac 10292 Rakovec 10347 Samobor 10430 Dubravica 10293 Nova Kapela 10343 Sveta Nedjelja 10431 Donja Puš�a 10294 Duga Selo 10370 Bregana 10432 Kupljenovo 10295 Oborovo 10372 Samobor 10433 Luka 10296 Sveti Ivan Zelina 10380 Strmec

Samoborski 10434

Jakovlje 10297 Bedenica 10381 Sveti Martin (pO) 10435 Donja Bistra 10298 Donja Zelina 10382 Rakov Potok 10436 Marija Gorica 10299 Komin 10383 Bestovje 10437 Ivani� Grad 10310 Š�itarjevo 10407 Jastrebarsko 10450 Posavski Bregi 10311 Velika Mlaka 10408 Pisarovina 10451 Kloštar Ivani� 10312 Velika Gorica 10409 Donja Zden�ina 10452 Graberje Ivani�ko 10313 Velika Gorica 10410 Gorica

Svetojanska 10453

Križ 10314 Orle 10411 Kraši� 10454 Novoselec 10315 Donja Lomnica 10412 Kostanjevac 10455 Lijevi Dubrov�ak 10316 Kravarsko 10413 Kalje 10456 Vrbovec 10340 Pokupsko 10414 Sošice 10457 Lonjica 10341 Novo �i�e 10415 Dubrava 10342 Mala Kosnica 10416


113

1.1.2.7. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV A) VODOOPSKRBA Rješenje vodoopskrbe na podru�ju Zagreba�ke županije razmatrano je u okviru elaborata “Dugoro�ni program opskrbe pitkom vodom na podru�ju Zagreba�ke županije – Studija”, koji je izradila projektantska tvrtka “Dippold & Gerold - Hidroprojekt 91”, Zagreb, 2000. Na temelju provedenih analiza u okviru Studije može se konstatirati da oko 60 % stanovništva ima riješenu vodoopskrbu, koja se ve�im dijelom obavlja na organizirani na�in, i to putem javnih sustava kojima upravljaju specijalizirana poduze�a. Preostali dio stanovništva (oko 40 %) opskrbljuje se iz manjih lokalnih vodovoda ili preko individualnih zahvata, gdje se pretežito ne zadovoljavaju uvjeti s gledišta kontinuiteta i sigurnosti vodoopskrbe, a niti u vezi s kakvo�om korištene vode. Dosadašnjim razvitkom vodoopskrbe obuhva�ene su ve�e aglomeracijske sredine (gradovi), te podru�ja uz glavne pravce distribucije gdje postoji visok stupanj izgra�enosti, dok se udaljavanjem prema perifernim dijelovima Županije ne nalaze zna�ajniji vodoopskrbni sustavi/objekti. Zaklju�uje se da stanje ne zadovoljava s gledišta opskrbljenosti stanovništva vodom, osobito na perifernim dijelovima Zagreba�ke županije, odnosno na podru�ju Grada Sveti Ivan Zelina i op�ina: Bedenica, Preseka, Rakovec, Gradec, Dubrava, Farkaševac, Orle, Kravarsko, Pokupsko i Žumberak. Izvorišta vode i potrebe Za vodoopskrbu Grada Zagreba i Zagreba�ke županije od najve�ega su interesa postoje�a i potencijalna crpilišta na podru�ju aluvijalne doline rijeke Save, zatim izvorišta na podru�ju Samoborskog gorja te izvorišta na jugozapadnim padinama Vukomeri�kih gorica (podru�je sliva rijeke Kupe). Najzna�ajnija izvorišta s gledišta rješavanja vodoopskrbne problematike na širem prostoru, odnose se na ve�a crpilišta u podru�ju aluvija rijeke Save. To su: - crpilište "Petruševec", koje se koristi u podmirivanju potreba središnjih i isto�nih dijelova Zagreba i

za potrebe isto�nih dijelova Zagreba�ke županije, - crpilište "Sašnjak", koje sudjeluje u podimirivanju potreba središnjih dijelova vodoopskrbnog

sustava grada Zagreba, - crpilište "Mala Mlaka", �iji se kapaciteti koriste za potrebe južnih i središnjih dijelova Zagreba, - crpilište "Velika Gorica", koje se koristi za potrebe vodoopskrbnog sustava "Velika Gorica" te za

središnje dijelove vodoopskrbnog sustava grada Zagreba, kao dopuna dobave vode iz crpilišta "Mala Mlaka",

- crpilište "Zapru�e", koje se danas koristi za potrebe središnjih dijelova vodoopskrbnog sustava

grada Zagreba, - crpilište "Strmec", koje podmiruje potrebe zapadnih dijelova vodoopskrbnog sustava grada

Zagreba, uklju�uju�i podru�je op�ine Sveta Nedjelja i grada Samobora, - crpilište "Šibice", kojim se podmiruju potrebe vodoopskrbnog sustava "Zapreši�", odnosno krajnjeg

sjeverozapadnog dijela Zagreba�ke županije, te osigurava vodoopskrba ve�eg dijela Krapinsko - zagorske županije ("Zagorski vodovod"),


114

- crpilište "Bregana", koje je namijenjeno za podmirenje potreba na podru�ju Grada Samobora. Planirana crpilišta na podru�ju aluvija rijeke Save: - crpilište "�rnkovec", koje se izdvaja kao najzna�ajnije crpilište za daljnji razvitak vodoopskrbe na

podru�ju grada Zagreba i regije u širem smislu, - crpilište "Ježdovec", koje �e služiti kao dopuna vode za podru�je zapadnih dijelova vodoopskrbnog

sustava grada Zagreba, - crpilište "Ivanja Reka", koje je trebalo koristiti za dopunu vodom isto�nih dijelova vodoopskrbnog

sustava grada Zagreba. Napomena: noviji istražni radovi na lokalitetu "Ivanja Reka" upu�uju na to da je narušena kakvo�a podzemne vode do te mjere da je upitno korištenje toga crpilišta za potrebe vodoopskrbe grada Zagreba. U tablici su sažeto prikazani podaci o sadašnjim i planiranim kapacitetima najzna�ajnijih vodocrpilišta na podru�ju aluvijalne doline rijeke Save.

CRPILIŠTE POST. KAPACITET (l/s) PLAN. KAPACITET (l/s)

“Petruševec” 1250 2000 “Sašnjak” 700 - 800 700 - 800 "Mala Mlaka" 1400 1400 "Velika Gorica" 1000 1000 "Zapru�e" 300 300 “Strmec” 500 700 - 900 "Šibice" 400 800 "Bregana" 0 -100 0 - 100 “�rnkovec” 0 4000 "Ježdovec" 0 300 “Ivanja Reka” 0 0 - 400

ukupno: 5550 - 5750 11200 - 12000

Prikazani planirani kapaciteti crpilišta odre�eni su na temelju dosadašnjih hidrogeoloških istražnih radova, a preuzeti su iz tehni�ke dokumentacije kojom se razmatra predmetna problematika (vodoopskrba Grada Zagreba i regije). Na perifernom jugoisto�nom podru�ju Zagreba�ke županije, uz rijeku Savu, smješteno je vodocrpilište “Prerovac”, koje se koristi za vodoopskrbu podru�ja Grada Ivani� Grada, te za op�ine Kloštar Ivani� i Križ. Uporabni kapacitet izvorišta iznosi oko Q � 120 l/s, a zahva�enu vodu je zbog prisutnog one�iš�enja nužno kondicionirati. Osim crpilišta na podru�ju aluvijalne doline rijeke Save, postoji još nekoliko zna�ajnijih zahvata putem kojih se obavlja vodoopskrba stanovništva i industrije na podru�ju Zagreba�ke županije. Za vodoopskrbu podru�ja Grada Sv. Ivan Zelina koristi se zahvat “Reka”, a zahva�enu vodu treba kondicionirati. Kapacitet izvorišta je nedostatan tijekom sušnog razdoblja, a na temelju provedenih hidrogeoloških radova utvr�eno je da nema mogu�nosti za znatnijim pove�anjem kapaciteta na tom lokalitetu. Za potrebe vodoopskrbe Grada Vrbovca koristi se crpilište “Blanje” s kapacitetom nedovoljnim za podmirenje potreba i daljnji razvitak vodoopskrbe na gravitiraju�em prostoru. Zahva�ena voda je podvrgnuta kondicioniranju. Op�ina Dubrava opskrbljuje se vodom iz vodocrpilišta “Dlakavac”, a zahva�enu vodu treba kondicionirati. Vodoopskrba na podru�ju Grada Jastrebarsko i na podru�ju Op�ine Klin�a Sela temelji se na korištenju izvorišta koja su smještena na južnim obroncima Samoborskoga gorja.


115

Ukupni kapacitet ovih izvorišta iznosi oko Q � 130 l/s, a kakvo�a vode udovoljava zahtjevima za javnu vodoopskrbu. Danas raspoloživi kapaciteti izvorišta zadovoljavaju potrebe dugoro�nog razvitka vodoopskrbe na podru�ju Grada Jastrebarsko i Op�ine Klin�a Sela, tako da je od izuzetne važnosti da se u idu�em razdoblju više pažnje posveti zaštiti izvorišta (stvaranju zaštitnih zona) i izvedbi nužnih sanacijskih radova, te uspostavi kontinuiranog mjerenja izdašnosti analizi mogu�nosti pove�anja izvorišnih kapaciteta. Sva izvorišta se nalaze na povoljnim visinskim lokacijama, tako da je omogu�ena gravitacijska distribucija vode prema niže smještenim naseljenim podru�jima. Vodoopskrba visinskih dijelova Grada Samobora temelji se na korištenju izvorišta “Slapnica” i “Lipovec” koja su smještena na jugoisto�nom dijelu Samoborskoga gorja, jugozapadno od Samobora. Izvorišta se nalaze na povoljnim visinskim lokacijama, tako da je omogu�ena gravitacijska distribucija vode prema gradu Samoboru. Kapacitet izvorišta iznosi: “Slapnica” - Q � 60 l/s, “Lipovec” - Q � 20 l/s. Prema informacijama nadležnog komunalnog poduze�a, potrebno je sanirati izvorišta “Slapnica” i “Lipovec”, kako bi se ispunili traženi uvjeti za takvu vrstu objekata i bolje zaštitili ti izvorišni resursi. Na širem podru�ju Samoborskog i Žumbera�kog gorja postoji i više izvorišta manjega kapaciteta koji osiguravaju vodoopskrbu pojedinih naselja (lokalni vodovodi). Ta izvorišta, iako lokalnog zna�aja, važna su za vodoopskrbu krajnjih zapadnih podru�ja Zagreba�ke županije (Samoborsko i Žumbera�ko gorje), jer se zbog udaljenosti i razvijenog reljefa terena, doprema vode iz ve�ih sustava smatra neracionalnom. U proteklih nekoliko godina pa sve do današnjih dana provode se intenzivni vodoistražni radovi na južnim i jugozapadnim obroncima Vukomeri�kih gorica. Na temelju vodoistražnih radova utvr�ena je izdašnost zdenca “Melin” sa Q � 10 l/s. Po�etkom 1997. izra�en je Elaborat o zonama sanitarne zaštite i mjerama zaštite crpilišta “Melin”, te su stvoreni uvjeti za korištenje tog izvorišta za javnu vodoopskrbu. Crpilište “Melin” smješteno je u blizini naselja Bratina, a koristi se danas za vodoopskrbu na podru�ju Op�ine Pisarovina. Za osiguranje daljnjeg razvitka vodoopskrbe na podru�ju te op�ine planira se provedba dodatnih hidrogeoloških istražnih radova, kako bi se utvrdile mogu�nosti dopune kapaciteta uz izvedbu još jednog zdenca na podru�ju naselja Bratina. Na podru�ju susjedne Op�ine Klin�a Sela, u okolici naselja Kupinec, provedeni su tijekom 1998. kompleksni vodoistražni radovi (“Moho” d.o.o. Zagreb). Obavljena su hidrogeološka i geofizi�ka istraživanja, istražno bušenje te laboratorijske analize. Rezultati provedenih istražnih radova upu�uju na mogu�nost korištenja podzemnih voda na lokalitetu “Stari Zdenac” za potrebe javne vodoopskrbe. Na temelju dosadašnjih istraživanja, izdašnost izvorišta “Stari Zdenac” procjenjuje se s približno Q = 22,5 l/s, a kakvo�a vode je zadovoljavaju�a. Osim navedenih vodocrpilišta i izvorišta, na podru�ju Zagreba�ke županije postoje izvorišta/crpilišta lokalnog zna�aja i malog kapaciteta kojima se osigurava vodoopskrba pojedinih naselja. Ta �e izvorišta/crpilišta biti valorizirana u prostornim planovima ure�enja op�ina i gradova na �ijem se podru�ju nalaze. Crpilišta na prostoru susjednih županija Prema postavljenoj koncepciji, rješenje vodoopskrbe na podru�ju Grada Sveti Ivan Zelina i Op�ine Bedenica obavljat �e se uz dopremu potrebnih koli�ina iz Regionalnog vodovoda “Varaždin”, koji se temelji na korištenju crpilišta smještenih na podru�ju aluvijalne doline rijeke Drave u susjednoj Varaždinskoj županiji. Rješenje vodoopskrbe na podru�ju Grada Sveti Ivan Zelina temelji se dijelom i na dopremi vode iz vodoopskrbnog sustava grada Zagreba. Danas se za potrebe Regionalnog vodovoda “Varaždin” koriste crpilišta “Varaždin” i “Bartolovec”, a u budu�nosti se planira i korištenje novog crpilišta “Vinokoš�ak”.


116

Prema provedenim vodoistražnim radovima, izdašnost ovih zahvata omogu�uje dobavu potrebnih koli�ina vode za južnu zonu Regionalnog vodovoda “Varaždin”, u koju je uklju�eno i sjeverno podru�je Zagreba�ke županije, odnosno podru�je Grada Sveti Ivan Zelina i Op�ine Bedenica. Na sjeveroisto�nom podru�ju susjedne Sisa�ko – moslava�ke županije, za potrebe vodoopskrbnog sustava “Popova�a – Kutina” danas se koristi crpilište “Ravnik” s kapacitetom od Qc = 80 – 100 l/s. Daljnji razvitak opskrbe vodom šireg prostora moslava�ke Posavine predvi�a se uz me�usobno povezivanje postoje�ih vodovoda, odnosno planira se povezivanje vodovoda “Popova�a – Kutina” s vodovodom “Novska”, te priklju�enje na taj sustav vodovoda “Ivani� Grad” koji je smješten na susjednom jugoisto�nom podru�ju Zagreba�ke županije, �ime bi se uspostavio Regionalni vodovod moslava�ke Posavine. Za podmirenje potreba ovog Regionalnog sustava planira se koristiti postoje�e crpilište “Prerovec” (Qc = 180 l/s), koje je smješteno na podru�ju Zagreba�ke županije, te crpilišta na podru�ju Sisa�ko – moslava�ke županije: crpilište “Ravnik” (Qc = 80 – 100 l/s) i “Drenov Bok” (Qc = 150 l/s). Na temelju do danas provedenih vodoistražnih radova, osim postoje�ih zahvata, u budu�nosti se predvi�a uklju�ivanje u sustav novih crpilišta, i to: crpilišta “Osekovo”, s planiranim kapacitetom Qp = 200 l/s, crpilišta “Mustafina Klada”, predvidive izdašnosti Qp = 80 – 100 l/s, crpilišta “Mužilov�ica”, predvi�enog kapaciteta Qp = 200 l/s. Voda iz svih postoje�ih i potencijalnih crpilišta (izuzev crpilišta “Mustafina Klada”) Regionalnog vodovoda moslava�ke Posavine sadrži prekomjernu koli�inu željeza, mangana i amonijaka, pa ta crpilišta moraju imati ure�aje za kondicioniranje. Industrijska vodocrpilišta županijskog zna�enja su: Pliva na podru�u Op�ine Brdovec i INA na podru�ju Ivani� Grada. U tablici su sažeto predo�ene potrebe vode stanovništva po gradovima i op�inama za 2000., 2015. i 2030. godinu.

POTREBA VODE (m3/dan)

2000. god. 2015. god. 2030. god.

OP�INA BEDENICA 256,8 341,5 428,8

OP�INA BISTRA 1071,0 1467,0 1943,3

OP�INA BRCKOVLJANI 782,0 1081,5 1400,0

OP�INA BRDOVEC 1504,5 2118,5 2862,0

OP�INA DUBRAVA 912,3 1183,5 1455,0

OP�INA DUBRAVICA 246,3 343,8 456,5

GRAD DUGO SELO 2445,0 3729,0 5485,0

OP�INA FARKAŠEVAC 326,0 414,5 500,0

OP�INA GRADEC 566,3 718,5 862,5

GRAD IVANI� GRAD 3013,0 4430,0 6312,5

OP�INA JAKOVLJE 722,5 953,5 1220,0

GRAD JASTREBARSKO 3588,0 5177,5 7198,0

OP�INA KLIN�A SELA 786,5 1038,3 1313,5

OP�INA KLOŠTAR IVANI� 920,5 1283,0 1718,8

OP�INA KRAŠI� 599,0 775,5 947,0

OP�INA KRAVARSKO 298,3 411,0 544,3

OP�INA KRIŽ 1306,0 1830,0 2373,8


117

OP�INA LUKA 228,8 320,5 433,3

OP�INA MARIJA GORICA 300,0 425,3 575,0

OP�INA ORLE 330,3 449,5 587,5

OP�INA PISAROVINA 711,0 927,5 1149,0

OP�INA POKUPSKO 404,8 519,5 637,0

OP�INA PRESEKA 253,8 312,5 371,8

OP�INA PUŠ�A 415,5 608,8 860,0

OP�INA RAKOVEC 217,8 279,0 339,5

OP�INA RUGVICA 833,8 1182,0 1551,3

GRAD SAMOBOR 7566,0 10568,5 14320,0

GRAD SVETI IVAN ZELINA 2673,5 3711,0 4856,3

OP�INA SV. NEDJELJA 2753,0 3847,5 5194,5

OP�INA STUPNIK 587,5 860,0 1195,0

GRAD VELIKA GORICA 14303,8 20766,5 28425,0

GRAD VRBOVEC 2309,0 3570,0 4711,3

GRAD ZAPREŠI� 6816,0 10904,0 16300,0

OP�INA ŽUMBERAK 262,0 337,0 405,8

UKUPNO: 60.310 86.886 118.933

Osim potreba vode za stanovništvo, razmotrene su i potrebe vode za gospodarske subjekte, a one se procjenjuju na osnovi idu�ih planskih razdoblja i pojedinih podru�ja, u veli�ini kako slijedi:

Potreba vode za industrijske gospodarske djelatnosti (l/s)

Podru�je: 2000. god. 2015. god. 2030. god.

DUGO SELO 50 75 100

IVANI� GRAD 30 60 100

JASTREBARSKO 15 20 25

SAMOBOR 55 65 75

SV.I.ZELINA 10 20 30

VELIKA GORICA 35 40 50

VRBOVEC 50 75 100

ZAPREŠI� 45 55 70

UKUPNO: 290 410 550

Postoje�e stanje

Kao najzna�ajniji sustavi vodoopskrbe na podru�ju Zagreba�ke županije izdvajaju se: Vodoopskrbni sustav grada Zagreba, kojim je obuhva�eno podru�je Grada Zagreba te dijelovi Županije, i to središnji, isto�ni (Grad Dugo Selo, op�ine Rugvica i Brckovljani, dio podru�ja Grada Vrbovca te dio podru�ja Grada Sveti Ivan Zelina) i zapadni (op�ine Stupnik i Sveta Nedjelja te Grad Samobor). Vodom se opskrbljuje iz crpilišta smještenih na podru�ju aluvija rijeke Save, a za visinske dijelove Grada Samobora koriste se izvorišta “Slapnica” i “Lipovec”. Vodoopskrbni sustav “Zapreši�”, kojim je rješena vodoopskrba na podru�ju (Grada) Zapreši�a i op�ina: Brdovec, Puš�a, Marija Gorica, Dubravica, Luka, Jakovlje, te zapadnog dijela Op�ine Bistra. Magistralnim objektima ovog sustava osigurava se ujedno i transport vode namijenjene za potrebe


118

Regionalnog vodovoda Hrvatskog zagorja. Taj vodoopskrbni sustav temelji se na korištenju vodocrpilišta “Šibice”. Vodoopskrbni sustav “Velika Gorica” omogu�uje opskrbu središnjega podru�ja Velike Gorice, te otpremu vode za op�ine Kravarsko i Pokupsko. Ujedno se iz tog sustava, odnosno pripadaju�eg crpilišta, odvajaju odgovaraju�e koli�ine vode za potrebe vodovoda grada Zagreba. Vodoopskrba ovog podru�ja obavlja se uz korištenje vode crpilišta “Velika Gorica”. Vodoopskrbni sustav “Jastrebarsko” opskrbljuje vodom podru�je Grada Jastrebarsko i podru�je Op�ine Klin�a Sela (danas izdvojeni podsustavi). Vodoopskrba se temelji na korištenju više izvorišta smještenih na južnim obroncima Plešivice. Vodoopskrbni sustav “Ivani� Grad” osigurava vodu na podru�ju Ivani� Grada i susjednih op�ina: Kloštar Ivani� i Križ. Vodoopskrbni sustav se temelji na zahvatu podzemnih voda na crpilištu Prerovec. Vodoopskrbni sustav “Sv. Ivan Zelina” temelji se na kaptažama izvora i otvorenom zahvatu vodotoka Reka, i to samo za uže gradsko podru�je. Za dopunu kapaciteta tog sustava doprema se voda iz Regionalnog vodovoda “Varaždin” i iz vodoopskrbnog sustava grada Zagreba. Vodoopskrbni sustav “Vrbovec” obuhva�a samo uže središte Vrbovca, a temelji se na korištenju vodocrpilišta “Blanje” koje je smješteno isto�no od grada uz prometnicu Zagreb – Bjelovar.

Slika 15: Postoje�e stanje vodoopsrbe na podru�ju Zagreba�ke županije Izvor: Dugoro�ni program opskrbe pitkom vodom Zagreba�ke županije, Zagreb, 2000. Osim navedenih ve�ih sustava javne vodoopskrbe, na podru�ju Županije nalazi se i nekoliko manjih lokalnih vodovoda koji imaju vlastita izvorišta, pa se tako djelomi�no rješava vodoopskrba okolnoga gravitiraju�eg prostora.


119

Ocjena postoje�eg stanja

Kod ve�ih sustava vodoopskrbe primje�uju se znatni gubici vode, te problemi u vezi s upravljanjem i održavanjem. Kad je rije� o lokalnim vodovodima, ve�ina nema dovoljne kapacitete, voda nije primjerene kakvo�e, a ni održavanje i kontrola pogona (pogotovo ako te radove ne obavljaju specijalizirana poduze�a) nisu u skladu s potrebama. B) ODVODNJA Razvitkom gospodarskih djelatnosti, te urbanizacijom gradova i naselja, pove�avaju se potrebe za vodom, dok se s druge strane ispuštanjem otpadnih voda sve više pove�ava zaga�enost površinskih i podzemnih voda. Podru�je Zagreba�ke županije ima razvijenu hidrografiju i zapravo je bogato površinskim i podzemnim vodama. Me�utim, ti vodni resursi postaju svakim danom sve zaga�eniji i sve više ugrožavaju pripadaju�i ekosustav. Ne poduzmu li se odgovaraju�e mjere zaštite i ne sprije�i ugrožavanje kakvo�e podzemnih voda, a njome se danas opskrbljuje �itava Zagreba�ka županija, Grad Zagreb i ve�i dio Krapinsko – zagorske županije, mogle bi nastati neželjene posljedice. Ve� iz ovih sažetih prikaza dovoljno je jasno da treba upozoravati kako otpadne vode svojim djelovanjem mogu prouzro�iti štetne posljedice za �ovjekov okoliš i njegovo zdravlje. Stoga se name�e potreba što hitnijega rješevanja kanalizacijske odvodnje, kako bi se uz budu�e ure�aje za pro�iš�avanje otpadnih voda saniralo ve� danas prisutno nepovoljno ekološko stanje. Osim gradova Velike Gorice i Samobora, gdje su izgra�eni ure�aji za pro�iš�avanje otpadnih voda, sva ostala naselja nemaju to riješeno. Za neka naselja postoji projektna dokumentacija o odvodnji otpadnih i oborinskih voda, a kod nekih se ve� i po�elo s radovima, no to se odnosi samo na odvodnju, bez prikladnog pro�iš�avanja. Prakti�ki, sva ve�a naselja na podru�ju Zagreba�ke županije, izuzev spomenutih kod kojih se ve� pristupilo cjelovitom rješavanju (uz kanalizacijsku mrežu) i ure�aja za pro�iš�avanje, nemaju na zadovoljavaju�i na�in riješenu ovu problematiku. U svim ostalim perifernim naseljima otpadna voda disponira se u septi�ke jame, koje su nakon uvo�enja vodovoda postale premale, pa se otpadne vode izlijevaju po površini ili ispuštaju u neprikladne prijamnike, što negativno utje�e na okoliš i stvara potencijalnu podlogu za pojavu hidri�kih bolesti. Osim otpadnih voda, problem je odvodnja oborinskih voda, i to posebno na dijelovima gdje nema prikladnih prijamnika, pa se za vrijeme kišnih razdoblja zadržavaju na površini ili uzrokuju djelomi�na poplavljivanja. Prema tome, može se zaklju�iti da se postoje�im stanjem izgra�enosti kanalizacijskih sustava na podru�ju Zagreba�ke županije ne omogu�uje zadovoljavaju�i standard življenja stanovništva, a ne osiguravaju se ni potrebni uvjeti s gledišta zaštite okoliša. Postoje�e stanje U nastavku se daje kratak opis postoje�ih ve�ih kanalizacijskih sustava na podru�ju Zagreba�ke županije.


120

Kanalizacijski sustav “Velika Gorica” Na podru�ju grada Velike Gorice, predvi�ena je izgradnja razdjelnog sustava kanalizacije. Otpadne vode iz ku�anstva i industrijskih pogona otpremaju se kanalizacijskom mrežom do ure�aja za pro�iš�avanje, koji je smješten na isto�nom rubnom dijelu naselja. Na taj sustav priklju�ena su i prigradska naselja (Rakarje, Gradi�i, Turopoljska Petrovina, Donja Lomnica, Velika Mlaka, Veliko Polje, Mi�evac i dio naselja Pleso) te naselja koja se nalaze na zagreba�kom prostoru (naselja: Hraš�e, Odra i Mala Mlaka). Kanalizacijska mreža je izgra�ivana s dimenzijama od � 25 cm do � 80 cm, a izvedena je s relativno malim uzdužnim padom. Ukupna dužina kanalizacijske mreže kojom se rješava odvodnja otpadnih voda iznosi oko L � 150 km. Za dopremu otpadnih voda do lokacije ure�aja za pro�iš�avanje koriste se crpne stanice, od kojih se kao zna�ajnije s gledišta kapaciteta izdvajaju: CS “Kurilovec” i CS “Donja Lomnica”. One su interpolirane na glavnom kolektoru koji prolazi krajnjim južnim i isto�nim dijelovima Velike Gorice. Otpadne vode obra�uju se na mehani�ko – biološkom ure�aju za pro�iš�avanje, a onda se preko crpne stanice i pripadnog tla�nog cjevovoda (� 60 cm, L � 10.85 km) otpremaju do mjesta ispusta u recipijent - rijeku Savu (u blizini naselja D. Bukevje). Ure�aj za pro�iš�avanje sastoji se od ulazne crpne stanice, pjeskolova i mastolova, primarne taložnice, aeriranog biološkog bazena i sekundarne taložnice. Izgra�eno je primarno i sekundarno trulište mulja te spremnik za plin, ali se danas zbog dotrajalosti opreme i gra�evine, ne upotrebljavaju. Kapacitet ure�aja je 35000 ES, a planiranom rekonstrukcijom predvi�a se pove�anje kapaciteta na 60000 ES. Oborinska odvodnja predvi�ena je mrežom otvorenih i zatvorenih kanala, uz dispoziciju kanaliziranih voda u recipijente: potok St. Lomnica, potok Želin i Pleški kanal. Kanalizacijski sustav “Samobor” Na podru�ju grada Samobora i naselja Bregana izgra�en je mješoviti sustav odvodnje, dok je u ostalim gravitiraju�im naseljima predvi�ena izvedba razdjelnog sustava odvodnje. Obrada otpadnih voda ovog slivnog podru�ja obavlja se na ure�aju za pro�iš�avanje koji je smješten u blizini naselja Gradna. Otpadne vode, nakon obrade na ure�aju za pro�iš�avanje, disponiraju se u otvoreni kanal, odakle se dalje odvode do ispusta u rijeku Savu (lokacija u blizini naselja Medsave). Kanalizirane vode s podru�ja grada Samobora odvode se kanalizacijskom mrežom i dalje glavnim kolektorima (južni i sjeverni kolektor, kolektor Zagreba�ka) do uš�a u otvoreni kanal na lokaciji sjeveroisto�no od naselja. Otvorenim kanalom kanalizirane vode otpremaju se do lokacije ure�aja i dalje do ispusta u rijeku Savu. Otpadne vode slivnog podru�ja naselja Bregana, Kloko�evec Samoborski, Lug Samoborski, Bistrac, Podvrh, Velika i Mala Jazbina, Gradna i Bobovica odvode se kolektorom “Bregana”, koji je izveden od industrijskog kompleksa “TRZ - Bregana” (lokacija na teritoriju Republike Slovenije) do naselja Bregana i dalje uz autocestu Zagreb – Bregana do lokacije središnjeg ure�aja za pro�iš�avanje koji je smješten isto�no od naselja Gradna. Na ure�aju se obavlja mehani�ki i biološki stupanj pro�iš�avanja otpadnih voda. Kapacitet ure�aja je oko 20 000 do 25 000 ES, a u dosadašnjem pogonu evidentirani su problemi.


121

Kanalizacijski sustav “Zapreši�” Na podru�ju grada Zapreši�a izveden je mješoviti sustav kanalizacije, a kanalizirane vode se disponiraju u recipijent – rijeku Krapinu. Otpadne i oborinske vode odvode se kanalizacijskom mrežom i dalje glavnim kolektorima do planirane lokacije ure�aja za pro�iš�avanje na prostoru u blizini raskrižja autoceste Zagreb - Macelj i željezni�ke pruge. Glavni kolektori tog sustava su: kolektor “Pliva - Zapreši�”, zatim “isto�ni” transportni kolektor (“ITK”) te kolektori “Kalamiri”, “Zapreši�” i “D2”.

Na kolektoru Pliva – Zapreši�, u naselju Savski Marof, interpolirana je crpna stanica kapaciteta Q = 200 l/s. Na završnoj dionici kolektora “ITK” izgra�ena je crpna stanica s ukupno instaliranim kapacitetom od Q = 425 l/s.

U tijeku su pripremni radovi za izgradnju središnjeg ure�aja za pro�iš�avanje otpadnih voda (mehani�ki i biološki stupanj pro�iš�avanja), veli�ine 137 000 ES. Kanalizacijski sustav “Ivani� Grad” Na podru�ju Ivani� Grada izgra�en je mješoviti sustav odvodnje, kojim se kanalizirane vode odvode do središnjeg ure�aja za pro�iš�avanje otpadnih voda. Tim kanalizacijskim sustavom riješena je i odvodnja ve�ega dijela naselja Kloštar Ivani�. Trasa glavnog kolektora “K-2” prolazi središnjim dijelom Ivani� Grada, a na njega se priklju�uju ostali kolektori i klanalizacijska mreža. Tim kanalom osigurava se i doprema kanaliziranih voda s podru�ja Kloštra Ivani�a. Lokacija ure�aja za pro�iš�avanje otpadnih voda nalazi se na krajnjem južnom dijelu Ivani� Grada, uz vodotok Lonja i autocestu Zagreb – Lipovac. Na ure�aju je izvedena samo prva etapa kojom je obuhva�en mehani�ki stupanj pro�iš�avanja otpadnih voda. Ure�aj se sastoji od grube rešetke, ulazne crpne stanice, fine rešetke i aeriranog pjeskolova/mastolova. Recipijent preljevnih voda s preljevno-retencijskih objekata i dijelom pro�iš�enih voda s postoje�ih objekata ure�aja jest rijeka Lonja. Kanalizacijska mreža izgra�ena je od betonskih cijevi s dimenzijama od � 50 do � 120 cm. Kanalizacijski sustav “Vrbovec” Odvodnja na podru�ju grada Vrbovca obavlja se mješovitim kanalizacijskim sustavom, uz dispoziciju kanaliziranih voda u vodotoke Kolešnica i Luka. Otpadne vode industrijskog kompleksa “PIK – Vrbovec” tako�er se nakon djelomi�ne obrade na objektima predtretmana dalje odvode preko industrijskog kolektora do vodotoka Luka. Kanalizacijska mreža izvedena je od betonskih cijevi s dimenzijama od � 40 cm do � 210 cm. Ukupna dužina izvedenih kanala iznosi oko L � 34 km. Kanalizacijski sustav “Sv. Ivan Zelina” Odvodnja na podru�ju grada Sv. Ivan Zelina riješena je mješovitim sustavom, a kanalizirani efluent se disponira u recipijente - potok Topli�ica i potok Zelina. Ukupna dužina kanalizacijske mreže iznosi oko L � 5 km, a izgra�ivana je u dimenzijama profila od � 20 cm do � 60 cm. U tijeku je izgradnja kolektora I na dionici Sveti Ivan Zelina – Blaževdol.


122

Kanalizacijski sustav “Jastrebarsko” Na podru�ju Jastrebarskoga izgra�en je mješoviti sustav kanalizacije kojim su obuhva�ena i prigradska naselja �abdin i Cvetkovi�. Kanalizirane vode odvode se kanalizacijskom mrežom i glavnim kolektorima (“G1” i “D1”) do ispusta u potok Bresnicu (kolektor “G1”) i u potok Reka, odnosno melioracijski kanal na podru�ju Cvetkova�ke livade (kolektor “D1”). Dimenzije kanalizacijskih kolektora iznose od � 20 cm do � 150 cm, a ukupna dužina mreže oko L � 32 km. Planirana lokacija ure�aja za pro�iš�avanje otpadnih voda predvi�ena je južno od naselja �abdin uz autocestu Zagreb – Karlovac, a kona�na dispozicija pro�iš�enih voda predvi�a se u potok Bresnicu. Kanalizacijski sustav “Dugo Selo” Odvodnja na prostoru Dugog Sela riješena je mješovitim sustavom, a kanalizirana voda odvodi se kanalizacijskom mrežom i glavnim kolektorima koji na podru�ju izvan užeg urbaniziranog podru�ja završavaju u otvorenim kanalima, koji se dalje ulijevaju u vodotok �rnec. Ukupna dužina kanalizacijske mreže iznosi oko L � 17 km, a izgra�ivana je ve�im dijelom od betonskih cijevi. Dimenzije profila su od � 30 cm do � 100 cm. Dio kanalizacijskog sustava grada Zagreba Na podru�ju op�ina Sveta Nedjelja i Stupnik predvi�ena je izgradnja polurazdjelnog sustava kanalizacije s priklju�enjem na sustav odvodnje za grad Zagreb, a time i na središnji ure�aj za pro�iš�avanje otpadnih voda na lokaciji Žitnjak – istok. Ocjena postoje�eg stanja

Ve�ina naselja na podru�ju Zagreba�ke županije nema na zadovoljavaju�i na�in riješenu kanalizacijsku odvodnju i pro�iš�avanje otpadnih voda. Ta pitanja trebaju stoga imati prioritetno zna�enje ako se želi ostvariti bolji standard življenja stanovništva i osigurati primjerena zaštita okoliša, u skladu s na�elima održivog razvitka. Posebno zna�ajnim smatra se rješavanje odvodnje i pro�iš�avanja otpadnih voda u naseljima koja se nalaze ili gravitiraju postoje�im i potencijalnim crpilištima. Naime, ta crpilišta treba u�inkovito zaštititi i osigurati uvjete da se mogu i dalje koristiti za potrebe vodoopskrbe. Napominje se da je postoje�a tehni�ka dokumentacija kojom se definira koncepcija odvodnje pojedinih podru�ja starijeg datuma, tako da se smatra nužnim obnoviti i dopuniti projektirana rješenja s ciljem verifikacije koncepcije razvitka te utvr�ivanja aktualnog stanja. Za neka podru�ja problematika odvodnje i pro�iš�avanja otpadnih voda nije do danas ni razmatrana (podru�je op�ina Bedenica, Preseka, Rakovec, Gradec, Farkaševac, Pisarovina, Žumberak, Jakovlje).


123

C) KORIŠTENJE VODA Korištenje voda i vodnih resursa spada u najzna�ajnije komponente razvitka i perspektive ovog podru�ja. - Energetsko korištenje voda

Na podru�ju Zagreba�ke županije nije izgra�ena niti jedna hidroelektrana.

Rijeka Sava na podru�ju Zagreba�ke županije ima brutoenergetski potencijal otprilike 1000 GWh godišnje. Oko 60% tog potencijala mogu�e je iskoristiti za proizvodnju elektri�ne energije, što iznosi oko 600 GWh godišnje. Za iskorištavanje ovog potencijala planira se gradnja hidroelektrana. Hidroelektrane bi trebale biti višenamjenske gra�evine koje �e u energetskom smislu iskorištavati relativno kvalitetnu energiju vode iz rijeke Save. Njihova višenamjenska uloga o�ituje se u tome što �e se, osim proizvodnje elektri�ne energije, njihovom izgradnjom omogu�iti:

- zaštita zaobalja od poplava rijeke Save (HE Zapreši�, radni naziv HE Podsused), - poboljšanje kapaciteta vodocrpilišta, - prometno povezivanje lijevog i desnog zaobalja, - sanitarno ure�enje zaobalja na utjecajnom podru�ju, - revitalizacija gradskih jezera uz Savu.

- Opskrba vodom ribnjaka Ribnja�arstvo, kao gospodarska grana, na podru�ju Zagreba�ke županije ima dugu tradiciju, npr. Crna Mlaka od 1905. godine. Razlog tome valja tražiti u visokom stupnju profitabilnosti te proizvodnje. Stanje kakvo�e voda je loše. Otpadne vode naselja i izgra�enih proizvodnih objekata, upotreba zaštitnih sredstava u poljoprivredi i šumarstvu, te upotreba umjetnih gnojiva intenzivno zaga�uju vode potoka koje se koriste za vodoopskrbu ribnjaka. Na podru�ju Zagreba�ke županije izgra�ena su �etiri ve�a ribnjaka, ukupne površine 1216 ha, s godišnjom potrošnjom od 34.1x106m3 vode, i nekoliko malih ribnjaka (Klju�i� Brdo, Grdovi�, Zagrep�anka, Mareni�, S.Hrli�, Beluši�, Novo Mjesto). Nastavno se daje prikaz po slivovima na kojima postoje ribnjaci. Sliv rijeke �esme U desnom zaobalju rijeke �esme je ribnjak Vukšinac, površine od 281 ha, koji je vezan vodoopskrbom na sliv potoka Žavnica i neposredni sliv dovodno-lateralnog kanala Vukšinac. Radi ve�eg stupnja sigurnosti opskrbe vodom, ribnjak je sifonom ispod rijeke �esme vezan za lijevo zaobalje te rijeke. Sliv Kupe Na dijelu sliva Kupe izgra�eni su ribnjaci Crna Mlaka, Pisarovina i Novaki. Ribnjaci Crna Mlaka smješteni su na sjevernom rubu poplavne zone kup�inskog bazena. Ribnjaci su izgra�eni još 1905. godine, danas ukupne površine 535 ha. Ribnjaci se opskrbljuju sa sjeveroisto�ne strane vodom potoka Lukavec i potoka Brebernica (Vukomeri�ke gorice), a sa sjeverne strane vodom Oki�nice i Gonjave (Plešivica). Izgradnjom autoceste Zagreb-Karlovac i sabirnog kanala presje�eni su tokovi Oki�nice i Gonjevskog potoka. Za osiguranje dotoka vode ribnjacima, na prijelazu autoceste preko Gonjevskog potoka izgra�en je propust. Visinski je propust lociran tako da sve male vode Oki�nice i Gonjave teku prema ribnjaku. Ribnjaci Pisarovina smješteni su isto�no od retencije Kup�ina, na niskom podru�ju izme�u potoka Velika i ceste Jamni�ka Kiselica-Pisarovina. Ukupna površina ribnjaka iznosi 357 ha. Ribnjaci Novaki smješteni su sa sjeverne strane ceste Jastrebarsko-Novaki Petrovinski. Ti se ribnjaci opskrbljuju vodom iz sliva Malunje. Površina im je 43 ha. Za sve navedene ribnjake problemi su vrlo sli�ni i u osnovi se svode na: - nedovoljne koli�ine vode u odnosu na potrebe ribnjaka, - stalno pogoršanje kakvo�e voda na pripadnom slivu, - loše stanje objekata za zahvat i upravljanje vodama.


124

-Navodnjavanje zemljišta

Poljoprivredne površine na podru�ju Županije ugrožene su, uglavnom, od suvišnih voda, što se sustavno rješava izgradnjom odvodnih sustava, a za stabilnu poljodjelsku proizvodnju potrebno je nadoknaditi manjak vode u ljetnim mjesecima. Najve�e potrebe za navodnjavanjem pojavljuju se u srpnju, kolovozu i rujnu, a prosje�no iznose oko 2000 m3/ha godišnje. Problem navodnjavanja posebno je izražen u sušnim godinama, kada su zbog manjka vode, unato� svim ulaganjima, urodi slabi, a u pojedinim slu�ajevima i potpuno uništeni.

Navodnjavaju se zemljišta koja oskudijevaju vlagom u vegetacijskom razdoblju biljnih kultura. Navodnjavanje zemljišta je mjera koja se može primjenjivati u slu�ajevima i na podru�jima koja nisu ugrožena od suvišnih voda.

1.1.2.8. ENERGETSKI SUSTAV

A) PROIZVODNJA I TRANSPORT NAFTE I PLINA Energenti nafta i plin u sadašnjim su ekonomskim i tehnološkim prilikama nezaobilazni: nafta zbog op�e motoriziranosti, a plin zbog povoljne cijene i ekološke prihvatljivosti. Doma�i izvori plina manji su od sadašnjih potreba, a nedostatak se nadokna�uje uvozom. Od ukupno potrebnih koli�ina nafte, u Hrvatskoj se proizvede tek oko tre�ine, a plina nešto više od polovine potrošnje. Jedini proizvo�a� i veledistributer nafte i plina je nacionalna naftna industrija INA. Prva naftna ležišta otkrivena su 1948. godine na lokaciji Križ, i od tada je otvoreno deset naftnih i naftno-plinskih polja od kojih su neka cijelom površinom u Zagreba�koj županiji (Dugo Selo, Lupoglav, Ivani� Grad, Šume�ani, Bunjani, Ježevo, Kloštar Ivani� i Žutica), a neka na podru�ju Sisa�ko- moslava�ke županije (Veziš�e, Okoli), s približno 1000 bušotina ukupno. Nafta i plin se crpu na dubini 600 – 2100 metara. Do sada je na tim eksploatacijskim poljima proizvedeno 28.000.000 tona sirove nafte i kondenzata te 6.000.000.000 m3 plina ukupne vrijednosti 4,3 mrd. USD. Ležišta se postupno iscrpljuju i koli�ine dobivene nafte i plina sve su manje, �ak i unato� uvo�enju novih metoda za poboljšanje postotka iscrpljivanja bušotina. Osim objekata u direktnoj funkciji dobivanja nafte i plina, izgra�eni su brojni prate�i objekti i postrojenja kao sabirno-transportni sustav i industrijski pogoni za obradu energenata. Prema statisti�kim pokazateljima, u bivšoj op�ini Ivani� Grad 1991. godine je 59% svih zaposlenih radilo u ovoj djelatnosti, što dovoljno govori o zna�enju naftne industrije za taj dio Zagreba�ke županije. S obzirom na sve manje koli�ine dobivenih energenata, treba u budu�nosti ra�unati na smanjenje i zaposlenih u toj djelatnosti. Transportni sustav energenata �ine: - naftovodi - za transport nafte, - plinovodi - za transport prirodnog plina, - produktovodi - za transport visokovrijednih ugljikovodika (etan, propan-butan, primarni benzin i dr.).


125

Transportni sustav za naftu Transportni sustav za naftu obuhva�a naftovode (priklju�ne, sabirne i magistralne, te za me�unarodni transport), mjerne, sabirne i otpremne stanice. U mjernim, sabirnim i otpremnim stanicama obavlja se i separacija slane vode, plina i nafte koji zajedno �ine iscrpak iz bušotine. Stanice se sastoje od standardizirane tipske opreme koja omogu�ava separaciju pojedinih faza (nafta-plin-voda), njihovo mjerenje, prihvat i daljnju otpremu, te razne dodatne opreme (transportne sisaljke, ure�aji za doziranje aditiva, sustav alarmiranja, blokade u slu�aju akcidenta, sustava za upravljanje i sl.). Osim nafte i iz nafte izdvojenog plina, iz iscrpka se odvaja slana voda (dehidracija), koje s pove�anjem iscrpljenosti ležišta ima sve više. Slana voda se sustavom vodovoda (odnosno slanovoda) odvodi do posebnih utisnih bušotina (to su prethodno iscrpljene bušotine) i tako se ponovno vra�a u podzemlje, na dubinu sloja iz kojeg je nafta iscrpljena. Taj se postupak primjenjuje kao sekundarna metoda za dodatno potiskivanje nafte. Tako se ujedno rješava i ekološki problem oko ispuštanja slane tehnološke i zauljene oborinske vode u vodotoke. Transportni sustav za naftu sa svojim tehnološkim objektima potpuno je zatvoren, te se istjecanje energenta u okoliš doga�a samo u akcidentnim situacijama, a u manjim koli�inama pri remontu postrojenja i sl. Nafta dobivena iz svih eksploatacijskih polja Zagreba�ke županije vodi se sabirnim naftovodima do otpremne stanice (OS) GRABERJE, kapaciteta spremnika 22.000 m3, odakle se magistralnim naftovodima otprema preko otpremne stanice OS STRUŽAC (izvan Zagreba�ke županije) do rafinerije u Sisku na daljnju preradu. U OS Graberje doprema se nafta naftovodom iz pravca Budrovca, preko Šume�ana, za preradu u Sisku. Neovisno o tom transportnom sustavu, jugoisto�nim dijelom Zagreba�ke županije prolazi sjeverni odvojak Jadranskog naftovoda (JANAF-a), cjevovod promjera 700 mm i kapaciteta 2090 m3/h, za me�unarodni transport nafte. Naftovod vodi od Omišlja na Krku do Siska, odakle se grana prema sjeveru (Sisak – Bjelovar – Ma�arska) i istoku (Sisak – Slavonski Brod – i dalje).

Slika 16: Proizvodnja i transport nafte i plina u Zagreba�koj županiji


126

Transportni sustav za plin Elementi transportnog sustava za plin su sljede�i:

- centralne plinske stanice – služe za prihvat plina iz proizvodnih bušotina te za obradu i pripremu plina za upuštanje u mrežu plinovoda; sabire se plin iz bušotina, smanjuje tlak, odvodi kondenzat i voda iz plina, plin se dehidrira, mjeri i otprema;

- kompresorske stanice - služe za podizanje tla�ne razine plina radi potreba tehnološkog procesa ili transporta;

- mjerno-redukcijske stanice (MRS) – nalaze se na kraju transportnog plinskog sustava prema potroša�ima (odnosno daljnjim distributerima), a njihova osnovna funkcija je redukcija tlaka plina na tlak distributivne mreže, mjerenje i �iš�enje teku�ih i krutih primjesa;

- etansko postrojenje – postrojenje u Ivani� Gradu za sabiranje plina i plinskog kondenzata gdje se razdvaja plin i kondenzat, obavlja skladištenje i otprema te �iš�enje od štetnih primjesa. Kondenzat se produktovodom dalje transportira u Zagreb na daljnju preradu;

- plinovodi. U Hrvatskoj se, izraženo u postocima, troši sve više uvoznog plina zbog pove�ane potrošnje i smanjene proizvodnje plina iz doma�ih izvora, pa je bilo nužno osigurati dopremu uvoznog plina (iz Rusije, preko Slovenije). Dobavni pravac “ruskog” plina je preko Austrije i Slovenije, iz MRS ROGATEC u Sloveniji, plinovodom tlaka 50 bara i spaja se na prsten magistralnog državnog plinovoda koji �ini prsten oko Zagreba i sjevernim i južnim krakom nastavlja se prema Slavoniji. Kapacitet tog plinovoda je ograni�en, pa bi uskoro mogao postati ograni�avaju�i faktor razvoja. Na magistralnim plinovodima izvedene su mjerno-redukcijske stanice odakle devet disributera preuzima plin od INE i dalje ga distribuira do krajnjih potroša�a. Veliki potroša�i kao HEP i PLIVA preuzimaju plin izravno, bez posredovanja distributera. U Zagreba�koj županiji plinoficirani su ili djelomi�no plinoficirani: - na isto�nom dijelu gradovi Dugo Selo, Ivani� Grad, Sveti Ivan Zelina i op�ine Brckovljani, Rugvica,

Križ, Dubrava, Gradec, Rakovec i Bedenica, - na zapadnom dijelu gradovi Zapreši� i Samobor i op�ine Bistra, Jakovlje, Luka, Brdovec, Marija

Gorica, Puš�a, Dubravica i Sveta Nedjelja, - na južnom dijelu dio Grada Velika Gorica (naselja Velika Gorica, Lomnica i Gradi�i). Ukupna zastupljenost energenta plina u potrošnji energije je oko 22%, što je kudikamo manje od povoljnog udjela. Produktovodi Produktovodi su cjevovodi kojima se transportiraju visokovrijedni ugljikovodici, odnosno naftni i plinski derivati u teku�em i plinovitom stanju kao benzini, dizelska ulja, ekstra laka loživa ulja, etanovodici i drugo. Grade se jer je to ekološki, sigurnosno i ekonomski povoljnije od klasi�nog transporta cestovnim, željezni�kim i rije�nim putovima. U Zagreba�koj županiji izgra�en je jedan produktovod, ve�im dijelom u koridoru autoceste Ivanja Reka – Lipovljani, a povezuje prihvatnu stanicu u Gradu Zagrebu, na Žitnjaku, preko Ivani� Grada s otpremnom stanicom Graberje i Šume�ani, te se nastavlja prema istoku, gdje prelazi na podru�je Bjelovarsko - bilogorske županije. B) ELEKTROENERGETIKA Hrvatska elektroprivreda, dioni�ko društvo u vlasništvu države, objedinjuje na podru�ju cijele Republike osnovne djelatnosti iz podru�ja elektroenergetike: proizvodnju, prijenos i distribuciju elektri�ne energije. Temeljni cilj djelovanja Hrvatske elektroprivrede jest dugoro�no osigurati pouzdanu opskrbu elektri�nom energijom, što je jedan od preduvjeta za planirani gospodarski i društveni razvitak kako Republike Hrvatske u cjelini, tako i pojedinih jedinica lokalne samouprave. Pri tome je zbog


127

me�usobne povezanosti i ovisnosti elektroenergetskog sustava u cjelini, Zagreba�ku županiju teško promatrati odvojeno od Grada Zagreba kao izrazite koncentracije potrošnje elektri�ne energije. Ukupna potrošnja elektri�ne energije na podru�ju Grada Zagreba i Zagreba�ke županije u 1998. godini iznosila je 3105 GWh (što je približno �etvrtina potrošnje u Republici Hrvatskoj), a ostvarena vršna snaga je bila 615 MW. Prema prosudbi razvoja potrošnje elektri�ne energije, utemeljene na analizi ostvarene potrošnje u prethodnim godinama u korelaciji s društvenim bruto proizvodom, proizlazi da �e na tom podru�ju potrošnja elektri�ne energije iznositi 2010. godine približno 4800 GW, a vršna snaga bit �e približno 900 MW. Postoje�e stanje Podru�je Grada Zagreba i Zagreba�ke županije opskrbljuje se elektri�nom energijom uglavnom iz �etiri izvora: dva proizvodna objekta TE-TO Zagreb i EL-TO Zagreb smještena unutar podru�ja Grada Zagreba te dvije transformatorske stanice TS 400/110 kV (tako�er na podru�ju Grada Zagreba) i TS 220/110 kV Mraclin (smještena na podru�ju Zagreba�ke županije), te djelomi�no iz hidroelekrana na Dravi, TE Sisak i KTE Jertovec. Na podru�ju Zagreba�ke županije nema izvora elektri�ne energije. Najve�e postrojenje prijenosne mreže na podru�ju Zagreba�ke županije je TS Mraclin koje je povezano s ostalom prijenosnom mrežom s �etiri dalekovoda naponske razine 220 kV prema Brinju, TE Sisak, Cirkovcima i �akovu. TS Mraclin je povezana s okolnom mrežom s osam dalekovoda naponske razine 110 kV (tri dvostruka i pet jednostrukih dalekovoda). Objekti elektroenergetske mreže na podru�ju Zagreba�ke županije su:

- TS 110/35 kV Ivani� Grad sa 20+22 MVA - TS 110/30 kV Dugo Selo sa 16+20 MVA - TS 110/30 Rakitje s 40+31.5 MVA - TS110/20 kV Samobor sa 20+20 MVA - TS110/20 kV Zapreši� sa 40+40 MVA - TS110/10(20) kV Zden�ina sa 20 MVA - TS110/10 kV Velika Gorica (Novo �i�e) sa 20+20+40 MVA

te pripadaju�i dalekovodi ucrtani na kartografskom prikazu 2.1 Infrastrukturni sustavi i mreže: Energetika i telekomunikacije. Iz navedenih objekata (kao i objekata prijenosne mreže izvan podru�ja Zagreba�ke županije) potroša�i se napajaju putem distributivne mreže nižih naponskih razina. Na podru�ju Zagreba�ke županije opskrbu elektri�nom energijom obavljaju DP “Elektra Zagreb”, DP “Elektra Križ”, DP “Elektra Karlovac”, DP “Elektra Zabok” i DP “Elektra Bjelovar”. Stanje gra�evina za elektroopskrbu je razli�ito, a s tim i stanje opskrbljenosti elektri�nom energijom. To se posebno pokazalo u proteklim godinama, kad su neki potroša�i elektri�ne energije imali vrlo loše naponske uvjete ili su pak niskonaponski strujni krugovi bili preoptere�eni. Tada se javljaju tzv. sive zone – podru�ja s vrlo �estim prekidima i iskap�anjima elektri�ne energije. Posljedica je takvog stanja i nemogu�nost prikop�avanja novih potroša�a na tim podru�jima. Glavni izvor napajanja DP Elektre Zagreb, Pogona Dugo Selo je iz TS 110/30/10 kV Dugo Selo, iz koje se transformacijom 30/10 kV napaja podru�je grada Dugo Selo, a preko 30-kilovoltnog dalekovoda i TS 30/10 kV napaja se podru�je grada Vrbovca. Na podru�ju DP Elektre Zagreb Pogona Dugo Selo (elektri�nom energijom opskrbljuje gradove Dugo Selo i Vrbovec te op�ine Rugvica i Brckovljani) nalazi se oko 240 TS 10/0.4 kV.


128

DP Elektra Karlovac, Pogon Jastrebarsko, distribuira elektri�nu energiju na podru�ju Grada Jastrebarsko i na manji dio Grada Samobora te na podru�ju op�ina Pisarovina i Klin�a Sela. Elektroopskrba se obavlja preko dva elektroenergetska objekta, a to su:

- TS Cvetkovi� 35/10 kV snage 4+4 kVA, koja se napaja elektri�nom energijom preko 35-kilovoltnog dalekovoda iz Karlovca,

- TS Zden�ina 110/10 kV snage 20 MVA, koja se napaja elektri�nom energijom iz 110-kilovoltnog dalekovoda Tumbri (Zagreb) – Pokuplje (Karlovac).

Elektroopskrba nije na zadovoljavaju�oj razini. Relativno stara i velika mreža je u djelomi�noj rekonstrukciji, ali još nije dostigla zadovoljavaju�u razinu i kvalitetu elektrousluga. DP Elektra Karlovac, Pogon Ozalj, opskrbljuje elektri�nom energijom op�ine Kraši� i Žumberak te manji broj naselja na podru�jima gradova Samobor i Jastrebarsko. Ta se podru�ja napajaju elektri�nom energijom preko dva dalekovoda 10 kV s podru�ja Karlova�ke županije. Elektroenergetski objekti na tom podru�ju ne zadovoljavaju tehni�ke norme, a održavanje je otežano jer prolaze brdovitim šumskim predjelima. DP Elektra Križ opskrbljuje elektri�nom energijom Grad Ivani� Grad i op�ine Križ, Kloštar Ivani� i Dubravu (ve�i dio). Cijelo se podru�je napaja elektri�nom energijom iz TS Ivani� 110/35 kV, a postoji mogu�nost i rezervnog napajanja (u slu�aju potrebe) iz TS Me�uri� 220/110/35 kV. Od TS Ivani� do potroša�a elektri�na se energija razvodi preko TS 35/10 kV:

- TS 35/10 kV Ivani� - TS 35/10 kV Kloštar - TS 35/10 kV Križ - TS 35/10 kV Šume�ani

i pripadaju�ih dalekovoda. Na ovom podru�ju je izgra�eno 165 TS 10/0.4 kV. DP Elektra Zagreb, Pogon Samobor, distribuira elektri�nu energiju na podru�ju Grada Samobora i Op�ine Sveta Nedjelja. Elektrodistributivna mreža Pogona Samobor bazira se na tri napojne to�ke :

- TS 110/10(20) kV Samobor, instalirane snage 2x20 MVA, napajane 110-kilovoltnim dalekovodima: DV 110 kV Rakitje – Samobor i DV 110 kV Rakitje – Zapreši� – Samobor,

- TS 30/10(20) kV Kalinovica, instalirane snage 12 MVA, napajane 30-kilovoltnim dalekovodom Rakitje – Kalinovica,

- TS 30/10(20) kV Rakitje – Anex (u sklopu 110/30/10(20) kV Rakitje), instalirane snage 8 MVA, napajane direktno iz TS 110/30 kV Rakitje,

- TS 30/10 kV Bobovica ukida se kao pojna to�ka i prevodi u rasklopište 20 kV, a napojni se vod 30 kV Rakitje - Bobovica rekonstruira u 20 kV za napajanje naselja Strmec.

Iz navedenih pojnih to�aka putem 10(20) kV izvoda grana se srednjonaponska mreža koja je po svom tipu ve�im dijelom petljasta, a u manjem dijelu radijalna, što s obzirom na teritorijalnu raspore�enost potroša�a, predstavlja zadovoljavaju�e stanje. Preko srednje naponske mreže 10(20) kV napaja se 250 distributivnih TS 10/0.4 kV. Postoje�e je stanje elektroenergetske mreže donekle zadovoljavaju�e s obzirom na optere�enje i naponske prilike. Možemo konstatirati da manje od 10 % potroša�a ima problema s naponskim prilikama. DP Elektra Zagreb, Pogon Velika Gorica, opskrbljuje elektri�nom energijom Grad Veliku Goricu te op�ine Pokupsko, Kravarsko i Orle. Cjelokupno podru�je pogona Velika Gorica napaja se iz TS 110/10(20) kV Velika Gorica (Novo �i�e), instalirane snage 60(80) MVA, koja je sa dva paralelna dalekovoda 110 kV povezana s rasklopištem u Mraclinu. Iz TS 110/10(20) kV Velika Gorica (Novo �i�e) grana se 9 kabelskih 10(20) kV vodova i osam zra�nih vodova preko kojih se napaja 330 TS 10/0.4 kV. Na užem gradskom podru�ju cjelokupna je mreža 10(20) kV kabelska, prstenastog tipa (postoji mogu�nost dvostranog napajanja), dok se šire podru�je napaja uglavnom preko radijalnih nadzemnih 10(20) kV vodova s manjim brojem kabelskih dionica.


129

DP Elektra Zagreb, Pogon Zapreši�, opskrbljuje elektri�nom energijom Grad Zapreši� te op�ine Luka, Dubravica, Jakovlje (ve�i dio), Bistra, Puš�a, Marija Gorica i Brdovec. Sustav opskrbe podru�ja Pogona Zapreši� napajan je na pojnim to�kama:

- TS 110/20 kV Zapreši�, - TS 35/20/10 kV Novi Dvori.

Elektroopskrbna mreža je funkcionalno i tehni�ki u dobrom stanju, a da bi se osiguralo rezervno napajanje u slu�aju potrebe, bilo bi dobro da se elektroopskrbna mreža veže sa susjednim podru�jima (Pogon Zagreb i Pogon Samobor). Na podru�ju Pogona Zapreši� izgra�eno je oko 270 TS 10/0.4 kV. DP Elektra Zagreb, Pogon Zelina, opskrbljuje elektri�nom energijom Grad Sv. Ivan Zelina te op�ine Bedenica i Rakovec. Sustav se napaja preko TS 35/10 kV Zelina koju je potrebno rekonstruirati. Op�ina Stupnik i dio Op�ine Rugvica opskrbljuju se elektri�nom energijom direktno s podru�ja Grada Zagreba. DP Elektra Zabok elektri�nom energijom opskrbljuje manji dio Op�ine Jakovlje. DP Elektra Bjelovar, Pogon Križevci, elektri�nom energijom opskrbljuje op�ine Farkaševac, Preseka i Gradec te dijelove podru�ja Grada Sveti Ivan Zelina i Op�ine Dubrava. Sustav se napaja iz TS 35/10 kV Tkalec, instalirane snage 4+1.6 MVA. TS Tkalec ima mogu�nost dvostranog napajanja 35-kilovoltnim vodom te je uvedena u sustav daljinskog vo�enja Pogona Križevci. Na podru�ju Zagreba�ke županije, Pogona Križevci, izgra�eno je 54 TS 10/0.4 kV.

Slika 17: Postoje�e stanje opskrbe elektri�nom energijom u Zagreba�koj županiji Izvor: Hrvatska elektroprivreda, Zagreb, 1999.


130

1.1.2.9. GROBLJA

Na podru�ju Zagreba�ke županije nalaze se sljede�a groblja:


PODACI O GROBLJIMA

Gradovi

Dugo Selo

�� Gradsko groblje Dugo Selo - staro groblje �� Gradsko groblje Dugo Selo - novo groblje

Ivani� Grad

�� Gradsko groblje Ivani� Grad - centar �� Gradsko groblje Ivani� Grad - Gornji Šarampov �� Gradsko groblje Ivani� Grad - Poljana �� Mjesno groblje Graberje Ivani�ko �� Mjesno groblje Caginec �� Mjesno groblje Lijevi Dubrov�ak �� Mjesno groblje Posavski Bregi �� Mjesno groblje Trebovec �� Mjesno groblje Lepši�

Jastrebarsko

�� Gradsko groblje Jastrebarsko �� Mjesno groblje Desinec �� Mjesno groblje Stankovo �� Mjesno groblje Plešivica �� Mjesno groblje Pavlov�ani �� Mjesno groblje Gorica Svetojanska �� Mjesno groblje Slaveti� �� Mjesno grpblje Petrovina �� Mjesno groblje Volavje �� Mjesno groblje Gornja Kup�ina �� Mjesno groblje Domagovi� �� Mjesno groblje Cvetkovi�

Samobor

�� Gradsko groblje Samobor �� Gradsko groblje Otruševec �� Mjesno groblje Otruševec �� Mjesno groblje Sveti Martin pod Oki�em �� Mjesno groblje Budinjak �� Mjesno groblje Dragonoš �� Mjesno groblje Graber �� Mjesno groblje Kotari �� Mjesno groblje Lipovec �� Mjesno groblje Norši� Selo �� Mjesno groblje Osunja �� Mjesno groblje Rakov Potok �� Mjesno groblje Rude �� Mjesno groblje Stojdraga �� Mjesno groblje Tisovac.

Sveti Ivan Zelina

�� Gradsko groblje Sveti Ivan Zelina �� Mjesno groblje Komin �� Mjesno groblje Donja Zelina �� Mjesno groblje Sveta Helena �� Mjesno groblje Križev�ec �� Mjesno groblje Nespeš �� Mjesno groblje Novo Mjesto �� Mjesno groblje Salnik.

Velika Gorica

�� Gradsko groblje Velika Gorica �� Mjesno groblje Vukovina �� Mjesno groblje Novo �i�e �� Mjesno groblje Dubranec �� Mjesno groblje Š�itarjevo �� Mjesno groblje Velika Buna �� Mjesno groblje Šiljakovina.

Vrbovec

�� Gradsko groblje Vrbovec �� Mjesno groblje Dijaneš �� Mjesno groblje Varoš �� Mjesno groblje Tkalec

Zapreši�

�� Gradsko groblje Zapreši� �� Mjesno groblje Hruševec Kupljenski.

Op�ine

Bedenica �� Mjesno groblje Bedenica. Bistra �� Mjesno groblje Poljanica Bistranska. Brckovljani �� Mjesno groblje Brckovljani


131

�� Mjesno groblje Lupoglav Brdovec

�� Mjesno groblje Brdovec �� Mjesno groblje Javorje �� Mjesno groblje Ladu�.

Dubrava

�� Mjesno groblje Dubrava - Sveti Martin �� Mjesno groblje Dubrava - centralno groblje �� Mjesno groblje Koritna �� Mjesno groblje Mostari �� Mjesno groblje Marinkovac �� Mjesno groblje Nova Kapela �� Mjesno groblje Vukšinac.

Dubravica �� Mjesno groblje Rozga. Farkaševac

�� Mjesno groblje Farkaševac �� Mjesno groblje Kabal �� Mjesno groblje Donji Markovac �� Mjesno groblje Bol� �� Mjesno groblje Ivan�ani.

Gradec

�� Mjesno groblje Buzadovec �� Mjesno groblje Cugovec �� Mjesno groblje Gradec.

Jakovlje �� Mjesno groblje Kraljev Vrh. Klin�a Sela

�� Mjesno groblje Klin�a Sela �� Mjesno groblje Kupinec �� Mjesno groblje Novo Selo Oki�ko

Kloštar Ivani�

�� Mjesno groblje Bešlinec �� Mjesno groblje Kloštar Ivani� �� Mjesno groblje Stara Mar�a �� Mjesno groblje Sobo�ani

Kraši�

�� Mjesno groblje Kraši� �� Mjesno groblje Pribi� �� Mjesno groblje Prekrižje

Kravarsko

�� Mjesno groblje Donji Hruševac �� Mjesno groblje Kravarsko.

Križ

�� Mjesno groblje Križ �� Mjesno groblje Re�ica Kriška.

Luka

�� Mjesno groblje Krajska Ves �� Mjesno groblje Žejinci.

Marija Gorica

�� Mjesno groblje Marija Gorica �� Mjesno groblje Sveti Križ

Orle

�� Mjesno groblje Bukevje �� Mjesno groblje Orle �� Mjesno groblje Ru�a

Pisarovina

�� Mjesno groblje Donja Kup�ina �� Mjesno groblje Dvoranci �� Mjesno groblje Gradec Pokupski �� Mjesno groblje Jamnica Pisarovinska �� Mjesno groblje Lijevo Sredi�ko.

Pokupsko

�� Mjesno groblje Pokupsko �� Mjesno groblje Lijevi Štefanki �� Mjesno groblje Lukini� Brdo �� Mjesno groblje Hotnja.

Preseka �� Mjesno groblje Preseka. Puš�a

�� Mjesno groblje Donja Puš�a �� Mjesno groblje Marija Magdalena.

Rakovec �� Mjesno groblje Rakovec �� Mjesno groblje Lipnica

Rugvica

�� Mjesno groblje Ježevo �� Mjesno groblje Jalševec Nartski �� Mjesno groblje Oborovo

Stupnik �� Nema groblja na podru�ju op�ine. Sveta Nedjelja �� Mjesno groblje Sveta Nedelja

Žumberak

�� Mjesno groblje Sošice �� Mjesno groblje Sopote �� Mjesno groblje Stari grad Žumbera�ki �� Mjesno groblje Jezernice �� Mjesno groblje Viso�e �� Mjesno groblje Oštrc �� Mjesno groblje Kostanjevac �� Mjesno groblje Kalje �� Mjesno groblje Tomaševci �� Mjesno groblje Draš�i Vrh �� Mjersno groblje Žumberak �� Mjesno groblje Mrzlo Polje.


132

1.1.2.10. OBRADA, SKLADIŠTENJE I ODLAGANJE OTPADA

Komunalni otpad Za cjelovito postupanje s komunalnim otpadom, koji se stvara u dnevnoj koli�ini od 0,5 kg po stanovniku Županije, važno je analizirati nekoliko elemenata, od kojih svaki predstavlja nužan preduvjet za funkcioniranje cjeline: �� odlagališta otpada, �� pravne osobe koje obavljaju djelatnost postupanja s otpadom, �� odvojeno prikupljanje, �� prikupljanje glomaznog otpada, �� iš�enje divljih odlagališta.

Postupanje s komunalnim otpadom dio je komunalnog gospodarstva, koje je u nadležnosti op�ina i gradova. Za odlaganje otpada osnovni je preduvjet sanitarno odlagalište, a prema Zakonu o otpadu ("Narodne novine", broj 34/95) "gradnja gra�evina namijenjenih skladištenju, obra�ivanju ili odlaganju otpada" svrstana je u "mjere postupanja s otpadom", koje je Županija obavezna donijeti u svom Programu zaštite okoliša. Tako�er, "lokacije za gradnju odlagališta otpada odre�uju se dokumentima prostornog ure�enja".

Provo�enje mjera za postupanje s komunalnim otpadom, na temelju istog zakona, osigurava op�ina odnosno grad, a provo�enje mjera za postupanje s neopasnim tehnološkim otpadom osigurava županija.

Sljede�a tablica daje pregled prije navedenih elemenata za 34 grada/op�ine grupiranih u 8 prostornih cjelina uspostavljenih grupiranjem op�ina oko gradova kojima gravitiraju:

OP�INA/GRAD

ODLAGALIŠTE

PRAVNA OSOBA

ODVOJENO PRIKUPLJANJE

GLOMAZNI OTPAD

�IŠ�ENJE DIVLJIH ODLAGALIŠTA

1. Dugo Selo

ANDRILOVEC, Dugo Selo

DUKOM staklo , papir, biootpad, PET

dvaput godišnje ---

2. Brckovljani

Varaždin TEHNOSET, �ehovec

staklo --- 1998. utrošena znatna sredstva

3. Rugvica

Karlovac EKOFLOR --- u planu ---

4. Ivani� Grad

TARNO, Ivani� Grad

IVAKOP staklo, papir – cjelovito postupanje i odvojeno skupljanje komun. otpada u pripremi

redovito prikupljanje

redovita godišnja �iš�enja

5. Kloštar Ivani�


IVAKOP --- --- ---

6. Križ


IVAKOP, dio

staklo jedanput godišnje

o�iš�ena su velika divlja odl. –ostalo jedno privremeno koje je pod kontrolom te slijedi i njegovo uklanjanje

7. Jastrebarsko

BOŽI�KA - Jastrebarsko

TD JASTREBARSKO

staklo --- 1998. utrošena znatna sredstva

8. Klin�a Selo

Karlovac EKOFLOR staklo, papir dvaput godišnje odvezeno 100 kamiona s divljih odlagališta

9. Kraši�

Karlovac EKOFLOR u pripremi u pripremi zatrpavanje zemljom

10. Pisarovina

KRAVARŠ�ICA, Pisarovina (privremena,)

BILJKA SERVIS staklo --- od 10 ostala 2 divlja odlagališta

11. Žumberak

--- --- --- --- ---


133

12. Samobor

TREBEŽ, Samobor KOMUNALAC 1997.

staklo, papir 1998. utrošena znatna sredstva

13. Sveta Nedjelja

TREBEŽ, Samobor KOMUNALAC 1997.

staklo, papir, biootpad u okviru koncesije

redovito se �isti još ima div. odl.

14. Stupnik

JAKUŠEVAC, Zgb. JP �ISTO�A, Zgb. --- --- u planu

15. Sv. Ivan Zelina

CEROVKA, Sv.I.Zelina

JP ZELINSKE KOMUNALIJE

staklo jedanput godišnje

sva odlagališta o�iš�ena, stvaraju se nova

16. Bedenica

--- --- --- ---

17. Velika Gorica

MRACLIN, Vel.Gorica

JP VELKOM staklo, papir povremeno kartirano 50 odlagališta uz savski pojas, povremene akcije, obnavljaju se - osim 3

18. Kravarsko

MRACLIN, Vel.Gorica

JP VELKOM staklo jedanput godišnje

ve�ina odlagališta sanirana, ostalo 10

19. Orle

MRACLIN, Vel.Gorica

JP VELKOM- --- --- ---

20. Pokupsko

MRACLIN, Vel.Gorica

JP VELKOM staklo jedanput godišnje

odvezeno 50 kamiona, od toga 30 ratni otpad

21. Vrbovec

BELJAVINA, Vrbovec

JP KOMUNALAC odvaja se metalni otpad na odlagalištu

--- ---

22. Dubrava

BELJAVINA, Vrbovec

JP KOMUNALAC staklo --- zatrpavanje zemljom

23. Farkaševac

--- --- --- --- ---

24. Gradec

BELJAVINA, Vrbovec (samo dio op�ine, ostalo u planu)

JP KOMUNALAC

staklo --- zatrpavanje zemljom

25. Preseka

BELJAVINA, Vrbovec

JP KOMUNALAC

--- --- ---

26. Rakovec

--- --- --- skuplja se po mjesnim odborima

---

27. Zapreši�

NOVI DVORI, Zapreši�

JP ZAPREŠI� staklo dvaput godišnje �isti se redovito

28. Bistra


JP ZAPREŠI� --- --- o�iš�eno 10 odlagališta po 200-300 m3

29. Brdovec


JP ZAPREŠI� --- planirano ---

30. Dubravica


JP ZAPREŠI� --- --- ---

31. Marija Gorica


JP ZAPPREŠI� --- --- 1998. akcija trajala 14 dana (odvezeno 60 kamiona)

32. Puš�a

NOVI DVORI. Zapreši�

JP ZAPREŠI� --- dvaput godišnje ---

33. Jakovlje

KRALJEV VRH, Jakovlje (do 2000. godine), Karlovac (od 2000. godine)

KOMUS, Donja Stubica (do 2000.godine), EKOFLOR (od 2000. godine)

--- --- odvezeno 20 kamiona

34. Luka


JP ZAPREŠI� --- jedanput godišnje

---

Izvor podataka: Izvješ�e o stanju okoliša Zagreba�ke županije ("Glasnik Zagreba�ke županije", broj 17/99). Podaci su ažurirani dokumentacijom prikupljenom u Županijskom zavodu za prostorno ure�enje i zaštitu okoliša tijekom 1999. i 2000. godine.


134

Odlagališta otpada

Na podru�ju Županije postoji 9 aktivnih "službenih" odlagališta komunalnog otpada: Andrilovec - Dugo Selo, Tarno - Ivani� Grad, Boži�ka - Jastrebarsko, Trebež - Samobor, Cerovka - Sv. Ivan Zelina, Mraclin - Velika Gorica, Beljavina (Novo Selo) - Vrbovec, Novi Dvori - Zapreši� i Kraljev Vrh - Jakovlje. Tijekom izrade ovog Plana Op�insko vije�e Op�ine Jakovlje donijelo je Odluku o zatvaranju odlagališta Kraljev Vrh (“Službeni glasnik Op�ine Jakovlje” broj 2/00). Od svih navedenih odlagališta samo su dva izvedena prema projektu sanitarnog odlagališta (Dugo Selo i Sv. Ivan Zelina).

Navedenim "službenim" odlagalištima koriste se 23 op�ine, dok preostalih 11 op�ina to rješava na druga�iji na�in: �� 1 op�ina (Stupnik) odlaže otpad na odlagalište Jakuševac, Zagreb, �� 1 op�ina odvozi preko koncesionara u Varaždin (Brckovljani), �� 4 op�ine odvoze preko koncesionara u Karlovac (Rugvica, Jakovlje, Klin�a Sela i Kraši�), �� 1 op�ina ima vlastito privremeno odlagalište koje mora zatvoriti (Pisarovina), �� 4 op�ine nemaju uop�e organizaciju prikupljanja otpada, niti konkretne planove, jer za to ne

raspolažu financijskim sredstvima (Bedenica, Rakovec, Farkaševac i Žumberak). Sukladno Zakonu o otpadu te važe�em Pravilniku o postupanju s otpadom, pravne osobe koje se bave djelatnoš�u postupanja s otpadom dužne su od nadležnog Ureda za prostorno ure�enje, stambeno-komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša Zagreba�ke županije zatražiti Rješenje o ispunjenju uvjeta u pogledu opremljenosti potrebnim resursima. Unato� zakonskoj obvezi, do sada je takvo Rješenje zatražilo tek jedno komunalno poduze�e. Istodobno je o�evidom na preostalim odlagalištima s podru�ja ove Županije ustanovljena manjkava opremljenost, pa se niti jedno od njih ne može smatrati legalnim. Naro�ito treba naglasiti da je zakonska obveza sanirati sva postoje�a odlagališta do 1. sije�nja 2002. Sljede�a tablica pokazuje osnovne podatke o “službenim” odlagalištima komunalnog otpada na podru�ju Zagreba�ke županije:

Red.br.

Odlagalište Grad Odloženo 1985.-1994. i ukupno (t)

Površina (ha)

Godina po�etka rada

Napomena

1. Andrilovec Dugo Selo nema podataka

(6.000)

0,6 1988. Novo odlagalište, odlaganje se obavlja prema projektu sanitarnog odlagališta.

2. Boži�ka Jastrebarsko 12.175

(48.000)

2,5 1987. Privremeno odlag., nema dozvola niti je u prostornom planu - postoje sve dozvole za novu lokaciju – Malinje.

3. Cerovka Sv. Ivan Zelina 4.547

(16.000)

1,0 1995 Odlaganje se obavlja prema projektu sanitarnog odlag.

4. Kraljev Vrh Jakovlje nema podataka

(80.000)

3,0 1984. Odlukom Op�ine Jakovlje odlagalište je zatvoreno (“Službeni glasnik Op�ine Jakovlje”, broj 2/00).

5. Mraclin Velika Gorica 64.711

(185.000)

5,0 1975. Lokacija je u prostornom planu, izra�en je projekt sanacije. Druga dokumentac. i dozvole ne postoje.

6. Novi Dvori Zapreši� 55.814

(800.000)

7,0 1972. Odlagalište je u prostornom planu, postoji projekt sanacije. Planira se uskoro sanacija odlagališta.

7. Beljavina

(Novo Selo)

Vrbovec 14.186

(51.053)

3,0 1980. Postoji idejno rješenje sanacije, lokacija je utvr�ena prostornim planom. Ostalih dozvola nema.

8. Trebež Samobor 60.249

(550.000)

5,0 1968. Otpad se nasipava u napuštenu šljun�aru, u zoni zaštite vodocrpilišta Strmec. Postoji glavni projekt sanacije. Planirana je nova


135

lokacija Mokrice (isto�no od Donje Zden�ine) u Prostornom planu ure�enja Grada Samobora.

9. Tarno Ivani� Grad 17.787

(oko 4.600 t godišnje)

4,5 1992. Postoje sve dozvole i glavni projekt sanacije.

Izvor podataka: “Pregled postoje�eg stanja u postupanju s komunalnim otpadom u Republici Hrvataskoj”, IPZ, Uniprojekt MCF, Zagreb 1996. Ažurirano na temelju “Studije o stanju odlagališta otpada u Republici Hrvatskoj”, APO, Zagreb, 2000.

Organizacija prikupljanja otpada

U pogledu organiziranog prikupljanja otpada postignut je velik napredak u odnosu na stanje iz 1996. godine (publikacija Zelene akcije "Zaštita okoliša u Zagreba�koj županiji"), kada 9 op�ina nije uop�e imalo organizirano prikupljanje komunalnog otpada (Rugvica, Bedenica, Kraši�, Žumberak, Preseka, Gradec, Farkaševac, Orle i Jakovlje). Ne postoje podaci o današnjoj pokrivenosti stanovništva prikupljanjem otpada, no ono je svakako ve�e nego u 1996. kada je "Pregledom postoje�eg stanja ..." (IPZ Uniprojekt) konstatiran obuhvat od 50% županijskog stanovništva.

Odvojeno prikupljanje otpada

Odvojeno prikupljanje otpada najracionalniji je pristup problemu, koji tako�er umanjuje probleme deponiranja. Postoji samo djelomi�no u gradovima i nekim op�inama. Prikuplja se samo staklo, rijetko metal i papir, a gotovo uop�e nema prikupljanja aluminijske i pet-amabalaže, baterija, kemikalija i starih lijekova.

U anketi provedenoj u gradovima i op�inama istaknuto je da problem odvojenog prikupljanja otpada, bez obzira na financijske mogu�nosti, ne može nijedna op�ina/grad samostalno riješiti. Racionalno prikupljanje sekundarnih sirovina može se riješiti samo organizacijom (mrežom) koja mora pokriti minimalno teritorij cijele Županije, što bi trebao biti predmet posebnog projekta.

Unato� nedostatku cjelovitog rješenja, pojedine op�ine/gradovi poduzimaju po�etne korake na formiranju reciklažnih dvorišta ili daju odre�ene prijedloge. Ovdje treba izdvojiti Grad Veliku Goricu koji je prvi donio Program primarne reciklaže, prema kojem je izgra�eno i prvo reciklažno dvorište ve�eg kapaciteta (1.000 m2).

Prikupljanje i odvoz glomaznog otpada

Odvoz glomaznog otpada provodi se samo u nekim gradovima i op�inama, jedanput ili dvaput godišnje.

�iš�enje divljih odlagališta i sanacija bivših

Dijelom zbog prije navedenih nedostataka sustava prikupljanja komunalnog otpada, a dijelom zbog nedostatka ekološke svijesti stanovnika/vikendaša/poduzetnika, koja se nadovezuje i na tradicionalno seosko odbacivanje otpadaka u prirodu (s velikom razlikom u današnjoj strukturi otpada od onoga tradicionalnoga), kontinuiran i težak problem su divlja odlagališta otpada u prirodi (šumama, potocima, livadama, jezerima/šljun�arama). U odnosu na stanje iz 1996. i ovdje se vidi odre�en pomak. Naime, mnogi gradovi i op�ine poduzimaju redovite akcije �iš�enja ili zatrpavanja divljih odlagališta, od kojih se neka više ne obnavljaju. Ipak na prostoru Županije i dalje postoje stotine divljih odlagališta.

Upravo za akcije �iš�enja divljih odlagališta neke op�ine/gradovi u prora�unima odvajaju namjenska sredstva za zaštitu okoliša. Iako te akcije ni približno ne pokrivaju sve ono što bi predstavljalo sanaciju cjelovitog okoliša, njihovo namjensko izdvajanje zna�ajan je pokazatelj unapre�enja svijesti o potrebi zaštite okoliša.

Kao teški dug prema okolišu ostavljen je odre�en broj bivših "službenih" odlagališta koja su napuštena, a treba ih sanirati: �� Vukovina, Velika Gorica, odloženo 2.400 m3 otpada, �� Abesinija, op�ina Rugvica (odlagalo se do 1989. u inundaciju kod Svibovskog Otoka, Sava

otplavila ve�inu otpada),


136

�� Rugvi�ka ulica, Dugo Selo (površina 1,0 ha, ukupno oko 10.000 t otpada) i druga.

Slika 18: Aktivne "službene" lokacije odlagališta komunalnog otpada u Zagreba�koj županiji

Opasni i neopasni tehnološki otpad

Prvi sustavni podaci o opasnom i neopasnom tehnološkom otpadu zapo�eli su se prikupljati u Zagreba�koj županiji temeljem obveze uspostave Katastra one�iš�iva�a. U nastavku iznosimo podatke o koli�inama prijavljenog proizvedenog, skupljenog i obra�enog neopasnog i opasnog tehnološkog otpada za Zagreba�ku županiju, za 2000. godinu, koje je nadležni Ured unio u Katastar emisije u okoliš.

PROIZVEDENO OTPADA SKUPLJENO OTPADA OBRA�ENO OTPADA

proizvo�a�a tona proizvo�a�a tona proizvo�a�a tona

NEOPASNI

TEHNOLOŠKI

OTPAD

63 28.198,82 6 203.880,04 1 79,50

OPASNI

TEHNOLOŠKI

OTPAD

51 2.030,79 2 5.043,57 1 2.279,65

Izvor: Ured za prostorno ure�enje, stambeno-komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša Zagreba�ke županije,1999. i 2000. godine. Na temelju podataka Ministarstva zaštite okoliša i prostornog ure�enja - Uprave za zaštitu okoliša, Odjela za otpad, iz ožujka 2001. godine, navodimo popis tvrtki s podru�ja Zagreba�ke županije koje obavljaju djelatnost postupanja s opasnim otpadom:


137

DJELATNOST SKUPLJANJA

OPASNOG OTPADA

DJELATNOST OBRADE

OPASNOG OTPADA

DJELATNOST SKLADIŠTENJA

OPASNOG OTPADA VAL-INT,

Sveta Nedjelja --- VAL-INT,

Sveta Nedjelja AEKS

Ivani� Grad AEKS

Ivani� Grad AEKS

Ivani� Grad ECI

Ivani� Grad --- ---

Izvor: Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog ure�enja - Uprava za zaštitu okoliša, Odjel za otpad, ožujak 2001.

1.1.2.11. ZAŠTITA KULTURNE I PRIRODNE BAŠTINE A) KULTURNA BAŠTINA 1. Prikaz povijesnog razvoja karakteristi�nih oblika naseljenosti na podru�ju Županije Formiranje i razvoj karakteristi�nih oblika naseljenosti podru�ja Zagreba�ke županije op�enito je prikazano u �etiri karakteristi�na povijesna razdoblja u kojima su nastali i razvili se osobiti naseobinski oblici, te mreža komunikacija kojima su povezani me�usobno, ali i sa širim prostorom. Pretpovijesno razdoblje Uo�avaju�i rijetka paleolitska �ovjekova staništa smještena na povišenim položajima uz potoke Žumbera�kog gorja, Medvednice i Vukomeri�kih gorica možemo pratiti po�etke naseljavanja prostora današnje Županije. Pojavom ekonomskih viškova dolazi do demografskog širenja, te se u sve ve�em broju naseljavaju plodne nizine i obale velikih vodotoka, grade prva stalna naselja i utvr�uju trase komunikacija. Na blagodati ovog prostora i bogatstvo života ukazuju nam kasnije prapovijesne kulturne pojave, naro�ito u bakreno i bron�ano doba. Tako je poznatoj lasinjskoj kulturi (eponimni lokalitet Lasinja nasuprot Jamnice) ovo zapravo mati�no podru�je odakle se raširila sve do južnougarskih nizina. Pojavom metala došlo je do znatnijeg ekonomskog razvoja, poboljšanja kulture življenja i izgradnje prvih utvr�enih naselja. Taj uzlet i ekspanziju najzornije nam pokazuju kasnobron�anodobni lokaliteti �ija brojnost nadmašuje sve ostale. Neki od tih lokaliteta (Velika Gorica, Staro �i�e) odrednice su ovog razdoblja. Razdoblje starijeg i mla�eg željeznog doba - zapravo prijelaza iz prapovijesti u povijest, razdoblje novih kulturnih i ekonomskih pojava - samo potvr�uje kontinuitet naseljavanja i postojanost ve� utvr�enih komunikacija, što �e najbolje potvrditi pojava rimske civilizacije. Anti�ko razdoblje Tridesetih godina 1. st. pr. Kr. zapo�inje rimsko osvajanje Panonije, a time i uklju�ivanje ovih prostora u sustav rimske civilizacije. Me�urje�je Save i Kupe prvi je put urbanizirano dolaskom Rimljana. Urbanizacija je provedena izgradnjom glavnog naselja na rijeci Savi i povezivanjem prostora sustavom cesta, putova i mostova, te je tako zapo�eo nov na�in i organizacija života i prostora koju je Rim mogao provesti zahvaljuju�i svom kulturnom, gospodarskom i politi�kom razvoju. Rimljani preko ovog podru�ja grade dvije državne ceste. Jedna je iz Akvileje preko Emone (Ljubljana) vodila za Sisciju (Sisak), a druga iz Dalmacije preko Siscije i Andautonije za Poetovio (Ptuj) i dalje prema sjeveru. Andautoniju u svojim itinerarima navode i anti�ki pisci. Ranocarsko rimsko naselje razvilo se uz tadašnji glavni tok Save, na mjestu gdje je pretpovijesni trgova�ki put - odvojak jantarnog puta prelazio Savu.


138

Andautonija je, kao savska luka i mjesto na istaknutim cestovnim prometnicama, od samoga po�etka imala veliku stratešku važnost. Teritorij Andautonije pripadao je administrativno u provinciju Panoniju, te daljim podjelama provincije u Panoniju Superior i provinciju Saviju. Smještaj teritorija Andautonije, odnosno položaj grada na važnim državnim prometnicama i rijeci Savi, te neposredna blizina Siscie - centra provincije, utjecao je na njezin nastanak, rast i razvoj. O pravnome statusu Andautonije svjedo�e kameni spomenici s posvetnim natpisima iz 1. do 3. stolje�a u kojima se Andautonija navodi kao municipij (grad sa samostalnom upravom). Osim što je Andautonija bila grad s visokim pravnim statusom, kroz 400 godina bila je administrativno-upravni, ekonomski, kulturni te vjerski centar prostora ome�enog Medvednicom na sjeveru, Samoborskim gorjem na zapadu, Vukomeri�kim goricama na jugu i rijekom Savom na istoku. Ceste, ulice, kanalizacija, bedemski zidovi, javne zgrade i stambena arhitektura gra�eni su uglavnom od kamena, koji se dovozio iz kamenoloma na Medvednici (Vrap�e, Bizek i Crna Voda kod Markuševca). U dvorištu župnog ureda u Š�itarjevu istražena je u dužini od 27m vrlo dobro sa�uvana glavna prometnica smjera sjever - jug (cardo), poplo�ena kamenim plo�ama. Otkriveni dijelovi zgrada za stanovanje s ostacima hipokausti�nih ure�aja (koji su topli zrak �uvali u prostoru ispod poda odakle se šupljim opekama - tubulima širio unutar zidova), ostacima zidnih slikarija, podnih mozaika i oplo�enjima podova kamenim plo�icama ili opekom upozoravaju na komfornu i estetsku opremljenost ovih zgrada prema višim standardima toga vremena.

Cestovni promet usavršili su Rimljani, te je izgradnja cesta dio njihove prometne politike. Rimske ceste su po svom karakteru bile: javne ceste (viae publicae), vojni�ke ceste (viae militares) i sporedne ceste (viae vicinales). Ishodište rimskih cesta za naše krajeve bila je Aquileia. Od nje je vodio smjer preko Emonae (Ljubljane), Celeie (Celja), Poetovia (Ptuja) na dunavsku granicu. Vezu Rima s istokom tvorile su tri glavne linije: Savska, Dravska i Jadranska. Podru�jem današnje Zagreba�ke županije u najve�em je dijelu prisutna Savska linija. Prolazila je od Ljubljane preko Siska, Sremske Mitrovice i dalje na istok. Kraj današnjeg Zagreba išla je Savska linija koja se na tom dijelu poklapa s vezom Sisak – Ptuj kod Š�itarjeva (rimskog naselja Andautonia). Razdoblje od 12. do 16. stolje�a Život Hrvata na podru�ju današnje Zagreba�ke županije zapo�inje doseljavanjem u 6. i 7. stolje�u kada hrvatska plemena zapremaju pokrajine Dalmaciju i Panoniju. Dolaskom u ove krajeve nisu odmah stvorili jedinstvenu državu, ve� su osnovali više nezavisnih oblasti od kojih je jedna i Slavonija �iji dio zaprema i podru�je današnje Zagreba�ke županije. Unutar ovih oblasti nalazile su se starohrvatske plemenske župe. Svaka župa imala je svoj castrum (grad), utvr�en nasipom ili zidinama, kao sijelo župana i branik �itave župe. Stare županije bile su u svome temelju u prvom redu vojni�ke organizacije, te je život cijeloga naroda bio podvrgnut toj funkciji. Zato se i nalaze tragovi starih županijskih utvrda na svim strateškim važnim mjestima županija. Samo mali broj tih utvr�enja mogli su u feudalno doba održavati i obnavljati njihovi gradovi. U starini dizane su te utvrde zajedni�kim snagama županije i države. Starim županijama, kao vojni�kim ustanovama, brigu su zadavali prilazi sa sjeveroistoka i sjeverozapada. Južne i jugoisto�ne strane županije nemaju toliko karakteristi�nih naziva iz kojih bi se moglo zaklju�iti da ozna�uju mjesta starih gradaca i budima, što pokazuje da ih ovdje i nije bilo u tolikoj mjeri kao na drugim stranama županije. Smještaj vanjskih gradaca županijskog utvr�enja pokazuje i svrhu njihova postojanja. Za provale u županiju iz dalekih strana bili su odlu�uju�i prilazi sa sjeverozapada dolinom Krke i sjeveroistoka dolinom Lonje, te starom rimskom cestom koja je smjerom od Varaždina mimo današnje Marije Bistrice i Zagreba prolazila Zagreba�kom županijom preko Topuskog prema jugu. Ta cesta zove se u latinskim ispravama via Murata i služila je do 13. stolje�a. Niz gradaca, kao sustava utvrda na sjeverozapadnom i sjeveroisto�nom ulazu u staru županiju, bilo je podignuto u vrijeme frana�kih ratova. U prvoj polovici 13. stolje�a još se mogu pratiti župska središta i utvrdni sustavi iz prethodnih razdoblja ure�enja hrvatskih županija, koje nalazimo spominjane u povijesnim izvorima iz tog vremena, a


139

koncentrirani su uz prirodne me�e županija koje su se smještale uz gore i rijeke. Gore sa svojim ograncima i utvrdama bile su prirodna skloništa okolnoga stanovništva, a jednako je u vrijeme neprijateljskih provala mobilno stanovništvo starih županija bilo lako mogu�e preseliti na drugu stranu rijeke. Gradcima i utvrdama bile su utvr�ene: Medvednica (Zagreba�ka gora), Moslava�ka gora, Žumberak, te rije�ne doline Save, Lonje, Sutle, Kupe, Glogovnice i Odre. Stara hrvatska županija �iji kontinuitet traje sve do 19. stolje�e je Zagreba�ko-oki�ka, a teritorijalno približno odgovara današnjoj Zagreba�koj županiji. Kontinuirano pra�enje prostorne organizacije života i oblika naseljenosti podru�ja Zagreba�ke županije mogu�e je slijediti od 11. st., kad se uspostavlja �vrsta politi�ka i crkvena organizacija za vladavine kralja Ladislava (1077.-1095. – prvog u dinastiji Arpadovi�a), koji okuplja svoje zemlje oko zagreba�kog castruma. U tom razdoblju dolazi do izmjene društvenog ustroja hrvatske etni�ke grupacije i nestajanja do tada pretežno homogene rodovske strukture. Na tlu srednjovjekovne Slavonije zapo�inje tada proces organiziranja kraljevskih županija. Može se konstatirati da se u 13. stolje�u Slavonijom naziva onaj dio Hrvatskog kraljevstva koji je nekad za Rimljana pripadao pokrajini Panoniji, a u srednjem vijeku bio zasebna kneževina Hrvatska sve do kralja Tomislava. To je podru�je od Drave do Gvozda, a može se re�i da je podru�je srednjovjekovne Slavonije odgovaralo podru�ju tadašnje zagreba�ke biskupije. Osim povremenih promjena u veli�ini i broju županija kao i daljnjeg opstojanja pojedinih starohrvatskih župa još u 13. stolje�u, na podru�ju današnje Zagreba�ke županije mogu�e je konstatirati stalnost teritorijalno-politi�ke podjele od 11. st. sve do potkraj 19. st. Pri tome se na podru�ju plana najve�i dio teritorija odnosi na zagreba�ku županiju �ije je sjedište i središte još od 11. stolje�a poznato kao zagreba�ki castrum koji se po svoj prilici nalazio na mjestu kasnijeg Gradeca. Županija je politi�ka, sudska i vojni�ka teritorijalna jedinica na �elu koje se nalazi od strane kralja imenovani službenik – župan. Županija ima svoj grad – utvrdu – kraljevski castrum kao politi�ko središte u koji se sklanjaju stanovnici u slu�aju potrebe. Uz grad – kraljevski castrum je podgra�e s trgom, gdje se održavaju zborovi, sudska ro�išta i sajmovi. Unutar županijske upravno-teritorijalne podjele ve� u najranijem razdoblju dolazi do prelaženja niza kraljevskih posjeda u ruke crkve i velikaša, te se unutar županija postupno stvaraju nove teritorijalne jedinice – vlastelinstva. Ova nova kategorija feudalnog zemljišnog posjeda koja se održala sve do ukinu�a feudalnih odnosa u 19. stolje�u istodobno je bila i feudalna gospodarska organizacija i organ feudalne vlasti. U razli�itim prilikama vlastelinstva su dobivala porezni i sudski imunitet što ih je izuzimalo od kraljevske i banske vlasti. Mnoga su vlastelinstva nastala kroz nasljedno županstvo. Posjednik takvog novog vlastelinstva zadržavao je obi�no i sve upravne funkcije nekadašnjeg župana. Vlastelin kao gospodar (dominus terre) ima sudsku vlast nad svim podložnicima, ali i dužnost da štiti i brani svog podložnika od svakog neprijatelja. Stjecanjem imuniteta i regalnih prava, vlastelinstva su postala osnovne ekonomske i upravno sudske jedinice feudalnog društva, te je ve�ina od njih sa�uvala svoju cjelovitost do kraja 16. stolje�a. Na takvim se vlastelinstvima, naro�ito nakon provale Tatara (god.1212.), ubrzano podižu uz potporu i suglasnost kralja feudalne utvrde – burgovi (stari gradovi – burgovi). U okviru županija s vremenom je rastao i broj manjih plemi�kih posjeda koji su i dalje ostali ovisni o županijama, odnosno novoosnovanim vlastelinstvima te nisu uspjeli realizirati sve upravne i sudske funkcije koje su imala vlastelinstva. Uz darivanje zaslužnih podanika višega i nižega plemstva, kralj je zaslužnim pojedincima ili �itavim op�inama zasebnim poveljama podijelio plemstvo i plemi�ke sloboštine. U takvim se uvjetima posebno razvijalo podru�je plemenite op�ine Turopolje. U ovakvoj politi�ko-teritorijalnoj organizaciji prostora možemo utvrditi za ovo razdoblje nekoliko osnovnih oblika naseljenosti, odnosno organizacije života na ovom tlu. Slobodni kraljevski gradovi

Uz utvr�eni kraljevski, odnosno županijski castrum toga vremena, kao sijelo kraljevskih župana razvijalo se podgra�e (suburbium) gdje se narod skupljao na trgu za svetkovine, sudove i zborove. Ovo


140

formiranje i razvoj naselja koja �e s vremenom poprimiti obilježje i funkcije naselja gradskog tipa zapo�inje u razdoblju od 11. do 13. stolje�a, a intenzivno se razvija u 15. st. U okrilju utvr�enih starih gradova sjedišta županija – castruma koji im pružaju sigurnost stvaraju se trgova�ko obrtni�ki centri �iji su nosioci uglavnom strani obrtnici i trgovci (hospites). U interesu napretka zemlje, ali s vremenom i kao važnog saveznika u suzbijanju prevelike mo�i feudalaca, kraljevi su podupirali razvoj tih naselja daruju�i im privilegije i vlastitu autonomiju. Tako je 1232. godine osnovan slobodni kraljevski grad Gradec na brdu Gri�u. Osim Gradeca, ove privilegije na podru�ju Zagreba�ke županije dobiva Samobor 1242. godine i Jastrebarsko 1257. godine, te Zelina 1328. g. Tim privilegijama osnovane su zapravo slobodne gradske op�ine koje upravljaju same sobom. Prevladava ravnopravni odnos me�u gra�anima. Te op�ine imaju istodobno i upravni i teritorijalni zna�aj, i to tako da op�ina kao upravna zajednica drži u svojoj vlasti odre�en teritorij. Kralj im daruje i ve�e površine zemlje koja je do tada bila županijska. Novorazvijeni gra�anski stalež tih gradova imao je izme�u ostalog poglavito pravo birati suca, po svojoj se volji doseliti ili odseliti i raspolagati svojim posjedom. Pravni položaj ovih gradova nije ostao povijesno konstantan. Tako je dio tih gradova u daljnjem razvoju stagnirao ili dosegao niži stupanj naselja – trgovišta (Samobor, Jastrebarsko). U slu�aju zagreba�kog castruma kao sjedišta kraljevskog župana mogu�e je utvrditi da do 15. stolje�a predstavlja jedini utvr�eni slobodni kraljevski grad na tlu srednjovjekovne Slavonije. Ostala naselja ovdje spomenuta s kraljevskim privilegijama nastavila su svoj razvoj kao kraljevska trgovišta, �esto izložena samovolji i sukobima s vlastelom. Bore�i se vrlo �esto za svoja prava i kraljevske povlastice, ta trgovišta nikada nisu postigla potpunu autonomnost i domet razvoja slobodnog kraljevskog grada zagreba�kog Gradeca. Na osnovi prikupljenih podataka za podru�je županije izdvojeno je ukupno 10 vlastelinskih trgovišta, od kojih se mnoga ve� u 17. stolje�u nisu više razlikovala od sela (Rakovec, Lijevo Sredi�ko, Božjakovina, Želin �i�e). Uvrstimo li i taj na�in tadašnje naseljenosti prostora u za�etke stvaranja gradova, odnosno naselja gradskog tipa, tada možemo utvrditi da je ovo razdoblje stvorilo najve�i broj takvih naselja ili barem njihovih po�etnih oblika. Stari gradovi – burgovi

Obrambeni sustav tadašnjih društveno-politi�kih okolnosti uvjetovao je izgradnju brojnih masivno gra�enih gradova – burgova na prirodno teže pristupa�nim terenima. Ta je izgradnja naro�ito ubrzana prodorom Tatara u Hrvatsku godine 1241. Topografski smještaj tih utvr�enih gradova jasno pokazuje da su odre�ene strateški važne lokacije bile planski utvr�ene. Tako se može konstatirati da su bile branjene pojedine gore i rijeke iz sljede�ih burgova: �� Žumbera�ka gora - Sichelberg, Žumberak, Slaveti�, Turen, Jastrebarsko, Pavlov�an, Lipovec, Oki�, Samobor i Tuš�ak �� Rijeka Sava – Samobor, Kerestinec, Susedgrad, Stupnik �� Dolina rijeke Lonje

- Bisag, Paukovec, castrum Nikola, Rakovec, Božjakovina, Kloštar Ivani�, Ivani�, Plodingrad �� Odransko polje

- Lukavec, Želin-�i�e, Peršin grad �� Pokupsko – Kupa - Sredi�ko, Pokupsko �� Rijeka �esma i Glogovnica - Dugava, Gradec, Vrbovec Razdoblje od 17. do 19. stolje�a Po�etak ovog razdoblja okarakteriziran je najve�om teritorijalnom redukcijom Hrvatske koja je uslijedila prodorom Turaka 1592. godine. I upravo je prostor Zagreba�ke županije bio o�uvan unutar podru�ja


141

reliquiae reliquiarum olim inclyti regni Croatiae koje je iznosilo 16.800 km2. Trajna nesigurnost, ugroženost, masovna ubijanja i preseljavanje stanovništva imali su za posljedicu ekonomsko propadanje i stagnaciju sveop�eg razvoja ovog prostora koji postaje regrutno podru�je carske vojske, i to ne samo za borbu protiv Turaka ve� i za druge vojni�ke pothvate austrijske carevine, koja tada zapo�inje svoj uspon u europsku velesilu. U drugoj polovici 16. st. Austrija ustanovljuje Vojnu krajinu, te se preostala gra�anska Hrvatska svela uglavnom na zagreba�ko podru�je i Hrvatsko zagorje s dva gradska naselja – Zagrebom i Varaždinom. Iako je mir u Sremskim Karlovcima sklopljen 1699. godine, Vojna krajina zadržala se je sve do 1881., pretvorivši se ve� od po�etka 18. stolje�a u stalan izvor vojne snage za brojne ratove koje je Austrija vodila po Europi. Gospodarski život krajeva pod Vojnom krajinom bio je sputan vojnim propisima, te je Vojna krajina znatno zaostajala za banskom Hrvatskom. Prestankom turske opasnosti utvr�eni vlastelinski gradovi – burgovi gube svoje zna�enje, te se po�etkom 17. st. postupno napuštaju i propadaju. Pojavljuje se novi oblik naseljavanja prostora u smislu novih vlastelinskih sjedišta u ravnicama, odnosno na komunikacijskim �vorištima. Grade se vlastelinski dvorci i plemi�ke kurije koji s vremenom prelaze u masovnu pojavu poznatu pod imenom kurijalizacija. Od po�etka 17. st. dolazi do raspadanja velikih vlastelinstava u manje plemi�ke posjede, te nestajanja do tada brojne vojne posade. Sve ve�u ulogu dobivali su gospodarski �imbenici: povezanost podru�ja s tržištem, postojanje uvjeta za odre�enu proizvodnju i sl. U 16. i 17. st. još uvijek su ve�inu upravnih poslova obavljale županije, dok nije za kraljevinu Hrvatsku, Slavoniju i Dalmaciju ustrojeno kraljevsko namjesni�ko vije�e, a potom 1869. godine kraljevska zemaljska vlada, �ije je sjedište glavni zemaljski grad Zagreb. Iz Hrvatskog Ustava ili konstitucije iz 1882. godine doznajemo da je zakonom od 15.11.1874. godine odre�ena politi�ka uprava ustrojstvom županija koje se dijele na podžupanije, odnosno kotare. Županije, podžupanije i gradovi stoje neposredno pod odjelom zemaljske vlade za unutarnje poslove. U takvim politi�ko-gospodarskim uvjetima susre�emo se u ovom razdoblju s više oblika naseljenosti prostora. a) Gradovi

Još u 17. st. možemo govoriti o tri vrste naselja, odnosno gradova: Vlastelinska trgovišta su naselja bez kraljevskih povlastica. �esto se javljaju i pod nazivom purgarije, od kojih je ve�i broj s vremenom stagnirao u sela. Kraljevska trgovišta – naselja s kraljevskim privilegijama (Samobor, Jastrebarsko, Krapina i Zelina) nastala su na kraljevskim posjedima, ali vrlo brzo prelaze u posjed feudalaca zadržavši svoj razvoj u okvirima pojedinih vlastelinstava. Ta trgovišta, osim Zeline, sa�uvala su svoj status i naziv i u 19. st. Osim ranijih srednjovjekovnih trgovišta, godine 1866. na podru�ju Županije spominju se Samobor, Jastrebarsko, Velika Gorica i Vrbovec. Slobodni kraljevski gradovi Nastavljaju�i svoj povijesni kontinuitet nakon privremene stagnacije naro�ito izražene u 16. st. uslijed turskih provala i pustošenja, jedini postoje�i slobodni kraljevski grad na ovom podru�ju – Zagreb u 17. stolje�u je istodobno i sjedište bana, Sabora, županije i katoli�ke biskupije, te kao takav doživljava svoj ekonomski procvat u 18. stolje�u. U drugoj polovici 19. st. po�elo se normativnim putem izjedna�avati pojedine gradove i svoditi ih na zajedni�ke tipove. U tom smislu stupio je 1861. godine na snagu “Naputak za privremeno ure�enje županija, slobodnih kotara, slobodnih i kraljevskih gradova, povlaštenih trgovišta i seoskih op�ina”. Ukinu�em Vojne krajine 1871. godine zakonom o gradskim i seoskim op�inama dotadašnja je vojno krajiška op�ina Ivani� tvr�a podignuta u red gradova. Godine 1895. prema “Zakonu o ustroju gradskih op�ina” stvorene su tri kategorije gradova. U prvu kategoriju svrstan je Zagreb koji je izuzet iz organizacije županije i podre�en neposredno zemaljskoj vladi kao kraljevski slobodni grad i glavno mjesto kraljevina Hrvatske i Slavonije, sjedište bana trojedne kraljevine, namjesni�kog vije�a, županije,


142

te sjedište rimokatoli�ke nadbiskupije. U to vrijeme Zagreb ima 1444 ku�e i 16.030 stanovnika. U drugu kategoriju nije uklju�en niti jedan grad s podru�ja današnje Zagreba�ke županije. U tre�u kategoriju svrstani su gradovi koji su na odre�eni na�in bili povezani s organizacijom kotarskih oblasti. Takav status na ovom podru�ju dobiva Ivani� tvr�a kao grad križeva�ke pukovnije. Ovo stanje održalo se je sve do 1918. godine. b) Sela Najzastupljeniji, odnosno najbrojniji oblik naseljenosti prostora razasut po �itavom teritoriju tadašnjih županija svakako su sela (ves, latinski villa), a o njima saznajemo nešto više iz prvog sa�uvanog popisa crkvenih župa 1334. godine na podru�ju Zagreba�ke biskupije. Sela su osnovno obilježje vlastelinskih provincija. Intenzitet i raspored naseljenosti ukupnog prostora možemo pratiti upravo na osnovi poznatog broja župa pojedinih podru�ja. Ve� u 14. st. sela su udruživana u seoske op�ine ili su�ije (judicatus), koje su u 16. st. �inile svojevrsne organizacijske jedinice vlastelinstava, odnosno njihovih provincija. Na �elu seoske op�ine ili su�ije nalazio se sudac kojeg su birali seljaci svake godine. Na izraženoj reljefnosti podru�ja od najranijih vremena sela su smještavana na zaravancima brežuljaka �ija visina nije prelazila 400 m. S obzirom na to, sela su bila male veli�ine i razasuta u prostoru. Doline rijeka zbog plavljenog, odnosno mo�varnog tla nisu bile u najranije doba nastanjene. Takav smještaj ovih malih sela ve� u najranije doba u�vrstio je topografijom terena uvjetovanu specifi�nu organizaciju naselja i njegovu karakteristi�nu matricu koju je mogu�e bez obzira na izmjenjenu strukturu slijediti do danas. Mala sela i veliku raštrkanost ku�a zbog ve�ih površina obradive zemlje oko ku�išta, koja je karakteristi�na za predtursko doba, s vremenom se pomo�u odre�enih propisa nastoji zamijeniti ve�om gusto�om izgra�enosti i stvaranjem ve�ih sela prikladnijih za upravu i sigurnost stanovnika. Takva su sela u 18. i 19. st. mogla biti i zasebne op�ine (Desinec, Cvetkovi�, Kraši�, Sveta Nedelja i dr.). c) Dvorci i kurije Iako održavaju razli�iti satus i materijalno stanje svojih vlasnika, dvorci i kurije predstavljaju za ovo razdoblje novi tip nastanjenosti prostora. Još krajem 16. st. i po�etkom 17. st., prestankom turske opasnosti, javlja se potreba za gradnjom dvoraca, a ostvaruje se u prvo vrijeme pregradnjom burgova, kao što su Jastrebarsko, Kerestinec, Slaveti�, Lukavec i dr. Težnja za reprezentativnoš�u, estetskim oblikovanjem i ve�om udobnoš�u stanovanja rezultirala je izgradnjom novih gra�evina na pomno odabranim lokacijama, ne više strateškog zna�aja kao kod burgova, ve� raskošnog i reprezentativnog prirodnog krajolika. Uz takve dvorce kao središta posjeda vezan je niz gospodarskih zgrada, te vrtovi i parkovi. Intenzivna izgradnja dvoraca i kurija uslijedila je krajem 18. st. U prvoj �etvrtini 19. st. opada izgradnja dvoraca, naro�ito onih raskošnijih. Osiromašeni feudalci prodaju svoje posjede, a imanja se parceliraju, naro�ito u Prigorju. Uz neke iznimke, kao što je Januševac, najve�i i najljepši primjer gra�evine toga vremena, u tom razdoblju grade se uglavnom manji dvorci i kurije. Glavna mreža komunikacija

Kao što spomenuto razdoblje srednjeg vijeka nije nastavilo tradiciju izgradnje kvalitetne cestovne mreže koju je ostavilo rimsko razdoblje na ovom tlu i kao što se nije izgra�ivala nova cestovna mreža, zapuštale su se i propadale zate�ene rimske ceste. Ja�i razvoj izgradnje cesta uslijedio je tek kada je prestala opasnost od Turaka. Posebnu ulogu u tom smislu imala je institucija Vojne krajine. Prva zna�ajnija cesta sagra�ena je na potezu Karlovac – Rijeka preko Gorskog kotara 1726. godine, a poznata je pod imenom Karolinska cesta. Godine 1750. izgra�ena je cesta Zagreb – Karlovac, a 1770. godine tzv. Jozefinska cesta Karlovac – Senj. Budu�i da dotadašnja Karolinska cesta nije bila prikladna za opsežniji prijevoz robe konjskom zapregom, podiže se na tom pravcu Lujzinska cesta, koja je predana prometu 1809. godine kao jedna od najzna�ajnijih prometnica ne samo u Hrvatskoj nego u �itavoj Europi. Ta cesta i obnovljena Jozefinska cesta (rekonstruirana 1833. do 1843. godine) tvore


143

glavne arterije rije�no-cestovnog sustava prometne privrede u sjevernoj Hrvatskoj, sve do uspostave željezni�kog prijevoza prema Rijeci. Ve� 1862. godine puštena je u promet željezni�ka pruga od Siska preko Zagreba do Zidanog Mosta kao odvojak tzv. Južnih željeznica. Godine 1865. izgra�en je odvojak od Zagreba do Karlovca. Prije 1875. nastala je pruga od Zagreba preko Dugog Sela u smjeru Križevaca i Koprivnice. Potkraj 19. st. nastalo je više vicinalnih željezni�kih pravaca koji su tvorili cjelovitu mrežu hrvatsko-slavonskog željezni�kog prometa. Ostale ceste na ovom podru�ju imaju sve do I. svjetskog rata zna�enje samo za lokalnu ili regionalnu trgovinsko-prometnu privredu. 2. Nepokretna kulturna dobra Povijesni kontinuitet života na podru�ju Zagreba�ke županije ostavio je materijalne tragove u obliku arheoloških nalaza i o�uvane graditeljske baštine. Iznimno velik broj kulturnih dobara koja datiraju iz svih razdoblja ljudske povijesti - od prapovijesti, antike, srednjeg vijeka, renesanse, baroka, razdoblja 19. st, sve do danas, a koja se vode u Popisu nepokretnih kulturnih dobara pri Ministarstvu kulture, Upravi za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskom odjelu u Zagrebu - sistematizirana su prema vrstama i podvrstama i prikazana u tablicama koje slijede.

Pravni status zaštite nepokretnih kulturnih dobara

PRAVNI STATUS ZAŠTITE KULTURNIH DOBARA

VRSTA KULTURNIH

DOBARA REGISTRACIJA

PREVENTIVA

PRIJEDLOG ZA ZAŠTITU (EVIDENCIJA)

POVIJESNA NASELJA GRADSKA 1 3 2 GRADSKO-SEOSKA 1 4 SEOSKA 12 59 UKUPNO: 1 16 65 POVIJESNE GRA�EVINE I SKLOPOVI SAKRALNE GR. 25 79 225 STAMBENE GR. 17 35 58 JAVNE GR. 1 7 39 GOSPODAR. GR. 1 4 12 STARI GRADOVI 2 2 2 VOJNE GR. 1 1 POV.-MEM. GR. 1 2 7 JAVNA PLASTIKA 1 4 PARK. I PERIVOJI UKUPNO: 48 130 348 ARHEOLOŠKI LOKALITETI I ZONE 12 19 231 MEMORIJALNA PODRU�JA I OBILJEŽJA 1 116 SVEUKUPNO:

62

281

644


144

Razmještaj kulturnih dobara po op�inama i gradovima

PROSTORNI RAZMJEŠTAJ KULTURNIH DOBARA POVIJESNE CJELINE POVIJESNE GRA�EVINE I SKLOPOVI

GRAD Op�ina

gra

dsk

e

gra

dsk

o

seo

ske

seo

ske

stari

gra

d

vojn

i

sakr

aln

i

sta

mb

en

i

javn

i

gosp

o-

da

rski

javn

a

pla

stik

a

ARHEO. LOKAL. I ZONE

MEM. PODR. I OBILJ.

UKUPNO

DUGO SELO 1 1

4 2 1 1 6 7 23

IVANI� GRAD 1 13 12 8 1 1 21 57

JASTREBARSKO 1 8 1 41 11 1 1 11 4 80

SAMOBOR 1 9 4 41 21 4 2 1 32 7 122

SV.IVAN ZELINA 1 1 20 11 1 24 5 63

VELIKA GORICA 1 5 30 12 8 1 46 18 121

VRBOVEC 1 1 1 22 4 1 1 7 38

ZAPREŠI� 7 2 4 1 5 6 25

Bedenica 2 1 1 1 5

Bistra 1 6 3 1 1 1 13

Brckovljani 4 7 2 1 11 5 30

Brdovec 8 5 2 11 7 33

Dubrava 1 7 1 1 3 13

Dubravica 7 1 1 1 1 11

Farkaševac 1 4 1 6

Gradec 1 6 4 5 16

Jakovlje 2 2 2 6

Klin�a Sela 3 7 5 2 6 1 24

Kraši� 12 10 8 9 4 39

Kloštar Ivani� 1 9 1 1 1 1 6 3 23

Kravarsko 2 6 8

Križ 1 1 6 3 3 6 7 27

Luka 1 5 2 1 9

Marija Gorica 1 3 2 1 6 1 14

Orle

1 8 4 2 4 1 20

Pisarovina 1 12 4 1 4 22

Pokupsko 8 1 1 8 18

Preseka 3 1 2 6

Puš�a 5 1 2 1 9

Rakovec 5 1 2 8

Rugvica 7 1 3 17 7 34

Stupnik 1 1 2 4

Sveta Nedjelja 6 4 1 4 15

Žumberak 18 1 26 14 4 3 11 8 87


145

3. Ocjena stanja kulturnih dobara Kulturna dobra su kao dio životne sredine izložena trajnom utjecaju i pritiscima, a zbog svoje fizi�ke strukture (drvena gra�a, kamen slabe kvalitete) naro�ito su osjetljiva i sklona propadanju. �initelji utjecaja na kulturno dobro: �� pritisak razvoja (adaptacije, prenamjene, industrija, promet, vo�enje infrastrukturnih sustava), �� ekološki pritisci (one�iš�enja), �� prirodne katastrofe (poplave, požari, potresi), �� nebriga i neodržavanje, nedostatak financijskih sredstava, neriješeni imovinski i pravni odnosi. Na podru�ju Županije razlozi devastacija i ugrožavanja kulturnih dobara su s jedne strane pritisci razvoja, a s druge neodržavanje i zapuštanje povijesnih gra�evina, a time i ugrožavanja njihova gra�evnog stanja. Ugroženost povijesnih naselja Osnovni uzroci ugroženosti povijesnih naselja su: �� prekomjerno širenje i promjena struktura, �� promet u povijesnoj jezgri, �� pritisci razvoja, neprihvatljive namjene, �� neodržavanje i rušenje povijesne gra�evne strukture, �� napuštanje i odumiranje seoskih naselja. Širenje i promjena struktura naselja Problem promjene strukture naselja izražen je kod gradskih i seoskih naselja, osobito na podru�ju bivših op�ina Dugo Selo, Sveti Ivan Zelina, Vrbovec i Jastrebarsko, te sadašnjih op�ina Stupnik, Klin�a Sela, Sv. Nedjelja, Puš�a i Brdovec, gdje se u zadnjim desetlje�ima pokazuju znakovi naglih promjena u prostoru. Naselja u nizinskim podru�jima po�inju se znatno teritorijalno širiti. Ta je promjena izazvana ve�im doseljavanjima, osobito u ratnom i poratnom razdoblju, ali i preseljenjem stanovnika iz brdskih sela u nizine. Naselja se proširuju duž glavnih prometnih pravaca, ne vode�i ra�una o tipološkim karakteristikama matrice. Kontinuiranom izgradnjom duž prometnica, bez planske osnove za artikuliranje i organiziranje naselja, bespovratno se gube relacije nekadašnjih naselja, a krajolik se pretvara u izgra�eni, ne uspostavivši novu kvalitetu. Najizraženiji je primjer devastacija povijesnih posavskih sela koja su imala formiranu matricu i elemente prepoznatljivosti: Rugvica, Oborovo, Savski Nart. Nekadašnja linearna sela, s drvenom gra�evnom strukturom koja je bila smještena samo s jedne strane ceste, transformirana su u neprepoznatljive aglomeracije velike gusto�e izgradnje. Širenje gradskih naselja u kvalitetne krajobrazne predjele koji ga okružuju ili u nizinu koja predstavlja zonu njegove ekspozicije, ugrožava sliku naselja i njegovu sveukupnu kulturno-povijesnu vrijednost (Samobor, Zelina, Gradec). Uvode se neprimjereni sadržaji i pogoni koji su izvor one�iš�enja ili na drugi na�in umanjuju i ugrožavaju vrijednost povijesne jezgre (promet, buka, vibracije, prašina). Depopulacija i odumiranje naselja Na podru�ju Žumberka i dalje se nastavlja trend depopulacije ve�ih podru�ja, koji je zapo�eo po�etkom ovog stolje�a. Sela gube vitalitet, stanovnici ih napuštaju, a oni koji ostaju uglavnom su starije dobi. To nužno dovodi do napuštanja pojedinih ku�a, a poljodjelske se površine koje okružuju naselja, više ne obra�uju. Nailazimo na primjere ruševnih ku�a unutar sela, ali i do drasti�nih primjera potpuno mrtvih naselja - sela ruševina. Istodobno se javlja gradnja novih tzv. ekosela. Povijesne gra�evine i sklopovi Stari gradovi kao bitan element prostora izloženi su propadanju, bez poduzimanja mjera njihova održavanja i potrebne konzervacije. Zahvaljuju�i svom izdvojenom položaju, teško pristupa�nom terenu, nisu ugroženi od nove gradnje u neposrednoj blizini.


146

Dvorci i kurije Razlozi koji dovode do lošega gra�evnog stanja i prezentacije dvoraca višestruki su, a može ih se svesti u nekoliko kategorija: �� neprimjereni gra�evinski zahvati prilikom rekonstrukcija i obnove uništavaju povijesnu strukturu i

umanjuju spomeni�ke vrijednosti (dvorac Erdödy u Jastrebarskom), �� nove gra�evine koje se grade na nedovoljnoj udaljenosti od dvorca umanjuju mu ambijentalnu

vrijednost (Slaveti�, dvorci u dolini Save, kurije zelinskog podru�ja), �� neodgovaraju�a namjena (Kerestinec - vojska, Bistra - bolnica), �� nebriga, neodržavanje i zapuštanje (zbog neriješenih vlasni�kih odnosa, Novi Dvori Zapreši�ki,

brojne kurije na podru�ju gradova Velike Gorice, Sveti Ivan Zelina). Gospodarske gra�evine Mlinovi vodeni�ari na potoku Kup�ini i Slapnici, kao rijetki preostali na podru�ju Županije, danas su izvan funkcije, zapušteni. Rijedak primjer obnove je vodenica u Medven Dragi. U teškom su gra�evnom stanju prate�e gospodarske zgrade uz dvorce i kurije, koje su bez namjene, izložene propadanju. Arheološki lokaliteti i zone Arheološka zona Š�itarjevo izložena je devastaciji i uništavanju arheoloških nalaza zbog gradnje obiteljskih ku�a i prate�ih gra�evina, koje se izvode bez kontrole i arheološkog nadzora. Naselja na podru�ju zašti�ene zone šire svoja gra�evinska podru�ja. Podaci s terena govore da se radi o divljoj izgradnji. Konflikti u prostoru Zahvati koji utje�u na promjenu odnosa u prostoru, a time i umanjuju vrijednosti krajobrazne cjeline: �� kamenolomi, �� dalekovodi, ceste i prometni sustavi, �� širenje izgradnje u krajoliku bez urbanisti�ke koncepcije. Kamenolomi se otvaraju u planinskim podru�jima Žumberka i Medvednice, dakle u najvrednijim prirodnim podru�jima, biološki ga ranivši i bitno mu umanjuju�i vrijednosti. Eksploatacija kamenoloma izaziva i ekološke probleme: buku, prašinu, vibracije, one�iš�enje zraka itd., ali i prometne probleme vezane uz transport materijala. Problemi su širih razmjera. Dalekovodi i veliki prometni sustavi (magistralne ceste, željezni�ke pruge, zra�na luka) barijere su u prostoru, imaju veliko vizualno i prostorno zna�enje. Analize su pokazale da se na podru�ju Županije najve�e prometne komunikacije još od antike vode rije�nim dolinama, ne izazivaju�i konflikte u prostoru. Konflikte izazivaju zahtjevi za lociranjem radnih zona u rije�nim dolinama i u neposrednoj blizini magistralnih cesta (autocesta). Problem predstavlja i zahtjev za širenjem Zra�ne luke Zagreb u zonu anti�kog grada na podru�ju Š�itarjeva (Andautonia), �ime se dovodi u opasnost mogu�nost odgovaraju�e prezentacije lokaliteta. Disperzivna gradnja u prostoru, kao posljedica divlje gradnje ili prekomjernog širenja naselja, naro�ito je izražena na podru�ju Sv. Ivana Zeline (isto�ne padine Medvednice - zona kurija i vinograda), na podru�ju oko Dugog Sela i južnih padina Marijagori�kog pobr�a – zone dvoraca. �itavo podru�je Posavine (bivše op�ine Dugo Selo) koje je još prije desetak godina imalo o�uvan velik broj sela karakteristi�ne matrice i tradicijske drvene arhitekture, danas je potpuno izmijenilo fizionomiju, pretvorivši naselja u nepregledne nakupine ku�a neprimjerenog oblikovanja.


147

Zaštitni radovi na povijesnim gra�evinama U nizu povijesnih gra�evina na kojima su se u posljednjih nekoliko godina provodili radovi sanacije i obnove na stru�an i konzervatorski ispravan na�in, dobiveni su zadovoljavaju�i rezultati prezentacije njihovih arhitektonskih i umjetni�kih vrijednosti. Takvi su radovi uglavnom bili financirani od Ministarstva kulture ili iz gradskih i županijskih fondova, prema programima obnove i sanacije koji su bili izra�eni na metodološki stru�an na�in. Op�a metodologija rada na obnovi i sanaciji povijesnih gra�evina sastoji se od sljede�ih faza: �� prethodna istraživanja (konzervatorsko-restauratorski istražni radovi, arheološka istraživanja,

geofizi�ka i geomehani�ka ispitivanja konstrukcije i okoliša prema potrebi), �� izrada projekta stati�ke sanacije (konstrukcije, temelja, terena i sl.), �� projekti obnove i arhitektonske prezentacije (pro�elja, interijera i sl.), �� izvo�enje radova pod stalnim konzervatorskim nadzorom. Na temelju predo�ene metodologije rada tijekom posljednjih nekoliko godina (od 1996.) izvo�eni su ili su u tijeku radovi na sljede�im gra�evinama: �� dvorcima Orši� u Slaveti�u i Lukavcu, �� kurijama: Modi� Bedekovi� u Donjoj Lomnici, Alapi� u Vukovini, �� muzeju Turopolja u Velikoj Gorici, �� župnim crkvama: Sv. Ladislava u Pokupskom, Sv. Martina u Svetom Martinu pod Oki�em,

Poho�enja Blažene Djevice u Mariji Gorici, Sv. Petra u Ivani� Gradu, �� kapelama: Sv. Duha u Lu�elnici, Sv. Roka u Cvetkovi� Brdu, Sv. Ivana Krstitelja u Lukini� Brdu,

Sv. Trojstva u Pokupskom Gladovcu, Sv. Jurja u Lijevim Štefankima, Sv. Antuna Padovanskog u Gustelnici, Sv. Petra i Pavla u Cerju Pokupskom, Sv. Petra u Novom Mjestu, Sveta Tri kralja u Kominu, Majke Božje Žalosne u Prepolnu, Sv. Ivana Krstitelja u Svetom Ivanu Zelini, Sv. Jakova na groblju u Ivani� Gradu,

�� civilnim gra�evinama: stara škola u Parku S. Posezija, stara gradska vije�nica u Ivani� Gradu. B) KULTURNO-KRAJOBRAZNE CJELINE Krajobrazna osnova Hrvatske (Studija: Krajolik - Sadržajna i metodska podloga krajobrazne osnove Hrvatske, Ministarsrvo prostornog ure�enja, Zavod za prostorno planiranje, Zagreb,1999.) predstavlja po�etak rada na krajobraznoj osnovi, dugoro�nom projektu koji treba uzeti u obzir obilježja i vrijednosti krajolika pri izradi dokumenata prostornog ure�enja. Prema Europskoj konvenciji o krajoliku, krajolikom se smatra podru�je izgled kojega je odre�en djelovanjem i me�udjelovanjem prirodnih i ljudskih �initelja. Krajolik se mora shvatiti kao prostorno ekološku, gospodarsku i kulturnu cjelinu, u kojoj valja poštivati na�elo raznolikosti i posebnosti. U nastojanju da se u planiranju prostor tretira kao resurs i koristi na održiv na�in, potrebno je osigurati da preobrazbe prostora budu uskla�ene s posebnoš�u pojedinih krajobraznih cjelina, odnosno krajolika. Pod pojmom kulturnog krajolika (krajobraznih cjelina) razumijevaju se topografski definirana podru�ja u kojima je prepoznatljiv primjeren suživot prirodnih struktura i graditeljske baštine. Pojedini zasebni �initelji povezani su fizi�kim, funkcionalnim ali i duhovnim vezama. Kulturni je krajolik cjelina s prepoznatljivim prostornim, povijesnim, arheološkim, etnološkim, umjetni�kim, kulturnim, socijalnim i tehnološkim vrijednostima. Naseobinski oblici i njihovo krajobrazno okruženje bitan su nositelj vizualnog identiteta prostora i temeljni �initelj krajobrazne cjeline. Temeljno polazište vrednovanja kulturnog krajolika sastoji se u cjelovitom isprepletanju svih ostvarenih vrijednosti, prirodnih i antropogenih. Pojedina�ne prostorne vrijednosti (naselja, gra�evine) mogu�e je identificirati, i svaka je za sebe odre�ena vlastitim identitetom. Tako vrednovane osobitosti su odre�ene i topografski i mogu�e ih je zaokružiti u svim veli�inama, od skupine gra�evina, preko naselja, do ve�ih prostornih cjelina. Kulturni krajolik je prostorna vrijednost u kojoj je zbog specifi�nih zemljopisnih, kulturnopovijesnih, upravnih, socijalnogospodarskih i drugih osobitosti razvoja, prije svega kao posljedicu gradnje i o�uvanja karakteristika egzistencijalnog prostora, mogu�e prepoznati zajedni�ke karakteristike svih vrsta gra�evina, koje u okviru naselja ili izvan njega definiraju identitet prostora.


148

C) PRIRODNA BAŠTINA Izvod iz upisnika Ministarstva zaštite okoliša i prostornog ure�enja (popis posebno zašti�enih dijelova prirode na podru�ju obuhvata Zagreba�ke županije) Na podru�ju prostora Zagreba�ke županije, temeljem Zakona o zaštiti prirode ("Narodne novine", broj 30/94 i 72/94), razmjerno je malo posebno zašti�enih dijelova prirode, a znatno više ih je vrednovano i evidentirano u ranije izra�enim prostornim planovima (bivših) op�ina. Do danas je ukupno zašti�eno 30 objekata - dijelova prirode Zagreba�ke županije, i to u kategorijama parka prirode, posebnog rezervata, zašti�enog krajolika, park-šume, spomenika prirode i spomenika parkovne arhitekture u smislu �lanka 3. Zakona o zaštiti prirode ("Narodne novine", broj 30/94 i 72/94). U nastavku donosimo tabli�ni pregled posebno zašti�enih dijelova prirode na podru�ju Zagreba�ke županije:

BR KATEGORIJE - NAZIV

OP�INA/GRAD POVRŠINA (ha)

POVRŠINA U ZAGREBA�KOJ

ŽUPANIJI

REG. BROJ

DATUM ZAŠTITE

PARK PRIRODE 1 Zapadni dio Medvednice Bistra, Jakovlje,

Zapreši� 22 826,00 4 593,22 773 29.05.1971.

2 Samoborsko gorje - Žumberak

Samobor, Kraši�, Žumberak, Jastre- barsko, Klin�a Sela

33 300,00 26 031,33 bb 28.05.1999.

POSEBNI REZERVAT - botani�ki 3 Smeroviš�e Samobor 3,00 3,00 86 19.01.1963. 4 Dubravica - cret i šuma Dubravica 6,00 6,00 238 29.06.1966. - ornitološki 5 Jastrebarski lugovi Jastrebarsko 61,18 61,18 408 15.04.1967. 6 Zapreši� - Sava Zapreši�, Samobor 243,0 243,0 638 01.10.1970. 7 Strmec - Sava Sveta Nedjelja,

Samobor 287,00 287,00 697 23.12.1970.

8 Crna Mlaka Jastrebarsko 650,00 650,00 762 01.07.1980. - zoološki 9 Varoški lug Dubrava 811,39 811,39 788 13.07.1982. - šumske vegetacije 10 Markov�ak - Bistra Bistra 250,24 151,46 128 26.12.1963. 11 Stupni�ki lug Stupnik 18,00 18,00 167 15.06.1964. 12 Japeti� Jastrebarsko 28,80 28,80 705 15.07.1975. 13 Varoški lug - šuma Dubrava 26,15 26,15 819 27.05.1988. 14 �esma Farkaševac 26,28 26,28 787 13.07.1982. 15 Novakuša Gradec 2,07 2,07 785 13.07.1982. PARK-ŠUMA 16 Tepec - Pala�nik -

Stražnik Samobor 350,15 350,15 632 07.04.1970.

ZAŠTI�ENI KRAJOLIK 17 Slapnica Žumberak, Kraši� 319,80 319,80 169 11.07.1964. 18 Zelinska glava Sv. Ivan Zelina 951,56 951,56 bb 29.11.1991. 19 Oki� grad - okolica Samobor 6,60 6,60 633 07.04.1970. SPOMENIK PRIRODE 20 Grgosova spilja Samobor - - 691 28.03.1974. 21 Šupljak - tisa Bistra - - 198 31.12.1964. 22 Velika Gorica-hrast lužnjak Velika Gorica - - 193 08.12.1964. SPOMENIK PARKOVNE ARHITEKTURE 23 Samobor - park u

Langovoj 39 Samobor 0,60 0,60 80 01.11.1962.

24 Lug - park oko dvorca Samobor 6,80 6,80 134 14.07.1948. 25 Jastrebarsko - park oko

dvorca Jastrebarsko 9,47 9,47 135 20.07.1961.

26 Božjakovina -park oko dvorca

Brckovljani 7,00 7,00 207 03.02.1965.

27 Samobor - park u Bistracu Samobor 2,00 2,00 596 24.12.1969. 28 Gornja Bistra -lje�ilišni

park Bistra 7,72 7,72 649 30.06.1971.

29 Samobor - park Mojmir Samobor 1,01 1,01 710 16.02.1976. 30 Samobor - tisa Samobor - - 94 03.04.1963.


149

Valorizacija zašti�enih dijelova prirode na podru�ju Zagreba�ke županije PARK PRIRODE Park prirode je, prema zakonskoj definiciji, prostrano prirodno ili dijelom kultivirano podru�je s naglašenim ekološkim, estetskim i turisti�ko-rekreativnim vrijednostima, u kojem su dopuštene djelatnosti kojima se ne ugrožavaju njegove bitne zna�ajke i funkcije. S gledišta zaštite prirode, parkovi prirode imaju op�enito u svijetu veliko zna�enje te bi i kod nas trebali dobiti odgovaraju�e mjesto u strategiji zaštite i održivog razvoja. Park prirode ne zna�i samo zaštitu prirodnih resursa nego i odgovaraju�e korištenje i o�uvanje krajobraznih vrijednosti uz kulturne i povijesne sadržaje. Park prirode zapadni dio Medvednice Zapadni dio Medvednice zašti�en je 1981. godine u kategoriji parka prirode (Zakon o proglašenju zapadnog dijela Medvednice parkom prirode, “Narodne novine”, br. 24. od 16. lipnja 1981.). Park prirode zapadni dio Medvednice prostrano je prirodno podru�je s vrlo naglašenim ekološkim vrijednostima: brojnim potocima, slikovitim poto�nim dolinama, krškim pojavama (spilje, ponori, stijene, ponikve, škrape), autohtonim šumskim zajednicama, bogatom prizemnom florom, rijetkim planinskim biljkama, raznolikim životinjskim svijetom te kulturno-povijesnim spomenicima. Niz obronke Medvednice slijevaju se brojni potoci koji su u trup planine urezali duboke doline. Najve�i dio Medvednice izgra�en je od eruptivnog kamena, pretežno od zelenih škriljevaca. Na periferiji planine zastupljene su vapnena�ke i dolomitne naslage. Na podru�ju vapnenca razvijene su i krške pojave. Park prirode Medvednica obuhva�a najzna�ajniji dio planine koji seže od Podsuseda do Kašinskog sedla u duljini oko 24 km. Ukupna površina parka prirode iznosi 22.826,00 ha, a površina koja se odnosi na Zagreba�ku županiju je 4.593,22 ha. Medvednica je prekrivena bujnom šumskom vegetacijom koja pokriva obronke od oko 200 metara nadmorske visine pa sve do vrha. Osobito je zna�ajno za Medvednicu da u kompaktnoj šumi (iznad rubnih urbaniziranih zona) nema naselja. Unutar šumskog pokrova ima otvorenih terena, što se kao poljodjelske površine uvla�e dublje u poto�ne doline. Šumski pokrov pokazuje znatnu raznolikost u vezi s visinskim razlikama i u odnosu na ekspoziciju. Najnižu zonu izgra�uje šuma hrasta kitnjaka i obi�nog graba, odnosno kitnjaka i pitomog kestena, koja na toplijim položajima prelazi u kestenovu šumu, što doseže do 600 metara nadmorske visine. Na južnim obroncima nižih predjela, u podru�ju vapnenca i dolomita, zastupana je u reliktnim oazama šuma hrasta medunca. U srednje visinskoj zoni prevladava kitnjak, a kesten sve više zamjenjuje bukva. U najvišem podru�ju kao i na sjevernoj strani prevladava uglavnom bukva, a uz nju se sve �eš�e javlja jela, koja zauzima sve vršne i hladnije površine. Mjestimice je razvijena i �ista jelova šuma. Na vrhu Medvednice i uzduž grebena pojavljuju se prirodne skupine jasena s planinskim brijestom. Navedene šumske zajednice uz odgovaraju�e vrste drve�a i grmlja obiluju prizemnim biljem. Iznad Tisinog ponora je mala zona rijetko zastupljene šumske zajednice tise i lipe (Tilio-Taxetum Glava�). Poseban ukras šuma su proljetnice koje su na mnogim nalazištima ugrožene. Neke vrste drve�a i grmlja (tisa, božikovina, širokolisna veprina i lovorasti likovac) potisnute su neracionalnim korištenjem. Poseban problem predstavlja uništavanje jela trganjem gran�ica i skupljanje suhog liš�a, što uzrokuje osiromašenje humusnog dijela tla. Park prirode Medvednica bogat je i krškim fenomenima na podru�ju isto�no od Jelenje vode me�u kojima se isti�e pe�ina Medvednica i Tisin ponor. Sadašnje stanje u parku prirode nije zadovoljavaju�e, jer je to podru�je izloženo velikom pritisku razli�itih korisnika. Prioritetni zadatak je izrada i donošenje Prostornog plana posebnih obilježja za Park prirode Medvednica.


150

Osnovana je Javna ustanova ”Park prirode Medvednica” (Uredba o osnivanju Javne ustanove “Park prirode Medvednica”, koju je donijela Vlada Republike Hrvatske 8. srpnja 1999., N.N. broj 74/99), koja �e voditi brigu o zaštiti, održavanju, o�uvanju, promicanju i korištenju parka prirode. Šumama u parku prirode se gospodari u skladu s izra�enim Gospodarskim osnovama vode�i ra�una o opstojnosti raznoliko zastupljenih šumskih zajednica. Stalni je problem nedopuštena izgradnja u podsljemenskoj zoni parka prirode. Postoje�a izgradnja svojim arhitektonskim oblicima, visinskim i tlocrtnim gabaritima i ugra�enim gra�evnim materijalima vizualno obezvre�uje taj dio Medvednice. Park prirode Žumberak - Samoborsko gorje Podru�je Žumberka i Samoborskog gorja zašti�eno je 1999. godine u kategoriji parka prirode (Zakon o proglašenju Žumberka i Samoborskog gorja parkom prirode, “Narodne novine” br. 58 od 9. lipnja 1999.) U parku prirode Žumberak - Samoborsko gorje može se izdvojiti nekoliko prostornih cjelina i to: Žumbera�ka gora, Samoborska gora i Plešivica. Žumbera�ko i Samoborsko gorje u geomorfološkom i krajobraznom smislu predstavlja cjelinu, koja se pruža u smjeru jugozapad - sjeveroistok dužine oko 40 kilometra s ukupnom površinom od 33.300 ha. Površina parka prirode koja se nalazi na podru�ju Zagreba�ke županije iznosi 26.031,33 ha. Šumovitost žumbera�kog kraja je velika, te više od 50% �ini šumsko zemljište. U blizini naselja, posebno u središnjem dijelu, �este su degradirane šume panja�e. Stare bukove šume zamijenjene su najve�im dijelom kulturama smreke. Ta se tendencija nastavlja, ali bi s vremenom trebalo nastojati da se smreka i ostale �etinja�e sade samo na izrazito povoljnim lokacijama, dok na ostalim staništima treba uzgajati autohtone bukove sastojine koje u posljednje vrijeme imaju sve zna�ajniju gospodarsku vrijednost, a i zna�ajnu ekološku prednost. Starih bukovih šuma izrazito prašumske strukture ostalo je vrlo malo - 28,80 ha izdvojeno je i zašti�eno u kategoriji rezervata šumske vegetacije Japeti� - na najfrekventnijem turisti�kom cilju posjetilaca Samoborskog gorja. Od �etinja�a prirodno obilno pridolazi samo borovica (Juniperus communis), kao vrsta gospodarski potpuno nezanimljiva, koja ve�inom nastava degradirane terene, dok se tisa pojavljuje pojedina�no u malom broju �itavim masivom, s dvije obilnije sastojine u šumi Javorec iznad Cerinskog vira i u šumi Graben iznad izvora Slapnice ispod vrha Šipa�ki brijeg u Samoborskom gorju. Znatan broj rijetkog i zašti�enog bilja našao je tako�er uto�ište u ovim gorama, posebno u široj okolici Samobora: blagajev likovac, crveni likovac, lovorasti likovac, kranjski ljiljan, planinski božur, tisa, božikovina, endemi�na samoborska gromotulja itd. Vrlo je široka i zanimljiva lepeza predstavnika životinjskog svijeta ovog parka prirode. Od krupnijih životinja najbrojnije su srne, ali još uvijek daleko od brojnog stanja koje omogu�ava stanište. Stalno su prisutne i divlje svinje koje pri�injavaju znatne štete na poljoprivrednim kulturama. Zec je rijedak. Izgleda da se pojavljuje povremeno i ris, dok je divlja ma�ka, iako vrlo rijetka, stalno prisutna. Tu su i kune bijelica i zlatica (ova potonja je vezana uz najstarije šume), puh i vjeverica, te mnoge vrste sitnih i mišolikih glodavaca. U potocima žive poto�ne pastrve, �uveni su tereni za sportski ribolov Bregana i Slapnica, a Samobor-kao rijetko koji grad može se pohvaliti da se u njegovu središtu, u potoku Gradni, može uvijek vidjeti dosta kapitalnih primjeraka te plemenite riblje vrste. Pti�ji svijet je raznolik i brojan. Od rijetkih vrsta tu je crna žuna, liještarka, gavran, crna roda. Osnovna fizionomija Žumbera�ko-Samoborskog gorja dana je izuzetnom kombinacijom šuma i prostranih livada nastalih djelovanjem �ovjeka. Drugdje su livade, njive i naselja u dolinama, a vrhovi pod šumom. Ovdje je obrnuto, tako da ljudi žive “gore”, a u šumu (još kažu “živicu”, lozu, grm) idu “dolje”. Te prostrane livade na terenima od 500 do 1180 mnv (ima ih blizu 10.000 ha) osnovna su i glavna vrijednost od koje se polazi pri analizi pogodnosti masiva za turisti�ku rekreaciju svake vrste. Svetojansko i Plešivi�ko vinorodno prigorje spada me�u krajobrazno najvrednije predjele u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Unato� intenzivnom životu i urbanizaciji, taj izrazito kultiviran krajolik zadržao je svoja pozitivna obilježja zahvaljuju�i prije svega konfiguraciji terena i na�inu obrade zemlje. Nekoliko predjela i lokaliteta izrazitih vrijednosti, kao gornji tok kanjona Slapnice pritoke Kup�ine i predjel Oki�a, zašti�eni su u drugim kategorijama sukladno Zakonu o zaštiti prirode.


151

Žumbera�ko-Samoborsko gorje vrlo je vrijedan i još uvijek, s gledišta zaštite prirode, o�uvan prostor. Visoka estetska vrijednost je u prostranim brdskim livadama koje se izmjenjuju sa šumskim kompleksima i poljodjelskim površinama. Zbog odlaženja stanovništva u gradove, livade se ne kose te ih postupno obrastaju šume. Na taj se na�in postupno gube najvažnije zna�ajke krajobraza. Osnovana je Javna ustanova “Park prirode Žumberak-Samoborsko gorje” (Uredba o osnivanju Javne ustanove “Park prirode Žumberak-Samoborsko gorje” koju je donijela Vlada Republike Hrvatske 16. rujna 1999., N.N. broj 96/99), koja �e voditi brigu o zaštiti, održavanju, o�uvanju, promicanju i korištenju zašti�enog podru�ja parka prirode. Šumama u parku prirode gospodari se sukladno Gospodarskim osnovama, vode�i ra�una o opstojnosti raznoliko zastupljenih šumskih zajednica. Prostorni plan podru�ja posebne namjene nije još izra�en. Tako�er još nije izra�en ni Pravilnik o unutrašnjem redu, kojim se utvr�uje i regulira na�in ponašanja na podru�ju parka prirode. POSEBNI REZERVAT Prema Zakonu o zaštiti prirode (N.N. broj 30, od 15. travnja 1994.), �lanak 7. “Posebni rezervati su podru�ja u kojima je osobito izražen jedan ili više neizmijenjenih sastojaka prirode, a osobitog su znanstvenog zna�enja i namjene.” Posebni rezervati mogu biti: šumske vegetacije, botani�ki, zoološki (ornitološki, ihtiološki i dr.), rezervati u moru, geografski i dr. U posebnim rezervatima nisu dopuštene radnje koje bi mogle narušiti svojstva zbog kojih je proglašen rezervatom (branje i uništavanje biljaka, uznemiravanje, hvatanje i ubijanje životinja, melioracijski zahvati, razni oblici privrednog i ostalog korištenja). Na podru�ju obuhvata Županijskog plana nalaze se dva botani�ka rezervata, �etiri ornitološka rezervata, jedan zoološki i šest rezervata šumske vegetacije. Smeroviš�e - posebni rezervat - botani�ki Posebni botani�ki rezervat kod Smeroviš�a nalazi se na dolomitnom brežuljku neposredno iznad korita Lipove�ke Gradne uz aktivni kamenolom. Površina rezervata iznosi 3,00 ha. Najzna�ajnije biljke su: mala sapunika (Saponaria belidifolia) koja je tercijarni relikt, a pripada južnoeuropskom flornom elementu, te brdska gromotulja (Alyssum montanum ssp. Samoborense). Izvanredna floristi�ka vrijednost ovog lokaliteta fenomen je dolomita. Rezervat je zašti�en Rješenjem Republi�kog zavoda za zaštitu prirode, br. 16/2-1963, od 19. I. 1963., a upisan u Registar posebno zašti�enih objekata prirode pod br. 86. Zasipavanjem jalovine i iskorištavanjem dolomita s podru�ja rezervata, rezervat se znatno smanjio od prvotno zašti�ene površine, što je ujedno i potisnulo rijetke i specifi�ne vrste zbog kojih je taj lokalitet stavljen pod posebnu zaštitu. Dubravica (cret i šuma) - posebni rezervat - botani�ki Podru�je creta kod Dubravice s okolnom šumom stavljeno je pod posebnu zaštitu 1966. godine temeljem tadašnjeg Zakona o zaštiti prirode (N.N. broj 34/65) u kategoriji specijalnog botani�kog rezervata, a objavljeno je u “Službenim novinama” op�ina Zapreši� i Klanjec, broj 6. od 30. 6. 1966. Zakonom o zaštiti prirode iz 1994. godine kategorija zaštite je preimenovana u posebni botani�ki rezervat. Ukupna zašti�ena površina iznosi 6,00 ha. Rezervat se nalazi u šumi Dubrava ispod Lugarskog brega na lijevom obronku potoka Dubrava. Cret se sastoji od tri manje površine smještene unutar šume hrasta i graba. Cretne površine su okružene šikarom johe. Cret je gotovo jednoliko pokriven niskom vegetacijom s mjestimice izraslim grmovima johe, krkavine, breze i vrbe. Vegetaciju creta izgra�uje biljna zajednica šiljkice. Zašti�eno podru�je je u dobrom stanju, jer su sa�uvani karakteristi�ni elementi creta.


152

Jastrebarski lugovi - posebni rezervat - ornitološki Podru�je Jastrebarskih lugova zašti�eno je godine 1967. temeljem tadašnjeg Zakona o zaštiti prirode (N.N. br. 34/65) u kategoriji specijalnog ornitološkog rezervata (Rješenje o proglašenju specijalnog ornitološkog rezervata, “Službeni vjesnik Op�ine Jastrebarsko”, br. 1. od 01. svibnja 1967.) Zakonom o zaštiti prirode iz 1994. godine (N.N. br. 30/94) kategorija zaštite preimenovana je u posebni ornitološki rezervat. Posebni ornitološki rezervat Jastrebarski lugovi obuhva�a šumski odjel 15. u gospodarskoj jedinici Jastrebarski lugovi, a nalazi se uz lijevu obalu rje�ice Oki�nice u Crnoj Mlaki. Površina iznosi 61,18 ha. To je mješovita nizinska sastojina hrasta lužnjaka, jasena, brijesta, klena, johe i dr.; hrast, jasen i brijest u prosjeku su starosti oko 140 god. Uslijed depresije tog podru�ja voda se dugo zadržava, pa je šumsko tlo mo�varno. Proglašen je ve� 1967 g. posebnim ornitološkim rezervatom kao obitavalište orla štekavca, rijetke i ugrožene grabljivice. Šumskim odjelom se gospodari na na�in da se o�uvaju stoljetne skupine stabala koja su obitavališta orla štekavca. Sastojina je još uvijek dobrog zdravstvenog stanja. Zapreši� - Sava i Strmec - Sava - posebni ornitološki rezervati Podru�je Zapreši�-Sava zašti�eno je 1970. godine temeljem tadašnjeg Zakona o zaštiti prirode (N.N. br. 34/65) u kategoriji specijalnog ornitološkog rezervata (Rješenje o proglašenju specijalnim ornitološkim rezervatom podru�ja uz rijeku Savu, “Službene novine op�ina Zapreši� i Klanjec”, br. 10 od 2. listopada 1970.). Zakonom o zaštiti prirode iz 1994. godine (NN, br. 30/94) kategorija zaštite preimenovana je u posebni ornitološki rezervat. Površina rezervata je 243,00 ha. Podru�je Strmec-Sava zašti�eno je 1971. godine temeljem tadašnjeg Zakona o zaštiti prirode (NN, br. 34/65) u kategoriji specijalnog ornitološkog rezervata (Odluka o proglašenju podru�ja uz rijeku Savu u k.o. Strmec specijalnim ornitološkim rezervatom, “Službene vijesti op�ine Samobor”, br. 1 od 1. sije�nja 1972.). Zakonom o zaštiti prirode iz 1994. godine (NN, br. 30/94) kategorija zaštite preimenovana je u posebni ornitološki rezervat. Površina rezervata je 287,00 ha. Podru�je na lijevoj i desnoj obali Save zapadno od Podsuseda jedinstveno je stanište brojnih vrsta ptica, obraslo šumom vrba, topola, johe i gustom niskom vegetacijom, protkano rukavcima, brojnim kanalima i kanali�ima, pješ�anim i šljun�anim nanosima te mo�varnim livadama. Na ovom podru�ju naro�ito je važno okupljanje nekih zna�ajnih i rijetkih vrsta ptica kao na primjer: sokol grlaš, kulik slijep�i�, prutka pjegavka, �ukavica potrk, vodomar ribar, p�elarica žuta, pupavac božjak, plazica vuga, slavuj mali i grmuša pjegava. Naro�itu vrijednost ovog podru�ja u europskim razmjerima predstavlja gnijež�enje rijetke vrste ptice - plazice vuge (Remiz pendulinus). Ova podru�ja koja su neobi�no zanimljiva i u krajobraznom smislu, dobivaju na svom zna�enju i �injenicom što se nalaze u neposrednoj blizini milijunskog grada Zagreba. Unato� zahvatima, u neposrednoj blizini o�uvana je autohtona šuma i šikare priobalja rijeke Save, gdje obitavaju brojne pti�je vrste i druga fauna. U dijelu rezervata o�uvan je prirodni tok rijeke Save s meandrima i rukavcima. Crna Mlaka - posebni rezervat - ornitološki Podru�je Crne Mlake zašti�eno je 1980. godine temeljem tadašnjeg Zakona o zaštiti prirode (NN br. 54/76) u kategoriji specijalnog ornitološkog rezervata (Odluka o proglašenju podru�ja oko Crne Mlake specijalnim ornitološkim rezervatom, “Narodne novine”, br. 28 od 15. srpnja 1980.) Zakonom o zaštiti prirode iz 1994. godine (NN br. 30/94) kategorija zaštite preimenovana je u posebni ornitološki rezervat.. Podru�je Crne Mlake nalazi se južno od željezni�ke pruge, u pokupskom bazenu, a izme�u rje�ica Oki�nice na zapadu i Brebernice na istoku, na površini od približno 650 ha. U sklopu mo�varnog podru�ja Crne Mlake nalaze se i istoimeni ribnjaci, koji su nastali na mjestu nekadašnje Male mlake uz rje�icu Oki�nicu.


153

U šumskim sastojinama nalaze se: hrast lužnjak, poljski jasen, brijest, joha, topola i grab, te šumsko vo�e (divlja kruška i divlja jabuka). Uslijed depresije i previsoke razine podzemne vode, šumsko tlo je minerogeno i mo�varno. Mo�varne površine i periferni dijelovi ribnjaka obrasli su vrbom rakitom, trskom, rogozom i sitom, a vodene površine prekriva lopo�, lokvanj i orašac. Od mo�varne ornitofaune, koja je zastupana u velikom broju vrsta i primjeraka, naj�eš�i su predstavnici: gnjurac �ubasti, siva �aplja, �aplja danguba, �apljica bijela, žuta �aplja, gak kvakavac, patka divlja, patka njorka, crna liska, šljuka kokošica, �igra bjelokrila, �igra obi�na. U trsci gnijezde: trstenjak droš�i�, trstenjak cvrkuti� i dr. U središtu rezervata-ribnjaka Crne Mlake nalazi se dvorac nekadašnjeg vlasnika ribnjaka Zwillinga, koji je okružen prostranim parkom. Zaštitom su obuhva�ene samo površine ribnjaka. Prostor zašti�enog rezervata je dobro o�uvan kao obitavalište brojnih pti�jih vrsta. Rezervat Crna Mlaka uvršten je u popis Ramsarske konvencije i u projekt Ornitološki važnih podru�ja u Europi IBA. Varoški lug - posebni rezervat - zoološki Podru�je Varoškog luga zašti�eno je 1982. godine temeljem tadašnjeg Zakona o zaštiti prirode (NN br. 54/76) u kategoriji specijalnog zoološkog rezervata (Odluka o proglašenju �etiri specijalna rezervata zaštite prirode, “Službeni vjesnik Op�ine Vrbovec”, br. 6 od 14. srpnja 1982.). Zakonom o zaštiti prirode iz 1994. godine (NN br. 30/94) kategorija zaštite preimenovana je u posebni zoološki rezervat.. Podru�je Varoškog luga leži jugozapadno od Vrbovca. Okruženo je poljoprivrednim površinama i selima Poljana, Zvekovac, Marinkovac, Mostari, Obreška i Poljanski Lug. Ukupna površina iznosi 811,39 ha, na nadmorskoj visini od 103 do 109,5 m. To je tipi�ni biotop šume hrasta lužnjaka u kojem su zastupljene zajednice hrasta lužnjaka i graba na gredama (Carpino betuli - Quercetum roboris), a u nizinama šume hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom i rastavljenim šašem (Genisto-elatae - Quercetum roboris caricetum remotae). Ovo je podru�je osobito faunisti�ki zanimljivo, jer u njemu obitavaju brojni predstavnici srednjoeuropske faune: jelen, srna, divlja svinja, divlja ma�ka, jazavac, kuna zlatica, lisica, lasica, tvor i dr. Podru�je obiluje brojnim pti�jim vrstama: škanjac mišar, eja pijulja�a, dijetao veliki, dijetao mali, zlatovrana modrulja, sjenica plavetna, sjenica crnoglava, brgljez obi�ni. U zamo�varenom dijelu gnijezde se divlje patke, trstenjaci te vodene kokošarice (crna liska, kokošica mlakara i guša zelenonoga). Vrijednost ovog rezervata je u tome što se na tom prostoru gnijezdi crna roda i postoji mogu�nost za gnijež�enje orla štekavca. Šumske površine koje su stavljene pod posebnu zaštitu dobro su o�uvane, a njima se gospodari u skladu s režimom zaštite zoološkog rezervata. Markov�ak - Bistra - posebni rezervat šumske vegetacije (u parku prirode “Medvednica”) Rezervat je u gravitacijskom podru�ju potoka Bistre, �iji se pritoci sastaju na livadi Markov travnjak. Površina rezervata iznosi 250,24 ha, od toga 151,46 ha u Zagreba�koj županiji. Reprezentativne su i veoma lijepe sastojine bukve i jele; impozantni primjerci jele promjera su i do 150 cm, a visine do 40 m. U isto�nom dijelu podru�ja Oštrica �ista je satojina jele. Donja zona rezervata oko Markovog travnjaka, te isto�ni dio rezervata izgra�eni su od vapnenca oblikovanog u stepeni�astim liticama. Na stjenovitom, vapnena�kom terenu karakteristi�na je vegetacija s mnogo stabala tise (neki primjerci su debljine u prsnom promjeru 35 cm - 45 cm). Nakon vremenskih nepogoda i izvala starosnih stabala bukve i jele podigla se mlada šuma iste zajednice. Stupni�ki lug - posebni rezervat - šumske vegetacije Rezervat se nalazi oko 15 km jugozapadno od središta Zagreba, a obuhva�a površinu od približno 18 ha. Podru�je rezervata ome�eno je potokom Lomnicom i dalekovodom Rakitje - Mraclin. Zna�enje je ovog podru�ja u tome što su se zadržala osnovna obilježja autohtone šume hrasta lužnjaka (spada me�u najstarije sastojine te vrste u Hrvatskoj), a one predstavljaju veliku znanstvenu vrijednost za komparativna istraživanja u šumarstvu.


154

Na cijelom podru�ju razvijena je šumska zajednica hrasta lužnjaka i obi�noga graba s bukvom. Od 1982. godine osnovana je jedna trajna ploha (veli�ine 1 ha) u sklopu me�unarodnog istraživa�kog projekta “�ovjek i biosfera” (MAB) na kojoj se provode znanstvena istraživanja. Zbog promjene vodnog režima te one�iš�enjima došlo je do postupnog sušenja i izvala skupina i grupa stoljetnih stabala hrasta lužnjaka. Šuma je danas prozra�na, svijetla i prorije�ena uslijed izvala. Japeti� - posebni rezervat šumske vegetacije (u parku prirode “Žumberak - Samoborsko gorje”) Podru�je Japeti�a zašti�eno je 1975. godine temeljem tadašnjeg Zakona o zaštiti prirode (NN br. 34/65) u kategoriji specijalnog rezervata šumske vegetacije (Odluka o proglašenju vrha Japeti� specijalnim rezervatom šumske vegetacije, “Službeni vjesnik op�ine Jastrebarsko”, br. 6 od 21. srpnja 1975.). Zakonom o zaštiti prirode iz 1994. (NN, br. 30/94), kategorija zaštite preimenovana je u posebni rezervat šumske vegetacije. Vrh Japeti�a visok je 871 m, a isti�e se dobro sa�uvanom starom bukovom šumom. Osim bukovih šuma, Japeti� se isti�e bogatom planinskom florom koja prekriva gorske livade. Ukupna je površina rezervata oko 28,20 ha. Šume u granicama zašti�enog rezervata su zdrave i vitalne. Gorske livade oko rezervata, zbog iseljavanja stanovništva i promijenjenog na�ina života, zapuštene su i postupno ih obrastaju elementi šumske vegetacije. Na gorskim livadama, koje su u državnom vlasništvu, šumari sade kulture. Varoški lug - posebni rezervat - šumske vegetacije Podru�je Varoškog luga zašti�eno je 1988. godine temeljem tadašnjeg Zakona o zaštiti prirode (NN, br. 54/76) u kategoriji specijalnog rezervata šumske vegetacije (Odluka o proglašenju specijalnog rezervata šumske vegetacije Varoški lug, “Službeni vjesnik op�ine Vrbovec”, br. 4 od 28.5.1988.). Zakonom o zaštiti prirode iz 1994. (NN, br. 30/94), kategorija zaštite preimenovana je u posebni rezervat šumske vegetacije. Odlukom Županijske skupštine Zagreba�ke županije od 30. lipnja 1998. ukinuta je zaštita s dijela rezervata šumske vegetacije – u odsjecima 2b i 2c, zbog u�estalog sušenja hrasta. Zaštita je ostala u šumskom odsjeku 14c, na površini od 26, 15 ha. Rezervat se nalazi unutar zoološkog rezervata Varoški lug. Ovo je podru�je tipi�no stanište hrasta lužnjaka u kojemu su zastupljene zajednice hrasta lužnjaka i graba na gredama, a u nizinama i depresijama šume hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom i rastavljenim šašem. Te šumske zajednice predstavljaju znanstvenu vrijednost za komparativna istraživanja u šumarstvu. Šume hrasta lužnjaka u Europi su gotovo nestale, a i u našoj zemlji sve ih je manje. Bogate su faunom i florom, koja još do danas nije dovoljno prou�ena. �esma - posebni rezervat - šumske vegetacije Podru�je �esme zašti�eno je 1982. godine temeljem tadašnjeg Zakona o zaštiti prirode (NN, br. 54/76) u kategoriji specijalnog rezervata šumske vegetacije (Odluka o proglašenju �etiri specijalna rezervata zaštite prirode, “Službeni vjesnik op�ine Vrbovec”, br. 6 od 14.07.1982. i Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o proglašenju �etiri specijalna rezervata zaštite prirode, “Službeni vjesnik” op�ine Vrbovec, br. 18 od 30.04.1991.). Zakonom o zaštiti prirode iz 1994. (NN, br. 30/94), kategorija zaštite preimenovana je u posebni rezervat šumske vegetacije. Rezervat šumske vegetacije �esma obuhva�a odjele 72a i 89d. Prirodnu zna�ajku tih odjela predstavljaju stoljetne šumske zajednice hrasta lužnjaka i obi�nog graba. Starost sastojina se procjenjuje na oko 130g. Za odjel 89d karakteristi�na je joha na �unjevima, a odjel ima prašumski karakter. Ukupna površina rezervata iznosi 26,28 ha. Rezervate šumske vegetacije u predjelu �esma proglasila je zašti�enim Skupština op�ine Vrbovec Odlukom objavljenom u Službenom vjesniku op�ine Vrbovec, broj 6. od 14. prosinca 1982. Sastojine hrasta lužnjaka i obi�nog graba u re�enim odjelima su dobrog zdravstvenog stanja.


155

Novakuša - posebni rezervat - šumske vegetacije Podru�je Novakuše zašti�eno je 1982. godine temeljem tadašnjeg Zakona o zaštiti prirode (NN br. 54/76) u kategoriji specijalnog rezervata šumske vegetacije (Odluka o proglašenju �etiri specijalna rezervata zaštite prirode, “Službeni vjesnik op�ine Vrbovec”, br. 6 od 14.07.1982.). Zakonom o zaštiti prirode iz 1994. (NN br. 30/94), kategorija zaštite preimenovana je u posebni rezervat šumske vegetacije. U šumskom predjelu Novakuša zaštitom su obuhva�ena dva šumska odjela: odjel 42f i odjel 46c u ukupnoj površini od 2,07 ha. Prirodna vrijednost se o�ituje u izvornoj sastojini hrasta lužnjaka i obi�nog graba starosti oko 160g. Šume u rezervatu su zdrave. PARK-ŠUMA Park-šuma je prirodna ili sa�ena šuma, ve�e krajobrazne vrijednosti, a namijenjena je odmoru i rekreaciji. U park-šumi su dopuštene samo one radnje �ija je svrha njeno održavanje ili ure�enje. Tepec-Pala�nik-Stražnik - park-šuma Podru�je Tepec-Pala�nik-Stražnik zašti�eno je 1970. godine temeljem tadašnjeg Zakona o zaštiti prirode (N.N. br. 34/65) u kategoriji rezervata prirodnih predjela - park-šuma (Odluka o proglašenju komunalnih šuma Tepec-Pala�nik i Stražnik rezervatom prirodnih predjela, “Službene vijesti op�ine Samobor”, br. 4. od 15. travnja 1970.). Zakonom o zaštiti prirode iz 1994. (NN, br. 30/94) kategorija zaštite preimenovana je u park-šuma. Park-šuma Tepec-Pala�nik-Stražnik ukupne je površine 350,15 ha, a sastoji se od tri dijela: dio Tepec, zvan Anindol (po kapelici Sv. Ane) obrastao je podignutom kulturom razli�itih vrsta �etinja�a i to: smreka, bor, borovac, ariš, kesten i hrast, te predstavlja omiljeno šetalište; u šumi Tepec nalaze se i ostaci starog grada Samobora koji datira iz XIII. st.; Pala�nik je prirodna, vrlo kvalitetna šuma bukve s ponešto unesene crnogorice, dok je sun�ani Stražnik sav pod kulturom crnog bora, sa znatno manje smreke i ariša, te s nešto pitomog kestena i hrasta kitnjaka s ponekim stablom medunca. Navedeni šumski predjeli su prepoznatljiva krajobrazna cjelina grada Samobora. Šumom se gospodari u skladu s važe�om Gospodarskom osnovom za šume posebne namjene, a koja je odobrena od nadležne službe zaštite prirode. U ovim rekreativnim šumama grada Samobora djelomi�no su zapuštene staze i putovi, odmorišta i vrtni sadržaji. ZAŠTI�ENI KRAJOLIK Prema Zakonu o zaštiti prirode (�l. 9. N.N. 30/94) zašti�eni krajolik je prirodni ili kultivirani predjel ve�e estetske ili kulturno-povijesne vrijednosti ili krajolik karakteristi�an za pojedino podru�je. U zašti�enom krajoliku mogu se izvoditi samo one radnje koje ne narušavaju izgled i ljepotu takvog predjela. Dolina potoka Slapnice - zašti�eni krajolik Dolina potoka Slapnice sa šumovitim strmim brjegovima Žumbera�ke gore zašti�ena je 1964. godine temeljem tadašnjeg Zakona o zaštiti prirode (NN br. 19/60) u kategoriji rezervata prirodnoga predjela. Zakonom o zaštiti prirode iz 1994. godine (NN br. 30/94), kategorija zaštite preimenovana je u zašti�eni krajolik. Zaštita Slapnice zapo�inje sredinom njenog toka od slapova Vranjak pa sve do njenog izvora na sjeveru. Op�ini Žumberak pripada desna obala potoka Slapnice sa šumskim odjelima 21 a i c, 24 a i b, 25 c i d, 27 c, dio odsjeka 29 u širini 100 m uz granicu odjela 28 odnosno uz livadu do vrela Slapnice, odjel 29 b. Zašti�eno podru�je ima površinu od 319,80 ha.


156

Dolina Slapnice predstavlja vrlo slikovitu šumovitu kanjonsku dolinu stvorenu na dolomitima, koja se spušta gotovo u ravnoj crti od sjevera prema jugu. Uz dolinu se pružaju pretežito šumske površine, koje se izmjenjuju s manjim površinama livada. Od autohtonih šumskih zajednica prevladava bukva. U potok Slapnicu utje�u mali potoci i poto�i�i koji se odlikuju brojnim vodopadima. Najve�i vodopad je Brisalo, kojim se potok Pe�nik ulijeva u Slapnicu. Vrela Slapnice i pritoci su krškoga tipa, a na nekoliko mjesta u dolini Slapnice zastupljena je sedra. Gornji tok potoka Slapnice poznat je kao ribolovna voda za poto�nu pastrvu. Uz dolinu potoka Slapnice prolazi šumska cesta gotovo sve do izvorišnoga dijela i skre�e isto�no od potoka. Šume uz potok Slapnicu su zaštitne šume. Od uzgojnih mjera i korištenja šuma mogu�a je jedino sanitarna sje�a. Zelinska glava - zašti�eni krajolik Podru�je Zelinske glave zašti�eno je 1991. godine temeljem tadašnjeg Zakona o zaštiti prirode (N.N. br. 54/76) u kategoriji zna�ajnog krajolika. (Odluka o proglašenju “Zelinske glave” s njenom okolinom zna�ajnim krajolikom, “Zelinske novine”, br.6 od 27. prosinca 1991.). Zakonom o zaštiti prirode iz 1994. godine (NN br. 30/94), kategorija zaštite preimenovana je u zašti�eni krajolik. Površina zašti�enog dijela prirode iznosi 951,56 ha. Podru�je Zelinske glave pruža se sjeverozapadno od grada Zeline i predstavlja najisto�nije ogranke masiva Medvednice. U krajoliku se izmjenjuju prostrane brdske livade sa šumama. Unutar zašti�enog prostora dominiraju zidine srednjovjekovnog Zelin-grada. U ovom podru�ju Medvednice o�uvala se raznolikost i bujnost prizemnog raš�a u kojem se naro�ito isti�u proljetnice. Uz prilazni put k Zelin-gradu, uz potok, proteže se pojas ljeskove šume. Šumama u državnom vlasništvu gospodari JP “Hrvatske šume“. Gradsko vije�e Grada Sv. Ivan Zelina donijelo je u prosincu 2000. Program zaštite zašti�enog krajolika “Zelinska glava”. U Programu se navodi da su prirodne vrijednosti zašti�enog krajolika ugrožene, i to naro�ito: kr�enjem tj. �istom sje�om državnih i privatnih šuma, upotrebom teške mehanizacije u eksploataciji šuma, nekontroliranom gradnjom na podru�ju zašti�enog krajolika, odlaganjem otpada, ošte�ivanjem spomenika kulture, istražnim radovima i eksploatacijom mineralnih sirovina. Stoga su, za svaki oblik ugrožavanja okoliša, navedenim Programom odre�ene prioritetne mjere zaštite. Okolica Oki�-grad - zašti�eni krajolik Okolica Oki�-grada zašti�ena je 1970. godine temeljem tadašnjeg Zakona o zaštiti prirode (N.N. br. 34/65) u kategoriji rezervata prirodnoga predjela (Odluka o proglašenju okolice Oki�-grada rezervatom prirodnog predjela, “Službene vijesti Op�ine Samobor”, br.4 od 15. travnja 1970.). Zakonom o zaštiti prirode iz 1994. godine (N.N. br. 30/94), kategorija zaštite preimenovana je u zašti�eni krajolik. Zašti�eno podru�je okolice starog grada Oki�a nalazi se 29 km udaljeno od Zagreba. Oki�-grad je jedna od najljepših ruševina starih gradova , a smjestila se na vrhu �unjastog brežuljka visokog oko 100m (n.v. je 410m). Padine brijega na kojem se nalazi stari grad Oki� obrasle su termofilnom šumom iz koje proviruju strme litice. Grad leži na k.�.br. 3579 k.o. Konš�ica. Površina je 6,60 ha. Lokalitet je stavljen pod posebnu zaštitu zbog svojih krajobraznih, kulturno-povijesnih i turisti�kih zna�ajki, a tako�er je zna�ajan zbog svojih botani�kih vrijednosti (sadrži fragmente vegetacije stijena). Prostor starog grada Oki�a sa šumama i livadama redovito se održava i ure�uje. SPOMENIK PRIRODE Zakon o zaštiti prirode (�l. 10, N.N. 30/94) definira kategoriju spomenika prirode kao pojedina�ni neizmijenjeni dio ili skupinu dijelova žive i nežive prirode, koji ima znanstvenu, estetsku ili kulturno-povijesnu vrijednost. Prema osnovnim obilježjima, spomenici prirode se dijele na geološke, geomorfološke, hidrološke i botani�ke.


157

Kriterij za utvr�ivanje ove kategorije je izvornost i o�uvanost, tj. neizmijenjenost dijela ili skupine dijelova prirode, a osnovna smjernica za o�uvanje i zaštitu spomenika prirode je to da nisu dopuštene nikakve radnje na samom spomeniku ili u njegovoj neposrednoj blizini, koje bi ugrozile njegova osnovna obilježja i vrijednosti. Grgosova špilja - spomenik prirode - geomorfološki Grgosova špilja nalazi se uz cestu na ulazu u selo Otruševec, oko 4 km udaljenosti od Samobora. Špilja je nastala erozivnim i korozivnim radom vode u litotamnijskim naslagama. Snižavanjem razina podzemnih voda u formiranoj šupljini došlo je do stvaranja kalcitnih tvorevina. Prema vrlo debelim sigastim nakupinama i stalagmitima na tlu mogu�e je zaklju�iti da špilja ima relativno veliku starost, dok nam mnoštvo tankih stalaktita na stropu ukazuje na još uvijek postoje�i proces stvaranja i oblikovanja prostora špilje. Ovaj podzemni objekt je zna�ajan po bogatsvu kalcitnih ukrasa te kao takav predstavlja jedan od vrijednih detalja našeg krša. Špilju je otkrio gospodin Grgos na svom imanju te je nastavio s otvaranjem i ure�enjem špilje za posjetitelje. Stari “turski” hrast lužnjak kod Velike Gorice - spomenik prirode - rijetki primjerak drve�a Posebno zašti�eno soliterno stablo hrasta lužnjaka ( Quercus robur ) nalazi se na k.�.br. 1794/57, na livadi na rubu sela u neposrednoj blizini šume. Prema usmenoj predaji, starost hrasta procijenjena je na 700 godina. Žitelji sela nazivaju taj hrast “turski hrast” i povezuju ga s legendom o plesu djevojaka oko hrasta u svrhu otklanjanja turske opasnosti. Legendu bi bilo vrijedno provjeriti i zapisati. Prije desetak godina stablo je, zbog podmetnutog požara, ošte�eno. Nakon toga, a u namjeri spašavanja ovog izuzetno vrijednog primjerka, odrezane su suhe grane, te se danas ovaj hrast isti�e više debljinom nego krošnjom. Šupljak - tisa - spomenik prirode - rijetki primjerak drve�a Dimenzijama najve�a stara tisa (Taxus baccata L.) na Medvednici nalazi se na k.�. 2668/1 k.o. Bistra Gornja, kod “Prvog francuskog rudnika”, neposredno uz Lugarsku stazu. Opseg u prsnoj visini iznosi 2,40 m. Stablo je �vrsto i vitalno (iako šuplje), a krošnja zelena i bogata. Kao tercijarni relikt, tisu zašti�uju i šumarski propisi. Stablo tise je neošte�eno, zdravo s bogato razvijenom krošnjom. SPOMENICI PARKOVNE ARHITEKTURE Zakon o zaštiti prirode (N.N. 30/94 i 72/94) definira spomenike parkovne arhitekture kao artificijelno oblikovane prostore koji imaju stilsko-kreativnu, umjetni�ko-estetsku, kulturno-povijesnu ili znanstvenu vrijednost. Po na�inu vrtnog i parkovnog oblikovanja objekti parkovne arhitekture razvrstavaju se u perivoj, botani�ki vrt, arboretum, gradski park - skver, drvored, skupina i pojedina�no stablo i dr. Temeljni kriterij za zaštitu i utvr�ivanje spomeni�kih vrijednosti pojedinog objekta parkovne arhitekture su o�uvanost objekta, povijesno-stilska prepoznatljivost, cjelovitost i izvornost povijesnog prostora vrta, perivoja, parka, drvoreda ili kojeg drugog oblika parkovnog oblikovanja, estetska o�uvanost i vrijeme nastanka. Samobor-Park u Langovoj ul. 39 - spomenik parkovne arhitekture Park u Samoboru, Langova ulica br. 39 (uz ku�u Wagner - Bilokapi�), nalazi se u središtu grada, u neposrednoj blizini glavnog trga. Nastao je 1878. g. kao mali pejsažni perivoj s vrijednim i skladnim skupinama drve�a. Najstariji primjerci drve�a u parku su stara bijela lipa (opseg preko 3m), koja je zasa�ena prilikom osnivanja


158

parka, te mamutovac (opseg preko 5m), zasa�en 1880. g. Ostalo drve�e sa�eno je kasnije, a osobito su zna�ajni: koloradska jela, golema tuja, virginijska borovica, dva tulipanovca, libanonski cedar i ginko. Osim spomenutog drve�a, u parku se nalazi i Veitchijeva jela, kanadska �uga, europski ariš, skupine smreka, tisa, obi�ni bor, katalpa, gledi�ija, gimnokladus, javor mlije�, piramidalni hrast, crvena bukva i žalobni grab. Od grmlja zastupljeni su: mirisna borovica, božikovina, lijeska, šimšir i dr. Površina parka iznosi 0,6 ha. Park je zapušten. Staze i putovi obrasli su travom i korovom. Vrijedne dekorativne vrste stabala znatno su prorije�ene. Park u Lugu - spomenik parkovne arhitekture Park u Lugu leži uz cestu Samobor-Bregana. Udaljen je nekoliko kilometara od grada Samobora. Nadmorska visina parka je 160 m. Podignut je oko historicisti�kog dvorca sa stilskim elementima baroka. Dvorac, kao i nekada tako i danas, naziva se “Balagovi dvori”. U prošlosti je bio u vlasništvu plemi�kih obitelji Draškovi�, Erdödy, Kulmer i Kiepach. Dvorac i park dobili su svoj današnji izgled 1830.g. Površina parka iznosi 0,60 ha. Park je oblikovan u slobodnom engleskom stilu s malim jezerom i oto�i�em u sredini. Park je podignut na prirodnom staništu šume hrasta lužnjaka, graba i bukve od koje su se o�uvale manje skupine. U samom parku nalazi se ve�i broj egzoti�nog bjelogori�nog i crnogori�nog drve�a, od kojih je vrijedno spomenuti: platane, divlji kesten, mo�varni �empres, ameri�ki borovac, ariš i tuju. Od doma�ih vrsta osobito se isti�e impozantni stoljetni hrast lužnjak, te skupina bukve i graba. Dvorac i park koristi Centar za odgoj, obrazovanje i osposobljavanje mladih. Park je snimljen 1979g, i izra�en je Elaborat postoje�e dendroflore parka sa smjernicama zaštite i ure�enja. Park je uslijed vremenskih nepogoda znatno osiromašen izvornim i stoljetnim dekorativnim vrstama drve�a, grmlja i cvije�a. Park oko dvorca u Jastrebarskom - spomenik parkovne arhitekture Plemi�ki posjed u Jastrebarskom pruža se jugozapadno od Zagreba, na 36. km puta prema Karlovcu. Dvorac Jastrebarsko bio je u posjedu obitelji Erdödy od 1517. do 1922. g. Nalazi se na nadmorskoj visini od 150 m. Zašti�ena površina parka iznosi 9,47 ha. Park je oblikovan u slobodnom stilu i zapravo predstavlja nastavak na prirodnu šumu, koja i danas zauzima zapadno podru�je parka. Od autohtonih elemenata isti�u se primjerci hrasta lužnjaka, javora, crvenolisne bukve i graba. Impozantne su skupine starih vise�ih smreka, ariša i šumskog bora Od egzota zna�ajniji su po starosti i razvijenosti krošnje katalpa, sofora, kao i žalosne vrbe u opkopu dvorca. Park je od osnutka do danas mijenjao korisnike i vlasnike. Institut za �etinarske kulture u Jastrebarskom koristio je jedno vrijeme površinu parka kao pokusne plohe za uzgoj raznih vrsta �etinja�a. Sa�enjem bez smišljenog plana i unošenjem prevelikog broja �etinja�a u potpunosti se izmijenila prvotna slika i povijesna kompozicija parka. Park u Božjakovini - spomenik parkovne arhitekture Park oko dvorca u Božjakovini pruža se isto�no od Zagreba od kojeg je udaljen 26 km cestom preko Dugog Sela. Posjed je nekada pripadao obitelji Frankopan, a kasnije i obitelji Draškovi�. U drugoj polovici 19. st. park je obnavljan i služio je za potrebe Šumarske akademije u Zagrebu. Okolne površine uz park postale su ogledno zemaljsko dobro (godine 1896.). Kasnije je park tretiran kao arboretum dobra Savske banovine, odnosno vrtlarske škole u Božjakovini (utemeljena je 1931 g. i bila je prva takve vrste u Hrvatskoj). Površina parka iznosi 7,00 ha, ali pri tome nije zaštitom zahva�en onaj dio parka koji leži zapadno od ceste Zagreb - Bjelovar, koja je izgra�ena za vrijeme II. svjetskog rata. Re�enom cestom razdvojena je cjelina povijesnog kompleksa parka. Ovaj dio parka obuhva�a površinu od oko 4 ha.


159

Park je pejsažno oblikovan, a samo manji stilizirani parter postojao je u prednjem dijelu parka. Taj je parter u cijelosti iskopan do 2 m dubine radi izgradnje bazena koji nikada nije stavljen u funkciju. U park je uneseno mnogo egzota, me�u kojima se isti�u: mamutovac toreja, dva stabla tuje, dva stabla kanadske �uge i više stabala hikorija, crnog oraha, pterokarije itd. Dio parka koji nije obuhva�en postoje�om zaštitom isti�e se prekrasnim stablima hrasta lužnjaka i lipe, kao i ostalih doma�ih šumskih vrsta drve�a. Osim njih, zna�ajni su egzoti, od kojih se isti�u ameri�ke vrste hrasta kao i divljeg kestena. Park je uvelike zapušten i osiromašen dekorativnim vrstama. U osnovi se još uvijek može razabrati prvotna kompozicija parka. Park u Bistracu - spomenik parkovne arhitekture Park Bistrac nalazi se iznad ceste Samobor - Bregana. Udaljen je od Samobora 2,5 km. Park su oko kurije osnovali prvotni vlasnici Ruic de Roxas. Park je oblikovan u slobodnom stilu, a u njegovom biljnom inventaru ima bjelogorice i crnogorice, od kojih se po starosti i obujmu krošnje posebno isti�u crvenolisna bukva i javorolisna platana kao i dobro razvijena stabla ariša i smreke. Osim navedenih stabala, isti�u se i primjerci divljeg kestena, graba i dr. Površina parka iznosi 2,00 ha. Park, kao i dvorac s gospodarskim zgradama, �esto je mijenjao vlasnike i korisnike, ali se redovito održavao sve do osamdesetih godina. Danas ga koristi Obrtni�ka zadruga iz Samobora. Park u Gornjoj Bistri - spomenik parkovne arhitekture Park u Gornjoj Bistri udaljen je od Zagreba 28 km cestom koja vodi preko Podsuseda na sjevernu stranu Medvednice. Park leži neposredno ispod sjevernog obronka Medvednice, na nadmorskoj visini od 230 m, a u dolini potoka Šupljaka. Posjed je zajedno s dvorcem pripadao plemi�koj obitelji Orši�, a kasnije obitelji Karioni. Šezdesetih godina 20. stolje�a dvorac je preure�en u Bolnicu za dje�je bolesti.. Park je podignut u devetnastom stolje�u u slobodnom stilu. Starost perivoja procjenjuje se na približno 150 godina. U njemu se isti�u prilazna stoljetna aleja graba, zatim skupine graba, smreka, breza i hrastova. Neposredno uz dvorac isti�u se stoljetne tise i aleja divljeg kestena. Površina parka iznosi 7,72 ha. Park je zapušten i osiromašen vrstama drve�a i grmlja. U njemu je zbog nevremena znatno ošte�ena stoljetna aleja graba uz prilazni put k dvorcu. Park je snimljen 1981. g. i izra�en je Elaborat sa smjernicama zaštite i obnove. Park Mojmir - spomenik parkovne arhitekture Park Mojmir u Samoboru, Giznik br. 43, smjestio se na blago nagnutoj sjeverozapadnoj padini Gizni�kog brijega. Podigao ga je u drugoj polovici prošlog stolje�a sudac Stjepan Dr�i� oko svoje vile. Danas su vila i park u privatnom vlasništvu. Kompozicija parka je u slobodnom stilu, te ne predstavlja posebnu odre�enu ustaljenu formu. Središnji dio parka je nekada bio simetri�no zasa�en živicama od šimšira i grmovima božura. Danas je na tome mjestu tek ostatak šimširove živice i naknadno posa�ena smreka. Panoramske vizure s terase vile, koja se nalazi usred parka, na masiv Medvednice i prostranu savsku nizinu zaklonilo je razraslo drve�e. Mojmir ima vrlo bogatu dendrofloru. Od zasa�enih vrsta dominiraju �etinja�e i to: španjolska jela, gr�ka jela, smreka, sibirski ariš, golemi mamutovac, a od lista�a: ameri�ki tulipanovac, platana, crvenolisna bukva, ameri�ka lipa i dr. Površina parka iznosi 1,01 ha. Park je snimljen 1976. u mjerilu 1:200, a u tadašnjem Republi�kom zavodu za zaštitu prirode izra�en je Elaborat sa smjernicama zaštite, ure�enja i održavanja. Park je prili�no zapušten i znatno osiromašen dekorativnim vrstama drve�a i grmlja sa�enih u vrijeme osnutka parka.


160

Tisa u Samoboru - spomenik parkovne arhitekture Tisa (Taxus baccata) nalazi se uz zgradu u Perkov�evoj ulici br. 17. Predstavlja stoljetni i lijepi primjerak autohtonog crnogori�nog stabla. Deblo spomenute tise ra�va se na visini od 50 cm u dva kraka, a krošnja je impozantna s visinom preko 10 m. Prema obiteljskoj predaji, tisa je stara oko 240 godina. Tisa je zdrava, s jakom, razvijenom korijenovom mrežom, koja djelomi�no nadiže temelje zgrade. D) OSOBITE BILJNE I ŽIVOTINJSKE ZAJEDNICE Vegetacija na podru�ju Zagreba�ke županije Sastav i raš�lanjenost postoje�eg vegetacijskog pokrova na podru�ju Zagreba�ke županije najbolje odražavaju ekološke prilike i uzajamno djelovanje raznolikih �imbenika žive i nežive prirode. Prema sadašnjem stanju, šire podru�je Zagreba pripada eurosibirsko-sjevernoameri�koj regiji, ilirskoj provinciji i oblasti unutrašnjih šuma, s jasno izražena dva visinska pojasa i tri vegetacijska podru�ja, i to: I - NIŽI ŠUMSKI POJAS A - Podru�ja šuma mokrih i vlažnih terena 1. Šuma vrbe 2. Šuma crne johe 3. Šuma poljskog jasena 4. Šuma hrasta lužnjaka i velike žutilovke 5. Šuma hrasta lužnjaka i obi�nog graba B - Podru�ja šuma, brežuljaka, nižega gorja, podgorja i prigorja 6. Šuma hrasta kitnjaka i obi�nog graba a) s pasjim zubom b) s kloko�em 7. Šuma pitomog kestena 8. Šuma hrasta kitnjaka 9. Šuma hrasta medunca i crnog graba 10. Gorska šuma obi�ne bukve II- POJAS GORSKIH I PLANINSKIH BJELOGORI�NIH I CRNOGORI�NIH ŠUMA C- Podru�je šuma, gora i planina 11. Šuma bukve i jele 12. Šuma obi�nog jasena i gorskog javora Tlo u šumi kitnjaka i graba u prolje�e je pokriveno najraznolikijim šumskim cvije�em, me�u kojim se najviše isti�u: šafran, biskupska kapica, Salamunov pe�at, obi�na šumarica, volujsko oko, pasji zub, jaglac, plu�njak, a u nekim plohama procjepak, visibaba i dr. U šumi kitnjaka i kestena zastupane su borovnica, obi�na urodica, bujad, puzava �estoslavica i druge, a na svjetlijim mjestima i vrijes. U medun�evoj šumi uz jaglace cvate bijeli i plavi šafran, visibaba, modri procjepak, plu�njak, šumarica i volujsko oko, a posebno je lijepo razvijen sloj mahovine. U bukovim šumama osobito su zna�ajne božikovina, zimzeleni likovac, širokolisna veprina, ciklama, bijela i žuta šumarica. Osobito su zna�ajne one biljke Samoborskog i Žumbera�kog gorja koje predstavljaju stare tercijarne oblike, a sa�uvale su se zbog iznimno povoljnih prilika za ledenog doba: sapunja�a, kranjski bijeli bun, blagajev likovac, kranjski ljiljan, planinski božur, božikovina, širokolisna veprina. U dolini Ludvi� potoka vrijedan je nalaz cretne breze. Na Medvednici su neke biljke vrlo zna�ajne, a neke usko lokalizirane. U zna�ajne biljke Medvednice treba bezuvjetno ubrojiti zimzelene lista�e božikovinu, širokolisnu veprinu i lovorasti likovac. Osim


161

spomenutih, ima i nekoliko pravih botani�kih rijetkosti, a to su: alpski jaglac, kavkaski divokozjak, planinski božur, kranjski ljiljan i pucalina. U podru�ju Vukomeri�kih gorica zna�ajna je biljka ozimnica. U Hrvatskom zagorju floristi�ki je naro�ito zanimljiv cret Dubravica. Do sada su na podru�ju Zagreba�ke županije zašti�ene sljede�e vrste: blagajev likovac, crveni likovac, lovorasti likovac, božikovina, širokolisna veprina, kranjski ljiljan, ljiljan zlatan, alpski jaglac, planinski božur, kavkaski divokozjak, ozimnica, lovor-krestušac, kockavica i cretna breza. Fauna na prostoru Zagreba�ke županije Razli�ite geografske sredine - planinski predjeli Medvednice, Samoborskog gorja i Žumberka, te visoravni Vukomeri�kih gorica, kao i nizine rijeka: Save, Sutle, Krapine, Odre i dr., te nizina Crne Mlake - predstavljaju najraznolikije biotope sa zanimljivim i osebujnim biocenozama. Za vrijeme diluvije (nalazišta Medvednice, i druga podru�ja) ovdje su obitavali predstavnici sjevernja�ke arkti�ke faune: sjeverna lisica, gorska kuna, alpska bjelka, obi�ni zerdav, sjeverni bijeli zec, alpski kozorozac; predstavnici srednjo evropske faune: jelen, vuk, kratkorogo evropsko govedo, divlja ma�ka, kuna, ris, divlja svinja, divokoza, lopatar, spiljski medvjed, mrki medvjed, tetrijeb veliki, orao suri, obi�ni dabar i dr. Od južnih elemenata prona�eni su pantera i dikobraz, a na�eni su i ostaci stepskih vrsta. Današnja (recentna) fauna sastavljena je uglavnom od srednjoeuropskih elemenata i predstavlja samo mali dio bogate diluvijalne faune. R i b e . U visinskim vodama Zagreba�ke županije (planinske rijeke i potoci Hrvatskog zagorja i Žumberka) obitavaju poto�na pastrva, uz koju se na�e pijor i tivuška. U prijelaznom, odnosno nizinskim podru�jima (Sava, Sutla i pripadaju�i dio Kupe), dominiraju sljede�e vrste: mrena plotnica, crvenrepka, klen, kleni�, podust bolen, šaran, linjak, jaz, štuka, smu�, som i dr. V o d o z e m c i i g m a z o v i . Po svim planinskim i ostalim predjelima obitavaju: obi�ni vodjenjak, daždevnjak, žuti muka�, rumena žaba, siva gubavica i zelena gubavica. Uz mo�varne predjele i vlažna mjesta susre�u se sme�a krženica, zelena žaba i gatalinka. Od guštera �esta je zidna gušterica, obi�ni zelemba� i slijepi�. Od zmija obitavaju bjelouška, kockasta vodenja�a, obi�na smuklja, bjelica, pepeljasti poskok i ri�ovka; po rubnjacima i barama �esta je barska kornja�a. P t i c e . Fauna ptica je bogata i zanimljiva zahvaljuju�i raznolikostima biotopa. U šumama obitavaju sjenice, muharice, dijetlovi, žutarice, zebe i dr. Uz potoke i poto�ne uvale susre�emo slavuja, plisku gorsku, piljka obi�nog i kormorana. Od planinske ornitofaune dolaze: lještarka gluha, gavran, škanjac, mravozub crni, golut grivnjaš, orao kliktaš, orao zmijar, škanjac osaš, soko grlaš i dr. Podru�je Crne Mlake i Pisarovine naro�ito su zna�ajna za kvalitetnu i kvantitetnu migraciju ptica. Ovdje susre�emo orla štekavca, kormorane, crne rode, gnjurce, �aplje, šljuke i razne vrste pataka, a to su samo neke od mnoštva zašti�enih ptica koje se ovdje zadržavaju tijekom ve�eg dijela godine. Ornitolozi su na Crnoj Mlaki zabilježili �ak 230 pti�jih vrsta. S i s a v c i . Po šumama i šumarcima obitavaju bjeloprsi jež, rovke, krtica, brojne vrste šišmiša, vjeverica, puh, šumski miš, lasica, kune, jazavac, lisica, vidra, divlja ma�ka, divlja svinja, zec, i srna. Na podru�ju šume Žutice naseljeni su dabrovi, a registrirano je njihovo rasprostiranje i na Odru. Rijetki predstavnici životinjskog svijeta zašti�eni su ili pojedina�no rješenjima ili odlukama o posebnoj zaštiti, na temelju Zakona o zaštiti prirode. Odlukama o posebnoj zaštiti ptica zašti�ene su sve vrste ptica, osim sljede�ih: svraka, vrana, šojka, �avka, jastreb, kokošar i kobac pti�ar.


162

1.1.3. OBVEZE IZ PROGRAMA PROSTORNOG URE�ENJA DRŽAVE I OCJENA POSTOJE�IH PROSTORNIH PLANOVA 1.1.3.1. OBVEZE IZ PROGRAMA PROSTORNOG URE�ENJA DRŽAVE A) OP�ENITO Strategijom prostornog ure�enja Republike Hrvatske (Ministarstvo prostornog ure�enja, graditeljstva i stanovanja, 1997.godine) kao osnovnim dokumentom prostornog ure�enja na razini Države i Programom prostornog ure�enja Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 50/99) kojim se utvr�uju mjere i aktivnosti za provo�enje Strategije i s kojom �ini zajedni�ki dokument prostornog ure�enja na razini Države, odre�uju se dugoro�ni ciljevi prostornog razvitka i planiranja u skladu s ukupnim gospodarskim, društvenim i kulturnim razvojem. Obvezno se primjenjuju na sve resorne i sektorske razvojne programe i izradu prostornih planova, u skladu sa Zakonom o prostornom ure�enju. U odnosu na položaj Hrvatske, razvojne i prostorne okolnosti, Program prostornog ure�enja Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Program) utvr�uje posebne ciljeve prostornog razvoja: �� osnažiti prostorno razvojnu strukturu Države, �� pove�ati vrijednost i kvalitetu prostora i okoliša, �� racionalno koristiti i zaštititi nacionalna dobra, �� uvažiti zajedni�ka obilježja i osobitosti podru�ja, �� razvijati infrastrukturne sustave, �� osigurati u�inkovitost sustava prostornog ure�enja, �� utvrditi prioritete djelovanja. Polaze�i od Strategije i Programa prostornog ure�enja Hrvatske, težište je Prostornog plana Zagreba�ke županije na artikuliranju svih prostora i me�uprostora, gospodarskih, infrastrukturnih, društvenih, rekreativnih i drugih sadržaja malih i srednjih gradova, ja�anju procesa urbanizacije u tim središtima i doprinosu razvoju policentri�nog urbanog sustava u Hrvatskoj. Naro�itu pažnju prilikom izrade i donošenja prostornih planova, GUP-ova i urbanisti�kih planova ure�enja treba posvetiti uskla�ivanju prostornog razvoja i me�usobnim vezama sa Zagrebom urbanih podru�ja Županije, posebno obližnjih, pograni�nih prostora izme�u ove dvije jedinice lokalne samouprave, u kojima se odvija najintenzivnija izgradnja i gdje se ispreple�u interesi razli�itih korisnika. To se odnosi na podru�ja sljede�ih gradova: Zapreši�a, Samobora, Jastrebarskog, Velike Gorice, Dugog Sela, Ivani� Grada i Sv. Ivana Zeline, ali i na podru�je op�ina: Stupnik, Sv. Nedjelja i Rugvica. Ovo �e biti okosnica prostornog razvoja, pove�anja vrijednosti i kvalitete županijskog prostora, ja�anja identiteta i procesa urbanizacije u Županiji, ali i doprinos ja�anju urbane mreže gradova i naselja u Državi. B) STANOVNIŠTVO I NASELJA Suvremene demografske promjene u Republici Hrvatskoj s naglašenim nepovoljnim obilježjima i poreme�ajima, negativnim procesima i tendencijama u razmještaju te promjenama broja i strukture stanovništva, zahtijevaju osmišljavanje nove demografske politike i strategije razvitka. Skladniji razvoj urbanog sustava posti�i �e se poticanjem razvoja gradova odre�enih veli�ina i funkcija rada, pri �emu treba voditi ra�una o poboljšanju postoje�ih obilježja urbane mreže i skladnom regionalnom razvoju temeljenom na pravilnom redu veli�ine gradova provode�i sljede�e smjernice: �� na razini županijskih prostornih planova razraditi novi sustav središnjih naselja / razvojnih žarišta,

sukladno s Programom prostornog ure�enja Republike Hrvatske, do razine lokalnih i inicijalnih središta razvoja,


163

�� posebnu pažnju treba posvetiti podru�jima velikih koncentracija stanovništva (prije svega metropolskim i konurbacijskim podru�jima Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka), kroz kontroliran i usmjeravan razvitak, kroz primjerenu gospodarsku razvojnu politiku i politiku ure�enja prostora, kako bi njihov optimalni razvoj bio u skladu s ukupnim urbanim sustavom Hrvatske,

�� u urbanoj mreži Hrvatske osobito zna�enje imaju ve�a regionalna središta (ve�i gradovi sa 30.000 -80.000 stanovnika) i regionalna središta (sa 15.000 - 30.000 stanovnika) koja treba razvijati s odgovaraju�im središnjim i gospodarskim funkcijama,

�� osobito poticati razvoj manjih gradova veli�ine od 2.000 do 7.000 stanovnika, radi poticanja razvoja širega ruralnog podru�ja,

�� u razvoju gradova osobitu pažnju usmjeriti na njihovu funkcionalnu strukturu te izbjegavati prenaglašeno funkcionalno usmjeravanje ili specijalizaciju na odre�enu gospodarsku djelatnost,

�� revitalizaciju ruralnih krajeva provoditi aktivnom i pasivnom sanacijom te povezivanjem ruralnih i urbanih gospodarstava te tako osnažiti pojedina podru�ja i ublažiti depopulaciju.

Šira utjecajna podru�ja gradova potrebno je obuhvatiti kao posebnu plansko-razvojnu i programsku cjelinu (širi urbani sustav), u sklopu kojega �e se pratiti i istraživati procesi i odnosi, te donositi odgovaraju�i dokumenti prostornog ure�enja i razvojne politike radi utvr�ivanja složenosti razvoja i o�uvanja prirodnog okružja s ekološkim i rekreacijskim zna�enjem. Razvojni ciljevi odnose se prije svega na smanjivanje rasta velikih gradova i omogu�avanje uravnotežene koncentracije funkcija, na uspostavu funkcionalnih veza izme�u urbanih središta i ruralnih gradova - naselja, te poboljšanje uvjeta življenja i opremljenosti u perifernim zonama (osobito onim bez funkcija i komunalne opreme). Usmjeravanje procesa urbanizacije ne smije se oslanjati samo na mrežu gradskih naselja, ve� težište mora biti i na mreži svih tipova lokalnih središta u ruralnim krajevima, osobito u depopulacijskim podru�jima. C) SREDIŠNJE USLUŽNE FUNKCIJE Na temelju prirodnih, gospodarskih, društvenih i kulturnih polazišta i prihva�enih strateških ciljeva u prostoru utvr�uju se sljede�e obveze: �� u pojedinim kategorijama središnjih naselja treba razvijati svojstvene javne službe, koje kao

središnje uslužne funkcije imaju svoje utjecajno podru�je i pružaju usluge korisnicima ili je prema njima usmjereno stanovništvo odre�enoga gravitacijskog podru�ja,

�� potrebno je sustavno sre�ivanje središnjih uslužnih funkcija u skladu s posebnim planovima razvitka i prema odgovaraju�im mjerilima za svaku pojedinu skupinu,

�� osigurati prostorne uvjete rada i razvoja za službe i institucije od posebnog zna�enja za državu i pojedine jedinice lokalne uprave i samouprave,

�� mreže ustanova za odgoj i obrazovanje, kulturu, znanost, te vjerske zajednice, treba oblikovati u sklopu prostornih planova gradova i op�ina te generalnih i urbanisti�kih planova,

�� u sustavu prostornog ure�enja treba stvoriti uvjete za ostvarivanje novog pristupa zdravstvu i provo�enja zdravstvene zaštite stanovništva,

�� prostor za razvijanje športskih aktivnosti, rekreacije, zabave i odmora treba osigurati svim uzrastima stanovništva - rekreacijske površine odredit �e se poglavito u generalnim, urbanisti�kim i detaljnim planovima, dok �e u okviru županijskih i op�inskih prostornih planova biti prepoznatljivi ve�i prirodni kompleksi širega rekreacijskog zna�enja.

D) GOSPODARSKE DJELATNOSTI Šumarstvo Na�elo o trajnosti gospodarenja šumama definirano je kao upravljanje i korištenje šuma i šumskog zemljišta na na�in i u takvoj mjeri da se u šumi održava biološka raznolikost, sposobnost obnavljanja, vitalnost i potencijal da bi šume ispunile bitne gospodarske, ekološke i socijalne funkcije na globalnoj i lokalnoj razini.


164

Pritom je potrebno pošumljavati uništene šumske površine, pratiti stanje šuma, poticati razvoj urbanog šumarstva (ozelenjavanje gradskih, seoskih naselja, turisti�kih podru�ja i drugo). Poljodjelstvo Glavna usmjerenja temelje se na prednosti Hrvatske u tome što neka podru�ja raspolažu nezaga�enim tlom, te postoje mogu�nosti proizvodnje ekološki �istih poljodjelskih proizvoda. U budu�nosti bi trebalo �uvati i koristiti zemljišta za poljodjelsku svrhu uskla�ivanjem interesa svih korisnika prostora. Temeljem tako uskla�enih interesa treba poduzeti sljede�e: �� uklju�iti u dokumente prostornog ure�enja racionalno korištenje poljoprivrednog zemljišta te

smanjiti korištenje kvalitetnog zemljišta u nepoljodjelske svrhe, �� sanirati površinske kopove i privesti ih novoj namjeni nakon eksploatacije, �� poja�ati druge mjere u podru�ju šumarstva, vodnoga gospodarstva, energetike i dr. koje posredno

utje�u na ošte�enje zemljišta, �� usmjeravati i poticati proizvodnju zdrave hrane, �� korištenje poljodjelskog resursa treba razvijati na razne na�ine korištenja tla, uklju�ivši i podršku

tradicijskim obrascima “održivog” gospodarenja tlom, te zaštitu tla s ciljem o�uvanja biološke raznolikosti i drugih ekološki povoljnih u�inaka.

S gledišta razvoja djelatnosti i gospodarske komponente osobito je važno: �� zaustaviti degradaciju malih seoskih gospodarstava i depopulaciju vrijednih agrarnih prostora te

poticati pove�anje zemljišnog posjeda, �� bolje iskorištavati postoje�e te privoditi svrsi do sada neobra�ene i zapuštene poljodjelske

površine, što se osobito odnosi na podru�ja od posebnog interesa za državu (npr. ratom razorena podru�ja, pograni�na podru�ja, brdsko-planinska podru�ja te najvrednija agrarna podru�ja u zemlji),

�� selektivno stimulirati odre�ene proizvodnje i razvitak poljodjelstva u odre�enim podru�jima uz donošenje nekih prioritetnih mjera,

�� utvrditi mjere i planske instrumente iskorištenja vodenih površina te unaprijediti uzgoj akvakultura. Industrija U gospodarskoj strukturi Hrvatske postupno treba smanjivati dominaciju bazi�ne, teške industrije, zatim industrije koja traži velike koli�ine energije, vode i brojnu nekvalificiranu radnu snagu. Prednost trebaju imati one industrije koje imaju komparativne prednosti zemlje: prirodne resurse, položaj, sposobne radnike, tržište, kapital i tradiciju i koje su vezane na ukupnu - prepoznatljivu fizionomiju podru�ja. U prostornim planovima moraju se odrediti veli�ina i tip jedinice koja se može locirati u sklopu mješovite namjene, te one koje se mogu locirati samo u posebnoj, gospodarskoj zoni. Prioriteti su transformacija velikih kompleksa u skladu s tržišnim uvjetima (promjena i prilago�avanje programa), te ure�enje i racionalno korištenje prostora, a osobito poboljšanje opreme komunalnom infrastrukturom i unapre�enje stanja okoliša. Tek po iskorištenju raspoloživog, ve� angažiranog prostora, treba planirati nove zone. Rudarstvo Kako je Hrvatska bogata nemetalnim mineralnim sirovinama za proizvodnju gra�evnog materijala, osobito gospodarsko zna�enje imaju: �� gra�evni kamen kontinentalnog dijela u blizini velikih gradova i gradilišta velike infrastrukture radi

velikih potreba gra�evinarstva, �� šljunak u porje�jima i drugim lokalitetima u blizini gradova i velike potrošnje radi izgradnje. Na podru�ju Zagreba�ke županije eksploatiraju se energetske sirovine nafta i plin, te geotermalne i ljekovite vode.


165

Svaku eksploataciju treba pripremati u skladu sa zakonima i propisima, a osobito s gledišta zaštite okoliša. Posebno su osjetljiva podru�ja pod utjecajem vodnih režima i podzemnim tokovima voda, gdje uslijed skidanja površinskih slojeva može do�i do ugrožavanja voda. Nužno je najstrožim mjerama sprije�iti nekontroliranu i nelegalnu eksploataciju nemetalnih mineralnih sirovina. Rudarenje je sastavni dio korištenja prostora s velikim utjecajem na prostor i okoliš te je nužno voditi brigu kako o tržišnim potrebama tako i o uklapanju u prostorne planove s nužnim rješenjem konflikata, osobito s poljoprivredom i vodnim gospodarstvom. Svaki plan-projekt mora sadržavati komponentu sanacije tijekom radova, a osobito ure�enja prostora nakon završetka eksploatacije. Turizam Ukupne turisti�ke potencijale Hrvatske treba revalorizirati i usmjeriti njihovo korištenje prema kvaliteti i pravilnom korištenju atraktivnosti prostora, osobito prirodne i kulturne baštine. Posebnu pozornost treba usmjeriti regionalnim osobitostima i prostornim vrijednostima, uklju�uju�i i tradicijske elemente na�ina života i djelatnosti. Turisti�ki razvoj na podru�ju kontinentalnog turizma oslanja se na prirodne uvjete: šume, jezera, vodotoke, termalne izvore, graditeljsku baštinu, lovna podru�ja i dr. Prioriteti razvoja s gledišta ure�enja prostora su: �� rekonstrukcija postoje�ih objekata, �� poboljšanje unutarnje i vanjske infrastrukture i ekološke zaštite, �� revitalizacija zapuštenih objekata i �itavih naselja, stavljaju�i ih u turisti�ku funkciju, �� grade li se novi objekti, treba dati prednost gradnji na podru�jima gdje je potrebna sanacija terena,

te oblikovanje provoditi u skladu s lokalnim ambijentom, �� izraditi program razvitka i izgradnje golfskih igrališta koja �e zna�iti osobit dio ponude važan za

hrvatski turizam. Turisti�ke zone utvr�ene u važe�im prostornim planovima u kojima su ve� djelomi�no ili u cjelini izgra�eni planirani smještajni i drugi planirani kapaciteti treba prioritetno, kvalitativno prestrukturirati i dogra�ivati. Ure�enje zona treba provoditi na temelju urbanisti�kih planova ure�enja i detaljnih planova uz osiguranje javnog interesa i izvedbu potrebne komunalne infrastrukture. E) PROMETNI SUSTAV Cestovni promet Ubrzani razvoj cestovnog prometa iznimno je važan za ukupni a osobito za gospodarski razvoj cijele Hrvatske pa time i Županije, i sukladan je dugoro�noj projekciji razvitka cestovne mreže. Slijedom toga prioritetne obveze su do 2005. godine: �� poboljšanje postoje�e cestovne mreže, osobito na kriti�nim dionicama; rekonstrukcije i

reorganizacije prometa prema sadašnjem rangu prometnice kao prijelazno razdoblje do puštanja u promet planiranih autocesta i brzih cesta,

�� izgradnja obilaznica svih ve�ih mjesta na državnim cestama i povezivanje prometno izoliranih podru�ja Države,

�� izgradnja zapo�etih i novih dionica autocesta (na podru�ju Zagreba�ke županije): �� Zagreb-Macelj (dionica Jankomir-Zapreši�), �� Zagreb-Sisak-granica BiH (dionica od obilaznice Zagreba do Siska) i brzih cesta: �� Sveta Helena-Vrbovec-Bjelovar, �� Vrbovec-Križevci-Koprivnica (prioritet do 2015. godine).

Potrebno je sprije�iti daljnja proširenja gra�evinskog podru�ja uzduž državnih i županijskih cesta kako ne bi došlo do umanjenja kategorije cesta.


166

Željezni�ki promet Planiranje razvitka željezni�kog prometa vodi se na dvije razine: povezivanje unutar Države i povezivanje na europski sustav željeznica. Racionalno korištenje i zaštitu prostora treba provesti u svim segmentima, a posebno pri izvo�enju rekonstrukcija ili izgradnji novih objekata, zahvate izvoditi po najvišim tehnološkim, ekonomskim i ekološkim kriterijima, a postoje�e koridore i prostore što više koristiti (sa što manjim zahtjevima za novim površinama). Prioriteti do 2005. godine odnose se na: �� izvo�enje generalnog remonta i rekonstrukcija pojedinih kriti�nih dionica pruga, �� uvo�enje novih tehnologija/tehnika kombiniranog prometa na izgra�enoj i rekonstruiranoj

željezni�koj mreži i u postoje�im koridorima. U skladu s mogu�nostima težiti na realizaciji prioritetnih trasa, a na podru�ju Županije to su pruge visokog stupnja služnosti od ma�arske granice preko Koprivnice i Dugog Sela do Zagreba i od Zagreba do Karlovca (Rijeke) na kojoj je planirana dogradnja drugog kolosijeka, te pruga Savski Marof - Tovarnik. Zra�ni promet Na podru�ju Zagreba�ke županije nalazi se glavna zra�na luka Republike Hrvatske. Potrebno je osigurati uvjete proširenje Zra�ne luke Zagreb, i to posebno terminalskih površina. Obveza je iz Programa osigurati mogu�nost i uvjete za planiranje i izgradnju zra�nih luka nižih klasa (kategorija) na županijskoj ili u nekim slu�ajevima i na op�inskoj razini. Rije�ni promet Projekcija mreže rije�nih luka obuhva�a u Hrvatskoj tri velike luke (Vukovar, Osijek i Sisak), a ako razvoj gospodarstva / prometa bude zahtijevao, razmotrit �e se izgradnja rije�ne luke Zagreb. Na kartogramu 08 "Pomorski i rije�ni promet" Programa prostornog ure�enja Republike Hrvatske vidljivo je da se plovnost Save planira produžiti od Siska do Dugog Sela (Rugvice) i to kao II. klasa plovnih putova. F) POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE Razvoj telekomunikacijske mreže treba se temeljiti na unapre�enju ve� postignutog, relativno visokog stupnja razvijenosti i pratiti dostignu�a razvijenih država zapada. Treba osigurati kontinuitet dosadašnjih programa i mjera, te i dalje primjenjivati i pratiti nove tehnologije. Prioriteti se odnose na obnovu ratom uništene mreže i integriranje u sustav Republike Hrvatske, zatim na priklju�enje još nepriklju�enih naselja odnosno pove�enje i modernizaciju postoje�ih kapaciteta. Treba dovršiti magistralnu mrežu svjetlovodnih komunikacija te istražiti i izgraditi mrežu RTV odašilja�a za pokrivanje cijelog podru�ja Republike Hrvatske. G) VODNOGOSPODARSKI SUSTAV Razvoj vodoopskrbe polazi od potreba osiguranja dovoljne koli�ine kvalitetne vode za stanovništvo i gospodarstvo, s ciljem da svaki stanovnik bude opskrbljen vodom. U izradi prostornih planova (osobito prostornih planova županija) treba posebnu pažnju posvetiti ulaznim veli�inama i provjeri svih dosadašnjih projekata kojima se obra�uje daljnji razvitak. To prije svega podrazumijeva prijeko potrebno me�usobno uskla�ivanje pojedina�nih odrednica iz raspoloživih projekata s mjerodavnim dokumentima prostornog ure�enja.


167

Dimenzioniranje za potrebe stanovništva naselja, gospodarstva i izvanrednih potreba provodit �e se u svim planovima i programima razvoja u skladu s normativima nadležnog resora. U prostorno planskoj dokumentaciji potrebno je provoditi koncept “održivog” gospodarenja vodama, kao i upravljanja sustavom vodoopskrbe. Zaštitnim zonama izvorišta mora se posvetiti puna pozornost kako bi se o�uvala kakvo�a vode. Na podru�ju Zagreba�ke županije nalaze se sadašnja i planirana izvorišta na kojima se temelji vodoopskrba Županije, Grada Zagreba i Krapinsko-zagorske županije. Stoga je potrebno uklanjati izvore ili uzroke zaga�ivanja voda. Zaštita od poplava u slivu Save ima prioritet u realizaciji planiranih rješenja u sklopu sustava Srednje Posavlje. Za zaštitu od poplava u slivu pritoka Save potrebna je izgradnja retencija i akumulacija i nužne regulacije rije�nih tokova. Ure�enje bujica i zaštitu od erozije treba rješavati sustavno s rješavanjem ostalih zadataka vodnogospodarske djelatnosti na temelju vodnogospodarske osnove. Za daljnju izgradnju hidroelektrana u Hrvatskoj odlu�uju�i su �inioci: prostorni i ekološki problemi, interesi drugih korisnika prostora. Mogu�nost opskrbe vodom ribnjaka uvjet je za daljnji razvoj ribnja�arstva. Stoga je predvi�eno pove�anje ribnjaka na postoje�im površinama, a u granicama raspoloživih vodnih koli�ina uz poštivanje mjera zaštite voda. Programi navodnjavanja moraju se uskladiti s ostalim korisnicima prostora. H) ENERGETSKI SUSTAV Programske osnove proizvodnje energije proizlaze iz težnje da Hrvatska postigne 90 % zadovoljenja potreba iz izvora na vlastitom teritoriju, modernizacijom i proširenjem postoje�ih te izgradnjom novih kapaciteta. Na podru�ju Županije planira se izgradnja rasklopnog postrojenja Veleševac, te prolazak sljede�ih dalekovoda me�unarodnog i državnog zna�enja: dalekovod 2x400 kV prstena oko grada Zagreba (Žerjavinec – Zlodi – Tumbri), dalekovod 2x400 kV Veleševac – TE Sisak – BIH, dalekovod 2x400 kV Veleševec – Brinje – Konjsko i dalekovod 2x400 kV Tumbri – Me�uri� – Ernestinovo. Unutar velikih elektroenergetskih sustava Program predvi�a izgradnju višenamjenskih vodnih stepenica HE Zapreši� (radni naziv HE Podsused) i HE Drenje. Osim ovih objekata, Program predvi�a i lokaciju TE Prevlaka kao lokaciju termonergetskog objekta za daljnja istraživanja. Postoje�i sustav proizvodnje, opskrbe i transporta nafte i plina treba razvijati modernizacijom postrojenja, izgradnjom novog dobavnog pravca plina s Jadranskog mora i sustavnom izgradnjom distribucijske mreže plinoopskrbe. Plin treba postati energent sa znatno ve�im udjelom u ukupnoj potrošnji u Zagreba�koj županiji. Intervencije na postoje�im energetskim postrojenjima treba provoditi tako da se zadrže postoje�e gra�evine i sustavi u ve� izgra�enim koridorima, a rekonstrukcije ili zamjene postrojenja treba izvoditi po najvišim tehnološkim, ekonomskim i ekološkim kriterijima. Treba zadržati sve koridore koji se koriste u povezivanju sa susjednim državama. I) OBRADA, SKLADIŠTENJE I ODLAGANJE OTPADA Postupanje s opasnim otpadom ustrojava se na razini Države, neopasnim tehnološkim na razini županije, a komunalnim otpadom na lokalnoj razini grada ili op�ine. Prioritet je izgradnja sanitarnih odlagališta (deponija) umjesto neorganiziranih odlagališta koja su danas u upotrebi, s primjenom propisanih mjera sigurnosti i zaštite od štetnog djelovanja na okoliš.


168

Kriteriji i smjernice za utvr�ivanje lokacija odlagališta otpada odnose se na vrednovanje ukupnih prostornih zna�ajki, a realizaciju treba provoditi uz maksimalno osiguranje ekološke sigurnosti, primjenu propisa i provo�enje javnog postupka procjene pogodnosti lokacije i utjecaja na okoliš. �lanak 36. Zakona o otpadu propisuje da se pri utvr�ivanju lokacija odlagališta otpada treba uzeti u obzir: koli�ine i vrste otpada, na�in skladištenja, obra�ivanja ili odlaganja, odnosno vrste gra�evina namijenjenih tom otpadu, te geološke, hidrološke, hidrogeološke, topografske, seizmološke i pedološke zna�ajke tla i klimatske zna�ajke podru�ja. Prednost ostvarivanja u sustavu imat �e lokacije: �� na podru�jima gdje postoji ve�i izvor otpada, �� na kojima su mogu�a rješenja smještaja više razina postupanja s otpadom (prikupljanje,

skladištenje i odlaganje) na istom prostoru, �� na podru�ju gdje se utvrde sigurni uvjeti s gledišta hidrologije i hidrogeologije te ostalih aspekata

djelovanja na okoliš, a posebno udaljenosti od naselja i drugih funkcija (šport, rekreacija, odre�ene djelatnosti).

Na podru�ju svake županije potrebno je utvrditi 4-5 lokacija za prikupljanje i najmanje jednu za skladištenje opasnog otpada. Lokacije za odlaganje utvrdit �e se na razini velikih podru�ja - makroregije (4 lokacije). J) ZAŠTITA POSEBNIH VRIJEDNOSTI PROSTORA I OKOLIŠA Zaštita okoliša Primjena na�ela zaštite okoliša u prostornom planiranju temelji se na suvremenim na�elima i normama o zaštiti okoliša, a vrijednost okoliša mora biti osnovni kriterij prostornog planiranja. U svrhu u�inkovitog planiranja nužno je utvrditi polazne okolnosti: �� optere�enost i dosadašnja ugroženost prostora, odnosno stupanj o�uvane kvalitete te prihvatljivi

(nosivi) kapaciteti prostora, �� stanje, nedostaci i potreba opremljenosti tehni�kom infrastrukturom, �� prirodne i stvorene vrijednosti koje treba zaštititi uvo�enjem odre�ene kategorije zaštite i planskim

mjerama korištenja prostora, �� propisi, sporazumi i konvencije koji vrijede za odre�eno podru�je i odre�eni tip prostora - resursa. Prostorni planovi moraju sadržavati mjere za provo�enje zaštite prostora i okoliša te mjere za sanaciju u�inaka kojim se mijenja prethodno stanje. Zaštita prirodne baštine Priroda je u smislu Zakona o zaštiti prirode zna�ajan dio okoliša kojem Republika Hrvatska osigurava osobitu zaštitu na na�elima najbolje svjetske prakse. Zaštita prirode provodi se osobito: �� odre�ivanjem dijelova žive i nežive prirode koji imaju osobitu zaštitu Republike Hrvatske, �� osiguravanjem racionalnog korištenja prirode i njenih dobara bez bitnog ošte�ivanja i nagr�ivanja

njenih dijelova, te uz što manje narušavanja ravnoteže njenih sastojaka, �� sprje�avanjem štetnih zahvata ljudi i poreme�aja u prirodi kao posljedice tehnološkog razvoja

zemlje i drugih djelatnosti te osiguravanjem što povoljnijih uvjeta održavanja i slobodnog razvoja prirode,

�� donošenjem dugoro�nih i kratkoro�nih planova, �� provedbom prostornih planova, odnosno mjera zaštite zašti�enih dijelova prirode. Za podru�je Zagreba�ke županije izdvajaju se sljede�e smjernice i odrednice: �� donošenje Zakona o proglašenju parka prirode Žumberak i Samoborsko gorje (u me�uvremenu je

Zakon donesen i objavljen u "Narodnim novinama", broj 58/99), �� izrada i donošenje prostornih planova Zakonom proglašenih parkova prirode Medvednica i

Žumberak-Samoborsko gorje,


169

�� vrednovanje zašti�enih dijelova prirode i zaštita evidentiranih, uz primjenu odgovaraju�ih kriterija i razvrstavanje u razrede me�unarodnog, državnog i lokalnog zna�enja.

Zaštita graditeljske baštine Zaštita graditeljske baštine polazi od utvr�ena stanja i odrednica me�unarodnih konvencija, preporuka i drugih dokumenata o zaštiti kulturne baštine, a osobito onih iz Rezolucije o obnovi hrvatske kulturne baštine i Nacionalnog programa zaštite, o�uvanja i obnove kulturnih dobara. Radi sustavne brige za zaštitu graditeljske baštine, osnovne su odrednice sljede�e: �� o�uvanje i/ili uspostavljanje uravnoteženog odnosa osnovnih izvornih povijesnih oblika graditeljske

baštine i suvremenih graditeljskih zahvata, osobito na podru�ju povijesnih urbanih i ruralnih cjelina, �� neprekidno istraživanje i vrednovanje graditeljske baštine, �� operacionalizacija stru�nih odrednica zaštite graditeljske baštine i integracije zaštite graditeljske

baštine u planove društvenog razvoja i prostorne planove, uz stalnu suradnju stru�nih organizacija za zaštitu kulturne baštine s nosiocima izrade društvenih i prostornih planova,

�� izgradnja informati�ke osnove i uspostavljanje informacijsko-dokumentacijskog sustava, �� revizija postoje�ih konzervatorskih studija za potrebe ure�enja i obnove povijesnih cjelina naselja, �� ure�enje i obnova povijesnih gra�evina i sklopova gra�evina pristupati primjenom metodoloških

postupaka uobi�ajenih u konzervatorskoj praksi, �� zaštita arheoloških zona i lokaliteta u skladu s na�elima arheološke struke i konzervatorske

djelatnosti i odgovaraju�om obradom predmeta s onih lokaliteta koje se, s obzirom na njihov karakter, ne može prezentirati,

�� primjena integralnih oblika zaštite i predstavljanje tradicijske baštine, a uz modele revitalizacije, potrebno je bolje održavanje postoje�ih i osnivanje novih ekomuzeja, rekonstruiranih ruralnih ambijenata sa zgradama narodnog graditeljstva, tradicijskim inventarom, biogenim vrtovima s autohtonim biljnim i životinjskim vrstama, otvorenim za javnost,

�� izrada prijedloga obnove i revitalizacije najzna�ajnijih primjera ugroženih pojedina�nih gra�evina i njihovih sklopova, napuštenih ili neodgovaraju�e korištenih i smještenih izvan naselja,

�� provedba intenzivne inventarizacije, vrednovanje i kategorizacija dobara graditeljske baštine, te definiranje metodologije planiranja u zašti�enim podru�jima.

Krajolik Prema Europskoj konvenciji o krajoliku, krajolikom se smatra podru�je izgled kojega je odre�en djelovanjem i me�udjelovanjem prirodnih i ljudskih �initelja. Krajolik se mora shvatiti kao prostorno ekološku, gospodarsku i kulturnu cjelinu, u kojoj valja poštivati na�elo raznolikosti i posebnosti. U nastojanju da se pri planiranju prostor razmatra kao resurs i koristi na održiv na�in, potrebno je osigurati da preobrazbe prostora budu uskla�ene s posebnoš�u pojedinih krajobraznih cjelina, odnosno krajolika. Prema smjernicama prostornog ure�enja Radne zajednice Alpe-Jadran (1997.), ciljevi i odrednice su osigurati vitalni kvalitetni krajolik uz o�uvanje i naglašavanje identiteta pojedinih podru�ja. Potrebno je prepoznati i sa�uvati pojedine tipove krajolika: krajolik s visokim stupnjem gospodarske u�inkovitosti, krajolik s visokim stupnjem prirodnosti, krajolik s visokim stupnjem identiteta, nove kvalitete krajolika (osobito vezana uz naselja). U svrhu o�uvanja i unapre�enja krajobrazne raznolikosti propisuje se sljede�e: �� izbjegavati pravocrtne regulacije vodotoka, a duž postoje�ih regulacija i agromeliorativnih zahvata

omogu�uti opstanak i mjestimi�nu obnovu bujnih vlažnih biotopa i ambijenata, �� duž me�a vratiti živicu u svrhu biološke i krajobrazne raznolikosti, �� sprije�iti daljnju neplansku izgradnju ku�a i drugih gra�evina na krajobrazno izloženim mjestima, �� sprije�iti neplansko nastajanje divljih odlagališta otpada, �� o�uvati seoske krajolike i omogu�iti razvitak sela uz oživljavanje seoskog gospodarstva,

biopoljodjelstva, obrtništva, rukotvornih vještina, turizma, te poticanje seoskog stanovanja kao mogu�nosti izbora. Pri tom je važno u�uvati sliku naselja i kultiviranog krajolika, a gra�evna podru�ja odrediti na na�in da se o�uvaju oblikovne (morfološke) i strukturalne zna�ajke graditeljske baštine, prije svega: oblik parcele, smještaj gra�evina na parceli i tradicijski obiteljski vrt,

�� o�uvanje prepoznatljivosti povijesnih cjelina urbanog karaktera treba temeljiti na poštivanju jedinstvenosti svakog grada, njegovoj povijesnoj slojevitosti, zakonitostima rasta i preobražaja.


170

K) OSNOVE ZA ORGANIZACIJU, KORIŠTENJE I ZAŠTITU PROSTORA Organizacija prostora odre�uje osnovne kategorije korištenja: poljoprivredne, šumske i vodne površine, te gra�evinska podru�ja i površine prometno-infrastrukturnih koridora unutar kojih se planovima ure�enja prostora utvr�uju namjena i uvjeti ure�enja i korištenja prostora, ovisno o prostornim i razvojnim zna�ajkama podru�ja. Racionalno korištenje i namjena prostora odnose se prije svega na odre�ivanje prostora za izgradnju na na�in da se ne smanjuju šumske i kvalitetne poljoprivredne površine, da se omogu�i ure�enje, korištenje i zaštita voda (podzemnih i nadzemnih) te tako da se pove�a zaštita osobitih vrijednosti prostora i gospodarenje resursima na održiv-štedljiv na�in. Odre�ivanje gra�evinskih podru�ja treba temeljiti na stru�nim argumentima i iskazu površine izgra�enog i neizgra�enog dijela gra�evinskog podru�ja, uzimaju�i u obzir sljede�e smjernice: �� ispitati mogu�nost gradnje (prostorne rezerve) unutar postoje�eg gra�evinskog podru�ja, a

posebno nedovršenih dijelova te u odnosu na kapacitete postoje�e infrastrukture, �� prilagoditi gusto�u stanovanja i gusto�u stanovništva prema tipu naselja, �� oblikovati gra�evinska podru�ja primjereno geomorfološkim zna�ajkama kao naseljsku cjelinu,

odvojeno od druge takve cjeline, �� odrediti gra�evinska podru�ja izvan koridora državne i regionalne infrastrukture, poljoprivrednih

zemljišta bonitetne klase propisane zakonom, izvan šuma i šumskog zemljišta, nestabilnih terena (klizišta, tektonski rasjedi), zaštitnih i sigurnosnih zona voda i izvan površina od posebnog zna�enja za obranu.

Proširivanje gra�evinskih podru�ja treba primijeniti samo ako su iscrpljene mogu�nosti izgradnje u važe�im granicama tih podru�ja i na temelju argumentirane razvojne potrebe (porast broja stanovnika, središnje funkcije, razvoj gospodarstva), a koju trebaju pratiti i programi izgradnje i ure�enja zemljišta. Prijedlozi proširenja moraju sadržavati podatke o iskorištenosti postoje�ega gra�evinskog podru�ja s obrazloženjem o razlozima nekorištenja dijelova i poduzetim mjerama za iskorištenje, osobito u slu�aju kada neizgra�ena površina prelazi 10% ukupne površine gra�evinskog podru�ja. Pri tom treba ispitati mogu�nost smanjenja gra�evinskog podru�ja u dijelovima koji se ne privode planiranoj namjeni. Gra�enje gra�evina izvan gra�evinskog podru�ja, koje po zakonu mogu biti izvan gra�evinskog podru�ja, mora biti ure�eno tako da se ne mogu formirati naselja, ulice i grupe gra�evinskih parcela, da se ne zauzima prostor podru�ja uz obalu jezera i vodotoka te tako da se ne koristi prostor uz postoje�e prometnice i površine vrijednih, a posebno ure�enih, poljoprivrednih zemljišta. Gra�enje izvan gra�evinskog podru�ja mora biti uklopljeno u krajolik tako da se: �� o�uva konfiguracija, kvaliteta i cjelovitost poljodjelskog zemljišta i šuma te ne presijecaju prirodne

cjeline, �� o�uva prirodni prostor pogodan za rekreaciju, osobito uz vode, a gospodarska namjena usmjeri na

prostore koji nisu pogodni za rekreaciju, �� osigura što ve�a površina parcela – funkcionalnog zemljišta obiteljskih gospodarstava, a što manja

površina gra�evinskih cjelina, �� osigura infrastruktura, a osobito zadovoljavaju�e riješi odvodnja i pro�iš�avanje otpadnih voda,

odlaganje otpada s prikupljanjem na parceli i odvozom na organiziran i siguran na�in, �� ocijeni vrijednost prostora-resursa koji se gradnjom i prenamjenom gubi, a u�inkovitost zahvata

mora biti razmotrena cjelovito i dugoro�no uklju�uju�i višezna�ne u�inke, a ne samo neposrednu dobit.

Prostor za razvoj infrastrukture i uvjete realizacije treba planirati i provoditi po najvišim normama zaštite okoliša uz ugra�en interes lokalnog stanovništva. Prostor za razvoj gospodarstva i djelatnosti treba osigurati uzimaju�i u obzir prioritetne djelatnosti podru�ja koje ovise o zna�ajkama i tipu prostora-krajolika i koje �ine glavno fizionomsko obilježje podru�ja (prostorno-gospodarsku strukturu), te temeljiti na kriteriju predodre�enosti prostora za djelatnosti, pri �emu se na odre�enom prostoru prioritetno lociraju one funkcije koje su vezane za taj prostor i resurs.


171

L) SMJERNICE I KRITERIJI ZA URE�ENJE PROSTORNIH CJELINA Glavne smjernice za planiranje i ure�enje podru�ja kontinentalnih dijelova Hrvatske odnose se na: �� identifikaciju i o�uvanje krajobraznih zna�ajki s regionalnim obilježjima, s posebnom pažnjom na

oblikovanje mješovitih krajobraznih struktura, �� o�uvanje cjelovitosti kompleksa poljoprivrednog zemljišta i podru�ja šuma, �� zaustavljanje procesa stvaranja neprekinutih poteza izgradnje uz prometnice, �� osiguranje kakvo�e nadzemnih i podzemnih voda mjerama zaštite od one�iš�enja, �� usmjeravanje i kontrolu iskorištavanja rudnih bogatstava, �� zaštitu i o�uvanje prirodne strukture i vrijednosti prostora uz vodotoke i jezera. Revitalizacija ruralnih podru�ja temelji se poglavito na zaustavljanju procesa napuštanja sela. Sustavnim mjerama treba usporiti emigracije i stvarati pravno-gospodarski povoljne uvjete rada, a osobito poticati opstanak i razvoj po�etno malim, ali sigurnim ulaganjima u životni standard sela, uklju�uju�i kulturne i rekreacijske potrebe stanovništva. Isto tako treba promicati temeljne vrijednosti ruralnog naslije�a, duhovnih i materijalnih dobara i tradicije te oboga�ivati veze grada i sela. Ruralnom stanovništvu treba osigurati uvjete za izgradnju kvalitetnih stambenih objekata ali uz dužnu pozornost prema tradicijskom graditeljstvu, što se o�ituje u poštivanju mjerila, oblika, strukturnih zna�ajki i graditeljskih materijala. U cjelokupnom ruralnom prostoru treba osigurati suvremeni infrastrukturni standard. Telekomunikacije i informatika osnova su za željene promjene u ruralnom prostoru pa njihov razvoj treba posebno podupirati. Glavna razvojna usmjerenja podru�ja uz državnu granicu odnose se na ure�enje grani�nih prijelaza, razvoj pograni�nog gospodarstva i dinamiku razmjene dobara, ra�unaju�i na malograni�ni promet, zajedni�ke gospodarske programe, posje�ivanja i zapošljavanja,kulturne i gospodarske manifestacije i drugo. Podru�ja velikih koncentracija stanovništva, veliki gradovi i gradske regije predstavljaju posebnu prostorno-problemsku cjelinu složenih odnosa, koji nadilaze obuhvat jedinica lokalne samouprave, a u odre�enim slu�ajevima i županije. Posebnu pažnju treba pokloniti prostornom razvoju i ure�enju metropolskog podru�ja grada Zagreba s njegovim okolnim sustavom naselja (Zabok, Zapreši�, Samobor, Jastrebarsko, Velika Gorica, Sesvete, Dugo Selo, Ivani� Grad i Sv. Ivan Zelina). Šira utjecajna podru�ja gradova potrebno je obuhvatiti kao posebnu plansko-razvojnu i programsku cjelinu u sklopu koje �e se pratiti i istraživati procesi i odnosi, te donositi odgovaraju�i dokumenti prostornog ure�enja i razvojne politike radi utvr�ivanja složenosti razvoja. Razvojni ciljevi odnose se poglavito na smanjivanje rasta velikih gradova, uravnoteženi razmještaj funkcija, uspostavu funkcionalnih veza izme�u urbanih središta i rubnih gradova-naselja te na poboljšanje uvjeta življenja i opremljenosti u perifernim zonama. Prostorno planiranje na regionalnoj i lokalnoj razini polazi od prostornog plana županije kao temeljnog dokumenta prostornog ure�enja u kojem treba odrediti ve�e cjeline zajedni�kih obilježja, uvjete za planiranje užih jedinica, te prostorne elemente, smjernice i kriterije za: �� smještaj djelatnosti s gledišta zna�ajki pojedina�ne djelatnosti i specifi�nosti prostora u odnosu na

tehnološke procese, veli�inu i kapacitete, položaj u naselju ili izvan naselja, prirodna i razvojna obilježja prostora, odnosno naselja,

�� racionalno korištenje prostora te oblikovanje i dimenzioniranje naselja (gra�evinskih podru�ja) u odnosu na razvojna obilježja, demografsko stanje (porast-pad broja stanovnika), funkcije i tip naselja, prirodna razvojna obilježja prostora i druge mjerodavne aspekte ure�enja i izgradnje naselja,

�� utvr�ivanje prirodne i funkcionalne cjelovitosti gospodarskih, infrastrukturnih i prirodnih sustava te prostora i sustava od interesa za obranu,

�� donošenje planova niže razine na temelju stvarnih potreba i specifi�nih problema te za one aspekte i sastavnice koje se ne mogu odrediti dovoljno jasno u prostornim planovima županija.


172

1.1.3.2. OCJENA POSTOJE�IH PROSTORNIH PLANOVA A) O�ENITO Na prostoru Zagreba�ke županije na snazi su dokumenti prostornog ure�enja nastali u razdoblju prije Domovinskog rata, za podru�je tadašnjih op�ina: Dugo Selo, Zelina, Vrbovec, Ivani� Grad, Jastrebarko, Zapreši�, Samobor i Velika Gorica, te njihove Izmjene i dopune - nastale ve�inom poslije novog teritorijalnog ustroja Republike Hrvatske. U nastavku dajemo prikaz važe�ih dokumenata prostornog ure�enja za pojedine gradove i op�ine Zagreba�ke županije (do razine Prostornog plana ure�enja op�ine/grada), podijeljene, radi preglednosti, prema podru�jima bivših op�ina. 1.0.0. VAŽE�I DOKUMENTI PROSTORNOG URE�ENJA DONESENI DO 23. TRAVNJA 1994. 1.1.0. PODRU�JE BIVŠE OP�INE DUGO SELO ( SADA GRAD DUGO SELO I OP�INE BRCKOVLJANI I

RUGVICA ) 1.1.1. Prostorni plan op�ine Dugo Selo (bivše) (”Dugoselska kronika”, br. 10/90); 1.2.0. PODRU�JE BIVŠE OP�INE IVANI� GRAD ( SADA GRAD IVANI� GRAD I OP�INE KLOŠTAR IVANI�

I KRIŽ ) 1.2.1. Prostorni plan op�ine Ivani� Grad (bivše) (”Službene novine”, br. 41/80, 5/85 i ”Službeni vjesnik”, br. 1/89,

22/89, 75/91, 6/92); 1.3.0. PODRU�JE BIVŠE OP�INE JASTREBARSKO ( SADA GRAD JASTREBARSKO I OP�INE KLIN�A

SELA, KRAŠI�, PISAROVINA I ŽUMBERAK ) 1.3.1. Prostorni plan op�ine Jastrebarsko (bivše) (”Službeni vjesnik op�ine Jastrebarsko”, br. 1/93); 1.4.0. PODRU�JE BIVŠE OP�INE SAMOBOR ( SADA GRAD SAMOBOR I OP�INA SVETA NEDJELJA ) I

OP�INE STUPNIK 1.4.1. Prostorni plan Grada Zagreba (”Službeni glasnik Grada Zagreba”, br. 38/90, 10/91, 23/93); 1.5.0. PODRU�JE BIVŠE OP�INE ZELINA (SADA GRAD SVETI IVAN ZELINA I OP�INA BEDENICA) 1.5.1. Prostorni plan op�ine Zelina (bivše) (”ZOZ”, br. 8/83, ”Zelinske novine”, br. 1/90 i 6/92).

1.6.0. PODRU�JE BIVŠE OP�INE VELIKA GORICA ( SADA GRAD VELIKA GORICA I OP�INE

KRAVARSKO, ORLE I POKUPSKO ) 1.6.1. Prostorni plan Grada Zagreba (”Službeni glasnik Grada Zagreba”, br. 33/90, 10/91, 23/93); 1.7.0. PODRU�JE BIVŠE OP�INE VRBOVEC ( SADA GRAD VRBOVEC I OP�INE DUBRAVA,

FARKAŠEVAC, GRADEC, PRESEKA I RAKOVEC) 1.7.1. Prostorni plan op�ine Vrbovec (bivše) (”Službeni vjesnik op�ine Vrbovec”, br. 12/87, 79/91); 1.8.0. PODRU�JE BIVŠE OP�INE ZAPREŠI� ( SADA GRAD ZAPREŠI� I OP�INE BISTRA, BRDOVEC,

DUBRAVICA, LUKA, MARIJA GORICA I PUŠ�A ) I OP�INE JAKOVLJE 1.8.1. Prostorni plan Grada Zagreba (”Službeni glasnik Grada Zagreba”, br. 38/90, 10/91, 23/93); 1.8.2. Prostorni plan op�ine Donja Stubica (bivše) (”Službene novine zajednice op�ina Zagreb”, br. 15/83, 9/84,

17/84, 14/86 i ”Službene novine op�ine Donja Stubica”, br. 4/88, 10/88);

2.0.0. VAŽE�I DOKUMENTI PROSTORNOG URE�ENJA DONESENI NAKON 23. TRAVNJA 1994. GODINE 2.1.0. PODRU�JE BIVŠE OP�INE DUGO SELO ( SADA GRAD DUGO SELO I OP�INE BRCKOVLJANI I

RUGVICA ) 2.1.1. Izmjene i dopune Prostornog plana Op�ine Dugo Selo (bivše) za podru�je Grada Dugo Selo i naselje

Donje Dvoriš�e (“Glasnik Zagreba�ke županije”, br. 4/99); 2.1.2. Izmjena i dopuna Prostornog plana Op�ine Dugo Selo za podru�je Op�ine Rugvica (“Glasnik Zagreba�ke

županije”, br. 3/00); 2.2.0. PODRU�JE BIVŠE OP�INE JASTREBARSKO ( SADA GRAD JASTREBARSKO

I OP�INE KLIN�A SELA, KRAŠI�, PISAROVINA I ŽUMBERAK) 2.2.1. Izmjena i dopuna Prostornog plana Op�ine Jastrebarsko (“Glasnik Zagreba�ke županije”, br. 3/00);


173

2.2.2. Izmjene i dopune Prostornog plana (bivše) Op�ine Jastrebarsko za podru�je (današnje) Op�ine Žumberak (“Glasnik Zagreba�ke župnije”, br. 17/99);

2.2.3. Izmjene i dopune Prostornog plana (bivše) Op�ine Jastrebarsko za podru�je (današnje) Op�ine Klin�a Sela (“Glasnik Zagreba�ke župnije”, br. 17/99);

2.2.4. Prostorni plan ure�enja Op�ine Žumberak (“Glasnik Zagreba�ke županije”, br. 11/00); 2.2.5. Prostorni plan ure�enja Op�ine Klin�a Sela (“Glasnik Zagreba�ke županije”, br. 8/00); 2.3.0. PODRU�JE BIVŠE OP�INE SAMOBOR ( SADA GRAD SAMOBOR I OP�INA SVETA NEDJELJA ) I

OP�INE STUPNIK 2.3.1. Izmjene i dopune Prostornog plana Grada Zagreba za podru�je Grada Samobora i Op�ine Sveta Nedjelja

(”Glasnik Zagreba�ke županije”, br. 6/97, 7/97); 2.3.2. Prostorni plan ure�enja Grada Samobora (”Službene vijesti Grada Samobora”, br. 8/97); 2.4.0. PODRU�JE BIVŠE OP�INE VELIKA GORICA ( SADA GRAD VELIKA GORICA I OP�INE

KRAVARSKO, ORLE I POKUPSKO ) 2.4.1. Izmjene i dopune Prostornog plana Grada Zagreba (”Službeni glasnik Grada Zagreba”, br. 11/96); 2.4.2. Izmjene i dopune Prostornog plana Grada Zagreba za podru�je Grada Velike Gorice (“Glasnik

Zagreba�ke županije”, br. 5/99); 2.5.0. PODRU�JE BIVŠE OP�INE ZAPREŠI� ( SADA GRAD ZAPREŠI� I OP�INE BISTRA, BRDOVEC,

DUBRAVICA, LUKA, MARIJA GORICA I PUŠ�A ) I OP�INE JAKOVLJE 2.5.1. Izmjene i dopune Prostornog plana Grada Zagreba (”Službeni glasnik Grada Zagreba”, br. 11/96) za

podru�je dijela Grada Zapreši�a i Op�ine Bistra; 2.5.2. Izmjene i dopune Prostornog plana Grada Zagreba (“Glasnik Zagreba�ke županije”, br. 6/00); 2.5.3. Izmjene i dopune Prostornog plana (bivše) Op�ine Donja Stubica za podru�je (današnje) Op�ine Jakovlje

(“Glasnik Zagreba�ke županije”, br. 17/99);

2.6.0. PODRU�JE BIVŠE OP�INE ZELINA (SADA GRAD SVETI IVAN ZELINA I OP�INA BEDENICA) 2.6.1. Izmjene i dopune Prostornog plana Op�ine Zelina, sada Grad Sveti Ivan Zelina i Op�ina Bedenica

(”Glasnik Zagreba�ke županije”, br.6/97). 2.7.0. PODRU�JE BIVŠE OP�INE IVANI� GRAD (SADA GRAD IVANI� GRAD I OP�INE KRIŽ I KLOŠTAR

IVANI�) 2.7.1. Izmjene i dopune Prostornog plana (bivše) Op�ine Ivani� Grad za podru�je Grada Ivani� Grada i Op�ina

Križ i Kloštar Ivani� (“Glasnik Zagreba�ke županije”, br. 3/00); Op�a ocjena i nedostaci prostornih planova bivših op�ina Prostornim planovima bivših op�ina predvi�en je vrlo dinami�an demografski razvitak, koji se ne ostvaruje zbog brojnih migracija i poreme�aja demografskih tokova prije, tijekom Domovinskog rata i poslije njega. Funkcionalnu organizaciju prostora te planirani centralitet naselja treba uskladiti s teritorijalnim ustrojem, gdje središnja naselja novih op�ina i gradova postaju temeljna gravitacijska podru�ja. Koncept prostornog razvitka pojedinih dijelova bivših op�ina, predvi�en u tadašnjim prostornim planovima, nije više prihvatljiv te je stoga nužno pristupiti izradi novih dokumenata prostornog ure�enja u skladu s novim zakonom. U me�uvremenu je došlo do brojnih promjena koje bitno utje�u na prostorni razvoj, kako države Hrvatske, tako i Zagreba�ke županije. Osobito treba istaknuti tri grupe promjena: �� Bitne politi�ke promjene omogu�ile su nov na�in gospodarenja i zapošljavanja, što u urbanisti�kom

smislu daje nove mogu�nosti i postavlja nove zahtjeve. Stari planovi su ra�eni u skladu s tadašnjim zakonskim ustrojem koji se u mnogo �emu razlikuje od današnjeg, te je potrebno što prije završiti izradu i provesti postupak donošenja novih zakonom propisanih prostornih planova. Politi�ke promjene dovele su i do novog administrativno – teritorijalnih ustroja prostora, te je ve� i stoga nužno pristupiti izradi novih prostornih planova ure�enja i ostale prostorno – planske dokumentacije prostora.

�� Slijedom europskih i svjetskih trendova, kriteriji zaštite okoliša, zaštite kulturne i prirodne baštine te zaštite identiteta prostora znatno su pooštreni. Rezultat je to novih spoznaja, ali i poja�ane svijesti o potrebi znatno ve�e brige za naslije�eni prostor i o�uvanje njegova tradicijskog izgleda. U


174

dosadašnjoj prostorno – planskoj dokumentaciji ta je briga više deklarativna nego što je ugra�ena u planove.

�� Kao posljedica pooštrenih kriterija zaštite prostora name�e se potreba korigiranja dosadašnje metodologije i ustaljene sheme izrade dokumenata prostornog ure�enja gdje su dominirali fukcionalni aspekti, utemeljeni na op�im teoretskim na�elima urbanisti�kog i prostornog planiranja. Od nekih ustaljenih na�ela valja odustati ili ih korigirati, kako bismo što bolje i što više o�uvali naslije�ene kulturne i prirodne vrijednosti i identitet županijskog prostora.

Zbog svega toga, posljednje desetlje�e 20. stolje�a obilježeno je kao prijelazno razdoblje u izradi prostorno – planske dokumentacije, kao priprema za prostorne planove koje �emo na po�etku 21. stolje�a mo�i izraditi znatno kvalitetnije i spremnije. Ovoga trenutka, najve�i prinos prostorno – planske dokumentacije koju izra�ujemo trebao bi biti zaštita prostora od devastacije, neprimjerene i nedovoljno promišljene izgradnje, od neargumentiranih i stru�no neutemeljenih politi�kih odluka, osobito na lokalnoj razini, od nepromišljenog trošenja prostora itd. Upravo nedovoljno promišljene odluke mogu uzrokovati najve�u štetu na odre�enom prostoru. U promijenjenim vlasni�kim odnosima nad zemljištem te restrukturiranjem gospodarstva stvorene su druga�ije potrebe za gospodarskim razvitkom - što prostorni planovi bivših op�ina ne omogu�avaju, pa je potrebno tražiti nova rješenja u gospodarskom vrednovanju prostora. Posebice se o�ituju problemi u razvitku malog poduzetništva, budu�i da nisu osigurani prostori za takve sadržaje u naseljima u kojima postoje stvarne potrebe. Potrebno je tako�er preispitati granice gra�evinskih podru�ja naselja te namjenu površina, kako bi se prostor mogao izgra�ivati i ure�ivati u skladu s novonastalim potrebama. Ocjene o postoje�oj prostorno planskoj dokumentaciji prikazane su u izvješ�ima pojedinih op�ina i gradova, a ovdje spominjemo samo osnovne probleme. Odredbe za provo�enje unutar prostornih planova bivših op�ina ograni�ene su na kriterije za utvr�ivanje gra�evinskih podru�ja naselja i smjernica za odre�ivanje uvjeta ure�enja prostora u podru�jima niske i višestabene izgradnje, zatim u podru�jima središnjih namjena i sadržaja te u podru�jima planiranih za gospodarske djelatnosti. Sve je to zasnovano na tadašnjim zakonskim propisima te ih je potrebno mijenjati u skladu sa Zakonom o prostornom ure�enju i drugim zakonima Republike Hrvatske koji posredno utje�u na ure�ivanje prostora. B) INFRASTRUKTURNI SUSTAV U PLANOVIMA Kao zajedni�ka zna�ajka na podru�ju Zagreba�ke županije može se naglasiti neuskla�enost postoje�e prostorno – planske dokumentacije bivših op�ina s postoje�im stanjem prometne i komunalne infrastrukture. Promet Postoje�i prostorni planovi bivših op�ina više ne odgovaraju nizu promjena u prometnom sustavu pa ih treba vrednovati i po potrebi uskladiti i izmijeniti. Tako�er treba prometne pravce, osobito u zapadnom dijelu Županije, uskladiti s utvr�enim grani�nim prijelazima prema Republici Sloveniji. Na podru�ju željezni�kog prometa potrebno je prostornu dokumentaciju uskladiti te zapo�eti izradu jedinstvene studije željezni�kog prometa zajedno s Gradom Zagrebom. Telekomunikacije U postoje�oj prostorno – planskoj dokumentaciji razvoj telekomunikacija temeljen je na staroj tehnologiji koja se postupno zamjenjuje modernijom. Prihva�anjem suvremenih tehni�ko – tehnoloških dostignu�a u telekomunikacijama mijenja se dosadašnja koncepcija, lepeza ponu�enih usluga, vodovi i njihove trase. Te su promjene dovoljno �vrsta osnova za izmjenu postoje�ih prostornih planova. Elektroopskrba Strategija prostornog ure�enja Republike Hrvatske obuhva�a i elektroenergetski sustav. Planirani sustav transformacije i prijenosa bitno se razlikuje od planirane elektroenergetske mreže u prostornim planovima bivših op�ina, kako po koncepciji i odabranim trasama dalekovoda na svim prijenosnim


175

naponskim razinama, tako i na 35-kilovoltnoj elektroenergetskoj mreži. Stoga je nužno uskladiti planove razvoja elektroenergetske mreže s ve� izvedenim stanjem i s planiranim razvojem mreže u dokumentaciji Hrvatske elektroprivrede. Vodno gospodarstvo Prostorni planovi ra�eni za podru�je Zagreba�ke županije nastali su u razli�itom razdoblju, ali je zajedni�ko za sve da je to bilo prije Domovinskog rata. Ta �injenica daje i osnovnu naznaku u odgovoru na pitanje o nedostacima prostornih planova. Budu�i da �e se tijekom obnove javiti potreba za popravkom ratom ošte�enih sustava i gra�evina, nužno je prethodno napraviti studiju u kojoj bi se odredila vrijednost svih postoje�ih sustava i prate�e dokumentacije. Sustavi i gra�evine koji �e se ocijeniti kao manjkavi i neprimjereni suvremenim tehnološkim rješenjima, stajalište je vodnogospodarskih stru�njaka, ne�e se izvoditi u prethodnom obliku nego u skladu s novim tehnološkim rješenjima. Od donošenja prostorno planske dokumentacije do danas stalno se na podru�ju vodoopskrbe prati djelotvornost postoje�ih sustava; nastavljene su aktivnosti na traženju novih izvorišta vode kako lokalnog tako i regionalnog i subregionalnog zna�enja; proširena je mreža naselja koja su uklju�ena u vodoopskrbni sustav. Te su aktivnosti rezultirale novim spoznajama bitnim za funkcioniranje planiranih regionalnih vodovoda te je nužno da se postoje�i dijelovi dokumentacije vezani za vodoopskrbu što prije revidiraju. S obzirom na to da su pojedina naselja pokrivena lokalnim mrežama, to su planovi obra�ivali ovu tematiku u više etapa. Prioritetne potrebe za izmjenom planova na podru�ju vodoopskrbe odnose se na izmjene vezane uz regionalna i subregionalna povezivanja lokalnih sustava. Vrlo je sli�na situacija i s planovima odvodnje te odgovaraju�im prate�im pro�ista�ima i sli�nim ure�ajima. Plinoopskrba Planskom dokumentacijom obra�ena je plinoopskrba na temelju podataka tadašnjega postoje�eg stanja izgra�enosti i planiranog proširenja gra�evinskog podru�ja i pojedinih vrsta namjena. Promjene u prostoru nastale u poslijeplanskom razdoblju i pove�ani zahtjevi za plinom kao povoljnijim energentom uvjetuju nužnost provjere cjelokupne koncepcije plinoopskrbe u prostorno planskoj dokumentaciji. C) GRA�EVINSKA PODRU�JA Gra�evna podru�ja za naselja na podru�ju Županije utvr�ena su na razinama bivših op�ina u sklopu prostornih planova tih op�ina. Gra�evna podru�ja su uobli�ena na na�in da je postoje�a izgradnja proširena gra�evnim podru�jima s pretpostavkom da se u dogledno vrijeme o�ekuje odre�eni porast stanovništva. Analiza tada postoje�ih gra�evnih podru�ja naselja i njihova stvarnog širenja u me�uvremenu pokazuje da je za ve�inu naselja (iznimka su gradovi i op�inska središta) izgra�enost prostora rasla znatno manje nego što je to planovima pretpostavljeno. Jedan od glavnih razloga za takav raskorak planiranog i ostvarenog svakako je slabiji gospodarski razvoj tog podru�ja. Stoga se može zaklju�iti da gotovo u svakom planu (prostoru) postoje znatne rezerve u gra�evnom zemljištu koje se mogu prenamijeniti, odnosno zadržati njihova prvobitna (i sadašnja) neizgra�enost i poljodjelska namjena. Zate�eno stanje izgra�enosti po pojedinim naseljima proisteklo je ve�inom iz sljede�ih povijesno – zemljopisnih i kulturoloških karakteristika: �� povijesno – prostorne organizacije naselja; �� tradicijski dubokih seoskih parcela; �� težnje osiguranju gradnje svih potrebnih zgrada na vlastitom zemljištu; �� težnje za izgradnjom uz postoje�e prometnice radi slabe komunalne opremljenosti ostalih dijelova

naselja. Gradska naselja su planski izgra�ivana i ure�ivana na temelju generalnih urbanisti�kih planova i brojnih provedbenih urbanisti�kih planova, dok je ure�ivanje seoskih naselja, pogotovu prometno izoliranih, bilo na margini interesa tadašnjih društveno – politi�kih zajednica. Zbog toga su današnje


176

jedinice lokalne samouprave optere�ene naslije�enim stanjem i prostorno planskom dokumentacijom koja ne nudi rješenja za odgovaraju�i razvoj tih naselja i ostvarivanje njihovih potreba za daljnim održavanjem. U svojim izvješ�ima o stanju u prostoru i programima mjera za unapre�enje stanja u prostoru ve�ina je jedinica lokalne samouprave isticala problem granica gra�evinskih podru�ja za svoja naselja, a poglavito za op�inska i gradska središta. Utvr�ena je potreba preispitivanja tih granica i njihova uskla�ivanja sa stvarnim stanjem i stvarnim potrebama, kako bi se promišljeno osigurao prostor za daljnju stambenu izgradnju, odgovaraju�e prate�e gospodarske, proizvodne i ostale javne sadržaje. Procjena stvarnih potreba vrlo je bitna za o�uvanje vrijednih i povoljnih poljodjelskih i ratarskih površina koje se nalaze u neposrednoj blizini današnjih naselja. Detaljnu analizu gra�evinskih podru�ja proveo je Županijski zavod za prostorno ure�enje i zaštitu okoliša Zagreba�ke županije u sije�nju 2000. Zavod se koristio podacima iz detaljnih prikaza gra�evinskih podru�ja navedenih u važe�im Prostornim planovima (bivših) op�ina na podru�ju Zagreba�ke županije, kao i podacima iz Prijedloga njihovih izmjena i dopuna koji su u vrijeme izrade ove analize bili pred donošenjem - a zatim je te podatke digitalizirao i ra�unski obradio. Analiza je upotpunjena i izra�unom izgra�enog dijela gra�evinskog podru�ja, što je, tako�er u Zavodu, izra�unano na temelju zra�nih snimaka Zagreba�ke županije, koje je za Županiju izradila Državna geodetska uprava - Geofoto 1997. godine, u mjerilu približnom 1:15 000.

Slika 19: Prikaz gra�evinskih podru�ja na podru�ju Zagreba�ke županije Izvor: Važe�i Prostorni planovi (bivših) op�ina na podru�ju Zagreba�ke županije te Prijedlozi njihovih izmjena i dopuna Digitalizacija: Županijski zavod za prostorno ure�enje i zaštitu okoliša, 1999. godine. Tabli�ni prikazi analize gra�evinskih podru�ja za svih 697 naselja nalaze se u arhivi Županijskog zavoda za prostorno ure�enje i zaštitu okoliša, a na sljede�oj stranici prikazujemo samo sumarnu tablicu za gradove, op�ine i cijelu Županiju:


177


178


179

1.1.4. OCJENA STANJA, MOGU�NOSTI I OGRANI�ENJA RAZVOJA U ODNOSU NA DEMOGRAFSKE I GOSPODARSKE PODATKE, TE PROSTORNE POKAZATELJE 1.1.4.1. OCJENA STANJA, MOGU�NOSTI I OGRANI�ENJA RAZVOJA U ODNOSU NA DEMOGRAFSKE PODATKE Razvoj stanovništva bitna je pretpostavka i odraz prostornog i društveno-gospodarskog razvitka nekog podru�ja. Me�usobna uvjetovanost demografskog i društveno-gospodarskog razvitka posebno dolazi do izražaja na prostoru velikih gradova i njihovih gravitacijskih podru�ja. To treba imati posebno na umu i za prostor Zagreba�ke županije �iji je demografski razvitak u znatnoj mjeri uvjetovan blizinom Zagreba. Naime, Zagreb je u proteklom dužem razdoblju utjecao na demografsko “pražnjenje“ okolnog podru�ja, uglavnom odseljavanjem ili u Zagreb ili u inozemstvo. Stoga do 1981. godine Zagreb ima najve�i udio doseljenih iz Zagreba�ke, a potom i iz Krapinsko-zagorske županije. Županija je dotad imala iznadprosje�an udio stanovništva u inozemstvu od ukupnog broja stanovništva (6,5%). Taj se udio u me�upopisnom razdoblju 1981.-1991. neznatno pove�ao, i to na 6,6% ili na 18.600 osoba. U razdoblju 1981.-1991. na ovom prostoru dolazi do izrazite podvojenosti demografskih kretanja u gradskim te ja�e ili slabije urbaniziranim naseljima, gdje dolazi do populacijskog ja�anja i na ruralne prostore širega podru�ja Županije, gdje dolazi do populacijskog slabljenja. U posljednjem me�upopisnom razdoblju ostvaren je pozitivan mehani�ki saldo od približno 42.700 osoba i prirodni pad kao razlika broja živoro�enih i umrlih od -2.914 (procjena I-III 2001.= -125), što pokazuje da Zagreba�ka županija, naro�ito obližnji gradski prostori i sve ve�e podru�je op�ina, privla�i stanovništvo na trajno doseljavanje iz drugih podru�ja pa i iz samog Zagreba. Me�utim, broj živoro�enih od stanovništva prisutnog u zemlji je u opadanju, dok je prirodni prirast stanovništva u inozemstvu s ovog podru�ja u porastu. Stoga se stje�e krivi dojam ako se promatra kretanje prirodnog prirasta ukupnog stanovništva, tj. zajedno sa stanovništvom u inozemstvu. Prirodni prirast u inozemstvu ve�i je kako zbog mla�e dobne strukture tog dijela stanovništva – u reproduktivnoj dobi, tako i zbog manjih stopa mortaliteta, koji je u tim dobnim skupinama nizak, ali i zbog utjecaja povoljnijih ekonomskih razloga u zemljama useljenja. Slika a): Slika b):

Slika a): Kretanje broja živoro�enih i umrlih u Županiji u razdoblju 1991. - 2000. Slika b): Prirodno kretanje u Županiji od 1991. – 2000. Izvor: Priop�enja o prirodnom kretanju stanovništva u razdoblju 1991. - 2000., Državni zavod za statistiku , Zagreb Prema tome, nakon minimalnog prirodnog rasta stanovništva neposredno nakon rata (1995. i 1996.) ponovo se nastavljaju negativna kretanja. Tako je 1999. i 2000. broj živoro�enih pove�an na prosje�no oko 3.000 osoba, uz istodobni broj umrlih oko 3.500, pa se iskazuje prirodni pad u Županiji od približno 500 stanovnika godišnje. On se, izuzev Ivani� Grada, Veliku Goricu i Svetu Nedjelju, zbiva na gotovo

0

500

1.000

1.500

2.000

2.500

3.000

3.500

4.000

1991.

1992.

1993.

1994.

1995.

1996.

1997.

1998.

1999.

procj

ena 2000

God ine

Na

tali

tet

/ m

ort

ali

tet

Živo ro�eni

Um rl i

-600

-500

-400

-300

-200

-100

0

100

200

1991.

1992.

1993.

1994.

1995.

1996.

1997.

1998.

1999.

procj

ena 2000

Pri

rod

ni

pri

ras

t

Pri rodni p ri rast


180

cijelom ostalom prostoru Županije. To treba posebno imati na umu radi potrebe poduzimanja razli�itih, u prvom redu gospodarsko socijalnih mjera na lokalnoj razini te mjera pronatalitetne politike na državnoj razini s ciljem utjecaja na porast nataliteta. Unato� nepovoljnim vitalnim karakteristikama stanovništva i ukupnim depopulacijskim obilježjima na velikom dijelu prostora, u cjelini gledano, Zagreba�ka županija ima pozitivan neto migracijski saldo (pozitivnu razliku izme�u broja doseljenih i odseljenih), tj. kvantitativno preteže obujam doseljenih nad odseljenim i negativnim prirodnim kretanjima, utje�u�i tako na ukupan prirast stanovništva. Dakle, stanovništvo Županije prema demografskoj tipizaciji op�eg kretanja pripada imigracijskom tipu stanovništva, što zna�i da je i posljednjih desetak godina ostvarena pozitivna stopa me�upopisne promjene koja je znatno ve�a od utjecaja stope prirodnog kretanja. Konkretno, radi se o imigracijskom tipu stanovništva kojemu je osnovno obilježje regeneracija imigracijom, pri �emu je stopa me�upopisne promjene znatno ve�a od stope prirodnog kretanja, odnosno ostvarenog prirodnog pada. Pozitivna imigracijska kretanja zbivaju se uglavnom na prostoru Velike Gorice, Dugog Sela, Rugvice, Ivani� Grada, Zapreši�a, Samobora, Stupnika, Svete Nedjelje te op�ina oko grada Zapreši�a. Stanovništvo Županije karakterizira demografska starost jer je udio mladih (0 – 19 g.) još prema popisu iz 1991. iznosio 26,6%, a udio starih (60 i više godina) 18,6%, što zna�i da je starije od zagreba�kog stanovništva, a nešto mla�e od ukupnog stanovništva u Hrvatskoj. Pri tome su gradovi imali mla�e stanovništvo, a op�ine, pogotovo periferne i pograni�ne, znatno stariju populaciju. Kriti�na vrijednost indeksa starenja je 40,0% ili koeficjent 0,40. Kada indeks starenja prije�e tu vrijednost, zna�i da je doti�no stanovništvo zašlo u proces starenja. Starenje u Zagreba�koj županiji ina�e predstavlja dugoro�an proces jer je indeks starosti 1991. godine bio ukupno 64,6%, u gradovima nešto niži, a u op�inama �ak 82,3%. Op�enito se pod starenjem stanovništva razumijeva proces stalnog pove�anja udjela stara�kog kontigenta u ukupnom stanovništvu. Kada udio osoba starih 60 i više godina dostigne 12%, smatra se da je stanovništvo tog podru�ja po�elo starjeti. Indeks starosti (starenja) pokazuje odnos osoba starih 60 i više godina prema broju stanovništva starih 0 - 20 godina. Dobna struktura stanovništva, prema posljednjim službenim podacima iz 1991. godine:

Glavne dobne skupine

Broj 0 - 19 20 - 59 60 i više nepoznato Indeks *

st.stan. Broj % Broj % Broj % Broj % starosti


282.989

75.228

26,6

155.175

54,8

48.579

17,2

4.007

1,4

64,6

GRADOVI:

182.834

50.221

27,5

101.893

55,7

28.008

15,3

2.712

1,5

55,8

1. DUGO SELO 9.969 2.879 28,8 5.649 56,7 1.342 13,5 99 1,0 46,6

2. IVANI� GRAD 13.494 3.488 25,8 7.396 54,8 2.425 18,0 185 1,4 69,5

3. JASTREBARSKO 17.895 4.321 24,1 9.566 53,5 3.859 21,6 149 0,8 89,3

4. SAMOBOR 35.017 9.231 26,4 19.841 56,6 5.530 15,8 415 1,2 59,9

5. SVETI IVAN ZELINA 15.552 3.667 23,6 8.148 52,4 3.429 22,0 308 2,0 93,5

6. VELIKA GORICA 56.884 16.928 29,8 32.480 57,1 6.589 11,6 887 1,6 38,9

7. VRBOVEC 13.303 3.333 25,1 6.934 52,1 2.717 20,4 319 2,4 81,5

8. ZAPREŠI�

20.720 6.374 30,8 11.879 57,3 2.117 10,2 350 1,7 33,2

OP�INE:

100.155

25.007

25,0

53.282

53,2

20.571

20,5

1.295

1,3

82,3

1. BEDENICA 1.600 358 22,4 837 52,3 394 24,6 11 0,7 110,1

2.BISTRA 5.512 1.536 27,9 2.982 54,1 901 16,3 93 1,7 58,7

3.BRCKOVLJANI 4.802 1.301 27,1 2.639 55,0 820 17,1 42 0,9 63,0

4. BRDOVEC 8.762 2.348 26,8 4.883 55,7 1.353 15,4 178 2,0 57,6

5. DUBRAVA 5.511 1.329 24,1 2.724 49,4 1.386 25,1 72 1,3 104,3

6.DUBRAVICA 1.519 384 25,3 800 52,7 322 21,2 13 0,9 83,9

7. FARKAŠEVAC 2.181 485 22,3 1.056 48,4 615 28,2 25 1,1 126,8

8. GRADEC 3.788 861 22,7 1.907 50,3 963 25,4 57 1,5 111,8


181

9. JAKOVLJE 3.819 995 26,1 2.128 55,7 673 17,6 23 0,6 67,6

10. KLIN�A SELA 4.537 1.044 23,0 2.471 54,5 1.022 22,5 - - 97,9

11. KLOŠTAR IVANI� 4.771 1.275 26,7 2.630 55,1 820 17,2 46 1,0 64,3

12. KRAŠI� 3.855 852 22,1 1.884 48,9 1.073 27,8 46 1,2 125,9

13. KRAVARSKO 1.842 477 25,9 992 53,9 359 19,5 14 0,8 75,3

14. KRIŽ 7.327 1.781 24,3 3.951 53,9 1.493 20,4 102 1,4 83,8

15. LUKA 1.373 321 23,4 703 51,2 338 24,6 11 0,8 105,3

16. MARIJA GORICA 1.923 523 27,2 1.005 52,3 362 18,8 33 1,7 69,2

17. ORLE 2.214 447 20,2 1.069 48,3 662 29,9 36 1,6 148,1

18. PISAROVINA 4.207 899 21,4 2.076 49,3 1.216 28,9 16 0,4 135,3

19. POKUPSKO 2.703 589 21,8 1.381 51,1 682 25,2 51 1,9 115,8

20. PRESEKA 1.855 398 21,5 971 52,3 472 25,4 14 0,8 118,6

21. PUŠ�A 2.273 645 28,4 1.186 52,2 409 18,0 33 1,5 63,4

22. RAKOVEC 1.436 307 21,4 691 48,1 428 29,8 10 0,7 139,4

23. RUGVICA 4.922 1.301 26,4 2.559 52,0 977 19,8 85 1,7 75,1

24. STUPNIK 2.536 699 27,6 1.339 52,8 472 18,6 26 1,0 67,5

25. SVETA NEDJELJA 12.988 3.513 27,0 7.462 57,5 1.772 13,6 241 1,9 50,4

26. ŽUMBERAK 1.899 339 17,9 956 50,3 587 30,9 17 0,9 173,2

Izvor: Knjiga popisa stanovništva, doma�instava i stanova, Državni statisti�ki zavod, DOK 882, Zagreb, sije�anj 1994. Prema demografskim procjenama (dr. A. Akrap i dr. J. Gelo: Društvena istraživanja, Zagreb, broj 43-44, 1999.) o broju stanovništva Republike Hrvatske i županija u razdoblju 1991. do 1998., kao i prema prvim rezultatima popisa iz 2001. godine, proizlazi da je Zagreba�ka županija jedna od triju županija (uz Istarsku i Splitsko – dalmatinsku) koje su, uklju�uju�i Grad Zagreb, ostvarile porast prisutnog stanovništva na svom podru�ju od sredine 1991. do 2001. godine. Tome je svakako doprinijela i �injenica što prostor ove Županije uglavnom nije bio zahva�en neposrednim ratnim opasnostima, izuzev južnog, pokupskog dijela, a i nalazi se u blizini Grada Zagreba. Temeljem velikog broja statisti�kih izvora, što potvr�uju i prvi rezultati Popisa 2001., proizlazi da je Zagreba�ka županija po�etkom 2001. imala na svom podru�ju oko 304.000 prisutna stalna stanovnika, uz 5 - 6.000 privremeno prisutnih stanovnika te oko 25. 000 iseljenih u inozemstvo. Od ukupnog stanovništva, 52% su žene a 48% su muškarci. Takva spolna struktura ostala je gotovo ista kao 1991., premda je zbog ratnih i poratnih posljedica u razdoblju 1992.-1997. udio žena bio nešto pove�an (na 52,3%). Ocjenjujemo da novodoseljeno stanovništvo u Županiju 90-ih godina nije doprinijelo porastu mladog stanovništva (0-19 g.), ali je u odre�enoj mjeri doprinijelo demografskoj obnovi nekih podru�ja, do sada depopulacijskih op�ina, kojih je sada manje nego 1991. Ipak je novodoseljeno stanovništvo smješteno pretežno u prostor aglomeracijskog podru�ja Županije. O tome govore i sljede�i podaci: Ukupno stanovništvo naselja Zagreba�ke županije i Grada Zagreba po�etkom 2001. godine:

UKUPAN BROJ STANOVNIKA NASELJA

(stanovništvo u zemlji 91.)

INDEKSI Popis

PROSTORNE CJELINE

1991. 2001.-prvi. rez.

2001./1991.

� STOPE RASTA

1. ZAGREBA�KA ŽUPANIJA

264.389

304.186

115,1

1,41

2. AGLOMERACIJSKI DIO Z. ŽUPANIJE – VANJSKI DIO Z. AGLOMERACIJE

133.382

160.316

120,0

1,84

3. GRAD ZAGREB 739.414

770.058

104,1

0,39

4. ZAGREBA�KA AGLOMERACIJA (2+3)

872.796

930.374

106,5

0,63

5. OSTALO PODRU�JE ZAGREB. ŽUPANIJE

131.007

143.870

109,8

0,96

6. ZAGREBA�KI PROSTOR (1+3) Z. REGIJA

1.003.803

1.074.244

107,0

0,68

Izvor: Knjige popisa stanovništva 1991. i Prvi rezultati Popisa 2001.,Statisti�ko izvješ�e 1137 DZS, Zagreba, svibanj, 2001.


182

Znakovito je da pove�ani mehani�ki priljev stanovništva u Županiji tijekom 1991.-2001. nije dao o�ekivani doprinos porastu prirodnog prirasta u zemlji, ve� se ostvaruje prirodni pad odnosno više umrlih nego živoro�enih. Prirodni prirast odseljenoga stanovništva s ovog podru�ja u inozemstvu je u porastu. To je o�iti dokaz da demografska kretanja nisu autonomna ve� bitno ovisna o op�im društveno gospodarskim okolnostima u kojima ljudi žive. Natalitet i prirodni pad bili su iznimno niski u vrijeme Domovinskog rata 1991.-1994. da bi 1995. i 1996. bio ostvaren minimalni rast, uz daljni prirodni pad u godinama nakon toga. Najnovije procjene stanja dobne strukture govore da je udio mladih (0-19 g.) po�etkom 2001. smanjen na 25,3%, dok je udio starih (60 i više g.) porastao na 19,7% u ukupnom stanovništvu. Proizlazi da su doseljeni�ke skupine pretežno srednje starosne dobi (20-59 godina). Kao polaznu osnovu za planiranje gospodarskog, zdravstvenog, prosvjetnog, socijalnog i drugog razvitka, važno je imati na umu strukturu stanovništva po dobi i ekonomsku strukturu stanovništva županijskog prostora. Struktura stanovništva Zagreba�ke županije 1991. i procjena 2001.:

Godina

Mlado stanovništvo

(0-19 g.)

Fertilno

stanovništvo (15-49 g.)

Radno sposobno stanovništvo

(M=15-64, Ž=15-59 g.)

Postradno stanovništvo

(Ž 60+; M 65+)

Staro stanovništvo (60 i više g.)

Popis 1991.

26,6 24,0 62,0 18,3 18,6

Procjena 2001. 25,3 25,6 67,0 15,7 19,7

Izvor: Državni zavod za statistiku i procjena Gradskog zavoda za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša Grada Zagreba, 2000.

U idu�im godinama, uz doprinos pomla�ivanju novodoseljenih stanovnika Županije, o�ekuje se i pove�ani prirodni prirast, kako na podru�ju koje se smatra dijelom Zagreba�ke aglomeracije tako i na širem prostoru Županije. U razdoblju za koje se donosi ovaj Plan tako�er se predvi�a daljnji, nešto umjereniji rast udjela doseljenih u ukupnom stanovništvu Zagreba�ke županije, �emu �e doprinijeti objektivna �injenica da se oko 30 % imigranata prema Zagrebu preusmjerava na podru�je Zagreba�ke županije. Stoga je važno stvarati što bolje uvjete, prostorno-urbanisti�ke i druge, radi podizanja vrijednosti prostora Županije i to ne samo u gradovima ve� i u op�inama, na širem prostoru Županije, podržavaju�i tako ravnomjerniji razmještaj stanovništva. 1.1.4.2. OCJENA STANJA, MOGU�NOSTI I OGRANI�ENJA RAZVOJA U ODNOSU NA GOSPODARSKE PODATKE I PROSTORNE POKAZATELJE - ME�UOVISNOST ZAGREBA�KE ŽUPANIJE I GRADA ZAGREBA Prostorno razvojnu strukturu Županije obilježava prsten gradova srednje veli�ine te mreža malih gradova kao osnova za unapre�enje prostorno razvojne strukture policentri�nog tipa, ali i znatan dio ruralnog te zašti�enog podru�ja prirode. Razvoj središnjih funkcija i širenje urbanih procesa na tom prostoru uvjetovani su, prije svega, vezama sa Zagrebom i prometno - geografskim položajem. Jedan i drugi utjecajni �imbenik podjednako su zna�ajni, naro�ito za sve ve�e aglomeriranje urbanih funkcija u gradskim središtima i unapre�enje njihove posebnosti, ali i za razvoj i ure�enje prijelaznih urbaniziranih te ruralnih naselja. Budu�i da je Županija nezaobilazna prometna dionica preko koje se Zagreb povezuje s drugim regionalnim i europskim središtima te uklju�uje u me�unarodne prometne veze, to treba više koristiti kao vlastitu prednost u razvoju. Bitna je valorizacija onih prometnih grana koje su pretpostavka razvoja specifi�nih gospodarskih djelatnosti.


183

Nadalje, oko 18 % grani�nog podru�ja sa susjednom Slovenijom ne samo što ovom prostoru daje zna�aj tranzitnog podru�ja, ve� njegovom stanovništvu omogu�uje lakšu gospodarsku i drugu komunikaciju s drugim zemljama, koriste�i položajne prednosti. U Zagreba�koj županiji stvara se oko 6 % bruto doma�eg proizvoda odnosno 1550 USD /stan., ili znatno manje od republi�kog prosjeka, s izrazito naglašenim udjelom primarnog sektora u nacionalnom dohotku (22,14 % u odnosu na državni prosjek od 11,92 %). U Županiji privre�uje oko 69.000 zaposlenih ili 5,3 % od ukupno zaposlenih u Hrvatskoj. Uz to, oko 70.000 njenog aktivnog stanovništva radi u Zagrebu i svakodnevno se vra�a u mjesto stanovanja, pla�a poreze i prirez na pla�e prema mjestu prebivališta, što je svojevrstan i veoma zna�ajan doprinos Županiji. Pokazatelji analize regionalne ravnoteže u prostoru Hrvatske pokazuju da Zagreba�ka županija od 1971. naovamo nije poboljšala svoj relativni ekonomski položaj na rang-listi hrvatskih županija, mjereno indikatorima DP/stan., udjelom zaposlenih u stanovništvu na konkretnom prostoru i drugim pokazateljima ekonomskog i komunalnog standarda. To ukazuje na neprimjerenu politiku regionalnog razvitka u proteklom razdoblju, odre�eno “iscrpljivanje”, posebno demografsko, prostora Županije od strane Grada, ali je �injenica da Zagreba�ku županiju ne možemo promatrati izdvojeno iz Grada Zagreba, jer stanovništvo okolnog prostora svih velikih gradova, pa i ove županije, znatan dio prihoda ostvaruje u obližnjem velikom gradu gdje privre�uje, a ulaže uglavnom u mjestu stanovanja, preseljava se unutar tog podru�ja i zapravo manje-više živi vezano za ukupne životne sadržaje na tom prostoru. Stanje poljoprivredne proizvodnje i korištenje prirodnih resursa Županije nisu zadovoljavaju�i niti su prilago�eni velikom tržištu. Unato� uloženim zna�ajnim naporima, u posebno teškom položaju su obiteljska gospodarstva koja su , uglavnom mala, prepuštena sama sebi kao i stihiji tržišta. Isto je i s turisti�ko-rekreativnim potencijalima Županije koji se koriste znatno ispod stvarnih mogu�nosti. S druge strane i Grad Zagreb, odnosno njegovi pokreta�i razvoja, još uvijek nedovoljno koriste pogodne prostorne i druge mogu�nosti Zagreba�ke županije za decentralizaciju i proširenje dijela gospodarskih djelatnosti iz središnjeg podru�ja Zagreba, što bi ujedno pogodovalo poželjnom rastere�enju Grada. Razvoj malih industrijskih i uslužnih pogona, trgova�kih skladišta, turisti�ko-rekreativnih, športskih i drugih sadržaja koji imaju idealne prirodne uvjete i o�uvan okoliš na podru�ju Zagreba�ke županije, postaju snažan poticaj me�usobnoj realizaciji zajedni�kih interesa i suradnje. Tu suradnju na ovom prostoru potrebno je poticati konkretnim financijskim i drugim na�inima, pa i pogodnostima koje proizlaze iz prostorno – urbanisti�ke regulative. Time bi se ujedno ostvarili i ciljevi populacijske politike, kako u odnosu na dnevne migrante tako i u korist cjelokupnog stanovništva na ovom prostoru. Ograni�enja u razvoju vezana su ponajprije na vodne resurse. Podzemne vode savskog aluvija s obzirom na koli�inu i kakvo�u zaliha vode imaju strateško zna�enje ne samo za podru�je Zagreba�ke županije nego i �itave regije. Podzemne su vode slabo zašti�ene, a infiltracija voda s površine terena ima nepovoljan utjecaj na kakvo�u vode. Razlog je tome što je to najnaseljeniji dio Zagreba�ke županije te blizina glavnog odlagališta otpada Grada Zagreba. Zaštita ove izvorišne zone treba imati prioritet u odnosu na druge aspekte razvitka unato� �injenici da je to podru�je ujedno podru�je najplodnijega tla za uzgoj poljoprivrednih kultura. Prema tome, Županiju snažno obilježava blizina velikog grada s kojim ima visok stupanj demografske, gospodarske i prometne povezanosti. Zagreb je oduvijek smatrao ovaj prostor svojim prirodnim nastavkom, a manje je ulagao u njegov razvoj, osim u plansku stambenu izgradnju 70-ih i 80-ih godina i širenje infrastrukturnih sustava. Na sre�u, blizina velikog grada sama po sebi ima svoje posredne u�inke te privla�i stanovništvo koje zatim postaje nosilac i �imbenik razvoja. Može se zaklju�iti da je me�uzavisnost prostornog i ukupnog razvoja Zagreba�ke županije i Zagreba vrlo intenzivna. To se naro�ito odnosi na ona središta i naselja koja se nalaze u neposrednom okruženju oko Grada. To je prostor satelitskih, srednjih i manjih gradova Županije i njima gravitiraju�ih op�ina, ujedno prostor najve�ega stupnja izgra�enosti, stambene izgradnje, prometa, infrastrukture, proizvodnje hrane i drugih gospodarskih aktivnosti, koji se koristi, osim za vlastito stanovništvo, izravno ili neizravno i za potrebe Zagreba. Ti me�usobni interesi u korištenju prostora, njegovih ljudskih i drugih resursa, naglašavaju potrebu kontinuiranog uskla�ivanja razvoja svih sudionika na ovom prostoru, kako Zagreba�ke županije i Grada Zagreba tako i velikih infrastrukturnih sustava, državnih i lokalnih subjekata, javnih i privatnih sudionika, sve do gra�ana.

Prostorni plan Zagreba�ke županije 2. Ciljevi prostornog razvoja i ure�enja

184

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I URE�ENJA 2.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA REGIONALNOG, DRŽAVNOG I ME�UNARODNOG ZNA�AJA 2.1.1. RAZVOJ GRADOVA I NASELJA POSEBNIH FUNKCIJA I ZNA�AJNIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA 2.1.1.1. GRADOVI I NASELJA POSEBNIH FUNKCIJA Suvremena na�ela prostornog razvoja i ure�enja, koja mora uzeti u obzir i na kojima se temelji svaki prostorni plan, jer su odre�ena Zakonom o prostornom ure�enju, odnose se na provedbu na�ela ravnomjernijega gospodarskog, društvenog i kulturnog razvitka hrvatskog prostora uz: �� njegovanje i razvijanje regionalnih prostornih osobitosti i održivog razvoja, �� racionalno korištenje i zaštitu prostora, �� zaštitu integralnih vrijednosti prostora, �� zaštitu i unapre�enje stanja okoliša, �� zaštitu spomenika kulture i osobito vrijednih dijelova prirode, �� osiguranje boljih uvjeta života, �� usuglašavanje interesa korisnika prostora, �� prostorno ure�enje pojedinih dijelova prostora, �� povezivanje hrvatskoga prostora s europskim prostornim ustrojem, �� uklju�ivanje u europske razvojne sustave. U okviru provo�enja tih na�ela temeljni ciljevi prostornog razvoja Države, postavljeni u Strategiji prostornog ure�enja Republike Hrvatske, jesu potpuno i �vrsto integrirati cjelokupni hrvatski državni i nacionalni teritorij te kvalitetno i djelotvorno me�usobno povezati sve njegove sastavne dijelove, a hrvatski prostor prilagoditi novim geostrateških, geopoliti�kim, geografsko - prometnim, gospodarskorazvojnim i kulturno - civilizacijskim odnosima i integracijama u prostoru Europe i svijeta te ga osobito dobro i brzo prostorno i funkcionalno povezati sa susjednim srednjoeuropskim zemljama i cijelom europskom zajednicom. U tom smislu op�i cilj je osnažiti prostorno razvojnu strukturu Države kroz uravnotežen razvitak podru�ja, stvaranjem okosnice, pravaca, težišta, žarišta i polova razvitka s osloncem na pravce širenje procesa urbanizacije, mrežu gradova i drugih središta te definiranih prometnih pravaca i drugih infrastrukturnih koridora. Treba provesti kvalitetnu preobrazbu razvoja u prostoru s osloncem na resurse: �� prirodna i kulturna dobra, �� ljudski potencijal, �� raznolikost i osobitosti dijelova prostora. Iz toga slijede posebni ciljevi i smjernice prostornog razvoja utvr�eni Programom prostornog ure�enja Republike Hrvatske, kojima se teži pove�ati kvalitetu življenja i uravnotežiti razvoj svih podru�ja Države uspostavom realnog policentri�nog modela prostornog razvitka uz usporavanje rasta velikih gradova i sa snažnijim priznavanjem razvitka srednjih i malih gradova i drugih lokalnih središnjih naselja, osobito u podru�jima rijetke naseljenosti, velikih udaljenosti izme�u naselja i na podru�jima izvan glavnih prometno - razvojnih pravaca. U tom smislu veoma su važni razvitak gospodarstva i središnjih uslužnih funkcija, koji se mogu unaprijediti boljim unutarnjim ustrojstvom u prostoru. Razvojne ciljeve treba prilagoditi zna�ajkama prostora, racionalno koristiti i zaštititi nacionalna dobra, uzeti u obzir zajedni�ka obilježja i osobitosti podru�ja u planiranju razvoja, razvijati infrastrukturne sustave, kao glavne �imbenike usmjerenja razvitka, te osigurati u�inkovitost sustava prostornog ure�enja.


185

Hrvatska ima složen geografski, povoljan prometno-geografski, ali veoma osjetljiv geostrateški položaj, jer se nalazi na dodiru velikih prostornih cjelina Europe: Mediterana, Podunavlja, Alpa i Balkana, ali i na razme�i dviju velikih kulturnih i civilizacijskih sfera života. Ova potencijalna razvojna mogu�nost može se znatno iskoristiti tek nakon dobrog i brzog funkcionalnog i prostornog povezivanja integriranog hrvatskog državnog teritorija sa širim europskim prostorima i zajednicama, radi sli�nih i zajedni�kih interesa. Neobi�nog oblika i specifi�nog prostiranja, s velikim udaljenostima izme�u krajnjih podru�ja, Hrvatska je tako prostorno strukturirana da ima, s obzirom na autohtona bogatstva i mogu�nosti razvoja povezanog života, dva prostrana težišna podru�ja, oba europskih obilježja - jadransko i podunavsko pro�elje, dok se izme�u njih prostire središnji najmanji i najuži spojni dinarski gorsko - planinski splet ili viši “hrvatski gorski prag”, koji ima prvorazredno zna�enje u popre�nom (transverzalnom) me�usobnom povezivanju. Iz navedenih razloga, nužno je potpuno i �vrsto integrirati cjelokupni hrvatski državni teritorij, te primjerenije i što djelotvornije me�usobno povezati sve težišne razvojne dijelove i pravce, kao i glavna razvojna žarišta i središta u zemlji. To se mora posti�i stvaranjem jedinstvene središnje državne okosnice razvitka tzv. hrvatske državne razvojne “kralježnice” (Slavonija - Zagreb - Lika – Dalmacija, odnosno od Vukovara preko Zagreba do Dubrovnika), koja �e se s više snažnih krakova širiti prema rubovima zemlje i dalje prema susjednim državama. Na taj se na�in najbolje prekida s daljnjom razvojnom polarizacijom u prostoru, te omogu�ava skladan, ravnopravan i ravnomjerniji regionalni i policentri�ni razvitak i ravnoteža u zemlji, uzimaju�i u obzir i vrednuju�i unutrašnju raš�lanjenost, raznolikost i komplementarnost prostora Hrvatske. Na temelju tih na�ela, postavljenih ciljeva i danih smjernica treba razmatrati koncentracijsku ulogu i zna�enje Zagreba, kao najvažnijega hrvatskog me�unarodnog, državnog i makroregionalnog središta u prostoru Hrvatske. Ne smije se zanemariti ni uloga Zagreba kao regionalnog središta u funkciji razvitka Zagreba�ke županije, kao i razvitak obrnutih procesa u kojima Zagreba�ka županija, kao neposredna okolica Zagreba, sve više preuzima istaknutu ulogu u razvitku funkcija tog zajedni�kog prostora. Pogodnosti položaja Zagreba i njegove okolice, koje proizlaze iz prirodno - geografske osnove, trajnog su zna�enja i s nekim drugim �imbenicima osiguravaju Zagrebu i njegovoj neposrednoj okolici u Zagreba�koj županiji klju�nu središnju ulogu i funkciju u razvitku Hrvatske i u ovom važnom dijelu Europe. To je sasvim razumljivo kada se prema Zagrebu i Zagreba�koj županiji slijeva desetak prirodnih prometnih pravaca (zapadni savski, sutlanski, krapinski, podravski, panonsko-podunavski, isto�ni, sjeverni i južni savski, banijsko i kordunsko-kupski, jadranski i kr�ki) iz kojih se postupno usmjerava promet s �ak dvadesetak pravaca i prometnica u druge dijelove Hrvatske i prema susjednim državama. Na taj na�in ovaj prostor postaje raskrižje (križište) najvažnijih prometnica u zemlji i prema drugim susjednim zemljama (autoceste, željezni�ke pruge, zra�na luka, telekomunikacijske i druge infrastrukturne veze) i obavlja �vorišne funkcije širega zna�enja. Tu se me�usobno križaju glavne prometnice prema Budimpešti, Be�u, Ljubljani, Rijeci, Splitu i Osijeku, kao i prema drugim podru�jima u zemlji i prema inozemstvu, odnosno one iz pravca sjeverne Europe i Podunavlja prema Jadranu, kao i izme�u zapadne i srednje Europe prema jugoisto�noj Europi i Bliskom istoku. Zato svojim povoljnim položajem i razvitkom svojih funkcija Zagreb dobiva sve više na zna�enju u sustavu urbanih središta ovog dijela Europe i time se stvaraju dodatni poticaji za njegovo ja�e uklju�ivanje u me�unarodni život. Razvitkom suvremenih procesa deagrarizacije, industrijalizacije, tercijarizacije i kvartarizacije te snažnim djelovanjem suburbanizacije širi se gradsko podru�je Zagreba i ja�a preobrazba okolice, u kojima se grade nova stambena naselja, po�inju se razvijati nove gospodarske i središnje uslužne funkcije i ja�e razvijaju njezina gradska središta i neka satelitska naselja. Rezultat toga je stvaranje metropolskog podru�ja i gradske regije Zagreba u kojima se isti�e veliki i snažni središnji grad, razvijaju srednja i mala gradska središta i brojna lokalna središnja naselja te postupno i sve više urbaniziraju naselja u tom prostoru. Taj proces nije završen, a najintenzivniji je gdje osovine urbanizacije slijede radijalne prometne osovine u tom dijelu središnje Hrvatske. Nema ni potrebe da se sva seoska i agrarna naselja preobraze u ja�e ili slabije urbanizirana naselja, ali treba nastojati da se tako�er ne nastavi dosadašnjim intenzitetom proces izumiranja pojedinih naselja, posebno u brdovitijim, izoliranijim, nerazvijenim, agrarnim i grani�nim podru�jima Zagreba�ke županije. Sve te procese treba nastojati kontrolirati, pozitivne


186

poticati, a negativne usporavati, kako bi se ostvarili postavljeni ciljevi ravnomjernijega razvitka svih dijelova ovog prostora. U tom smislu treba prou�avati i razmatrati prostor Grada Zagreba i Zagreba�ke županije kao jedinstven prostor s dvije politi�ko - teritorijalne prostorne jedinice, me�usobno uvjetovan, organski prometno i funkcionalno povezan i upu�en na stalnu suradnju. Suvremeni Grad Zagreb stalno se razvija kao otvoreni grad s o�itim tendencijama policentrizma u daljnjem širenju gradske regije pretežno prema prostorima Zagreba�ke županije.

Slika 1: Izvod iz kartografskog prikaza "Gradovi i naselja s gradskim obilježjima" - podru�je Grada Zagreba i Zagreba�ke županije Izvor: Program prostornog ure�enja Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 50/99), kartografski prikaz 05. Zato gospodarske i središnje uslužne funkcije me�unarodne, državne, makroregionalne i regionalne razine razvoja i djelovanja nisu samo u funkciji razvitka Zagreba, nego i Zagreba�ke županije, �iji stanovnici imaju mogu�nost njihovog korištenja i na taj na�in sebi osiguravati ve�u kvalitetu življenja. Iz prostornih, razvojnih, psiholoških, pa i drugih brojnih razloga, pojedine funkcije i sadržaji srednje, više, pa i visoke razine, iz Zagreba sele i trebaju seliti u njegovu okolicu, pa tako i na podru�je Zagreba�ke županije (proizvodni, uslužni, društveni, infrastrukturni), gdje utje�u na njezin razvitak, posebno na ja�anju uloge njezinih gradskih središta, koji se na taj na�in još snažnije integriraju u urbani sustav ovog �vorišnog dijela Hrvatske, ali i cijele zemlje. Me�unarodne obveze proizašle iz konvencija koje je potpisala Republika Hrvatska, osobito onih koje se odnose na zaštitu prirode i okoliša, gospodarenje resursima, na pitanja ure�enja grani�nog podru�ja te na me�unarodne infrastrukturne veze, dijelom se odnose i na Zagreba�ku županiju, gdje ih se treba poštivati i provoditi. Prostor Zagreba�ke županije u cjelini sadrži komponente o kojima ovisi uravnoteženje razvoja Republike Hrvatske i to na razini cijelog teritorija (položaj u sustavu prometnih, energetskih i naseljskih sustava), ali i posebnih cjelina, kao što su prirodne cjeline i resursi, te problemsko-razvojna podru�ja, kao što je rijetko naseljen i depopulacijski prostor, gorski ruralni kraj i podru�je uz državnu granicu.


187

Zato je nužno osnažiti središnja naselja, a razvojne programe i razvoj infrasrukture koncipirati tako da pokriju sve dijelove ovog prostora. Obveze jedinstvenih kriterija ure�enja prostora odnose se na složene sustave korištenja voda, urbana podru�ja, grani�na podru�ja i vrijedne krajobrazne cjeline, a op�e i posebne obveze i ciljevi na racionalno korištenje i zaštitu prirodnih izvora. Svako razvojno profiliranje ove Županije i njezino prostorno ure�enje na na�in neodmjerena korištenja tih izvora ili neprikladnog korištenja prostora uništavalo bi temeljnu resursnu osnovicu Županije i obnavljalo ve� poznate i istrošene razvojne predloške. Radi o�uvanja prostora ove Županije u cjelini, posebno je potrebno temeljito ispitati veli�inu zaliha te rentabilnost i ekonomi�nost eksploatacije postoje�ih prirodnih izvora, osobito ograni�enih nalazišta nekih sirovina, kako bi se usmjerio na�in i vremensko trajanje iskorištavanja, ali uz obveznu brigu o zaštiti prirode i prirodnih vrijednosti te o unapre�enju i zaštiti okoliša. To se odnosi i na prirodne ili kultivirane/ruralne krajolike i ekološke sustave, kako bi se sa�uvala priroda i karakteristi�ni krajolici, osobito njihovi zašti�eni dijelovi od degradiranja ili uništavanja, šuma od pretjerane sje�e, poljodjelske površine od mogu�ih poplavljivanja, one�iš�avanja ili prenamjene, padine od klizanja ili erozije, teku�e, staja�e i podzemne vode od zaga�ivanja, te podru�ja zaliha ili korištenja mineralnih sirovina od devastacije. U vezi s korištenjem resursa posebno je važno zaustaviti procese zapuštanja obrade plodnih površina, neprimjerenu sje�u šuma, osigurati gospodarenje vodnim resursima putem najracionalnijih i ekološki prihvatljivih zahvata (hidroenergetika, vodoopskrba i drugo), prioritetno koristiti postoje�e koridore za infrastrukturu te uzeti u obzir posebno vrlo stroge uvjete gra�enja gra�evina izvan gra�evinskih podru�ja. Pri svemu tome treba voditi ra�una o tome da ne do�e do "divlje", bespravne, nekontrolirane i neplanske ili prostoru neprimjerene gradnje. Osobito se to odnosi na gradnju u zašti�enim podru�jima i na drugim atraktivnim prostorima. Na podru�ju Zagreba�ke županije nužno je zaustaviti negativne demografske procese i pri�i sustavnoj obnovi napuštenih prostora te osnažiti razvojna središta i to tako da se stvori uravnotežena struktura temeljena na subregionalnim i lokalnim središtima. Funkcionalno osnaživanje središta i obnova naselja trebaju poslužiti ciljevima poboljšanja uvjeta života u interesu zadržavanja i doseljavanja stanovništva, odnosno zadovoljavaju�oj pokrivenosti podru�ja raznim potrebama stanovništva. Zbog zna�ajki ovog prostora treba pažljivo i racionalno usmjeravati disperziju središnjih uslužnih funkcija srednje i više razine iz Zagreba u središta Zagreba�ke županije. Turizam je jedno od glavnih gospodarskih okosnica razvitka Države i Zagreba�ke županije, a ima posredne i neposredne utjecaje na mnoge djelatnosti i gospodarstvo u cjelini. Strateški resurs hrvatskoga turizma jest o�uvani visokovrijedni prostor. Unutar tog odre�enja turisti�ke potencijale treba usmjeriti prema kvaliteti i pravilnom korištenju atraktivnosti prostora, osobito prirodne i kulturne baštine, a posebnu pozornost treba usmjeriti regionalnim osobitostima i prostornim vrijednostima, uklju�uju�i i elemente tradicijskoga na�ina života. Temeljni resursi kontinentalnog turizma jesu prirodni uvjeti kao što su šume, jezera, vodotoci, termalni izvori, graditeljska baština, etnološka baština i lovna podru�ja. Prostor Zagreba�ke županije ima povoljne resurse za razvoj turizma, ali i prednost blizine grada Zagreba kao milijunskog tržišta. Uz klasi�ne oblike turisti�ke ponude treba razvijati i posebne, a osobito one vezane uz izraženije prostorne resurse kao što su ekološki orijentirani znanstveni, edukativni, kulturološki i sli�ni oblici ponude. Od osobitog interesa za turizam jest o�uvanje i unapre�enje krajobraza i poticanje tradicijskih posebnih djelatnosti, te gospodarska sprega turizma s drugim djelatnostima kao što je poljoprivreda (zdrava hrana i posebna regionalna ponuda), promet, lovstvo, šumarstvo, šport, kultura i dr. Treba razvijati izletni�ki, rekreacijski, zdravstveni, lovni, znanstveni, urbani i poslovni turizam, te druge vrste. Turizam kao djelatnost treba znatno unaprijediti. Osnovna na�ela su: �� strukturacija i modernizacija cjelokupne turisti�ke ponude, �� selektivnost u poticanju razvoja po kriteriju raspoloživosti i pogodnosti turisti�kog prostora kao

temeljnog resursa, �� uvo�enje europskih standarda i kvalitete turisti�ke ponude, �� ekološki standardi koji �e omogu�iti u�inkovitu zaštitu prirodnih resursa.


188

2.1.1.2 PROMETNI SUSTAV S obzirom na položaj Hrvatske te na razvojne i prostorne okolnosti, treba razvijati infrastrukturne sustave na cijelom podru�ju Države sukladno razvojnim potrebama i europskim mjerilima te pri tom posti�i:

�� sigurno i kvalitetno povezivanje svih podru�ja unutar Države i povezivanje s Europom; �� bolje i racionalnije korištenje postoje�ih kapaciteta infrastrukture, a sve do sada izgra�eno na

optimalan na�in uklju�iti u planove daljnjega gospodarskog i prostornog razvitka; �� potrebnu sigurnost, neovisnost i fleksibilnost infrastrukturnih sustava, uz dovoljnu prostornu

razvijenost i primjenu posebnih rješenja za pojedina specifi�na podru�ja; �� planiranjem i izvedbom infrastrukturnih mreža usmjeravati razvoj na odre�ena podru�ja,

opremati naselja, osobito gradove, te ostvariti pretpostavke za izgradnju na podru�jima predvi�enima za razvoj naselja i djelatnosti.

A) CESTOVNI PROMET Zagreba�ka županija �ini otvoren prsten oko glavnoga grada Republike Hrvatske. Osnovni prometni koridori koji Zagreb povezuju sa svim dijelovima Europe, a nalaze se na podru�ju Zagreba�ke županije jesu: �� Zagreb – Graz, koridor X-A, (E 59), �� Budimpešta – Zagreb – Rijeka, koridor Vb, (E 65, E 71), �� Salzburg – Ljubljana – Zagreb – Beograd – Solun, koridor X, (E 70). Navedeni koridori dobili su potvrdu na Konferenciji europskih ministara prometa održanoj u lipnju 1997. u Helsinkiju. Osnovne smjernice razvitka cestovne infrastrukture uklju�uju: �� postupno rješavanje kriti�nih dionica i objekata, prije svega na mreži državnih-magistralnih cesta te

na prilaznicama i obilaznicama ve�ih gradova, �� intenziviranje ulaganja u održavanje cestovne infrastrukture, �� ubrzanje izgradnje autocesta, poluautocesta i brzih cesta na osnovnim me�udržavnim magistralnim

prometnim pravcima, �� primjenjivanje strožih kriterija u izgradnji cesta od onih u Europi kako bi se sa�uvale vrijednosti

hrvatskog prostora. Na podru�ju Republike Hrvatske usmjerava se izgradnja autocesta i brzih cesta na sljede�e pravce: �� na prometni pravac sjever – jug, �� na zagorsku autocestu iz smjera Zagreba prema Sloveniji i Austriji i prigorsko-varaždinsko-

me�imursku autocestu prema Ma�arskoj. Na podru�ju Zagreba�ke županije potrebno je dovršiti izgradnju autocesta koje su ujedno i dijelovi paneuropskih koridora: �� Zagreb - Macelj (dionica Jankomir - Zapreši�), �� Zagreb – Sisak - granica BiH. Osim tih autocesta, važnost za povezivanje podru�ja Države i me�unarodno povezivanje imaju ove brze ceste: �� brza cesta Sveta Helena – Vrbovec – Bjelovar, �� Vrbovec – Križevci – Koprivnica (prioritet do 2015. godine).


189

Slika 2: Izvod iz kartografskog prikaza "Cestovni promet - prioriteti do 2005.g." - podru�je Zagreba�ke županije Izvor: Program prostornog ure�enja Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 50/99), kartografski prikaz 06. B) ŽELJEZNI�KI PROMET Željezni�ki promet stagnira u odnosu na europski. Stoga je potrebno podi�i op�u tehni�ko-tehnološku razinu, provesti modernizaciju i izgraditi kolodvore i terminale te poboljšati povezivanje s europskim sustavom u sklopu �ega �e se verificirati europski pravci. Reafirmacija hrvatskog željezni�kog prometa zahtijeva znatno bolje vezivanje na me�unarodnu željezni�ku mrežu izgradnjom novih (u pravilu dvokolosije�nih) željezni�kih pruga velikih brzina, osobito na uzdužnim i popre�nim europskim i nacionalno – tranzitnim prometnim pravcima. Jadranska orijentacija Hrvatske podrazumijeva da se i u željezni�kom prometu osiguraju pogodni prometni koridori koji iz Europe vode prema hrvatskim jadranskim lukama. Kad je rije� o me�unarodnom prometu, valja napomenuti da preko podru�ja Zagreba�ke županije vode najkra�i putovi iz zapadne prema jugoisto�noj Europi i Bliskom istoku te iz srednje i isto�ne Europe prema Jadranskom moru. Glavni uzdužni posavski prometni koridor i podravski prometni koridor u unutrašnjosti zemlje preuzimaju magistralne željezni�ke pruge europskog i državnog zna�enja. U skladu s mogu�nostima treba težiti prema ostvarenju prioritetnih trasa s izgradnjom drugog kolosijeka pruga visoke služnosti: Zagreb – Rijeka, Savski Marof – Tovarnik i ma�arska granica – Koprivnica – Zagreb. Modernizacija i pove�anje željezni�kog prometa bez znatnijega zadiranja u nove prostore može se posti�i kapitalnim remontom željezni�kih pruga, ispravljanjem zavoja, izgradnjom drugog kolosijeka, produljenjem stanica, nastavkom elektrifikacije pruga te izgradnjom suvremenih signalno – sigurnosnih ure�aja.


190

Slika 3: Izvod iz kartografskog prikaza "Željezni�ki promet" - podru�je Zagreba�ke županije Izvor: Program prostornog ure�enja Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 50/99), kartografski prikaz 07. C) ZRA�NI PROMET U Hrvatskoj su izgra�ene glavne zrakoplovne luke te za sada nema potrebe za novom izgradnjom. Zra�na luka Zagreb proširit �e se i/ili rekonstruirati, a glavni kriterij pri tom treba biti opseg i vrsta postoje�eg i planiranog prometa. Za sada je prioritetno poboljšanje opreme i kvalitete usluga. D) RIJE�NI PROMET Rije�ni promet zahtijeva najve�u pažnju me�u prometnim sustavima u zemlji. Pri razvoju rije�noga prometa postoje ograni�enja o kojima treba voditi ra�una: �� najve�i se dio plovnih putova nalazi na grani�nim rijekama te razvoj, status i na�in sanacije plovnih

putova ovise o usuglašenosti sa susjednim državama; �� treba istraživati u�inke ulaganja, te pravnom regulativom omogu�iti da se i mali gospodarski sustavi

uklju�e u razvoj i korištenje ove vrste prijevoza. Važno je i prostorno prometno povezivanje s ostalim vrstama prometa, posebno sa željezni�kim i pomorskim. Ako razvoj gospodarstva bude zahtijevao, potrebno je razmotriti izgradnju rije�ne luke u Op�ini Rugvica na rijeci Savi, kao plovnom putu II. klase.


191

2.1.1.3. POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE Telekomunikacijski promet je svojim skorašnjim brzim tehnološkim razvojem i zna�ajnim pojeftinjenjem (odnosno širom dostupnoš�u) otvorio mnoge nove mogu�nosti lakšega protoka informacija od važnosti za svakidašnji život, kulturu i gospodarstvo, te uklju�ivanje u europske i svjetske tokove. Pošta i telekomunikacijske veze imaju važnu ulogu u procesu op�e globalizacije društva. Strateški je važna uspostava dobrih telekomunikacijskih veza u pograni�nim podru�jima. Program razvoja telekomunikacijske mreže temelji se na unapre�ivanju postoje�eg relativno dobrog stupnja razvijenosti. U sustavu veza postignut je stupanj razvoja kao srednje razvijene zapadnoeuropske zemlje. Treba težiti održanju i po mogu�nosti poboljšanju tog stupnja. Pritom je nužno: �� pratiti i primjenjivati nove tehnologije u sustavu veza, �� poja�ati kabelske koridore me�unarodnih veza, �� dopunjavati mrežu radiodifuzije kako bi pokrivenost teritorija od sadašnjih 80% porasla na 100%

pokrivenosti, �� osigurati alternativnost me�unarodnih telekomunikacijskih veza, �� razvijati poštansku mrežu. Pri izvo�enju novih, rekonstrukciji ili zamjeni postoje�ih dijelova telekomunikacijskog sustava, zahvate treba izvoditi po najvišim tehnološkim, ekonomskim i ekološkim kriterijima, te koristiti postoje�e koridore, naro�ito koridore prometne infrastrukture, a tehnološki zastarjele mreže i opremu treba zamjenjivati novijim i pouzdanijim. Pri izgradnji novih odašilja�a treba primjenjivati racionalniju automatiziranu tehnologiju bez osoblja.

Slika 4: Izvod iz kartografskog prikaza "Telekomunikacijski promet" - podru�je Zagreba�ke županije Izvor: Program prostornog ure�enja Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 50/99), kartografski prikaz 12.


192

2.1.1.4. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV A) VODOOPSKRBA Stanje vodoopskrbe u Zagreba�koj županiji ne zadovoljava, posebice kad je rije� o op�oj opskrbljenosti vodom iz javnih sustava. Uzrok je tome nedovoljna prostorna razgranatost vodoopskrbne mreže, posebno u manjim naseljima. Polazni je cilj razvojnog programa vodoopskrbe da svaki stanovnik Republike Hrvatske treba u doglednoj budu�nosti biti opskrbljen dovoljnim koli�inama kvalitetne pitke vode. Osim toga, vodoopskrbni sustavi moraju podmiriti sve gospodarske potrebe koje proizlaze iz sadašnjih djelatnosti i iz planova razvoja. Pod kriterijem racionalnoga gospodarenja postoje�im sustavom vodoopskrbe razumijeva se: rješenje distribucije u okviru dopuštenih gubitaka vode, svo�enje potrošnje na stvarne potrebe komunalnog standarda, prihvatljivi utrošak elektri�ne energije i sli�no. Zahtjevi za ve�om koli�inom vode upozoravaju na to da se treba brinuti o u�inkovitijoj upotrebi i zaštiti sadašnjih i potencijalnih izvorišta vode. Planovi gospodarenja vodama utvr�uju se u više resora, dakle nužan je interdisciplinarni pristup rješavanju problema. Opskrba vodom ima prioritetno zna�enje u integralnom pristupu gospodarskim djelatnostima koje se koriste vodom. B) ODVODNJA I ZAŠTITA VODA Sustav odvodnje uglavnom je izgra�en u naseljima koja imaju status grada, u središtima bivših op�ina, ili za potrebe odvodnje središnjih dijelova naselja s kulturnim, turisti�kim i administrativnim sadržajem. Ve�ina manjih naselja seoskog karaktera do sada nije imala uvjete za izgradnju kanalizacijskog sustava. Potrebno je istaknuti problem neprimjerenog i nedovoljno organiziranog gra�enja sustava odvodnje, a posebno premali broj središnjih ure�aja za kona�no pro�iš�avanje otpadnih voda. Sli�no je stanje i u Zagreba�koj županiji, gdje se samo u gradovima ostvaruje koncept razvoja sustava odvodnje, a ako se uzme u obzir da je potrebno osigurati zaštitu pitke vode, o�ito je da ovom problemu treba dati prioritet. Najve�i su izvor zaga�enja otpadne vode i op�enito otpadne tvari, ali ne smije se zanemariti ni drugo kao što je ispiranje zaga�enih površina, prometnica, erozija, ispiranja tla, sredstva u poljodjelstvu, gnojišta, prirodna zaga�enja i izvanredna zaga�enja. Pravilno rješavanje otpadnih voda i drugog otpada iz naselja i gospodarstva s ure�ajima za pro�iš�avanje preduvjet je zaštite voda od zaga�ivanja. Kategorija vode je planirana vrsta vode kojom se vodotoci, dijelovi vodotoka i druge vode razvrstavaju u skupine temeljem kategorizacije voda. Mjerila za pojedinu vrstu vode odgovaraju pojedinoj kategoriji. Vrsta vode se odre�uje temeljem ispitivanja kakvo�e vode koja odgovara utvr�enim uvjetima njene op�e ekološke funkcije, kao i uvjetima korištenja vode za odre�ene namjene. Na temelju mjerila iz Uredbe o klasifikaciji voda (Narodne novine, broj 77/98) vode se prema kakvo�i svrstavaju u pet kategorija. Kategorizacija za državne i me�unarodne vode propisana je u prilogu D2 Državnog plana za zaštitu voda (Narodne novine, broj 8/99). Usporedba vrste vode s kategorijom propisanom u Državnom planu za zaštitu voda ukazuje na probleme i ugroženost kakvo�e vode. Radi zaštite voda potrebno je ostvariti sljede�e ciljeve: �� sa�uvati vode koje su još �iste (gornji tokovi, vodotoci u brdskim predjelima, a posebno podzemne

vode),


193

�� sanirati i ukloniti zaga�enja uslijed kojih dolazi do ugrožavanja ili zaga�ivanja vode za pi�e na postoje�im ili planiranim izvorištima vode;

�� o�uvati kakvo�u vode tamo gdje ona zadovoljava propisane kriterije, provode�i i održavaju�i mjere zaštite te kontroliraju�i rad izgra�enih objekata i ure�aja za pro�iš�avanje zaga�enih voda;

�� zaustaviti trend pogoršanja kakvo�e podzemnih i površinskih voda tamo gdje je ona narušena i poboljšati je izgradnjom potrebnih ure�aja za prethodno pro�iš�avanje zaga�enih voda. Kod nove investicijske izgradnje nastojati na provedbi potrebnih mjera zaštite;

�� osigurati poboljšanje ekoloških funkcija vode tamo gdje su one narušene i postizavanje propisane kvalitete za odre�ene namjene postupnom realizacijom cjelovitih programa i mjera zaštite;

�� ostvariti skladan i postojan razvoj u kojem ne�e neracionalno korištenje resursa prostora dovesti do pogoršanja kakvo�e voda, zdravlja ljudi i zbog toga do teško�a ili �ak zaostajanja samog razvoja.

Ciljeve treba ostvarivati na na�elima održivog razvoja, tj. razvitka koji zadovoljavanjem potreba sadašnje generacije ne ugrožava pravo i mogu�nost sljede�ih da to ostvare za sebe. C) KORIŠTENJE VODA Prioriteti pri planiranju su višenamjenski sustavi prema suvremenim na�elima rješavanja složenih vodnogospodarskih pitanja o slivovima velikih rijeka. Sa stajališta vodnogospodarskih interesa, prednost pri gradnji trebali bi imati višenamjenski objekti. Prioritetetni hidroenergetski višenamjenski objekti trebaju se uskladiti s drugim korisnicima prostora te s elementima zaštite prostora. Razvoj ribnja�arstva bitno ovisi o mogu�nosti opskrbe ribnjaka dovoljnim koli�inama kvalitetne vode. Ve� danas na pojedinim ribnjacima postoji problem raspoloživih koli�ina i kakvo�e vode. Raspoložive koli�ine mogle bi se pove�ati akumuliranjem voda u slivu, no to iziskuje znatno ve�a ulaganja. Stoga je predvi�eno pove�anje ribnjaka na postoje�im površinama, a u granicama raspoloživih vodnih koli�ina. Prema utvr�enim kriterijima mogu�e je pove�anje ribnja�kih površina u slivu Save. D) URE�ENJE VODOTOKA I VODA U slivu Save okosnicu rješenja zaštite od poplava �ini sustav “Srednje Posavlje” koji se izgra�uje uz srednji tok Save. Vode�i ra�una o vodnim koli�inama, zaštita od poplava provodi se s tri oteretna kanala, distribucijskim objektima i nizinskim retencijama. Prioritet u realizaciji daje se objektima sustava “Srednje Posavlje” jer �e se tako posti�i visok stupanj kontrole Save i pritoka. To se odnosi na: kompletiranje retencije Lonjsko polje te rekonstrukciju savskih nasipa i realizaciju HE Zapreši� (radni naziv HE Podsused) te izgradnju retencija i akumulacija u slivu pritoka Save i nužne regulacije dijelova rije�nih tokova.


194

2.1.1.5 ENERGETSKI SUSTAV A) PROIZVODNJA I TRANSPORT PLINA I NAFTE Prizvodnja nafte i plina na podru�ju Zagreba�ke županije važna je strateški i gospodarski. Nedostatak energije u Državi i nastojanje da se što ve�i dio energetskih potreba namiri iz vlastitih izvora uvjetuje nužnost zadržavanja svih postoje�ih lokacija i postrojenja za eksploataciju i transport nafte i plina i zamjenu postrojenja ekonomi�nijim i ekološki prihvatljivijim tehnologijama. Zadržava se me�unarodni plinoopskrbni pravac koji vodi iz Slovenije, a planira se novi (dijelom je i realiziran), koji povezuje Hrvatsku s Italijom, pa preko Zagreba�ke županije proteže se na istok i sjeveroistok te dalje prema Ma�arskoj i Bosni i Hercegovini. Kapacitet postoje�eg magistralnog plinovoda iz Slovenije (s “ruskim” plinom) nije dovoljan za ostvarenje poželjnog stupnja plinofikacije i potrošnje plina u Zagreba�koj županiji. Uz postoje�i magistralni produktovod (za transport visokovrijednih ugljikovodika) od Zagreba prema Šume�anima, treba izvesti još jedan, od Zagreba prema Sisku. Zadržava se i postoje�a trasa Jadranskog naftovoda. Udio potrošnje plina kao jeftinijega i ekološki prihvatljivijega energenta treba pove�ati u odnosu na druge energente, i to za termoelektrane i toplane i za široku potrošnju. Plin bi trebao biti glavni energent za zadovoljenje široke potrošnje. Postupno treba plinoficirati cijelo podru�je Zagreba�ke županije.

Slika 5: Izvod iz kartografskog prikaza "Cijevni promet: plinovodi i naftovodi" - podru�je Zagreba�ke županije Izvor: Program prostornog ure�enja Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 50/99), kartografski prikaz 11.


195

B) ELEKTROENERGETIKA Hrvatska elektroprivreda je izradila i usvojila zna�ajan strateški dokument kojim je definirala poslovnu politiku razvoja elektroenergetskog sektora u srednjoro�nom razdoblju do 2010. godine. Razmatranje razvojnih potreba temelji se na scenariju procjene porasta potrošnje elektri�ne energije u Hrvatskoj. O�ekuje se prosje�ni godišnji porast od 4%. Razvoj hrvatskog energetskog sustava do 2010. predvi�a da �e trebati izgraditi nove kapacitete snage 1500 MW. Osim ulaganja u nove objekte, trebat �e se graditi odgovaraju�a prijenosna i distribucijska mreža, uklju�uju�i obnovu i rekonstrukciju postoje�e mreže visokog, srednjeg i niskog napona. Zagreba�ka županija pripada sjevernom dijelu elektroenergetskog sustava koji se može opskrbljivati iz izvora na svom podru�ju, a manjkove energije podmirivati putem prijenosne mreže iz izvora u drugim dijelovima Hrvatske te uvozom iz susjednih zemalja. Strategija prostornog ure�enja Republike Hrvatske uzima u obzir ciljeve i smjernice energetskog razvoja, što zna�i: �� prijenosne sustave osuvremeniti i proširiti, �� zadržati sve do sada istražene i potencijalne lokacije za mogu�e nove energetske objekte za koje

predstoje potrebna daljnja istraživanja, �� zadržati postoje�e i osigurati nove lokacije i koridore energetskih objekata koji Hrvatsku povezuju sa

susjednim zemljama. Rijeka Sava na podru�ju Zagreba�ke županije ima zna�ajan energetski potencijal. Prema obavljenim studijsko-istražnim radovima predvi�a se izgradnja HE Zapreši� (radni naziv HE Podsused) i HE Drenje. Osim ovih proizvodnih objekata predvi�a se i TE Prevlaka koja je u Programu prostornog ure�enja Republike Hrvatske uvrštena kao potencijalna lokacija proizvodnih gra�evina za daljnja istraživanja.

Slika 6: Izvod iz kartografskog prikaza "Termoenergetski objekti i hidroelektrane" - podru�je Zagreba�ke županije Izvor: Program prostornog ure�enja Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 50/99), kartografski prikaz 13.


196

Studijske analize pokazuju da današnje napajanje podru�ja Zagreba�ke županije ne zadovoljava kriterije pouzdanosti i sigurnosti opskrbe. U idu�em razdoblju potrebno je od kapitalnih elektroenergetskih prijenosnih i transformacijskih sustava na razini Države dovršiti 2x400-kilovoltni dalekovod oko Zagreba te izgraditi rasklopno postrojenje 400 kV Veleševec, 2x400-kilovoltni dalekovod prema Ernestinovu, isto takve dalekovode prema Brinju, prema Sisku i TS 400/220/110 kV Zlodi.

Slika 7: Izvod iz kartografskog prikaza "Elektroenergetski sustav" - podru�je Zagreba�ke županije Izvor: Program prostornog ure�enja Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 50/99), kartografski prikaz 14. 2.1.1.6. OBRADA, SKLADIŠTENJE I ODLAGANJE OTPADA Postupanje s opasnim otpadom organizira se na razini Države, s neopasnim tehnološkim na razini županije, a s komunalnim otpadom na lokalnoj razini grada ili op�ine. Otpad �e se zbrinjavati prema na�elima teritorijalnog i granskog pristupa, što zna�i za podru�je i za sustave u kojima nastaje otpad, prema vrsti i koli�ini. Mjere za organizirano i kontrolirano postupanje s otpadom obuhva�aju: �� smanjenje nastanka otpada, �� mjere korištenja otpada, �� sigurno odlaganje neiskoristivog otpada sa svim prethodnim i prate�im mjerama i postupcima

osiguranja od bilo koje vrste štetnog djelovanja. Na podru�ju svake, pa tako i Zagreba�ke županije, potrebno je utvrditi 4 do 5 lokacija za prikupljanje opasnog otpada i najmanje jednu lokaciju za njegovo skladištenje. Mogu�e lokacije za odlaganje opasnog otpada odre�ene su na razini Države (4 lokacije za podru�je 4 makroregije), a njihov je na�elni razmještaj vidljiv u kartografskom prikazu broj 19. Programa prostornog ure�enja Republike Hrvatske:


197

Slika 8: Izvod iz kartografskog prikaza "Sustav zbrinjavanja opasnog otpada" - podru�je Zagreba�ke županije Izvor: Program prostornog ure�enja Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 50/99), kartografski prikaz 19. 2.1.2. RACIONALNO KORIŠTENJE PRIRODNIH IZVORA Jedan od temeljnih ciljeva i usmjerenja prostornog razvoja odre�enih Programom prostornog ure�enja Republike Hrvatske svakako je racionalno korištenje i zaštita prostora, a prije svega prirodnih izvora. Svrhovito korištenje i namjenu prostora treba temeljiti na stru�nim i znanstvenim osnovama i cjelovitom uvidu u zna�ajke prostora, uskla�eno s europskim kriterijima-standardima, osobito za zaštitu prirodnih resursa i okoliša. Na podru�ju cijele Države treba uspostaviti ravnotežu izgra�enih i pretežito prirodnih podru�ja te osigurati svrhovito korištenje resursa i to prije svega: �� racionalnim korištenjem prostora za izgradnju, o�uvanjem fizi�ke i funkcionalne cjelovitosti te

kvalitete poljoprivrednog i šumskog zemljišta (sprije�iti usitnjavanje areala i osigurati krajobraznu cjelovitost),

�� zaštitom vrijednosti prostora, vrijednih prirodnih i stvorenih resursa, o�uvanjem biološke raznolikosti te osobito pažljivim korištenjem resursa koji sve više nedostaju ili su sve više ugroženi (�ista tla, pitka voda, šumske zajednice i druga).

Na podru�ju Zagreba�ke županije od strateških ciljeva Države treba izdvojiti: �� zaštitu zaliha pitke vode te zaštitu voda i vodotokova od zaga�ivanja - na podru�ju Zagreba�ke

županije evidentirane su potencijalne zalihe podzemnih voda u cijelom savskom zaobalju i njihova je zaštita od državnog zna�enja;


198

�� zaustavljanje procesa smanjivanja šumskih površina - o�uvanjem postoje�ih šuma pravilnim gospodarenjem, te pošumljavanjem novih;

�� zaštitu poljoprivrednog zemljišta - ograni�avanjem pretvaranja u gra�evinsko zemljište, razvijanjem ekološki �istog poljodjelstva i dr.;

�� o�uvanje i zaštitu krajobraza - sprje�avanjem neprikladne gradnje stambenih i vikend-objekata te gradnje na krajobrazno eksponiranim mjestima, sprje�avanjem usitnjavanja posjeda i geometrijske regulacije vodotoka i dr.;

�� iskorištavanje mineralnih sirovina po na�elu "održivog razvoja", precizno definiranom gospodarskom politikom i uz obveznu sanaciju napuštenih lokacija.

Položaj jednoga od najzna�ajnijih prirodnih izvora na prostoru Zagreba�ke županije - potencijalne zalihe podzemnih voda u savskom zaobalju - predo�en je kartografskim prikazom broj 10-07 Strategije prostornog ure�enja Republike Hrvatske:

Slika 9: Izvod iz kartografskog prikaza "Potencijalne rezerve podzemnih voda"- podru�je Zagreba�ke županije Izvor: Strategija prostornog ure�enja Republike Hrvatske, kartografski prikaz broj 10-07. Temeljni ciljevi gospodarenja šumama uklju�uju: �� osiguranje postojanosti ekosustava, �� održavanje i poboljšanje op�ekorisnih funkcija šuma, �� napredno i trajno gospodarenje šumama. U gospodarenju šumama na�elo trajnosti podrazumijeva upravljanje i korištenje šuma i šumskog zemljišta tako da se zadrži njihova sposobnost obnavljanja, bez štetnih posljedica za druge ekosustave. Planska je odrednica da se u svim aktivnostima i zahvatima respektira sljede�i redoslijed prioriteta: 1. biološka raznolikost, 2. vitalnost i sposobnost obnavljanja, i 3. produktivnost.


199

Cilj šumarske politike i prostornog planiranja jest unapre�enje u�inkovitog na�ina korištenja šuma uz uvjet da se koriste sve njezine funkcije: sirovinska, ekološka i socijalna. Šumarsko planiranje treba i dalje temeljiti na na�elu održavanja potrajnosti šuma, te uspostaviti sustavno pra�enje stanja kako bi se šume pravodobno zaštitile od propadanja. Postoje�e energetske izvore s eksploatacijskih polja nafte i plina u Zagreba�koj županiji treba sustavno i planirano iskorištavati koriste�i suvremeniju opremu i novije tehnologije koje su gospodarski i ekološki prihvatljive, te kontinuirano istraživati nove izvore. Nove objekte i postrojenja treba nastojati locirati u prostore koji nisu u neskladu s funkcijama naselja, zaštitom prirode, okoliša ili u podru�jima vrijednim za turizam i rekreaciju. 2.1.3. O�UVANJE EKOLOŠKE STABILNOSTI I VRIJEDNIH DIJELOVA OKOLIŠA Temeljno na�elo integralnog pristupa planiranju i ure�enju prostora sadrži zaštitu okoliša kao kontinuiranu i u svim segmentima prisutnu komponentu koja �e se provoditi kao op�i svjetonazor u sklopu obuhvata cjelovitih podru�ja i pojedina�nih zahvata te u okviru pojedina�nih sektora. Zaštita prostora i okoliša podrazumijeva racionalno iskorištavanje resursa, težnju prema razvoju bez uništavanja i poticanje onih razvojnih djelatnosti za koje odre�eni prostor, po prirodnom bogatstvu, naslije�u i ljudskim potencijalima, daje najpovoljnije uvjete. Iako prostor sam po sebi sadrži zna�ajke održivosti, treba naglasiti da jednom uništeno postaje teško ili �ak nepovratno obnovljivo. Stoga prostorno planiranje danas postaje klju�ni �imbenik zaštite okoliša. U procesu prostornog planiranja treba svaku plansku odrednicu preispitati sa stajališta svih sastavnih dijelova okoliša, kako bi se postigla optimalna namjena prostora, odnosno optimalno korištenje njegovih vrijednosti. Tako �e glavni ciljevi zaštite okoliša biti: �� u�inkovito o�uvanje prostora i postizanje ujedna�enije kakvo�e života, �� razvijanje svijesti o potrebi racionalnog gospodarenja prostorom, �� uskla�ivanje novih aktivnosti u prostoru s naprednim europskim/svjetskim ekološkim kriterijima uz

saniranje postoje�eg stanja, �� sveobuhvatno i trajno uklju�ivanje troškova zaštite okoliša u troškove proizvodnje. Procjenjuje se da �e daljnjim razvitkom sustava lokalne samouprave sve više ja�ati svijest o vrijednostima prirodnog i kulturno-povijesnog okruženja, te se može iz te razine o�ekivati postavljanje strožih kriterija, a time i obveza zaštite vrijednosti prostora s ciljem njegova o�uvanja za budu�nost. Promjena u pristupu zaštiti prirode i okoliša bila je danas ve� povijesna Konferencija Ujedinjenih naroda o okolišu i razvitku (UNCED) održana 1992. godine u Rio de Jaineru, gdje je 157 država potpisalo Konvenciju o biološkoj raznolikosti. Naša država potvrdila je Konvenciju 1996. godine, a punopravna stranka postala je 5. sije�nja 1997. Na�elo Konvencije je zaštita cjelokupne biološke i krajobrazne raznolikosti, njeno o�uvanje i racionalno korištenje prirodnih dobara. Sukladno �lanku 3. Zakona o zaštiti prirode (“Narodne novine”, broj 30/94 i 72/94) odre�eno je razvrstavanje kategorija zašti�enih dijelova prirode u sljede�e razrede: �� me�unarodno zna�enje, �� državno zna�enje, �� lokalno zna�enje. Navedeno razvrstavanje nije, me�utim, do danas provedeno i ne primjenjuje se, iako je, nakon donošenja Zakona, u nadležnom ministarstvu zapo�et rad na odre�ivanju kriterija prema kojima bi se obavilo re�eno razvrstavanje.


200

Treba, me�utim, istaknuti da se na podru�ju Zagreba�ke županije nalazi ornitološki rezervat Crna Mlaka, koja je uvrštena u �ak dva me�unarodna popisa prirodne baštine. To su: popis Ramsarske konvencije o zaštiti mo�varnih staništa i Projekt ornitološki važnih podru�ja u Europi - Important Bird Areas. Na sljede�em kartografskom prikazu, preuzetom iz Programa prostornog ure�enja Republike Hrvatske, vidljiva su zna�ajnija dobra prirodne baštine - zašti�ena dobra i prijedlozi za zaštitu. Na podru�ju Zagreba�ke županije nalazi se dio Parka prirode Medvednica, zatim prijedlog za zaštitu Parka prirode Žumberak - Samoborsko gorje (koji je ume�uvremenu proglašen), kao i dio planiranog zašti�enog krajolika uz rijeku Kupu.

Slika 10: Izvod iz kartografskog prikaza "Zna�ajna dobra prirodne baštine"- podru�je Zagreba�ke županije Izvor: Program prostornog ure�enja Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 50/99), kartografski prikaz 20. Prostorno planiranje tako�er treba naglasiti ekološke i socijalne funkcije šuma. Svojim složenim ekološkim procesima šume su važne za gospodarski razvoj i održavanje svih oblika života i ekološke ravnoteže. Nužno je planove gospodarenja šumama temeljiti na smjernicama zaštite okoliša. Podru�ja koja se nalaze u blizini šuma treba tretirati na na�in prihvatljiv za okoliš. Nužno je uspostaviti podru�nu (županijsku) mrežu za pra�enje kakvo�e zraka, sukladno zahtjevima iz državne mreže, uzimaju�i u obzir osobitosti prostora, sadržaja i gospodarskih planova Županije.


201

2.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA ŽUPANIJSKOG ZNA�AJA 2.2.1. DEMOGRAFSKI RAZVOJ Zagreba�ka županija ima siguran oslonac budu�eg razvitka na prednostima prometno-geografskog smještaja, o�uvanja prirode i cjelokupnog okoliša, blizini Zagreba i dovoljnom kvantitativnom i kvalitativnom potencijalu njegova stanovništva. Sve te prednosti ubudu�e treba bolje iskoristiti, uz ostalo, radi povoljnijega demografskog razvitka. Polaznu osnovu za prognoze budu�ih demografskih kretanja �ine rezultati popisa stanovništva iz 1991., sadašnja demografska kretanja i ocjene iz razdoblja 1991.-2000., ciljevi Nacionalnog programa demografskog razvitka iz 1996., Strategije i Programa prostornog ure�enja Republike Hrvatske te ciljevi ukupnog razvitka Županije u idu�em razdoblju. Konkretnije, rast stanovništva Županije ovisit �e o gospodarskom, prostornom, komunalnom i op�enito društvenom razvoju ovog prostora, ali i o mjerama populacijske politike, gospodarske, fiskalne, socijalne i drugih politika koje �e se poduzimati na državnoj razini, te o kretanju stanovništva u Zagreb i prema Zagrebu. Procjenjujemo da �e stanovništvo Zagreba�ke županije do 2015. godine rasti po prosje�noj godišnjoj stopi od 0,81%, s tim da �e u obližnjim gradovima (Dugo Selo, Velika Gorica, Samobor, Zapreši� i Ivani� Grad) te u vezanom podru�ju op�ina ili tzv. vanjskom podru�ju Zagreba�ke aglomeracije1, rasti dinami�nije (indeks = 114), i to po stopi od 0,94% prosje�no godišnje. Tako bi na ovom dijelu Županije do 2015. živjelo oko 224.600 stanovnika. Stanovništvo ostalog dijela Županije raslo bi nešto sporije (indeks = 108), odnosno po stopi od 0,55, i tamo bi živjelo oko 115.400 stanovnika. Prema tome, na cjelokupnom prostoru Zagreba�ke županije živjelo bi oko 340.000 ukupnog stanovništva s kojim treba ra�unati u prostornom razvoju. Na Zagreba�kom prostoru (Grad Zagreb i Zagreba�ka županija) bilo bi tada ukupno oko 1.294.000 stanovnika. Takva demografska snaga Zagreba�kog prostora do 2015. godine i njegov razmjerno visok udio u stanovništvu Hrvatske, vrlo su respektabilni. Prioritetni ciljevi demografskog razvoja Županije jesu: �� nastavak pozitivnih demografskih kretanja u razmještaju stanovništva ali i zaustavljanje negativnog

prirodnog prirasta te postizanje povoljnije dobne i ekonomske strukture stanovništva; �� ravnomjerniji razmještaj stanovništva na širem prostoru Županije; �� skladniji razvoj i ure�enje naselja; �� korištenje svih prirodnih i radom stvorenih vrijednosti u funkciji ravnomjernijega policentri�nog

razvoja; �� zaustavljanje pada stanovništva u sljede�im op�inama: Bedenica, Farkaševac, Kraši�, Orle,

Pisarovina, Pokupsko, Preseka, Rakovec i Žumberak; �� u tim op�inama treba provoditi programe za revitalizaciju, koji su u funkciji porasta obiteljskih

poljodjelskih, sto�arskih i obrtni�kih gazdinstava, što je ujedno preduvjet za demografsku obnovu, prirodnim prirastom, doseljavanjem iz gradova Županije i iz Zagreba, ostankom izbjeglica i prognanika te povratkom prije iseljenih na ovaj prostor;

1 Aglomeracijski prostor Zagreba�ke županije ili vanjski prostor ukupne Zagreba�ke aglomeracije prema prognozama demografskog i ukupnog razvoja do 2015. godine uklju�uje ne samo podru�je gradova Dugog Sela, Samobora, Velike Gorice i Zapreši�a te op�ina Stupnik, Sveta Nedjelja i Rugvica, ve� i proširenje dosadašnjeg poimanja aglomeracijskog prostora za op�ine Brckovljani, Brdovec, Bistra i grad Ivani� Grad. Ukupan prostor Zagreba�ke aglomeracije podrazumijeva podru�je Grada Zagreba i aglomeracijski prostor Zagreba�ke županije.Termini su uzeti prema dr. S. Žulji�u: “O pristupu procjenama i prognozama aktualnih demografskih kretanja u Gradu Zagrebu”, Zagreb, velja�a 1998, a razgrani�enja u skladu s Prostornim planom Grada Zagreba iz 2001. godine.


202

�� zemljište u vlasništvu države, odnosno preko Županije, treba dodijeliti, prodati uz povoljnu cijenu ili dati u dugoro�ni najam poljodjelskom ili novodoseljenom stanovništvu;

�� kredite za malo poduzetništvo dodjeljivati u prvom redu onim poslodavcima koji �e u svom mjestu, posebice u demografski ugroženim naseljima, razvijati gospodarske djelatnosti i zapošljavati mjesno stanovništvo;

�� otvaranje novih radnih mjesta najvažniji je cilj, pogotovo zadržavanje mladih stru�njaka; �� sustavnom marketinškom promidžbom i pozitivnim odnosom prema razvoju gospodarstva,

zdravom stanovanju i ukupnom življenju, utjecati na privla�enje doseljenika, u prvom redu iseljenika i njihovih potomaka s ovog podru�ja, ali i stanovnika Grada Zagreba;

�� udružiti županijske, gradske i lokalne inicijative s privatnim i državnim sektorom te koristiti znanstvene ustanove i Zagreba�ko Sveu�ilište na realizaciji konkretnih programa i utvr�ivanju najvitalnijih grana i prostora razvoja na podru�ju Županije.

To bi se, kona�no, na demografskom planu reflektiralo ravnomjernijim demografskim razvitkom na cijelom prostoru Županije, daljnjim rastom stanovništva, povoljnijim prirodnim prirastom te pomla�ivanjem stanovništva – nositelja i �imbenika ukupnog razvoja, te ve�im ulaganjima u ovaj prostor. Dakle, u daljnjem demografskom i prostornom razvitku do 2015. godine nastavit �e se povoljniji razmještaj stanovništva izme�u Grada Zagreba i Zagreba�ke županije. 2.2.2. ODABIR PROSTORNE I GOSPODARSKE STRUKTURE Osnovnu koncepciju i strategiju gospodarskoga razvitka Zagreba�ke županije usvojila je Županijska skupština 15. prosinca 1997. u okviru "Programa Zagreba�ke županije do 2001. godine" ("Glasnik Zagreba�ke županije”, broj 13/97). Županijsko poglavarstvo utvr�uje 7. rujna 1999. prijedlog izvješ�a "Stanje gospodarstva Zagreba�ke županije", u kojem se podaci o postoje�em stanju u gospodarstvu dopunjuju i ažuriraju (u odnosu na 1997.godinu) i u kojem se predlažu "županijske mjere za poboljšanje stanja u gospodarstvu". Program Zagreba�ke županije do 2001. godine koncipiran je, prije svega, na poticaju razvoja MALOG PODUZETNIŠTVA, POLJODJELSTVA I TURIZMA kao klju�nih pravaca razvoja, uz o�uvanje ekološki �iste sredine. Gospodarski razvitak Županije mora se, prema Programu, temeljiti na prihva�anju mnogih kriterija, jer treba biti zadovoljena i potreba pozitivnog financijskog poslovanja i održivog razvoja, što uklju�uje o�uvanje prirodne sredine, poštivanje tradicijskih vrijednosti, poboljšanje kvalitete življenja itd. Djelatnosti kojima treba dati prednost nabrojene su u Programu poticanja malog i srednjeg poduzetništva u Zagreba�koj županiji, a pri pojedina�nim projektima treba voditi ra�una o iskorištavanju lokalnih prednosti, primjerenosti lokalnoj sredini i ljudskom faktoru, pove�anom zapošljavanju i o�uvanju okoliša. Za planirani program razvitka gospodarstva u Županiji potrebno je ostvariti sljede�e ciljeve i zada�e, što uklju�uje:

�� poticajna sredstva za razvitak malog i srednjeg poduzetništva; �� oslonac na malo i srednje poduzetništvo koje se u�inkovito prilago�ava tržišnim uvjetima; �� poljoprivrednu proizvodnju koja je tradicionalna gospodarska grana, ali s težištem na

suvremenim tržišnim odnosima; �� poticanje razvoja gospodarstva u prepoznatljivu, Županiji primjerenu cjelinu; �� razvoj uslužnih djelatnosti radi poboljšanja kvalitete života u Županiji; �� razvoj djelatnosti koje se temelje na protoku informacija, što omogu�uje "ured u ku�i" te

zaposlenost i u prometno slabije povezanim mjestima; �� turizam kao djelatnost s malim utjecajem na okoliš, a važna u razvoju identiteta Županije;


203

�� donošenje takvih županijskih propisa kojima �e se izraziti ciljevi gospodarskog, ali i ukupnog razvitka Županije;

�� maksimalno ubrzanje i pojednostavljenje propisa i procedura koje se odnose na poduzetnike; �� osiguranje prijeko potrebne komunalne i gospodarske infrastrukture; �� omogu�avanje privatne inicijative u razvitku Županije.

Program poticanja malog i srednjeg poduzetništva u Zagreba�koj županiji donesen je s ciljem pokretanja razvoja gospodarstva, a namjena mu je dugoro�na. Taj je program izra�en u okviru Programa poticanja malog gospodarstva što ga na razini cijele države provodi Ministarstvo gospodarstva. To je skup mjera i aktivnosti kojima je cilj stvoriti povoljno ozra�je za razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Mali i srednji poduzetnici i u gospodarstvima razvijenih zapadnoeuropskih zemalja smatraju se jednim od osnovnih �imbenika lokalnog i regionalnog razvoja. Za Zagreba�ku županiju je karakteristi�no da upravo ove kategorije poduzetnika �ine najve�i dio poduzetnika Županije. Ovdje treba pribrojiti i nešto više od 7.400 obrtnika registriranih na podru�ju Županije. Stoga sve mjere koje poti�u razvitak malog i srednjeg poduzetništva izravno poti�u i razvoj gospodarstva Županije u cjelini. Osnovna prednost malih i srednjih poduzetnika jest njihova prilagodljivost uvjetima tržišta, odnosno mogu�nost brze reakcije na promjene. Stoga oni osiguravaju odre�en broj radnih mjesta i daju stanovitu stabilnost gospodarstvu države ili regije i u vrijeme brzih i zna�ajnih gospodarskih promjena. U specifi�nim uvjetima Zagreba�ke županije od malog i srednjeg poduzetništva o�ekuje se upravo to: da daje zamah i da bude pokreta� razvitka cjelokupnoga gospodarstva Županije, ali i da osiguravanjem radnih mjesta i poboljšanjem kvalitete života smanji odlazak mladih i obrazovanih ljudi iz manjih naselja i iz Županije. Županija �e s tim ciljem posebno podržavati: �� najuspješnije male i srednje poduzetnike, �� otvaranje novih malih i srednjih trgova�kih društava i obrta, �� što ravnomjerniji teritorijalni raspored malih i srednjih poduzetnika u okviru postoje�ih gospodarskih

i demografskih mogu�nosti, �� razvojno povezivanje i umrežavanje malog poduzetništva - me�usobno i s velikim doma�im i

stranim poduzetnicima, �� malo i srednje poduzetništvo koje je prilago�eno posebnostima lokalnih resursa, te koristi i razvija

njihove prednosti. Zakonska regulativa i porezna politika u državnoj su nadležnosti, pa Županija ne može utjecati na njih i preko njih na razvoj poduzetništva. Županija i jedinice lokalne samouprave mogu pružiti sljede�e vrste potpora razvoju poduzetništva: �� razvoj komunalne infrastrukture bez koje nema poduzetništva, �� prostorne potpore (pravna i druga podloga glede lokacija za obavljanje odre�enih djelatnosti), �� financijske potpore (krediti, bespovratne potpore, smanjenje komunalne naknade i prireza), �� institucionalne potpore (centri za savjetovanje, poduzetni�ki inkubatori, informiranje i povezivanje

poduzetnika). Poljoprivreda Pred županijskom, kao i pred �itavom hrvatskom poljoprivredom nužne su zna�ajne promjene koje �e se istodobno odvijati u dva pravca: (a) pove�anje proizvodnosti i kakvo�e, te (b) snižavanje troškova proizvodnje, a sve u nastojanju neugrožavanja, zaštite i o�uvanja okoliša. U ostvarenju postavljenih ciljeva Županija �e nastojati na okrupnjivanju posjeda obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, na njegovom povezivanju/udruživanju u prihvatljive oblike zadruga i udruga, pove�anju razine obrazovanosti i stru�nosti voditelja gospodarstva, dostupnosti svih službi za pripomo� poljoprivrednicima, na pripomo�i u stvaranju prepoznatljivih županijskih proizvoda i njihovom organiziranom nastupu i promociji na zagreba�kom tržištu.


204

Ostvarenje postavljenih ciljeva i zada�a Županija �e posti�i provedbom sljede�ih projekata: A. Projekti stvaranja op�ih uvjeta za razvitak održivih i gospodarski u�inkovitijih obiteljskih

poljoprivrednih gospodarstava i poljoprivrede: �� Agrobaza podataka; �� Stanje one�iš�enja tala i trajno motrenje; �� Geografski i zemljišni informacijski sustav (GIZS) Zagreba�ke županije; �� Provedba projekta “Projekcija razvitka poljoprivrede i šumarstva na podru�ju Grada Zagreba i

Zagreba�ke županije”; �� Gospodarenje državnim poljoprivrednim zemljištem; �� Poljoprivredne zadruge i udruge; �� Zaštita ugroženih županijskih izvornih biljnih i životinjskih vrsta; �� Obnova i razvitak sela; �� Suradnja s Gradom Zagrebom, Hrvatskim zavodom za poljoprivrednu savjetodavnu službu,

Hrvatskim sto�arsko-selekcijskim centrom i Hrvatskom gospodarskom komorom; �� Suradnja s drugim hrvatskim županijama, te sa sli�nim teritorijalnim jedinicama iz Austrije,

Bavarske, Italije i Slovenije. B. Projekti stvaranja prepoznatljivih tržišno visokovrijednih županijskih proizvoda C. Poticajna sredstva za razvitak obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

Šumarstvo Ciljevi gospodarenja šumama promatrani na županijskoj razini moraju polaziti od op�ih na�ela regionalnog i državnog zna�enja, koje treba prilagoditi postizanju optimalnog u�inka. Šume Zagreba�ke županije predstavljaju zna�ajan gospodarski potencijal, a njihova uloga je iznimno zna�ajna i u oblikovanju prirodnog krajolika kao važnog turisti�kog i rekreacijskog resursa. Da bi se postigla odgovaraju�a zaštita šuma, prije svega treba sprije�iti daljnje kr�enje šuma i provoditi pošumljavanje ogoljenih površina, što se ostvaruje i kroz prostorno planiranje. Negativni u�inci nestajanja i degradacija šuma o�ituju se u obliku erozije tla, gubitka biološke raznolikosti, nanošenja štete staništima šumskih životinja i smanjenja mogu�nosti razvoja. Da bi se postigla uspješna obnovljivost i održanje šumskih zajednica (flore i faune), ne treba nadalje usitnjavati šumske površine, a prema gra�evinskim zonama treba ostaviti prijelazne pojase. Isto tako, izme�u izdvojenih šumskih površina treba ostaviti komunikacijske koridore za nesmetano kretanje šumske faune. Postoje�e šume treba održati pravilnim gospodarenjem (naro�ito u privatnim šumama) i pove�avati pošumljavanjem. Treba o�uvati šume u reprezentativnim autohtonim ekološkim sustavima i krajolicima. Na suhim zemljištima i zemljištima izloženim eroziji treba provoditi obnavljanje i o�uvanje vegetacije. Poboljšano gospodarenje šumama može pove�ati proizvodnju dobara i usluga, odnosno prihoda od šuma. Šumskim dobrima, kao obnovljivim resursima, treba gospodariti na održiv na�in, u skladu s na�elima o�uvanja okoliša. Turizam Ciljevi i na�ela državnog zna�enja za turizam primjenjuju se na odgovaraju�i na�in i na prostor Zagreba�ke županije. Izgradnju novih turisti�kih kapaciteta treba usmjeriti na izgradnju kvalitetnih dopuna postoje�e ponude. Preferiraju se više i visoke kategorije objekata i sadržaja, i to po europskim standardima za turisti�ke i ugostiteljske objekte. Treba dati prednost obnovi i rekonstrukciji u ratu porušenih turisti�kih objekata, te objekata na razini šire potražnje.


205

Tako�er treba sustavno revitalizirati posebno vrijedna zapuštena naselja i objekte, stavljaju�i ih u turisti�ku funkciju ponude izvanpansionske ili izvansezonske potrošnje. Novi objekti se grade na�elno na podru�jima gdje je potrebna sanacija terena, a ne na prirodno vrijednim lokacijama (kao šume, visokovrijedno poljoprivredno tlo i sl.). Turisti�ku ponudu treba obogatiti mrežom golfskih igrališta. Važan udio ima revitalizacija kulturno-graditeljske baštine i njezino uklju�ivanje u funkcije turizma. Stoga treba poticati oblike turisti�ke ponude integrirane u ukupnu strukturu prostora i naselja, a samo iznimno formirati izdvojene komplekse. Pritom treba stvoriti uvjete za poboljšanje ukupnog životnog standarda i poboljšanje kvalitete prirodnog ambijenta. Razvoj turizma uvjetovan je i razvojem kvalitetnije prometne i komunalne infrastrukture, te stalnom brigom oko zaštite prirodnih i kulturnih dobara i zaštite okoliša. Razvojni program turizma trebao bi i�i smjerom razvitka turizma u skladnom odnosu prirode i ljudi koji tu žive, te bi trebao biti komplementaran s drugim programima razvoja i poticanja malog i srednjeg poduzetništva u Županiji. Izdvajamo sljede�e ciljeve razvoja turizma na podru�ju Zagreba�ke županije: �� inventarizacija, a kasnije i promocija vrijednih dvoraca zapreši�kog kraja i �itave Županije te

njihovo uklju�ivanje u turisti�ku ponudu, �� razvoj i unapre�enje zdravstvenog turizma, koriste�i geotermalne i ljekovite izvore vode i ljekovitu

naftu, �� zaštita jedinstvene drvene ruralne (posavske i pokupske) arhitekture i crkava i kurija Turopolja

te lokaliteta u Pribi�u i Kupincu, �� kontrolirana turistifikacija Parka prirode Žumberak-Samoborsko gorje i postizanje manje

izoliranosti prostora kroz ure�enje sustava pješa�kih, planinarskih i biciklisti�kih staza, �� unapre�enje svih oblika zdravstvenog turizma, baziranih na ljekovitoj nafti, ljekovitoj termalnoj

vodi, prirodnim �istim ambijentima i dr. �� razvoj tranzitnog turizma kroz izgradnju odgovaraju�e tranzitno-turisti�ke ponude na državnoj i

županijskoj cestovnoj mreži sustavnim razvojem turizma, informacijskih punktova na važnijim državnim cestama i grani�nim prijelazima. Posebno se to odnosi na prijelaz Bregana, kao glavni ulaz u Hrvatsku iz smjera zapadne Europe, zna�ajan zbog velikog protoka inozemnih turista, kao i na autocestu Zagreb-Jastrebarsko-Karlovac,

�� unapre�enje kvalitete ugostiteljske i smještajne ponude, tj. razrada koncepta ponude razli�itih usluga - smještaja, hrane, pi�a, rekreacije, zabave i sl., upotpunjavanje paketa usluga i pove�anje standarda poslovanja,

�� stvaranje prepoznatljivog županijskog turisti�kig proizvoda – županijske turisti�ke vinske ceste, te uklju�ivanje u provedbu nacionalnog programa "Turisti�ke vinske ceste" i izrada županijskog programa,

�� naglasak na razvoju turisti�kih agencija s receptivnim obilježjem poslovanja, tj. organiziranju boravka i prihvata gostiju i pružanja usluga kako doma�im tako i inozemnim turistima na prostoru Županije. U tu svrhu potrebno je oblikovati kvalitetne, nove turisti�ke proizvode, te ih plasirati na turisti�ko tržište kroz poslovno povezivanje s inozemnim agencijama i drugim poslovnim partnerima.

2.2.3. RAZVOJ NASELJA, DRUŠTVENE, PROMETNE I OSTALE INFRASTRUKTURE 2.2.3.1. RAZVOJ NASELJA Prostornim planom Županije važno je ustrojiti odgovaraju�u mrežu središta kao svojevrsnu armaturu za privla�enje novih stanovnika i osiguranje kvalitete života postoje�em i novodoseljenom stanovništvu. Da bi središta mogla osigurati uvjete za odgovaraju�u društvenu i komunalnu infrastrukturu, koje su od strateškog zna�enja za daljnji život i napredak Zagreba�ke županije, u nazna�enim uvjetima naseljenosti, treba osigurati ne samo iznimno dobru povezanost sa Zagrebom, kao županijskim središtem, ve� i primjerenu povezanost i integraciju u nacionalni prostor. Tek na taj na�in može se osigurati i odgovaraju�a kvantitativna podloga u ovoj županiji za razvitak funkcija koje ina�e pripadaju


206

središtima višega stupnja centraliteta i tako izbje�i presnažan utjecaj izvanjskih urbanih žarišta na stanovništvo i naselja ove županije. Osnovni ciljevi razvoja naselja �� Razvijati optimalan stupanj urbanizacije Zagreba�ke županije unutar ili izvan zagreba�ke gradske

regije, primjeren društvenoj i gospodarskoj razvijenosti, pri tome razlikuju�i tipove gradskih, prijelaznih ja�e i slabije urbaniziranih i seoskih naselja.

�� Razvijati sustav središnjih naselja sukladan politi�ko - teritorijalnom ustrojstvu Zagreba�ke županije

i uklopljen u sustav središnjih naselja Republike Hrvatske, a na na�elima policentri�nog uravnoteženog razvitka u prostoru.

�� Gradskoj regiji Zagreba, tj. me�usobnom odnosu grada Zagreba i njegove urbanizirane okolice,

treba posvetiti ve�u pažnju, tj. razmatrati je kao viši prostorni oblik urbanizacije, te njihov razvoj regulirati prostornim planovima i generalnim planovima ure�enja.

�� Poticati razvoj ve�ih naselja i središta lokalne samouprave da poprime urbana obilježja manjih

gradova, nadopunjuju�i i stvaraju�i skladnu polifunkcionalnu strukturu gradova i žarišta razvitka, kako bi se u praksi uspostavio ravnomjerniji razvitak pojedinih podru�ja u Zagreba�koj županiji.

�� Potrebno je oblikovati racionalnu, hijerarhijski ustrojenu mrežu sjedišta upravno - administrativnih

jedinica lokalne samouprave, poticajnih razvojnih središta i manjih lokalnih središnjih naselja koja �e, iako �esto unutar podru�ja rijetke naseljenosti, na odgovaraju�im razinama zadovoljiti potrebe (malobrojnoga) stalnog stanovništva te biti eventualni poticaj doseljavanju novog stanovništva.

�� Pove�ati udjel u broju i veli�ini stambenih, radnih, uslužnih i rekreacijskih funkcija u gradovima te

njihovom opremljenoš�u komunalnom infrastrukturom i objektima društvenog standarda utjecati na povoljnija demografska kretanja i cjelokupni razvitak svojeg podru�ja.

�� Obnoviti povijesna središta gradova i ostalih naselja, kao mjesta s funkcijama stanovanja,

tercijarnih i kvartarnih usluga (posebno turizma i kulture). �� Postupno i selektivno revitalizirati problemska ruralna podru�ja kroz aktivnu politiku ure�enja

seoskih naselja, s ciljem da se, podizanjem stambenog i komunalnog standarda za dio populacije koja �e koristiti prirodne mogu�nosti i svoj radni potencijal, doprinese razvitku i napretku tih prostora.

�� Poticati rješavanje problematike pograni�nih podru�ja i naselja u njima, te stvarati uvjete za

o�uvanje naseljenosti, vode�i ra�una o njihovu velikom zna�enju u strateškim interesima Republike Hrvatske.

2.2.3.2. RAZVOJ DRUŠTVENE INFRASTRUKTURE Podru�je društvenih djelatnosti predstavlja iznimno važan segment društvenog života, koji je u neposrednoj interakciji s ostalim oblicima života, pa je neupitna potreba njihova razvitka, budu�i da su one u funkciji op�eg razvoja. Afirmacija obrazovanja, znanstvenoistraživa�kog rada i zdravstva te još poneke središnje funkcije, potpomo�i �e op�e težnje razvoja poprimaju�i ulogu njegova regulatora. Zagreba�ka županija ima takav sustav društvenih djelatnosti koji svojom mrežom društvene infrastrukture pokriva cijeli prostor te odgovara razmještaju stanovništva i opslužuje sva naselja, što je u funkciji op�eg društvenog razvoja. One su sastavni dio skupine središnjih uslužnih funkcija koje služe stanovnicima nekog prostora u svakodnevnom životu. Prostori za razvitak društvene infrastrukture svode se na naseljena mjesta i svojom odre�enoš�u ulaze u planski zasnovan sustav središnjih uslužnih funkcija i središnjih naselja, koji je definiran ovim Prostornim planom Zagreba�ke županije. Skupine društvenih i nekih drugih uslužnih djelatnosti, odnosno središnjih uslužnih funkcija, usmjerene su prema njezinim korisnicima, odnosno prema podizanju standarda i kvalitete života stanovnika u utjecajnom i gravitacijskom podru�ju. One su izraz politi�ko-teritorijalnog i vjerskog ustrojstva i na�ina


207

upravljanja nekog podru�ja. Kvalitetom tih funkcija podiže se obrazovna, kulturna i znanstvena razina, zdravstvena kultura i standard cjelokupnog stanovništva u gravitacijskom podru�ju ovih funkcija. One pridonose pove�anju pružene socijalne skrbi stanovništvu radi otklanjanja postoje�ih socijalnih problema i razlika, osiguravaju nesmetano bavljenje športskim aktivnostima i tehni�kom kulturom, ostvaruju mogu�nost rekreacije i odmora stanovništva te osiguravaju ostvarenje drugih brojnih dugoro�nih ciljeva. Op�i ciljevi u razvoju društvenih djelatnosti su sljede�i: Uprava i sudstvo - Ustroj jedinica i središta lokalne samouprave treba biti uskla�en s potrebama na pojedinim podru�jima Županije, vode�i ra�una da njihova mreža bude racionalna, ekonomi�na i funkcionalna te da zadovoljava stru�no postavljene kriterije. To isto vrijedi i za institucije sudstva, kako bi bile što više u funkciji stanovništva Županije. Udruge gra�ana - Mreža udruga gra�ana na podru�ju Županije treba odražavati potrebe stanovnika ovog podru�ja. Vjerske zajednice - Ustroj djelovanja vjerskih zajednica tako�er treba odražavati potrebe stanovnika Županije. Vjerske su zajednice zna�ajni korisnici prostora, te na razini op�inskih i gradskih prostornih planova treba detaljno sagledati mogu�nosti gradnje novih vjerskih objekata. Predškolski odgoj - Pove�ati obuhvat djece i smještajne kapacitete (adaptacija postoje�ih), proširiti mrežu institucija predškolskog odgoja i naobrazbe u ve�ini važnijih i ve�ih, pa i manjih lokalnih središta, te funkcionalnost predškolskog odgoja u op�em poboljšanju života (socijalizacija, proizvodnost rada, lakši nastavak školovanja). Osnovno obrazovanje - Uspostaviti najbolji mogu�i koncept mreže osnovnoškolskih ustanova na podru�ju Županije rukovode�i se odlukama ustanova lokalne uprave i samouprave, odnosno Ministarstva prosvjete i športa (demografska utemeljenost, broj škola, statutarna utemeljenost, funkcioniranje školskih odbora). Srednje i visoko obrazovanje - Uspostaviti mrežu škola srednjeg obrazovanja utemeljenu na razvoju gospodarstva, s mogu�noš�u izbora op�ih i specijalisti�kih usmjerenja, odnosno kra�eg školovanja za obrtni�ka, trgova�ka, ugostiteljska i neka druga zanimanja. - Koristiti mogu�nosti osnivanja viših i visokih obrazovnih institucija te zasnivanja mogu�nosti znanstvenoistraživa�kog rada. Kultura - Tendencija ravnomjernog razvoja kulture u Županiji, suradnja s jedinicama lokalne samouprave te briga za prostor i zaštitu kulturne i prirodne baštine. - O�uvanje i njegovanje tradicijske kulture koja odražava prepoznatljivost Županije u kontekstu hrvatskoga nacionalnog identiteta. Šport i rekreacija - Socijalizirani pristup problemu korištenja slobodnog vremena (prije svega zbog pove�anja raznih oblika ovisnosti), uz poticanje i ubrzavanje izgradnje športskih igrališta, dvorana, bazena i drugih športskih objekata i sadržaja - s ciljem širenja športskih aktivnosti i rekreacije me�u svim stanovnicima. Zdravstvo i socijalna skrb Razvoj ovih djelatnosti i njihov prostorni razmještaj moraju biti u skladu s prihva�enim standardima, ali i u skladu s potrebama pojedinih podru�ja u prostoru Zagreba�ke županije.


208

2.2.3.3. PROMETNA INFRASTRUKTURA Razvoj prometnog sustava temelji se na povoljnom geoprometnom položaju ovog podru�ja i blizini Grada Zagreba. Temeljni ciljevi i smjernice razvitka prometne infrastrukture uklju�uju: �� odre�ivanje koridora za državnu prometnu infrastrukturu predvi�enu Strategijom i Programom

prostornog ure�enja Republike Hrvatske; �� gradnjom i rekonstrukcijom prometnih sustava i gra�evina poboljšati kvalitetu življenja svih

stanovnika Županije; �� osiguravanje prostora i koridora za prometnu infrastrukturu; �� poboljšanje prometne povezanosti županijskog prostora me�usobno, sa susjednim županijama i s

Gradom Zagrebom, ure�enjem postoje�ih i gradnjom novih prometnica i ure�ivanjem linija javnoga autobusnog i željezni�kog prometa;

�� pove�anje sigurnosti u prometu; �� osiguranje dostupnosti prometnog sustava za sve dobne i ekonomske skupine gra�ana, posebice

za hendikepirane i druge osobe s pove�anim potrebama u kretanju; �� osiguranje prostornih uvjeta za razvoj i unapre�enje biciklisti�kog prometa. A) CESTOVNI PROMET Osnovne smjernice razvoja primarne cestovne mreže Zagreba�ke županije istovjetne su smjernicama razvitka cestovne infrastrukture Republike Hrvatske, a to su dovršenje autoceste Zagreb-Macelj (dionica Jankomir-Zapreši�) te izgradnja autoceste Zagreb-Sisak-granica BiH (dionica od obilaznice Zagreba do Siska) i brzih cesta: Sveta Helena-Vrbovec-Bjelovar i Vrbovec-Križevci-Koprivnica. U svrhu poboljšanja prometne povezanosti Zagreba�ke županije te bolje prometne povezanosti s Gradom Zagrebom i susjednim županijama potrebno je podi�i prometni standard na postoje�im državnim i županijskim cestama. U tom smislu potrebno je rekonstruirati cestu Zagreb – Velika Gorica te izgraditi brzu cestu Zagreb – Sveta Nedjelja – Samobor. Predlaže se trasa nove državne ceste u op�inama Pisarovina i Klin�a Sela s priklju�kom na autocestu Zagreb - Karlovac. Trasa nove državne ceste bila bi gotovo usporedna s postoje�om županijskom cestom 3106, a obilazila bi naselja i priklju�ila se na autocestu kod naselja Donja Zden�ina. Na pojedinim dionicama državnih i županijskih cesta, koje u budu�nosti ne�e mo�i prihvatiti nastali promet zbog optere�enosti postoje�om izgradnjom, potrebno je izvesti rekonstrukciju ili izgraditi zamjenske ceste. Radi poboljšanja sigurnosti i proto�nosti prometa, potrebno je izgraditi obilaznice gradova Zapreši�a, Ivani� Grada, Samobora, Jastrebarskog, Velike Gorice, Dugog Sela i Sv. Ivana Zeline. Brza cesta Sveta Helena – Vrbovec - Bjelovar ujedno �e biti obilaznica grada Vrbovca. Da bi se bolje povezao županijski prostor, potrebno je uspostaviti drugi tangencijalni cestovni sustav oko grada Zagreba koji bi povezao isto�ne i zapadne dijelove Županije. Posebno zna�enje za op�ine i gradove ima priklju�enje na autoceste i brze ceste. Planira se izgradnja novih �vorišta. B) ŽELJEZNI�KI PROMET Zagreba�ka županija obujmljuje podru�je Grada Zagreba koji je smješten na presjecištu dvaju važnih paneuropskih prometnih koridora (koridori Vb, X i Xa).


209

Svjetska su nastojanja da se zbog energetskih i ekoloških problema cestovni promet nadomjesti željezni�kim gdje je to tehni�ki i ekonomski opravdano. Proizlazi da �e u idu�em razdoblju ja�ati procesi supstitucije cestovnog prijevoza željezni�kim. Na podru�ju Zagreba�ke županije treba težiti dovršenju pruga visokog stupnja služnosti u skladu s mogu�nostima, a prema Programu prostornog ure�enja Republike Hrvatske (Kartogram Infrastrukturni i vodnogospodarski sustavi – Prometni sustav – Željezni�ki promet). Osim potrebe dovršenja pruga visoke služnosti, potrebno je težiti rješenju prigradskog prometa. Gravitacijsko podru�je milijunskoga grada ishodište je svakodnevnog putovanja radi posla, škole ili drugih potreba što uvjetuje vrlo u�estali putni�ki promet. Stoga je potrebno stvoriti uvjete za što brži i intenzivniji razvoj mreža pruga i linija radi postizanja brzoga prigradskog prijevoza putnika u interesu reduciranja korištenja osobnih vozila. Uklju�ivanje željezni�kog sustava u sustav prigradskog prometa mogu� je korištenjem postoje�ih i novih željezni�kih pruga. Od pruga županijskoga zna�enja planiraju se izgraditi dvije: �� željezni�ka pruga II. reda Gradec (odvajanje od pruge Zagreb – Koprivnica) - Sv. Ivan Žabno (te

dalje priklju�enje na prugu Križevci – Bjelovar), �� željezni�ka pruga II. reda koja ide trasom bivše samoborske uskotra�ne željeznice Podsused –

Samobor – Bregana. C) ZRA�NI PROMET Na podru�ju Zagreba�ke županije nalazi se Zra�na luka Zagreb koja je glavna ulazno – izlazna luka u zemlji. Temeljni ciljevi razvitka zra�nog prometa odnose se na zadovoljenje potreba civilnog zrakoplovstva i zadovoljenje državnih funkcija. Potrebno je osigurati mogu�nost i uvjete za planiranje i izgradnju zra�nih luka nižih klasa (kategorija) na županijskoj ili, u nekim slu�ajevima, i na op�inskoj razini (1A kategorije), uz uvjet da se temelje na mjerodavnim gospodarskim programima i opravdaju sa svih gledišta (za sezonske potrebe poljodjelstva, športa i turizma), te zagovarati otvoren pristup, odnosno odre�enu slobodu izgradnje i privatnim kapitalom. D) RIJE�NI PROMET Sreategijom i Programom prostornog ure�enja Republike Hrvarske predvi�a se da rijeka Sava postane plovni put II. klase i da se izgradi luka u Rugvici, ako to gospodarski razvoj bude zahtijevao. Rije�na luka u Rugvici proširila bi prometnu infrastrukturu, upotpunila i obogatila ponudu još jednom vrstom prijevoznih usluga te pove�ala smještajne pogodnosti onih djelatnosti kojima je rije�ni put jeftiniji i pogodniji. Luka treba biti tako smještena da se postigne što ve�a prostorna i funkcionalna povezanost rije�ne luke te gospodarskih djelatnosti Zagreba�ke županije i Grada Zagreba. 2.2.3.4. POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE Potrebno je uspostaviti i razvijati guš�i, sigurniji, suvremeniji i raznovrsniji sustav poštanskih i telekomunikacijskih mreža i poštanskih usluga (sustav veza) unutar Zagreba�ke županije kao i veze sa susjednim i drugim županijama. Sustav veza važan je za podizanje kvalitete života, zadovoljavanje potreba gospodarstva, dodatnih potreba urbanih, ruralnih i turisti�kih sredina te podizanje op�esigurnosnih uvjeta. U Zagreba�koj županiji, iz strateških razloga, treba posebno poticati razvoj kvalitetnog sustava veza u pograni�nom podru�ju prema Sloveniji, pri �emu treba osigurati i alternativno povezivanje i raznovrsnost sustava.


210

Telekomunikacijski promet ima relativno mali fizi�ki utjecaj na prostor i male prostorne zahtjeve te neznatan utjecaj na okoliš. Za telekomunikacijske kabele treba osigurati pozicije u koridorima cesta i pruga, pri �emu se, osim na urbane potrebe, ra�una i na povezivanje signalizacija tih prometnica. U sustavu radiodifuzije postoje�i se sustav nadogra�uje kako bi se postigla bolja pokrivenost cijelog prostora, naro�ito gorskih i pograni�nih, te se unapre�uje tehnologija. 2.2.3.5. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV Vodnogospodarska djelatnost i uspostava primjerenog, funkcionalnog i u�inkovitog vodnogospodarskog sustava može se smatrati strateški najzna�ajnijim prioritetom u Zagreba�koj županiji, ne samo iz razloga što direktno i indirektno utje�e na opstanak i razvoj živog svijeta, ve� zato što svojim karakteristikama bitno utje�e na sve druge elemente korištenja prostora i gospodarenja prostorom. A) VODOOPSKRBA Cilj daljnjeg razvitka vodoopskrbe na podru�ju Zagreba�ke županije jest uspostava kvalitetne, kontinuirane, kontrolirane i sigurne vodoopskrbe stanovništva i industrije na �itavom podru�ju. Za postizanje takvog cilja potrebno je osigurati dovoljne koli�ine vode dobre kakvo�e, a koja se ve�im dijelom nalazi u vodonosnom podzemlju savske doline. Kako do danas uo�ena sklonost ugrožavanju vodocrpilišnih zona u savskoj dolini poprima sve negativnije razmjere, potrebno je osigurati u�inkovitu zaštitu ovih resursa kako bi se omogu�ilo njihovo daljnje korištenje u skladu s na�elima održivog razvitka. Osim zaštite izvorišta na podru�ju aluvija rijeke Save, potrebno je osigurati zaštitu drugih izvorišta koja se koriste ili namjeravaju koristiti za potrebe vodoopskrbe stanovništva i industrijskih subjekata na podru�ju Zagreba�ke županije. Za ostvarenje postavljenih ciljeva treba nastaviti s provedbom hidrogeoloških istražnih radova, izradom tehni�ke dokumentacije te izgradnjom/proširenjem sustava na gravitiraju�a podru�ja, u skladu s verificiranim koncepcijama. Na postoje�im sustavima vodoopskrbe treba provesti sanaciju gubitaka vode te uspostaviti kontrolno-upravlja�ke sustave sa svrhom optimalizacije pogona. Treba težiti prema tome da se povezuju pojedini vodoopskrbni podsustavi radi ve�e sigurnosti te radi neprekidnosti vodoopskrbe i pri pojavi akcidentnih situacija. B) ODVODNJA I ZAŠTITA VODA Cilj daljnjeg razvitka kanalizacijskih sustava jest rješavanje pitanja odvodnje i pro�iš�avanja otpadnih voda u svim naseljima na podru�ju Zagreba�ke županije s ciljem pove�anja standarda življenja stanovništva, smanjenja opasnosti od poplavljivanja pojedinih podru�ja te o�uvanja i zaštite okoliša, tj. vodotoka i podzemnih izvorišta. Prioritet treba dati rješavanju kanalizacijske odvodnje na podru�jima koja gravitiraju postoje�im i potencijalnim crpilišnim zonama, sve kako bi se onemogu�ilo daljnje zaga�ivanje podzemnih resursa vode. Izgradnji sustava odvodnje treba prethoditi izrada tehni�ke dokumentacije (Koncepcijska osnova – Studija, Idejna rješenja, Idejni projekti), kako bi se uspostavila svrhovita i racionalna rješenja u skladu s pravilima struke, najnovijim spoznajama i na�elima održivog razvitka.


211

Potrebno je upotpuniti ve� izgra�ene kanalizacijske sustave, što podrazumijeva izgradnju kolektora i ure�aja za pro�iš�avanje otpadnih voda, te uspostaviti uvjete za u�inkovito održavanje i nesmetan rad. U skladu s Državnim planom za zaštitu voda, treba težiti uspostavi integralnog upravljanja vodama, prema na�elu jedinstvenog vodnog sustava i na�elu održivog razvitka, te osigurati preventivne mjere sa svrhom sprje�avanja i ograni�avanja ispuštanja opasnih i drugih tvari koje bi mogle prouzro�iti one�iš�enost ili zaga�enost voda. Svakako treba uspostaviti i stalan nadzor nad izvorima one�iš�enja (pra�enje ispuštanja otpadnih voda). Prema Strategiji prostornog ure�enja Republike Hrvatske, od državnog je zna�enja izgradnja zajedni�kih ure�aja za pro�iš�avanje zaga�enih voda s dovodnim kolektorima i ispustima u recipijent �ija veli�ina prelazi 50 000 ES, a od županijskog zna�enja je izgradnja takvih ure�aja i sustava veli�ine 10 000 do 50 000 ES. Na lokalnoj razini treba rješavati izgradnju ure�aja do 10 000 ES i pojedina�ne zahvate. C) KORIŠTENJE VODA -Energetsko korištenje voda Cilj je iskorištenje energetskog potencijala rijeke Save, koji na podru�ju Županije iznosi oko 1000 GWh godišnje, od �ega je mogu�e 60% iskoristiti za proizvodnju elektri�ne energije. Sa stajališta vodnogospodarskih interesa, prednost bi u gradnji trebale imati višenamjenske gra�evine (HE Zapreši� – radni naziv HE Podsused i HE Drenje), što treba uskladiti s drugim korisnicima prostora i sa zaštitom prostora. Radi poboljšanja ukupnih bilanci i sigurnosti opskrbe, te štednje energije, a u skladu s nacionalnim energetskim programom energetske u�inkovitosti i korištenja energije obnovljivih izvora, podržava se i predlaže gradnja malih hidroelektrana i drugih alternativnih izvora energije, koji su u skladu s najvišim ekološkim standardima i zahtjevima o zaštiti prirode. -Opskrba vodom ribnjaka Daljnji razvoj ribnja�arstva ovisi o mogu�nostima opskrbe ribnjaka dovoljnim koli�inama kvalitetne vode. Raspoložive koli�ine mogu se pove�ati akumuliranjem vode u slivu. -Navodnjavanje Sustavno, a ne parcijalno treba provoditi navodnjavanje u sklopu višenamjenskih rješenja, jer se na taj na�in mogu osigurati dovoljne koli�ine vode za navodnjavanje. D) URE�ENJE VODOTOKA I VODA -Zaštita od poplava Cilj je osigurati što ve�i stupanj zaštite od poplava rijeke Save i njenih pritoka. Da bi se to ostvarilo, treba izgraditi gra�evine koje �e omogu�iti visok stupanj kontrole velikih voda Save i pritoka, zaštititi do traženog stupnja bitne dijelove rije�ne doline i omogu�iti sigurno iskorištavanje zaobalnih površina. Izgradnjom sustava “Srednje Posavlje” posti�i �e se ovi u�inci: 1. osiguranje tolerantnih razina u vodotocima; 2. potpuna zaštita velikih gradova smještenih uz Savu i Kupu, brojnih manjih naselja, poljoprivrednih

površina i prometnica; 3. poplavljivanje �e biti pod nadzorom, a ne stihijsko; 4. zadržavanje vode u retencijskim prostorima bit �e kra�e, a i u�estalost plavljenja smanjena (to se

odnosi samo na retencije s objektima za kontrolu vode); 5. najpovoljnije uzajamno djelovanje velikih voda Save i glavnih desnih pritoka koji mogu pogoršati

stanje u Savi.


212

Stupanj zaštite je promjenljiv i ovisit �e o podru�ju koje se štiti, a predvi�aju se sljede�i stupnjevi zaštite: �� ve�i gradovi štite se od velikih voda koje odgovaraju redu pojave jednom u tisu�u

godina; �� naselja uz Savu i Kupu štite se od stogodišnje velike vode, a poljoprivredne

površine štite se od 25-godišnjih unutarnjih voda. -Odvodnja melioracijskih površina Osnovni zadatak i cilj odvodnjavanja zemljišta uklju�uju da se primjenom tehni�kih i agrotehni�kih mjera postigne i održi vodozra�ni režim u zemljištu, kojim se postiže optimalna i stabilna proizvodnja poljoprivrednih kultura. Odvodnju melioracijskih površina treba rješavati na na�in da se ne ugroze šumske površine i njihova bioraznolikost. -Bujice i erozija Ure�enje bujica i zaštita od erozije kompleksan je zadatak koji treba rješavati s ostalim zadacima vodnogospodarske djelatnosti. 2.2.3.6. ENERGETSKI SUSTAV A) PROIZVODNJA I TRANSPORT NAFTE I PLINA Slijede�i temeljne odrednice o pove�anju udjela potrošnje plina u odnosu na druge energente, treba plinoficirati cijelo podru�je Zageba�ke županije. Plin �e se koristiti i kao alternativni energent za termoelektranu - toplanu Prevlaka. Prijenosna mreža se vodi uglavnom u koridorima prometnica. Postoje�i eksploatacijski i prijenosni sustavi nafte i plina zadržavaju se i tehnološki i ekološki unapre�uju. Posebnim produktovodima vode se energetski visokovrijedni ugljikovodici od državne važnosti, koji zahtijevaju naro�ite sigurnosne mjere. Dosadašnju plinoopskrbu “ruskim” plinom iz pravca Slovenije, koja je upotpunjena iz doma�ih izvora, treba poboljšati novim opskrbnim pravcem kojim �e se transportirati “jadranski plin” visokotla�nim plinovodom tlaka 70 bara. Transportni sustavi plina i nafte moraju biti izvedeni tehnološki suvremeno i sigurno, na odgovaraju�im sigurnosnim koridorima i sustavima kontrole kako bi se izbjegle akcidentne situacije i ekološke havarije. U slu�aju akcidenata treba primjenjivati unaprijed pripremljene planove za intervenciju. Po zatvaranju pojedinih bušotina ili eksploatacijskih polja, treba prostor sanirati do prvobitnog stanja (šuma, poljoprivredno zemljište). Nusprodukti u procesu eksploatacije, obrade i transporta nafte i plina (kao zamaš�ena ili slana voda, plinovi i sl.) nipošto se ne smiju ispuštati u okolni teren, vodotoke ili u atmosferu, nego treba primjenjivati tehnologije sa zatvorenim proizvodnim procesima. B) ELEKTROENERGETIKA U sustavu prijenosa elektri�ne energije potrebno je izgraditi nove dalekovode napona 400, 220 i 110 kV koji �e osigurati pouzdanost dobave. Nedostatna ulaganja u razvoj mreže, pa i u najnužnije održavanje postoje�ih postrojenja u proteklim godinama, dovelo je do lošega stanja elektrodistribucijske mreže na podru�ju Županije. Zbog toga neki potroša�i imaju nedopustivo loše naponske uvjete, ili su pak njihovi niskonaponski strujni krugovi preoptere�eni, pa ima podru�ja koja nazivamo “sivim zonama”. Posljedica toga su u�estali prekidi u isporuci elektri�ne energije ili prenizak napon koji onemogu�uje normalno korištenje elektri�ne energije.


213

Takvo stanje, osim nekvalitetne i nesigurne opskrbe elektri�nom energijom postoje�ih potroša�a, onemogu�ilo je proteklih godina priklju�ivanje novih potroša�a. Jedino rješenje je interpolacija novih TS 10/0.4 kV u postoje�u srednjonaponsku mrežu i istodobna sanacija niskonaponske mreže tamo gdje nije potrebno interpolirati nove transformatorske stanice. 2.2.3.7. OBRADA, SKLADIŠTENJE I ODLAGANJE OTPADA Za postupanje s otpadom osnovna je potreba izgraditi cjelovit sustav sa što manje štetnih utjecaja na zdravlje i okoliš, uz što bolje gospodarsko korištenje otpada i što manje trajno odlaganje neobra�enog otpada. Strateška je opredijeljenost Države da se dostigne stupanj djelovanja sustava koji mora odgovarati razini prihvatljivoj europskim normama. Taj se cilj mora slijediti i na razini Županije, a postiže se dosljednom provedbom koncepta cjelovitog gospodarenja otpadom, kojemu su glavni ciljevi svrstani po prioritetima: �� izbjegavanje nastanka otpada (smanjivati koli�ine), �� neizbježivi otpad selektirati i vrednovati (koristiti, reciklirati, obra�ivati), �� odlaganje otpada. Izbjegavanje nastanka otpada obuhva�a niz mjera i zahvata u proizvodnji i potrošnji dobara na izvorima nastajanja otpada sa svrhom smanjenja koli�ine i štetnosti otpada. Vrednovanje neizbježnog otpada uklju�uje niz postupaka i tehnologija za iskorištavanje materijalnih i energetskih vrijednosti otpada, uz istodobno smanjivanje koli�ina i štetnosti (selektiranje, reciklaža, termi�ko iskorištavanje). Odlaganje otpada koji preostaje nakon maksimalnog iskorištenja materijala i energije treba provesti na na�in najprihvatljiviji za okoliš. Zakon o otpadu ("Narodne novine", broj 34/95) propisuje županijama, op�inama i gradovima obvezu donošenja Programa zaštite okoliša, kojim se utvr�uju mjere postupanja s otpadom. Op�ina, odnosno grad, osigurava provo�enje mjera za postupanje s komunalnim otpadom, a županija osigurava mjere za postupanje s neopasnim tehnološkim otpadom. Zagreba�ka županija do izrade ovog Prostornog plana još nije donijela Program zaštite okoliša, pa bi ovdje navedeni pristup rješavanju pitanja otpada na razini Županije na�elno mogao poslužiti kao smjernica. �� Gradovi i op�ine moraju osigurati zajedni�ki ili samostalno provedbu mjera o postupanju s

komunalnim otpadom, a Županija s neopasnim tehnološkim otpadom. Pri tome treba naglasiti da na�ela o�uvanja i zaštite okoliša kao i financijski i gospodarski �imbenici diktiraju udruživanje u traženju ekološki najprihvatljivijih, a ekonomski opravdanih rješenja. Stoga je preporu�ljivo da se zajedni�ki utvrdi strategija o postupanju s komunalnim i neopasnim tehnološkim otpadom koju bi prihvatili svi gradovi i op�ine i kao zajedni�ki program podržali je i realizirali.

�� Što prije treba usvojiti temeljno na�elo o postupanju s komunalnim i bezopasnim tehnološkim

otpadom kako bi se pobliže mogao razraditi koncept i etapna realizacija, jer pojedine lokalne sredine rješavaju vlastite probleme u vezi s otpadom ne uzimaju�i u obzir dugoro�na na�ela zaštite okoliša i suvremenoga gospodarenja otpadom.

�� Do usvajanja temeljnog na�ela o postupanju s otpadom nužno treba izna�i i koristiti prijelazna

rješenja, jer �e od izrade i donošenja do ostvarenja prote�i izvjesno vrijeme. Osim postupanja s komunalnim i neopasnim tehnološkim otpadom, Strategija i Program prostornog ure�enja Republike Hrvatske predvi�aju da se na podru�ju svih županija (pa tako i Zagreba�ke) osigura jedna lokacija za skladištenje i 4 do 5 lokacija za prikupljanje opasnog otpada.


214

2.2.4. ZAŠTITA KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI TE KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA A) ZAŠTITA KRAJOBRAZNIH, PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH VRIJEDNOSTI Polazne pretpostavke zaštite prirodne i kulturne baštine proizlaze iz zakonskih obveza i suvremenih stavova iznesenih u me�unarodnim konvencijama, poveljama i preporukama. Suvremena zamisao o�uvanja prirodnih, krajobraznih i kulturno-povijesnih (graditeljskih) vrijednosti polazi od pretpostavke sveobuhvatne (integralne) zaštite, gdje je nemogu�e utvrditi njihovu me�usobnu granicu. Prirodne, krajobrazne i graditeljske vrijednosti me�usobno se ispreple�u, a �esto i uvjetuju. Suvremena europska na�ela vrednovanja i zaštite kulturne baštine temelje se na spoznaji da je graditeljski oblik, bilo koje vrste i zna�enja, nedjeljivo povezan s neposrednom okolinom, a samim tim i širim regionalnim prostorom i krajolikom. Jedno od osnovnih polazišta zaštite graditeljske baštine je težnja da se sprije�i uništavanje neposrednog krajolika, kako bi povijesne gra�evine i naselja o�uvali svoje izvorno okruženje, a time i svoje prostorne vrijednosti i cjelovito zna�enje. Smatraju�i da kulturno i prirodno naslije�e predstavlja skladnu cjelinu, �iji su elementi nedjeljivi, nametnula se potreba integralnog pristupa analizi i vrednovanju prostora, te je proširena terminologija zaštite na pojmove kulturne i prirodne, odnosno prostorne baštine. Na na�elima integralne zaštite zasnovan je novi segment zaštite kulturne baštine, a to je pojam kulturnog krajolika, odnosno prostorne baštine. Pod prostornom baštinom razumijevamo “topografski definirana podru�ja u kojima je osobito izražen kvalitetan suživot kulturne baštine i prirodnih osobitosti sredine, odnosno kao cjelina je iznimnih povijesnih, arheoloških, umjetni�kih, kulturnih, etnoloških, znanstvenih, socijalnih i tehni�kih vrijednosti”. Uz tradicionalni pojam zaštite spomenika kulture i prirode, ravnopravno se pojavljuje i zaštita kulturnih i prirodnih dobara, odnosno vrednovanje svih oblika proizvoda prirode i ljudske stvarala�ke djelatnosti. Sukladno tim polazištima vrednovan je cjelokupni prostor Zagreba�ke županije kao antropogeni, ljudskom rukom oblikovani krajolik. Povijesne cjeline i ambijenti, kao i pojedina�ne gra�evine – kulturna dobra, zajedno sa svojim okolišem moraju biti na odgovaraju�i na�in (sukladno njihovim kulturno povijesnim, arhitektonskim, prostornim i etnološkim zna�ajkama) uklju�eni u budu�i razvoj. U cilju o�uvanja, zaštite i unapre�enja kulturne i prirodne baštine, što zna�i o�uvanje prepoznatljivosti, navodimo na�ela zaštite koja bi trebala biti polazna osnova budu�eg razvoja: �� kulturna i prirodna baština predstavlja temelj prepoznatljivost (identiteta) i dokaz je neprekinutog

slijeda (kontinuiteta) razvitka sredine, pa ju je potrebno štititi od svakog daljnjeg ošte�enja i uništenja temeljnih vrijednosti;

�� osim pojedina�nih gra�evina, kulturnu baštinu �ini i prostorna baština, bilo da je rezultat ljudskog djelovanja kroz povijest, ili je uzajamno djelo prirode i �ovjeka;

�� osim vrednovanih gra�evina, obi�no prepoznatljivih primjera odre�enog stila, kulturnu baštinu �ine i ostvarenja tradicijske stambene izgradnje, koje bi kao nositelje identiteta trebalo �uvati u izvornoj namjeni;

�� prirodni krajolik je neponovljiv, a svako novo širenje gra�evinskih podru�ja u vrijedne krajobrazne prostore zna�i osiromašenje krajolika i gubitak samosvojnosti prostora;

�� nastojati ostvariti edukativne staze kulturne baštine, �ime �e se potaknuti razvoj kulturnog turizma. Jedna od osnovnih zada�a zaštite kulturne baštine, osim zaštite i o�uvanja fizi�ke strukture arhitektonskog spomenika, težnja je da se sprije�i devastacija neposrednog prostora, kako bi on o�uvao svoje izvorno okruženje, a time i svoje prostorne vrijednosti i cjelovito zna�enje.


215

Povijesne cjeline i ambijenti, kao i pojedina�ne povijesne gra�evine i sklopovi zajedno sa svojim okolišem, moraju biti na primjeren na�in, sukladno svojim prostornim, arhitektonskim, etnološkim i povijesnim obilježjima, uklju�eni u razvoj. Razvoj treba usmjeriti na o�uvanje identiteta kulturnog krajolika, ostvarivanje preduvjeta za odgovaraju�e održavanje gra�evina visoke vrijednosti i njihovu revitalizaciju, kroz odabir namjena kojima se ne�e izmijeniti njihove prostorne i oblikovne zna�ajke. Sprje�avanje devastacija svih vrsta na kulturnim dobrima trebalo bi se osigurati stalnim pra�enjem stanja na gra�evinama i djelovanjem svih nadležnih institucija i službi. Povijesne cjeline i ambijenti, kao i pojedina�ne gra�evine koje imaju svojstva kulturnog dobra, zajedno sa svojim okolišem moraju biti na primjeren i odgovaraju�i na�in (tj. u skladu sa svojim prostornim, arhitektonskim, etnološkim i povijesnim zna�ajkama) uklju�eni u budu�i razvitak. To prije svega zna�i: �� o�uvanje i stru�nu konzervatorsku obnovu svih gra�evina i sklopova s obilježjima kulturnog dobra, �� o�uvanje povijesne organizacije (matrice), parcelacije i gra�evne strukture unutar zašti�ene

povijesne cjeline gradskog, gradsko-seoskog i seoskog karaktera, �� o�uvanje i obnovu tradicijske arhitekture (stambene i gospodarske), mlinova i ostalih povijesnih

gra�evina kao nositelja prepoznatljivosti prostora, �� o�uvanje i njegovanje izvornih i tradicionalnih uporaba gra�evina i sadržaja, poljodjelskih kultura i

tradicijskog na�ina obrade zemlje, �� nije li mogu�e o�uvati drvenu tradicijsku arhitekturu “in situ”, treba urediti tradicijske oku�nice

preseljenjem preostalih primjera drvenih gra�evina na prostore u kojima bi se organizirao muzej na otvorenom,

�� zadržavanje i revitalizaciju povijesnih oblika komunikacije – starih cesta, mostova, pješa�kih putova i planinarskih staza,

�� zadržavanje i o�uvanje prepoznatljivih toponima, naziva sela i zaselaka, bregova i potoka, od kojih mnogi imaju simboli�no i povijesno uporište,

�� o�uvanje karakteristi�ne slike kultiviranog krajolika, parcelacije i tradicijske opreme prostora. B) VODNI RESURSI Vodne resurse potrebno je, prije svega, promatrati sa stajališta iskorištavanja za potrebe vodoopskrbe i osiguravanja kvalitetne vode za pi�e, a mogu�e ih je iskorištavati i kao gospodarske potencijale (energetsko iskorištavanje, navodnjavanje, uzgoj riba), kao izrazite ekološke vrijednosti i kao turisti�ki potencijal (rekreacijske mogu�nosti). Izvorišta/crpilišta koja se koriste za potrebe javne vodoopskrbe stanovništva i gospodarskih subjekata moraju biti zašti�ena od namjernih ili nenamjernih utjecaja koji mogu nepovoljno djelovati na njihovu uporabivost (u smislu narušavanja kakvo�e ili redukcije izdašnosti). Ova odrednica Zakona o vodama, odnosi se i na resurse voda koji se još ne koriste, ali su namijenjeni za daljnji razvitak vodoopskrbe, odnosno za podmirenje potreba u budu�nosti. Odre�ivanje zaštitnih zona crpilišta temelji se na propisima o zaštitnim mjerama i uvjetima za odre�ivanje zona sanitarne zaštite izvorišta vode za pi�e. U skladu s važe�im zakonskim aktima, jedinice lokalne samouprave utvr�uju zone sanitarne zaštite izvorišta, koje obuhva�aju mjesta zahva�anja voda i ležišta zaliha voda s pojasom zemljišta za koje se propisuju posebne obveze i ograni�enja što se odnose na uvjete života i rada, promet, gra�enje, odlaganje otpada i dr. Zaštita izvorišta provodi se u skladu s Odlukama o zaštiti izvorišta, koje donose jedinice lokalne samouprave, a �ime se, na temelju prethodnih vodoistražnih radova, odre�uju veli�ina i granice zona sanitarne zaštite, sanitarni i drugi uvjeti održavanja i druge zaštitne mjere, izvori i na�in financiranja, te kazne za povredu odredaba Odluke.


216

Zone sanitarne zaštite utvr�ene Odlukom o zaštiti izvorišta, kao i prostor rezerviran za zone sanitarne zaštite za koje nije donesena Odluka, moraju se uvrstiti u dokumente prostornog ure�enja podru�ja na kojima se te zone prostiru. U okviru projekta Evidencija i gospodarenje zalihama podzemnih voda Hrvatske (EGPV) (nositelj izrade Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveu�ilišta u Zagrebu i Hrvatske vode) provedena je analiza postoje�eg sustava zaštite podzemnih voda u Hrvatskoj. Provedenom se analizom zaklju�uje da su mehanizmi zaštite podzemnih voda, koji bi trebali omogu�iti progresivno smanjenje postoje�eg i sprje�avanje potencijalnog zaga�enja, ve� sadržani u okviru važe�e zakonske regulative, me�utim u praksi je upitno njihovo provo�enje. Zaštita podzemnih voda na podru�ju savskog aluvija, s obzirom na koli�inu i kakvo�u zaliha vode, ima strateško zna�enje za daljnji op�i razvitak �itave regije. Posebno zna�enje za razvitak i daljnju opskrbu vodom stanovništva i industrije na podru�ju Grada Zagreba i Zagreba�ke županije zauzima lokalitet “�rnkovec” koji se predstavlja kao veliko potencijalno nalazište pitke vode, a smješteno je jugoisto�no od središnje gradske aglomeracije na prostoru desnog zaobalja rijeke Save. Zaštita ove izvorišne zone mora imati prioritet u odnosu na druge aspekte razvitka prostora. U sastavu Prostornog plana Zagreba�ke županije sadržane su informacije o namjeni, korištenju i zaštiti podru�ja postoje�ih i potencijalnih crpilišnih zona, a koje se temelje na donesenim Odlukama o zaštiti pojedinog crpilišta, te prijedlozima zona zaštite (na lokalitetima gdje do danas nije donesena Odluka) i raspoloživim spoznajama o potencijalnim izvorišnim resursima. Postoje podru�ja u kojima je potrebno na ure�enju režima voda intervenirati hidrotehni�kim zahvatima kako bi se neodgovaraju�e stanje poboljšalo (ugroženost ljudi i imovine). Kona�ni cilj hidrotehni�kih zahvata mora biti nastojanje da se gospodarski i razvojni interesi usklade s vrijednostima prirodne sredine. Potrebno je stru�no razmotriti mogu�nost da se svjesno dopuste sezonska plavljenja u prirodnim retencijama umjesto izvo�enja regulacija. C) ŠUME Osim gospodarskog potencijala šume imaju važnu ekološku funkciju u pro�iš�avanju atmosfere i stvaranju kisika, imaju utjecaj kao stanište šumske faune, na vodni režim, plodnost tla i poljodjelstvo i imaju druge korisne funkcije (lovne, rekreacijske, tutisti�ke i druge). Opstojnost šuma uvjet je ravnoteže ekološkog sustava u prostoru. Šume zauzimaju tre�inu površine Zagreba�ke županije i stoga �ine važan dio krajobraza i njegovih prirodnih osobitosti. Šume daju pe�at prepoznatljivosti krajobraznog identiteta prostora i nositelji su biološke raznolikosti i ekološke stabilnosti, pa stoga i nezamjenjiv turisti�ki i prirodni resurs. U gospodarenju šumama, bez obzira na formalnu zaštitu prirodnih cjelina, svi elementi gospodarenja i korištenja šuma moraju biti podre�eni kriteriju njhove ekološke funkcije i samoobnovljivosti. Mjere zaštite šuma naju�inkovitije se provode: �� pravilnim gospodarenjem na na�elima trajnosti i obnovljivosti, �� pove�avanjem šumskih površina, �� pravilnim planiranjem i korištenjem kontaktnih zona uz rubove šuma, �� o�uvanjem u reprezentativnim autohtonim ekološkim sustavima i krajolicima, �� izbjegavanjem prenamjene šuma u korist drugih namjena, �� rekultivacijom eksploatacijskih polja na šumskim površinama, �� sprje�avanjem aktivnosti štetnih za šumske zajednice u šumama ili u njihovoj neposrednoj blizini.


217

D) TLA "Tlo je mješavina mineralnog, biljnog i životinjskog materijala koja nastaje kroz stoljetne procese. Nužna je za rast bilja i preduvjet je poljoprivredne proizvodnje. One�iš�enje tla se provodi kemijskim sastojcima, solima, patogenim organizmima i radioaktivnim tvarima, tako da može ugroziti biljni i životinjski svijet. Nezdrave metode obra�ivanja zemlje mogu ozbiljno degradirati njegovu kvalitetu, izazvati one�iš�enja i prouzro�iti eroziju. Tretiranje zemlje kemijskim fertilizatorima, pesticidima i fungicidima u suprotnosti je s prirodnim procesima jer uništava korisne organizme kao što su bakterije, gljivice i drugi mikroorganizmi." (Microsoft Encarta Encyclopedia 99). "Tlo treba koristiti razumno i o�uvati njegovu produktivnost, a nepovoljne u�inke na tlo izbjegavati u najve�oj mogu�oj mjeri" ( �lanak 12, Zakon o zaštiti okoliša (NN 22794)). S obzirom na primarnu ulogu poljodjelstva u razvoju Zagreba�ke županije, može se re�i da je tlo njeno osnovno prirodno dobro i preduvjet razvoja. Ciljevi i preporuke: �� Prostornim planom Zagreba�ke županije pažljivo valorizirati gra�evinska podru�ja razgrani�ena

dosadašnjim prostornim planovima, te uzevši u obzir postoje�u izgradnju i odobrene lokacijske/gra�evinske dozvole, smanjiti gra�evinska podru�ja na kvalitetnim poljoprivrednim tlima,

�� odgovaraju�im mjerama u poljoprivredi svesti upotrebu kemijskih sredstava na nužni minimum, a posebnim mjerama poticati ekološku obradu zemlje,

�� osigurati financijske i organizacijske uvjete za �iš�enja svih divljih odlagališta otpada, u�inkovito sprje�avati njihovo obnavljanje te sanirati postoje�a,

�� provoditi racionalnu postupnu izgradnju kanalizacijske mreže s pro�iš�iva�ima otpadnih voda (uklju�ivo biljne ure�aje),

�� eksploataciju mineralnih sirovina provoditi na temelju posebnih studija, koja �e uz druge kriterije valorizirati kvalitetna poljoprivredna tla, te ih zaštititi,

�� posebnim mjerama smanjivati negativne u�inke prometa i havarija u eksploataciji i prijevozu nafte �� sadnjom zaštitnih šuma smanjiti utjecaje erozije, �� organizirati mrežu trajnog motrenja za kontinuirano pra�enje kvalitete poljoprivrednih tala,

intenzitet imisije one�iš�enja na ugroženim lokacijama te ponašanje, biopristupa�nost i prostorna i sezonska variranja metala u tlu. Time bi se omogu�ila procjena njihove toksi�nosti za pojedine od uzgajanih kultura i preporu�io na�in korištenja zemljišta, s ciljem smanjenja rizika od degradacije tala i one�iš�enja drugih medija okoliša (zraka, podzemne vode, vegetacije) i proizvodnje zdravstveno ispravne hrane.

E) MINERALNE SIROVINE Najve�i ekološki problemi Županije vezani na eksploataciju mineralnih sirovina postoje u korištenju šljunka i kamena, te u eksploataciji nafte i plina. Osim brojnih ilegalnih šljun�ara kojima se nekontrolirano devastira krajolik, ugrožava tlo i podzemne vode, problemati�ne su i legalne šljun�are, jer se ne provode rudarski projekti koji uklju�uju i sanaciju, rekultiviranje i transformaciju u druge namjene. Eksploatacijom nafte i plina ugrožene su najviše šume, tlo i vodotoci. Ciljevi i preporuke: �� eksploataciju mineralnih sirovina treba svesti u okvire održivog razvoja vode�i prije svega

ra�una o zaštiti okoliša, sprje�avanju devastacije krajolika i prirodnih vrijednosti, kao i zaštiti tla i podzemnih voda,

�� racionalno korištenje mineralnih sirovina, kao ograni�enog i neobnovljivog dobra treba biti osnovni kriterij pri odre�ivanju lokacija za njihovu eksploataciju,

�� eksploatacija mineralnih sirovina u funkciji sanacije postoje�ih eksploatacijskih polja i njihovo privo�enje kona�noj namjeni treba imati prioritet pri planiranju opsega i lokacija eksploatacija,


218

�� prijeko je potrebno da svaki razvojni program koji zna�ajnije zahva�a prostor i utje�e na okoliš, a u ovom slu�aju se pod tim razumijevaju rudarski projekti eksploatacije, mora sadržavati projekt za izvo�enje odgovaraju�ih sanacijskih radova,

�� za sva napuštena eksploatacijska polja potrebno je što prije izna�i primjereno najpovoljnije rješenje njihove sanacije što podrazumijeva izradu odgovaraju�ih projekata sanacije, koji �e tim prostorima dati novu kvalitetu u vizualnom i višestruko korisnom smislu,

�� na eksploatacijskom polju na kojem se obavljaju rudarski radovi potrebno je, sukladno rudarskom projektu, ve� tijekom eksploatacije mineralne sirovine provoditi postupnu sanaciju terena i biološkom rekultivacijom vizualno prilago�avati okolišu.

F) BIORAZNOLIKOST O�uvana biološka raznolikost, karakteristi�na za ve�i dio županijskog podru�ja, govori o nižem stupnju antropoloških utjecaja u tim predjelima (veliki kompleksi su brdoviti, šumoviti ili se poljoprivredna zemljišta ne obra�uju na intenzivan na�in). Ta se raznolikost smanjuje porastom djelovanja �ovjeka kroz sve oblike ugrožavanja okoliša. Zbog toga se stupanj biološke raznolikosti može smatrati objektivnim pokazateljem (sinteznim indikatorom) o�uvanosti okoliša. O�uvanost ekosustava i biološke raznolikosti od velikog je zna�enja za budu�nost ove županije, ako ona svoj razvoj želi zasnivati na turizmu i ekološkoj poljoprivredi. Lovni, ribolovni, seoski, ekološko-edukativni, pa donekle i izletni�ki turizam mogu egzistirati samo tamo gdje postoje o�uvani prirodni sustavi. Tako�er i proizvodnja zdrave hrane (bez upotrebe kemijskih sredstava) ima u ovoj županiji budu�nost, s obzirom na danas velike neobra�ene površine koje �e se isprati od kemikalija i time regenerirati. Ciljevi i preporuke: �� zaštitom (u smislu Zakona o zaštiti prirode) ve�ih prostornih cjelina visokog stupnja biološke

raznolikosti sprije�iti degradaciju ekosustava, �� izgradnjom regulirane odvodnje i pro�iš�iva�a otpadnih voda, te provedbom cjelovitog sustava

gospodarenja otpadom vratiti �isto�u vodotokova na onaj stupanj koji �e omogu�iti regeneraciju vodnih ekosustava (rakovi, ribe...),

�� provesti reviziju izvedenih hidroregulacijskih projekata i sanirati kriti�ne to�ke, te vratiti vode u rijeke (npr. Lonja) i podi�i razine podzemnih voda gdje je mogu�e,

�� kod novih hidrotehni�kih projekata respektirati, uz hidrotehni�ke, i šire ekološke kriterije, �� u planovima razvoja poljoprivrede favorizirati ekološki zdrave oblike proizvodnje te kreditima i

drugim mjerama stimulirati ekološki zdravu poljoprivredu. G) ZRAK Op�a procjena je da je kakvo�a zraka u Zagreba�koj županiji još relativno dobra, zbog niske gusto�e stanovanja i relativno malo industrijske proizvodnje. Mjerenjima je utvr�eno da se pojavljuju ve�e koncentracije SO2, NO i NO2 za trajanja vjetrova iz smjera Zagreba, što zna�i da one�iš�enja ne stižu iz Europe, Slovenije ili Zagorja ve� iz Zagreba. To potvr�uje pretpostavku da je za Županiju najve�i izvor one�iš�enja zraka grad Zagreb. U okruženju Županije djeluje 8 ve�ih zaga�iva�a (od 24 u Hrvatskoj): rafinerija Sisak, INA petrokemija Kutina, TE Sisak, CPS Molve, TE-TO, EL-TO, INA i INA Polimeri Zagreb, a na dvadesetom mjestu nalazi se Pliva, Savski Marof u Op�ini Brdovec, kao jedini ve�i one�iš�iva� zraka u Županiji. Usporedna tablica s ocjenom težine one�iš�enja pokazuje da Pliva emitira (od tri mogu�a stupnja: malo, srednje, veliko) "male" koli�ine kiselih plinova i "srednje" koli�ine vrlo otrovnih tvari. Razina utjecaja tih one�iš�enja je "srednja" na lokalnoj, a "mala" na regionalnoj i globalnoj razini. Sa stajališta Županije, a posebno Op�ine Brdovec, Grada Zapreši�a i drugih okolnih op�ina, ove "srednje" vrijednosti veliki su problem. Ostali zna�ajni izvori zaga�enja na podru�ju Zagreba�ke županije su: �� odlagališta otpada i otpadne vode industrije i naselja (neugodan miris), �� poljoprivredne farme (koncentracija amonijaka, sumporovodika i merkapatana),


219

�� šljun�are i kamenolomi (prašina), �� tvornice kovina, Veliko Trgoviš�e u Krapinsko-zagorskoj županiji (teže one�iš�uju zrak u gradu

Zapreši�u i okolnim op�inama dimovima i �a�om), �� tvornica emajliranih prizvoda Gorica u Dugom Selu (opasne kemikalije), �� promet, �� asfaltne baze, �� Zra�na luka Zagreb (ispušni plinovi zrakoplova, te buka), �� eksploatacijska polja nafte i plina. Ciljevi i preporuke: �� uspostaviti županijsku podru�nu mrežu za pra�enje kakvo�e zraka, �� smanjiti emisiju zaga�enja iz postoje�ih i novih izvora primjenom ekološki prihvatljivijih

tehnologija u industrijskim pogonima i pri eksploataciji mineralnih sirovina, s primjenom zaštitnih mjera protiv zaga�enja,

�� izgraditi sustave odvodnje i pro�iš�iva�e otpadnih voda naselja i gradova prije upuštanja u vodotoke i otpadnih tehnoloških voda iz industrijskih pogona prije upuštanja u kolektore kanalizacije naselja,

�� sanirati postoje�a i izgraditi nova odlagališta otpada, primjenjuju�i suvremena tehni�ka rješenja i tehnologije prikupljanja, sortiranja, obrade i odlaganja otpada, a tako�er i recikliranja iskoristivih vrsta otpada (kao papir, metali, staklo, plastika, i dr.),

�� zaštititi naselja od buke i prašine s jakih prometnica postavljanjem prirodnih barijera (drvoreda ili šuma),

�� pove�ati udio ekološki �istijih energenata, naro�ito plina, u širokoj potrošnji i u proizvodnim pogonima, a postupno otklanjati ugljen iz upotrebe, kao zaga�iva� zraka,

�� trajno gospodariti, te održavati i uve�avati površine šuma kao plu�a Zagreba�ke županije i šire regije.

2.3. CILJEVI PROSTORNOG URE�ENJA NASELJA NA PODRU�JU ŽUPANIJE 2.3.1. RACIONALNO KORIŠTENJE I ZAŠTITA PROSTORA Ciljevi racionalnog korištenja i zaštite prostora uklju�uju: �� smanjivanje i sprje�avanje nenamjenskog korištenja prirodnih resursa, a posebno podzemnih

voda, šuma, poljoprivrednog zemljišta visokog boniteta i mineralnih sirovina, �� radikalno sankcioniranje i suzbijanje bespravne izgradnje, posebno u podru�jima o�uvanih

krajobraznih vrijednosti, u ruralnim podru�jima i podru�jima pod posebnom zaštitom, �� poticanje kvalitetne izgradnje unutar gra�evinskih podru�ja naselja, s posebnim težištem na

revitalizaciji postoje�ih gra�evina, �� afirmaciju racionalnog korištenja prirodnih resursa u skladu s na�elima održivog razvitka, a

posebno u domeni iskorištavanja prirodnih resursa, poljoprivredne proizvodnje, gospodarskog korištenja šuma i korištenja šuma u turisti�ke i rekreacijske svrhe,

�� sanaciju devastiranih površina, posebno eksploatacijskih polja i divljih odlagališta otpada prenamjenom u trajne oblike korištenja ili rekultivacijom,

�� uspostavu jedinstvenog sustava za sprje�avanje i uklanjanje šteta od elementarnih nepogoda, �� uspostavu složenog sustava za pra�enje promjena u okolišu, oslanjaju�i se na postoje�e programe

monitoringa koje provode znanstvene i javnozdravstvene ustanove.


220

2.3.2. UNAPRE�ENJE URE�ENJA NASELJA I KOMUNALNE INFRASTRUKTURE Glavni cilj i obveza vezani za unapre�enje ure�enja naselja odnosi se na racionalno korištenje prostora za izgradnju naselja, odnosno odre�ivanje gra�evinskog podru�ja. �� Prostor za razvoj naselja mora biti utemeljen na nekoliko kriterija od kojih su posebno važni:

optimalna gusto�a, argumentirane demografske i razvojne perspektive, o�uvanje poljodjeljskih, šumskih i vodnih resursa i optimalna organizacija naselja s težištem na uvjetovanost komunalnog infrastrukturnog opremanja.

�� U okviru ure�enja naselja treba preispitati i po mogu�nosti smanjiti veli�inu gra�evinskog podru�ja

brojnih naselja u odnosu na utvr�eno u prostornim planovima bivših op�ina, jer su ona, u ve�ini slu�ajeva, predimenzionirana.

�� Važno je sustavno unapre�ivati ure�enje i opremanje naselja, a posebno središnjih naselja.

Temeljne funkcije za kvalitetan život, a posebno osnovno školovanje, zdravstvena zaštita i opskrba, trebale bi biti osigurane na razini stanovništvu prihvatljivog komfora i dostupnosti. Ta dostupnost može se osigurati o�uvanjem tradicijskih i gradnjom novih objekata (škole), ali i funkcioniranjem unutar sustava po na�elu: usluga što bliže potroša�u i korisniku.

�� Prostorni razvitak i širenje naselja treba biti u relaciji s povijesnom strukturom naseljskih prostora,

koje pri izradi novih planova treba sustavno uskla�ivati s demografskim kretanjima. �� Radi zaštite prostora korisno je obnavljati i zapuštena naselja i kad je to neracionalno glede

komunalne infrastrukture, s ciljem postizanja drugih probitaka u temeljnom usmjerenju prostornog ure�enja Županije. Takva obnova treba obvezno uzimati u obzir i o�uvati prirodne vrijednosti i kvalitetu krajolika, staru strukturu gra�enja naselja i domova, tradicionalne gra�evne materijale i oblike, uz osiguranje prometne dostupnosti i telekomunikacijskih veza.

�� Obveza je planirati i odrediti mjere za komunalno infrastrukturno opremanje podru�ja naselja kao

uvjet za daljnji razvoj i izgradnju svakog naselja i doma, s time da se mora osigurati pristupna prometnica, pitka voda, prikladan sustav odvodnje, elektri�na struja, ako postoje mogu�nosti plinski priklju�ak i mogu�nost telefonske linije.

��

221

3. ��

3.1. ��

�� velikeprostorne cjeline: �� ! �� "�� #�� $�� %��razini.

��-funkcionalnoj cjelini središnje Hrvatske, u koju se ubrajaju još � &�� ' (��! ��-��! )��-��! (��-��!(��-%��!*��+��

&�� %� �� egiji prostornog ��$��'

�� europskih i regionalnih prometnih pravaca.

Prostorno razvojnu strukturu �� !"��!� #��!�� !��!�� "�� $��%��%� �� !�� "�� !�� !� ��!� ��zaustavljanje izgradnje i sanaciju perifernih zona (izmještanje magistralnih pravaca, velika infrastruktura).

&�"�� "�� !�� '�� (�� )� � *� � �� !� �� +�!�� $�� *�� ,��Podravine i Podravskog prigorja na kojima je potrebna revitalizacija naselja i gospodarstva, a osobito poljodjelstva. Resursi i krajobraz su pod utjecajem urbanizacije s velikim promjenama prirodnog i kultiviranog krajobraza.

Planska usmjerenja se odnose �� #��kontinentalnog turizma vezanog za termalne vode, lov, kulturnu baštinu (dvorci), zatim na eksploataciju �� #�� (-��$��)� �� !�� -prometne funkcije gradova (��*��'��.��)�

-�� !"�� #�� (�� !�� !�� /�� )� �� %!� ��!�� #�� Grada ��!�� !�� !�� "�� (�� )�� %�� (��)� ��!�� "��!� ��!��"��odvodnju i otpad."

��

�� Povoljan geoprometni po�� -�� europskih i regionalnih prometnih pravaca smještenau zagreba�kom okru�enju, a prostorno udaljena samo stotinjak kilometara zra�ne linije od Jadranskog mora. Najva�niji nacionalni i me�unarodni cestovni i �eljezni�ki pravci sijeku se u Zagrebu, prolaze$i pritom teritorijem Zagreba�ke�upanije.

��

222

�� Smještaj� �� !� �"#!� ��$�!% �� 'nezaobilazna “vrata“ kroz koja vode putovi do svih zra�nih luka i gradova na hrvatskom Jadranskom moru,

�� Prsten gradova srednje veli�ine te mre�a malih gradova kao osnova za unapre�enje prostorno razvojne strukture policentri�nog tipa, ali i znatan dio ruralnog te zašti&enog podru�ja prirode.Razvoj središnjih funkcija i širenje urbanih procesa na ovom prostoru uvjetovani su prije svega vezama sa Zagrebom i prometno - geografskim polo�ajem.

�� ,��%��%��%��$�!%��#!��"'� (�!�(��)��$�!%�*�Me�usobni interesi u korištenju prostora, njegovih ljudskih i drugih resursa, naglašavaju potrebu kontinuiranog uskla�ivanja razvoja svih sudionika na ovom prostoru, kako Zagreba�ke�upanije i Grada Zagreba tako i velikih infrastrukturnih sustava, dr�avnih i lokalnih subjekata, javnih i privatnih sudionika.

�� Grani�no podru�je s Republikom Slovenijom (oko 18 % površine-upanije) daje ovom prostoru zna�aj tranzitnog podru�ja, a njegovom stanovništvu omogu$uje lakšu gospodarsku i drugu komunikaciju s drugim zemljama, koriste$i polo�ajne prednosti.

�� Zagreba�ka je �upanija po poljoprivrednim resursima jedna od najbogatijih hrvatskih �upanija:56% ukupne površine odnosi se na poljoprivredne, a 35 % ukupne površine-upanije�� ume.Stoga $e poljoprivreda i nadalje ostati va�na gospodarska djalatnost Zagreba�ke �upanije.Me�utim, stanje poljoprivredne proizvodnje i korištenje prirodnih resursa -upanije još nisu zadovoljavaju$i niti su prilago�eni velikom tr�ištu.

�� Zagreba�ka �upanija svojim povoljnim smještajem, a poglavito bogatstvom brojnih raznolikih prirodnih i kulturno-povijesnih turisti�kih resursa, ima veliki turisti�ki potencijal koji treba i nadalje poticati.

�� "��# �� vodni resursi. Podzemne vode savskog aluvija, s ��%�� $� %��#� ��! �� %�� %� �� %�� %��na druge aspekte razvitka.

�� Sustav odvodnje otpadnih voda��$��%��$�� !�nisu osigurani ni potrebni uvjeti s gledišta zaštite okoliša. Stanje vodoopskrbe �� %��$� .�� -��/! �� %�� sustavu odvodnje. Oko 60 % stanovništva ima riješenu vodoopskrbu, koja se obavlja organizirano.

3.2. ORGANIZACIJA, OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJE PROSTORA

��%��%��!�� 0� ��%� ��! �� 1�� %�� 2� ��kstualnog dijela ��!3�� !+!�(�( !�3058,15 km2, s planiranih 340.000 ukupnih stanovnika!�� 3��!��#��

Organizacija prostora �� ' poljoprivredne, šumske i vodne površine, površine naselja i površine prometno-infrastrukturnih koridora, unutar kojih se planovima �� rostora, ovisno o prostornim i ��%��%��-��%�� %�� !��!��3��3��3��!��!��!prirodnim i stvorenim razv�� $��$��%��

��

223

�� %��%�3��%�broj 1: "Korištenje i namjena prostora" u mjerilu 1:100 000. Ovdje treba naglasiti da je organizacija ��-��",-�!��+��"&!$.�� !�'��+!)%! �$�#��#/!��4�%�� %�� ! � � �� %��odredbama, smjernicama iz Strategije i Programa �� ! ��provedbenim odredbama ovog Plana.

Prostor za razvoj naselja

5�� !��%��0�3��#678��-��!��Zakonu o podru�jima�upanija, gradova i op$ina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", broj 10/97,124/97,68/98,22/99,117/99,128/99,44/00 ).

��!��#��%�!��%��%�� standardu elaborata prostornih planova ("Narodne novine", broj 106/98), unutar svakog naselja ,0!-�/,#(�,"�'�(#�1� (�'��,/��(�1��1+�� ,!��.�(�/�� ,��!)!&(� ��( �

�� Poligonom (plohom) '�(#�1� ��,"� �,!��,�$��2!+( ,#(-�'�)�"��(-��+!&(-��)�34�0�*�Onamogu biti kompaktna ili rastresita. Poligo��#��%��%��%��. ��/��#�� # �� $��

�� (-%��-�,"�'�(#�1� �� ,!��,�$��2!+( ,#(-�'�)�"��(-��-� �(-��)�34�0�.�koja mogu biti k�� 9��#�� $��

"�� 3� %� �� % �� $�'

�-�� "�� !�� !�� !��%�� %!��!�� !�� !�� -�� !�� %�� "�� enjem o ��!�� !� !��!�� "�� 012� �� "�� -�� !� �� !��%��smanjenja��"�� !��e ne privode planiranoj namjeni."

5�� # �� $�� $�� %�� 8�::: #�� 9�� %� �%�� .�� %�� %� ��! �� 0�0��2�/ustanovljeno je da je samo 38; ��# �� %�� .0��867 #�/! � �� $� �� %�� 8!6< �� hektaru.

S obzirom na sve navedeno, ovim se Planom !�'�!)+(2��'�+!&� �!�� inskog�� +��$� �� $��=�� .� ��%��/!��3��%��>��

Nam�� # �� $�� !��%��#!��# � ��# ��! �� ne namjene, kao što su osobito �� ! ��! ��! ��%��! %��! ��3�� ! ��!��%� ��3��!��#!��#!��#��!��!��vina za gospodarenje otpadom, te za javne i zaštitne zelene i vodne površine.

��

224

��)�"��1��(1$��) �"�(1+� naselja�%��%��0�9��obavljanju djelatnosti koje prema posebnim prostornim zahtjevima nisu sukladne temeljnim funkcijama �� ? �� $� �� %��naselja:

�� prostori gospodarske namjene - proizvodne i poslovne, �� prostori za iskorištavanje mineralnih sirovina, �� prostori ugostiteljsko -��!�� prostori športsko-rekreacijske namjene.

Poljoprivredne površine predstavljaju osnovni gospodarski resurs ruralnog prostora, te se sukladno ��%��$��'

�� osobito vrijedno obradivo tlo -��#��$��kvalitetnije površine za uzgoj poljoprivrednih kultura, a ��#��#��'0�0?0�2?2�0�2�2?

�� vrijedno obradivo tlo - ��#��$� �� ? � �� bonitetnih klasa i potklasa: 3.1; 3.2 i 4.1;

�� ostalo obradivo tlo -��#��$�� #��#��'@�2?<�0�<�2�

Šume osnovne namjene predstavljaju, uz poljoprivredne i vodne resurse, temeljnu ekološku�� ?��%��$��'

�� šume gospodarske namjene -��#��$��$�� !�� ?

�� zaštitne šume - ��#��$�� ! � �� %� ��iti i �� .�� %�� %��! �� ! �� #��/?

�� šume posebne namjene -��%�� !�� 3��# .%� ��$��#/ ��! �� %�! � � �� %� ��-ugostiteljske djelatnosti (kampovi, izletišta).

Ostale poljoprivredne i šumske površine o��#��$��%�� 3��%��dijelove ruralnog prostora, koje su uglavnom namijenjene ekstenzivnoj poljoprivredi.

Vodne površine��#��$��3��#��- rijeka, potoka, jezera (za proizvodnju energije, rekreaciju i navodnjavanje), ribnjaka i akumulacija (za vodoopskrbu i navodnjavanje).

Ostale površine��#��$��!�� #�� izvan naselja.

��

225

5*3*6*�� NAMJENU POVRŠINA

7 �,!�� (� (1$��2! !� ,/�"#/"�!.� '��'�(+�!) !.� 8"-,#!.� +�) !� /!� '�+�8( !�'�,!% !� �-�! !� (�ostale površine)

Tablica 3a: Rednibroj

Naziv�upanije

ZAGREBA�KA��UPANIJA Oznaka Ukupno ( ha )

Postotak od površine�"'� (�!

Stan/haha/stan*(procjena 2015.)

1.0.ISKAZ PROSTORNIH

POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA

1.1.

&��ukupno:

,%��&�ukupno:

- kontinentalno-��- ostalo

GP 37.000

13.769

3.8629.918

12,09

4,50

9,19

24,69

1.2.

��%��ukupno:

I + K TR

6.703

3.948557

2.198

2,19 50,72

1.3.

Poljoprivredne površine ukupno:- obradive

P

P1P2P3

123.578

16.19710.65496.727

40,41 2,75 0,36*

1.4.

Šumske površine ukupno:- gospodarske - zaštitne- posebne namjene

Š

Š1Š2Š3

97.860

93.7422.5291.589

31,99 3,470,28*

1.5.Ostale poljoprivredne i šumske površine ukupno: PŠ 18.019 5,89 18,86

0,05*

1.6.

Vodne površine ukupno:

- vodotoci - jezera i akumulacije

V 10.565

6.0744.491

3,45 32,18

1.7.

Ostale površine ukupno:

NIS

12.077

2.2129.865

3,95 28,15

��

ukupno:305. 815 100 1,11

"-��1 �#�+�� GP-�� I - proizvodna namjena �� K - poslovna namjena

�� T - ugostiteljsko-�� R - športsko-rekreacijska namjena �� V - vodne površine

�� N - posebna namjena �� IS - površine infrastrukturnih sustava

�� P -�� P1 - osobito vrijedno obradivo tlo �� P2 - vrijedno obradivo tlo �� P3 - ostala obradiva tla

�� Š - �� Š1 - gospodarska šuma�� Š2 - zaštitna šuma�� Š3 - šuma posebne namjene �� PŠ - ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište

��

226

3.3. �� 9� ��

3.3.1. GOSPODARSKE DJELATNOSTI

Na temelju "��$��-��$�!%��#!��"'� (�!�)��3::6*�$�)( !A.A&�� ije”, broj 0�=78/��$��%�� !��!na poticaju razvoja:

�� malog poduzetništva�� poljodjelstva i�� turizma,��#��3��%��!�%��

Gospodarski razvitak-upanije mora se, prema Programu, temeljiti na ��#��$�� mnogih kriterija, jer treba biti zadovoljena i potreba pozitivnog financijskog poslovanja i odr�ivog razvitka, što uklju�ujeo�uvanje prirodne sredine, uzimanje u obzir tradicijskih vrijednosti i poboljšanje kvalitete�ivljenja.

-upanija i jedinice lokalne samouprave trebaju pru�iti sljede&e vrste potpora razvoju poduzetništva:

�� razvoj komunalne infrastrukture, �� prostorne potpore (pravna i druga podloga glede lokacija za obavljanje odre�enih djelatnosti), �� financijske potpore (krediti, bespovratne potpore, smanjenje komunalne naknade i prireza), �� institucionalne (centri za savjetovanje, poduzetni�ki inkubatori, informiranje i povezivanje

poduzetnika).

9�� %��%��%�� %�� ! �� $� ��$�� %��! ��$� %�� %�� proizvodnoj kooperaciji i potrebama stanovništva.

)��$� ��%�� %�� %�� %�� gospodarske strukture, racionalne dislokacije nekih djelatnosti velikih gospodarskih razvijenih središta,�� $��3��!��$�� %��! kroz ��%��%��!��$�� %� ��%��#%��4�� realno i objektivno procijeniti i programski valo��%�� $� �� =�$��

A) GOSPODARSKE ZONE (PROIZVODNE I POSLOVNE)

��!��%��#industrijskih komp�� .��/��racionalno korištenje prostora, a osobito poboljšanje opreme komunalnom infrastrukturom i ��

��$� �� .��%�� / � �� %� ��$�� # �$��! �%�� % �� 3�� ,% ��%��%�� #��%�� .��%�� /! �� -�� %�� %� �� %� �� 0777� � 2:::� �� .��3� � ��1.1.3.2.), vidljivo je da (1$��2! �,/� /(0� '�+�8( � "� ��$�!%��#�� "'� (�(� (1 �,(� ,�-�� 6;.� 56�<*�� %�� ! � �� planovima bivših�$��!��%��%��%��

��#��%��!� �%�� A�� 2::0�godine" na poticaju razvoja malog poduzetništva, poljodjelstva i turizma, ovim se Planom usmjerava �'&( !�(�$��)�+!�)��,/�"� �� (1(��"�+��!&(-�'��,/�� (-�'�� +(-��)�!2! !.�� !(1$��2! !�

��

227

površine gospodarske – proizvodne i poslovne namjene i tek onda planiraju nove, za gospodarski razvoj prihvatljive zone, uz uvjet�)��,!� !�'�+!&�+�� (0�+��"#"' ��'�+�8( �*�

�� $�#��%��# ��# ��#%��!�� $� �� %��ne potrebe lociranja +!&(0��#��

+��$��%��%��%��manjih i srednjih ��#��.��%�� /�� - u sklopu zone mješovite namjene, ako ��%�� %��3��!��%�� !��transportne zahtjeve.

Planiranje novih ��# %�� %�� %�� !��%��

B) POLJOPRIVREDA

&�� %� �� %�� 5 �� #��poljoprivrede.

�� # #��# �� 5sastavu ok�08� ��$�#��#�� 3��<7;!%�� 2B;! � ��3� �� 8;! �� ;! ��$��3� �� 2; � ��3� �� 0;� "� �� #�� 02;�� !�BB;��osjedu privatnih (obiteljskih) gospodarstava.

�� %�� !�< #��>��! ��$� ��obiteljskih gospodarstava po svojim su proizvodnim kapacitetima vrlo mala, štopredstavlja temeljni problem suvremenoga gospodarenja.

Promjene društveno-gospodarskog sustava, a time i uvjeta gospodarenja u našoj zemlji, vrlo su �� 3�� %�� $� ��#�� posljednjih deset godina. Jedna od posljedica tih utjecaja jest i problem gospodarenja )��+ (-�zemljištem �� 3� �� %�� %�� $ ��%��!��al.

5 �� %� �� %�� % �� %�� ! 5�� %� �� %��projekta "Gospodarenje poljoprivrednim zemljištem u Zagreba�� A . ��! 2:::�/! �% ��%��$�'

"Pri gospodarskoj analizi, temeljem dostupnih podataka i modeliranjem poljoprivrednih gospodarstava, ��%��'

�� $� �� ih poljoprivrednih gospodarstava rabi razmjerno male površine koje ne ��$��#��3��%��%��?

�� $�!��$��%��! ��$��$��#�� $��!��$��%��ki rezultat;

�� %��%��!��%��#��za pretpostavljeni broj osoba zaposlenih na gospodarstvu;

�� $�� .�� $��/�� #��rsa, kao � ��$�� %�� %� � ��! �� #�� #�� %�pojedine proizvodne tipove.

4��#��%�!�� !��poticanje gospodarstava na '�+!&� �!� '�+�8( � radi dohodovn� �� %�� ,�� $��! ��

��

228

�� ! �� %�� #� ��#�� ! ��3� �� #��%��%��

Sp�� %�3�� 3�� 3�� %�� .�� /!�� %� �� ! �� $� �� #�� 3�� %�� %�� vitalizacije tala putem hidro- i agro- ��#��#��#%�#��A

Pred�upanijskom, kao i pred�itavom hrvatskom poljoprivredom nu�ne su zna�ajne promjene koje$ese istodobno odvijati u dva pravca: (a) pove$anje proizvodnosti i kakvo$e, te (b) sni�avanje troškova proizvodnje, a sve u nastojanju neugro�avanja, zaštite i o�uvanja okoliša. U ostvarenju postavljenih ciljeva treba nastojati na:

�� racianalnom korištenju kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta te smanjenju i, ako je mogu&e,onemogu&avanju korištenja kvalitetnog zemljišta za nepoljoprivredne svrhe,

�� poboljšanju�ivotnih, radnih i proizvodnih uvjeta na selu, odnosno provo�enju strategije integralnog razvitka sela,

�� stvaranju odr�ivih i ekološki prihvatljivih proizvoda i sustava proizvodnje hrane u svrhu o�uvanja i zaštite prirodnog okoliša (osobito na vodonosnicima podzemne pitke vode),

�� okrupnjivanju posjeda obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva,

�� iskorištenju postoje$eg, trenutno neiskorištenog, dr�avnog poljoprivrednog zemljišta, uz izradu cjelovitog, gospodarski u�inkovitog, programa,

�� stvaranju prepoznatljivih �upanijskih proizvoda i njihovom organiziranom nastupu i predstavljanju na tr�ištu.

Na temelju bonitetnog vrednovanja tala .C�� ! �� %�ped��!0777��/!3��-��@@��3��%�� ! �� #prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova ("Narodne novine" broj 106/98), bonitetne klase i potklase poljoprivrednih tala svrstane su u prostorne kategorije P1-osobito vrijedna obradiva tla, P2-vrijedna obradiva tla, P3-ostala obradiva tla i PŠ-poljoprivredna tla vrlo loših oranica i pašnjaka ili tlo namijenjeno šumama i šumskom zemljištu.

U Kartografskom prikazu broj 1. ovog Plana �� # ��# ��#.� ��#/��5��#��#��#��@��<;!��%�� '��#��@:;�

Iz toga proizlaze smjernice )��,!�'��'�(+�!) ��/��'��,/�� !�#�/!$��(�!��6�7#��"��( !�%� (/!/ !�#��,!�(�'�/#��,!�6*6.�6*3.�3*6�(�3*3*=�(�'��,/�� !�#�/!$��(�!��3�7#��"��( !�%� (/!/ !�#��,!�(�'�/#��,!�5*6.�5*3*� (�>*6*=� /�!%��"�"� ��+!&��-�$"&��-�!�(�1�8/(/(/(��)�'�! �-�! !�(�,��"+�/(�1��'�(-�� "�poljoprivrednu proizvodnju.

C) ŠUMARSTVO

Šume i šumska zemljišta kao dobra od op$eg interesa u�ivaju posebnu zaštitu, a uvjeti i na�inkorištenja propisani su posebnim zakonom. Prostornim planom Zagreba�ke�upanije uzima se u obzir gospodarska, ekološka, estetska i zaštitna uloga šuma u prostoru.

Šume imaju veliku gospodarsku vrijednost zbog drvnih zaliha (kao obnovljivi resurs), kao ekološkisustav i zbog svojih drugih funkcija. Stoga je potrebno bar odr�ati njihov sadašnji udio u površiniZagreba�ke �upanije ili ga pove$ati, naro�ito u vodozaštitnim podru�jima, te provoditi druge mjere zaštite i dobroga gospodarenja šumama.

��

229

Gospodarenje i upravljanje šumama

Šume moraju zadovoljiti kriterije koje ima prirodna šuma glede strukture, stabilnosti i sposobnosti ��!��%��# ��#��$��%�� !��%��%��biti nagla ��!��%��%��$��%��%�� !��5�� $�kvalitetnu strukturu, omjer vrsta, kvalitetu stabala i izgled, pa se kontinuirano treba izvoditi radove ��3�� %��#��

U %� ��$�� ! ��!�� %� ��$��prirodne baštine, posušena stabla treba postupno zamjenjivati, a nikako se ne smiju provoditi �� # �� 9� �� $� �� %�� !%�� $� �� %�� $�! � �� $� �� 3�� 3� � ��kontaktne dijelove šuma prema površinama druge namjene.

Ekološke i socijalne funkcije šume

�� 3�� 3��3�� !��što su:

�� hidrološka,�� protuerozijska,�� klimatska,�� 3��%��!�� utjecaj šuma na prepoznatljivost i ljepotu krajolika, �� 3��!�� !��

Hidrološka funkcija šuma�� 3�� $�� # � ��%��# ��! �� %�� %��3��D��

Protuerozijska funkcija šumaŠumski pok��%� ��%��D��%� �� $�� 2:; � �� ! �� posebnim uvjetima.

Klimatska funkcija šumaD��!�� %��%�� #��#%��#�� *�$� �� .�� +��3� � -�� – �� / ��

Protuimisijska funkcija šumeOva funkcij�� $��%�� !�� %��#��#��3��D�� $��%�� %%��!��#��#��

Vjetrobrane funkcije šumeD�� 3��

4��!��!��3��%��3�� 9��3�� !�%�� %� ��! ��! �%��! ��! ��! �� 3��D�� %��%��#��%��

��

230

�8/!&! �,/�8"-��(�-�!�!�1�8/(/!

Propadanje šuma je u porastu i pokazatelj je narušenih prirodnih odnosa u šumskom ekosustavu. 9��$�� $�� #��.��-55%),��.0:;/�>��ces, treba djelovati na otklanjanju uzroka takvog stanja, a to su: �� #��#��!�� $��%�� #��.��!3��/!�� $��%��%��#��!�� 3��!�� usitnjavanje šumskih površina, i dr.

a) Nizinski pojas

5��%�� #��.��$�� /! � �� 9�� %�� #�� %��%��

Šume�� $��#��!��#mladica.

1�� %��# %�#�� $�� djelotvornije privedu opustošene površine šumskoj proizvodnji, i to najprije uklanjanjem uzroka degradacije.

Tako uzgojne radove treba provoditi na:

�� pripremi tla i poboljšanju uvjeta za šumsku proizvodnju, �� njezi preostalog fonda stabala za rasplod, �� # ��# ��# �� o najbolje uvjete za pomladak i

prirodnu obnovu šume.

Na onim površinama gdje je sušenje reduciralo drvnu zalihu za više od 30% i gdje su nakon toga �� !��%��

�/)��

B�� #��$�� .��!�� /� 9�� # � ��$��#��!�� #��enja struktura šuma u gospodarski i ekološki��

�� ! �� 3��$�!#��Tako se obavlja i izmjena omjera sastojina.

c) Brdski pojas

)�� ! � �� # �� $�� ! �� #�� # ��! �� %�� sjemena i opstanak mladica.

d) Gorski pojas

&�� %�� 3��! �� treban monitoring, uklanjanje izvora štetnih utjecaja i mjere sanacije.

��

231

Mjere korištenja i zaštite šuma

"�� #��%��$��'

�� pri planiranju zahvata na izgradnji cesta, kanala i drugih infrastrukturnih sustava u nizinskim predjelima daje se prednost ekološki povoljnijim rješenjima,

�� 3��# ��#�� !�� izbjegavanje presijecanja šumskih površina infrastrukturom i izoliranja dijelova šumskih površina

unutar drugih, za šumu štetnih namjena, ili unutar ograde, te usitnjavanja šumskih površina ispod 0:#��#%��!

�� %�� %��# �� . �� – livada – ��/ � �� !��3��$��acija tih biotopa,

�� %�� <:�� #%��!�� #��$��#��!�� %� �� !

osim na za �� ! ��$� �� ! �� %�� #�� ! �� gospodarske osnove,

�� da se pojedine korisne funkcije šuma planskim pošumljavanjem koriste za zaštitu vodocrpilišta, u sustavu zaštite od poplava, zaštitu od erozije tla, vjetra, buke i prašine,

�� $��#��3�� %��%��!��3��! ��!lovstvo i dr.,

�� $��#%��#�� !��!�� ! �� # ��

��%��#�� %�� jednake starosti,

�� smanjenje udjela drva koje se koristi kao energent u ukupnoj potrošnji energije, �� %�� %� ��$�� $��

��# ��%��3��!��!�� da se u predjeli�� %��%� �

predvidi potrebna sanacija, �� -��3� � E��

-��%��3�� %��%�� # ��!

�� rekultiviranje iscrpljenih eksploatacijskih polja mineralnih sirovina na kojima su bile šume ili šumskozemljište.

D) LOVSTVO

F��#��$��!��#��%��%aštitu.

U Zagreba�koj�upaniji ima 69 zajedni�kih i 14 dr�avnih lovišta (od kojih je 6 u potpunosti u granicama -upanije, a 8 djelomi�no) te 3 dr�avna uzgajališta divljih pataka. Lovstvo se regulira lovnogospodarskim osnovama. Lov pojedine divlja�i dopušten je u onoj mjeri koliko je to propisano lovnogospodarskom osnovom, koja se izra�uje za svako lovište, a uzima u obzir uvjete i mogu$nostistaništa u korelaciji s potrebama pojedine vrste divlja�i.

F�� 3�� ! �� %� ��$�� prirode, ako je to aktom o njihovom proglašenju posebno zabranjeno, te u naseljima i u pojasu 300 m ��5%� ��$��%��%��%� ��i.

U lovištima se mogu izvoditi lovnogospodarski i lovnotehni�ki objekti, koji slu�e za hranjenje divlja�i,kretanje po lovištu, lov, ali i za promatranje divlja�i i ostalih�ivotinjskih vrsta.

�� # �� 3�� -�� %��3�� #��!� �%� ��$��#��3��"��#��%��%�#��!�� #��

��

232

Gospodarsko zna�enje lovstva u Zagreba�koj�upaniji moglo bi se pove$ati razvojem lovnog turizma koji ima zna�ajne, a nedovoljno iskorištene potencijale.

Danas je najzna�ajnija uloga lovstva upravo u odr�avanju ravnote�e me�u populacijama divlja�i, a vezano s tim i u o�uvanju biološke raznolikosti podru�ja.

U skladu s pove$anom svije $u o zaštiti okoliša, pri planiranju bilo kojih zahvata u nekom prostoru treba voditi ra�una o prirodnim resursima. U razvoju lovstva treba pove$ati broj divlja�i, a time i biološke raznolikosti.

Mjere zaštite i unapre2enja lovstva:

�� pri planiranju bilo kakvih zahvata u prostoru treba te�iti o�uvanju bioraznolikosti, koja je danas izra�ena, a nu�na je za razvoj lovstva,

�� pri planiranju prometnica svih nivoa, vodoprivrednih zahvata (kanala i sli�no), naro�ito onih ogra�enih, treba voditi ra�una da se ne presijecaju prirodne cjeline, obitavališta divlja�i,

�� ograni�iti širenje gra�evinskih podru�ja na štetu poljoprivrednog zemljišta,�� sprije�iti ogra�ivanje velikih površina što onemogu$ava migracije divlja�i,�� provoditi mjere zaštite okoliša.

E) TURIZAM

4��%�� $� �� %�� ! %�#��$� �� ! � �� %�� 3� �� %� ��%�� %�� prostor sa svojim prirodnim i kulturnim potencijalom i društvenom strukturom.

�� %�3��%��$��%��%��!pa je turizam jedan od glavnih planskih gospodarskih odrednica za ovaj prostor.

4��3�3��%�#��3�� !%��#�� #��%�� "��!��prometnicama i komunalnom infrastrukturom, posebno dobrim telekomunikacijama.

4��%��%��%��%��$��3��

U tom smislu treba: �� .��

kategorizacija ugos��#��!�� !��$��#��3��/!

�� %��%��%��#��!�� uvoditi ekološke standarde, �� restrukturirati ponudu s orijentacijom na korištenje i promicanje lokalnih prednosti i kvalitetnije

oblike i više kategorije ponude, �� poticati obiteljsko poduzetništvo u turizmu i agroturizam u ruralnim sredinama, �� %�� 3�� %�� %�� urnu, prirodnu i etnološku baštinu,

��!%��!��!��3��!��%��3�� !�� valorizirati i zaštititi resursne potencijale prostora.

Prostorna i ekološka koncepcija u turizmu

Sukladno osnovnom usmjerenju Hrvatske na koncept razvitka odr�ivog turizma, temeljni prioritet su mjere i akcije na podru�ju zaštite i gospodarenja prirodnim i baštinjenim resursima, zbog�ega je nu�noposti$i interdisciplinarnu koordinaciju. Koncept odr�ivosti pretpostavlja se poslovnom interesu turisti�kedjelatnosti.

4�� '�� !

��

233

�� na bogatu kulturnu baštinu (graditeljsku, arheološku, etnološku, memorijalnu i dr),�� %�� !&��da Zagreba.

��$�#��6:�:::��$��.��0:8:��!��@<:#��#/�� %�� $�� 0<:�:::� �� $�� #��3��! �� turista sa sadašnjih 3 na dvostruko, izmjenom motiva ��4��$��$�lokalne komparativne prednosti prirodne i kulturne baštine i tradicijskih vrijednosti.

4��3�� %��3��*�$�%��%�� 3�� %�� # � ��# �� .�� 4��3�! E��(��3�!,��$&��/!��%��%��#��#��.��(��&��,��$��/!��.%�� 3��+��3��-��-Samoborskom gorju).

5�� $��3�� nove, te pro ��%�� !��%��#��razrede.

��1+�,/�+� �!�/"�(,/(�#(0�-�!,/��$�!%��#!��"'� (�!�

GRAD ��?�� NASELJE RAZREDDugo Selo D,��$&�� D

,��$&�� CJastrebarsko D

Jastrebarsko CSamobor C

Samobor ASveti Ivan Zelina D

Velika Gorica D Velika Gorica B

Vrbovec D �� $ D

�� $ C(�� ,��$ D

(�� ,��$ C(�� $ D

(�� $ C(�� D

(�� C Pisarovina D Rugvica D Sveta Nedjelja D

-�� A

��%��!��3�� '

�� urbane sredine – �� 3�� %�� razlog boravka poslovne naravi, a locirani su unutar urbanog tkiva;

�� /"�(,/(�#!� 1� !�– %�� %�� #! ��# � ��3��# �� 3��– hotele, odmarališta, kampove i dr.;

�� /"�(,/(�#(� '" #/�+(� – �%�� -ugostiteljsko-rekreacijske namjene koji �� %�� #�� 3�� 4� �� # ��# ��# �� %� ��%�� # � ��#vrsta turizma (selektivni, usmj�� ! �� %��!robinzonski, zdravstveni, planinarski, lovni, znanstveni, kupališni, omladinski, rekreacijski i dr.). Maksimalni kapacitet tih punktova je 200 postelja, odnosno do 5.000 m2;

�� /"�(,/(�#(� #��()��(� – ��3� ��# �� ! �� %�� 3� ��%��%��!��3��!��4��3��!��3��%�!��! ��#��%� i sl. Uz takve koridore

��

234

�� $� �� ! �� $� ��3��tradicijske vrijednosti;

�� agroturizam –��.��%�� na seoskom go��/� 4��%�� ! �� $�� !�� #��! �� $��.��$� �� /! � �� depopuli%��# ��3��# ��# �� C��!��%��%��3��sredine. Kapacitete agroturizma treba smjestiti unutar postoje$�#��?

�� zimski športsko – rekreacijski centri – centri vezani za gorske predjele: Mevednicu, na ��$�� 3�� -��-��! �� 3��

U funkciji raz�� %�� ! �� $��9��%��! �� 3��! %� �� tet rješenje otpadnih voda naselja s potpunim biološkim tretmanom i izgradnja ekološki prihvatljivih sanitarnih odlagališta otpada.

F) EKSPLOATACIJA MINERALNIH SIROVINA

Rudarska aktivnost na podru�ju Zagreba�ke�upanije najve$im je dijelom orijenitarana na proizvodnju gra�evnih materijala. Od mineralnih sirovina koje su prisutne u zna�ajnijim koli�inama, iskorištavaju se: tehni�ki gra�evni kamen, gra�evni pijesak i šljunak, opekarska i kerami�ka glina te nafta i plin.

Na temelju podataka Ureda za gosp�� ! ��# �� 0777� � 2:::��! �� %��#� ��# �� 3�� %��%�'

�� #��2:�883. 000 m3,�� nak oko 35. 893. 000 m3,�� opekarsku glinu oko 3. 484. 000 m3,�� 07@�8@:��

��%�� %��#� �� %� �� %��!��$�'

�� Prednost pri planiranju opsega i lokacija eksploatacijskih polja trebaju imati eksploatacije mineralnih sirovina u funkciji prostorno-�%�(#�+ !� (� /!0 (�#!� ,� �@(�!� '�,/��!&(0�!#,'��/�@(�,#(0�'��(� �(0�+��'�(+�2! �!�#� �� -�! (*

�� Nove lokacije za iskorištavanje mineralnih sirovina ��$�$�� %�� #��$�� -�� %��! �� 3��#��3��-��

�� Racionalno korištenje mineralnih sirovina, kao ograni�enog i neobnovljivog dobra, treba biti osnovni kriterij pri odre�ivanju lokacija za njihovu eksploataciju.

�� Za sva napuštena eksploatacijska polja potrebno je izna$i najpovoljnije rješenje njihove sanacije, što podrazumijeva izradu odgovaraju$ih dokumenata prostornog ure�enja i projekata sanacije.

�� Posebno treba zaštititi izvorišta mineralnih i termalnih voda – uklju�ivo i odre�ivanje zaštitnih zona – kroz izradu prostornih planova ure�enja gradova i op$ina.

�� Na eksploatacijskom polju na kojem se obavljaju rudarski radovi potrebno je, sukladno rudarskom ��! ��$ �� 3�� postupnu sanaciju terena i %(��8#�-��!#"�/(+�@(��-�+(1"�� '�(��$�2�+�/(��#��(8".

��

235

4�� ! %� �� 3�� ! �� orizirati mineralne resurse. *��%�3��#��$��3�� -��%��eksploatacije. Stavljanjem rudarske djelatnosti u kontekst društveno-ekonomskog razvoja i analizom ��$�� $� $� �� %�� sirovinama, koja je (zasada) dobrim dijelom prepuštena inicijativi poduzetnika.

Eksploatacija nafte i plina �� %�� %�>�� -�� %�� %� ��%�� 3.6.4. Energetski sustav: proizvodnja i transport nafte i plina.

3.3.2. DRUŠTVENE DJELATNOSTI

KONCEPCIJA RAZVITKA MRE�E SREDIŠNJIH USLU�NIH FUNKCIJA (DRUŠTVENIHDJELATNOSTI I DRUGIH USLUGA) �� ZA DR�AVU.��UPANIJU I DRUGE JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE

Velike i nove društvene promjene u Hrvatskoj, kao što su stvaranje samostalne i neovisne hrvatske dr�ave, promjene društveno-politi�kog sustava, politi�ko-teritorijalnog ustroja i brojne zakonske regulative, zatim sve one promjene koje su se dogodile nakon agresije na Hrvatsku, privremenog okupiranja i opustošenja dijela zemlje tijekom Domovinskog rata, promjene nastale zbog velikih migracija unutar zemlje i susjedne Bosne i Hercegovine te depopulacije nekih i ubrzanog naseljavanja drugih podru�ja, promjene zbog prihva$anja nekih novih društvenih vrijednosti, potreba i zahtjeva slijede$i rast svjetskog i europskog standarda, razvijanje ekološke svijesti, prihva$anje potreba me�usobnog povezivanja i uzajamnog razvijanja itd., utjecalo je da se nešto mora mijenjati pri izradi prostornih planova, a tako isto mijenjati i nadopunjavati i pri izboru sadr�aja i klasifikacije središnjihuslu�nih funkcija, što $e se onda morati odraziti i pri kategorizaciji središnjih naselja i uspostavljanju urbanog sustava u zemlji.

Na temelju analize postoje$e mre�e sadr�aja javnih središnjih uslu�nih funkcija, razmatranja nekih teoretskih odrednica, te standarda i normativa koji proizlaze iz nove zakonske regulative i dokumenata prostornog ure�enja, kao i prijedloga promjene veli�ine utjecajnih podru�ja, dakle zbog svih tih nastalih promjena u razvijanju središnjih uslu�nih funkcija, smatra se da središnje uslu�ne funkcije treba klasificirati u ve$i broj temeljnih društvenih djelatnosti i drugih usluga, a njih opet u više stupnjeva prema zna�enju i utjecaju u prostoru. U skladu s tim odrednicama predlo�ena je nešto izmijenjena klasifikacija središnjih uslu�nih funkcija u Hrvatskoj, a unutar njih su razmješteni pojedini sadr�ajipo stupnjevima prema svojstvenim temeljnim skupinama središnjih naselja.

Razlikuju se sljede$e temeljne uslu�ne djelatnosti:

1. Uprava, 2��!��5��!��%�3��!4. Vjerske zajednice, 5. Prosvjeta (obrazovanje, školstvo), 6. Visoko školstvo i znanost, 8�(��!��#��!8. Šport, rekreacija, zabava i odmor, 9. Zdravstvo, 10. Socijalna skrb, 00�G��3��!12- Prometne usluge, 13. Trgovina i ugostiteljstvo, 14. Obrt i druge usluge.

��

236

PLANIRANA KLASIFIKACIJA SREDIŠNJIH FUNKCIJA I KATEGORIZACIJA SREDIŠNJIH NASELJA: Temeljneskupine središnjih��#funkcija(djelatnosti)

�!)(8/!��"'� (�!.��$��regionalnorazvojno ��$��više nadlokalno središte)

Središte grada (konurbacijsko razvoj. središte,manje regionalno razvojno ��$��nadlokalno središte)

�!)(8/!��'&( !.��$��-malo razvojno središte)

Manje lokalno poticajno raz-vojno središte.��$��središnjenaselje)

Naselje s ��središnjim��funkcijama

1. UPRAVA �� $� �$��$� mjesni odbor (mj. odbor) �� gradsko poglav. �$�� .��$��/ .��$��/

�� $�� .��%��/ (mj.zbor.gr.) �� uprav.odj.grada ��$� gradski kotar �� gradski uredi .��/ (tijela grad.kot.)

(podr.jed.min.) ��

.��/��

(isp.grad.ureda) .��/

.��$��/

��motrenja i�� $��

��motrenja i �� $��

�$��motrenja i �� $��

policij. uprava .��3��3iju,prometnu polic. ��3�/

policijska postaja (policijska postaja)

(policijskapostaja)

(��policija)

��3��zaštite

grad. postrojbe ��3��zaštite

�$��3��zaštite

��%�� grad.vatrog.zajed. �$��%�� profes.vatr.postr. (prof.vatr.postr.) udrug.dobr.vatr. udrug.dobr.vatr. (ud.dob.vat.)

��porezne uprave

ispostava porezne uprave

(ispostava porezne uprave)

carinarnica carin. ispostava ili carin. referati

(carinski referati) (carinski referati) (carinski referati)

postaja fin.policije (postaj.fin. polic.) ��%�� .��%��/

reg.zav.za zašt.spom.kult. i prir.

reg.zav.za zašt.spom.kult. i prir.

(ured za spom. kult. i prir.)

dopisništvo HINA (dopisništv. HINA) (dopisništv. HINA) sinopt.hidromet.

postaja (sinopt.hidromet.postaja)

(klimatol.meteor. postaja)

(kišomjernameteor.postaja)

2. PRAVO -�5�H

��%��

�$��gruntovnicom

.�$��-sudbeni dani)

�� prekršajni sud �� $��

više odvjet. ureda više odvjet. ureda (odvjetnik) �� mjesta-ureda

��mjesto-ured

.��/

3. UDRUGE &�C�C9C!

HGK -��regionaln. komora

(HGK - ispostava ��/

�"F,4,I(H STRANKE

HOK -��

.��/

I DRUGE �� .��/ ORGANIZ. ��%�� grad.turist.zajedn. �$��%�� turist. društv-zaj. (tur. društvo)

��%��%��#udr., klub., liga, ��3��

grad.razina raznih udr., klub., liga, ��3��

�$��%��udr., klub., liga, ��3��

��-ispost.

(pojed. udr. ��-ispostava)

��%��#��i sindikalnih org.

gradska razina ��#��i sindikalnih org.

�$��%��#��i sindikalnih org.

��-osnov. jedinice, sindikalne org.

(polit.stranke-osn.jedin.)

��%��. zaklada i fundacija

(gradska razina zaklada i fundac.)

��%��3��

grad. razina org. 3��

�$��%��3��

HAK-više autokl. HAK - autoklub (HAK - autoklub) više auto škola auto škola (auto škola) strana dipl. preds.

��

237

Temeljneskupine središnjih��#funkcija(djelatnosti)


Središte grada(manje regionalno razvojno ��$��nadlokalno središte)


Manje lokalno poticajno razvojno središte.��$��središnjenaselje)

Naselje s pojedi-��središnjim��funkcijama

4. VJERSKE ZAJEDNICE

��%�odn. s vjer. zajed.

grad. komis. za odn. s vjer. zajed.

�$��%�odn. s vjer. zajed

(RK biskupija) (RK dekanat) �(��-��ured i crkva

�(��- kapel. - ured i crkva

(RK crkva)

�� #��samostana

samostan (samostan) (samostan)

ostale vjerske zaj. (ostale vjer. zaj.) (ostale vjer. zaj.) (ostale vjer. zaj.) 5. PRO- SVJETA -ŠKOLSTVO-

��%�� brige o djeci predškolske dobi

��$ ��$ .��$/

OBRAZOV. .��3�nastavn. ili više��škole)

��škola, osnovno školov. odraslih

��škola

��%��odjeli osnovne škole

(podr. razr. odjeli osnov. škole)

srednja umjet.šk. -glazba,ples,likov.

��škola-glazba,ples

(osnovna umjetn. škola-glazba,ples)

više srednjih i strukovnih škola

srednje škole istrukovne škole

(strukovna škola ili odj. sred.škole)

srednjoškolsko obrazov. odraslih

(srednjoškolsko obrazov. odraslih)

��

.��/

6. VISOKO ŠKOLSTVOI ZNANOST

��šta:fakulteti,umjet.��!��išta, visoke škole

%��instituti (centri)

.��znanstv. instituc.)

(interuniverzitetski �� /

.��zavodi)

(znan. biblioteka) Hrvat. studentski zbor -��3�

(student. centar) 7.KULTURA,UMJETN. I 4H�9,I(CKULTURA

javne ustanove u kulturi kojima su ��3��

javne ustanove u kulturi kojima su ��vlasnici gradovi

javne ustanove u kulturi kojima su ��3��$��

festivali dom kulture dom kulture dvorana za kult. ��%�� galerija i druge potrebe specijaliz. muzeji muzej (muzej) ��#��-regionalni arhiv

��3� narodna��3��3�

��3� .��3�/

javno kazalište amater. kazalište (amater. kazališt.) HRT-lokalni studio i postaja

lokalni radio i tv. lokalna postaja amater.radio post. lokal. tjed. novine dvotjedne novine folklorni ansambl simfonij. orkestar (gradski orkestar) ��%�� .��%��/klape klape (klape) manji glazb.sast. grad.limen. glazb. (limena glazba)

više KUD sa sekc. KUD sa sekcijima KUD (KUD) �� više kinematogr.

�� 1-2 kinematografa

.�� /(kinematograf)

��i zaj. samost.umj.

samostalni umjetnici (samostalni umjetnici)

ogran. Matice hrv. zaj.i sav.tehn.kult.

ogran. Matice hrv. zaj.sav.udr.tehn.k.

(ogr. Matice hrv.) (udruge tehn.kult.)

��

238


�!)(8/!��"'� (�!.��$��regionalnorazvojno ��$��i više nadlokalno središte)

Središte grada(manje regionalno razvojno ��$��nadlokalno središte)


Manje lokalno poticajno razvojno središte.��$��središnjenaselje)


8. ŠPORT, rekreacija, ZABAVA I ODMOR

�� %��zajedn. športskih udruga i saveza

zajednice športskih udruga

(zajednice športskih udruga)

��$�� #društava i klubova raznih raz.natjec.- ��!��!��=��

športska društva i klubovi - predstavnici raznih športova

športska društva i klubovi

pojedini športski klubovi

(pojedinišportski klubovi)

�� natjecanja i ��

��!��natjec. i priredbe

��=�$� ��natjec. i priredbe

�$��natjec. .�$��3�/

otvoreni športski objekti: stadion s nogometnim igral. i atletsk. stazom, stadioni za male športove, tenis, ��$��

otvoreni športski objekti: športska igrališta za razne vrste športova s �%��gledalištem

otvoreni športski objekti: športska igrališta za nogomet i po koji mali šport s gledalištem

jedno ili višeotvorenihšportskih igrališta

(športsko igralište)

zatvoreni športski objekti: dvorane, bazen, kuglana, streljana, hangar

zatvoreni športski objekti:dvorana, bazen, kuglana i dr.

(zatvoreni športski objekti: školska dvorana)

(školska dvorana)

��$��za rekreaciju, zabavu i odmor:rekreacijski centri,zabavišta

��za rekreaciju, zabavu i odmor

.��objekti za rekreaciju, zabavu i odmor)

9.ZDRAVSTVO

zdravstv.djelat. na sekundar. razini:

zdravstv.djelat. na sekundar. razini:

primarna zdravst. zaštita:

(povrem.primar.zdravst.zaštita:)

�$��3� manja regionalna �$��3��rodilište

��3��konzilijarnazdravstvena zaštita

dom zdravlja-spe- cijal,higije-epid.dj, #��!laborat.,radiolog. i druga diagnost.

zdravstv. stanica .�$��3��!zaštita zuba, ��/

(zdravst. ambul. ��%��-��medic.sestra)

više ljekarni ljekarna (ljekarna ili depo lijekova)

��%��tercijar. razini: zavod za javno %��%�transfuzij. medic.

ustanov. za zdrav. ��$�

��%��#��fonda zdrav. osig.

.��%��#��fonda zdr. osig.)

veterinar. stanica (veterin. stanica) 10.SOCIJALNASKRB

cent.za rad. terap. �� $��duš.ili tjeles. razv.

Centar za soc. skrb,

dom za djecu (dom za djecu) dom umirovljen. dom umirovljen.ili (dom umirovlj. ili dom za zašt.odr.

��$��dom starih i ��$��#

dom starih i ne��$��#/

cent. za socij.skrb objekti soc. skrbi (objekti soc. skrbi) ust. za usl. pom. i

��$�(ust. za usl. pom. i ��$�/

podr.sl.za zapoš. (podr.sl.za zap.) podr.sl.hrv.fonda

mir.i inv.osig.rad. (podr.sl.hrv.fonda mir.i inv.osig.rad.)

��

239



Središte grada (manje regionalno razvojno ��$��nadlokalno središte)

Središ/!��'&( !.��$��-malo razvojno središte)



11.FINANC.I DRUGE

zavod za platni promet

(zavod za platni promet)

(zavod za platni promet)

�F,I9H5�F5-9HDJELATN.

��$��#banaka, ��(sjedište ili ispos.)

nekoliko ispostav. poslov.banaka, ��

poslovna banka ili ��3�

.��3�/ .��/

sjedište ili ispost. osigurav.zavoda

ispost. osig. zav. zastup. osig.zav. (zast.osig.zav.)

ispost. hrv.lutrije poslov. hrv.lutrije prod. mj. hrv.lutr. (pr. mj. hrv.lutr.) turist. agencija -

sjedište ili ispost. poslovn. tur.agen. (poslov.tur.agen.)

intelekt.usluge, knjigovod. usl. projektan. usl.

��poslovne tvrtke

.��poslovne tvrtke)

12.PROMETNEUSLUGE

%��-aerodrom - terminal zr.luke

��%��- aerodrom - terminal zr.luke

��$�� manja luka manja putn. luka luka-pristanište manje prist. ��$��%�� %��3� .��%��/��$�� manji autob. kol. autobusna stanica (autobus. stan.)

rent-a-car ��J��

(rent-a-car).��J��/

transp. šped. pod. (transp.šped.pod.) putn. autob. pod. (putn.autob.pod.) glavni pošt. ured-

glavna telef.centr. ��$�� -��3��

poštanski ured- izvršna telef.cen.

pom.pošt.ured(aut.telef.cen.)

(pom.pošt.ur.-tel.gov.)

13.TRGOVINAI UGOSTIT.

razna trgovinska predstav. i zastup. inozemnih firmi

��$��3��veletrg. i trg.tvrtki

nekoliko trg.tvrtki na vel.i mal.ex-im

trgovina na veliko i malo, exp.-imp.

�� #��$� ��$� specij.trgovine trg.mješ. robom (trg.mj.rob.) specij. skladišta,

stovarišta,��$�#��

skladišta,spec.trgovine ��#��

��3� ��3� hoteli hotel-��$� �� (hotel-��$� ��/ restaur.-kavana restaur.-kavana gostionica-snack gostionica �� zabav. disko klub. disko klub bar

14. OBRT I DRUGEUSLUGE

��$��3��(remont. cent. za mot.voz. i dr.)

��#��radionica

tiskara i knjigov. manja tiskara ��$��3��-��#��#��

neki spec. tehn. servisi

spec. serv. za ��$��stroj.

��$��radionica

više obrt. radion. ��#��

obrtn. radionice i usluge

.��obrti)

. �� %��!�� %��- u zagradi je ��%��$��!��%�� 3��/

��

240

NEKIDEMOGRA-FSKI I GEO- GRAFSKIPOKAZA-TELJI


Središte grada (manje regionalno razvojno ��$��nadlokalno središte)



Naselje s pojedina��središnjim��funkcijama

Broj stanov-nika u utjecajnom i gravitacijsk. ��

više od 100.000

više od 8.000

više od 1.000

više od 300

Broj stanov. sred.naselja

više od 15.000

više od 2.000

više od 500

više od 200

Broj zaposl. u usl. djel.

više od 10.000

više od 1.000

više od 200

više od 100

Radijusutjecajasred.naselja u km 50 - 120 20 - 50 10 - 30 manje od 10

5�� 3�� %�� %��! %�� 3�� !��$��3�� !��opskrbe, servisa i drugih usluga, te osiguravaju nesmetanu rekreaciju i odmor stanovništva. Kod svega ��!��3�� 3�� %��!��%�� #��#��3��

5��C*C,��C*"�5�H

+�� 3�� %�� nicama (standardima i normativima) iz %�� !�� %��!� �� $��

�� %�� ! �� -��

5�� >��!,��$&��!E��!��!��,�� !*��&��3�!*��3 � �� $! �� #�� # �$��! � �� ujedno i središta optimalnih temeljnih prostorno planerskih cjelina (subregija), odnosno utjecajnih i ��3��#��-��! ��%�� #��#��!��! �� ! �� $�� 5�� !�� #��5%��$��%�� # 2:�::: ��! �� 2:: ��# ��! �pravilu se ona nalazi u mjestima -�� $��#��!��

5��$�� 3��%��3��3��policije -��3��!��#��*��$�� zakonske regulative. �� ! �� prostora.

E�� %�� 4� �� %� �� # ��3��!3��#��

��

241

5>�5&H&�C�ANA

�� % �� %��3�!��#��#��%��%��##��#�� # �� # ��3��! �� ogu planirati pa tako ni u cijelosti uvrštavati u ��!��%��#��$��

VJERSKE ZAJEDNICE

��#��(��3��#��kih zajednica, koje se ��#��3�� %��9�� anju prostornih i demografskih kriterija za osiguranje lokacija za vjerske objekte raznih vjerskih zajednica.

PROSVJETA (OBRAZOVANJE, ŠKOLSTVO)

+��3��%��

��predškolskih ustanova�� "�� 3� %� �� %��! �� #središta tih ustanova.

�"� �� !� '�� (��/(� ,�!)(8/�� $� (1(�� !� %�($!� 1�� '�!)8#��,#"� '�pulaciju u svim središtima�'&( �A$��)�+�� *�� $�� # �� %� �� # ��

��%�� #��#��%��predškolske populacije (dobna skupina 0-6 godina, podaci o natalitetu i ostalo). Potreban broj ��! �� -��3� �� $� � ��3�� %� �� 3�� >�� %�� $� �� $��!��#��%��3��!��

4�� $� ��! �3�� -�� #standarda i normativa "/+�2"�!� ,!� -�!�� ,�-�,/�� (0� -�/(� (0� �, �+ (0� 8#�� "� ,+(-��'&( ,#(-A$��),#(-� ,�!)(8/(-�� (� +�� (�(-� ��#�� (-� ,�!)(8/(-�! �� %�� # ��# ��# �� # %��3� �� jedinica lokalne samouprave te u središtima jedinica lokalne samouprave, gdje nisu objektivno mogle �� 4�� $� �� %��!��%��#��#��h razloga ��%��

5�� # �� ! �� %�� ! ��%�� $�# ��# ��%�� $�# �� ' %�potpunu samostalnu o�� 2@:��.��%��0��B��%��/!��%��:��!��@��2��0ili 2 razredna odjela, dok kombinirani razredni odjeli broje maksimalno 2: ��06��!��%�� %�� %�� %� �� %��"�� ! �� 3�� %� �� %�3�� 3��#manjina.

Pravilnikom o osnovnoškol�� %�� $�� %�� oblici školovanja u redovitim osnovnim školama kao i u posebnim organizacijama odgoja i obrazovanja %��%�� $��%��

Uz redovite osnovne škole u sustavu osnovnog školstva organiziraju se i posebne osnovne škole u skladu s posebnim programima osnovnog glazbenog i plesnog školovanja.

��

242

Djelatnost srednjeg školstva�� .�� / ��druge pravne osobe. U skladu s demografskom slikom jedinica lokalne samouprave, podacima o ��$�� ! "/+�2"�!� ,!� ,�(#��%")"&!� -�!�!� ,�!) �(0� 8#�� "� ,�!)(8/(-�� "$�� !��.� �+� (&� ��).� ��,/�!%��,#�.� �-�%��.�Sveti Ivan� �!�( �.� �!�(#�� (@�.� ��%�+!@� (� ��'�!8(& sukladno broju stanovnika utjecajnog i ��3�� ! ��$� �� 3�� B�::: ��30.000 stanovnika treba imati bar jednu srednju školu, da je optimalna srednja škola u manjim �� @ �� B ��%��# �� 02: �� 2@: ��! � � ��$�� 06 �� 2@��%�� ! �� @B: �� 82: ��! �� :�� %��C�� $�# �� %�� ! �� #��# �� $��

+�� # �� "�! (�#(-� )�-�+(-�. koji trebaju biti locirani u mjestima u �� %��#��-��5��%��2<��

VISOKO ŠKOLSTVO

Glavno više i visokoškolsko središte �� ! �� $�� ! �� %� �� ,�� $�� %�� razvitka pojedinih institucija - %��# ��! ��! 3�� #��

KULTURA I ŠPORT

+��3��kulture i športa osniva se na odrednicama (standardima i normativima) iz zakonske ��! �� % �� %�nog��$��!��!��

�!�(#(� )(�� -�!�� %�!#�/�� (� ( ,/(/"@(�� /�!%��"� %(/(� '�(,"/ (� "� ,�!)(8/(-�� $��)�+�, koji su u prethodnom ustroju bili sjedišta �� # �$��! � �� #��3��#��3��#��-��5��%��$��#!�� # �� 5 �� sjedištima jedinica lokalne samouprave nalaze se inicijal�� kulture i športa.

Lociranje školsko-športskih dvorana direktno je povezano uz lokacije samostalnih osnovnih i srednjih ��%�� #�� 3�� 3��%�� %�� #��9�� i i potrebu izgradnje zatvorenih bazena i drugih športskih objekata na prostoru -��

ZDRAVSTVO I SOCIJALNA SKRB

�� %�� 3�� %��! �� 3�� %��stvene zaštite. Ostala središta trebaju razvijati primarnu %�� %� ��! � �� %�� %� �� %��3��3��!��$��%��$�%�#��$�osti.

"�4CFH��H>,D9EH5�F5-9HG59(1,EH

G��3��! ��! ��! ��! ��! ��! �� 3��%�� $��razvij�� $��%��%��

��

243

3.4. SUSTAV SREDIŠNJIH NASELJA I RAZVOJNIH SREDIŠTA

3.4.1. PROGNOZA DEMOGRAFSKIH KRETANJA DO 2015. GODINE

Projekcija stanovništva-upanije u sljede$ih 15 godina, do 2015. godine, dana je na temelju prethodnih demografskih istra�ivanja, prvih rezultata Popisa 2001., prognoza gospodarskog i ostalog razvitka u -upaniji, ali i na osnovi prognoza kretanja stanovništva u Hrvatskoj i Gradu Zagrebu, kao neposrednom i va�nom susjedstvu.

>�� %� �� %�� 3��! �� $�� %�3�� # �� # � ��# ��

Progn�%�� -��2:0<��'

Ukupan broj stanovnika naselja ��-�� 2001. 2015.

Indeksi 2015./2001.

∅ Stopa rasta u razd. 2001.-2015.

1. Gradovi (1-8) 195.990 218.280 111,0 0,75

2�"$��.0-26) 108.196 121.720 112,5 0,84

5��' ��.0K2/ 304.186 340.000 112,0 0,81

Izvor za ukupan broj stanovnika 2001. godine: Prvi rezultati Popisa 2001., Statisti�ko izvje $e 1137, DZS, Zagreb, svibanj 2001.

Ostvareni mehani�ki prirast iz razdoblja 1991.-2001. utjecao je na priljev u radni kontingent stanovništva, a o�ekuje se da$e nakon izlaska iz faze gospodarske regresije i problema privatizacije i restruktuiranja, utjecati i na prirodni prirast stanovništva, nakon 2005. godine. Uz to, oko 30% migra�� $��

>�2:0<� �� -�� $��$� �@:�:::��! ��$�� #��%�oblju 1991.-2::0�4�$�� %�� $��$�� $�� .:!B@/ �� .:!8</! �� $� �� %�� -�� planskom razdoblju kretati po pros�� :!B0� 4�� %�� %�� $��! �� 9��! ��! ��3�! )��3! )�� )�3��!��!��$��%��%voj svojih �� #��!��$��%�� -��

&��$�� 2:0<�%�-��3��3��3��%��3��!�� $��rezultat kako pozitivnog salda migracije, tako i prirodnog prirasta.

4�� $�� 3�� %��3�� #�� ! �� -��! �� %�� %��%�� 4� $� ��%�� ! �� ! �� %�� ! ��razvoja srednjih, malih i manjih gradova i inicijalnih razvojnih središta u okviru sociogospodarske odnosno funkcionalne regije Zagreba.

"3�� $� ��$� �� %�� %�� %�� %��!��!��%��!�� %��3�&��

��

244

�� #��#��-��"��$��%��investitore, pa i za naseljavanje novog stanovništva. Zato se i ovim Planom stvaraju preduvjeti za �� $�� # �� %�� %��# �� poljodjelstvu, rast zapošljavanja, a time i relativno smanjivanje dnevnih migracija prema Zagrebu.

5��$��3��%�� $��-��2:0<��'

Ukupan broj stanovnika naselja popisa ZAGREBA�KA��UPANIJA

Gradovi /Op&ine 2001.- prvi rez. Popisa

Prognoza2015.

Indeks2015./2001.

��,�!� ��stopa rasta 2001.-2015.

��$�!%��#��"'� (��- ukupno 304.186 340.000 111,8 0,81

Gradovi - ukupno 195.990 218.280 111,4 0,75

Dugo Selo 13.671 16.230 118,7 1,25 ,��$&�� 14.600 16.300 111,6 0,81 Jastrebarsko 16.176 17.200 106,3 0,42 Samobor 35.925 39.500 110,0 0,68 Sveti Ivan Zelina 15.742 16.550 105,1 0,35 Velika Gorica 62.519 70.100 112,1 0,81 Vrbovec 14.599 16.700 114,4 0,94 �� $ 22.758 25.700 112,9 0,88

�'&( !�- ukupno 108.196 121.720 112,5 0,84

Bedenica 1.506 1.650 109,6 0,68 Bistra 5.997 6.800 113,4 0,88 Brckovljani 6.534 8.500 130,1 1,89 Brdovec 10.077 11.340 112,5 0,84 Dubrava 5.415 5.680 104,9 0,35 Dubravica 1.580 1.630 103,2 0,21 Farkaševac 2.085 2.200 105,5 0,38 Gradec 3.876 4.100 105,8 0,42 Jakovlje 3.939 4.200 106,6 0,48 (�� 4.863 5.480 112,7 0,88 (�� ,��$ 5.899 7.100 120,4 1,31 (�� $ 3.185 3.300 103,6 0,28 Kravarsko 1.985 2.180 109,8 0,68 (�� 7.304 7.700 105,4 0,35 Luka 1.402 1.500 107,0 0,48 Marija Gorica 2.074 2.350 113,3 0,88 Orle 2.095 2.250 107,4 0,48 Pisarovina 3.770 3.880 102,9 0,21 Pokupsko 2.525 2.600 103,0 0,21 Preseka 1.660 1.700 102,4 0,14 �� $� 2.453 2.760 112,5 0,84 Rakovec 1.353 1.420 105,0 0,35 Rugvica 7.448 8.800 118,2 1,19 Stupnik 3.160 4.000 126,6 1,72 Sveta Nedjelja 14.835 17.300 116,6 1,13 -�� 1.176 1.300 110,5 0,38

,%��%��2::0��'��%��2::0�!��%�� $�00�8!> �! ��!��2::0�

��

245

Sastav ili struktura stanovništva �� 3�� $�# �� %�� !djelatnosti predškolskog odgoja, osnovnog školstva, srednjih i visokih škola, zdravstva i socijalne skrbi, ��# ��3�� zadovoljavanju njihovih potreba.

Do 2015. godine planira se ��$�� -��'

• �� .:-6 g.) 8,0 % • osnovnoškolske dobi (7-14 g.) 11,4 % • srednjoškolske dobi (15-19 g.) 7,2 % • visokoškolske dobi (20-24 g.) 6,5 % • radno sposobno stanovništvo (15+) 74,5 % • �� .-6:+; M 65+) 15,5 % • staro stanovništvo (60+ g.) 19,0 %

U odnosu na 2001., pogotovo na 1991., pove$at $e se udio radno sposobnog stanovništva, ali i mladog stanovništva, a smanjiti udio starih iznad 60 godina� -upanija $e i dalje imati rezerve radno sposobnog stanovništva koje bi se razli�itim stimulativnim mjerama za ve$e zapošljavanje i rast gospodarstva trebalo znatno više radno anga�irati i to na vlastitom prostoru.

Glede strukture stanovništva srednjoškolske i visokoškolske dobi kao osnove za planiranje kapaciteta u tim djelatnostima, kao i planiranja zdravstva, ustanova za brigu o starijim osobama i drugih javnih ��!�� -��%��#javnih –�� #��&�� (��3��%��3��-�� $�� ! �� %��3�� #��3�� -��!��!��

3.4.2. SUSTAV PLANIRANJA NASELJA

SUSTAV SREDIŠNJIH NASELJA I RAZVOJNIH SREDIŠTA

Razvitak središnjih naselja i njihova hijerarhijska diferencijacija nisu stati�ki ve$ izrazito dinami�kiproces podlo�an stalnim promjenama pod utjecajem društvenog, gospodarskog, politi�kog,demografskog, prometnog i prostornog razvitka. Iako se u �ivotu relativno sporo odvija proces promjena središnje funkcionalnih odnosa unutar mre�e središnjih naselja, ipak se pod utjecajem društvenih promjena, razvitka ili nazadovanja središnjih funkcija, ja�anja ili slabljenja gospodarske snage središnjih naselja i njihova demografskog rasta ili pada, kao i zbog promjena zakonske regulative, stalno nadopunjuje, razvija i mijenja njihov sustav, stvaraju$i povezanu mre�u središta na odre�enom prostoru.

Na temelju uspostavljene nove politi�ko-teritorijalne podjele u Republici Hrvatskoj, demografskih obilje�ja u prostoru zemlje, gospodarske razvijenosti i mogu$nosti, socijalne razvijenosti, potreba za višim standardom i kvalitetom �ivota, uspostavljenih gravitacijskih odnosa u prostoru te analize razvijenosti i razmještaja brojnih uslu�nih djelatnosti svrstanih u 14 svojstvenih temeljnih skupina središnjih uslu�nih funkcija, dolazi se do planiranog optimalnog sustava središnjih naselja i uspostavljanja sljede$ih hijerarhijskih odnosa izme�u pojedinih stupnjeva (kategorija) središnjihnaselja:

I. Središte dr�ave (glavni grad i srednjoeuropsko središte),II. Središte makroregije (veliko razvojno i manje europsko središte),III. Središte�upanije (ve$e ili srednje regionalno razvojno me�uop$insko i više nadlokalno središte),IV. Središte grada (konurbacijsko razvojno središte, manje regionalno razvojno me�uop$insko i nadlokalno središte),

��

246

*�� $��.��$��- malo razvojno središte),*,�+��3��%�� .��$�� /!*,,�9�� 3��

Prostorni plan Zagreba�� %�� $� �� 3�� # ��# ��3�� %�3�� #��.��/��%��!��%��%�� #��#��3��a i kategorija središta (osim Zagreba, ��/!�� #�� %��3��%��#�� .��$��#�� #��/��izra��#��$��

9�� %��678��#��.67<��#/!�� 3��02:��# ��#�� .2:-tak više nego do sada). Unutar tih naselja raz�� $��%��!�� #��#��3��

+�� 3��!�� ! � �� ! �� $! *�� &��3� � >�� ! �� !%�� 3��!�� ! �� E��! ,��$&��!*��3 �� ,�� !��%�� $��%��$��%��

5�� ! � �� grada, a raspore��#��#��3��#��3�!��%��$�#<:-��#��#��$�#��#-��#��%��#�� !��#��#��$�� $��

Slijedi 60-tak drugih manjih lokalnih poticajno razvojnih �� .��$��# �� # ��/! ��$�� !�� -�� # ��stanovništv��

5 �� ! %�� ! ��%�! � ��$� $� ��%��! �� #��#��3��!�� %�� !��$��%�� $��

E� ��!�� !�� 3��!�� 3�� # �� "��# �� # ��! �� malim brojem s�� .�� # �� 07< �� 0:: ��! �� 0: ��! �� %��/! ��% ��# �� # � ��# ��3��! �� %utjecaja u prostoru.

)��$��%�� #��%�#�� - teritorijalnog ustroja Republike Hrvatske, na postavljenim ciljevima razvitka u prostoru, na politici �%�� # ��3��3�� %� �� %�� p��! �� # ��# ��! �� %�� %�� 3�� ! �� %��! �� ! �� %� �� # ��#��3��#��%��3��%��%��

�� 3� �� %�� #�� %�� $��#��#�� #�� !��%��%��em svojih stanovnika i �� 3� �� ! �� %�� $� � �%�� #��!��%�� $�� $��#�� !�� To se ��$�� i treba nadopunjavati i usavršavati.

F�� %�� !��$�� ! �� % ��# ��3��! �� ,

��

247

�� %��#��3��!��$��

�� #�� 3� �� %�� # ��# ��3�� # �� 4� ��#��%��odvijanje društvenih, gospodarskih, demografskih i prostornoplanskih procesa, da provjeravaju prije postavljene ciljeve!��$�� !��$��$�� %��! � �� -�� %�� #��$�� !��$��%��#teritorijalnim cjelinama, tako i u Republici Hrvatskoj u cjelini.

��!��3��.��%�!��procesa suburbanizacije, razvitak nekih gospodarskih djelatnosti, suvremenije planirana prometna ��!�� #��#��3��!�� #��/��3�� # �� $� �� 3�� %�� $� �� $�� 3�� 3�3�� %�� # �$��! �� 3��

U skladu s tako planiranim razmještajem stanovništva, njihovim potrebama, gospodarskim ��$�� #�� 2:0<� �� $� ��%�� #�� '

�!)(8/!�)��+!� Središte Središte Manje (��"'� (�! grada �'&( ! lokalno .�� (konurbacijsko .�� poticajno srednjoeuropsko, razvojno središte ��$� razvojno makroregionalno i manje regionalno lokalno - središte�� razvojno malo .��$��središte) ��$insko razvojno središnje

i nadlokalno središte) središte) naselje)

3.kategorija 4. kategorija 5. kategorija 6. kategorija

ZAGREB

SAMOBOR Celine Samoborske Farkaševec Samob. Velika Rakovica

Bregana Grdanjci Stojdraga

�� $�9�� $��9��-��

Rude

Sveti Martin Rakov potok ��"��$��- ��

Galgovo

Sveta Nedelja Kerestinec Kalinovica

Strmec Samoborski- Orešje Bestovje - Novaki Samobor. Rakitje

Donji Stupnik - Gornji Stupnik.

��

248


�� 9�? Kupljenovo Hruševec Kupljen. Pojatno Jablanovac

Donja Bistra - Gornja Poljanica Bistra Bistranska.

Brdovec - Šenkovec Prigorje >��F��

)��

Marija Gorica

Dubravica

�� "8&�

Luka

Jakovlje Kraljev Vrh

VELIKA GORICA Buševec Turopolje

Mraclin

Donja Lomnica &��$�

Lukavec Dubranec

Vukovina

9��I��

Velika Mlaka

+��3

D��

Orle - Veleševec

Kravarsko

Pokupsko

DUGO SELO Velika Ostrna

Brckovljani )�� Lupoglav

Rugvica Jalševec Nartski

E��Oborovo

��

249


JASTREBARSKO 1��$ Donji Desinec - Gornji Desinec Plešivica

Gorica Svetojanska Petrovina

Novaki Petrovinski Vukšin Šipak

��( ��!�� >�� Kupinec

�� $�

��8(& >��-&��$-

P��$1��

Pisarovina Bratina >��(��F��3�

Kostanjevac Kalje Sošice

��?�� &��,��$��

Posavski Bregi F��>��

��8/��+� (& Donja Obreška

��(�

Novoselec

VRBOVEC Gaj Poljana Lonjica

F��*��

Dubrava Nova Kapela

Farkaševac )��

Gradec Cugovec

Preseka

Rakovec

SVETI IVAN ZELINA Donje Psarjevo

Donja Zelina Blaškovec

Komin Prepolno �� $�

Bedenica

��

250

* NASELJE - današnje središte grada

Naselje -�� $��

Naselje - naselje - dvojno središnje naselje (podjela funkcija)

Ovako us�� #�� %�#��$��%��%��#��#��#��#��3��%��#�� !�� %� �� $�� %�� $�� ! � �� %�� $�� središtima. Sasvim je razumljivo da su potrebne optimalne prometne veze sa Zagrebom, središtem�� #��#��3��%��%��

��%�� %�� # ��# ��3�� klasifikaciji središnjih funkcija za pojedine kategorije središnjih naselja. Sve funkcije u gradovima i u drugim središnjim naseljima treba razvijati i dimenzionirati u skladu s razvitkom ovog kraja povezano s njegovim brojem stanovnika koji gravitira i koristi te usluge. Takav sustav središnjih naselja na ovom �� 3�� 3�� 3��!�� $� ��!��$� ��!��#��

Sa svrhom ostva�� %�� %�� # ��3�� %�� !�� %�� 3�� $�� !�� %�� $�� ! �� $�� - malim razvojnim središtima, koje treba razvijati tako da budu nositelji ��%�� #��# ��$��#��#��$��$��3��3��

>�3��%�3�� #��3��%��$�#��$��#��#�� 3�� $� �� #�� %��! � �� #�� 3�� djelovanjem trebaj� �� %�� 3�� ! � ��! �% �� # ��# ��! �� %��razvijati pojedini gradovi i njihove okolice, odnosno sva ostala urbana središta i njihova gravitacijska �� 5 �� %�� $� �� %��%��%��!��3�� -��! *��# ��3�! +�� ! ��# ��#��! �� %�� ! �� %��$��$� �� !�� 3�� #��zati s glavnim �� 9��%��#��%��

5 �� %�� $�� ! ��! �� %��%��#��#�� da treba predvidjeti daljnje širenje procesa ��%�3��4��%��#��pod utjecajem gospodarskog razvitka, ali i razvitka drugih tercijarnih i kvartarnih djelatnosti.

Osim def��3�� #��#��3�� #��! �� 3�� 3�� # �� # �� #��#��3��

U ustrojstvu prostor� ��!��!��# ��! ��-teritorijalnu podjelu, demografska i prostorno - ��%�� $��%��!��i razvojni odnos i preobrazbu u �� ! ��%�� $� �� -�� 3�� .��/ �� $�� 3�� 3��

��

251

stanovnika prema popisu iz 1991. godine, prema prvim rezultatima popisa 2001.godine i s prognozom %�� "#"' �$� ,/� �+ (8/+�� '�� '&( �-�� (� $��)�+(-�� ,"%�!$(� �� (0� '�)�"�� 1�� 3:64*�godinu:

�� B��3��3��$��ce lokalne samouprave:

UKUPAN BROJ STANOVNIKA &��="$�� Površina Popis 1991. 2001. Prognoza 2015. (km2) prvi rez. Popisa

Grad Samobor 250,73 35.017 35.925 40.000 "$��9�� 41,43 12.988 14.835 16.680 "$�� 23,20 2.536 3.160 3.560

UKUPNO 315,36 50.541 53.920 60.240

�� 9�?��3��3��$��3��'


&�� $ 52,60 20.720 22.758 25.300 "$��)�� 52,74 5.512 5.997 6.740 "$��)��3 37,27 8.762 10.077 11.330 "$��>��3� 20,46 1.519 1.580 1.780 "$��E�� 35,71 3.819 3.939 4.430 "$��F�� 17,17 1.373 1.402 1.580 "$��+��&��3� 17,10 1.923 2.074 2.340 "$�� $� 18,20 2.273 2.453 2.760

UKUPNO 251,25 45.901 50.280 56.260

�� C ��3��3��$��3��'


Grad Velika Gorica 328,65 56.884 62.519 69.600 "$��(�� 58,03 1.842 1.985 2.230 "$��"�� 57,61 2.214 2.095 2.360 "$�� 105,73 2.703 2.525 2.840

UKUPNO 550,02 63.643 69.124 77.030

��

252

�� 3��3��$��3��'


Grad Dugo Selo 52,22 9.969 13.671 15.230 "$��)�3�� 71,14 4.802 6.534 7.360 "$��3� 93,73 4.922 7.448 8.400

UKUPNO 217,09 19.693 27.653 30.990 UKUPNO��OKOLICAZAGREBA 1.335,72 179.778 200.977 224.520

�� 3��3��$��3��'


Grad Jastrebarsko 226,50 17.895 16.176 18.000 "$��(�� 77,64 4.537 4.863 5.480 "$��(�� $ 69,40 3.855 3.185 3.580 "$��arovina 145,00 4.207 3.770 4.240 "$��-�� 110,17 1.899 1.176 1.330

UKUPNO 628,71 32.393 29.170 32.630

�� ?��3��3��$��3��prave:


&��,��$&�� 173,57 13.494 14.600 16.300 "$��(�� ,��$ 77,59 4.771 5.899 6.640 "$��(�� 118,46 7.327 7.304 8.200

UKUPNO 369,62 25.592 27.803 31.140

��

253

�� C��3��3��$��3��'

UKUPAN BROJ STANOVNIKA Grad/Op$�� Površina Popis 1991. 2001. Prognoza 2015. (km2) prvi rez. Popisa

Grad Vrbovec 159,05 13.303 14.599 16.300 "$��>�� 115,18 5.511 5.415 6.090 "$��G�� 3 73,66 2.181 2.085 2.350 "$��&��3 88,85 3.788 3.876 4.360 "$�� 47,86 1.855 1.660 1.860 "$��3 35,11 1.436 1.353 1.500

UKUPNO 519,71 28.074 28.988 32.460

�� 3��3��$��3��'


Grad Sveti Ivan Zelina 184,68 15.552 15.742 17.550 "$��)��3� 21,70 1.600 1.506 1.700

UKUPNO 206,38 17.152 17.248 19.250

UKUPNODALJAOKOLICAZAGREBA 1.724,42 103.211 103.209 115.480

SVEUKUPNO�� 3.058,15 282.989 304.186 340.000

Izvori:- �� $��!�� %��%��>��

Hrvatske "Evidencija prostornih jedinica Republike Hrvatske -��3��&�� A, Zavod za fotogrametriju d.d. iz Zagreba, 1999. godine;

- (�� 0770��!>��%��%��?- ��%��2::0��!��%�� $�00�8!> �! ��!��!2::0�?- ��%�%�2:0<��$��%��@�0��

� 3�� %�� 3�� 3�� 3�� ! �� $�� %��#�� $�� ! �� 3�� %� ��%��!��$��#��#��#3��.��/!��3��#��3��#��#�� (�� %�� # �� # 3��! �� $�� $�� ! �� $�� #

��

254

�� # ��3��!��3�� 3�� %��$�� #��$��!�� 3��m korisnicima, što sve zajedno ��3��

5��!�� !��$��nadlokalna sre�� 3�� .��2::��6<:��2/!�� %�� .��0<�:::��B:�:::/�4� �� %�� $�� 3��#��# ��$�#��#-��#��%��#�� !�� #��3�� %��2:��0::��2!�� 0�:::!��%�� 5��prihvatiti i manji b�� %� �� 4� ��%��$�� !��%��usluge njihovim korisnicima na terenu.

3.5. �� 9 ��.�� JA I ZAŠTITE PROSTORA

3.5.1. PRIRODNA BAŠTINA I KRAJOBRAZ

Zaštita i o�uvanje biološke i krajobrazne raznolikosti i prepoznatljivosti pojedinog kraja temeljni je i strateški cilj zaštite prirode i okoliša definiran u prihva$enoj Strategiji biološke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske 1999. ("Narodne novine" broj 81/99) koju je izradila Dr�avna uprava za zaštituprirode i okoliša. Jedno od temeljnih na�ela re�ene Strategije glasi: "Republika Hrvatska je svjesna da sveukupna biološka i krajobrazna raznolikost predstavlja njezinu temeljnu vrijednost i glavni resurs za daljni razvitak. Cilj je Republike Hrvatske o�uvati i unaprijediti postoje%u biološku i krajobraznu raznolikost unutar zemlje, te pokušati vratiti dio izgubljenih svojti i staništa, gdje je to mogu%e i opravdano.”

Za potrebe Prostornog plana Zagreba�ke�upanije izra�ena je, tijekom svibnja 2000. godine, Studijazaštite prirodne baštine Zagreba�ke��upanije. Studijom su valorizirani zašti$eni i evidentirani dijelovi prirode, te odre�eni Uvjeti ure�� za sljede$e dijelove prirodne baštine:

a) Uvjeti korištenja za posebno zašti&ene dijelove prirode (koji su ve$zašti$eni "Zakonom o zaštiti prirode")

b) Uvjeti korištenja za evidentirane dijelove prirode .�� A �kona o zaštiti prirode")

c) Uvjeti korištenja za osobito vrijedne predjele - prirodni i kultivirani krajobraz .�� /�

A) �� 9 �� 9�? � ��

9��' *��%�3�� %� ��$��ih dijelova prirode nalazi se u poglavlju 1.1.2.11. Polazišta: Zaštitakulturne i prirodne baštine.

PARK PRIRODE

1.NAZIV: Zapadni dio Medvednice �� KATEGORIJA: park prirode �� POVRŠINA: -��22�B26!::#�!�� '@�<7�!22#�� KRATC("�,� CD4,LH9"&")EH(4C'��.0:�<�/�� !��

�� %��3�!�� #��%��!��3��Zagreba.

��

255

�� +��3� �� ! ��!��3��%��%��!��$�'

�� %��%��$��!��3�� $� �%��3�%�� .��3�� ! ��#�� 3�! ��!��$��%��/!��3�%�� #�� e;

�� #�� %�� %�� $�# ��# ��3��#��%��?

�� 3�� +��3� ��! �% �%�� #��3��3��.primjer vršne zone);

�� $� �� $�kapacitete;

�� 3�� %��! �� ! �� %��! ��snovni karakter lokaliteta;

�� !�� %�?�� +��3�! �� ! ��

otpadnih voda i odlaganje otpada; �� urediti otvorene prostore i livade, ovisno o njiho��%��.��!��3��!

��!��!��/��!��#��?

�� %��?�� planirati po�� $�� %�� 3�� .��

fenomeni, vegetacijski, povijesni i dr.).

3*��"-%!��#�- Samoborsko gorje �� KATEGORIJA: park prirode �� POVRŠINA: -��'��::!::#�!�� '26�031,33 ha�� (�C4C( "�,� CD4,LH9"& ")EH(4C' �� 3�� #

��!��!��#��

�� Nakon donošenja Zakona o prog�� -�� .9�9� ��58/99) i osnivanja Javne ustanove, prioritetni zadatak je izrada i donošenje Prostornog plana parka �� -��-�� $� ��! �� ! �� 3� %�� $��%� ��%� �%��$��#��#�� #��%��$��

Gospodarenje šumama valja temeljiti na obnavljanju samorodne šumske zajednice. Samo na manjim �� !�� !��$� �� .�� /�F� �� !��tanišnih i klimatskih uvjeta.

Osobitu pozornost u svezi s uzgojem i korištenjem šuma valja posvetiti privatnim šumama. One su u �� %�� %��# ��! �� 3� � ��#neprimjerenih zahvata. Danas su �� treba prevesti u viši uzgojni oblik.

>��%��!��%�� i livade košanice, koje polako obrasta šuma. Valjalo �� %�� 3�� 3� � ��(kukuruz i krumpir). Prostrani pašnjaci i livade košanice osnova su za obnovu uzgoja stoke, i to ��!��%��%��.��%�!��3�/�5��#��!��3�� 5%��$��3��#��$��%��$��$��!��

Današnje površine šuma, koje zauzimaju oko 50% cjelokupnoga Parka prirode, treba širiti samo na te�� %� �� %�� $ �� %� ��

��

256

.�%��%��!��!��/�5��!��%��prostorni odnos šuma te livadnih i poljodjelskih površina.

&�� ! �� # �� 3�� %� �� %�� !šumarstvu, lovu i turizmu. Manje proizvodne pogone.��!��$��! %�� %�� / �� % ��$� ��! �� dolinama vodotokova.

POSEBNI REZERVAT

5*��-!��+(8&!�� KATEGORIJA: posebni rezervat -�� POVRŠINA: 3,00 ha �� KRATAK "�,� CD4,LH9"& ")EH(4C' ��%�� .��

bellidifolia Sm.) - ��3�� ! �� ? �� (Alyssum montanum L.) - pontski florni element.

�� i korištenja ��%� ��3��%� ��!��%� ��iskorištavalo i smanjivalo.

4. NAZIV: Dubravica - cret i šuma �� KATEGORIJA: posebni rezervat -�� POVRŠINA: 6,00 ha �� KRATAK OPIS ZAŠT,LH9"&")EH(4C' 3�� *��3�� 3��

�%��%��3� ��3�.�#M�3#��!N�(�3#!0726�/�

�� )��$��3�� !�%�� i, potrebno ih je strogo �� $��3�� ! �� %� ��! �� $�� 3�� mijenjati sadašnji izgled.

5. NAZIV: Jastrebarski lugovi �� KATEGORIJA: posebni rezervat - ornitološki�� POVRŠINA: 61,18 ha �� KRATAK "�,� CD4,LH9"& ")EH(4C' >�� 3�

E�� 1�� +�� #�� ! �� a štekavca (Haliaeetus albicilla L.) i orla kliktaša (Aquila pomarina Rehm).

�� ! �� %��

;*��'�!8(&�- Sava �� KATEGORIJA: posebni rezervat - ornitološki�� POVRŠINA: 243,00 ha �� KRATAK "�,� CD4,LH9"& ")EH(4C' �� %� �� - Medsave.

��%��%��3��"�� !%��#��3��!�%��$��$�� #��

7. NAZIV: Strmec - Sava �� KATEGORIJA: posebni rezervat - ornitološki�� POVRŠINA: 287,00 ha �� KRATAK OP,� CD4,LH9"& ")EH(4C' �� %�� %� �� 3�

��#��$� �� %�� Obraslo šumom i gustom niskom ��3��

��

257

�� "�� i šumaraka, te livada zaobalja rijeke Save. ��3�� $�� %��,��

8. NAZIV: Crna Mlaka �� KATEGORIJA: posebni rezervat - ornitološki�� POVRŠINA: 650,00 ha �� (�C4C( "�,� CD4,LH9"& ")EH(4C' ��3� � �� %�� E��!

�� #�� %� �� %�� 3�� Unutar��%��%��3 O��

Uvj�� ,�� %��%��#��!��

9. NAZIV: Varoški lug �� KATEGORIJA: posebni rezervat - zoološki�� POVRŠINA: 811,39 ha�� (�C4C( "�,� CD4,LH9"& ")EH(4C' �� *��3� �% ��

&��3�� "�� #�� # �� %�� crne rode i orla štekavca.

�� %� �� % �� %�� – zoološkog u posebni rezervat –�� %�� #��# �� %�� %�%�� !��$��! ��ali nasrtaji krivolovaca. U Varoškom je lugu do sada popisano 47 vrsta ptica i slijedi daljnje evidentiranje.

6:*��B��#�+��#�- Bistra (Medvednica) �� KATEGORIJA: posebni rezervat šumske vegetacije �� POVRŠINA: -��'2<:!2@#�!� ��'151,46 ha�� KRATAK "�,� CD4,LH9"& ")EH(4C' �� +��3� � ��3��

��)��

�� $�� %�� %�� $�� 3�� "�� $�� 3� %� �� %��"�� %��%��%�� šumskih sastojina. Svi šumsko-uzgojni radovi moraju se provoditi tako da šume budu biološki stabilne, vitalne i zdrave, a tlo produktivnije.

66*��/"' (�#(��"$�� KATEGORIJA: posebni rezervat šumske vegetacije �� POVRŠINA: 18,00 ha �� KRATAK"�,� CD4,LH9"&")EH(4C'�� #�� !

stadij sekundarne prašume.

�� $��%��$��3��!��%�� !�sva stabla koja su pala ostaviti u šumi i prepustiti ih raspadanju kako bi ovaj rezervat i dalje imao prašumsku strukturu."�� $�� %��"��F��3��

63*��'!/(&�� KATEGORIJA: posebni rezervat šumske vegetacije �� POVRŠINA: 28,80 ha �� (�C4C("�,� CD4,LH9"&")EH(4C'�� E��$��

��

258

�� $�� %��$��3��"�� integritet šuma, te poduzimati mjere za od�� -uzgojni radovi moraju se provoditi tako da šume budu biološki stabilne, vitalne i zdrave, a tlo produktivnije.

13. NAZIV: Varoški lug - šuma �� KATEGORIJA: posebni rezervat šumske vegetacije �� POVRŠINA: 26,15 ha �� (�C4C( "�,� CD4,LH9"& ")EH(4C' �� #�� ? �� #��

�� ? ��%� �� %�� rezervata Varoški lug.

�� %��%��$��3��"��rodni integritet šuma i poduzimati mjere %� �� %�� # �� -uzgojni radovi moraju se provoditi tako da šume budu biološki stabilne, zdrave, a tlo produktivnije.

6>*��!,-�� KATEGORIJA: posebni rezervat šumske vegetacije �� POVRŠINA: 26,28 ha �� KRATAK "�,� CD4,LH9"&")EH(4C' �� #�� ! �� #��

"��#��$�� '82��B7�� I��

�� Ekonomsko gospodarenje ne pro��%��Treba provoditi samo radove na �%��%��

15. NAZIV: Novakuša�� KATEGORIJA: posebni rezervat šumske vegetacije �� POVRŠINA: 2,07 ha �� (�C4C( "�,� CD4,LH9"& ")EH(4C' �� #��

predjelu Novakuše (odjel 42f i 46c).

�� H��%��4��%��%��u.

PARK-ŠUMA

16. NAZIV: Tepec -�� (#�-�/�� (#�� KATEGORIJA: park-šuma�� POVRŠINA: 350,15 ha �� KRATAK"�,� CD4,LH9"&")EH(4C'��#�� #�� ! ��

brdske bukve, šume kitnjaka i pitomog kestena te termofilne šume hrasta medunca i crnog graba.

�� 5�� %��!��"��%�� 4��3 �� $� � �� %�� Starog grada na Samobor. Provoditi njegu i šumsko-�%��$� ��!��$��# ��#��

��9�? ��

17. NAZIV: Slapnica �� (C4H&"�,EC'%� ��$�� POVRŠINA: 319,80 ha �� KRATAK "�,� CD4,LH9"& ")EH(4C' �� 3� � �� 3� � ��

�� #��? ��-��%��$��

��

259

�� 9��%�� %�� %�� %��3�! �� ! �� ! �� 3�! %� ��$�� % �� 3�! �� $ ��% �� ! �� ih šumskih%��3�� # �� 5% 3��! �� 3�!trebalo bi izgraditi ugibališta (odmorišta) i to na mjestima gdje se otvaraju vidici na dolinu, potok, �� ! �� 5 %� ��$�� 3� �� %�� %��# ��! ��$ �� %�� U dolini Slapnice mogu se planirati mjesta za športski ribolov. Šume uz potok Slapnicu su zaštitne šume. Od uzgojnih m�� $��

18. NAZIV: Zelinska glava �� (C4H&"�,EC'%� ��$�� POVRŠINA: oko 951,56 ha�� (�C4C("�,� CD4,LH9"&")EH(4C' ��%��

Ivan Zelina i predstavlja naji�� +��3�� 5 �� %�� 5�� %� ��$�� %��srednjovjekovnog Zelingrada.

�� Urediti planinarske staze i pristupni put k Zeling��%�� $��$� � ��"�� %�#��%� � �%��5��$�� ,%��"�� D��p��%��%�#�� %�� 3�� 3��#��%� ��$��3��+��3��

6D*��#(&�$��)�- okolica �� (C4H&"�,EC'%� ��$�� POVRŠINA: 6,60 ha �� KRATAK"�,� CD4,LENOG OBJEKTA: Reljefno i krajobrazno istaknuti brijeg u obliku stošca s

��3��"��$��*�#��!��

�� %� ��$��!�� koristiti sukladno odredbama Zakona o zaštiti prirode. 9� ��%�� %� ��$�� %�� "��$��

SPOMENIK PRIRODE

20. NAZIV: Grgosova špilja�� KATEGORIJA: spomenik prirode - geomorfološki�� KRATAK "�,� CD4,LH9"& ")EH(4C' D�� # ��%��! � ��%��

��%��# ��# �� 5 %�� ! �� 3� ��Clypeaster.

�� 9��

36*��/��(�E/"�,#(F�0��,/��"� ��#�#�)��!�(#!��(@!�� KATEGORIJA: spomenik prirode -��$�� KRATAK"�,� CD4,LH9"&")EH(4C'��P��Q#�� .R��3��F�/nedaleko

sela Gudci. Procjenjuje se da ima oko 700 godina.

�� ,�� #�� %�� %�� ! �� %�� $� �%�� F��#�� sadašnjoj izvornoj površini.

��

260

22. NAZIV: Šupljak - tisa�� KATEGORIJA: spomenik prirode -��$�� KRATAK"�,� CD4,LH9"&")EH(4C'��.4�J��33��!F�/��

prsnom promjeru 120cm.

�� 9��%�� $��

SPOMENICI PARKOVNE ARHITEKTURE

23. NAZIV: Samobor - park u Langovoj 39 �� KATEGORIJA: hortikulturni spomenik - park �� POVRŠINA: 0,60 ha �� KRATAK OPIS ZAŠTILH9"&")EH(4C'+��07��$�

obitelji Wagner-)��$�,��%��$��5��3%��0BB:��

�� Potrebno je snimiti sadašnje stanje i izraditi projekt obnove ne samo prirodne nego i kulturne baštine.

24. NAZIV: Lug - park oko dvorca �� KATEGORIJA: hortikulturni spomenik - park �� POVRŠINA: 6,80 ha �� KRATAK "�,� CD4,LH9"& ")EH(4C' ��%�� % 07� st, podignut oko dvorca

�� (��3#� >�� %� �� #��3�� #� �� # #��! ��! �� *��%��$��

�� !��%��H��%0787��.H��$��3��%� ��/��3��!��$��

25. NAZIV: Jastrebarsko - park oko dvorca �� KATEGORIJA: hortikulturni spomenik - park �� POVRŠINA: 9,47 ha �� KRATAK"�,� CD4,LH9"&")EH(4C'��3��$��

obitelji Erdödy koji je od osnutka do danas znatno izmijenjen u odnosu na povijesni tlocrt i kompoziciju. Danas je to gradski park.

�� %��#�� (ICOMOS - IFLA ).

3;*��#�+( ��- park oko dvorca �� KATEGORIJA: hortikulturni spomenik - park �� POVRŠINA: 7,00 ha �� KRATAK"�,� CD4,LH9"&")EH(4C'��%��07��

>�� $ �� 3� � �� 9�� ,,� �� poljoprivrednom kombinatu Dugo Selo.

�� Potrebno je snimiti sadašnje stanje dendroflore parka i izraditi prijedlog obnove u odnosu na današnjunamjenu i korištenje.

27. NAZIV: Samobor - park u Bistracu �� KATEGORIJA: hortikulturni spomenik - park �� POVRŠINA: 2,00 ha

��

261

�� KRATAK"�,� CD4,LH9"&")EH(4C' ��%�� % 07� ��! �� (� ��$�1��%��"��zadruga Samobor (OZAS).

�� Park tre��%��%� ��

28. NAZIV: Gornja Bistra -��!�(�(8 (�'��#�� KATEGORIJA: hortikulturni spomenik - park �� POVRŠINA: 7,72 ha �� KRATAK "�,� CD4,LH9"& ")EH(4C' ��%�� % 0B� �� .�� (�� "� �$! ��

)��3�%��3��/�

�� H��3��%� ��!�%��07B0��

29. NAZIV: Samobor - park Mojmir �� KATEGORIJA: hortikulturni spomenik - park �� POVRŠINA: 1,01 ha �� KRATAK "�,� CD4,LH9"& ")EH(4C' ��

��3>��&�%��

�� H��3��%� ��!��!�%��1976. godine.

30. NAZIV: Samobor - tisa �� KATEGORIJA: hortikulturni spomenik -�� KRATAK "�,� CD4,LH9"& ")EH(4C' �� .4�J�� 33�� F�/ �

��!��08�

�� 4��!��$��%��

Svi navedeni podaci odgovaraju podacima iz Zbirke isprava današnjeg Ministarstva zaštite okoliša i prostornog ��(��P#��-��Q��$�m Zakonu o zaštiti prirode u vrijeme �� !��P��#��Q��$�� %� ��(N.N. 30/94 i 72/94).

B) UVJETI KORIŠTENJA ZA EVIDENTIRANE DIJELOVE PRIRODE

Na temelju propisanih obveza iz �� .A9�� A ��50/99), kao i na temelju detaljne analize evidentiranih dijelova prirodne baštine, provedene u Studiji %� �� 2:::� ��! �� planom��$��%�%� ��A ��%� ��A'

Popis evidentiranih dijelova prirode koje se predla�e štititi temeljemZakona o zaštiti prirode:

POSEBNI REZERVAT-ornitološki

1. Irnec Rugvi�ki (Rugvica)

PARK-ŠUMA

2. Hrastova šuma kod Hrastja (Sv. Ivan Zelina)

��

262

3. Park-šuma Starka (Dugo Selo) 4. Pleso-Hrastov šumarak uz zra�nu luku (V. Gorica)

ZAŠTI?ENI KRAJOLIK

5. Dolina rijeke Kupe (Kraši$!Pisarovina, Pokupsko) 6. (��3��$��3.E��ebarsko)7. >��(��.(�� $/8. >��I��3��%��F��3�. �� $/9. Ribnjak Vukšinac (Dubrava) 10. Zelinska glava s njenom okolinom –��$��%� ��$��.��Ivan Zelina) 11. Livade uz vodotok Vuna (Preseka) 12. Ribnjak Fuka (Gradec) 13. *��3�!��)��-Sv. Kata (V. Gorica) 14. >��3��(�� 3�.*�&��3�!(��/15. ,%�� "��.*�&��3�!"��/16. 4��%"��*�� 3�.*�&��3�!"��/

SPOMENIK PRIRODE

17. ��#��%��*��.(��/18. ��#��.��/19. Bukevje-#��%��."��/20. �� 3– Vukovina (V. Gorica) 21. Skupina starih hrastova kod lugarnice Vratovo u Turopoljskom lugu (V. Gorica) 22. ��.-��/23. ��>�� 3�.(��/

SPOMENIK PARKOVNE ARHITEKTURE

24. 9��>��. �� $/25. ��3��F��3�. �� $/26. ��F��.)��ec)27. Park u Donjoj Zelini (Sv. Ivan Zelina) 28. >��4��3�.��,�� /29. Stari jasen u Dugom Selu -+�#��$��0.>��/30. Park u Dugom Selu (Dugo Selo) 31. Park u središtu Vrbovca (Vrbovec) 32. (��+��$-)��$.*�&��3�/33. Stablo taksodija-Veleševec (Orle) 34. F��E��$.*�&��3�/

Odluku o stavljanju pod posebnu zaštitu u gore navedenim kategorijama donosi-upanijska skupštinauz prethodnu suglasnost nadle�ne slu�be zaštite prirode (danas je to Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog ure�enja).

Valorizacija i uvjeti korištenja za evidentirane dijelove prirode:

POSEBNI REZERVAT-ornitološki

�� !@��"$+(�#(�7�"$+(@�=�– prije evidentirano pod nazivom Dugoselska Greda �� $�� %�� %�� I��3 �� %�� %�� # ��# �� 3� .3�� /� ��3� �� %�� 5��%�� #�� ! ��%��#��#vrsta.

��

263

Uvjeti��"��%� �� %� ��!�� %��9��%��%�#�� %��opstanak rijetkih pti��#��"�� ! ��#�� !��,�� !��%��3��

PARK-ŠUMA

�� Hrastova šuma kod Hrastja (Sv. Ivan Zelina) Nedaleko od grada Sv. Ivan Zelina, zapadno od glavne prometnice Zagreb-*�� #�� %�� %�� ! � � ��%��! �� !prohodnosti i blizini prometnice ima sve uvjete da se zaštiti u kategoriji park-šume temeljem Zakona o %� ��"�� %��%� ��grada.

&��"��Provoditi redovi��%��%�#��%�� $�� %�� %��

�� Park-šuma Starka (Dugo Selo) D��>��3��3��+�� om��!�� @!<#��,%�� 3��3��3��parcelama vinograda i vikend-naseljem. D�� $� �� #��$�� %� �� 0� � 0�&�� 3�>�� --��3��D�� %��#�� 4� ��%�� $��3��3��D��%� ��-šume, a temeljem Zakona o zaštiti prirode.

&��"��"�� Izgradnju odmaknuti od rubova šume, ostaviti tampon-%��%�� "�� !�� %��.�%��3�� /�D��%��$��%��%��3�#��graba.

�� Pleso-��,/�+�8"-��#�"1�1�� "��"#"�7�*��(@�=Hrastov šumarak na aerodromu Pleso nalazi se preko puta pristanišne aerodromske zgrade. I�� #�� ume hrasta.

&��"�� ! ��%�� te površine.

��9�? ��

�� Dolina rijeke Kupe -��%+!1��(1�/��/!$(�!�(��$��-��'��,/�� $�"�!2! �� RH ��7��8(&.��(,��+( �.��#"',#�=�� %� �� (�� %��9��%�A � �� A��#��granice budu$��%� ��$�� !��$��%� ��(��-��

��

264

��%��(��%��%��#�� #!��%��#��3ijskih vrijednosti. >�� %��! �� -�%�� #��9��!�� pod posebnu zaštitu kako bi se zaustavilo daljnje devastiranje i �� 3�� %�� %� �� 3� �� 3��

&��"��Zakon o zaštiti prirod��%� ��%� ��$��>��%� ��$�-�� "�� >��%�� 3��

�� (#�)+��@��+!/(&�s dolinom potoka Radilovac (Jastrebarsko)��3��$��3�� #��!�� 3�� graba. Na pla��%��3��%�� vizure na okolne predjele, kao i na susjedni brijeg s crkvom Sv. Antuna Pustinjaka. Dvorac je pod posebnom zaštitom kao spomenik kulturne baštine, a u tijeku je njegovo obnavljanje. 5��%��%��#��%��

&��"�� ! ��%�� te površine.

�� ( ��(�!#!��"'�( !�7��8(&=>��(��3��"��%��3��%��%��5%��%��3��#�!��#��nizinskih šu�� &�� (�� %� ��$�� -��-Samoborskogorje, 1999. godine.

&��"��3�4��%��%��%��

�� ( ��'�/�#�� !@�(�#��(#�"1�'�/�#��"� (@"�7��'�!8(&=>��I��3��%��F��3��$�� $��#��$��%��%��$� �� (��!�� 9��>��uz doline potoka. ��%�%� ��!�� %� ��!�� (��! � %�� #��$� �� F��3� �� %��3��!��#��$��I��3�%�omenik parkovne ��#��9��>��!��3��(��5 �� #��!�%��!��%��topola, vrba i joha. >�� ,%�� I��$��I��3��%��%��3�A,9(H�A

&��"��Zaštititi prirodne vrijednosti od devastiranja u bilo kojem obliku, kojim bi se promijenila njihova kvaliteta. ��!��3��%�#��

�� Ribnjak Vukšinac (Dubrava) ,%�� # ��# �� I�� )��3�! �� $�� >��! ��ešteni su *�� 3� �� <: #�� %�� %�� 5% �� 3�� !��%��3��3��9�%��!��!��3�!��! ��3��5��%��!��#�!��!�� #��4��

��

265

r�� %�� *�� 3! �� 3�� %��3�!��!�� dabar.(�� *�� # �� Prostorni odnosi livada, oranica i šumaraka��!��%�� Nema izgradnje koja bi devastirala prostor.

&��"��%� ��u (npr. parcelacija i izgradnja vikendica ili drugih oblika gradnje; promjena namjene i dr.). Ribnjaci se i nakon stavljanja pod posebnu zaštitu mogu ekonomski koristiti. �� %�� ! ��# ��# �� a, šuma i šumaraka.Ne planirati izgradnju u naselju Vukšinac na prostoru ispod ceste prema ribnjacima.

�� Zelinska glava s njenom okolinom-'�+!&� �!�'��,/��1�8/(&! �$�#��(#��7+*�+� ��!�( �=�� %� ��$�� 0770� godine Zakonom o zaštiti prirode, u �� 7<0!<6 #�� %� �� %� ��$�� !��&��$�&�� ,�� 3�2:::� ��! �� %� ��$��3��+��3�– u dijelu u kojem se ��%��&��,��

&��"��,�� %�%� ��$��

�� Livade uz vodotok Vuna (Preseka) (�� % �� *�� 3�� ! *��3� � �� .�� "$��/ �� # �� ! �� $�� #��$�� %��!��!�� %�� !�� %�� #��4�� 9��!��%��!��zajednica crvene beskoljenke (Molinicetum coruleae), tamnorujne skoruške (Sanguisorba officinalis) i ��! � �� ."�3#�� /� 9�� # �� vegetacijom prelaznog creta zajednice šiljkice (Rhychosporetum albe), te maha tresetara (Sphagnum sp.). Narod ove livade naziva “piskutljive livade”, jer je vodostaj takve visine da se pri hodu istiskuje ��"�� 3�� $ �� ! �� ! � �� 1�� %�� %�%��-%��3��%��3��3��

&��"�� # �� % �� *�� %�� #��%� �� %� ��%� ��$�� %�� .�� 3�! �� – osim pristupnih cesta), kao i regulaciju �� $��*��%��%� ��$��"�� 3�� ! �� 3��$�#�%�� %� � 3�� 3��! � � �� %� �� !�� %��%��%� ��!��$�� 3��

�� Ribnjak Fuka (Gradec) ��G��%��G��$��&��3� ,�� !znatno je oplemenio krajobraznu sliku i dobro se uklopio u okolni krajobraz. Ribnjak ima športsko-��3��%��! ��%��*��3��#��#��%��#��%�%��-korisnika ovog prostora. Sa sjeverne strane ribnjaka uski je pojas livada, koji se prostire do kompleksa stare hrastove šume. S ��pojas livada i oranica, koje dopiru do ceste i naselja Fuka.

��

266

��!��9��%��!��%��#��>io obalnog ��!�� !��3��

&��"��9�� G�� %� �� %� ��$��krajolika, kako bi se sa�� 3�� 3��obliku.��%��3�� %��$� �� $� �� ! � �� blikovnim elementima i materijalima tradicijske arhitekture toga kraja. F�� ! � �� gospodarskim osnovama i Zakonu o šumama.

�� "#�-!�(�#!�$��(@!.��!)(��"#�+��#-Sv. Kata (V. Gorica) �� )��-�� (�� %�� *��# ��3� �� %� ��%� ��$��%� ��3��%�!��#��$��(�� %��!��3��%��&�)��!��%�� 4��!��%��do lijepo smještenog naselja Dubranec u kojem dominira crkva. U udolini se izmjenjuju površine pod šumarcima, livadama, oranicama i vinogradima. ��(�� %��osloboditi i otvoriti ��%��(��>��3��)��vrlo lijepo staro selo u kojem postoje ruralni drveni stambeni i gospodarski objekti. Uz samo selo )��%��##��!��gradi sa starim klijetima.

&��"��"�� 3� %� �� ! �� ostanu šumske, oranice i dalje da budu oranice, kao što treba ostaviti i površine pod vinogradima i li�� ,%�� %�� !��3��!�%��#��#��#��!��3��

�� Dolina R!�(@!�(��+��8�(@!�7�*��(@�.��+��,#��(��#"',#�="�� ! �� %�� %� �� %� �� %� ��$��! �%�� %�� *��# ��3�� kraj��%��!��%��%�#��%� ��$��3��%�!��#��$��$��'>��3�%��(��!�� &��3�! ��%� �% �� E��$ � �� 1��$ )�� (�� 3��>��(�� 3��3�&�� .��+��%��/��-��$��1��$)��&��3�(��E��1��$��%� ��$��#��(��$��"�� 3� �� %� �� .%�� s �� / �� ! ��3��! � ��3�� 3�� 5 �� %�� &��3��5�� #��#%��!��#��$��!�� vna. Osim stambenih objekata, postoji niz raznih tipova gospodarskih objekata (od štala, raznih spremišta poljoprivrednih proizvoda, preko ��3�! �� # �$�? �� %�� % �� # �$� �� % ��! � �%��gospodarskog dvorišta). Na samom ulazu u selo, na povišenom mjestu je lijepa drvena crkva Sv. Ante Padovanskog. >�� (�� 3� �� %�� # ��# �� soliterni hrast ili manja skupina hrastova. �� >�� 3�! � ��3�! ��3� � ��sela i zaseoci.

��

267

&��"��(�� %�� iku krajolika, potrebno je ��$�'- �%��%��%��!- ��$��!��$��%��$��!- �%�� %3��iti spajanje naselja, - ��%��%��%��%��!- �� %�� 3�� ! �� $� ��

naselja,- ��!��%#��#��#��3��#zahvata, - %�� % �� # ��#��# ��

poboljšanja plodnosti tla.

�� 1+��(8 ��'�)�"��!��(�!#!��)�!�7�*��(@�.��!=,%�� "�� %�� lni krajolik na kojem je �� #�� ! �� % �� .-��!(��3�!��3�!)�� / ��%��%��.�%��P��Q/��#�� !�� !�� *��3��! ��#�!�� !trstici i šaševi. >��%��%��!�� %�3��!�� #�� 3��#��! �� #�� %��$��%��9�!��!��%� ��%�� 3�� %�� stavljanje pod posebnu zaštitu unutar granica koje su ucrtane u kartografskom prikazu, a ��#��$��I��3��3)��9��G��$��%1��&�F�%��%��!��E��

&��"��!��%��$�'- �� %�3��!- �%��%��%�3��#��#��!- prekinuti nizanje izg��%3��!- ��P��Q��$�!��!- %��#��

�� "��'��,#(��"$�(�+�� !��(+�)!�"1��)�"��"� ��)��!�!8!+@��7�*��(@�=>�� %��%�� $�� !��#��#��#��$��%� ��$�� %� ��!��%� ��$��H��9�� %�� 3��4� �� # ��#��–4�� !%��%��"��"��"�� $��%�� $��3��4��22:�rsta ptica, a od onih ��# �� 3� .1��J 3��J/ �� %�� % "�� "��livade predstavljaju jedno od deset prirodnih europskih gnjezdilišta ove vrste. U bogatoj fauni Turopljskog luga, uz ptice kao što su �� 3!3��!��!%�� 3� �� #��$? ��3�� ! ��4��! �� +�� ,��"��!�� %��#�� %��# ��#��! �� ihtiofaunom.�� %� �� %� �� %�� %�� Hrvatskoj, ali i u Europi.

&��"��9� �� %�� %�#�� %� ��$�� >��%� ��$��

��

268

SPOMENIK PRIRODE

�� Skupina hrasta kitnjaka na rask�(��"�'"/�+��1��,!��()��( �7��( ��!��=�5%��!��*��!�� #��!��razvijenim krošnjama, debljine debla u prsnom promjeru oko 60 do 80cm. Kao rijetke primjerke vrste, i s estetskog gledišta, vrijedno ih je staviti pod zaštitu u kategoriju spomenika prirode.Skupina od šest stabala hrastova je zdrava, s bogato razvijenom lisnom masom.

&��"��U blizini stabala zabranjeni su svi zahvati koji bi ugrozili njihov opstanak.

�� /��!/ (�0��,/�"�/"' (�#�-��"$"�7/"' (#=9� �� $�� ! �� &� ��! � �� #�� %�� %�%�� i �� %�� taj primjerak hrasta zaštiti u navedenoj kategoriji.

&��"��U blizini stabla zabranjeni su svi zahvati koji bi ugrozili njegov opstanak. �� %�%��

�� Bukevje-0��,/��"� ��#�"1�'�#�,�,�+,#�$� �,('��7��!=Soliterno stablo hrasta dominira svojim habitusom na savskom nasipu kao reper u prostoru. Nalazi se na dijelu savskog nasipa kraj sela Gornje Bukevje. Stablo je vitalno i pravilnog habitusa s razgranatom krošnjom.

&��"�� U blizini stabla zabranjeni su svi zahvati koji bi ugrozili njegov opstanak.

�� ,/��"� ��#�"�)+��(8/"��9��#(/�+!@�– Vukovina (Velika Gorica) 5 �� 3� ��%� �� #�� ! ��promjera 102 cm (opsega 320 cm), visine oko 20 m, starosti oko 85 godina. Stablo treba zaštititi kao spomenik prirode, jer ono ima prirodnu vrijednost u mjesnim i regionalnim okvirima.

&��"��U blizini stabla zabranjeni su svi zahvati koji bi ugrozili njegov opstanak.

�� Skupina starih hrastova kod lugarnice Vratovo u Turopoljskom lugu (Velika Gorica) U blizini lugarni3�! �� *�� 4�� ! ��%� �� #�� 3�� %��ovih šuma. Prsni promjer pojedinih stabala i više je od 150 cm, a krošnje su im razvijene i bogato ��%��)��$��%��!��#��%� ��kategoriji spomenika prirode.

&��"��U blizini stabala zabranjeni su svi zahvati koji bi ugrozili njihov�� %��# �� *��! � �� !��3�� 4��

�� '�/,#(�,��'�7�"-%!��#=Na podru��$��-��!��-��-Samoborsko gorje, nalazi se Sopotski slap – udaljen oko 3 km od sela Sošice. Slap je visok 40 metara, a voda se u tri kaskade slijeva prema mlinu. Premda se nalazi unutar parka prirode, vrijedno ga je posebno izdvojiti i štititi u kategoriji spomenika prirode.

��

269

&��"��D�� %��%� ��prema Zakonu o zaštiti prirode u kategoriji spomenika prirode.

�� Hr�,/��"� ��#�"�� !-��"8!+@"�7��+��,#�=5>�� 3�! � �� %�� 1��! �� #�� 02:godina. Stablo je vitalno, s razgranatom krošnjom, i s prsnim promjerom oko 150 cm. Stablo treba zaštititi kao spomenik prirode, jer ono ima prirodnu vrijednost u mjesnim i regionalnim okvirima.


SPOMENIK PARKOVNE ARHITEKTURE

�� +(��+��(�7��'�!8(&=Dvorac i gospodarska zdanja nekadašnjih vlasnika - grofova Zrinskih i Sermagea, danas se po �� E��$� ��%�� E��$�� 9�� >�� % 9�� >�� 2:: � ��drvored divljeg kestena uz gospodarske objekte koji su locirani obostrano uz drvored. Osim autohtonih �� $�! � �� # �� 3�� ! �� !��!��5��3�!��3��#��Uz obnovu kape��3��3�0772��!�� $��3�� 9�� %�� 3� �� #�� neprimjereni ovom prostoru.

&��"��Potrebno je �%�� 3�� %��! �� park mogao neprekidno obnavljati. Treba provesti proceduru stavljanja pod posebnu zaštitu u kategoriji spomenika parkovne arhitekture.

Napomena: Šuma u Novim Dvorima (odsjek 16E) ima površinu 4.54 ha. 4� �� #�� ! �� borovca, starosti 149 godina. 5��#��.��%�� /��0B:-200 godina, rijetkih granatih krošanja velikih promjera. S obzirom na to da s��%��3��3��E��$!�� $��3��#��D�� 3��E��$!��likuje novi šumski rub -��#��

&��"��#��%��3�#��!�� #%�#��3��!��koji bi narušili biološka i estetska svojstva šume.

�� #��#��)+��@��"��"� (@(�7��'�!8(&=9��%��+��!%�� $�!��%��3�F��3��*�� %�3�ji parka te u odnosu vrta i gospodarskih objekata �� %��<�:#�!�� $�0B��$�!��%��3��A5A�3��!�� 3#�Otvorene vizure iz dvorca na savsku dolinu, zatim pojedina stabla platane, virginijske borovice, lipe te ��!��%��5��F��3��%��!��#��Od 1925. godine park i ��3��*��

&��"��Na površini parka s dvorcem nisu dopušteni zahvati koji bi promijenili ili narušili njegove vrijednosti. Potrebno je urediti ribnjak i površine oko njega.

��

270

�� #�"��)"�"�7��)�+!@=9��%� �� F�� 3�� >��3 �� 2:��$�!��3��3��3��baruni Vranyczany. Ispred dvorca je ornamentalni perivoj sa šišanim oblicima šimšira i tuje. Pristup ��3��3�� 3��%�3��!�� te, ograde i sl. U njemu se nalazi socijalna ustanova za djecu.

&��"��Na spomeniku parkovne arhitekture i u njegovoj neposrednoj blizini nisu dopušteni zahvati kojima bi se promijenile ili narušile njegove neizmijenjene vrijednosti.

�� Park u Donjoj Zelini (Sv. Ivan Zelina) 9�� 3�!��%��E�� >��$.�� /!��%��3��!��parkovnim��$��"��%��!��!��%�� !��%��3��5��!markantna stabla velelisne lipe, pitomog kes��! �� ! �� smreke.

&��"�� $��9��%��%� ��$�� %� ��#dobara.

�� '�(�(@��7+*�Ivan Zelina) (��>��%�� "��!�� samo skupine i pojedini primjerci stabala lipe, bora i pitomog kestena. >�� $�� %� �� #��

&��"��Cjelokupni prostor treba koristiti u skladu sa Zakonom o %� �� %� �� kulturnih dobara.

�� Stari jasen u Dugom Selu -�B(0� �+(&!+��"�*�6�7�"$��!��=5>��! ��3��%��+�#��$��3� �� ! �� pravilno razvijenom krošnjom, soliterno stablo jasena (Fraxinus excelsior). ��%��9�� %��+�#��$��3��


�� Park u Dugom Selu (Dugo Selo) �� >��%��3��4�� # ��%�� #�� ! �� !��! ��! ��! ��%�! �� ! ��3�! �� ! �� ! ��!crvenog hrasta, bagrema, kao i razni grmovi (šimšir, forzicija, spirea). Kroz park prolaze dvije �� %�! �� 3�� 3�� 5 �� e igralište i spomenik. 5��$��%��

&��"��4�� %��%��

��

271

�� Park u središtu Vrbovca (Vrbovec) Na povišenom dijelu Trga Petra Zrinskog, u središtu Vrbovca, nalazi se uz crkvu park koji predstavlja ��%�� "��3��!��3��5��%�crkva, kurija, kula, spomenik, kao i bi��+��E��$ ��5��%��#��,��#��3�!��B<��7:3��"��$�� %�'��!��#��g kestena. Nekada je u �� % �� %� ��$�� P��Q! �� 06� ��$�! �� %��3��"��$��%�!negundovac, crni bor, smreka, tu��!��$��!��3!��!��!��3�!��!��!��%�3��!�� ! �� !��

�� "�� %��!��*��3��%��

&��"��4��%��$�� 3��Parkovnu površinu treba prorijediti, redov��Prostor oko krošnji vrijednog starog stabla tulipanovca potrebno je osloboditi.

�� "�(��B�)(&-�!)!#�+(&�7�*��(@�=5��3�!��>��F��3�!��)��$!�� (�� 0B:6� �� .��/ ��+��$�9�� %�� %�� ,%� �� % ��# ��! �� 3� � �� E��%�3�� %�� $� �� kurije. ,% ��! ��! �� 072:� �� %�� %�� %�3�� kurije za�� (�� ! �� $ �� %��%�� !��%��(��%��>�F��3��To je jedina ku��!��%��!�� $��u tom prostoru.

&��"��1�� %� �� %� �� kulturnih dobara.

�� Stablo taksodija-Veleševec (Orle) 5��*�� 3�! �% 3�� 3�! � �� $��3� ��$�� B!%�� .Taxodium distycum/� �� $�!�� (�� ! �� #�� $��3� � �� !��#��


�� ('��#�)�#"�(�!��,('�+(&�7�!�(#��(@�=��E��$��$�� !��%��propadanjem i zapuštanjem ostalo je osamljeno stablo u okolici. Stablo je vrlo staro, prsnog je �� 0B:3�!��#��!��%�� %�� $��$�� E��$��!��%��!��rebnoga je zaštititi u kategoriji spomenika parkovne arhitekture –��

Uvjeti ��"��U blizini stabla zabranjeni su svi zahvati koji bi ugrozili njegov opstanak.

��

272

C) UVJETI KORIŠTENJA ZA OSOBITO VRIJEDNE PREDJELE - PRIRODNI I KULTIVIRANI KRAJOBRAZ

>� �%�� A(��%�� A! � %�� A(��%�� A! �� %�� osobito vrijedni predjeli - prirodni i kultivirani krajobrazi.9��%�%� �� %� ��!��$�� 3��+��%��#��-"��%��

Popis evidentiranih osobito vrijednih predjela #��(�&!�,!�8/(/(/(�'��,/�� '�� ,#(-�-�!��-��

OSOBITO VRIJEDAN PREDJEL - PRIRODNI KRAJOBRAZ:

1. Krajolik potoka Brebernica i šumske površine kao dio šire zaštite prirodnog rezervata Crna Mlaka (Pisarovina)

2. ��%��# ��sjeverno od sadašnjih granica��%� ��$��1��+��.(��/

3. ��.��/4. >��(��. �� $!)��/5. +�� %��F��3��(�� iznad Harmice (Marija Gorica) 6. Dolina potoka Bedenice od Komina do sela Bosna (Bedenica) 7. Dolina potoka Nespeš s Drenovom (Sv. Ivan Zelina) 8. �� $�- �� .��,�� /9. D��+��.,��$&��(�� ,��$/10. D��&��,��.,��$&��/11. Šuma V��E��.(��/12. Nizinske šume Turopolja i dio Turopoljskog luga (V. Gorica)13. ��.)��3! �� $!��!��9��/14. Padine Nedeljskog brega i Nedeljsko polje (Samobor, Sv. Nedjelja).

OSOBITO VRIJEDAN PREDJEL - KULTIVIRANI KRAJOBRAZ:

15. Nizinska dolina uz Lonju na potezu od Hrastja do Komina (Sv. Ivan Zelina) 16. Hruškovica-Kamenica (Preseka) 17. )��%��*��3�!1��-Lukovo (Vrbovec) 18. Pojas uz rijeku Savu (V.Gorica i Orle) 19. Hrastova šuma uz bazen u Zelini (Sv. Ivan Zelina) 20. Park u Gradecu (Gradec) 21. (��%��&��"��!��

��&��3�.��/22. Park oko dvorca u Jakovlju (Jakovlje) 23. ��(��.(��/24. ��,��$&��.,��$ Grad) 25. �� 3�.E��/�

Valorizacija i uvjeti korištenja za osobito vrijedne predjele:

OSOBITO VRIJEDAN PREDJEL - PRIRODNI KRAJOBRAZ:

�� Krajolik potoka Brebernica i šumske površine kao dio šire zaštite prirodnog rezervata Crna Mlaka (Pisarovina) 5% �� )��3�! �� (��! � �� %�� 1�� +��!��%��%��#�� #��$�# ��#�� #��

��

273

��*�$��oka je reguliran, te su livade ocjeditije i povoljnije za poljoprivredu. Potrebno �� 3��# %�#��! %�� %��! ��$ �� 4� �� donosi biološkoj raznolikosti �� %�� ! �� )��3� �� %� �� prostornog plana kao osobito vrijedan predjel - prirodni krajobraz.

�� ,� (1( ,#(0�8"-��,�+�� (-��(+�)�-��,�!+!� ��)�,�)�8 jih granica'�,!% ��1�8/(&! �$��#��(/!/��C� ��B��#��7��( ��!��=

�� %��# �� ! �� # ��3� �� %� ��$�� %��1��+��!�� bito vrijedan predjel –��%! ��3�� %��5 ��%�� %�� #�� .&��-Quercetum roboris) i crne johe s trušljikom (Frangulo-A�� /! �� # �� .>��3#�� 3�� /! � �� %��terenima, gdje je tlo ocjeditije, odmah do livada busike nastavljaju se livade krestaca (Cynosurus cristatus). To su bujne livade bogate vrstama, a u pogledu kolorita odlikuju se dopadljivim šarenilom. U �� $� ��#�� %�� 3�� $� .��3�� 3��/ � �� .FM3#��3�3��/!�� 3��ice.5�� %��%��-��$�.>��3��/!��(Picus spp), golubovi, sove, grabljivice; ptice pjevice: sjenice (Parus spp), zebovke, grmuše (Sylvia �/!��%��.4��/��9��%��#��3��.1�3��nigra), te orlova - štekavca (Haliaetus albicilla) i kliktaša (Aquila pomarina) i dr. &��3��%� ��%��%��"��$��3�.�� 3��$��/!��F��3��)��3�!��1��Mlake.

&��"��3�� &�� #��#%��3�#��!#��!��#�� #!��#�� ! �%��#%��3��4�� voda, regulacijama i drugim vodnim zahvatima na obrani od poplava, a u svrhu o�� #��# ��#��

�� /"' (�#(��"$�7/"' (#=5 �� $�� %� �� ! �� 3�� nizinskim šumama Turopoljskog polja - �� – Odra, od zapada prema istoku (Obreški lug - �� - Mraclinska - D��>�� - Turopoljski lug). Te su se ��%�� ! ��! � �%�� >�� %�� $��!%��,�to tako prijeti opasnost propadanja iskonskih hrastovih ��%��#��#%�#��%� ��#��#��!korištenja šljunka kao i zbog promjena namjene šumskog tla. Nizinska šuma postaje rijetkost u Europi, ��%��$�%� �� #�� $�� planom, s posebnom brigom o uzgoju i iskorištavanju.

&��"��3I�� %��%��%�ravstvenog stanja i njege šumskih��>�� !��$� �� %��D��%�� !��%��!�tlo produktivnije. �� %�� % �� %�� D�� %�� %�#�� %� ��regeneraciju.

�� ( ��(�!#!��'( !�7��'�!8(&.��(,/��=�Dolina rijeke Krapine izgubila je prirodne osobitosti i bitne krajobrazne vrijednosti za stavljanje pod posebnu zaštitu. Meandri rijeke Krapine izgubili su se njenom regulacijom, a njena dolina prema istoku �� %��!��%��3�� %��ga. Navedeni artificijelni ��

��

274

�� B��(��$��(�#��'�%�2!�,��8"-�-��"1�'�/�#��"� (@"�(�$�!%! �-�+*��(�� iznad Harmice (Marija Gorica) Nova izgradnja, kao i rascjepkanost šumskih površina u privatnom vlasništvu, uvjetovale su promjene u ��%��3��"��!��%��(��! �� %��>��F��3�� %�%� �� %� �� %� ��

�� Dolina potoka Bedenice od Komina do sela Bosna (Bedenica) S lijeve i desne strane ceste, koja vodi od Komina prema selu Bosna, smjestila se slikovita dolina uz potok Bedenicu. Neposredno�%3��!��%�� 3�� F�� 3�� %�� 3�! ��!�� %��3� � ��$��3��D�� #�� graba, hrasta kitnjaka i graba i manje površine pitomog kestena. 5��$��)��3�!��%��5��%�� lijepo smještena crkvica. 4�� %�� %�� #slobodnih otvorenih prostora livada, oranica i sl.

&��"��5 �� %�� livada uz potok Bedenicu, kao i padine �� $��3�� ! �� %�� ,%�� 3�� $�#��%��

�� Dolina potoka Nespeš s Drenovom (Sv. Ivan Zelina) Ovo je slikovita dolina uz potok Nespeš, koja je u gornjem toku potoka, ispod vrha Drenove, do sela 9�� ! �%��%�� ! � �� !��3��! �� ! �� 3��a i nizinskim šumama hrasta �� >�� Medvednice. Krajobrazno je raznolika i trebalo bi je zaštititi na potezu lijevo od glavne prometnice odvojkom za Blaškovec, obuhva$��$� �� #�� E�� ! 3��3� �� C�� !�� 3�� ! ��! ��pritoka Drenove.

&��"��D�� ! � ��$� �� površine.

�� )�"��!��)�(8&!�-��( 8�( ��7+*��+� ��!�( �=,��3�� -*��(��3��4�� 3�%�� $� - �� "�� zvedenog brdovitog reljefa je, u odnosu na ostalo �� &�� ,�� ! �� 5 ��3� �� %�� ! �� %��(�� rja na jednoj strani, dok na drugu stranu pogled dopire preko nizinskih šuma hrasta ��*��3�� %�� PD�3�Q ��%��>�� 3! ��3�� %��

Uvjeti u�"��D�� ,%�� %�� 3� ��$�# �� %�� 4�� $��

�� 9"-��B��7�+� (&��)�(��8/��+� (&=�� 9"-��%!��!��+� (�#��7�+� (&��)=�� 9"-��!�(#(�� /�#�7��(�= �� +��! ��&�� ,�� *��E��D��+��%��"$��(�� ,��$��&��,��$&��9��$��

��

275

��+��#��%��%��3�� 5�� ima i umjetno podignutih nasada-��.��!��!�� /�D��&��,��%��&��,��$&��Šu��*��E��%�� "$��(��To su uzorno gospodarene �� #�� ! �� 5�� %�� # ��# �� %�� % �� %��' ��o ekološka uporišta, zaštita tla od erozije, �� %�� %�� ! �� # �� 3� � ��! �� !��!��%��3��$��%��

&��"��Šumske površine unesene su u kartu krajobaraza kao osobito vrijedan predjel – prirodni krajobraz. )�� #�� %�� trasa putova, vodovoda, dalekovoda i ostalih infrastrukturnih sustava preko šumskih površina.

�� Nizinske šume Turopolja i dio Turopoljskog luga (V. Gorica) (�� %��# �� 4�� #��$� �� zapad-�� %�� 3�4��! �� – "��! ��*��#��3��"��$�# ��#�� !��%��!��!+��3��D��>��4��*�� %��dol�� )�� 3��%��%��3�� kroz livade naglašavaju skupine vrba i joha, pokoja topola, te skupine i soliterna stabla. Nizinske šume��%��$�� !��%�� $��!%��

&��"��Osobito treba �uvati prirodni integritet šuma i poduzimati mjere za odr�avanje zdravstvenog stanja i njege šumskih sastojina. Svi šumsko uzgojni radovi moraju se provoditi prema šumskogospodarskojosnovi.

�� Priobalje rijeke Save (Brdovec, Zapreši&.�Samobor, Sv. Nedjelja) Ve$i dio priobalja rijeke Save koji ima krajobrazne vrijednosti zašti$en je u granicama ornitološkogrezervata, a ostali dijelovi priobalja trebaju se štititi mjerama prostornog plana. Obalni pojas rijeke Save s pripadaju$im rukavcima potrebno je štititi, kako bi se sprije�ila mogu$a devastacija.

�� Padine Nedeljskog brega i Nedeljsko polje (Samobor, Sv. Nedjelja) �� #��$� �� $��9�� &��"�� 3��9��-��! � ��#��$�� %�� P��Q �Nedeljskog br�� %�� % ��# �� %�� 3� �� 9�� 4�� mjerama, i to u kategoriji osobito vrijedan predjel-prirodni krajobraz, tj. dati mu takvu namjenu da je �� %��

OSOBITO VRIJEDAN PREDJEL - KULTIVIRANI KRAJOBRAZ:

�� Nizinska dolina uz Lonju na dijelu od Hrastja do Komina (Sv. Ivan Zelina) ,%�� F�� )��3�! �� (��! ��ju se dolinske livade s bogatom %�� $��%��#��%��3�!��#%��3��#��

&��"��"�� %��%3��!��%��koja spaja Sv. ,�� ! �� (�� %�� %��F��+�� %��3��

��

276

�� Hruškovica-Kamenica (Preseka) �� 3�-Kamenice prostire se sjeverno od Vrbovca. Od dana evidentiranja do danas se stanje u prostoru znatno izmijenilo, te su nestali razlozi za stavljanje pod posebnu zaštitu u kategoriji %� ��$�� 5�� ! �� mjerama kao osobito vrijedan predjel - kultivirani krajobraz. "�� !��%��$�� 3�%��#��-klijeti.

�� !�"��#�,/��+( �$��)��,#��'�)�"��!�(1 �)��%�+@�.�C!�( �-Lukovo (Vrbovec) "��#��$��%��*��3�!%��1��-Lukovo i Lukovo-F��"�dana evidentiranja do danas se stanje u prostoru znatno izmijenilo, te su nestali razlozi za stavljanje ��%� ��%� ��$��(�� %��5��!��%�� planskim mjerama kao osobito vrijedan predjel - kultivirani krajobraz.

�� Pojas uz rijeku Savu (V.Gorica i Orle) 5 �� %�� 3�� %��# �� ! ��#�! ��! #�� kog jasena koji se izmjenjuju u slici �� 3�� %��3�� $�� 5�� 3�� %�� %�! �� ! �� biološka raznolikost kraja.

&��"��4��uvati autohtonu vegetaciju obala i zaobalja .

�� Hrastova šuma uz bazen u Zelini (Sv. Ivan Zelina) 5��,�� !��$�#��%��!�� stoljetne hrastove ��! �� 3�� 3�� 5�� %��%�#�� $�� 5�� %��!��%��Cjelokupni rekreacijski kupališni kompleks sa šumom djeluje zapušteno. Ostatak šumske površine#��

&��"��4�� %��3��#�� tise.

�� Park u Gradecu (Gradec) 5��%��*��3�!��&��3!�� "�� 3�� 9�� 3� �� ! �� %0B2B��"�� %�'��%�! ��!��!��!��!��3!��!��%3��ed crkve. Objekt kurije je ��!��"�� !��1828. godine, ima vrlo impresivne dimenzije. Prsni promjer je oko 150 cm, a krošnja je vrlo široka.Pojedine grane su orezane. Kr� �� 3��4��iz istog doba u dobrom je stanju.

&��"�� !��3��!��površina zna��%�� $��"��!��-povijesnu ��I�� sadnicama. Platanu nije potrebno posebno štititi kao spomenik p��#��!��$ ��njena zaštita u sklopu parka Gradec.

��

277

�� (#�(1-!2"� �,!�� !$�/"' (#��(�/"' (�#�$��%�!��.�/!�" "/�� ,!��"� ��)�� ,/"' (�#!�"�(@!�7/"' (#=�� %�� %�� ! �� 3� �� - F�� - Zagreb .�� (�� 3��/! �� %��! ��3�� #��!��u sve do rubova šuma, poboljšala bi se slika ovog krajolika i dobilo na estetskoj i prirodnoj vrijednosti cjelovitog prostora.

�� Park oko dvorca u Jakovlju (Jakovlje) Uz staru cestu Zagreb-��4��3�!��2@��!��E��%��okatni dvorac �� #��$��#��"� �$�!��3#��>��#��#��#slikara. Od nekadašnjeg parka s lijepim ribnjakom ostala je aleja starih katalpa i poneko vrijedno ��oliš dvorca i nekadašnju aleju koja je vodila u dvorac.

�� #�"��(�"�7��(�=5�� (��%��!�%3��!�� !��za stavljanje pod posebnu zaštitu u kategoriji spomenika parkovne arhitekture. Obilaskom terena i �� %�3�� %� �� %� ��! �� %��%�#�� $��%��zauzela je dio parkovne površine, dok se s druge strane parka stambenom izgradnjom došlo na sam ��5��%�� ! �� %� �� ! � �� %�� ice.�� 4��

�� #�/�!'� ��,!1(��"��+� (&��)"�7�+� (&��)=��P��Q��$�� obrambenih nasipa �07�� 9��2:��*��>��3#��#��3�� 3��! �%��$��3� �stare škole (19. st.), objedinjuje središnji barokni “broš” sa spomenikom kralja Tomislava u osi crkve i �� P�� Q �% �� 4� �� 3� �� %� � ��P��Q��3��%��ijedom staza u ��%��"��>��3#��3�� @:��$� � ��#��!��#��!��!��!��!��!��!��!��%�!�� !��!��!��!��$��!��!��!��%��>�(� ��#��3��#��

�� )�"��!�'�)( ��!8(+(@!�7��,/�!%��,#�=E�� od najatraktivnijih vinogradarskih krajobraza Hrvatske. Plešivica, sedam kilometara udaljena od Jastrebarskog, poznata je po svojim vinogradarskim ��3��!��$��$�� va sadašnja namjena prostora – � �� 3��klijetima.

��

278

3.5.2. KULTURNA BAŠTINA

� �� %�� %� �� .+��tarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u ��! �� 2:::�/� "�� 3�� $� ��3��! � ��!��

"�� 3�� %�� (�� %��$��$��

A) VREDNOVANJE KULTURNO-KRAJOBRAZNIH CJELINA

>��%��#��!��%��3��!��%�%��#�� # �� #! ��# � ��# ��! ��# ��#��#%��!��%��3� - tip kulturnog krajo��9�� %��#��!��#��#��%��%��!��%��3�'

�� %��!�� sjeverozapadna Hrvatska, �� -��!�� bilogorsko-��

C��%�� #��%��#��3��!��$��!�� 3�� !��de prostora koji �� ! �� %�3�� - ��3� ��! �� 3��! ��#! �� # � ��3��# �� #��!�� # ��! ��3�� $� �� %��# ��! ��#��-��'

�� 4��.��%��3��%��#��/!�� !�� .��%��3��%��ke),�� -��!�� dio bilogorsko -��

I�� ! � �� ! �� %�� ! �� %�� 3��# ��! �� # ��munikacija, ��# ��! ��%��# ��! ��%�� ! ��$� � �� # ��#��!��-��'

• 1. kategorija kulturnog krajolika –��%��3��3��%��!• 2. kategorija kulturnog krajolika –��%��3��%��!• 3. kategorija kulturnog krajolika – ��%�� 3�� % �%�� ! ��

��!• 4. kategorija kulturnog krajolika –��%��3��%��

Prva kategorija kulturnog krajolika (krajobrazne cjeline nacionalnog %��/��#��$�'�� -�� – Samoborsko gorje te sjeverni dio Grada Jastrebarsko,

"$��(�� $�"$��(��!�� 1��+��(��!��3��3��# ��!�� +��3�!%��!�%��(��F��

��

279

Druga kategorija kulturnog krajolika (krajobrazne cjeline regionalnog z��/��#��$�'�� doline rijeke Save, Krapine, Lonje, Sutle, Glogovnice, �� Turopolje –��!�� *��!�� dio Samoborskog gorja s njegovim sjeveroisto�nim padinama do doline Save te jugoisto�nim

padinama.

�!&�� #�/!$��(�� #"�/"� �$� #��(#�� .��%�� 3�� % �%�� ! ��/��#��$�'

�� dijelove Turopolja i Posavine, �� Prigorje i bilogorsko -��!�� +��

�!/+�/��#�/!$��(��#"�/"� �$�#��(#��.��%��3��%��/��se na:

�� ,�� !�� >��g Sela, �� 3��

B) SISTEMATIZACIJA KULTURNIH DOBARA PO VRSTAMA I PODVRSTAMA

9�� %�� %� �� # �� $�� '��!��3��%� �� .59H�1"!,1"+"�!*��$�H��/�

1. Povijesna naselja i dijelovi povijesnih naselja Naselja su razvrstana po jednom ili više kriterija, i to:• povije��3��%��%��!• povijesna središta koja su dio suvremenog grada ili sela, • �� .��!��/�� !��

jasan dokaz o karakteru naselja.

Razvrstavaju se na naselja: �� gradskih,�� gradsko-seoskih i �� ,!�,#(0��%(��!��*

2. ��+(�!, ��$��2!+( �.�,#��'�(�(�)(��$��2!+( !�,��#��(8!-�� stari gradovi (utvrde, burgovi, fortifikacije i sl.), �� !�� 3��'

• ��.��3�!��!��!��$�!��3��$�/!• ��.��$��3�! ��!��%��!#��!�� /!

�� .3��!��!��!��3�/!��

3. ��2!+( !� (,#�$radnje i elementi opreme prostora

4. Arheološki lokaliteti i zone (pretpovijest, antika i srednji vijek)

5. Povijesno--!-��(�� '�)�"��(��%(��!�� !��%��%��!��

��

280

C) KULT��C��

4��#��!��!�� !�� %�� # ��! �%�� -povijesnim, a�#��!�� 3�� %�� 9�� # �� #��$� ��! ��%��3�� 3��! �� %��3� ��#�� %� �� %� � ��%�3�� -��%�� # ��!�%��$��%�� %��kulturnoj, umjetni��!��#��!��

1. POVIJESNA NASELJA I DIJELOVI NASELJA

��

GRADNacionalno iliRegionalno%��

RJEŠENJE O ZAŠTITI

1 ,��$&�� R 2 Jastrebarsko R P UP/I-380-19 03-89-1 3 Sveti Ivan Zelina R P 03 UP/1 395/1 – 1984 4 Samobor N R 119 5 Velika Gorica R P 03-UP/I-760/1 – 1984 6 Vrbovec R

�� GRADSKO- ��

NASELJE ��A��?�� N/R RJEŠENJE O ZAŠTITI1 Sveta Nedelja Sveta Nedjelja R 2 Gradec Gradec R 3 Kloštar Iva��$ (�� ,��$ R 4 (�� (�� R

��

NASELJE ��A��?�� N/R RJEŠENJE O ZAŠTITI 1. Velika Ostrna Dugo Selo R P 03-UP/1 120 2. Gorica Svetojanska Jastrebarsko R ��"�� "��$�� Jastrebarsko N @�,��$� Jastrebarsko R 5. Petrovina Jastrebarsko R 6. Plešivica Jastrebarsko R 7. Prilipje Jastrebarsko R B��$ Jastrebarsko R 9. Vranov Dol Jastrebarsko R 10. Beder Samobor R 00�)��%��3-�� Samobor R 12. Cerovica Samobor R 0��&��$� Samobor R 14. Klake Samobor R 15. Kravljak Samobor R 06�(�� $�3� Samobor R P 03UP/I-50/i 08��3�-�� Samobor R 18. Višnjevec Podvrški Samobor R 19. Kalinje Sveti Ivan Zelina R P 03-UP/I 546/1 – 1983 20. Dubranec Velika Gorica R 21. Gustelnica Velika Gorica R 22. Mraclin Velika Gorica R 2��D�� Velika Gorica R P 03-UP/I – 878/i 2@�9��I�� Velika Gorica R 25 Topolovec Vrbovec R 26. Poljanica Bistranska Bistra R

��

281

27. Mostari Dubrava R 2B�)�� Farkaševac R 29. Gonjeva (�� R �:�9��"��$�� (�� R �0��3�"��$�� (�� R 32. Barovka (�� $ R ��)��)��-�� Kraši$ R �@�)��%��$ (�� $ R �<�>��$�� (�� $ R �6��.(��$�!+��#�/ (�� $ R �8�(�� $ (�� $ R 612-08/92-01/287-1992. �B�(��$� (�� $ R 39. Radina Gorica (�� $ R @:�(��$*�# (�� $ R 41. ��$�� (�� $ R 42. Medven Draga (�� $ R @��I��>�� (�� $ R 44. Pluska Luka R 45. Marija Gorica Marija Gorica R 46. Bukevje Orle R @8�F��3� Pisarovina R 48. Cernik -�� R @7�>�� $�*�# -�� R 50. Glušinja -�� R <0�&�� -�� R 52. Javor -�� R 53. Jezernice -�� R 54. Jurkovo Selo -�� R 55. Kalje -�� R <6�+�%��-�� -�� R <8�� -�� R 58. Sopote -�� R 59. Sošice -�� R 60. Stupe -�� R 61. Tomaševci -�� R 62�*��$� -�� R 6@�*� $�*�# -�� R 6@�-�� -�� R 6<�-�� -�� R

1. �� OKOLIŠEM

�� STARI GRADOVI

STARI GRAD NASELJE ��A��?�� N/R RJEŠENJE O ZAŠTITI

1. Turen Draga Svetojanska

Jastrebarsko R

2�"��$ 9��"��$�� (�� R 3. Samobor Samobor Samobor N 4. Lipovec Veliki Lipovec Samobor R <�(��$��adina -�� -�� R 6�4� $�� -�� -�� R

��

�� NASELJE ��A��?�� N/R RJEŠENJE O ZAŠTITI

1. ��S��3�S (�� (�� R 2. Kula kaštela Vrbovec Vrbovec R R br. 531

��

282

�� C�� • stambene zgrade

GRA� �� NASELJE ��A��?�� N/R


0�>��3"� �$ Gornja Bistra Bistra N R br. 01 2�>��3>�� $ )�� Brckovljani R P 02-474/141-65. 3. Dvorac Vranyczany->��$ &��F�� Brdovec R R br. 137 4. Dvorac Januševec Prigorje

)��Brdovec N R br. 02

<�>��3=(��)��#��>�� $� )�� Brckovljani R 6��!��3��$ ��$ Jastrebarsko N R br. 07 7. Dvorac Erdödy Jastrebarsko Jastrebarsko R R br. 04 8. Kompleks GK biskupskog dvorca ��3��$�� (�� $ N P 612-08/94-01/216 7�>��3F��$ Samobor Samobor R R 10. Dvor Erdody Kerestinec Sveta Nedjelja R R br. 03 11. Kaštel-dvorac Lukavec Lukavec Velika Gorica N 02�>��3��$ Vrbovec Vrbovec R P 03-UP/I-182/1-83. 0��>��3"��#�3�=��$=G�� F��*�� Vrbovec R 0@�(��9��#>�� # �� $ �� $ N R br. 117 0<�>��3F��3� F��3� �� $ R R br. 136 06�(��%�� 3 Brckovljani R P 04-UP/I-296/1-83. 17. Kurija (kaptolska) Gradec Gradec R R br. 551 18. Kurija Praunsperger-Bošnjak G. Kraj Samobor Samobor R R br. 664 19. Balagovi dvori Lug Samoborski Samobor R R br. 808 20. Kurija Kiepach Podvrh Samobor R P 03-UP/I-57/2-83 21. Kurija Molvice Molvice Samobor R P 04-UP/I-637/1-84 22�(��C��3#+�� $ Sveta Helena Sveti Ivan Zelina R P 02-13/94-66. 2��(��)��$ Donja Lomnica Velika Gorica N RP br. 08(UP/I-02-

1062/1-72.2@�(��C��$ Vukovina Velika Gorica N P 612-08-91-33 2<�1��$� Sveta Nedjelja Sveta Nedjelja R 26�(�� Rozga Dubravica R 27. Dvorac Zwilling Crna Mlaka Jastrebarsko R 2B�-��- biblioteka ��I�� Velika Gorica R 29. Dvorac Jakovlje Jakovlje Jakovlje R �:�-�� Jamnica

Pisarovinska Pisarovina R

31. Kurija i gospodarska zgrada Kraj Donji Marija Gorica R P 02-13/51-66

• $��2!+( !��+ !� �-�! !

�� NASELJE ��A��?�� N/R


1. Zgrada Muzeja Turopolja Velika Gorica Velika Gorica R R 156

��



0�G��3��)�>�+�� Jastrebarsko Jastrebarsko N P 02-474/169-65 2�G��3��,��Krstitelja

(�� ,��$ (�� ,��$ N R br. 419

��(��3�� (�� ,��$ (�� ,��$ R P 03-UP/I-413/1-88 @�G��3��+�� Samobor Samobor N R br.134 <�G�� Kotari Samobor N P 02-UP/I-474/189 6�-��3��F�� Kotari Samobor R P 03-UP/I-753/1-84 7. Crkva Svih Svetih Bedenica Bedenica R P 02-13/103-66. 8. Crkva Sv. Brcka Brckovljani Brckovljani R P 02-474/143-65. 7�1��)��C��(��$� Lupoglav Brckovljani R P 02-474/153-65. 10. Crkva Sv. Nikole Bistra Bistra R P 03-UP/I-631/1-81. 11. Crkva Sv. Vida Brdovec Brdovec R P 02-13/12-71. 12. Crkva Sv. Margarete Dubrava Dubrava R R br. 491 13. Crkva Sv. Ane Rozga Dubravica R

��

283

14. Crkva Sv. Martina Dugo Selo Dugo Selo R P 03-UP/I-104/1-85. 15. Parohijska cr��C�#��+�#��Gabrijela

Farkaševac Farkaševac R P 02-13/14-74

16. Parohijska crkva Sv. Nikole Kabal Farkaševac R P 02-13/13-73 08�-��3��,�� Gradec Gradec R R br. 496 18. Crkva Sv. Petra ,��$&�� ,��$&�� R P 02-13/46-67. 19. Crkva Sv. Nikole F��>�� ,��$&�� R 20. Crkva Sv. Maksimilijana Posavski Bregi ,��$&�� R R br. 451 21. Crkva Sv. Nikole Jastrebarsko Jastrebarsko R P 02-474/170-65 22. Crkva Sv. Ane Gorica

Svetojanska Jastrebarsko R P 612-8/95-1/346

23. Crkva Sv. Petra Petrovina Jastrebarsko N P 02-474/174-65 24. Crkva Sv. Jurja Plešivica Jastrebarsko R P 02-13/11-73 25. Crkva Sv. Antuna Pustinjaka ��$ Jastrebarsko R 26. Crkva Uznesenja B.D. Marije Kupinec (�� R 28�1��+��"��$�� 9��"��$�� (�� N P 02-474/200-65. 28. Crkva Uznesenja B.D. Marije (�� ,��$ (�� ,��$ R R br. 418 29. Crkva Presv. Trojstva (�� $ (�� $ N P 02-474/172-65 30. Crkva Sv. Mihovila &�� K�� $ R R br. 96 31. GK crkva Uznesenja B.D. Marije ��$�� (�� $ R 32. Crkva Sv. Siksta ��$ (�� $ R ��1��(�� Kravarsko Kravarsko R P 02-13/16-66. �@�1��(�� (�� (�� R R br. 420 35. Crkva Sv. Roka Luka Luka R 36. Crk��#��)�>�+�� Marija Gorica Marija Gorica N R br. 786 37. Crkva Sv. Antuna Bukevje Orle R 38. Crkva Sv. Marije Magdalene >��(�� Pisarovina R 39. Crkva Sv. Martina Jamnica

Pisarovinska Pisarovina R

40. Crkva Uznesenja B.D. Marije Pokupsko Pokupsko N 41. Crkva Sv. Petra Preseka Preseka R 42. Crkva Sv. Jurja >�� $� �� $� R 43. Crkva Sv. Jurja Rakovec Rakovec R P 03-UP/I-440/1-84. 44. Parohijska crkva Sv. Nikole Lipnica

��Rakovec R R br. 478

45. Crkva Uznesenja B.D. Marije Jalševec Nartski Rugvica R P 03-UP/I-944/1-86. @6�1��E��E��apostola

Oborovo Rugvica R P 02-474/155-65.

47. Crkva Sv. Anastazije Samobor Samobor R 48. Crkva Sv. Duha 9�� $�� Samobor R P 612-08/91-01/189 49. Crkva Sv. Barbare Rude Samobor R P 04-UP/I-462/1-77 50. Crkva Sv. Martina Sveti Martin Pod

"��$��Samobor R P 02-474/193

51. Crkva Sv. Ivana Krstitelja Sveti Ivan Zelina Sveti Ivan Zelina R R 02-13/52-66. br. 747

52. Crkva Sv. Nikole Donja Zelina Sveti Ivan Zelina R R 02-792/1-72. 53. Crkva Presv. Trojstva Sveta Nedelja Sveta Nedjelja R P 03-UP/I-291/1-86. 54. Crkva Navještenja B.D. Marije Velika Gorica Velika Gorica R <<�1��&�� Dubranec Velika Gorica R P 02-13/13-66. 56. Crkva Sv. Ivana Krstitelja 9��I�$� Velika Gorica R P 02-13/23-66. 57. Crkva (kapela) Ranjenog Isusa Velika Gorica Velika Gorica R P 02-13/27-66. 58. Crkva Sv. Martina D$�� Velika Gorica R P 02-13/34-66. 59. Crkva Sv. Barbare Velika Mlaka Velika Gorica N R br. 011 6:�1��#��)�>�+�� Vukovina Velika Gorica R P 02-13/42-66. 61. Crkva Sv. Vida Vrbovec Vrbovec R R br. 552 62. Crkva Sv. Lovre F��*�� Vrbovec R R br. 542 63. Crkva Sv. Nikole -�� -�� R P 612-08/90-01/328-

90.64. Crkva Sv. Mihovila Kalje -�� R P 03-UP/I-315/1-80. 65. Crkva Sv. Marije Magdalene Gornji Oštrc -�� R 66. GK crkva Sv. Petra i Pavla Sošice -�� R P 03-UP/I-80/1-84. 67. Kapela Sv. Martina Dubrava Dubrava R R br.492 68. Crkva Sv. Martina Prozorje Dugo Selo R P 02-474/163-65. 69. Kapela Sv. Tijela Kristova Petrovina Jastrebarsko R P 612-8/93-1/426

��

284

8:(��)�>�+��*��.��/ Volavje Jastrebarsko N 80�(��+��)�� >��$�� (�� $ N 72. Kapela Sv. Ivana Krstitelja �� (�� $ R 73. Kapela Sv. Marije (gk) ��3��$�� (�� $ R P 612-08/94-01/216 74. Kapela Sv. Ivana Krstitelja Donji Hruševec Kravarsko R 8<�(��(�� (��)�� Marija Gorica R P 612-08/91-01/158 76. Kapela Presv. Trojstva Gladovec

Pokupski Pokupsko R P 03-UP/I-348/1-77.

77. Kapela M.B. Lauretanske ��3 Preseka R R br. 465 78. Kapela M.B. Vinske – inventar >�� $� �� $� R P 612-08/93-01/105 79. Kapela Sv. Katarine Hrebine �� $� R 80. Kapela Sv. Ane Samobor Samobor R P 02-474/222 81. Kapela Sv. Mihalja Samobor Samobor R P 02-474/220 82. Kapela Presv. Trojstva Braslovje Samobor R P 03-UP/I-476/1-82 83. Kapela Sv. Roka Galgovo Samobor R P 02-UP/I-13/1-74 84. Kapela Sv. Kri�� Otruševec Samobor R P 03-UP/I-1177/1-80 85. Kapela Sv. Vida *�#�� Samobor R P 02-UP/I-474/225 86. Kapela Sv. Benedikta Donji Stupnik Stupnik R 87. Kapela Sv. Antuna Blaškovec Sveti Ivan Zelina R P 02-13/104-66. 89. Crkva Sv. Tri Kralja Komin Sveti Ivan Zelina R R 02-791/1-1972. 7:�(��+�)�-�� Prepolno Sveti Ivan Zelina R P 02-13/114-1966. 91. Kapela Sv. Petra Novo Mjesto Sveti Ivan Zelina R 92. Kapela Sv. Marije Magdalene Mala Gorica Sveta Nedjelja R P 02-UP/I-474/198 *

03-UP/I-755/193. Kapela Sv. Antuna Gustelnica Velika Gorica R P 02-13/14-66. 94. Kapela Sv. Ivana Krstitelja Jablanovec �� $ R 95. Kapela Sv. Josipa Novi Dvori

�� $ R R br. 117

96. Crkva Sv. Nikole Poljanica Bistranska

Bistra R P 03-UP/I-631/1-81.

97. Crkva Sv. Tri Kralja Kraljev Vrh Jakovlje R 98. Crkva Sv. Petra Veleševec Orle R 99. Kapela Sv. Josipa Gornja Bistra Bistra R

��



1. T�� Novoselec (�� R 2�(��#�� Novi Dvori

�� $ R R br. 20

3. Upravna zgrada i punionica 'Jamnica' Jamnica Pisarovinska

Pisarovina R 612-08/93-01/211

4. Tvornica 'Pliva' Savski Marof Brdovec R 5. Gospodarski objekt F��3� �� $ R P 612-08/89-01/233 6�(�� F��3� �� $ R P 612-08/89-01/223 7. Tvornica 'Karbon' �� $ �� $ R B�(��#�� Bregana Samobor R 7�I�� I��a Draga (�� $ R 10. Medvenov mlin I��>�� (�� $ R 00��$�� (�� $ (�� $ R

3. �� .� � B �� B ��

�� NASELJE ��A��?��N/R


1. Miljokaz 9��"��$�� (�� R 2.+�� Stojdraga Stojdraga R 3. Turopoljska vrata Rakitovec Velika Gorica R P 03-UP/I-781/1-82. @�-��%�� $-

Podsused �� $ R

<��9��Weinmannu

(��-��

-�� R

��

285

4. ARHEOLOŠKI LOKALITETI I ZONE

LOKALITET NASELJE ��A��?�� N/RRJEŠENJE O ZAŠTITI

0�C��C�� D�� Velika Gorica N P 02-13/32-1966. 2. Castellum Bosiako – srednjovjekovna utvrda

)�� Brckovljani R

3. Stari grad – srednji vijek &��3 Brckovljani R @(��9��!��%��%��4��

Lupoglav Brckovljani R

5. Biskupska utvrda s drvenim kaštelom –srednji vijek

Dubrava Dubrava R

6�-��3��+��– templarska crkva sa samostanom

Prozorje Dugo Selo R

7. Biskupski kaštel s crkvom Sv. Nikole –srednji vijek

Gradec Gradec R

8. Utvrda Siget- srednji vijek Gradec Gradec R 7�5��– 16. st ,��$&�� ,��$&�� R 10. Biskupski dvor – castrum Ivanich (�� ,��$ (�� ,��$ R 00��- ostaci arhitekture, privremeni logor rimske vojske

Okešinec (�� R

02�1��(��.��/ (�� (�� R 13. Povijesna jezgra naselja (�� (�� R 0@�-��!1�� $�!�� Bukevje Orle R 15. Stari grad, drveni kaštel - srednji vijek Auguštanovec Pokupsko R 16. Stari grad, Pod gradom - drveni kaštel –srednji vijek

Pokupsko Pokupsko R

17. Stari grad - srednji vijek Rakovec Rakovec R 0B�� $��–��

Donje Orešje Sveti Ivan Zelina R

07�C��T�,,!��3�� Komin Sveti Ivan Zelina R P 02-13/100-1966 20. Stari grad – srednji vijek Gornje Psarjevo Sveti Ivan Zelina R 21. Stari grad Nespeš Sveti Ivan Zelina R P 02-13/110-1966 22. Gradina -��3��9�3��- srednji vijek

Paukovec Sveti Ivan Zelina R

23. Zelingrad – srednji vijek, 13. st. Sveti Ivan Zelina Sveti Ivan Zelina R R 87 2@�&�� $�!��#��torijsko naselje – rana bronca i Hallstat

��I�� Velika Gorica R

25. Turopoljski Lug - rimska ranocarska nekropola s grobnim humcima

Rakitovec Velika Gorica R

26�&�� $�- grobovi – srednji vijek ��I�� Velika Gorica R 27. Stari grad, kaštel Vrbovec Vrbovec R R - 531 2B�&��3�!��3� Drenje

)��Brdovec R

27�F��!��3� Drenje )��

Brdovec R

�:� ��!��3� Drenje )��

Brdovec R

�0�C��rustica &��F�� Brdovec R 32. Antika, villa rustica Prudnice Brdovec R ��C�� Bratelji Samobor R 34. Prapovijesno naselje i groblje Budinjak Samobor R 35. Prapovijesno groblje, tumul Farkaševec Samobor R �6�C��roblje Gornja Vas Samobor R �8�&��3"��$��!��!gradina

��$��

Samobor R

38. Stari grad – srednji vijek Mali Lipovec Samobor R 39. Stari grad – srednji vijek "��$ Samobor R 40. Stari grad – srednji vijek Samobor Samobor R 41. Stari grad – srednji vijek 4� $�� Samobor R @2��-��– Siechelberg, srednjovjekovni burg, 14-15. st.

(��$>�� -�� R

43. Kapela Sv. Lovre i naselje, 14. st. Mrzlo Polje -��

-�� R

��

286

5. POVIJESNO B B��

�� B ��.�B� ��


1. Spomen-kosturnica ��$ Jastrebarsko R P 02-474/180-65 2�S�� S Donji Stupnik Stupnik R 3. Jama Jazovka -�� -�� R

��


1. Groblje Otruševec Samobor R P 03-UP/I-1177/1-80

2. Mauzolej obitelji de Piennes Vrbovec Vrbovec R P 03-UP/I-191/1-83. ��&��3�E��$ 9��>�� $ R R br. 117

D) MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH VRIJEDNOSTI

��#�� !��%��-��!��njegovim krajobraznim, prirodnim, kulturno - povijesnim, arhitektonsko - �� %�� %� �� !��$��3��

1. Smjern(@!�(�"+�!/(�1��1�8/(/".��1+��(�" �'�!2! �!�#"�/"� �$�#��(#��7#��%��1 (0�@�!�( �=

�� Prva kategorija kulturnog krajolika –��%��3��3��%��Kulturni krajolici prve kategorije imaju izrazito o�uvanu i visoko vrednovanu krajobraznu i prirodnu komponentu, mre�u povijesnih naselja i gra�evina visoke kulturno-povijesne vrijednosti. Ove prostorne cjeline trebalo bi odr�avati u okvirima tradicionalnog korištenja prostora, bez znatnijega proširenjagra�evinskih podru�ja, te bez provo�enja takvih tehni�ko-tehnoloških i infrastrukturnih zahvata koji bi mogli izazvati znatne promjene strukture, prostornih odnosa i oblika.

Mjere zaštite i unapre�enja ovih prostora polaze sa stajališta o�uvanja i poboljšanja današnjeorganizacije i na�ina korištenja prostora. Predla�e se odr�ivi razvoj i unapre�enje na�ina �ivota na temelju postoje$ih vrijednosti, kao nositelja prostornog identiteta. To zna�i zadr�avanje postoje$emre�e naselja, prometnih komunikacija, šumskih i poljodjelskih površina koje okru�uju naselja, prirodnih vodotoka i ostalih vrijednosti u prostoru. U naseljima bi tradicijsku arhitekturu trebalo o�uvati, odr�avati i prilagoditi suvremenim potrebama, a ��$� novu gradnju u povijesnim naseljima oblikovati na na�elu o�uvanja karakteristi�ne slike prostora. Podru�ja širenja seoskih naselja treba planirati tako da se uspostavi jedinstveni prostorni koncept naselja. Prihvatljiv je razvoj ekološkog,kulturnog i seoskog turizma, uz uvo�enje kulturnih i društvenih sadr�aja vezanih na tradicijske obi�ajetoga kraja, proizvodnju zdrave hrane i sl.

�� %�� # �� $�� %� � %�� %�3�� %�� %�� ! �� # �� 3�� # �kulturno-��#��!��%%�� %��#��#��

4�� %�� %��# ��$��'

• �� # ��# � ��# �� odnose u krajoliku,

• lociranja odlagališta otpada, • ��# ��#�� %gradnju ostalih glomaznih volumena kojima se

�� %��!• ��#��3��#%�#��3��3��!��

vegetacije (stabala i grmova vrba),

��

287

• komasacije zemljišta i oblikovanja velikih monokulturnih parcela, • proširenja gra�evinskih podru�ja seoskih naselja koja imaju tendenciju depopulacije, ve$ ih

treba zadr�ati u okvirima njihove najve$e teritorijalne ekspanzije (kraj prošlog stolje$a),• �� # �� #

��#��!• ��#��%��%��

kultiviranog krajolika, • iskorištavanja mineralnih sirovina.

�� Druga kategorija kulturnog krajolika –��%��3��%��

(��3��%��(��#�� %��dnosu na tradicijsku. Uglavnom ��3��%��!��%�� #��%�� 5 �� #�� 3�� $��spostaviti prostorno i oblikovno primjerenije stanje. U zoni krajolika druge ��#��#�� #��! �� $� �%�� e, prizemne ili ��!�� 3��!��*��#�� 9�� # �� i vizualno eksponirane predjele kao i zone kvalitetnog kultiviranog �� %�� %�3�� # �� poljodjelske ili površine pokrivene šumama.

9��#��!�� $�# ��! �� $� ��%� �� 5 �� %�3�� "�� gospodarske zone u naselju ili kao površine izdvojene namjene, oko kojih treba planirati zaštitnetampone visokog zelenila.

9� �� %�� 3� �� $� ��! �%�%�� funkciju vidikovaca, ili su s njima usk�� ,�� $�� # ��! �� # �� %�� ! ��$��

Pri trasiranju novoplaniranih cesta i�eljezni�kih pruga trebaju se uzeti u obzir prostorne i morfološkezna�ajke terena, što zna�i da se koriste njegova prirodna ��, a da se zahvati u terenu, kojima se mijenja izgled krajolika, kao što su nadvo�njaci, usjeci i zasjeci izbjegnu, ili svedu na minimum. Dalekovodi i ostali infrastrukturni koridori ne smiju se voditi trasama kojima bi došlo do ve$ih prosjeka šuma. Isto tako je va�no da infrastrukturni sustavi (dalekovodi, antene, nadvo�njaci i sl.) prolaze trasama tako da ne zaklanjaju ili ne ulaze u kvalitetne vizure na vrijedna naselja ili pojedina�na kulturna dobra.

Tijekom izrade prostornih planova ure�enja gradova i op$ina koje ulaze u zonu krajolika druge kategorije potrebno je provesti detaljniju valorizaciju naselja, izgra�enog i krajobraznog prostora, a planove širenja gra�evinskih podru�ja i oblike intervencija treba uskladiti s naprijed iznesenim uvjetima.

�� !&��#�/!$��(�� #"�/"� �$�#��(#� –��%��3��% �%��!koje imaju samo��

9��#��$�� !�%��#��%��#��-povijesnih vrijednosti.

�� !/+�/��#�/!$��(��#"�/"� �$�#��(#� –��%��3��%��

Urbanisti�kim i planskim mjerama, na temelju snimljenog zate�enog stanja, treba uspostaviti primjerenije odnose u prostoru: redefinirati zone naselja, odrediti njihove granice i morfologiju. U okolini povijesnih naselja i kurija treba zadr�ati neizgra�ene prostore, kako bi se uspostavili odgovaraju$iprostorni odnosi. Na temelju snimljenog zate�enog stanja potrebno je izraditi Studiju urbanisti�ke

��

288

sanacije podru�ja, u koju mora biti uklju�ena i dionica zaštite i unapre�enja stanja preostalih elemenata kulturne baštine.

2. Mjere zaštite povijesnih naselja

��%��!�� %�� #�� %�� 4�� # �� # � ��# ��! �� #�� ! �� 3�! �� 3�! ��3��3��! �� %�3�� 3��! ��lu i ��#��.��!�� !��#��3�! �� /! �� %�� .�� ! 3�� pokrov, drvena stolarija). Raznolikost tipova s��# �� prepoznatljiva.

Za sva naselja navedena u Popisu kulturnih dobara treba izraditi konzervatorsku dokumentaciju kojom $��%��%� ��%��$��&ranice i zone %� ��#3��3��#��.�� $��! �� /! �� %��3�!�� %� �� %��$ �� %�� 3�� %�� $�# %��%� ��.��/��%�3��

U prostoru ��3��#��!�%��%��!��3��#��5��!��%��ida i gubitka vizualnog identiteta prostora. 4��%��%� ��$��o preventivnoj zaštiti, a gubitkom tradicijske drvene arhitekture i zamjenskom izgradnjom u potpunosti su �%�� ! �� "�� # �� # �� %�sustavno dokumentiranje i administrativnu zaštitu povijesnih cjelina, potrebno je konkretnim mjerama ��3��$��3��#��%��%��'��%��#��

5*�B�!�!�1�8/(/!�'�+(�!, (0�$��2!+( ��(�,#��'�+�

"$��%� ��#��%��%��%��#��%�3��!��% �� %� ��! �� 9�� !��tirati i vrednovati graditeljsku baštinu s 3��#��$��#��%� �� %� � �� svojstva kulturnog dobra, ili izvan njih, treba odrediti granicu i zonu zaštite, koja svakako mora ��#��%��%��%�3��%��#�� $��! �� %�� %� �� 3�� # ��Unutar tih granica obavezno je sve zahvate provoditi uz posebne uvjete, odnosno prethodno odobrenje ��5��%�%� ��

�� %� �� # ��# �� $� �� $� ��#�� 3�� #��konzervatorsko -��'

�� Povijesne gra�evine treba odr�avati u okviru njihova autenti�nog okru�enja, bez nove gradnje u njihovoj neposrednoj blizini (zone zaštite odrediti u okviru prostornih planova ni�ega reda, na kartama gra�evinskih podru�ja). To se osobito odnosi na crkve i kapele, u pravilu smještene na vizualno istaknutim lokacijama, koje imaju zna�enje prostornih simbola.

�� Iznimno velik broj dvoraca i kurija koji su danas bez odgovaraja$e ili�ak izvan namjene i samim tim izlo�eni neprimjerenom odr�avanju, postupno propadaju i nestaju, pa je potrebna društvena revalorizacija i pronala�enje odgovaraju$e namjene. U pravilu su najprihvatljivije izvorne namjene, a u slu�ajevima gdje to nije mogu$e, namjena bi trebala biti što bli�a izvornoj, kako ne bi došlo do bitne promjene arhitektonske strukture, prostornih odnosa i oblika. Sastavni dio prezentacije

��

289

dvoraca i kurija jest i njihovo neposredno okru�enje, koje se sastoji od reprezentativnog i gospodarskog dijela. U zonu zaštite obavezno treba uklju�iti i te prostore, kao i podru�ja zna�ajnaza njihovu ekspoziciju.

�� Drvena tradicijska arhitektura, koja je još prije desetak godina�inila ve$inu stambenog gra�evnog fonda, osobito u posavskim selima, danas je u velikoj mjeri zamijenjena novim zidanim gra�evinama. O�uvanje i zaštitu preostalih gra�evina u selima koja do�ivljavaju brzu preobrazbu trebalo bi usmjeriti na zaštitu ambijenata, koje�ine potezi od nekoliko tradicijskih oku$nica. Takve ��%��#��$��

�� C��3��#��$��viru ��!��%��! �� $� %�� .�� $� %� �� (��! � C�� 3�/� 5�� %�� # ��!��#�� $�� $�#!�� #��%� ��!�� ! %� ��%�� P��#Q! �� 3��%��#��$�.��-��/�

�� "�� # ��! �� 3� �� ! ��$� �� #�� ! � ��3�� #��!��%��#��3��-ugostiteljske namjene, osim izvorne,��$�#��#��

�� ,�� #��! �� -�� %�� # %�� $��!��%��#��#��!��razini prost��# �� $�� %��! � �� %��%� ��! ��$�#��3��

�� "� �$�# �� %� �� # �� ! �� ! �� ! ��3�� %��3�� 3�� %�! �%��%��%��

�� %�#��.��/��%��%��%��%�� Uprave za zaštitu kulturne baštine.

Za nepokretna kulturna dobra najviših kategorija nacionalnog i regionalnog zna�enja treba, u okviru nadle�ne Uprave za zaštitu kulturne baštine, dopuniti postoje$u konzervatorsku dokumentaciju, provesti arhitektonsko snimanje i dokumentiranje, arhivska istra�ivanja, kao i istra�ne radove na samim gra�evinama, te odrediti potrebne mjere i uvjete za odr�avanje i sanaciju.

U neposrednoj okolini gra�evina najviših kulturno-povijesnih i arhitektonskih vrijednosti (starih gradova, dvoraca, crkava i kapela) koje se nalaze na osami, nije mogu$a nova gradnja radi o�uvanja njihova izvornog okru�enja i zona ekspozicije.

4. Mjere zaštite arheoloških lokaliteta i zona

)�� 3��#��#�� # ��$��%� ��3�� Na svakoj razini prostornog plana potrebno je uklopiti i istaknuti arheološke lokalitete te štititi zone oko njih. Svaka intervencija u blizini navedenih lokaliteta zahtijeva prethodna revizijska rekognosciranja i ��%��5��%�#��%��%��#��%� ��$��%�hvata.

�� # ��3� �� # �� 3�� 5 ��# ��#�� # %�� .C��/ � ��# ��# %� ��3�� .>��! �� 3��/��$��%�#��#�� #��9��#�� %�� C��! �� ugrozio prostorni integritet cjelokupnog nalazišta.

5 �� %�� # �� $�� %�� %� �� #�� #��3�%��

��

290

5*4*5*�� 9 ��

Na kartografskim prikazima broj 3.1. i 3.2. "Uvjeti korištenja i zaštite prostora" prikazan��#�� '

1. KRAJOBRAZ

�� osobito vrijedan predjel: prirodni krajobraz �� osobito vrijedan predjel: kultivirani krajobraz

�� # � ��# ��%�! �� %� %� �� ! �� opisana i valorizirana u poglavlju 3.5.1. Prirodna baština i krajobraz.

2. TLO

�� $��%��.*,,�!*,,,��,U��+��3�/�� %�� $��%� �� zije ��

9�� %� ��! 0�0�2�2� �� %��

3. VODE

�� %� ��.,�!,I. i III. zona zaštite)�� 3��%� �� vodotoci ��

��%� ��%��%��%� ��%�� %��$�.9922=B6/��%��%� ��%�� %��$��4��'

��%�� –,�%��.%��%� ��/5��%� ��–,,�%��.%��/D��%� ��–,,,�%��.%��/�

Granica podru�ja prve zone mora biti udaljena najmanje 50 m od mjesta zahvata vode. Upravlja�izvorištem mora biti korisnik zemljišta prve zone. ��%��%� ��$��

>��%��#��$��3��%��%��50 dana do ulaska u objekte zahvata vode.

4��$� %�� #��$� �� 3� �� .�� %�� 3�/ ��vanjske granice druge zone.

Pravilnik za svaku zonu sanitarne zaštite propisuje zaštitne mjere, odnosno propisuje zabranu: �%��! �%��!��#�� ! ��#��3��$��%�� %��

9� �� "�� %� �� $�# �%�� =3�� ta na �� ' P*�� &��3�Q! PD��3�Q! P)��Q! P��3Q! �%�� vodoopskrbnog sustava “Jastrebarsko”, “Blanje”, izvorišta “Velika i Mala Reka” i “Melin”.

��

291

Izvorišta vodovoda “Psarjevo”, izvorišta vodovoda “Drenova Gornja”, izvorišta vodovoda “Selnica”,izvorište “Orešje Donje –��!(��! ��Q��%��%� ��!��3��%��$��%��&��,��n Zelina.

��3�� P��3Q �� %�� P��3�Q � PF��3Q �%�� %� �%��Odluke o vodozaštitnim zonama, koji je kao takav uvršten u Prostorni plan.

"��%� ��3�� PD��3�Q��%� ��!��%��%��%��"�� %� ��!�� Prostorni plan.

��3�� 3�� PI��3Q �� %�� %� �� %��vod��&�� %��3�� !��$��%� ��%��

(�� 3�� 3�3�� %� �� 3�� PI��3Q �� ! �� %� �� %� �� %�� ! ��%�� 3� ��3�� %� �� 3�� PI��3Q! � �� $� �� dokumentacije (Prostorni plan Grada Zagreba).

��3�� %� �� AI��3A �� 3)��9��%��!��$�3��3�- Jagodno -9��I��do grada Vel��&��3��"��%� �� ! �� %*�� 3�� %��prugu Velika Gorica -��%��3��+�$��3�

9�� %��%�%�� =3�� %��log kapaciteta ��%� ��%��%� �� %� ��$��%��$��%�!��%��

�� %�� -��-Samoborsko gorje i Parka prirode Medvednica te donijeti odluke o zonama njihove sanitarne zaštite.

Sastavni dio planova za zaštitu voda jest njihova kategorizacija. Kategorizacijom se pojedini vodotoci i ��!��%�$��%��3��!��%��%��$��

5 �� %� �� .�� % �� 2� P5��i�� %� �� ,,�Q/ �� %�3�� # �� -��! ��%�3��%��>��%�%� ��

5*4*>*��B� � �� B� �� 9�

9��%��0� ��2� A5�� %� ��A��%��#��%� ��'

1. 5�H�H9EH H+FE,D4C

�� hidromelioracija

2. SANACIJA

�� $��%�� treba sanirati i oplemeniti �� napuštena eksploatacijska polja

��

292

3. �">�5IEC��,+EH9H�FC9�(,�+EH�C CD4,4H

�� #��%��%��#�� %�#��3��3��

5*4*4*� �� 9�� A�� CJELINE

(prirodni resursi, krajobraz, prirodne i kulturno-povijesne cjeline i vrijednosti)

Tablica 3b: Rednibroj 9�%��

��

Oznaka Ukupno ( ha ) Postotak od

površine�"panije

ha/stan

2.0. ��9�? � �C� ��

2.1.

� ��$�� .��$��/ukupno:

- park prirode zapadni dio Medvednice -��-��-Samoborsko gorje -�� %� ��$��- evidentirani dijelovi prirode (planirano)

PPPP

41.148,94

4.593,2226.031,334.031,396.493,00

13,45

1,50 8,51

1,322,12

0,12

0,010,070,010,02

2.2.

� ��$��

-��#�� '��Andautonija

1.600,00 0,52 0,005

-UPANIJAukupno:

42.750,00 13,98 0,12

3.0. KORIŠTENJE RESURSA

3.2.Energija maks. proizvodnja/h vršna potrošnja/h

432,3cca 280,0

MWhMWh

3.3.Voda vodozahvat potrošnja

cca 597,0 cca 122,0

u 1000 m3/danu 1000 m3/dan

3.4.Mineralne sirovine --- jed. mjere za

sirovinu

ne iskazuje se

-UPANIJAukupno:

---

��

293

3.6. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

3.6.1. PROMETNI INFRASTRUKTURNI SUSTAV

Prednost prostora -upanije �� njezin prometni i geostrateški polo�aj te blizina grada Zagreba, metropole nacionalnog i europskog zna�enja. Zagreb je središte -upanije, te slo�eno i najva�nijeprometno�vorište u zemlji odakle se radijalno pru�aju glavni prometni pravci Republike Hrvatske.

A) CESTOVNI PROMET

Razvitak cestovne mre�e podrazumijeva skup aktivnosti koje se poduzimaju radi odr�avanja i podizanja tehni�ko-tehnološke razine ve$ izgra�enih cesta te za izgradnju novih. Drugim rije�ima,ukupni razvoj cestovne mre�e mo�e se razmatrati objektiviziranjem ciljeva kroz: �� planiranje i izgradnju novih cesta, �� redovito odr�avanje i podizanje razine prometne i tehni�ke kvalitete ve$ izgra�ene mre�e cesta

(modernizacija i rekonstrukcija).

+��3�� '��3��.��3��!��%�3��3��/!�� 3�� 3�� 5 �� $�� # � ��panijskih cesta. >�� 3�� $�� ! ��3��+��(��.F��/- autocesta Zagreb -(��3.��>�� /�

"�� koridore cesta i predlo�ene koridore cesta u istra�ivanju te alternativne koridore za brze ceste, dr�avne ceste i �upanijske ceste, �ije $e se trase podrobnije istra�iti tijekom izrade dokumenata prostornog ure�enja u�ega podru�ja.

Do izgradnje planiranih zamjenskih cesta, postoje$e ceste zadr�avaju sadašnju kategoriju.

Na postoje$im dr�avnim i �upanijskim cestama mogu$a je rekonstrukcija kriti�nih dionica i izgradnja mostova gdje cesta prelazi preko vodotoka. Na trasama planiranih prometnica u dijelovima koji prelaze preko vodotoka planira se izgradnja mostova.

>��3��

Autoceste

��!�� %��$��3��'

�� Zagreb - Macelj - �� .��$� �� %��! � ��3� ��$� ��3��Jankomir- �� $��3��%�� E��/!

�� Zagreb - Bregana - Republika Slovenija, �� Zagreb -*��-+��.�%�� ,�� /!�� Zagreb - Sisak - Republika )�� .� �� %�� 3� �� +��3!

Velika Mlaka, Velika Gorica - jug i Buševec), �� Zagreb - Slavonski Brod - )�� .�� $�� 3�� %�� 3� �

�� (��/!�� Zagreb - Karlovac - Rijeka (na po��$�� 3�� %�� >��

��/!�� %��3� .�� 3�� # �� (��3� � ��

iskorištavanja zaobilaznice).

��

294

Brze ceste

�� Sveta Helena - Vrbovec - Bjelovar – Virovitica, �� Vrbovec -(��3�– Koprivnica, �� Zagreb - Velika Gorica, �� Samobor - Sveta Nedelja – Zagreb.

U Strategiji prometnog razvitka Republike Hrvatske navedene su autoceste i brza cesta Sv. Helena - Vrbovec - Bjelovar - Virovitica u prvoj skupini prioriteta. Cestovni pravci iz prve skupine prioriteta ��$�� %�� # �� %�� # �� %�� %�� H�� 5 �� %� �� %� ��3�� %�# 3�� 3�� %�� )�%� 3��Vrbovec –(��3�–(��3��$��

"��#��#3��!��%��3��'

�� cesta Sv. Ivan Zelina - Vrbovec –I�%��- Garešnica; D26 �� cesta GP Gola – Koprivnica –(��3�– Vrbovec - Dugo Selo - Sesvete, D41 �� cesta Vrbovec – Haganj - Bjelovar - Veliki Zdenci; D28 �� 3��3– Bjelovar –I�%��–D��$��-,��$&��!>@�� cesta Velika Gorica - Petrinja – Hrvatska Kostajnica, D30 �� cesta Velika Gorica – Kravarsko – Pokupsko - Viduševac, D31 �� cesta Velika Gorica – �� cesta Karlovac – Pokupsko – Sisak –��!>�6�� cesta Bobovica - Bregana –(�� $– Ozalj – Karlovac, D505 �� cesta GP Harmica – Brdovec – �� $!>22<�� cesta spoj Jastrebarskog i autoceste Zagreb - Karlovac; D310 �� cesta most na Kupi (Lasinja) –��>�� .��3�� – Karlovac)

Podru�jem -upanije prolazi autocesta Zagreb – Sisak – granica BiH. Koridor autoceste po�inje na obilaznici Zagreba kod mjesta Mi�evec. Prate$i sa zapadne strane �eljezni�ku prugu od ran�irnogkolodvora prema Velikoj Gorici (Sisku) dolazi do �eljezni�ke pruge Zagreb – Sisak koju prelazi vijaduktom i, prate$i prugu s ju�ne strane, nastavlja prema Sisku. Na trasi se predla�e izgradnja �vorišta: Mi�evec, Velika Mlaka, Velika Gorica – jug i Buševec.

Na brzoj cesti Sv. Helena – Vrbovec – Bjelovar –*��3��%�� '*��3–zapad, Vrbovec –��!(��!&��$!��

9��$��3estama koje prolaze središtima gradova Velika Gorica, Dugo Selo i Vrbovec �� %�� ! �� 3�� %��3� ��#�� 3�� %��3� �� $� .�� %��3�/! *�� &��3� � Dugog Sela ��%�� 3��! �� %��3�*��3��%� 3��Helena - Bjelovar.

9� �� &�� *�� &��3�! �� #�� &�� *��&��3�! ��%�� 3�� $�� $� �� %�� %��&��*��&��3��&��

��3��#3��%��#��3��%��3�>��&��,��$��

-��3��

-�� 3�� %�� ! �� $�� $�# �� -��%��%��#��#3��3��#3��!��ceste ili dionice su prekate��%��3��

5% ��$ ��$�! �� # 3�� .�� $�� 3��%�� 3��$��3��#3��/'

��

295

�� cesta Vrbovec – Poljanski Lug –(�� ,��$�� 3��>��D$��– brana na Savi (Drenje) – Dumovec �� 3��5��3��*��–I��3>�� cesta Cerje – Prozorje - Brckovljani �� cesta Oborovo -��– Topolje –F��F��.��o-��/�� cesta Veleševec –�� $��3�.��-��/�� 3��(�$�– cesta Veleševac –�� $��3�� 3��+�$��3–D$��– Strmec Bukevski - Veleševec �� cesta Draga Svetojanska –)��%��3-�� cesta Hartje – Sopote – Sošice�� 3��4�#��– Paljugi – Bukovac Svetojanski �� 3��$��–*� $�*�#– Gornja Vas �� cesta Gabrovica –(��$�–E��$�–��$�� cesta Sošice – Sveta Gera �� 3��)��– Novi Dvori - Jablanovec �� cesta Bobovica –��)�� cesta Bestovje – brana na Savi (Podsused)– �� $

5��3��%��-��%��%��%��3��%��$��#3��4��3��3�� $��9��!(��3�!��!"��!F��3�!��4��!*��&��3�!9��I��!"��!"��!��3��!�� 3��,��$&��autocesti Zagreb – F��3� 4�� %�� ! � �� %�� &�� %�� &�� $�! &�� !"$�� 9��! "$�� !&�� !&��*��&��3�!"$��"��!"$��3��&��,��$&��

Cestovn� ��%��3� �� ! �� $� .�� %��3�/!,��$&��!E��,��

��3��%��#��3��#3��%��%��3�(�� ,��$��

Planira se izgradnja dijelova trasa postoje$ih dr�avnih i �upanijskih cesta. Napušteni dijelovi trase prelaze u ni�u kategoriju ili postaju nerazvrstane ceste, što ovisi o konkretnom projektnom slu�aju.

Lokalne ceste

Lokalne ceste su ceste koje povezuju naselja na podru�ju grada i/ili op$ine. Sukladno zakonskim odredbama u lokalne ceste se razvrstavaju ceste koje povezuju sjedište grada odnosno op$ine s naseljima s više od 50 stanovnika, ceste koje povezuju prometne, povijesne, prirodne i turisti�kelokalitete op$inskog ili gradskog zna�enja s lokalnom!�upanijskom ili dr�avnom mre�om cesta.

Lokalne su ceste prikazane na kartografskom prikazu broj 1. Korištenje i namjena prostora. Prikazane ��$� ��3�� %��3��!��$�� 3��$��%��

B) � �� B

��%�� %�� %�� %�� %��#��-��#�� %��$�%��#��%��%��#'

�� %�3�� %�� ! �% %�� # ��! ��#��#normativa i prometnih parametara infrastrukture na glavnim europskim magistralnim pravcima,

�� $�� kvalitete usluga, �� %��$��

>�� %� -�� ! � �� koridorima koji prolaze kroz Hrvatsku (V. i X. koridor).

��

296

Pruge koridora X. su:

�� Republika Slovenija - Savski Marof - Zagreb – Tovarnik, �� $- Krapina – Republika Slovenija.

Pruge koridora V. su:

�� +��- Koprivnica – Dugo Selo - Zagreb - Oštarije - Rijeka �� Zagreb – Jastrebarsko - Oštarije - Knin - Split (kao ogranak V. koridora koji je zapisan u

tekstualnom dijelu rezolucije iz Helsinkija).

4��%��%��9��#��#��%��!��3�!��C&1��%��! ��%�� $�!�� $�# ��%�� 06: �� .C&1 – European Agreement on Main ,��O�M�F��!-��!07B<�/

9��%�� - Karlovac, Zagreb - Koprivnica, Zagreb - Sisak � �� $- Zabok planiran je remont i dogradnja drugog kolosijeka. Te pruge i pruga Zagreb - Savski Marof –��%��%��06:��=#�

��%��%��%��gistralnoj glavnoj pruzi Zagreb - �� $ - Savski Marof -�� %�� 3��+�� hrvatskoj i stanice Dobova na slovenskoj strani.

5��$��!��2:2:��!�� %��rategiji prometnog ��%��$��#��%��%��2<:km/h.

Na trasi pruge Dugo Selo -9��%��>��.��&��/�,��$&��.��&��/�

Na trasi pruge Zagreb -(��3��3��>��$��#��

+�� %�� 3 �greb - Pragersko - Maribor -&��% .)��/ �� $�� &��%� �� %� 6: �� 4�� $�� %�� – �� $– Zabok - (�� % �� 3��! � ��(�� izgradnja nove trase.

9�� ! � �� %� �� -��! �� %��%��3�%��%��!�� - Rijeka u Blatu, prelazi ��%�� nasipa rijeke Save i obilazne autoceste ide na sjever, prelazi ��%�� $�� - Savski Marof. Pruga je planirana kao ��3��%��

Izgradnja n��%��&��3�.��pruge Zagreb -(��3�/��,��-��.��(��3�- Bjelovar). ��!��%��$��%��3Zagreb - Bjelovar za 12,6 km.

4�� %��%��Podsuseda (odvajanje od pruge Zagreb - Savski Marof), preko Svete Nedelje i Samobora do Bregane. �� % �� $� �� $�� %�� 3�� %��%��pruge normalne širine kolosijeka i koji do danas stoji neiskorišten.

9��!��%��2:2��+��- Kumrovec (dionica Vukovo Selo – (��3/! �� -sigurnosnih i ��3��# ��! �� 3�� %��-cestovnih prijelaza i elektrifikacija dosad neelektrificiranih pruga.

��

297

�� ima velike prednosti zbog brzine prijevoza i kapaciteta, a posebno je povoljan s ekološkog aspekta u usporedbi s cestovnim prijevozom osobnim motornim vozilima. ��%��%��3�� %��-�� %�� $��%��

��%�� $!E��!>��!,��$&��*��3��t$� �� $�# ��! �� $� �� %�&��*��&��3�� $�� –��!�� 9�� $� �� %��3��

Pruga Savski Marof – (��3 �� %�� 3�� %� �� 3�� %� �� 3��+�rof – Vukovo Selo koje bi postalo terminalna lokacija koncentracije putnika za druge oblike lokalnog prometa.

C) ZRA�NI PROMET

Razvitak zra�nog prometa predvi�a se radi zadovoljenja o�ekivanog prometa: doma$eg redovitog, me�unarodnog redovitog i izvanrednog te preleta zrakoplova.

U Prostornom planu osigurani su prostori za gradnju i ure�enje Zra�ne luke Zagreb, zra�nogpristaništa i letjelišta.

Zra�na luka ZagrebZra�na luka Zagreb opslu�ivat $e glavni grad Hrvatske i biti nositeljica redovitoga me�unarodnog i doma$eg prometa. Budu$i da je ona ujedno i mati�na luka nacionalnom prijevozniku Croatia Airlinesu i da njene manevarske površine koristi zrakoplovna baza Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva, postavljaju se novi zahtjevi za pove$anje kapaciteta i modernizaciju osnovnih prometnih objekata i površina. Na podru�ju Zra�ne luke Zagreb predvi�a se gradnja nove putni�ke zgrade s pripadaju$om stajankom za zrakoplove i nova pristupna prometnica iz Zagreba koja je vezana na obilaznicu Zagreba novim �vorištem Kosnica.

Planira se gradnja novog putni�kog terminala u skladu sa Strategijom i Programom prostornog ure�enja Republike Hrvatske, koji unutar velikih dr�avnih sustava infrastrukture predvi�aju proširivanje Zra�ne luke Zagreb - posebice gradnjom terminalskih površina.

U Zra�noj luci je stalni me�unarodni grani�ni zra�ni prijelaz prve kategorije.

Zra�no pristaništeZra�no pristanište �� namijenjeno za uzlijetanje i slijetanje u vizualnim meteorološkim uvjetima. ��%�%�� )� ��3��&��*��&��3��

LetjelištaF�� %��3��#��3��%��$��!�� %� ��#��%��javaju u posebnom %��

Planom se osiguravaju prostori za izgradnju letjelišta:�� $��&�� $�� >��D��4��&��,��$&�� (�� $��"$��(�� $�� 1��$��&��E��ko�� *�� 3��"$��"�� F��D��3��"$��)�3�� (��&��,�� >��"$��>��

��

298

D) �� B

9� �� -�� .��3� ��-Zagreb) i Kupe (dionica Sisak-(��3/��#�� %��3��"$��3�� %�� %�� razdoblju do 2020. godine.

Pr�� %� �%�� %��"�� ! �� % ��3�� +��$� �� %�� %�� >�� 3��3�� -��)��.>@/!��$��$��%��#3��

��)��$��!��3�od Siska do Rugvice kao plovni put druge kategorije.

E) ��

"��$��%�'�� 3��%��')��–"��!�� 3��%��')��9��– Slovenska Vas i

Harmica – Rigonce, �� %��%��'��+��– Dobova, �� %��%��' ��!�� %%��3��')��&��!9��-��– Planina,

Kraj Donji –��3!&��I��#�vec (Krapinsko-%��/– Stara Vas.

3.6.2. POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE

Sadašnji tijek razvoja telekomunikacija u takvom je zamahu da je teško predvidjeti njezine dosege u �� %��+��! �$�� $�! �� kretne komunikacije, rast ��

U sustavu nepokretnih telekomunikacija dugoro�nim planom predvi�a se izgradnja moderne potpuno digitalne integrirane telekomunikacijske mre�e s pojednostavljenom strukturom i upravljanjem kojom$ese:�� pove$ati broj korisnika postoje$ih usluga i uvoditi nove usluge, �� osigurati maksimalna sigurnost i pouzdanost telekomunikacijske mre�e i tako posti$i kvaliteta

pru�enih usluga.

Dobra uspostava telek��3��#�� %��#�%��%��#��%��#��!��%��%��%��

Prostorni zahtjevi nepokretne tele��3�� '��

*�$� �� 3�� $ �� %�� sustavima nepokretnih telekomunikacija ne predstavljaju izvor ��# %�� ! �� %�� 5 �� $�� %��%�� # ��$�# ��3��# ��# ��! �� ! �% �� $�� 3�� ! �� 3��%�3��4(��!��$��%��#��3��%��!��%�� 3��%��

��

299

�� $�# ��3��# ��! � �� $�� # �komutacijskih kapaciteta i postavljanjem novih podzemnih kabela. Trase za postavljanje podzemnih ��%��%��!��%3��4��#��#�� $� �� %�� razloga. Kao prvo, jer ne proizvode nikakvu �� %��! �� $�� %� %�� $��! � %� ��#�� %�� 3�� ,%�� %�3�� %�� $�� # �� ! �� ! 3�� 4-a je izgraditi distributivnu kanalizaciju do svih ��5��>4(�� $��

U uvjetima velike razvijenosti svjetlovodnih komunikacija u me�unarodnoj i magistralnoj mre�iRepublike Hrvatske još od 1995. godine ni u jednom srednjoro�nom planu razvoja nije predvi�enaizgradnja novih RR sustava (prije se planirala zemaljska satelitska stanica na podru�ju Golubovca).

5��3��4��3�� # ��#! %��# �� ! �� 3��9��%��%��avom velikog �� .��3�� 3��# ��/ �� 3� �� %�3�� 3�� ! � �� &�+ �� #��3��&�+��P*�9��Qd.o.o.

Strateški ciljevi koji se postavljaju pred svakog operatora GSM mre�e �� sljede$�'�� smanjiti troškove uporabe, �� $�� !�� %��%�3��3��!�� prijenos podataka velikih brzina, �� %� �� 3��

sustava univerzalnih komunikacija.

"�� $�� 3�� # � ��%��# �� .��mikrobaznih i pikobaz��# ��3� � %�� /! ��$� �� $�$�� ! ��#��&�+��9��$��$��3��$��$�� 3�� C��4-��%��i okoliš.

U razvoju radiokomun��3��%��#��4�� >C)��!��%�� 4*��4�� više razvijaju digitalni satelitski �� %�� $�� 3��# �� %�� $�� 4* � �� ! � �� ostvarivanja redundancije sustava, ali i kvalitetnijega TV programa. Svaki koridor za prijenos radio i TV �� # ��# ��! � �� %� �� %�� $�#�� %�� #��

.A) SUSTAVI TELEKOMUNIKACIJA

1. ",/�+(��+ (0�#�-" (#�@(��"� !'�#�!/ ��-�!�(

4��3��%�#��%��"��%��#vodova, za te��3�� $� �� 5 �� 3�3�� %�� 3�� %�� %�3��3��! ��$��%��%��$anjem broja UPS-eva, �� %�3�� %�� .�� /��! ��3��C4+��#��za prijenos podataka i daljnje intenzivno rasprostiranje internetskih usluga. Prema današnjoj procjeni

��

300

�� 3�� .��3�1./��%��$��$��

TABLICA 1. Planirani UPS-evi i UPM-��$��3��%��

PLANIRANI UPS-evi i UPM-oviNAZIV KOMUTACIJE (C�C1,4H44G��,(FE5IC(C

5�+�� 30 UPS Gornja Reka 512 UPS Jalševac 1024 UPS Kerestinec 512 UPS Velika Rakovica 512 UPS Donja Lomnica 1024 UPS Lijevi Štefanki 256 UPS Lukavec 512 UPS Mraclin 1024 5��3� 256 5��F��*�� 512 5��>�� $� 512 UPS Gornja Bistra 1024 UPS Luka 1024 UKUPNO 9034

�� B�!�!�1��'�(�! �,�'�)�/�#��

Plan��%��$��3��%��%��#��%��$� �� ! � �� %� ��%��C4+��3��

�� Planirani svjetlovodni kabeli

Za razdoblje od 2000. do 2015. u planu je realizacija trasa svjetlovodnih kabela uz sve autoceste u izgradnji (autocesta Zagreb - Slovenija, Zagreb -*��%��%��/�

�� Planirana izgradnja i rezervacija koridora za RR sustave

Planira se izgradnja sljede$ih koridora: �� Samobor – Stojdraga, Golubi$i, Jarušje, Novo Selo-umbera�ko, Poklek; �� Jastrebarsko – Kordi$i, Gornja Vas, Sopote, Tup�ina, Sti$i;�� .>�� $��26/–��&��!+��&��!��eme;�� Sljeme –(��3!��!)��!,�� 3�!��

�� Kabelska televizija

�� %�� %�� 3�� 3��$��%�4*��3�� #��#�� 2:�@::��

5 �� -�� ! �� 3�� %��3�� ! �� %�� #�� %��# � �� uvremenih ��# ��! �� 3�� 3�� %�� ! � 3��

3=�",/�+(��+ (0�#�-" (#�@(��"�'�#�!/ ��-�!�(

�� GSM -�!��

��%�� &�+ �� $�� %��# ��3�! �� $� ��$�� 3��-��4��%��%�3��$��

��

301

��#� ��3�� $�� $�� ometom i pokrivanje zatvorenih prostora s ��$��3��3��

�� B�-�!��

�� 3�� 0B ��%��#stanica na 17 lokacija.

3) Radiokomunikacijski sustavi

Za potrebe bolje po��4*�� %��74* ��! �� < ��$ � �%�� .TABLICA 2)� (�� %�� ! �� 224*��

TABLICA 2. ��4*��

POPIS TV PRETVARA�A NA PODRU�JU ZAGREBA�KE��UPANIJE: PLANIRANI OBJEKTI I OBJEKTI U IZGRADNJI

Lokacija Nadmorska visina Visina stupa Status

TV Pret. Auguštanovec - - planiran TV Pret. Blaškovec 195 24 u izgradnji TV Pret. Jamnica - - planiran TV Pret. (��)�� 310 24 planiran TV Pret. Medven Draga 184 24 u izgradnji TV Pret. Nespeš 230 12 u izgradnji TV Pret. Oštrc - - planiran 4*��$��+�� - - planiran 4*��$�� - - planiran TV Pret. Pokupsko - - planiran 4*��+��3 290 12 u izgradnji 4*�� $� - - planiran TV Pret. Sošice 570 15 u izgradnji TV Pret. Sveta Gera 1175 - planiran

B) SUSTAVI POŠTANSKOG PROMETA

Za razvoj poštanskog prometa, �� $ ��! �� %�� # ��# ��#��! � �� %�� ! �� %� �� ! �� % �� %�� $�� sustavima.

�� %�� - u Rugvici, )�3��! (�� )��3�! �� "��! G�� 3�! F�3� � )��3� ��preseliti ili preurediti. Sa 4 navedena poštanska ureda na p�� #ukupno 65.

3.6.3. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV

Optimalno korištenje i gospodarenje vodama osnovni je zadatak razvoja vodnogospodarskih sustava.

A) VODOOPSKRBA

Razvitak vodoopskrbe planira se na korištenju kvalitetne i sanitarno sigurne vode, a što se danas ��$�#��$��

*�� $�# ��# ��(vodoopskrbni sustav grada Zagreba, vodoopskrbni sustav "Velika Gorica", vodoopskrbni sustav AE��A! �� A �� $A! �� P,��$ &��Q! ��

��

302

sustav “Zelina”), pa se i daljnji razvitak vodoopskrbe povezuje uz kompletiranje tih sustava, odnosno temelji se na �� $�# �� $� �� %��$��

�� #��%��#��$��$��!��

�� # ��# �� % �� ! �� $��$�%�#�� $��#��

Kao prijelazno rješ��! � �� %��! �� #��$�#��#��%�$�.�%��3��%�#��/!��se u daljnjim etapama (gdje je to opravdano) provela potrebna dogradnja i uspostavila pogonska ��3��!�%��$��%��

"�� $�� %�#�� $� �%�� .%� ��%�� $�� / �� avi ��!��$��%��!��%��

��!��$�!��!��litetnim�%�� 3��%��$��$��Pojedini dijelovi vodoopskrbnih mre�a ve$ih sustava zahtijevaju sanaciju radi otklanjanja �estihkvarova te smanjivanja gubitaka vode, a slijede i zahvati sa svrhom optimalizacije pogona i sigurnosti vodoopskrbe.

Vodoopskrbni sustav grada Zagreba (�� isto�ne i zapadne dijelove Zagreba�ke�upanije te dio Grada Sveti Ivan Zelina) te vodoopskrbni sustavi "Velika Gorica" i "Zapreši$Akoristevodocrpilišta smještena na podru�ju savskog aluvija ("Velika Gorica", "Strmec", "Bregana", "Šibice")kojima se zadovoljavaju sve potrebe neposredno gravitiraju$ih podru�ja.

Tabli�ni prikaz postoje$ih i potencijalnih izvorišta ��# za rješavanje vodoopskrbe na podru�ju Grada Zagreba i Zagreba�ke�upanije:

CRPILIŠTE �"�4"EHL,(C�C1,4H4.�=�/ PLANIRANI KAPACITET (l/s)

“Petruševec” 1250 2000 “Sašnjak” 700 - 800 700 - 800 "Mala Mlaka" 1400 1400 "Velika Gorica" 1000 1000 A ��A 300 300 “Strmec” 500 700 - 900 "Šibice" 400 800 "Bregana" 0 - 100 0 – 100 PI��3Q 0 4000 AE��3A 0 300 “Ivanja Reka” 0 0 – 400 “Prerovec” 120 180 “Reka” 7 - 8 0 – 8 “Blanje” 7 - 9 0 – 9 “Slapnica” 60 60 “Lipovac” 20 20 “Melin” 10 10 - 20 “Stari Zdenac” 0 23 izvorište “Gonjeva” i “Popov Dol” 18 18 izvorište “Sopot 1 i 2” 14 14 izvorište “Prodin Dol 1 i 2” 14 14 �%�� P&��>��Q�P��$+��Q 44 44 izvorište “Draga Svetojanska” 15 15 �%�� P�� $�Q 24 24 UKUPNO: 5900 - 6100 11610 – 12450

��

303

Crpilišta “Petruševac”, “Sašnjak”, “Mala Mlaka”, “Zapru�e”, “Je�dovec” i “Ivanja Reka” nalaze se na podru�ju Grada Zagreba.

Osim tih vodocrpilišta, za rješavanje vodoopskrbe na podru�ju Zagreba�ke �upanije izdvajaju se zna�ajnija postoje$a i potencijalna crpilišta koja se nalaze na podru�ju susjednih�upanija, a koja se dijelom koriste (ili namjeravaju koristiti) za podmirenje potreba stanovništva i industrije na prostoru Zagreba�ke�upanije. To su:

�">�5IEH Crpilišta Planirana dobava – input za �� e (l/s)

*�� P*��Q!P)��3Q!P*�� $��Q 15 – 100 ��–�� “Ravnik”, “Osekovo”, “Mustafina

Klada” 0 – 190

UKUPNO: 15 – 250

Iz crpilišta na podru�ju Vara�dinske �upanije planiraju se podmiriti potrebe Grada Sv. Ivan Zeline i Op$ine Bedenica. Danas se iz tog smjera na podru�je Grada Sv. Ivan Zelina dopremaju koli�ine od �� Q ≅ 15 l/s, a �� $� �� 2:�:� �� ukupna potreba vode ovog sjeveroisto�nog podru�ja Zagreba�ke�upanije,��Q ≅ 100 l/s.

Kapacitetom crpilišta “Prerovec” mogu se podmiriti potrebe vode u predstoje$em planskom razdoblju na podru�ju Grada Ivani$Grada i op$ina Kloštar Ivani$i Kri��Me�utim, povezivanjem s vodoopskrbnim sustavima “Popova�a – Kutina” i “Zagreb – Istok”, mo�e se osigurati doprema potrebnih koli�ina i iz tih smjerova.

Problematiku vodoopskrbe -upanije, Grada Zagreba i regije treba razmatrati u širem smislu, kao cjelovito rješenje kojim se osigurava podmirenje potreba i kontinuirana opskrba svih potroša�a, uz korištenje raspolo�ivih vodnih resursa (izvorišta), pri �emu je potrebno ostvariti me�usobnopovezivanje vodoopskrbnih sustava/podsustava u funkcionalne cjeline.

Svrha je takvih veza da se me�usobno dopunjuju sustavi ili osigura vodoopskrba u slu�aju akcidentnih situacija.

Za postizanje zadovoljavaju$ih uvjeta i sigurnosti vodoopskrbe-upanije i Grada Zagreba potrebno je uspostaviti vezu izme�u velikih crpilišnih sustava koji su smješteni na podru�ju aluvija rijeke Save.

Planira se povezati budu$e crpilište AIrnkovec" s isto�nim, središnjim i zapadnim dijelovima vodoopskrbnog sustava grada Zagreba. Time bi se osigurala doprema dopunskih koli�ina vode, odnosno �$�� pove$ala sigurnost vodoopskrbe na širem prostoru.

Planira se, radi sigurnosti i ��$� dopune kapaciteta, osigurati veza crpilišta PIrnkovec” s vodoopskrbnim sustavom “Velika Gorica”.

Planira se �� $� �� %�� crpilište "Strmec" i crpilište "Šibice", �� i kapacitetima za potrebe vodoopskrbnog sustava grada Zagreba, jer potrebe vodoopskrbnog sustava "Zapreši$A iZagorskog vodovoda (koji koriste vodu crpilišta "Šibice") ne premašuju iskoristivu izdašnost tog crpilišta.

Na temelju dosadašnjeg iskustva zaklju�uje se da postoji velika opasnost od daljnje degradacije kakvo$e vode izvorišnih resursa na podru�ju savskog aluvija, a koji se koriste za potrebe vodoopskrbe stanovništva i prisutnih gospodarskih subjekata. U svim aktivnostima kojima je cilj razvitak vodoopskrbe na podru�ju -upanije i Grada Zagreba, mora se istaknuti ova problematika, te poticati rješenja i programe kojima se osigurava zaštita i sprje�ava zaga�ivanje postoje$ih i potencijalnih vodocrpilišta.

Osim me�usobnih povezanosti velikih crpilišta koja su smještena na podru�ju aluvijalne doline rijeke Save, planiraju se uspostaviti veze s gravitiraju$im podsustavima koji se temelje na korištenju vode drugih crpilišta, i to posebno radi mogu$nosti br�ega rješavanja vodoopskrbe pojedinih gravitiraju$ih/kontaktnih zona i uspostave sigurnosti tehni�kog rješenja.

��

304

Osim povezivanja vodoopskrbnih sustava na podru�ju Zagreba�ke �upanije, planiraju se uspostaviti veze s gravitiraju$im sustavima drugih�upanija.

Danas se osigurava otprema vode iz sustava "Zapreši$Aza potrebe Regionalnog vodovoda Hrvatskog zagorja (Krapinsko – zagorska�upanija), uz korištenje raspolo�ivih kapaciteta vodocrpilišta "Šibice".

Rješenje vodoopskrbe na podru�ju Grada Sv. Ivan Zelina i Op$ine Bedenica temelji se na dopremi vode putem Regionalnog vodovoda Vara�din (Vara�dinska�upanija). Osim toga, Planom se predvi�amogu$nost priklju�enja na vodoopskrbni sustav grada Zagreba i isto�nog dijela-upanije.

Vodoopskrbni sustav na podru�ju Grada Jastrebarsko te op$ina Kraši$ i Klin�a Sela temelji se na izvorištima smještenim na obroncima-umbera�kog gorja.

Planira se povezati vodovod “Ivani$Grad” s vodoopskrbnim sustavom na podru�ju susjedne Sisa�ko –moslava�ke �upanije (vodovod “Popova�a – Kutina”), odnosno uspostaviti Regionalni vodovod moslava�ke Posavine!�ime bi se omog�$�� me�usobna dopuna ovih sustava, a time i ve$a sigurnost vodoopskrbe na tom prostoru.

B) ODVODNJA I ZAŠTITA VODA

9�� 3�� $��#��%��

��=��$�#��$�#��%�3��#��.�%��#� ��# ��$�# ��/ �� %�� $�# �� %� �� $�� # ��! �%��%��%��$��3��sti uspostavljenih cjelovitih sustava odvodnje.

9� �� #�� $�# ��%�3��# �� %�3�� $�� %� �� $�� # ��! � �� %�� odvodnje i%� �� $��#��$�#��

� �� =��! �� %�� %�3��3��!��a se planira riješiti tako da ��$�� !�� %�� %�� $��%�� $��#��a.

5��!��#�� '

�� $�# ��$�# ��%�3��# �� 3�� %��#��%�� $��#��%�� >��!,��$&��!E��!��!��,�� !*��&��3�!*��3� �� $!

�� $�#��%�3��#��#��%�3��&�� %��$��9��upnik,

�� %�� %�3��# �� $�� %� �� $�� # �� %�� $��(��!��3�!(��!��!(��!(�� $!+��&��3�!Dubravica i Dubrava,

�� na sustav odvodnje otpadnih voda grad� >�� $� ��! ��! � "$��Brckovljani,

�� # �� $� �� $� ��$��)��! F��!�� $� �Brdovec,

�� #��"$��"�� &��*��&�rice,�� %��# �� $�# �� %�� $�� # �� %��

��3��#��$�!%��#��#��3��#��%��!�%��$�#��%�3��#��!

�� izgradnjom skupnih ili ��# ��# �� %� �� %��!�%��%�3��#��$��%�� $��#��

��

305

*�$��%�3�� '

�� kanalizacijski sustav “Velika Gorica”�� kanalizacijski sustav “Samobor”�� %�3��P �� $Q�� %�3��P,��$&��Q�� kanalizacijski sustav “Vrbovec”�� kanalizacijski sustav “Sv. Ivan Zelina”�� kanalizacijski sustav “Dugo Selo”�� kanalizacijski sustav “Jastrebarsko”�� kanalizacijski sustav “Zagreb”

�� .�� / �� %� �� $�� %�3�� P*�� &��3�Q �� 3�� %�� $�� F��3�� $�� %��3��PI��Q��$�%��%�� $��%��3��3� � ��3��!��3��3�� %�� $��# ��%� �� ja Bukevje. Alternativna lokacija �� %� �� # �� &��*��&��3� �"$��"��! �� naselja Veleševec.

�� "$�� (�� $�� ugradnjom u�� %� �� $�� # �� ! ��! �� %�3��P*��&��3�Q� ��"$��%�� od naselja Pokupsko uz rijeku Kupu.

�� "$�� "�� %�� % ��3�3�� %��kanalizacijskog sustava “Velika Gorica”.

9��&��*��&��3�!��+��3!��%��3��3��%� �� $�� $� �� 9�� 1��%�� $��#��&��

�� P�� $��Q .E,1C!E�� ,��1��C��3M!2001. godine) postavljene su ��3�3�� $��#��%��'Dugo Selo, Vrbovec i Sveti Ivan Zelina. Za te gradove planira se daljnji razvoj kanalizacijskog sustava ��%��%�� $��#��

Za grad Dugo Selo planira s��%�3�� $��#��I��3�

��*��3�� 3��%�� $��#��%��%�3�� $��#��F��

� �� ,�� %� �� $�� # �� )��%��3 �� %�3�� $��# �� F��3� �� F�� "��#��.��$��$��%3��,�� – Donja Zelina) pl��% ��3��3��3��C�� 3�� naselja Donja Zelina.

5�� P,�� $��#��"$��3�Q(Hidroprojekt – Consult, Zagreb, 1999. g��/ ��%�� $��#��%��%�3��%�� $��otpadnih voda na lokaciji uz rijeku Savu u blizini naselja Rugvica.

"�� $�� # �� %�"$��>�� %�� P"�� $�� # �� >�� *��Q .*�� – projektni biro, Zagreb, 077<��/��%��%�� $��#��od naselja Dubrava.

��

306

(��3�3�� &�� ,��$ &�� $�� (�� ,��$ � (��%��P�� $��%��#��,��$&��$��(�� ,��$�(��9�voselec” (Hidroprojekt – Eko, Zagreb, 1997. godine). Planira se dopuniti ��$��%�3�� P,��$&��Q�� $��(�� ,��$� ��"$��(��%�� 3��(��!�%��%��3��!��$�� (��9��3�

Daljnjim razvitkom kanalizacijskog sustava “Samobor” planira se izvedba potrebnih zahvata radi otklanj�� # �� ! �� riješeno ovo pitanje.

�� %� �� "$�� % "$�� 9�� &��%��%��%��%��jnih kapaciteta sustava odvodnje grada Zagreba kao i �� %�� # ��# �� %�� %�3�� %��,%��nak�� %��%�3�� 3��#�� $��$��%�� .��/ �� #�� %�3�� $� �� %�� $��#�� Grada Zagreba.

� &�� $ �� %�3�� %�� %�� $��#��!��$�� %��$��)��!�� $�!F��)��3�

"�� # �� %� �� $�� >��3� � +�� &��3� �� $� �� %�� %�� $��#��%��(��>��%��

Planira se upotpuniti kanalizacijski sustav “Jastrebarsko” i izgraditi kolektor kojim se osigurava doprema ��# �� 3�� %� �� $�� %�� %�� $��#��

5 �� (�� $ �%�� %�3�� %�� $�� %��(��

(��3�3��"$��(��%��P,�� $�� # �� "$�� (�� P .*�� (��3!Karlovac, 1998. godine). Planira se izgraditi polurazdjelni sustav odvodnje tako da se otpadne vode ��%�� $��%��>�� %autocestu Zagreb – Karlovac.

�� $��)��3�!��3!��! Gradec, Farkaševac, Brckovljani, ��! E�� -��! �� 3��! �� %�� #�� 3�� $� ��3� �� %�� %�� $��#��

Zaštita voda

*��#�� !��%aštita voda i vodonosnika pitke ��

"��$� $��#��%��!��%��%� ��

Na kartografskom prikazu 3.2 “Uvjeti korištenja i zaštite prostora II.” prikazana je kategorizacija vodotoka u sk��>��%�%� ��

��$�'

��

307

�� .��!��3��!��%��vode) kao jedine zalihe za opskrbu vodom,

�� %��%��$��$��%�� !�� $�� %��!��

��%� ��%��#��%�� $��!�� zaustaviti pogoršanja podzemnih i površinskih voda tamo gdje je ona narušena i poboljšati je

�%�� # �� %� ��#�� $�� %��# �� %�� #�� # ��? �� %�� mjere zaštite,

�� osigurati poboljšanje ekoloških funkcija vode gdje su one narušene i postizavanje propisane ��%��%�3��3��#��!

�� %��%��%��!��!��%��vanje smanjivati na mjestu njegova nastajanja,

�� !�� %��! �� %�� $�� 3��

izvorištima za opskrbu vodom, �� uspo��%� ��%� ��%��!�� %� %�� $�� # .��#/ �

��#��#��$�!�� 3�� # �� %� %� �� #��

��%�� %�� $��

+�� %� �� ! �� %�� Republike Hrvatske:

Na ra%��'�� %� ��#��3��#��3��?�� %��%�� $��%��#��

��3��%�<:�:::H�?�� provoditi mjere postupanja s otpadom, posebno za štetni i posebno za opasni otpad; �� %��3��?�� $��%��%��

9��%��-��'�� %��%��%�� $��%��#��

��3��%��0:�:::��<:�:::H�?�� provoditi mjere postupanja s komunalnim i posebnim otpadom; �� provoditi mjere zaštite voda od ispiranja prometnica, tla, erozija i dr.

Na lokalnoj razini:�� 0:�:::H��%��%� ��?�� urediti nadzirana odlagališta komunalnog otpada; �� %��%��

C) KORIŠTENJE VODA

Energetsko korištenje voda�� 3��0:::&N#�� 6:;��3��$��%��%��! ��%��6::GWh godišnje.

Vodoprivredna osnova grada Zagreba predvidjela je izgr��H �� $.��%��H��/!��! �� >�� 9� �� #��Podsused i Drenje.

"��#��3�%��H'

��

308

HE Pregradni profil ��3��

rijeke Save, km

Kotanormalnog

uspora m.n.m.

Instalirani protok

Qim3/s

Kota donje vode

kod Qi m.n.m.

NetopadHnm

Snagaelektrane

Pn u MW

Srednja godišnja proizvodnja

Wg u GWh/god

C��HD,L 717+640 133,00 500 122,45 122,95*

10,229,72*

43,0 41,0*

219,3 202,4*

V, &�C�H9C�H��HIKODRENJE 686+500 109,00 500 100,12

100,62* 8,41

8,02* 39,3

37,0* 199,1

189,1*

V, &�C�H9C�H��4�HFHI("

�H �� $.��%��H��/�� 00<:��%�� $��(��Savu, odnosno 750 m uzvodno od mosta zapadne cestovne obilaznice Zagreba na pravcu prema +��C��3��H �� $��00�� %��3��%��086@:��9�� n�� )�� %�� 9� �� "��! �� ! �� %��%��60B��%��%��<:��

HE Drenje smještena je otprilike 450 m nizvodno od mjesta gdje cestovna obilaznica oko Zagreba prelazi �� 9��%�� <:: � �%�� +�� %��3�� H >�� %�� .�� $�� !��3��$��/��02B<��$��%��3��B66<��9��-��*H��

Opskrba vodom ribnjaka

>�� %�� $�� *�$��!��3��!��#��$��

�� $�# ��'1��+��! �� 9��! �� zgradnja novih na slivu I��'��3�!)��3�+��$��%��07:B#�!��godišnje 46.4x106m3 vode.

Osnovni podaci o ribnjacima navode se u tablici:

NAZIVRIBNJAKA

�"�4"EHLH�4C9EH PLANIRANO �"*HLANJE DO 2021.g.

UKUPNO

površinaribnjaka

ha

potreberibnjaka za

vodom106 m3/god

površinaribnjaka

ha

potreberibnjaka za

vodom106 m3/god

površinaribnjaka

ha

potreberibnjaka za

vodom106 m3/god

��I��'VUKŠINACPOLJANA)C�,9C1MOSTARI

Sliv Kupe:CRNA MLAKA PISAROVINANOVAKI

281

53535743

4.6

16.911.21.4

---43028048

600450100

---7.34.81.0

18.914.23.2

28143028048

1135*807*143

4.67.34.81.0

35.825.44.6

Ukupno: 1216 34.1 1908 46.4 3124 87.5

* - (��

Navodnjavanje

� �� $�� # �� 3�� %��(��0:08#��I��2<6:#��

�� sustavno, a ne parcijalno, navodnjavanje u sklopu višenamjenskih rješenja, jer se na ��3��#�� #�� %��

��

309

D) ��

Zaštita od poplava

�� 9� �� -�� %��!��%� �� $��%��$��#��

Rijeka Sava

�� P��Q�5��%��od poplave, a višak vode odtereti u uspore��#��%��3��4��!%��!��

Gra�evine zaštitnog sustava “Srednje PosavljeQ!�ijom$e se realizacijom posti$i viši stupanj kontrole velikih voda Save, zaštititi do tra�enog stupnja bitni dijelovi rije�ne doline i omogu$iti sigurno iskorištavanje zaobalnih površina, nastavak su realizacije projekta “Srednje Posavlje”, a mogu se svrstati u tri cjeline: 1. kompletiranje retencije Lonjsko polje i upusna ustava retencije Mokro polje, 2. ��(��3!3. rekonstrukcija savskih nasipa.

9� �� -�� 3� �� - Podsused. Nizinsko �� %�� (�� # ��vnih voda. Na tom �� %��H �� $ .�� %�� H��/� 4� �� % �� ! �� %��!odvodnja zaobalja, sanacija zaobalja, vodo��! � �� $�� znatnih površina.

�� (Polazišta - slika 10):

Lijevi pritoci Save

Sliv rijeke Sutle, dio

Dio toka rijeke �� $��%�� -F�� $�� H �� $.��%��H��/�

+��(��

,%�� %� ��# �� %�� % �%�� H �� $ .��naziv HE Podsused).

Sliv rijeke Krapine, dio

C��%��3��#��$�22��3�� 7�� #��%��3��$�%��#��#��ocima Krapine.

(�� %�#�� %�� ! �� $��$�� %�� %��radovi (stepenice, pregrade) moraju��#�� %��3��! ��$��3��zatrpana prilikom nadolaska velikog vodnog vala.

9� �� B ��3��! �� 7@� 6::�3, što je ��%��$��3�'

��

310

RED.BROJ VRSTA

OBJEKTA NAZIVOBJEKTA VODOTOK RECIPIJENT NAMJENA

POVRŠINASLIVA IZNADPREGRADE(km2)

VOLUMEN

(103 m3)

1.2.3.4.5.6.7.8.

RRRRRR

A,RR

DEDINA BISTRA II POLJANICA I POLJANICA III KUTINCI ,*C9DIC( LUKA JAMNO

DedinaBistraPoljanica Dubovec Kutinci,�� Luka Jamno

L.K.D.Bistra L.K.D.BistraL.K.D.BistraPoljanica F�(�(��$�F�(�(��$�KrapinaL.K.Conec

OPOPOPOPOPOPOP,VOOP

4.706.332.891.732.121.418.604.30

83.087.649.036.031.030.0

3 151.0476.0

R...retencija OP..obrana od poplave VO..vodoopskrba C!��3��3��3��

Prednost imaju protuerozijski radovi na slivu. Usporedno s tim t�� 3��5�� %��3��!��$��!��%��%��#��djel��"��#��3��%��3��)��,,!�� %��3�� &��>��)��

Sliv kanala Lonja-Strug, dio ��I��, dio

"��%�%� ��#��!��3�� 3��!��I��slivu Zeline, Lonje i Glogovnice.

(��%� ��%�� '�� naselja, industrijske zone i glavne prometnice štite se od pedesetogodišnjih ili stogodišnjih velikih

voda, �� poljoprivredne površine štite se od pedesetogodišnjih velikih voda, �� ribnjaci se štite od pedesetogodišnjih velikih voda, �� šumske površine brane se od velike vode koje se pojavljuju jednom u dvadeset pet godina.

Primi�� $�� # �� 3��prostori na dijelovima zaobalja koji se koriste za uzgoj šuma, pa se u naseljima, melioracijskim ��3��%��

Akumulacije i r��3�� !��%��0:86B0:3m3 :

RED.BROJ

VRSTA OBJEK

-TA

NAZIVOBJEKTA VODOTOK RECIPIJENT NAMJENA

POVRŠINASLIVAIZNAD

PREGRADE(km2)

VOLUMEN

(103 m3)

VISINABRANE

(m)

1.2.3.4.5.6.7.8.9.10.

RRARAAAAAR

NESPEŠPSARJEVOMALA REKA IHDIC(SALNIKCUKOVECBUKOVECVELIKALEDINAVRBOVEC-PROF2

Nespeš��$Mala reka I� $��Salnik Cukovec Bukovec Velika VunaZlenin

ZelinaZelinaZelinaZelinaLonja Salnik Lonja I��3Velika Luka

OPOPOP,VOOPOP,NAOP,NAOP,NAOP,VO,NA,RIOP,VO,NA,RIOP

5.371.243.632.387.99

16.388.15

15.109.902.64

107.419.8

112.050.0

817.71 603.0

778.24 393.0 2 887.0

98.0

12.39.2

15.514.58.07.0

11.57.4

12.13.1

R... retencija A...akumulacija OP...obrana od poplava NA...navodnjavanje VO...vodoopskrba RI...ribnjaci

Izgradnjom planiranih akumulacija �� $� �� 3�� mjesecima.

Desni pritoci Save��3��3�� "��!��sliva Kupe (slivovi Samoborskog gorja)Potok RakovicaZaštita sliv�� # �� %�� %� �%��H �� $ .��naziv HE Podsused).

��

311

,%��%��#��$�%�� #��#��)�%��H �� $.��%��H��/��$�� $��&��5��rješenje preusmjerenja Gradne kanalom u korito nizvodnog potoka Rakovice, koji se ulijeva u Savu nizvodno od brane. Kanal je smješten uz autocestu Zagreb-)��! � ��#��$� �� Bregane do Rakovice.

�� #��%��3��3��3��5 ��3��%��3��!�� %��0�662�700 m3.

RED.BROJ

VRSTA OBJEKTA


POVRŠINASLIVA IZNADPREGRADE

(km2)

VOLUMEN

(103 m3)SLIV BREGANE

1.2.3.4.5.6.

RRRRRR

BREGANA DOBRI POTOK JARAK VELIKA DRAGAŠKROBOTNIK BREGANICA

Bregana Dobri potok Jarak Velika draga Škrobotnik Breganica

Sava Bregana Bregana Bregana Bregana Bregana

OPOPOPOPOPOP

29.613.354.063.047.86

10.44

437.070.779.566.5

151.0203.0

SLIV GRADNE I RAKOVICE

7.

8.9.10.11.12.

13.

R

RRRRR

R

L,�"*CI(C GRADNA EC*"�HI(,�� SLAPNICA POZORIN P.F5>*,L RUDARSKA GRADNA M.RAKOVICA

F�� Gradna E�� Slapnica Pozorin p. F��$ Rudarska Gradna M. Rakovica

Gradna

L.Gradna L.Gradna L.Gradna L.Gradna Gradna

Rakovica

OP

OPOPOPOPOP

OP

7.50

2.793.591.514.45

14.10

2.81

136.0

61.170.826.373.7

228.0

59.1�W��!FWF��

Sliv rijeke Kupe, dio

9� �� # ��! � �� $� %�� .��elja, poljoprivreda), ��%��!��!��%��3��%��Mjerodavna razina vode za projektiranje nasipa bila je ona koja nastaje pri pojavi stogodišnje velike vode.

��(��

�� '�� %��3��3��%��3��#��!�� biološko-retencijske radove na uzvodnim dijelovima sliva, �� 3�� $��3��e na nizvodnim tokovima.

9� �� %�� %�� 3�� 0@akumulacija i 21 retencije. Izgradnjom planiranih retencija i akumulacija kontrolira se 57% ukupnog sliva. Na dijelu sliva uzvodno od ��3�� 3�� %� �� 3�� -��3�� !�$��!�� #�� #��%��ištenje sliva.

9��3��#��!��3�!�� $��3��3�� %�� 3��%��%�#��$��#�� %primjenu bioloških i hidrotehni��#��#��#��

9��3��%��3��3�� $��!��3��3��! ��uglavnom bilo zanemareno.

Sliv Odre, dio

,%��"��!��!��"��$��%�@07��2

.��/! � ��%�� "�� )��9� ��

��

312

gornji tok Odre, do naselja Donja Poljana, formira reducirani sliv Lomnice (ispod oteretnog kanala) te svi ��3��%��*��+��!��-��!(��3�!��3��E��>��"��#��#�� $�Mrtva Odra.

+��%� ��"�� #��%��!�%�� %��'��"��!��Palanjek, ustava na Odri, lateralni kanal Odra i Buna, sifon u km 27+935 kanala Odra.

Preusmjeravanje voda rijeke Odre iz lijevog zaobalja kanala Odra u desno zaobalje, u prirodni tok rijeke "��!��$��$��%��3��:�3/s.

Neposredan sliv Kupe

Regulac�� *��# ��3� �� %�� 06 ��3��! ��volumena 1 769 300 m3! � �� 9�� %� �� 3�� %�� %� %�� %�štitu retencijskog prostora od ��3��!��3��slivnih površina.

5�� (�� %�� 3��! ��3�� vodoto�� (��P��Q��Karlovac, a to su izgradnja VES Brodarci s upusnom ustavom na kanalu Kupa-Kupa, nasipi uz Kupu, prokop Korana s objektima, nasipi uz Koranu i objekti odvodnje.

��%��#��3��3��(��3�'

RED.BROJ

VRSTA OBJEK-

TA



(km2)

VOLUMEN

(103 m3)

VISINABRANE

(m)

1.2.3.4.5.6.7.8.9.10.11.12.13.14.15.16.17.18.19.20.21.22.23.24.25.26.27.28.29.30.31.32.33.34.35.

ARRRRAAAAARRARRRAAAAARARRRRRARRRRRR

4�-,L�CI,L,EC9,L,KOZLIKOVO>"+"*,LSTANKOVO ��"I&"FDIC(MLADINABRESNICAD. REKA VRANOV DOL I�9,F"*H1LUKAVACSTUPANJ RASTOKI IH&FE,,IH&FE,,,)C9,L,DINJEVO(5IH�RADILOVEC�*�-H*"DRENOVACSLAPNICA I KALOVKASLAPNICA II I59("*C>�C&CJAŠEVNICAJURKOVO SELO SVILNICASUVAJAVRABAC)H�9C�>,L,+,F,L,

"��$��3�(�� 3��"��$��3�VunišnaVunšinaOrejovec Vlakovec Stošinec Lokošin potok Bresnica RekaRekaMalunja Lukavac Stupanj DragaSviben Sviben Brebrovac Dinjevo (�� Radilovec (��Drenovac Slapnica Kalovka Slapnica Slapnica Jasenovica Jasenovica Svilnica Suvaja Suvaja Vorbašica Potok

Sabirni kanal "��$��3�"��$��3�Gonjevski p. Gonjevski p. Gonjevski p. Bukovec Bukovec Bukovec Bukovec Sabirni kanal Sabirni kanal *��3�Malunja *��3�*��3�Suha struga Suha struga Suha struga (��(��na(��Sabirni kanal (��(��(��(��(��(��(��(��(��(��(��(��

OP,VO,NA,SR,RIOPOPOPOPOP,VO,NA,RI,SROP,VO,NA,SR,RIOP,VO,NA,SR,RIOP,VO,NA,SR,RIOP,VO,NA,SR,RIOPOPOP,SR,RI,VO,NAOPOPOPOP,VO,NA,SR,RIOP,VO,NA,SR,RIOP,VO,NA,SR,RIOP,VO,NA,SR,RIOP,VO,NA,SR,RIOPOP,VO,NA,SR,RIOPOPOPOPOPOP,VO,NA,SR,RIOPOPOPOPOPOP

19.3511.692.462.732.863.512.683.143.712.44

11.326.32

17.393.663.92

27.318.372.70

10.805.725.486.68

80.442.29

18.674.343.21

51.235.99

36.103.627.946.434.286.12

1 930.0 530.089.0

116.0121.0355.0204.0208.0350.0253.0192.0150.0

2 377.0 225.0158.0741.0

2 278.0 354.0

1 318.0 498.0426.0125.0

1 050.0 59.0

169.0113.0117.0180.0697.0220.087.0

188.0 207.0

97.0142.0

8.76.35.44.77.26.07.57.55.57.56.2

12.08.46.35.07.7

11.65.88.97.26.9

13.824.511.76.2

13.110.55.6

12.76.09.8

12.710.310.57.9

��

313

RED.BROJ

VRSTA OBJEKTA



(km2)

VOLUMEN

(103 m3)

36.37.38.39.40.41.42.43.44.45.46.47.48.49.50.51.

RRRRRRRRRRRRRRRR

SOPOTNJAK �HDIH9EC(ŠILJAKBUNA*HF�F5IHF9,1C*5("+H�,L�HI,1C(�C*C�DI,1CJALŠEVAJABLANLUKAVA�"-H9,1C,,�"-H9,1C,HOTNJARAKITOVEC ("9DI,1C

Sopotnjak �� Šiljak Bunica *��F��3��*�F��3��3�(�� 3�Jalševa Jablan Lukava ��3�,,��3�,HotnjaRakitovec (�� 3�

�� Kanal Odra BunaBuna(�� 3�*��F��3�(�� 3�Kupa(�� 3�Šetnik Šetnik ��3��3�KupaHotnja"��$��3�

OPOPOPOPOPOPOPOPOPOPOPOPOPOPOPOP

3.136.346.90

15.1610.927.38

11.5813.564.508.002.502.609.00

13.8816.753.85

41.076.064.5

120.8130.090.0

158.0196.060.0

107.036.036.0

125.0220.0260.049.0

A...R...A,R...

akumulacija retencija ��3��%��3�� kao retencija

pr...p...r...

pritok potok rijeka

OP...VO...NA...

obrana od poplave vodoopskrba natapanje

SR...RI...L.K...pl...

sport i rekreacija ribnjaci lateralni kanalplanimetrirano

Odvodnja melioracijskih površina

Planirano je dograditi melioracijski sustav, a �� %�%� ��#�� 3�� )��$� �� %�� .��%�� /! ��3� ��%�� #�� izraditi u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede i šumarstva. Posebno treba preispitati tla loših�� .��%��/! ��%��3��$�� #��#��$��voljni proizvodni uvjeti za stabilnu i intenzivnu proizvodnju. ��$�#!��#��3��#��!��preklapaju melioracijske i šumske površine (ili neka druga namjena prostora) ispitati ��$�� opravdanost melioracijskih zahvata a da se ne ugroze šumske površine (ili neka druga namjena ��/�4��%��

Bujice i erozija

5�� 3� � %� �� %�� %�� ešavati zajedno s ostalima iz �� 3� � �� %�� $��%�3��$�� $�� %� ��%��4�� (akumulacije) koji ��%��!��!��

3.6.4. ENERGETSKI SUSTAV

A) PROIZVODNJA I TRANSPORT NAFTE I PLINA

Plan prostornog razvoja u segmentu energetike usmjeren je prije svega na racionalno korištenjeresursa i podr�ava odabir energenata i tehnologije eksploatacije, transporta i korištenja koji najmanje utje�u na okoliš. Postoje$a eksploatacijska, transportna i industrijska postrojenja u sustavu korištenjanafte i plina treba tehnološki unapre�ivati kako bi se što ekonomi�nije iskoristila dobivena nafta i plin te bolje zaštitio okoliš. Dotrajala postrojenja treba postupno zamjenjivati novim i sigurnijim.

Ve$temeljem osnovnih pra$enja koli�ina dobivene nafte i plina s eksploatacijskih polja u Zagreba�koj �upaniji mo�e se zaklju�iti da je intenzitet rudarskih radova u proteklih 45 godina bio velik i da je o�ito u

��

314

postupnom opadanju. Smanjenjem ��# koli�ina nafte i plina, rudarski radovi se ne smanjuju jer se koriste slo�enije tehnologije koje omogu$avaju daljnji iscrpak iz ve$iskorištenih le�išta.

To zna�i da se na ovom podru�ju ne predvi�a budu$a izgradnja kapitalnih postrojenja, nego samo rekonstrukcije i dogradnje postoje$ih.

��$��%��3��#�� ! ��$� �� #�� #��! �� %��9�� 3��prostore koji��3��!%� ��!�� za turizam i rekreaciju.

Naftovodi

9��%��$�#��3��#��>��,��$&��u otpremnoj stanici u&�� ,��$��.��3�� 22�:::�2), ��$��magistralna naftovoda otprema, odnosno doprema. To su naftovodi:

�� &��,��$��- Hrastilnica -��3- rafinerija Sisak, �� &��,��$��–D��– Budrovac.

,�� %��%�� 'Omišalj – Sisak – Bjelovar -+��.��,��$&��- Slavonski Brod), (JANAF, DN 700).

��$��#��%��%� ��%��$��%��#�

Plinovodi

�� $� �� %�� 3� ��prednost se daje plinu radi ekonomskih i ekoloških razloga. Realizacija plinofikacije uvjetovana je �� % ��%��%��$��%��5%�� %��%�� prirodnog plina. Prema ��3��! �� $� � �� # 2!< �� 3 godišnje na 4 mrd m3/godišnje do 2010. godine, a do 2025. na 5,0 mrd m3=��$��3�� plina preko Austrije i Slovenije to nije mo��$�%��$�� (�! �$�#�'�@(/!/��'�( �+�)�.

Proizvodnja prirodnog plina u Hrvatskoj danas iznosi oko 55 % potrošnje, a ostatak se uvozi. Zbog o�ekivanog pada doma$e proizvodnje, velik dio potreba morat$e se pokriti uvozom dodatnih koli�ina.

Prirodni plin po svojim tehni�ko-tehnološkim prednostima morao bi biti nositelj zadovoljenja energetskih potreba široke potrošnje. O�ekuje se i promjena u strukturi potrošnje: smanjit$e se udio potrošnje u industriji, a pove$ati potrošnja u ku$anstvima. S o�ekivanim porastom �ivotnog standarda porast $estandard grijanja što$e, uz ostalo, izazvati pove$anje toplinske potrošnje u ku$anstvima bez obzira na poboljšanje ��$�� toplinske izolacije stanova.

�� !��drugi dobavni pravac plina je iz sjevernojadranskog �� P,��Q! � �� $�� # �� % ,��!�%��#��1��– Pula.

Okosnica budu$eg plinskog sustava Hrvatske bit $e visokotla�ni 75-barski plinovod Pula – Rijeka –Vrbovsko – Karlovac – Zagreb – Okoli – Kutina – Slavonski Brod.��,��$&��– Bjelovar). Taj plinovod prolazi kroz Zagreba�ku �upaniju: uz autocestu Karlovac – Zagreb, pa uz zagreba�kuobilaznicu i uz autocestu Zagreb – Slavonski Brod!��,��$&��)��

Planira se plinofikacija cijelog podru�ja -upanije postupnom izgradnjom sustava mjerno-redukcijskih stanica, visokotla�nih, srednjotla�nih i niskotla�nih plinovoda.

��

315

Produktovodi

�� %� ��! � �� – ,��$&��–D��–Budrovac, a planira se još jedan od Zagreba do Siska. Produktovodima se transportiraju energetski �� $� � �� 3� �� %��! �� ! �� ! �� 4��#��#�� %��%��#��!��3��3��#3��!�� %��3��Zagreb –,��$&��)��

Zaštita okoliša

Velika industrijska aktivnost u vezi s eksploatacijom i preradom nafte i plina imala je u po�etkunegativne i nenadoknadive posljedice na korištenje prostora. Za razliku od drugih regija gdje se industrijalizacija provodila izgradnjom tvornica u industrijskim zonama koje su za to bile predvi�ene,izdvojeno od zona stanovanja, u bivšim op$inama Ivani$ Grad i Dugo Selo objekti INA Naftaplina gra�eni su dispergirano i neplanski, na gradskom podru�ju, poljoprivrednom zemljištu i u šumi.-utica).Industrijski i drugi objekti vezani na eksploataciju, doradu i transport nafte i plina zahtijevali su velik broj pomo$nih usluga koje su u posrednoj ili neposrednoj proizvodnoj vezi, te je potaknut razvoj pojedinih vrsta gospodarskih aktivnosti.

Tijekom godina, a osobito u novije vrijeme, sve se više pa�nje usmjerilo na pa�ljivo korištenje prostora i zaštitu prirode. Danas je zaštita okoliša ugra�ena u sve aktivnosti vezane za dobivanje i transport nafte i plina, a stalno se podi�u uvjeti te zaštite.

Najve$i negativan utjecaj na okoliš tehnoloških objekata INA Naftaplina odra�ava se u zauzimanju ve$ih površina i u njezinoj trajnoj prenamjeni. Zauzete su gradske, vrijedne poljoprivredne i posje�enešumske površine, na kojima su sagra�eni razni objekti koji zahtijevaju još i prostore za protupo�arnu ili protueksplozijsku zaštitu ili posebne koridore za cjevovode. Time je znatno umanjena kvaliteta gra�evinskog zemljišta u gradskom podru�ju, a izgra�eni objekti predstavljaju ograni�enje urbanom širenju naselja.

Najve$a devastacije je u šumskom podru�ju, posebno u šumi -utica, gdje je 6,2% ukupne šumskepovršine neposredno ili posredno zauzeto za potrebe eksploatacije i transporta nafte i plina. Osim toga, zna�ajan je i utjecaj štetnih tvari koje dospijevaju u okoliš. Iako su svi tehnološki procesi dobivanja i transporta nafte i plina zapravo zatvoreni i pri �� radu nije mogu$e ispuštanje znatnih koli�ina štetnih tvari u okoliš (pod štetnim tvarima se razumijeva: nafta, kondenzat, slana voda, kemikalije i sl.), ipak jedan dio tih tvari pod odre�enim okolnostima dospijeva u okoliš. To se doga�a u slu�ajevima akcidenata, tehnoloških poreme$aja ili nepa�nje pri rukovanju. Za takve slu�ajeve predvi�eni su postupci sanacije koji manje ili više uspješno dovode okoliš u prvobitno stanje. U posljednje vrijeme u�estala su ošte$enja cjevovoda pra$ena izlijevanjem ekološki nepogodnih tvari u okoliš. Za takve slu�ajeve predvi�ene su preventivne i operativne mjere zaštite, dojave i blokade i sl., te metode sanacije zaga�enosti.

Osim ovih povremenih, diskontinuiranih emisija, mo�e se re$i da postoje i stalne emisije štetnih tvari u okoliš koje za sada nije mogu$e sprije�iti. To se prije svega odnosi na ispuštanje sumporovodika koji se izdvaja u zrak iz plina u postrojenju Etan (u Ivani$Gradu), kao i ispuštanje djelomi�no pro�i $enihotpadnih voda iz više objekata u otvorene vodotoke. U budu$nosti se te emisije mogu smanjiti ulaganjem u bolju tehnologiju, a za slane i zama $ene otpadne vode treba izgraditi središnji ure�aj za pro�i $avanje otpadnih voda.

B) ELEKTROENERGETIKA

Prema procjenama potrošnje elektri�ne energije u Hrvatskoj do 2010. godine potrebno je izgraditi novih 1500 MW snage, a do 2020. daljnjih 1200 MW, pa se i na podru�ju Zagreba�ke�upanije planiraju novi objekti u sustavu proizvodnje, prijenosa i distribucije elektri�ne energije.

��

316

��%��

Hidroelektrane – �� s neiskorišten hidroenergetski potencijal rijeke Save u Republici �� 3�� &�� !��rijeka Sava iz planinskog oblika vodotoka prelazi u nizinski vodotok. Na toj su dionici p�� #��# ��-��%��H �� $ .��naziv HE Podsused) i HE Drenje.

�H �� $ �� 3� ��Save od Po��3��*� �� ! �%��! ��#��$� � ��%�� 4� �� #�� @�+N �� %��207��&N#��je proizvodne jedinice nazivnog protoka 250 m3=�� 00:-kilovoltni dalekovod Rakitje – �� $�

�H>�� 3�rijeke Save nizvodno od Mosta mladosti do naselja Drenje. HE Drenje je projektirana kao pribranska ��7��+N�� %��0B7�0&N#��%��jedinice nazivnog protoka 167 m3/s. Preko rasklopnog postrojenja ��00:�*�

"�� *�� 0778� �� 3�� efikasnosti i korištenja energije obnovljivih izvora. Jedan od njih je i Nacionalni energetski program izgradnj� ��# #�� 4�� %�� # #�� 3� � (�� %� � �� -�� – Samoborsko gorje. Male #��#��3��$��!�%��$��%��

Termoelektrana – Na lokaciji Prevlaka planira se izgradnja kombielektrane-toplane na dvostruko gorivo .��%��$��/�(��3�3��– toplane Prevlaka zamišljena je u ��#��<:MW i toplinskim oduzimanjem 225 MJ/s za grijanje grada Zagreba. Toplana treba biti opremljena u skladu s najvišim ekološkim normama i zahtjevima o zaštiti prirode.

��3��

��&�� 3��%��%��%��3��3�� !��%�� %�� 3��

�� %� �� %�� %�dovoljava ��%��

)��$��%��$�� %��4�@::=22:=00:�*-��3. ��– Istok). Iako se sama transformatorska stanica nalazi na ��&�� !��$�� +�� .4� ��%/ �� 4� 4�� $� @::-kilovoltni dalekovod Tumbri – Ernestinovo kod Veleševca (gdje je u kasnijoj fazi �� %�� @::-�� ! � %�� 3� %� ��planirane termoelektrane i još povezana s dvostrukim 400-kilovoltnim dalekovodom s Republikom +��9��%��22:�*��$��%��4�22:=00:�*+��3��4�22:=00:�* 1��3� .�� / �� $�� 22:-�� %�� # ��transformatorskih stanica, a na 110-�� %�� 4�00:=2:�*>��!(4HE��3!4�(��3��4�*��3�

�� 2J@:: �* %�� $� �� 4�@::=22:=00: �*-��3 .�� &�� / �� 4� @::=00: �* �� .�� -��/

��

317

��,�� $��$��2J00:�* ��– Podsused, te onda ��$� �� (�� 4� �� C�� 2J@::-kilovoltnog dalekovoda ��,�� $�!��3�-��3��$��2J@::�*4��– Krško, pa onda paralelno s njim do TS Zlodi.

>� �� %�� %�� atske, a �� $�� !�� % ��$� �� @::-kilovoltni dalekovod Tumbri (Veleševac) – Ernestinovo elektroenergetski koridor s dalekovodom 2x400 kV Tumbri – Veleševac –.+��$/– Ernestinovo na �� $� �� % �� $�� 22:-kilovoltnog dalekovoda Mraclin – )�� 2J@::-kilovoltni dalekovod iz smjera Like i Dalmacije i 2x400-kilovoltni dalekovod Tumbri –)�#�$�

Elektroenergetsku prij�� 3��%��00:�*�� $�� %�� 3��#��#��%��#�� %��3��$�#��'

�� 4�00:=�<�*,��$2��2J00:-��$�4�00:=�<�*,��$0��$��00:-kilovoltnog dalekovoda Mraclin – Ludina;

�� 4� 00:=2: �* F�� – Stupnik s novim spojnim 2x110-kilovoltnim dalekovo�� $��110-kilovoltnog dalekovoda Rakitje – TE TO;

�� 4�00:=2:�* ��2J00:-��-��3– Jertovec; �� TS 110/20 kV Novi Dvori s novim spojnim 2x110-�� $�� 00:-

kilovoltnog dalekovoda Rakitje – �� $�� :-kilovoltnog dalekovoda do TS Rakitje;

�� TS 110/20 kV Vrbovec s novim spojnim 2x110-�� $�� 00:-kilovoltnog ��>��(��3��$��:-kilovoltnog dalekovoda do TS Dugo Selo;

�� 4�00:=2:�*��3��$�00:-kilovoltni dalekovod Rakitje – �� $��00:-kilovoltni dalekovod Rakitje – Zabok;

�� TS 110/20 kV Pisarovina s novim spojnim 2x110-kilovoltnim��4� ��?�� TS 110/20 kV Novaki interpo��$�00:-kilovoltni dalekovod; �� 3��$�4�00:=�:�*��4�00:=2:�*?�� 3��$�4�00:=�:�*>��4�00:=2:�*�

Trase dalekovoda prikazane su na kartografskom prikazu 2.1.

Dodatno su poseban pro��&�� 3�00:=J �*�� %��%��#��&��

Za osiguranje kvalitetnog i pouzdanog distr��3�� # �� $��%��'�� provesti cjelovitu sanaciju loših naponskih prilika, �� uvesti tehnologiju rada pod naponom 20 kV, �� uvesti sustav daljinskog upravljanja i kontrole, �� $� �� %�� $��

napajanja.

3.7. POSTUPANJE S OTPADOM

"��%�� $��$��3�� ("Narodne novine", ��@=7</'��B!0:=0!0:=2!0B=2!@B=@!�<�60�

"��%�-��$��3�� .A9��A!��@=7</'��B!7=2!00=0!00=2!0<=2!0B=�!07!�2=2!��=0!��=2!�<�@6=��

Provedbom odreda��%��%��!�$��!��osiguravaju uvjete za "/+�2(+� �!��#�@(��%��!��6��

��

318

I�� 6� �� 3�� %� �� # �� tenju,��%��%��$�'�� #��(�( !�(�+�,/!��/'�)�.�� ( � ,#��)(8/! ��.� �%��2(+� �� (�(� �)��$� ��.� �) �, �� +�,/!� $��2!+( �� -(�! �! (0�

,#��)(8/! �".��%��2(+� �"�(�(��)��$� �"��/'�)�.�� geološke, hidrološke, hidrogeološke.� /�'�$��G,#!.� ,!(1-��8#!� (� '!)��8#!� 1 ��#!� /�� (�

#�(-�/,#!�1 ��#!�'�)�"��*

9�� %�� ! �% �� Republike Hrvatske, a koje su navedene u poglavljima I. i II. ovog Plana, osnovno je zakonsko '��1(8/!�1��'��+!)%"�"�!) ��! �$�'�,/"'#��"/+�2(+� ��#�@(��1��'�,/"'� �!�,��/'�)�-*

/�$�� &!� �)�!2(+� �!� ��#�@(�� 1�� '�,/"'� �!� ,� �/'�)�-� %(/(� (,'��+ �� (�!8! �� /!#� (1��)�-�/")(�!�1%�( ��+� ��/'�)�� '�)�"��"��$�!%��#!��"'� (�!.�"�#��&!�,!�,/�"� ��(�"�,#��)"�,�� 1�#� ,#(-� �)�!)%�-�� 1-�/�(/(� '��%�!-�/(#�� )��$� �� /'�)�� '�)�"��"� @(�!�!��$�!%��#!��"'� (�!*

��%��$��$�'

�� ocijeniti u kojoj su mjeri ispunjeni propisani uvjeti za postoje$� ��3�� postupanje s otpadom, za svaku kategoriju otpada (komunalni, tehnološki, opasni) i svaku vrstu postupanja posebno (obrada, skladištenje, odlaganje);

�� 3�� # �� # �� 36. Zakona o otpadu ("Narodne novine", broj 34/95), za svaku kategoriju i vrstu postupanja s otpadom;

�� 3��%� ��%��%��3��%��%��?

�� izra�� %��# %� �3�� $�# � �� # ��3�� %�postupanje s otpadom;

�� %�� %� �� $�# ��3�� %� �� otpadom koje treba rekultivirati i zatvoriti, lokacija koje treba sanirati i novih lokacija za postupanje s otpadom.

Predvi�ena Studija riješit $e, dakle, problematiku lokacija za odlaganje komunalnog otpada i neopasnog tehnološkog otpada, kao i lokacija za skladištenje opasnog otpada.

)��$� �� %�� $�� ! � �� %� �� #�� -��!prijedlog je ovog Plana da se što prije utvrdi 1��!) (�#��,/��/!$(��'�,/"panju s komunalnim i neopasnim tehnološkim otpadom! �� #�� $�� %�� %��

Do izrade zajedni�ke strategije i cjelovite Studije kojom$e se odrediti lokacije za postupanje s otpadom ovim Planom odre�uju se sljede$e lokacije odlagališta komunalnog i inertnog otpada:

1. Zadr�avanje i sanacija postoje&ih "slu�benih" odlagališta:�� Dugo Selo - odlagalište Andrilovec, �� ,��$&��- odlagalište Tarno, �� Sv. Ivan Zelina - odlagalište Cerovka, �� Velika Gorica - odlagalište Mraclin, �� Vrbovec - odlagalište Beljavina (Novo Selo), �� $- odlagalište Novi Dvori.

2. �!#"�/(+(�� !�(�1�/+�� !�H,�"�%! (0H��#�@(�� Samobor -�� 4��!�� Jastrebarsko -�� )��$��!�� Jakovlje - odlagalište Kraljev Vrh.

3. Prijedlog novih lokacija: �� Samobor -��3��+��3�.��>�� /–��3��!�� Jastrebarsko -��3��+��!��3�� -Karlovac,

��

319

�� (�� $-��3��%��)��%��$!�� Pisarovina - lokacija Vranešina,�� Rugvica - lokacija sjeverno od autoceste Zagreb-Lipovac.

Navedene lokacije ucrtane su u Kartografskom prikazu broj 3.2. “Uvjeti korištenja i zaštite prostora II”.

��# ��3��%� �� %��$�#�� .��ornih planova �� #�$��/��%��$��!��%��3��"��%�� !�� 3�� !��%��$�!��$��%��

9�� ! �� prikupljanje, obradu i skladištenje,��$��z�� ! ��%�$� �� 3� � ��%� �% �� # ��3�� $� �%�� vrste otpada.

9�� odlaganja �� $� �� %�� &�� !��#��#��$�#��3��

5*I*�� C��9

Temeljno na�elo integralnog pristupa planiranju i ure�enju prostora sadr�i zaštitu okoliša kao kontinuiranu, i u svim segmentima prisutnu komponentu. Sprje�avanje nepovoljna utjecaja na okolišstoga je prisutno u svim komponentama Prostornog plana Zagreba�ke�upanije, a svakako treba biti prisutno i u planovima u�eg podru�ja.

Prostorni plan-upanije ima strateško-usmjeravaju$i karakter i kao takav jedan je od va�nih koraka u uspostavljanju sustava integralnog planiranja i ure�enja prostora i okoliša. Njime se daju osnovne smjernice za cijelu-upaniju s obzirom na ukupne vrijednosti njenog podru�ja i najvrednije resurse, a naglašava se na�elo lokalnog pristupa koje uzima u obzir posebnosti okoliša pojedine sredine. Prostornim planovima ure�enja gradova i op$ina (te sektorskim studijama) trebat $e detaljnije analizirati prostor i okoliš, uo�iti probleme i popisati one�i $iva�e, i na kraju odrediti vrlo konkretne i precizne mjere kojima se štiti prostor i sprje�ava nepovoljan utjecaj na okoliš.

Kontinuirano pra$enje stanja okoliša, zapo�eto izradom i donošenjem "Izvje $a o stanju okolišaZagreba�ke�upanije" ("Glasnik Zagreba�ke�upanije", broj 17/99), treba nastaviti izradom dokumenata u svrhu zaštite i unapre�enja okoliša (Program zaštite okoliša, Studija zbrinjavanja otpada na podru�juZagreba�ke�upanije��/!��%� ��

5��3��%��%�� $�#��#��'�� '�)�"��+�)� �, (#�.�� vodotoci,�� šume, �� kvalitetno poljoprivredno tlo.

G�%�� .��/��3��%��

U pojedinim segmentima okoliš je ipak ve$ toliko izlo�en pritiscima naro�ito otpadom, otpadnim vodama i eksploatacijom mineralnih sirovina da se tra�e racionalni postupci za njegovu sanaciju, koja ne mo�e biti niti jednostavna niti jeftina. Tako�er neke tendencije razvoja upozoravaju na ��preventivne mjere, kako se stanje okoliša ne bi pogoršalo.

Planska usmjerenja nastoje da se na ni�im razinama, odnosno sektorski i detaljno, ja�a svaka pojedina kategorija zaštite:

��

320

TLO

Tla su na podru�ju Zagreba�ke �upanije, a na temelju detaljne analize bonitetnog vrednovanja zemljišta, još uvijek relativno o�uvana i pogodna za proizvodnju zdrave hrane. Tako�er treba jošjednom naglasiti da je Zagreba�ka �upanija po poljoprivrednim resursima jedna od najbogatijih hrvatskih �upanija. Stoga je od strateškog zna�enja, ali i zakonska obveza, o�uvati vrijedno poljoprivredno zemljište od svakog oblika prenamjene u nepoljoprivredne svrhe.

4�� $�� 9�� $�� $��!��promjene korištenja poljoprivrednog zemljišta za infrastrukturne namjene, izgradnju naselja, odlagališta��

"�� $��!%��!��#��!�� ! ��! �� $�� !��%�� 3�� # �� ! �� %�� zemljišta na vrlo kosim terenima (vinogradi), zatim prometom na cestama koje nemaju riješenu�� $�� # �� ! #�� 3�� iprijevozu nafte i derivata, te drugih kemijskih sredstava.

��%� �� #��#��3�� !�� %��$�� aktivnosti:

�� %��# �� #�� %vode i sustave ��%��#��#��%� �� !

�� podupirati organsko - �� ! �� 3�� % ��$ ��3�� edukacijom,

�� $��#��!�posebnim mjerama poticati ekološku obradu zemlje,

�� %��%��%�� !�� 3�� %�3�� %� �� $�� # ��# �� ! ��

��#��!��$�� !�� 3�� %�� %�3�� %� �� $��

otpadnih voda, �� eksploataciju mineralnih sirovina provoditi na temelju posebne studije gospodarenja mineralnim

��!��$��%��%��!��#%� ��!�� sadnjom zaštitnih šuma smanjiti utjecaje erozije, �� #��3��prijevozu nafte, �� %� ��! ��! �� 3�� %� ��

izlijevanja nepovoljnih tvari u okoliš.

VODE

*�� # �� %�� og�� %� ��! �� -�� &�� %��#� �� %� �� 4�� %�� %� �� $�# ��3�� # �� >� �� smanjio nepovoljan utjecaj na vodonosnik, uzrokavan ljudskim aktivnostima, potrebno je provoditi ��$��'

�� poljoprivrednu proizvodnju treba prilagoditi uvjetima zaštite vodonosnika, a posebno unutar ��%� ��#��!

�� %�� % ��! �� # ��ja se nalaze na vodozaštitnom��!

�� riješiti odvodnju i pitanje otpadnih voda gospodarskih subjekata, a posebno onih koji se nalaze na ��%� ��!

�� %�� ! ��tehnološkim procesima proizvodnje, provoditi predtretmane otpadnih voda,

�� $��%�� $��#��.�� /��#�� #��!��%��%�� $��#��!

��

321

�� uklo�� %� �� %� ��# ��

C�� !��$�� $��planirana kategorija vodotoka.

ŠUME

Šume su, kako po svojoj znatnoj površini tako i po svojstvima, va�an �imbenik u ukupnom i uravnote�enom ekološkom sustavu i to kroz: �� 3��#��3��!�� zaštitne funkcije šuma.

Utjecaj na klimu i prirodne procese "�� 3�� % �%�� # �� .��!��! ��! ��/! �� % ��3�� ! ��%�� ! ��%��!��3��

Zaštitna funkcija šuma Šumski sustav djeluje zaštitno u: �� $�� #��%��#��%��3��.�� /!�� sprj��%��!�� zaštiti od udara vjetrova i buke, �� %��%��tantima kao što su štetni plinovi i prašina.

D��!%��!��%��#��3�� Mjere za sprj�� # ��3�� vitije se provode svrhovitim gospodarenjem šumama. Stoga se šumama i šumskimzemljištem treba gospodariti na na�in da se u njima odr�ava biološka bioraznolikost, sposobnost obnavljanja, vitalnost i drvni potencijal, u svrhu što kvalitetnijeg ispunjavanja gospodarske, ekološke i socijalne funkcije šuma.

ZRAK

(��$� zraka na podru�ju Zagreba�ke �upanije za sada nije zna�ajnije ugro�ena one�i $iva�ima s teritorija-upanije i takvo stanje treba zadr�ati. Najve$i izvor one�i $enja zraka za-upaniju predstavlja grad Zagreb, koji je prema Izvje $u o stanju okoliša Republike Hrvatske svrstan u III. kategoriju (prekomjerno one�i $enje).

Da bi se dobili precizni podaci, potrebno je izraditi zakonom propisane dokumente zaštite i poboljšanjakakvo$e zraka (Program zaštite zraka, Izvje $e o zaštiti zraka i Program mjerenja kakvo$e zraka) - kako bi se pravodobno i na utemeljen na�in mogao usmjeravati i kontrolirati razvoj u pojedinim podru�jima i izgradnja u prostoru.

+��#��3��%��$��'�� #��# �� %� �� %�� %�� $�� %��

%��%��3�� #��!�� primjenom ekološki povoljnijih tehnologija,�� osiguravanjem opskrbnih ��%��$�� #��

�� .��/�

BIOLOŠKA I KRAJOBRAZNA RAZNOLIKOST

�� $�� iološka raznolikost. Primjena ��# �� ! �� $�� .�� /!��#��#��3��-��

��

322

�� # �� # �� .�� #/ ��! �� %��#�� !��3��-��!��3��3��%� ��#��#��!�� %��

� �� %�� %�3��!��! ��%�3�� 3�� 3� �� ke i krajobrazne raznolikosti – flore, �� E��3��%� ��

Ovim se Prostornim planom evidentiraju brojni vrijedni dijelovi prirode koji se, uz 30 postoj�$�#%� ��$��#��!��%��%� �� %� ��

� ��3�� $%� ��$�� %��uspostavljanja institucija javnih ustanova.

�� - prirodni i �� %�� 9�� $� �� ! �� #��$��

&��$��$��3��$�!�%��!��%��

>� �� %�� %�� djeli,�� %��(��%�� !��$��!�� !��!��3��

4�� (�� . to ga je pokrenulo Ministarstvo zaštite okoliša� �� /! �� %� �� 3�� %��%��3��-��

�� 9�

�� $�� 3�� >��! ��%�� %�3�� gravitiraju Zagrebu, te zbog intenzivne gospodarske djelatnosti.

9� �� $�� $�� %��$�� $�� ! �� %�� $� ��$� �� '

�� "$��)��3!%��Pliva, �� $��9��!%��%��%��3��3��#%��!�� &�� *�� &��3�! %�� 3�� ! %�� %�� %�

�� ! �� 3�� vo��%� ��PI��3Q�%��#��!

�� "$��3�!%��3�� !��#��!��%�magistralne prometne i energetske infrastrukture i termoelektrane – toplane Prevlaka,

�� >��,��$&��$��(�� ,��$�(��.�� -��3�/!%��eksploatacije, skladištenja i obrade nafte i plina, prolaza magistralne prometne i energetske infrastrukture,

�� dio Grada Vrbovca zbog velike mesne industrije, �� $ � ��! %�� %� �� !

planirane hidroelektrane na Savi i eksploatacije šljunka.

�� #��3��okoliš� ��3��# �� %� �� &��*��&��3�! ��

��

323

�� # �� 3��#�� $��

Mjere sanac�� $�� %� .%� �� -��3�/ �� &��,��$&��"$��(��3�� #šumskih površina nastalih uslijed eksploatacije, skladištenja i obrade nafte i plina, kao i osiguravanje ��# �� %� �� 5 �� 3�� # ��3� �%��##��#��#%�#��!��3��3�F��3��- za obranu od poplav��3��%��3�� %��!��%�� $��#��%��%��

�� %� �� !prije donošenja pros��# �� # �� # ��# �� # �� $�� )��3! �� 9��! ��! ��3� � (�� ! �� %�� # �� ! �� uglasnost��%�%� ��

��C� �� C�� 9�� ?�

,%��#�� #��$��#��3��%��3��+��$��#�� $�� %�� ! �� 5��#�� %�� %� � ��3�� #�� # ��$� � �� zemlji ��$��3��#��$��

��%��3��#�� #��$��%��$��$�'

�� osiguravanje prihvatljivih disp�%�3��3��%�� # �� .�� %��# %��/! �� osjetljivosti i interesa,

�� %�#�� #�� re za smanjenje rizika za ljude, �� 3��$�#��$��$��prometnicama,

�� %��%��%��3��%��$��3��%��3��opasna postrojenja i sve vrste transporta opasnih tvari.

��3�� #�� # ��$� � ��#��# ��3� �� #��$��! %� �� # �� propisima. Cilj je te procjene analizirati stupnjeve povredivosti, odnosno osjetljivosti prostora na ��3��#�� #��$��#��#��%��#��

+��$��%��#�� #��$�� '�� obrada, skladištenje i prijevoz energenata (cjevni transport i transport po prometnicama), �� %��%��#��3��!�� . �� !��!��,

produktovodi i sl.), �� energetska postrojenja i objekti u sustavu obrane od poplava i termoelektrane – toplane, �� skladišta streljiva.

5�� %��$��opasnosti od industr��#��$�!��%��%� ��!��%�3��%�obranu od poplava.

��

324

�� ∗

1. � ��

1.1. UVJETI RAZGRAN��

- 1 -

�� !��"

• #�� $�!��!��%��&%��&'��&(��&)��&*��#��$!�&• #��+��!��+��+��,��&• #��(��!��-��+��&-��$�!&��.��&• Grad V��#��!��-��&��&• #��'��+��!��%��/��&• #��!#��!��-��$��!�-��&• #��+�� !��%��&• #��0��!��'��&1��$��&#��&��/��.

- 2 -

�� "1. prvi prsten oko Zagreba -��2�� $�!&+��&0��#��

'��+��!��+��&+��,��&/��&%��&%��ec, Bistra) i 2. ��.��

3��'��&��.��na:

1. ��–��+�� $�!&�!��-��$�!&.��&+��Nedjelja, Brdovec, Marija Goric�&��$!�&'��)��&

2. ��

1.2. UVJETI RAZGRAN��A KORIŠTENJU

- 3 -

��$��$��,��korištenja prostora uvjetovan je kategorijom osjetljivosti prostora.

- 4 -

��$��"a) ��$��!��$��&b) ��$��!��-��&c) ��$��!��$��$��&d) �� &e) zaštite podzemnih voda i izvo��$��!�&f) ��$��/�� $��& ��

�� 2� �� " ��4& �� !��&odlukama o progla$�� $��!�� & �� $��&��&��$��$��

∗ Nije lektorirano u cjelini ove knjige.

��

325

1.2.1. �� !��"#�#$%!��&��!�- 5 -

/��$��$��!��$�� $�� $��!�� & � �� vrednovanjem flore i faune, s endemima i reliktima.

��$��$��!��$��park prirode, posebni rezervat 2��&��$��&��$��$��4&��$��&��$��!��&��prirode i spomenik parkovne arhitekture.

1.2.2. �� !$�'()�(#!$-"$*�+ ,!$�!�,)�+ -

- 6 -

/�� $�� $��!�� -�� /��$��'��

��$�� $��!�� -�� & ��-seoska��&��2��4�

�� $��& �� .�� 5 �� krajolika (krajobraznih cjelina) kojima se valorizira prostor prema vrijednosti kulturne i prirodne baštineintegralno:

• ��2��4&• ��2��4&• �� 2�� & �

�� 4&• �0��2�� 4�

.�/�0�� !$�"$)+$"#�*# %!$��(1,'$�2 1)+��

- 7 -

/��$��$��!��$��kategorija zaštite poljoprivrednog zemljišta, a na temelju boniteta tla. Bonitetnim vrednovanjem ��$��& �� & zemljišta su svrstana u tri prostorne kategorije, prema gradaciji kvalitete tla:

• osobito vrijedno obradivo tlo (P1) • vrijedno obradivo tlo (P2) • ostala obradiva tla (P3). /��$��$��!�� $��$��$��provodi��kategorije: • gospodarske šume (Š1),• zaštitne šume (Š2),• šume posebne namjene (Š3)��&$��$��$��2�64�

.�/�3�� $� 4!�5' �2!�5�+' ��)�- 8 -

#�� $��5��"• ��!��$��&• ��&• ��&• ostala tla. ��

��nijih potresa (VII, VIII. i IX. stupanj po MCS skali).

��

326

.�/�6��"$%2 1!�4�*$%��2*$#��*$%��2��"��

- 9 -

/�� $�� $�� $�� !� �� $��"

a4��$��– tri zone sanitarne zaštite:• I. zona –��$��2��$��4&• II. zona –��$��2��4&• III. zona –$��$��2��4�b) p��$��27��4�4�� $�� $�� $��

�� & � �� $�� a��

�� $�� 87��9& �� $��$��&��$��2��4�

1.2.6. Podr(5+��%�+ )$*��(7#$8 !$7�$'$)��

- 10 -

/��$��$��

- 11 -

Prostor se prema osjetljivosti, a temeljem pokazatelja iz tablice 1, dijeli na 4 kategorije zaštite:I. kategorija -��II. kategorija -��III. kategorija -��IV. kategorija -��

Tablica 1:-��

OSJETLJIVOST2��4

KRITERIJI

��$��$��!�"- I. zona -��$��2��$��4- II. zona -��$��2��4:��!��$��$��

I. kategorija 2��4

Šume+��$��$��!�– III. zona: šire vodozaštitno��2��4��$��$��!�–��$�� $��!��$��– park prirode i posebni rezervat Pojas 50 m od šume

II. kategorija 2��4

��

�$�� 2��4 �$��!��$��–��$��&��$��!��&spomenik parkovne arhitekture Osobito vrijedni predjeli (prirodni i kultivirani krajobrazi) �$��!��

Krajobrazna cjelina (kulturni krajolik) I. i II. kategorije Osobito vrijedno i vrijedno obradivo tlo - P1 i P2 ��

III. kategorija 2��4

��IV. kategorija 2��4

��

��

327

'��$��$�� !��&��

1.3. UVJETI RAZGRAN��A NAMJENI

- 12 -

'�� & �� & �� $� �� !��& � ��kriterija iz ovog Plana. Prostor se prema namjeni dijeli na:

• površine naselja,• površine izvan naselja za izdvojene namjene (gospodarska – proizvodna i poslovna, te

ugostiteljsko –��4&• površine za iskorištavanje mineralnih sirovina, • športsko – rekreacijska namjena, • poljoprivredne površine,• šumske površine,• vodne površine,• posebna namjena, • površine infrastrukturnih sustava, • groblja.��!��

od navedenih namjena. ��$�� $��

��/��"1. ��"

• površine naselja, • površine izvan naselja za izdvojene namjene,

2. �� 2��&energetske, komunalne itd.), zdravstvene i rekreacijske objekte, objekte obrane, objekte �� $�� & �� & �� gospodarske objekte za vlastite potrebe i u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti.

1.3.1. Površine naselja- 13 -

,�� & ��!�� gospodarskom namjenom u planiranom opsegu.

/�� $�� a, a prema kriterijima iz Plana.

��$��&��$��!��naselja. U njoj se smještaju, osim stanovanja, sve spojive funkcije sukladne namjeni, rangu ili �� & �� $�� " �� i društvena namjena, gospodarska namjena (proizvodna, poslovna, ugostiteljsko – �� 4& $�� – rekreacijska namjena, javne zelene površine,površine infrastrukturnih sustava, groblja, posebne namjene (interes obrane) itd.

1.3.2. Površine izvan naselja za izdvojene namjene

- 14 -

�� & �� $��$��pojedinim namjenama. U p��$�� stambena gradnja.

Izdvojene namjene su: 1. gospodarska namjena – proizvodna i poslovna, 2. ugostiteljsko –��

��

328

�� $�� &��iz Plana.

- 15 -

��$�� !� ��$�� $��proizvodne i poslovne djelatnosti.

��&��!��$��ne (proizvodne i poslovne) mogu �� $�� $�� naselja.

- 16 -

Novi ugostiteljsko – �� & �� & � �� lokacijama.

G�� Ugostiteljsko – ��

djelatnosti ugostiteljstva i turizma. Pored toga na ovim prostorima treba planirati športsko-rekreacijske ��

1.3.3. Površine za iskorištavanje mineralnih sirovina

- 17 -

Prostori za eksploataciju mineralnih sirovina prikazani su u Planu znakom, osim prostora za eksploataciju nafte i plina koji su prikazani površinom.

0�� & �� $�� !��&��

1.3.4. Površine za športsko – rekreacijsku namjenu

- 18 -

Površine za športsko – rekreacijsku namjenu mogu biti unutar prostora naselja i na ��&��

1.3.5. Poljoprivredno tlo i šumske površine

- 19 -

/�� $�� $��!��&��

3 �� !�� namjene na poljoprivredna tla, šume osnovne namjene i ostalo poljoprivredno i šumsko tlo.

��&��$��$��$�� &�� $��$��anja njihove bioraznolikosti.

- 20 -

/�� $�� $� �� $�� Poljoprivredno tlo osnovne namjene dijeli se na:

• osobito vrijedno obradivo tlo (P1) • vrijedno obradivo tlo (P2) • ostala obradiva tla (P3).

- 21 -

Osobito vrijedna tla za poljoprivrednu proizvodnju mogu se prenamijeniti samo za: • �� &��&• ��$��&��!��&

��

329

• izgradnj��&��&��&��$��&

• �� &��!��&• ��$��ocrpilišta pitke vode, • �$�� $��&• ��$�� !� �� !��

širenja na manje kvalitetno zemljište.

- 22 -

Šume osnovne namjene dijele se na: • gospodarske šume (Š1), namijenjene prvenstveno za proizvodnju drva i drugih proizvoda, • zaštitne šume (Š2), namijenjene prvenstveno za zaštitu zemljišta, vodnih tokova, erozivnih

��&��&�� &• šume posebne namjene (Š3) su:

�� šume i dijelovi šuma registrirani za proizvodnju šumskog sjemena, �� šume koje predstavljaju posebne rijetkosti ili su od posebnog znanstvenog ili

��2��$��4&�� $�� &�� ebama (obrana),

��&�� šume namijenjene za odmor i rekreaciju.

��!��!��$��&��!��!��$��$�� $��a.

- 23 -

Ostalo poljoprivredno i šumsko tlo (PŠ) je prostor na kojem se mogu, osim poljoprivredne proizvodnje, odvijati sve ostale aktivnosti sukladne planskoj namjeni prostora. Zemljišta koja nisu namijenjena poljoprivrednoj proizvodnji mogu se pošumiti.

1.3.6. Vodne površine

- 24 -

0��$��"1. vodotoke, 2. jezera, 3. akumulacije, 4. ribnjake, 5. retencije. ,��$��$��

- 25 -

/�� $��ene za: a) prometne djelatnosti (plovidba), b) ��2�� !��– ribnjake), c) rekreaciju, turizam i športski ribolov, d) akumulacije za obranu od poplava i navodnjavanje, e) retencije (prirodne depresije za povremeno upuštanje vode u sustavu obrane od poplava), f) ostale djelatnosti: eksploatacija mineralnih sirovina i druge.

1.3.7. Površine za posebnu namjenu

- 26 -

�� e i unutarnjih poslova.

'��&��&��!�� $�� & � �� $��

��

330

�� !��

1.3.8. Površine infrastrukturnih sustava

- 27 -

��$��"1. infrastrukturne koridore i 2. infrastrukturne prostore. ��$��

��&��!�"1. �� $&2. ��2��4,3. �� &4. �� &5. mjere zaštite prirodnih vrijednosti, 6. mjere zaštite kulturno-��

- 28 -

Infrastrukturni koridori su prostori namijenjeni za smje$��

6�� &��$��!�� &��;�

Tablica 2"-��

PODSUSTAV #/:�<0�,:SUSTAV

vrsta kategorija vrsta

KORIDOR#/:�<0�,<(u metrima)

magistralna 200 ��I. reda 200 ��

��anijska II. reda 100

autoceste 200 brze ceste 150 ��ostale 100

PROMETNI

ceste

�� 70

�� 5 TELEKOMUNIKACIJE kablovska kanalizacija �� magistralni 5

�� magistralni 5 vodovodi �� ostali 5 VODOOPSKRBA I

ODVODNJAkolektori �� kolektor 10

�� 100 naftovod magistralni 60

produktovod �� magistralni 100

�� 100 plinovod ��panijski magistralni 60

dalekovod 400 kV 200 ��dalekovodi 220 kV 100

ENERGETIKA

dalekovodi �� dalekovodi 110 kV 70

6�� $��!�� & ��

��

331

�� kategoriji zaštite dijelova prirode.

-�� !��eklapanje njihovih koridora uz �� $��

- 29 -

/�� $�� &��

�� $��&��& ��

1.3.9. Groblja

- 30 -

#�� površine izvan naselja za izdvojene namjene.

/��

- 31 -

#��'�� 2��&obuhvat, zaštita prostora), a sukladno posebnom propisu.

#��.��.��

/�.��

- 32 -

��!��'��".��#$1 �! �7#�- *ine:

a) =��!��"• Autoceste:

�� Zagreb – Macelj – R. Slovenija �� Zagreb – Bregana – R. Slovenija �� Zagreb –0��–*�� Zagreb – Sisak – R. BiH�� Zagreb – Slavonski Brod – Bajakovo �� Zagreb – Karlovac – Rijeka ��

• Brze ceste: �� Sveta Helena – Vrbovec – Bjelovar – Virovitica �� Vrbovec –-��– Koprivnica �� Samobor – Sveta Nedelja – Zagreb �� Zagreb – Velika Gorica

• ��"�� cesta Sv. Ivan Zelina - Vrbovec –7��– Garešnica, D26 �� cesta GP Gola – Koprivnica –-��– Vrbovec - Dugo Selo - Sesvete, D41 �� cesta Vrbovec – Haganj - Bjelovar - Veliki Zdenci, D28 �� – Bjelovar –7��–6��-��!#��&'5>�� cesta Velika Gorica – Petrinja – Hrvatska Kostajnica, D30 �� cesta Velika Gorica – Kravarsko – Pokupsko - Viduševac, D31 �� cesta Velika Gorica – ��

��

332

�� cesta Karlovac – Pokupsko – Sisak –��&'>?�� cesta Bobovica – Bregana –-��$�!– Ozalj – Karlovac, D505 �� cesta GP Harmica – Brdovec – ��$�!&';;@�� cesta spoj Jastrebarskog i autoceste Zagreb - Karlovac; D310 �� cesta most na Kupi (Lasinja) – �� '�� 2�� –

Karlovac) • +��"%��–��• +��II. kategorije:

�� Harmica – Rigonce, �� Bregana Naselje – Slovenska Vas

• #��"�� %��#��&�� ,��+��.��- Planina,�� Kraj Donji – Rakovec, �� #��7�� 2�-��–��4- Stara Vas.

b) .�� !�� & �� 2��industrijskih kolosijeka): • ��2�� 4"

�� R. Slovenija – Savski Marof – Zagreb – Tovarnik (pruga koridora X) �� $�!– Krapina – R. Slovenija (pruga koridora X) �� *�� – Koprivnica – Dugo Selo – Zagreb – Oštarije – Rijeka (pruga

koridora V) �� Zagreb – Karlovac – Oštarije – Knin – Split (pruga koridora V)

• +��"+��*��f - Dobova c) #��"

• �� #�� 0�� #�� prihvat i otpremu zrakoplova, 4E razreda i skupine,

• ��" ��d) /��"

• luka Rugvica • plovni put II kategorije: Sava nizvodno od Rugvice i Kupa nizvodno od Karlovca.

e) A��"• ��"A0��$��+��$��$��A0��

2��.��4 – drugi odašilj��'��&• ��A-��&• magistralni TK kabeli, • A0��2��;;��.��4�

/��! #7 �,' �7#�- *�! ��!��&��"�4<��"

• Proizvodne:�� B< ��$�!2��HE Podsused),�� HE Drenje,�� kombi elektrana – toplana na lokaciji Prevlaka,

• Dalekovodi, transformatorska i rasklopna postrojenja: �� dalekovodi 2 x 400 kV, 400 kV, 2 x 220 kV, 220 kV–��

2.1. “Infrastrukturni sustavi – Energetika i telekomunikacije”,�� transformatorska postrojenja:

- TS Zlodi 400/x kV - TS Mraclin 220/x kV

�� rasklopno postrojenje: Veleševec �4#��"

• ��"#��!��• Naftovodi i produktovodi :

�� magistralni naftovod za ��" - Omišalj – Sisak – Bjelovar –*��2(:,:1&',CDD4�� magistralni naftovod:

-#��!��– Hrastilnica –+��– Sisak (rafinerija), DN 500 -#��!��–6��– Budrovac, DN 500

��

333

�� produktovodi: - Zagreb –��!Grad –6��– Budrovac - Zagreb –��!#��– Sisak (rafinerija)

• Plinovodi: �� ',CDD&��C@��"

Pula – Delnice – Vrbovsko – Karlovac – Zagreb – ��!#��– Slavonski %��2��!#�� – Bjelovar)

�� magistralni plinovodi DN 500, radnog tlaka 50 bara: - Rogatec (Slovenija) – Zabok – Podsused –��!#��– Kutina (odvojak

Zabok – Ludbreg) - ��!#��– Budrovac - Dugo Selo – Vrbovec – Bjelovar - -��$!��– Sveti Ivan Zelina

��mjerno redukcijske �� 2*/+4 � ��" 7��& B��& ��!Grad III, Zagreb – zapad, Zagreb –��& ��$�!& ��& ��– Obilaznica, '��+��&#��&6��0��

�4#�� "• eksploatacijska p�� '��+�� !#�� !��

-��$��!&-��&%��/��0�� $%! �7#�- *�! �

a) /��$��• #�� " B< ��$�! 2�� B< ��4& �

nasip za obranu od poplava uz Sutlu, • #��$��"

�� ustava Prevlaka �� B< ��$�!2��B<��4&��+�� nasipi uz rijeku Savu

• Lateralni kanali za zaštitu od poplava: �� odteretni kanal Odra �� kanal Kupa – Kupa �� kanal Lonja – Strug

• Retencije za obranu od poplava: �� .�� -�� Jantak

• Regulacije vodotoka: �� spojni kanal Zelina – Lonja – Glogovnica �� regulacija vodotoka Krapine nizvodno od Kupljenova �� )��!#�� regulacija vodotoka Glogovnice nizvodno od naselja Gradec �� 7��

b) #��"• ��7��• sustav melioracijske odvodnje Odransko polje.

c) #��$��e voda: • ��!��$��" ��2��+��&'��

+��0��4&0��#�� $�!• �� $�� "B< ��$�! 2��B<

Podsused),• ribnjaci: Pisarovina i Crna Mlaka.

d) #��$��"• �� " ��& ��$�!�0��#��

3��#$�2*$%! �7#�- *�! #��"

• proizvodnju baznih kemijskih proizvoda i preradu nafte, • preradu obojenih metala, crnu metalurgiju, preradu nemetalnih minerala, cementa,

��&��&��&��&��&• proizvodnja i promet na veliko lijekova i opojnih droga,

��

334

• ��!� ��6��"$#�,' �7#�- *�! ��

• zimski športsko –��"*��.��– Samoborsko gorje • igrališta za golf površine preko 40 ha.

9��#�- *�! �"$, &! �!�1+ ! ��

2.2. ��

- 33 -

�� .��".��#$1 �! �7#�- *�!

E�=��!��&��"�4.��"

• ��!� �� 2��$�� 4�

• ��"��cesta Vrbovec – Poljanski Lug –-��$��!��'��6!��– brana na Savi (Drenje) – Dumovec ��3��0��–7��'��cesta Cerje – Prozorje – Brckovljani ��cesta Oborovo – �� – Topolje – )�� )�� 2+��-��anija)��cesta Veleševec –��$!��2+��-��4��-��– Veleševec –��$!��cesta Draga Svetojanska –%��.��cesta Hartje – Sopote – Sošice��A� ��– Paljugi – Bukovac Svetojanski ��!��–0�$!�0� – Gornja Vas ��cesta Gabrovica –-��!�–(��!�–��!��cesta Sošice – Sveta Gera ��%��– Novi Dvori – Jablanovec ��cesta Bobovica –��%��cesta Bestovje – brana na Savi (Podsused) – ��$�!��*�!��–6��– Strmec Bukevski – Veleševec ��$�� !��

;�.��!��&��"• Podsused – Sveta Nedelja – Samobor – Bregana • Savski Marof – Kumrovec • Gradec –+��.��

>�#��!��&��"a) ��$��"

• %�$��#��0��#��&b) Letjelišta:

• -��$�!��!��-��$�!&• =��!��#��(��&• 0��$��!��&• )��6��!��%��&• ��$�!��#�� $�!�&• '��6��A��#��!#��&• -��#��+�� &• '��!��'��

4. Poštanske i telekomuni�� !�� & �� instalacijama:

a) A��"• ��" �� $�!&(��&+��&

.��0��

��

335

• �� " ��$�!& +��& (��& 0��#��& ��!Grad, Dugo Selo, Vrbovec.

�4��$��"�$��$��$�� /��! #7 �,' �7#�- *�!

�4<��• male hidroelektrane • dalekovodi naponskog nivoa 110 kV 2�� ;�E�

“Infrastrukturni sustavi – Energetika i telekomunikacije”),• transformatorska postrojenja:

�� TS 110/x kV (x=10, 20, 30 i/ili 35 kV) 0�� $%! �7#�- *�! �

a) �$��• sustav nasipa za obranu od poplava • ��!��;@ �

b) #�� " �� $�� ;�DDD -10.000 ha;

c) #��$��"• ��!��$��"(��&��!#��&+��

Zelina,d) #��$��"

• sustavi odvodnje otpadnih voda: Jastrebarsko, Samobor, Sveti Ivan Zelina, Vrbovec, '��+��!#��

3��"$#�,' �7#�- *�! • športsko –��@ ��

turizma,• igrališta za golf površine do 40 ha;

6��7$,�� )+,' ��(#�,��5' �7#�- *�! • ugostiteljsko –��!��@ ��!��E�DDD��$�� F

6. �,��) �7#�- *�! ��Društvene djelatnosti:

• srednje škole• ��zdravstvene zaštite.

3. � ��:��

- 34 -

��!� ��"a) Gospodarske djelatnosti (proizvodne i poslovne), b) Ugostiteljstvo i turizam, c) ��&��&��bogojstvo i šumarstvo, d) Eksploatacija mineralnih sirovina.

3.1. GOSPODARSKE DJELATNOSTI

- 35 - .

+��$�� potrebno je poticati disperziju gospodarskih djelatnosti u lokalna središta. Potrebno je poticati razvoj �� & ��$�� $�� !��$�� $��EDDD�� $�� $��razvitka u prostoru.

��

336

Gospodarske djelatnosti smještavaju se u prostor uz uvjet: • �� & �� !� �� ne

��&�� $��&• �� 2�� !��

lokaciju), • da zadovoljavaju propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, mirisa, o��$!��

��&�� $�� 4�

- 36 -

Prostor za gospodarske djelatnosti �� & � ��

Razlikuju se dvije osnovne namjene: • proizvodne: p��2��&��4�• ��" �� $�� & 2��& ��

pogoni-obrtništvo, skladištenje, servisi, usluge, komunalne usluge i sl.). Raspored gos��

��!��!�� $!�� $�& ��

��&��&��&�� A�� poslovne. U proizvodne namjene smještaju se prvenstveno djelatnosti koje mogu imati nepovoljniji utjecaj na okoliš.

Prostorni razmještaj proizvodnih i poslovnih namjena treba bazirati na sadašnjem razmještaju��& �� !��& �� &rasporedu s��$�� 0�!��$��$��

- 37 -

/�� !�uvjete:

a) �� !�� & �� &

b) �� $�� aje, ali �� $�� !�� $�� !� �� !�� donošenja ovog Plana,

c) u urbanim sredinama treba planirati intenzivnije korištenje poslovnog prostora i �� !� �� & �� pogone koji ne umanjuju kvalitetu stanovanja,

d) � �� proizvoda,

e) �� & �� &

f) �� !�� stanovanja,

g) ��$�� !� �� $�� $� �zaštite prirodne i kulturne baštine.

- 38 -

�� !� �� prostoru:

a) ��!� �� 2�� 4 ��nalno povezati s razvojem prometnog sustava i druge infrastrukture,

b) �� !� �� & ��$��& �� &��&

c) ��i decentralizirano, d) ��

��

337

- 39 -

3��"• ��&��&• ��2��&��4&

- 40 -

#�� !��"

• ��!��5DG&��EDG&• na parcela��!��

osigurati tampon zelenila najmanje širine 5,0 metara, • parkirališne potrebe trebaju biti zadovoljene na parceli.

- 41 -

3 �� vnim parcelama mogu se graditi �� & ��$�� !��$��š i normalnog funkcioniranja naselja.

3.2. UGOSTITELJSTVO I TURIZAM

- 42 -

,�� & ��&�� Kriterije �� & ��& �� & � �� -�� &��"

• �� !�� h��!��&

• �� !� �� $� � �� kategorija,

• poboljšati infrastrukturu i unaprijediti zaštitu okoliša,• �� pati u oblike tradicionalne gradnje

lokalnog ambijenta,• koristiti resurse etnološke i kulturne baštine, npr. vrijedne ruralne cjeline i dvorce, • �� -�� & ��

igrališta i uvjete za razvoj zdravstveno-rakreacijskog i selektivnog turizma (rafting, jahanje, biciklizam, zmajarenje, lov, ribolov, planinarenje i sl.).

- 43 -

Izdvojene površine ugostiteljsko –��U sklopu ovih površina potrebno je osigurati prostore za šport i rekreaciju u funkciji

ugostiteljsko-�� $�� !��

Ugostiteljsko-��$��"a) �� & �� & �� $�� &

smještajni kapaciteti, športske i rekreativne djelatnosti, parkovi, zelenilo, itd., b) �� & �� !�� $�� & � ��

��2 ��&��$��&��4��&��biti i u stambenim zonama,

c) kampove sa rekreacijskim površinama.

��

338

- 44 -

,�� !� ��& � ��$��&��

/��$��"• podizanje razine ugostiteljske uslu��&• �� $�� !� �� &

��$�� – ugostiteljskih ��m lokacijama,

• planiranje i opremanje zdravstveno -��$�� &• �� - ��

uz oglednu proizvodnju zdrave hrane (agroturizam), • planiranje auto - kampova visoke kategorije, • ��$��!�� &��

u funkciju turizma i ugostiteljstva, • ��8�� 9��!��

tradiciju vinarstva, • planiranje zimskih i vodenih športova i rekreacije na pogodnim lokacijama, • ��&• planiranje novih lokacija za golf - igrališta,• �� .��$�� za rekreaciju i

natjecanja.

3.3. POLJOPRIVREDA,�� TURA I ŠUMARSTVO

- 45 -

Poljoprivredne površine dijele se prema namjeni na:• osobito vrijedne obradive površine namijenjene primarno poljoprivrednoj proizvodnji, • vrijedne obradive površine namijenjene primarno poljoprivrednoj proizvodnji, • ostale obradive površine namijenjene poljoprivrednoj proizvodnji.

- 46 -

�� & ��& �� $�� "

a) gorska po��" $��&��&��&��&�� &��!��&�� &

b) �� " ��& ��& ��!��& ��!��& ��&ra��&��&��&

c) �� " ��& ��!��& ��& ��& ��& ��industrijskog i krmnog bilja i dr.

- 47 -

U korištenju poljoprivrednog zemljišta treba, osim konvencionalne, predvidjeti i promovirati razvitak ekološke poljoprivrede.

<��$�� 2�� $��4& �� primjene mineralnih gnojiva, pesticida, hormona i drugih agrokemikalija, a treba je prije svega planirati na vodozaštit��

- 48 -

Šumske površine koriste se u okviru osnovne namjene (gospodarske, zaštitne i posebne namjene), te za lovstvo i rekreaciju. U šumama se mogu graditi objekti vezani za gospodarenje $��&�� &��$��&$��&��

��

339

- 49 -

'��!� ��$��!��!�� !��&��!��&��&��

- 50 -

��2��4��!��!��'��"• ��!�� &• �� $!��

djelatnosti,• ��enzivne rekreacijske aktivnosti, • ��2��4&• ��$��!��

- 51 -

,� �� .�� $��planirati izgradnja gos�� "

• gospodarski sklopovi (obiteljska poljoprivredna gospodarstva), • ��&• ��2��$��4&• ribnjaci za uzgoj riba,• ��$�� 2��4 � ��$�� !� � ��!��& �� & ��&

kultivatore, spremišta drva u šumama i sl.

- 52 -

'�� & � �� poljo�� & ��!� �� & � �� peradarsku proizvodnju iznad minimalnog broja uvjetnih grla.

�� 8��9 �� $� ��$�� e jednu prostornu cjelinu.

- 53 -

0�� !� �� funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti, ovisno o vrsti i intenzitetu poljoprivredne djelatnosti, treba biti:

1. u nizinskim p��2��E@D��4"• ��ED �&• ��!��2��4��!��@ �&• ��>

ha,• ��!�&��

��E ��;��2��E@D��4"

• ��@ �&• ��!��2��4��!��> �&• ��

1,5 ha,• ��!�&��ilje na posjedu minimalne

��E ��3��$��$��2��4&��$��!��!��&��&

��&��&��$��$�� !��&��

��

340

��$!�� $��prizemlja ne prelazi 40 m2.

- 54 -

Minimalni broj uvjetnih grla temeljem �� 2��4 ��uzgoj stoke iznosi 15 uvjetnih grla. Uvjetnim grlom, u smislu ovih Odredbi, podrazumijeva se grlo ��@DD��2��&��4��E�+��grla primjenom koeficijenata iz tablice 3:

Tablica 3"�� "

Vrsta stoke: Koeficijent Broj grla - krava, steona junica 1,00 15 - bik 1,50 10 - vol 1,20 13 - junad 1-2 god. 0,70 22 - junad 6-12 mjeseci 0,50 30 - telad 0,25 60 -��H�� 0,055 273 - tovne svinje do 6 mjeseci 0,25 60 - mlade svinje 2-6 mjeseci 0,13 115 - teški konji 1,20 13 - srednji teški konji 1,00 15 - laki konji 0,80 19 -�� 0,75 20 - ovce, ovnovi, koze i jarci 0,10 150 - janjad i jarad 0,05 300 - tovna perad 0,006 2500 - nesilice 0,008 1875

�� 2��4 �� !�� negativni utjecaji. Najmanje udaljenosti od �� &�� &��4.

Tablica 4"�� "

Minimalne udaljenosti Broj uvjetnih

grla ��

(m)��

(m)��

ceste (m) od lokalne ceste

(m)15-20 50 50 30 20 21-100 100 100 50 30 101-300 200 150 80 50 301 i više 400 200 100 50

- 55 -

Minimalne udaljenosti gospodarskih zgrada za obavljanje intenzivne ratarske djelatnosti bez �� & �� & �� !��!��&��

Broj uvjetnih grla u ��!��&��!�od 20 grla.

- 56 -

�� !��tvu za individualne potrebe te �� $�� & �� !��& ��& ��&�� & ��!� �� !��

��

341

3.4. EKSPLOATACIJA MINERALNIH SIROVINA

- 57 -

,�� $��&��!� �� "• ��$��&• ��&• �� &• opekarska glina, • ��&• nafta i plin.

- 58 -

<�� !�� ,��!��!��planirati eksploataciju više vrsta mineralnih sirovina.

)�� &�� & �� $�� A�� & �� !��

- 59 -

3 �� !�� & ��&��atacijskih polja u ��$�

Pod ovim se podrazumijeva: • �� $��&��

oblika terena kod ostalih oblika eksploatacije, posebno kod kamenoloma, • ��!� ��&• ��

kvalitete vode, • �� !� ��!�� na

��$& �� $�� $�� vode,

• �� $�� namijenjenog za šport i rekreaciju.

- 60 -

Eksploatacija šljunka, pijeska i �� !�� 2$��4��$��–oblikovno – �� & � �� eksploatacijskih polja.

3 �� !� �� !�� & �� &��$��EDG��$�� !�� $��

,� �� *�� .�� – +�� !�kamenolomi ne mogu se proširivati izvan ranije odobrenih granica.

- 61 -

�� !� !� �� !� �� !��+��$��-gospodarskog��&�� .��

��

342

-��

- 62 -

Kod planiranja jezera u funkciji eksploatacije šljunka i pijeska, a koja se planiraju na prostoru namijenjenom za šport i rekreaciju, treba voditi brigu o prihvatljivom odnosu vodnih površina i kopna. 0��$��!��@DG�� $��

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI U PROSTORU

- 63 -

*�� $tvenih djelatnosti je prostorni raspored osnovnih javnih funkcija ��$�� javne funkcije: školstva, zdravstva, športa i kulture i socijalne skrbi.

Broj pojedinih vr��

-��&��$��&�� !��&��i kriterija iz ovog Plana.

4.1. ŠKOLSTVO

- 64 -

*�� $��$��;DE@�godine, standardom za dimenzioniranje osnovnih škola i klasifikacijom središnjih funkcija i kategorizacijom središnjih naselja u poglavlju 3.3.2. Društvene djelatnosti, tekstualnog dijela ovog Plana.

�� $��!��!��!�&��!��!��

- 65 -

+�� $�� 2��4�0�� $��!�� $��

4.2. ZDRAVSTVO

- 66 -

�� $�� lja se prema ��!��"

1. ��$�� $�� !�� $�� !� ��&zdravstvene zaštite, stomatološke zaštite, školske m�� !��

2. Objekte sekundarne zdravstvene zaštite u pravilu treba planirati u centrima subregija. Pod �� $�� !� �� !� �� zdravstvene zaštite koje nisu ��$�� $�� & �� sekundarne zdravstvene zaštite.

4.3. ŠPORT I REKREACIJA

- 67 -

Površine za športsko-�� !� �� športskih i rekreacijskih aktivnosti.

��

343

Prostori za razvoj športsko-rekreacijskih aktivnosti su: • športsko-�� & �� $��

rekreativnih potreba stanovnika gradova i naselja, • športsko-rekreacij�� & �� -ugostiteljsku

�� & ��$�� 2��$��-��*��.��-Samoborskom gorju).

�� !�� športsko-��*��$��-rekreacijske namjene, kao npr. golf igrališta, športove na snijegu i ��& �� -�� 2��& ��& $��ribolov, jahanje, kupanje, planinarenje, ekstremni sportovi i dr.).

- 68 -

Površine športsko-rekreacijske namjene mogu biti planirane unutar i �� ,��!��$��

Za površine športsko-rekreacijske namjene izvan naselja potrebno je u prostornim planovima �� !��2�� $��& �� $��&��športovi, tenis, vodeni športovi i dr.)

��!��$�� !��"

a) $�� obrazovanja, b) natjecateljski šport radi ostvarivanja športskih rezultata, c) $��&d) šport i rekreacija u funkciji turizma, e) zdravstveno-terapijsku rekreaciju.

4.4. KULTURA

- 69 -

Za potrebe odvijanja kultu�� !��"a) ��$��&b) muzeje, galerije, zbirke, c) ��2��4&d) kina, e) manje scenske prostore. Prostorni raspored �� $��

naselja, tabelarno u poglavlju 3.3.2. Društvene djelatnosti, tekstualnog dijela ovog Plana.

5. � �� :��

5.1. ��;��

- 70 -

#��

,��dijele na: • ��• ��

- 71 -

,� �� !� �� namijenjene za stanovanje, gospodarstvo, obrazovanje, kulturu, odgoj, vjersku djelatnost, zdravstvo,

��

344

�� & $�� & ��& �� &groblja, prikupljanje i gospodarenje otpadom, parkove, park-šume, zaštitno zelenilo, vodne površine i ostalo.

- 72 -

#�� 2��4��–��

- 73 -

#�� & � �� sti��!��

��& �� &odnosno kategoriji zaštite.

- 74 -

�� $�iteprostora iz poglavlja 1. tablica 1. ovih Odredaba:

• ��$�� &�� $�� !� ��'��$�� !� ��F

• �� $�� $�� $�� $� @G ��$�� dijela naselja. Zabranjeno je formiranje novi �� $�� F

• �� $�� & �� storu.�� $��!�� $��& ��$��!�� & �� 2��krajolicima) I. i II. kategorije, osobito vrijednim predjelima (prirodnim i kultiviranim ��4��

• �0� �� $�� !� �� 2�� @�;� �� Odredaba).

- 75 -

0��&�� !��!��&��

- 76 -

��+��/��B��28,��novine” broj 50/9I4 � �� $�� !� ��&��$�� 2�� !��4 �� !�� $�� !��!��$��

- 77 -

#��$��

�� & �� $��& �� $�� namjeni (parkovi, igrališta i sl.).

��$��&�� &��$��!��&��!��

/�� "• ��$��!��;�DDD�2,

��

345

• ��$��!�od 40 metara.

5.2. KRITERIJI ZA D��V��:��LJA

- 78 -

A�� $��.��;DE@�� &�� Popisa stanovništva 2001., progn�� .��& �� kretanja stanovništva u Hrvatskoj i Gradu Zagrebu.

- 79 -

Prostorni raspored naselja mora se odrediti sukladno sustavu središnjih naselja iz Plana.

- 80 -

,��!� ��$�� $�� !��& �� !�� !��2��5.).

Tablica 5.: Kriteriji za dimenz��

��;��

��;��

PROGNOZABROJA

STANOVNIKADO 2015.

središta gradova i $"��!�

[stan/ha]

sva naselja u prosjeku[stan/ha]

A. GRADOVI1. Dugo Selo 16.230 17 13 2. ��!#�� 16.300 17 8 3. Jastrebarsko 17.200 17 8 4. Samobor 39.500 33 18 5. Sveti Ivan Zelina 16.550 10 8 6. Velika Gorica 70.100 33 18 7. Vrbovec 16.700 10 8 8. ��$�! 25.700 33 30 %��J�,< 1. Bedenica 1.650 8 8 2. Bistra 6.800 10 12 3. Brckovljani 8.500 10 6 4. Brdovec 11.340 12 12 5. Dubrava 5.680 10 6 6. Dubravica 1.630 8 6 7. Farkaševac 2.200 10 6 8. Gradec 4.100 8 6 9. Jakovlje 4.200 12 12 10. -��+�� 5.480 10 8 11. -��$��! 7.100 10 8 12. -��$�! 3.300 10 6 13. Kravarsko 2.180 10 6 14. -�� 7.700 10 10 15. Luka 1.500 8 8 16. Marija Gorica 2.350 8 8 17. Orle 2.250 8 6 18. Pisarovina 3.880 8 6 19. Pokupsko 2.600 8 6 20. Preseka 1.700 8 6 21. ��$!� 2.760 8 8 22. Rakovec 1.420 8 6 23. Rugvica 8.800 10 10 24. Stupnik 4.000 12 10 25. Sveta Nedjelja 17.300 12 15 26. .�� 1.300 10 6

��

346

-�� !� �� !��!��!��8��9��2��H��4��!��;��

- 81 -

3 �� E� 8-��$�� 9 � �� ;@ �2��4 ��;@ � 2�� 4��!��&��

- 82 -

,��$�� $��

,�� na prostorima na kojima nema ��

- 83 -

#��$��2��!��4��&��

5.3. KRITERIJI ZA DI�� :�� OJENE NAMJENE

- 84 -

-�� 2��4 �� $�� ih�� & �� $�� .��

- 85 -

,� �� $�� & �� $�� izdvojene gospodarske (proizvodne i pos��4 �� !�� !�� KDG �� $�� !��

- 86 -

Na prostori�� !�� gospodarsku namjenu mogu se dimenzionirati po kriteriju do najviše 40 m2 po jednom stanovniku.

- 87 -

3 �� E� 8-��$�� 9 �� su prostori za ��!��;@ ��

�� !� �� ;@ �&�� vjeta iz ��

- 88 -

#��–��;@ � ��$�� m��!��!��izdvojene namjene za ovu djelatnost koja se u ukupnom zbiru s prethodnim dimenzioniraju po ��!��"

• 1000 m2��$��2��$��!��&��• 3 m2��$��!��

��

347

Primjenjuje se povoljniji kriterij. �� !�� .�� >D �& � ��

Strategijom prostornog u�� /�� B�� $�� – rekreacijskog centra.

6. � �� :��:��<��:�� PROSTORU

- 89 -

�� & �� $�� eprometnih i drugih infrastrukturnih sustava.

A�� !�� !��odstupaju od koncepcije rješenja.

'�� !��!��

Prostor u kojem se planira izgradnja infrastrukturnih sustava treba sagledavati kao prostorno-ekološku, funkcionalnu, gospodarsku, kulturnu i prirodnu cjelinu. U tom smislu potrebno je osigurati �� &��$��$��$��

Kod planiranja trasa prometnih i drugih infrastrukturnih sustava treba nastojati da se iste ��&��!��$��

+�� !�� $��$��kriterijima zaštite prirode i okoliša, kao i kval��

3�� !��"

• prometni sustavi, • energetski sustav, • vodnogospodarski sustav. Za prometne i druge infrastrukturne �� & � ��

��&�� $�� &��osnova za izmjene i dopune ovog Plana.

Do izvršenja navedenih obaveza ovi koridori i prostori prikazuju se u prostornim planovima ��!��

:�� & �� & �� !��

��i koridor -��$��– Komin –+��&��+��– ��+��+��– Pila –��*��2#��4– Zagreb, koji su planirani Prostornim planom Krapinsko-��&��!��$��

�� prostora (planski, alternativni, u istr��4��$��preostalih vrsta i provesti postupak izmjene i dopune ovog Plana.

6.1. PROMETNI SUSTAVI

- 90 -

U ovom Planu, na razini plansko-��!�� & �� pr�� .��&��$��&�� zaštitu prostora za:

• glavne cestovne prometne pravce, • ��&• ��&• ��&��$��jelišta,• ��&• poštanski promet, • telekomunikacije.

��

348

- 91 -

Na razini plansko-��!�� &��

U cilju provedbe potrebno je: • u prostorni� �� !�� $��

koridora,• �� !� ��

koridora.- 92 -

��!� ��& �� Zakona o javnim cestama, Odluke o mjerilima za razvrstavanje javnih cesta, te Strategije prometnog razvitka Republike Hrvatske.

3 �� !� �� 2��4& �� nog ministarstva, a bez posebnih izmjena i dopuna Plana.

/�� $� �� $��

*��!� �� alnim potrebama (na razini planski-��!��4�

'� �� 2�� 4 ��!� ��$��

- 93 -

=��"• ��&• ��&• ��=��ruirati i graditi u skladu s njihovom kategorijom bez

�� - 94 -

'� �� !�� aca prema trasama i širinama�� $�� cestovnog prometa.

Najmanje širine cestovnog zemljišta unutar njihovog koridora mogu biti: • ��EK�&• ��E?m,• za lokalne ceste 15 m.��& $�� $��$��!��

�� & �� &��

*��!� �� -��!� �� !��&�� & �� promijeniti uz suglasnost ��

3�� &��&�� &��!��ometu (benzinske postaje, ugostiteljsko-opskrbni �� 4� )�� !��

- 95 -

.�� !� �� prostoru, a �� $�� skladu s odredbama iz ovog Plana.

��

349

- 96 -

3��$�� "• na razini plansko-��!��

�� !�� $�� & �� !�pruge,

• �� zaštitne pojaseve u širinama prema propisima ��

,� ��!�� $�� poboljšanja prometno-�� &$��

+�� !��!�� prijelaze za ostale ceste.

- 97 -

/��$��!� �� luke Zagreb.

�� $�� #��0��#��

D� �� #��0�� #�� ! �� posebnu namjenu.

+��$�� $�� $�� !�� ,�� !��

�� !� �� '�� i u ��!��

- 98 -

� �� +�� -�� !� ��!� �� $�� voda.

�� /�� /�� !��/��

- 99 -

Razvoj poštanskog prometa i telekomunikacija u dijelu koji se odnosi na izgradnju poslovnih ��&�� !�� nesmetan razvoj.

� �� 2#+*4�� i�� $��$��

�� &��proširenje kapaciteta prvenstveno je �� & �� $�� $��

6.2. ENERGETSKI SUSTAV

- 100 -

<��!� ��"a) eksploatacija, prerada i transport nafte i plina i plinoopskrba, b) elektroenergetika,

��

350

c) potencijalni lokalni izvori energije.

6.2.1. Eksploatacija, prerada i transport nafte i plina i plinoopskrba

- 101 -

�� !��+��– Hrvatska i planirani magistralni plinovod za ��2(��4– Hrvatska.

Na trasi �� 2*/+4 ��A��$��

�� !�� !� �� Plana, a ��!��!��

- 102 -

�� $��!��$��$��

U koridorima plinovoda izvan naselja zabranjena je izgradnja, osim objekata infrastrukturnih sustava, a prema uvjetima i uz suglasnost vlasnika plinovoda.

3��&��!��

- 103 -

,�� "

• @�� &• ED��ih cesta, • ;D��&• ED��

6.2.2. Elektroenergetika

- 104 -

Glavni pravci razvoja u elektroenergetici usmjereni su na izgradnju proizvodnih kapaciteta i dogradnju s��

<�� !� �� energije naponskog nivoa od 110 kV do 400 kV.

�� $�� nim��!��

- 105 -

��!�� +��- ��$�!2��4�Drenje, kombi elektrane - toplane na lokaciji Prevlaka i malih hidroenergetskih objekata (male hidroelektrane).

)�� !��!��

- 106 -

��B< ��$�!2��B<��4&B<'��+��elektrane – toplane na lokaciji Prevlaka potrebno je predvidjeti prostor za izgradnju postrojenja i ��!� ��

��

351

- 107 -

3��!� i planiranih koridora i prostora, uz minimalno potrebna proširenja, zaštitu i racionalno korištenjeprostora.

��!�� & $�� $�� $��& �� $��!�� & �� $�� utjecaja na poljoprivrednu proizvodnju.

-��!� ��$��$�� "• za 400 kV dalekovod 40 m, • za 220 kV dalekovod 30 m, • za 110 kV dalekovod 25 m. -��$��

��

6.2.3. Potencijalni lokalni izvori energije

- 108 -

�� $�� $�� & �� Dopunski izvori energije su prirodno obnovljivi izvori energije vode, sunca, vjetra te, prema lokalnim prilikama, toplina iz industrije, otpada i okoline.

-�� !�� !�� $�� & �� $�ivanja svih �� $�� $�� $��okoliša.

��!��

6.3. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV

6.3.1. Z��! ��# 7()�=�+,' �7#�- *�!

- 109 -

Za zaštitu od štetnog djelovanja voda na vodotocima su dozvoljeni regulacijski zahvati i korekcije korita pod uvjetima definiranim ovim Planom.

� �� & ��$��

- 110 -

Zaštita od neposrednih velikih voda rijeka Save i Kupe odnosi se na: • zaštitu naselja uz Savu i Kupu od 100-godišnjih velikih voda, • zaštitu poljoprivrednih površina od 25-godišnjih velikih voda. Za$�� +��!��2��4"• na potezu utjecaja uspora velikih voda Save, obrambeni nasipi moraju imati nadvišenje

1,2 m iznad 25-godišnjih velikih voda Sutle uz istovremenu pojavu 100-godišnjih velikih voda Save,

• ili minimalno nadvišenje od 1 m iznad nivoa 50-godišnjih voda Sutle. �$�� -��!��2��4"• na potezu utjecaja velikih voda Save, nasipi moraju imati nadvišenje od 1,2 m iznad

usporenih 25-godišnjih velikih voda Krapine, uz istovremenu pojavu 100-godišnjih velikih voda Save,

• na potezu bez utjecaja Save mora biti nadvišenje nasipa minimalno 1,0 m iznad 100-godišnjih velikih voda Krapine.

��

352

,��7��!��$��"• naselja, industrijske zone i glavne prometnice štite se od 100-godišnjih velikih voda, • poljoprivredne površine i ribnjaci štite se od 50-godišnjih velikih voda, • šumske površine štite se od 25-godišnjih velikih voda. ,� �� +�� $�� B< ��$�! 2��

��B<��4&��EDD-godišnjih velikih voda. 3��-��!��$��"• zaštita naselja od 100-godišnjih voda, • zaštita poljoprivrednih površina od 25-godišnjih voda.

- 111 -

,� �� &��&��"

• planirati retencije i akumulacije za obranu od poplava, te sustav nasipa i oteretnih kanala • �� $�� $�� 2�$��& �� &

melioracije pašnjaka i sl.),• �� $�� & �� !�

havarijskih poplava uslijed pucanja brana i nasipa akumulacija.

- 112 -

/�� $�� voljeno:

• �� objekata,

• � �� ED�� &��!��!��&

• u inundacijskom pojasu i na ud��;D��&��$�� &

• ��ED?� �� $��

Pri rješavanju melioracijske problematike potrebno je sagledati sve utjecaje na ekološki sustav koji su u svom djelovanju ovisni jedni o drugima. Nakon provedenih radova na zaštiti od voda ili �� !� �� recipijenata, a zatim i sustava odvodnje.

- 113 -

-��& �� $�� & �� &�� i u prostoru I. i II. kategorije krajobraznih cjelina.

6.3.2. Korištenje voda

- 114 -

��!��$�� U cilju osiguranja rezervi pitke vode za vodoopskrbu stanovništva i osiguranje funkcije

vodoopskrbe uz po��!��$��$��.��&��$��

- 115 -

/��$��.��!��iz izvorišta osigurati po��$��!��

A��!��!��vodoopskrbe.

��

353

0��$��$��!� ��+��o svih �� $��2��!� �� 4��$��$�� $�� $�� $��

- 116 -

*��!�2��4 �� & ��!� �� $�� $��

- 117 -

Detaljna razrada vodoopskrbnih sust��$��!��!��

6.3.3. Odvodnja i zaštita voda - 118 -

Sustave odvodnje treba dovesti u ravnomjerni odnos sa sustavom vodoopskrbe. Njihov razvitak, odno�� & �� $��!�� $��&��$��

��.��$��Detaljna razrada sustava odvodn�� $�� !� ��

�!��

- 119 -

�� & �� !�� 2��&��&��$!�� 4�� '�� .��& � �� ;�;� 8�� –Vodnogospodarski sustav”.

#�� '��$!�� @D�DDD<+��!��

#��.��$!�� ED�DDD��@D�DDD<+��!��

Dopušta��$!�� "I. faza �� $!��II. faza �� $!��!��!�

��&III. faza ili viši stupanj p��$!�� !� ��

�� &��!��+�� $!�� $!��

kategoriji vode prijamnika, koja kateg��'��.��$��

- 120 -

��& �� !��

Kom��$!��njegovu obradu i deponiranje.

- 121 -

,� ��$�� $��& �� $�� odonepropusnu kanalizaciju, te otpadne vode odvesti izvan ��$�� $��

��

354

7. �� -KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI

- 122 -

�� iteti osobite vrijednosti, osjetljivosti i ljepote krajobraza, ��

�� – �� isk��!��"

E��2��4"• �� .�� – Samoborsko gorje, te sjeverni dio Grada

(��&�!��-��$�!��!��-��+��&• Crna mlaka i d�� -��& �� !� ��

��&�� $��&• �� *��& �� !� ��

Krapine i Lonje, ;��2��a):

• doline rijeke Save, Krapine, Lonje, Sutle, Glogovnice, • Turopolje –��&• �� 0�� & �� !� ��$�� 0��

dijelom Pokuplja, • +�� $��& �� !� ��+��

��+��&��&��$��&3. kategorija kulturnog krajolika:

• dijelovi Turopolja i Posavine, • Prigorje i Bilogorsko -��&• *��&

4. kategorija-��iktima u prostoru: • $��+�� &• $��'��+��&• ��B��$��

- 123 -

3 �� E� �� krajobraznih cjelina, �� $�� & �� !��$�� $��&�� ,�� ipologiju naselja, i tipologiju �� & ��

,��!��"• �� h i infrastrukturnih sustava koji mijenjaju strukturu i

odnose u krajoliku,• lociranja odlagališta otpada, • ��

��$��$��stora,• �� & ��

��2��4&• komasacije zemljišta i formiranje velikih monokulturnih parcela, • ��$��

�� $� �� >DG � �� $��F �� $��$�&�� !��&

• promjene i narušavanja prostornih odnosa naselja i okolnog prostora • ��$��&• �� !� &• eksploatacije mineralnih sirovina i otvaranja novih eksploatacijskih polja, • ��$��

��

355

- 124 -

U prostoru kulturnog krajolika 2. kategorije, u naseljima i njihovim okolnim prostorima, treba �� & ��!��&�� podarskih��

��!��"• $��

�� #�� $�� nepredjele, nevelike ekspozicije. Osobito se to odnosi na gospodarske zone, oko kojih treba �� &

• ��&• �� !� &• �� & $��

�� & � ��!� �� biološki sanirati,

• �� &• �� dromelioracijskih zahvata na velikim površinama i pravocrtne regulacije

vodotoka, • �� $��

��

- 125 -

U prostoru kulturnog krajolika 3. kategorije treba planskim mjerama poboljšati stanje u ��&��

- 126 -

3 �� 5� �� !� �� pojave u prostoru i predvidjeti planske m�� &��"

• redefiniranje zona naselja i drugih djelatnosti u prostoru, odnosno sanacija disperzne gradnje i definiranje odnosa izgradivog prema neizgradivom prostoru,

• ��$�� 2��4 ��&

• sanacije eksploatacijskih polja, • ��

konflikata u prostoru.

- 127 -

�� $�� &$��&�� &��$��&�� Dalekovodi i �� $��!� ��$��2��&��&��4lociraju ili prolaze trasama tako da ne zaklanjaju kvalitetne vizure�� kulturna dobra.

A�� !�� E� � ;�� & �� & �širenje ��

��

356

8. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

8.1. ZAŠTITA PRIRODNE BAŠTINE I OSOBITO VRIJEDNIH PREDJELA (PRIRODNIH I KULTIVIRANIH KRAJOBRAZA)

- 128 -

��!��$��$��"• park prirode, • posebni rezervat, • park šuma,• ��$��!��&• spomenik prirode, • spomenik parkovne arhitekture.

- 129 -

#�� $��!�� $�� $��!�� & �� & � �� & ��$�� !��&�� &��

Osobito vrijedne predjele – prirodne krajobraze treba štititi:• �� &• �� $�� & �� & ��

karakteristike biotopa,• �� $��&• ��$��Osobito vrijedne predjele – kultivirane krajobraze treba štititi:• �� $�� $��& �� $�� & ��

parcela,• ��

��& �� urnim dobrima, u zonama ekspozicije.

� �� $��& ��& �� & �� $�� vrijednosti i njihovog uvrštenja u postupak zaštite.

8.2. ZAŠTITA PROSTORA KULTURNO-POVIJESN��

- 130 -

��$�� -povijesnih dobara. �� !� �� kulturno-��

��2��4�,�� !��!��"a) Povijesna naselja i dijelovi povijesnih naselja: gradskih, gradsko seoskih i seoskih

��• ��• povijesna središta koja su dio suvremenog grada ili sela • ��2��&��4��vina, a

��b) ��&��$��"

• stari gradovi (utvrde, burgovi, fortifikacije i sl.)

��

357

• ��• �� " �� 2��& ��& ��& �� !�&

�� !�4F �� 2��!��& $��& ��& ��&��$��4

• ��2��&��&��&��4• ��

c) #��orad) Arheološki lokaliteti i zone

• pretpovijest • antika• srednji vijek

e) ��

- 131 -

�$�� ,��>�E�83��$��&��$��9��

�� $��!��& �� $��!�� $��.��&��

3 �� !�� $��!��& ��$��!�� $�� & �� &�� $��

�$�� !��"• ��&• ��&• ��• ��&• izradu detaljnije konzervatorske dokumentacije.Zaštita povijesnih g��

�� & �� 3 �� !�� $��&�� 2��4��

A�� $��namjenom, ali je prihvatljiva ��!�� $�� $�� & �� $��

U neposrednoj okolini kultu�� &�� &��!��

- 132 -

� �� !�� moraju �� 2��4�� 2�� $��4& �� & �� &�� $��&��$��

9. POSTUPANJE S OTPADOM

- 133 -

Uvjete postupanja s otpadom (prikupljanje, obrada, skladištenje i odlaganje komunalnog i inertnog tehnološkog otpada, kao i prikupljanje, obrada i skladištenje opasnog otpada) treba cjelovito ��+��

,�� +�� & �� prirodne uvjete (geološke, hidrološke, pedološke i druge), ��!� �� $��& �� !��&��!��propise te uvjete iz ovih Odredbi.

��

358

- 134 -

+�� 3.2. “Uvjeti korištenja i ��$��9��

'� �� +�� & �� !��$��"

• p��!� ��$�� " �� :�� 2'��+��4&A��2��!#��4&=��2+�� 4&*��20��#��4&%��,��+��20��4�,��'��2 ��$�!4F

• odlagališta koja se rekultivi�� " �� A�� 2+��4& %��!��(Jastrebarsko) i Kraljev Vrh (Jakovlje);

• �� $��" �� *�� '�� 2+��4&*�� 2(��4& �� %��! 2-��$�!4& 0��$��(Pisarovina) i lokacija sjeverno od autoceste Zagreb – Lipovac (Rugvica).

��!��!��$��!�� odlagališta.

��$�� *��'�� &��#��+��&��&��!��+�� Plana razmotriti njezina prihvatljivost za prostor na kojem se planira.

- 135 -

,��&��$��!��&na temelju Studije zbrinjav�� &��!�� +�� /��B�� !��

,��!��+�� /�� B�� $�� B��& �� $�� !� ��

- 136 -

��!��!��$��

/��$�� 2��&staklo, metal, PVC i drugi) kao sekundarna sirovina.

*��2��4��se potom odvozi na lokaciju odlagališta komunalnog otpada.

.>�� ?��

- 137 -

*�� $ �� !�� renih na �� $� � ��& �� & �� & ��$�� $��$�� !��$�� &zraka, vode, zaštitu od buke i posebnu zaštitu, ka� � ��

10.1. ZAŠTITA TLA

10.1.1. Šumsko tlo - 138 -

�$��$��$�� $��!��!��"

��

359

• ��!�$��,• ��$��$��&• �� $�� $��

�� $�� !�$�� &• zaštita šuma o��$!��&��&��

njih,• ��$��$��$��$��$��@D��

10.1.2. Poljoprivredno tlo - 139 -

� �� $�� $�� treba:

• smanjiti korištenje kvalitetnog zemljišta za nepoljoprivredne svrhe, • poticati i usmjeravati proizvodnju zdrave hrane, • prednost dati tradicionalnim poljoprivrednim granama koje imaju povoljne preduvjete za

proizvodnju, • ��&• ��

��!��!��$��&• �� $�� $��

osposobiti za poljoprivrednu proizvodnju.

.>�.�0�� $� 4!�5'$�2$!�#�!+ ��)�- 140 -

3 �� terena:

a) za potrebe izrade prostornog pla�� !�� +�� $�� E";@�DDDF

b) �� & �� topografske podloge 1:5.000.

10.2. ZAŠTITA ZRAKA

- 141 -

/�� $�� !� ��& �� !� �� !�postrojenja:

• kontinuirano mjerenje i kontrola emisije dimnih plinova, • ��!��$��&�� !�&��&• treba preferirati upotrebu plina kao energenta za velike��$��&��

širokoj potrošnji,• �� !�� $��

goriva. - 142 -

/�� $�� !� �� !�� prostoru:

• �� &��$��

• �� .�� !��!��$��/��!��!��se temeljem rezultata procjene utjecaja na okoliš.

��

360

- 143 -

<��$�� moraju se smanjiti. Za velik� ��$!��$!�� $��!��$!��

/�� $�� !� �� $!�� ka treba osigurati dobru ��

10.3. ZAŠTITA VODA

- 144 -

*��$��$!��&�� $��!��saniranjem ili uklanjanjem izvor��$!��&��$��3��$�� &��$!��$��&��'��.��$��

Prikaz kateg��>�;�83��$��&�� $�� 9� -�� !� �� .��$��

Otpadne vode, bez obzira na stupanj ��$!��& �� $�� & � �� !� �� '��&��$�� 3��

- 145 -

Zašti��$��!��/��$��!��$��!� ��

��!�&��$�� $�� zonama.

Zone sani�� $�� $�� !��$��$��

�� $�� $�� !� �� akona o vodama i ovog Plana.

,��.��$��!��"• zone sanitarne zaštite:a) I. zona -��$��2��$��4&b) II. zona -��$��2��4&c) III. zona -$��$��2��4�� !� ��$�� 2��$��& ��& ��$��4 � ��

�� !� �� $!�� $�� kciji �� !��!�� *��vodoopskrbnoj djelatnosti i pod stalnim je nadzorom.

'�� !��$��!�2��4�A�zon��$��&��$��&�� $�� !� � �� & �� $�� &��$�� !��&�� rovina, deponiranje bilo kojeg otpada. U toj se �� $�� 2�� 4��

A��!� �� !� �� $�� !� � �� $�� $!�� 2�� $�� $!��upuštanja u vodotoke), zašti�� $!�� $�� proizvodnji.

• "$� !=�+�)!�� (8�� *$%$2��!�� "$%#(5+�� – �� $�� ,� �� .�� $��7��

��

361

• *$%$!$,!$�"$%#(5+ �– ��$�� $��tora prema ovim Odredbama.

- 146 -

/��$�� $�� $�� "• ��&• ��$!��Mjere zabr��

��$��$��!��,��$��!��!��

�� $�� i se smanjila ili devastirala krovina vodonosnog sloja. ��$!��

��$!�� &$��.��$��Prioritet je izg��

�� $�� !� ��!� �� !��

Negativan utjecaj �� !�� $�� $!��

+��$��$��!��osnovi cjelovitih programa za �� $��& �� $�� 2�� $!��4& ��$��

Radi zaštite izvorišta potrebno je sanirati: a) odlagališ��A��&b) $��+��&c) ��$��&d) ��&e) velike industrijske pogone –��&��!��

voda. 3�� $!��

�� $�� A�� $!��&�� ost treba ��$!��!� ��&��$��"��&��&��&��&��!��

Zaštita površinskih voda zastupljena je u okviru zaštite podzemnih voda i izvorišta iz kojih se �� $�� -��!� �� $�� $!��

10.4. ZAŠTITA OD BUKE

- 147 -

�� !�� $�� a��

��$��$��

#��$��

10.5. �� ZAHVATA ZA KOJE JE POTREBNA PROCJENA UTJECAJA NA OKOLIŠ

- 148 -

�� $& �� &��!�� "

��

362

• površinska eksploatacija šljunka i pijeska s ukupnim rezervama 300.000 – 500.000 m3,odnosno godišnjim kapacitetom 60.000 – 100.000 m3/god.,

• ��$�� C@�DDD –100.000 m3, odnosno godišnjim kapacitetom 15.000 – 20.000 m3/god.,

• površinska eksploatacija rude nemetala s ukupnim rezervama 150.000 do 250.000 m3,odnosno godišnjim kapacitetom 30.000 do 50.000 t/god.,

• �� $�� @�DDD –10.000 t/godišnje,

• ��šku obradu otpada kapaciteta 5.000 – 10.000 t/godišnje,• odlagalište inertnog otpada kapaciteta 150.000 – 250.000 m3 ukupnog volumena ili 2,5 -

4 ha površine,• klaonice dnevnog kapaciteta 75 – 100 uvjetnih grla, • ��a 400 – 500 uvjetnih grla, • �� & ��

7.500 – 10.000 t/god., • ��2$��&��4��E@–

20 t/god., • asfaltne baze nazivnog kapaciteta 75 – 100 t/sat, • betonare nazivnog kapaciteta 20 – 30 m3/sat,• ��5�DDD– 5.000 t/god., • �� & ��

7.500 – 10.000 t/god, 3 �� $� �� 2��4 ��

�� &�� $ ("Narodne novine", broj 59/00), za iste je obavezna provedba postupka procjene utjecaja na okoliš, a prema odredbama Zakona o zaštitiokoliša ("Narodne novine", broj 82/94 i 128/99) i gore navedenog Pravilnika.

10.6. MJERE POSEBNE ZAŠTITE

- 149 -

Kriteriji za provedbu mjera zaštite ljudi, prirodnih i materijalnih vrijednosti temelje se na geografskim i demografskim osobitostima, dostignutom stupnju razvoja gospodarstva, infrastrukture i �� $�� & �� &�� -�� $��$��!��

*��$�� Osnovne mjere i zahtjevi zaštite i spašavanja u najve!��

mjerama planiranja prostora. +�� $��$��!�� !��"a) ��$��!�� &�� &��

�� 2�� & ��!��&�� $��&��4&

b) �� !�� & ��$��& ��$��& ��&sklanjanje i druge mjere zaštite i spašavanja ljudi,

c) ��!��&d) ��!��

nepogoda i drugih incidentnih –�� &e) mjere koje omog�!�� $��!��

2��4�

10.6.1. Sklanjanje ljudi- 150 -

Sklanjanje ljudi osigurava se izgradnjom skloništa osnovne i dopunske zaštite, te �� & �� $��!��!��

��

363

+��$��$�� anje u vrijeme autonomije ��$��&��$��+��$��$��EDD– 300 kPa, a �� $�� @D �� !� � �� & �� & �� roj ljudi koji borave, rade ili su u poslovno-�� &��&��$��- ��$��

Skloništa u zonama obvezne izgradnje ne treba graditi: a) ��!��$��,b) ��&c) u neposrednoj blizini skladišta zapaljivih tvari, d) ��$� ��ED�� &e) u zonama plavljenja, f) ��$��-hidrološkim uvjetima. Skloništa osnovne i dopunske zaštite obvezno se planiraju i projektiraju kao dvonamjenske

��

Lokaciju pojedinog skloništa ili dvonamjenskog objekta treba predvidjeti tako da je pristup ��!��$��

Zone obvezne izgradnje skloništa i lokacija pojedinog skloništa ili dvonamjenskog objekta, ��

10.6.2. Zaštita od rušenja- 151 -

Ceste i ostale prometnice, posebnim mjerama treba zaštititi od rušenja zgrada i ostalog ��$��

-��$��$��i��

10.6.3. Zaštita od poplava - 152 -

�$�� &��'��.��planovima obrane od poplava.

� �� $�! 2�� B< ��4 � '�� $�� $��

.>�9�3��$%�"$8�#�- 153 -

�� !� ��& �� !�� &��

�� !� �� !�� !�� >D G& �� !�� !��&��$��"

• ��&• �� &• ��• �� $��2��&�� 4�*��$��$��

��

10.6.5. Zaštita od potresa

- 154 -

�� !��

0��!�� E">DD�DDD�� /�� .��

��

364

E"EDD�DDD&$��/��B��&�� !��2E";@�DDD4&�� 2E"@�DDD4�'��.��&��kladu s ��!��&��

)�� .�� zoniranjem gra��!��&��

3 �� 2��&��&��&��4�

10.6.6��$%�� 4!$)$�'�4�! ,# ��

- 155 -

A� ��$�� 2��4 ��!� �� $�� &��$��&��$�

�� $�� !��zlazi iz proizvodnje, prerade, skladištenja i manipuliranja ��0�� -�� !� 2L,�� L&*��rodni ugovori, broj 7/99).

��!� �� $�� !��"• pokretni (transport opasnih tvari prometnicama i cjevovodima) • nepokretni (tvornice, skladišta).Preventivne prostorno-�� !� ��

opasnih �� !� �� $�� !� ��!� �� &�� dobra i okoliš, ovisno o vrsti, ��!��!��

� ��!� �� !� �� $�� !� �� !��$�� &�� ti obzirom na:

• �� &• procjenu razmjera posljedica, • ��&• ��!�� $��!�&

��$��!� ��!��*�� !� ��!��

su posebnim propisima. � �� $�� !� � ��

�� !�� procjenu opasnosti.

,�� $�� !� ��$�� &��!�� !� ��!� �� !� �� & �� & �� kulturnu baštinu i okoliš.

11. MJERE PROVEDBE

11.1. OBVEZA IZRADE DOKUMENATA PROSTORN��

- 156 -

,� �� & +�� /�� B��& �� & �� !� ��"

• �� &• �� !��&• �� &

��

365

• �� &• ��

- 157 -

�� "• Park prirode Medvednica, • ��.��– Samoborsko gorje, • ��$��87��9� �� !�� !��

�� #��reba izraditi za: • grad Samobor, • grad Veliku Goricu, • �� $�!�3��"• ��'��+��&��!#��&(��&+�� 0��&• ��$�� !��&3��"• prostore namijenjene eksploataciji mineralnih sirovina, • �� $��!��;@ ��• prostore športsko –��$��!��;@ ��

- 158 -

Do don�$�� $��!��;@ ��$��-��!��;@ �&�� ovim prostorima �� 2�� & �� &�� 4

- 159 -

� �� .��& �� eventualne izmjene i dopune ovog Plana, potrebno je izraditi:

• +�� &• +��

��$��87��9&• Kategorizaciju voda za lokalne v��.��$��&• +�� &• +��$!�� &• Studiju društveno-��&��

sirovina na prostoru Zagre��

- 160 -

-�� & �� !��&�� $��-�� &��

- 161 -

��$��$�� $��$�� !� ��"

• �� &• ��&• ��!��%��&+��,��&+��&/��-��

��

366

11.2. ��JA PRIMJENE POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA

- 162 -

�� "• ��&• ��&• ��'��&• gradovi u konurbacijskom odnosu s gradom Zagrebom.

- 163 -

�� !�"• #��"+�� $�!&• �!��" -��$�!& .��& +�� ,��& %��& *�� #��& ��$!�& '��

Luka.%�� !�� $� �� @DD � 2.��& +�moborsko gorje i

Medvednica). ��'��!��

Kupu.#��#�� "0��#��&+��& ��$�!

i Dugo Selo.

- 164 -

� �� '��&�� & � � �� postupnog�� (revitalizacija naselja i gospodarstva, a osobito poljodjelstva), te stvaranje pretpostavki za kvalitetan �� !��

��"• ��$��$��

koja��$��2��$��@DD��4&��se prekinuo negativni proces smanjenja broja stanovništva,

• �� uz disperziju radnih mje�� !��&

• �� & �� .��#��

��$��&��ju u prostoru u ��&��!� ��"

• ��&�� $��$��&

• �� $�� !��&

• �� & � �� izrazito vrijedne prostore za poljoprivredno –��&��–��$��– rekreacijsku djelatnost,

• treba vršiti ulaganja u razvoj sustava komunalne infrastrukture. �� &�� !��u

�� 2��4��!��"

a) �� – �� .��&��!��$��2$��&��&��&��4&

��

367

b) ��$��–�� 2�� & �� $�� 4 �� $��&

c) ��

- 165 -

Za gradove u konurbacijskom odnosu s gradom Zagrebom treba predvidjeti posebne mjere za:

• ��$�� 2$��&��4&

• ��$�� !��$��$�� &

• �� !� �� $�� & �� & �dgoja i obrazovanja, kulture, športa i ostalih djelatnosti.

11. 3. �� ;�� OCESA U PROSTORU

- 166 -

��$!��.�� ocjenu��!��"

• ��$�� & �� $�� -��!��&��$��&��$!��&

• demografska kretanja – ��!�� !� �� predlaganja mjera za uspostavu iste,

• ��$�� – ��!�� $�� eventualnih promjena u smislu racionalnog dimenzioniranja i korištenja,

• izgradnju kapitalne infrast��'��.��-��!��&

• ��&��–��!��&��!��ovedenih mjera,

• ��$�� –�� –��!��&��$�� &

• ��$��!�� 2�� rode i prijedlozi za zaštitu) – ��!��&��$��$!��&

• ��–��!��$��&��$�&

• ��& ��!a i napuštena eksploatacijska polja mineralnih sirovina (nadzemna i podzemna) – ��!�� $�� !� � �� $�� pravodobnog interveniranja u cilju zaštite prostora,

• ��Na ��$!��

.�� &�� &��&��&��i drugih elaborata.

��$��$��)��&�� & �� $�� !�� potrebnih elaborata (studija, idejnih rješenj� ��4 �� $��$��ovog stanja.

- 167 -

+��$��.��–+�� *�� $�� $�� za ove Parkove prirode.

Prostorni plan Zagreba�ke županije

369

DOKUMENTACIJA I SURADNJA


371

A) PREGLED UPOTRIJEBLJENIH MJERODAVNIH DOKUMENATA DOKUMENTI PROSTORNOG URE�ENJA: 1. STRATEGIJA PROSTORNOG URE�ENJA REPUBLIKE HRVATSKE (Ministarstvo prostornog ure�enja,

graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje, 1997. godine) 2. PROGRAM PROSTORNOG URE�ENJA REPUBLIKE HRVATSKE (Ministarstvo prostornog ure�enja, graditeljstva

i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje, 1999. godine) 3. PODRU�JE BIVŠE OP�INE DUGO SELO (SADA GRAD DUGO SELO I OP�INE BRCKOVLJANI I RUGVICA)

�� Prostorni plan op�ine Dugo Selo (bivše) (”Dugoselska kronika”, br. 10/90); �� Izmjene i dopune Prostornog plana Op�ine Dugo Selo (bivše) za podru�je Grada Dugo Selo i naselje Donje

Dvoriš�e (“Glasnik Zagreba�ke županije”, br. 4/99); �� Izmjena i dopuna Prostornog plana Op�ine Dugo Selo za podru�je Op�ine Rugvica (“Glasnik Zagreba�ke

županije”, br. 3/00); �� Prijedlog Prostornog plana ure�enja Op�ine Brckovljani (Urbanisti�ki institut Hrvatske d.d.)

4. PODRU�JE BIVŠE OP�INE IVANI� GRAD (SADA GRAD IVANI� GRAD I OP�INE KLOŠTAR IVANI� I KRIŽ)

�� Prostorni plan op�ine Ivani� Grad (bivše) (”Službene novine”, br. 41/80, 5/85 i ”Službeni vjesnik”, br. 1/89, 22/89, 75/91, 6/92);

�� Izmjene i dopune Prostornog plana (bivše) Op�ine Ivani� Grad za podru�je Grada Ivani� Grada i Op�ina Križ i Kloštar Ivani� (“Glasnik Zagreba�ke županije”, br. 3/00);

5. PODRU�JE BIVŠE OP�INE JASTREBARSKO (SADA GRAD JASTREBARSKO I OP�INE KLIN�A SELA,

KRAŠI�, PISAROVINA I ŽUMBERAK) �� Prostorni plan op�ine Jastrebarsko (bivše) (”Službeni vjesnik op�ine Jastrebarsko”, br. 1/93); �� Izmjena i dopuna Prostornog plana Op�ine Jastrebarsko (“Glasnik Zagreba�ke županije”, br. 3/00); �� Izmjene i dopune Prostornog plana (bivše) Op�ine Jastrebarsko za podru�je (današnje) Op�ine Žumberak

(“Glasnik Zagreba�ke županije”, br. 17/99); �� Izmjene i dopune Prostornog plana (bivše) Op�ine Jastrebarsko za podru�je (današnje) Op�ine Klin�a Sela

(“Glasnik Zagreba�ke županije”, br. 17/99); �� Prostorni plan ure�enja Op�ine Žumberak (“Glasnik Zagreba�ke županije”, br. 11/00); �� Prostorni plan ure�enja Op�ine Klin�a Sela (“Glasnik Zagreba�ke županije”, br. 8/00); �� Prijedlog Prostornog plana ure�enja Op�ine Kraši� (ATRIUM d.o.o.) �� Prijedlog Prostornog plana ure�enja Op�ine Pisarovina (ATRIUM d.o.o.) �� Prijedlog Prostornog plana ure�enja Grada Jastrebarsko (URBING d.o.o.)

6. PODRU�JE BIVŠE OP�INE SAMOBOR (SADA GRAD SAMOBOR I OP�INA SVETA NEDJELJA) I OP�INE

STUPNIK �� Prostorni plan Grada Zagreba (”Službeni glasnik Grada Zagreba”, br. 38/90, 10/91, 23/93); �� Izmjene i dopune Prostornog plana Grada Zagreba za podru�je Grada Samobora i op�ine Sveta Nedjelja

(”Glasnik Zagreba�ke županije”, br. 6/97, 7/97); �� Prostorni plan ure�enja Grada Samobora (”Službene vijesti Grada Samobora”, br. 8/97); �� Izmjene i dopune Prostornog plana Grada Zagreba za podru�je Op�ine Stupnik (”Glasnik Zagreba�ke

županije”, br. 3/00); 7. PODRU�JE BIVŠE OP�INE ZELINA (SADA GRAD SV.IVAN ZELINA I OP�INA BEDENICA)

�� Prostorni plan op�ine Zelina (bivše) (”ZOZ”, br. 8/83, ”Zelinske novine”, br. 1/90 i 6/92). �� Izmjene i dopune Prostornog plana Op�ine Zelina, sada Grad Sv. Ivan Zelina i Op�ina Bedenica (”Glasnik

Zagreba�ke županije”, br.6/97).

8. PODRU�JE BIVŠE OP�INE VELIKA GORICA ( SADA GRAD VELIKA GORICA I OP�INE KRAVARSKO, ORLE I POKUPSKO) �� Prostorni plan Grada Zagreba (”Službeni glasnik Grada Zagreba”, br. 33/90, 10/91, 23/93); �� Izmjene i dopune Prostornog plana Grada Zagreba (”Službeni glasnik Grada Zagreba”, br. 11/96); �� Izmjene i dopune Prostornog plana Grada Zagreba za podru�je Grada Velike Gorice (“Glasnik Zagreba�ke

županije”, br. 5/99); 9. PODRU�JE BIVŠE OP�INE VRBOVEC (SADA GRAD VRBOVEC I OP�INE DUBRAVA, FARKAŠEVAC,

GRADEC, PRESEKA I RAKOVEC) �� Prostorni plan op�ine Vrbovec (bivše) (”Službeni vjesnik op�ine Vrbovec”, br. 12/87, 79/91);


372

�� Prijedlog Prostornog plana ure�enja Grada Vrbovca (ATRIUM d.o.o.); 10. PODRU�JE BIVŠE OP�INE ZAPREŠI� ( SADA GRAD ZAPREŠI� I OP�INE BISTRA, BRDOVEC, DUBRAVICA,

LUKA, MARIJA GORICA I PUŠ�A ) I OP�INE JAKOVLJE �� Prostorni plan Grada Zagreba (”Službeni glasnik Grada Zagreba”, br. 38/90, 10/91, 23/93); �� Prostorni plan op�ine Donja Stubica (bivše) (”Službene novine zajednice op�ina Zagreb”, br. 15/83, 9/84, 17/84,

14/86 i ”Službene novine op�ine Donja Stubica”, br. 4/88, 10/88); �� Izmjene i dopune Prostornog plana Grada Zagreba (”Službeni glasnik Grada Zagreba”, br. 11/96) za podru�je

dijela Grada Zapreši�a i Op�ine Bistra; �� Izmjene i dopune Prostornog plana Grada Zagreba (“Glasnik Zagreba�ke županije”, br. 6/00); �� Izmjene i dopune Prostornog plana (bivše) Op�ine Donja Stubica za podru�je (današnje) Op�ine Jakovlje

(“Glasnik Zagreba�ke županije”, br. 17/99). STUDIJE: 1. DEMOGRAFSKA OBILJEŽJA, PROCESI I PROGNOZE STANOVNIŠTVA U ZAGREBA�KOJ ŽUPANIJI DO 2015.

GODINE (mr.sc. Nada Anti�, dipl.ecc., srpanj 2000.), 2. SUSTAV SREDIŠNJIH NASELJA ZAGREBA�KE ŽUPANIJE (mr.sc. Tonko Radica, prof.geogr, srpanj 2000.), 3. STUDIJA ZAŠTITE PRIRODNE BAŠTINE ZAGREBA�KE ŽUPANIJE (Jasna Budak-Raj�i�, dipl.ing.arh. i suradnici,

svibanj 2000.), 4. STUDIJA ZAŠTITE KULTURNE BAŠTINE ZAGREBA�KE ŽUPANIJE (Ministarstvo kulture - Uprava za zaštitu

kulturne baštine, Konzervatorski odjel, svibanj 2000.), 5. STUDIJA PROMETNOG SUSTAVA ZAGREBA�KE ŽUPANIJE - radni materijal, (Institut gra�evinarstava Hrvatske,

2000. godine), 6. BONITETNO VREDNOVANJE ZEMLJIŠTA ZA PROSTORNO PLANIRANJE ZAGREBA�KE ŽUPANIJE

(Agronomski fakultet Sveu�ilišta u Zagrebu, Zavod za pedologiju; autori: prof.dr.sc. Matko Bogunovi� i mr.sc. Stjepan Husnjak, prosinac 1999.),

7. DUGORO�NI PROGRAM OPSKRBE PITKOM VODOM ZAGREBA�KE ŽUPANIJE, I ETAPA - ISTO�NO

PODRU�JE (DIPPOLD � GEROLD HIDROPROJEKT 91, ožujak 1999.), 8. DUGORO�NI PROGRAM OPSKRBE PITKOM VODOM ZAGREBA�KE ŽUPANIJE, II ETAPA - PODRU�JE JUG -

ZAPAD (DIPPOLD � GEROLD HIDROPROJEKT 91, sije�anj 2000.), 9. PROSTORNI PLAN ZAGREBA�KE ŽUPANIJE - TELEKOMUNIKACIJSKI SUSTAVI (Hrvatske telekomunikacije

Zagreb - Odsjek za razvoj i planiranje, rujan 1999.), 10. GOSPODARENJE ŠUMAMA I ŠUMSKIM PROSTOROM NA PODRU�JU GRADA ZAGREBA I ZAGREBA�KE

ŽUPANIJE (Šumarski fakultet Sveu�ilišta u Zagrebu, prosinac 1997.), 11. STUDIJA PLINOFIKACIJE ZAGREBA�KE ŽUPANIJE, radni materijal (Inženjering za naftu i plin d.o.o., lipanj

1999.).

OSTALI DOKUMENTI: 1. STRATEGIJA PROMETNOG RAZVITKA REPUBLIKE HRVATSKE (Ministarstvo pomorstva prometa i veza, 1999.

godine) 2. KRAJOLIK - SADRŽAJNA I METODSKA PODLOGA KRAJOBRAZNE OSNOVE HRVATSKE (Ministarstvo

prostornog ure�enja, graditeljstva i stanovanja i Agronomski fakultet sveu�ilišta u Zagrebu, 1999. godine) 3. STUDIJA PROSTORNOG RAZVITKA TURIZMA U REPUBLICI HRVATSKOJ (Ministarstvo zaštite okoliša,

prostornog ure�enja i graditeljstva i Ministarstvo turizma, sije�anj 1991.) 4. GOLF KAO ELEMENT RAZVOJNE STRATEGIJE HRVATSKOG TURIZMA (Ministarstvo turizma, 1995. godine)


373

5. HRVATSKI TURIZAM U BROJKAMA 1998 (Ministarstvo turizma, 1998. godine) 6. KONCEPCIJA DUGORO�NOG RAZVITKA HRVATSKOG TURIZMA (Ministarstvo turizma, 1998. godine) 7. OSNOVE KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA BIVŠE OP�INE IVANI� GRAD (Urbanisti�ki institut Hrvatske,

1995. godine) 8. OSNOVE KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA BIVŠE OP�INE JASTREBARSKO (CPA I URBING, 1996.godine) 9. OSNOVE KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA GRADA SAMOBORA I OP�INE SVETA NEDJELJA (Urbanisti�ki

zavod Grada Zagreba, 1996. godine) 10. OSNOVE KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA BIVŠE OP�INE ZAPREŠI� I OP�INE JAKOVLJE (Gradski zavod

za planiranje razvoja i zaštitu �ovjekova okoliša Grada Zagreba, 1996. godine) 11. PROGRAM ZAGREBA�KE ŽUPANIJE DO 2001. GODINE ("Glasnik Zagreba�ke županije", broj 13/97) 12. IZVJEŠ�E O STANJU U PROSTORU I PROGRAM MJERA ZA UNAPRE�ENJE STANJA U PROSTORU

ZAGREBA�KE ŽUPANIJE ("Glasnik Zagreba�ke županije", broj 4/99) 13. IZVJEŠ�A O STANJU U PROSTORU I PROGRAMI MJERA ZA UNAPRE�ENJE STANJA U PROSTORU ZA

GRADOVE I OP�INE NA PODRU�JU ZAGREBA�KE ŽUPANIJE (za razdoblja od 1995. do 2000. godine) 14. TEMELJNA ZAJEDNI�KA POLAZIŠTA ZA PLANIRANJE PROSTORA GRADA ZAGREBA I ZAGREBA�KE

ŽUPANIJE (Grad Zagreb, Gradski zavod za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša, travanj 1999, Izmjene i dopune: "Glasnik Zagreba�ke županije", broj 15/99)

15. IZVJEŠ�E O STANJU OKOLIŠA ZAGREBA�KE ŽUPANIJE ("Glasnik Zagreba�ke županije", broj 17/99) 16. INŽENJERSKOGEOLOŠKA KARTA ZAGREBA�KE ŽUPANIJE (Institut za geološka istraživanja - Zagreb, Zavod

za hidrogeologiju i inženjersku geologiju, ožujak 2000.) 17. ZRA�NE SNIMKE ZAGREBA�KE ŽUPANIJE u mjerilu približnom 1:15000 (Državna geodetska uprava - Geofoto,

1997. i 2000. godine) 18. KARTA RAZVRSTANIH CESTA ZAGREBA�KE ŽUPANIJE, (Hrvatska uprava za ceste, 1999.) 19. BROJENJE PROMETA NA CESTAMA REPUBLIKE HRVATSKE (Hrvatska uprava za ceste, 1996., 1998. i 1999.

godine) 20. MASTER PLAN ZRA�NE LUKE ZAGREB, (NACO – Netherlands airport consultants B.V., Netherland, 1997.) 21. Idejni projekti, idejna rješenja i studije izvodljivosti za obilazne ceste središnjih naselja op�ina i gradova te nove

trase državnog i županijskog zna�aja 22. REDEFINIRANJE KONCEPCIJE RAZVOJA ŽELJEZNI�KOG �VORA ZAGREB, (Željezni�ko projektno društvo

d.d., 1999.) 23. AUTOCESTA ZAGREB (OBILAZNICA) – VELIKA GORICA – PRETHODNA STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ,

(Institut gra�evinarstva Hrvatske, 1998.) 24. VODOPRIVREDNA OSNOVA GRADA ZAGREBA (Elektroprojekt, 1981.) 25. VODOPRIVREDNA OSNOVA GRADA ZAGREBA, OP�INE SAMOBOR I SVETA NEDJELJA (Elektroprojekt,

1986.) 26. VODOPRIVREDNA OSNOVA GRADA ZAGREBA - Izmjene i dopune, (Hrvatske vode, 1992.) 27. Podloge za prostorni plan Zagreba�ke županije – Vodno gospodarstvo, Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel za

vodno podru�je sliva Save i Vodnogospodarski odjel za slivno podru�je grada Zagreba 28. OBRANA OD POPLAVA GORNJEG POSAVLJA (Direkcija za Savu, Zagreb, 1970.) 29. STUDIJA REGULACIJE I URE�ENJE RIJEKE SAVE U JUGOSLAVIJI (Polytechna – Hydroprojekt – Carlo Lotti,

Prag-Rim, 1972. god.)

30. ANALIZA REŽIMA VELIKIH VODA SAVE (Direkcija za Savu, Zagreb, 1975. god.)


374

31. IDENTIFIKACIJA STUPNJA ZAŠTITE OD POPLAVE GORNJEG POSAVLJA (Studija VP-Zagreb, Zagreb, 1983.) 32. AKTUALIZACIJA IDEJNOG PROJEKTA RETENCIJE KUP�INA (VRO-Zagreb, OOUR-Projekt, Zagreb, 1988. god.)

33. PODLOGE IZ VODNOG GOSPODARSTVA ZA STRATEGIJU PROSTORNOG URE�ENJA REPUBLIKE

HRVATSKE (JVP Hrvatska vodoprivreda, Zagreb, 1995. god.)

34. ANALIZA POTENCIJALNIH AKUMULACIJA I RETENCIJA S PRIJEDLOGOM PRIORITETA, PODRU�JE VGO-A ZA VODNO PODRU�JE SLIVA SAVE (Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel za vodno podru�je sliva Save, Studijsko-razvojni odjel, 1999. god.)

35. STUDIJA HIDROTEHNI�KOG URE�ENJA SLIVA LONJE UZVODNO OD CESTE ZAGREB – BJELOVAR,

(“Projekt” – RO za konzalting s potpunom odgovornoš�u, Zagreb, 1985. god.)

36. URE�ENJE SLIVA ZELINE UZVODNO OD SPOJNOG KANALA ZELINA-LONJA-GLOGOVNICA, idejno rješenje, (VRO Zagreb, OOUR Projekt Zagreb, 1990. god.)

37. VODOPRIVREDNA OSNOVA SLIVA RIJEKA �ESME I GLOGOVNICE (Institut za vodoprivredu “Jaroslav �erni” –

Beograd, 1990. god.)

38. VODOPRIVREDNA OSNOVA �ESME I GLOGOVNICE, IZMJENE I DOPUNE (JVP “Hrvatska vodoprivreda”, OJ Zagreb, Studijsko razvojni odjel, Zagreb, 1994. god.)

39. PLEŠIVICA – ŽUMBERAK – JUŽNE PADINE, OBRANA OD BRDSKIH VODA I URE�ENJE SLIVOVA,

koncepcijsko rješenje, (OVP Zagreb, OOUR Projekt, 1978. god.)

40. KOMPLEKSNO URE�ENJE SLIVA KUPE (Elektroprojekt Zagreb, 1989. god.)

41. VODOPRIVREDNA OSNOVA GRADA ZAGREBA, IZMJENE I DOPUNE (JVP Hrvatska vodoprivreda, OJ Zagreb, 1992. god.)

42. Idejni projekti i idejna rješenja odvodnje otpadnih voda za gradove i neka središnja naselja op�ina 43. Idejni projekti vodoopskrbe 44. SMJERNICE ZA KORIŠTENJE VODOZAŠTITNIH PODRU�JA GRADA ZAGREBA, (Vodoopskrba i odvodnja,

Zagreb, 1999.) 45. EVIDENCIJA I GOSPODARENJE ZALIHAMA PODZEMNIH VODA HRVATSKE, (Rudarsko-geološko-naftni fakultet

Sveu�ilišta u Zagrebu i Hrvatske vode, 1998.) 46. Odluke i prijedlozi odluka o zonama sanitarne zaštite 47. STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ TEHNOLOŠKIH OBJEKATA INA-INDUSTRIJA NAFTE-NAFTAPLINA NA

PODRU�JU OP�INE IVANI� GRAD (INA - Inženjering za naftu i plin d.o.o, sije�anj 1994.) 48. STANJE GOSPODARSTVA ZAGREBA�KE ŽUPANIJE (Zagreba�ka županija, uredi i upravni odjeli iz podru�ja

gospodarstva, srpanj 1999.) 49. GOSPODARENJE POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM U ZAGREBA�KOJ ŽUPANIJI - radni materijal (Upravni

odjel za poljoprivredu i šumarstvo Zagreba�ke županije, 2000. godine) 50. SREDNJI GRADOVI U HRVATSKOJ URBANIZACIJI (Ivan Rogi�, Matija Salaj, 1999. godine) 51. STATISTI�KI LJETOPIS, razna godišta (Državni zavod za statistiku) 52. STATISTI�KI LJETOPIS HRVATSKIH ŽUPANIJA, (Državni zavod za statistiku, 1993.) 53. ZAGREBA�KA ŽUPANIJA STATISTI�KI (Zagreba�ka županija - Ured za statistiku, 1998. godine) 54. DEMOGRAFSKI RAZVITAK GRADA ZAGREBA - PROCESI, OBILJEŽJA, MJERE - (Grad Zagreb, Gradski zavod

za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša, 1999. godine) 55. STATISTI�KI LJETOPIS ZAGREBA 1999. (Gradski zavod za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša, Odjel za

statistiku, 1999. godine)


375

56. NASELJA GRADA ZAGREBA - PROCES URBANIZACIJE, SUSTAV RAZVOJNIH ŽARIŠTA I ODREDNICE BUDU�EG RAZVITKA (Grad Zagreb, Gradski zavod za planiranje razvoja i zaštitu �ovjekova okoliša Grada Zagreba, rujan 1999.)

B) SURADNJA TIJELA, USTANOVA I SUBJEKATA �� Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog ure�enja - Zavod za prostorno planiranje �� Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog ure�enja - Uprava za prostorno ure�enje �� Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog ure�enja - Uprava za zaštitu prirode �� Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog ure�enja - Uprava za zaštitu okoliša �� Ministarstvo obrane - Uprava za graditeljstvo i zaštitu okoliša �� Ministarstvo unutarnjih poslova - Policijska uprava zagreba�ka �� Ministarstvo pomorstva, prometa i veza - Uprava zra�nog prometa �� Ministarstvo pomorstva, prometa i veza - Uprava za ceste i cestovni promet �� Ministarstvo pomorstva, prometa i veza - Sektor željezni�kog prometa i unutrašnje plovidbe �� Ministarstvo pomorstva, prometa i veza - Uprava telekomunikacija i poštanskog prometa �� Ministarstvo kulture - Uprava za zaštitu kulturne baštine �� Ministarstvo turizma �� Carinska uprava Republike Hrvatske - Služba za planiranje, razvoj, izgradnju, održavanje i informatizaciju �� Državna uprava za vode �� Hrvatske vode - Vodnogospodarski odjel za vodno podru�je sliva Save – Zagreb �� Hrvatske vode - Vodnogospodarski odjel za slivno podru�je Grada Zagreba �� Hrvatska gospodarska komora �� Hrvatske željeznice �� Hrvatska uprava za ceste �� Zra�na luka Zagreb �� Hrvatske šume - Uprava šuma Bjelovar �� Hrvatske šume - Uprava šuma Karlovac �� Hrvatske šume - Uprava šuma Sisak �� Hrvatske šume - Direkcija Zagreb �� Hrvatske šume - Uprava šuma Zagreb �� Hrvatska pošta - Centar pošta Zagreb �� Hrvatske telekomunikacije - Telekomunikacijski centar Zagreb �� Hrvatska radiotelevizija - PJ odašilja�i i veze �� Državni zavod za statistiku �� Državna geodetska uprava


376

�� Državna geodetska uprava - Podru�ni ured za katastar �� INA d.d. – Naftaplin, Sektor proizvodnje nafte i plina, Zagreb �� INA-Industrija nafte d.d. �� Hrvatska elektroprivreda - Sektor za razvoj �� Hrvatska elektroprivreda - D.P. Elektra Zagreb �� Hrvatska elektroprivreda - D.P. Elektra Karlovac �� Hrvatska elektroprivreda - D.P. Elektra Križ �� Hrvatska elektroprivreda - D.P. Elektra Karlovac, Pogon Jastrebarsko �� Hrvatska elektroprivreda - D.P. Elektra Karlovac, Pogon Ozalj �� Hrvatska elektroprivreda - D.P. Elektra Zagreb, Pogon Dugo Selo �� Hrvatska elektroprivreda - D.P. Elektra Zagreb, Pogon Samobor �� Hrvatska elektroprivreda - D.P. Elektra Zagreb, Pogon Velika Gorica �� Hrvatska elektroprivreda - D.P. Elektra Zagreb, Pogon Dugo Selo �� Hrvatska elektroprivreda - D.P. Elektra Zagreb, Pogon Zapreši� �� Hrvatska elektroprivreda - D.P. Elektra Bjelovar - Pogon Križevci �� Grad Zagreb, Gradski zavod za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša �� Varaždinska županija - Županijski zavod za prostorno ure�enje �� Bjelovarsko-bilogorska županija - Županijski zavod za prostorno ure�enje �� Karlova�ka županija - Županijski zavod za prostorno ure�enje �� Koprivni�ko-križeva�ka županija - Županijski zavod za prostorno ure�enje �� Krapinsko-zagorska županija – Zavod za prostorno ure�enje �� Sisa�ko-moslava�ka županija - Županijski zavod za prostorno ure�enje �� Županijska uprava za ceste Zagreba�ke županije �� Turisti�ka zajednica Zagreba�ke županije �� Zagreba�ka županija - Upravni odjel za gospodarstvo �� Zagreba�ka županija - Upravni odjel za društvene djelatnosti �� Zagreba�ka županija - Upravni odjel za poljoprivredu i šumarstvo �� Zagreba�ka županija - Županijski ured za gospodarstvo �� Zagreba�ka županija - Županijski ured za prosvjetu, kulturu, informiranje, šport i tehni�ku kulturu �� Zagreba�ka županija - Županijski ured za rad, zdravstvo i socijalnu skrb �� Zagreba�ka županija - Županijski ured za prostorno ure�enje, stambeno-

komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša, s ispostavama

�� Zagreba�ka županija - Županijski ured za statistiku �� Gradska i op�inska poglavarstva svih gradova i op�ina Zagreba�ke županije i njihovi upravni odjeli


377

�� “IVAKOP” d.o.o., Ivani� Grad �� “DUKOM” d.o.o., Dugo Selo �� “Komunalno Jastrebarsko” d.o.o., Jastrebarsko �� Javno poduze�e “Zelinske komunalije”, Sveti Ivan Zelina �� “Velkom” d.o.o., Velika Gorica �� “Komunalac Vrbovec” d.o.o. , Vrbovec �� “Vodoopskrba i odvodnja” d.o.o., Zagreb �� Poduze�e za obavljanje komunalnih djelatnosti Zapreši�, d.o.o. �� “Komunalac” d.o.o., Samobor �� Institut za geološka istraživanja, Zagreb �� Agronomski fakultet Sveu�ilišta u Zagrebu �� Energetski institut Hrvoje Požar d.o.o., Zagreb �� Gradska plinara, Zagreb �� Zelena akcija, Zagreb �� Pliva, Zagreb �� PIK Vrbovec, Vrbovec

Documents

POLAZISTA nakon lekture - popravljeno...panije 1.1.2.3. Osnovne kategorije korištenja zamljišta 59 1.1.2.4. $%!ˆ ˝%˚ ˚ ˙ ˙-$ ˚ ˇ ˛ ˙! $ˇ ˛! na prirodne i druge resurse