Da li je turizam u središnjoj Istri samo

„lijepa kulisa ljetnih događanja na obali“,

treba li on biti orijentiran na „kratke

boravke i enogastronomiju“ ili je on dugo

očekivana šansa stanovnika središnje

Istre, koji po prvi puta konačno imaju

ponešto koristi od polustoljetnog razvoja

turizma u Istri?

Strategija

turizma

središnje

Istre Polazišta za izradu strategije

Verzija 3.

TZ Središnje Istre, Pazin, 2015

2

Sadržaj 1) Dosadašnji planovi i strategije ..................................................................................................... 3

1.1. Master plan klastera unutrašnjost Istre 2003-2012 ............................................................ 3

1.2. Pregled planiranih investicija iz Master plana iz 2003: ....................................................... 4

2) Strategije i planovi višeg nivoa .................................................................................................. 10

2.1. Strategija razvoja turizma Hrvatske................................................................................... 10

2.2. Master plan turizma Istre 2015 - 2025 .............................................................................. 10

2.2.1. Master plan 2015 – 2025 ukratko: ................................................................................ 12

3) Portfelj turističkih proizvoda u Središnjoj Istri .......................................................................... 15

3.1. Sunce i more ...................................................................................................................... 16

3.2. Cikloturizam ....................................................................................................................... 16

3.3. Kulturni turizam ................................................................................................................. 32

3.4. Gastro i eno ....................................................................................................................... 43

3.5. Ruralni i planinski turizam ................................................................................................. 44

3.6. Pustolovni i sportski turizam ............................................................................................. 67

3.7. Zdravstveni turizam ........................................................................................................... 68

3.8. Poslovni turizam ................................................................................................................ 68

3.9. Golf turizam ....................................................................................................................... 71

3.10. Ostali proizvodi .............................................................................................................. 72

4. Strategija turizma središnje Istre ............................................................................................... 74

4.1. Pregled prostora obuhvata Strategije ............................................................................... 98

4.2. Tender za izradu strategije .............................................................................................. 100

4.3. Izrada strateških planova iz područja turizma u RH ........................................................ 100

3

1) Dosadašnji planovi i strategije

1.1. Master plan klastera unutrašnjost Istre 2003-2012

Prvi ikada strateški dokument središnje Istre. Rađen je u sklopu sveobuhvatnog Master plana Istre

(2002-2012) kao jedan od sedam klasterskih planova. Financirala ga je turistička obala. U

unutrašnjosti Istre je organizirano nekoliko radionica sa dionicima na kojima je usaglašena vizija:

„Sačuvani tradicionalni način života“, te zatim misija i grubi pravci razvoja.

Plan je bio vrlo ambiciozan i predviđao brojne investicije u poboljšanja javne turističke infrastrukture

uključujući i info centre i sustav prijevoza unutar središnje Istre, brojne privatne investicije u

restorane, male hotele, hostele, agroturizme i smještajne objekte tipa stancija, turističke atrakcije,

kampove…I za današnje je prilike zanimljivo i aktualno čitati ondašnji spisak želja. Većinu je investicija

po tom Planu trebao realizirati javni sektor, ali se spominjalo i javno-privatno partnerstvo. Plan nije

nudio nikakve odgovore na pitanje odakle javnom sektoru taj silan novac za predviđene investicije.

Spominjali su se i EU fondovi.

Taj plan nije nikada bio na dnevnom redu niti jednog predstavničkog tijela, osim Skupštine Istarske

županije, a pogotovo ne na dnevnom redu neke od srednjoistarskih općina, budući da je u to vrijeme

turizam kod njih bio u samom začetku.

Od svih nabrojanih želja i planiranih investicija realizirale su se uglavnom privatne investicije u

smještajne objekte – stancije, koje danas nazivamo najčešće ruralnim vilama s bazenom, i to u

dvadesetak puta većem obimu od planiranog. U svim je ostalim segmentima u središnjoj Istri plan

uglavnom zakazao.

Ponegdje je ipak ostvaren napredak:

Otvoren je moderan info punkt u Buzetu i unaprijeđen je Stari grad

Unaprijeđen je Motel Lovac u Pazinu i preregistriran u hotel,

Unaprijeđen je hotel Kaštel u Motovunu

Započet je hostel u Pazinu

Započete su investicije u sustav označavanja i šetnice

Realizirane su dvije faze projekta Parenzana, i otvorena atrakcija Parenzana train

Unaprijeđen je kaštel u Svetvinčentu

Uređeni su trgovi u Svetom Petru u Šumi, Gračišću, Boljunu, Pićnu

Restauriran je Kaštel u Pazinu

Započeta je sanacija Pavlinskog samostana u Svetom Petru u Šumi

Otvorena su dva nova objekta na cestama maslinovog ulja (Cerovlje i Sv. Lovreč)

Unaprijeđene su brojne vinarije na Vinskim cestama (Bažon, Anđelini, Baćac, Koraca, Banko,

Baćac….

Započela sanacija Motovunskih zidina

Realizirani su novi obiteljski hoteli u Motovunu i Buzetu

Realizirana su dva nova agroturizma (Botra Marija i Stara Štala)

Unaprijeđen je centar za ekstremne sportove Raspadalica,

itd…

4

1.2. Pregled planiranih investicija iz Master plana iz 2003:

Investicije dijelimo na tri osnovna područja (investicije koje su nužne za preživjeti, za uspjeh i nove poslovne mogućnosti) i dalje se dijele u četiri osnovne skupine: atrakcije, smještaj, usluge i investicije u infrastrukturu. U sljedećim tablicama predstavljamo popis predloženih investicija, za svaku od prethodno navedenih skupina, izrađen uslijed pažljive analize sadašnje situacije u clusteru (turistički resursi, obilježja clustera, postojeće strukture i usluge, itd.), odabranog razvojnog modela i utvrđenih nedostataka konkurentnosti, kao i željenog budućeg pozicioniranja i tržišnog segmenta - buduće strukture gostiju za ovaj cluster. Investicijske potrebe također su uzete u obzir, postojeći urbanistički/prostorni planovi za određeno područje (gdje postoje), ili se predložene investicije mogu koristiti kao podloga za buduće urbanističke/prostorne planove.

Predložene vrijednosti - iznosi svake investicije temelje se na općenitoj procjeni uzevši u obzir sve raspoložive nacionalne i međunarodne benchmarks (primjere) investicija za slične projekte u sličnom ekonomskom okruženju i nastoje pružiti tek okvirnu procjenu potrebnih investicija za dostizanje predloženog turističkog pozicioniranja.

1.2.1. Investicije u smještaj

Cer

ovl

je

Gra

čišć

e -

Pić

an

Gro

žnja

n

Ka

rojb

a

Lan

išće

Lup

og

lav

Op

rta

lj

Sv.P

eta

r u

Šu

mi

Svet

vin

čen

at

Tin

jan

Viš

nja

n

Viž

ina

da

Žmin

j

25 projekata u agroturizmu

30 projekata Istarska stancija

40 ruralnih projekata

Obiteljski hoteli/moteli

Preuređenje hostela

Kompleks golf igrališta s vilama i apartmanima

Suvremeno opremljen kamp – avanturistički

kamp

Hotel Mirna

Izvor: THR i Horwath Consulting Zagreb, 2003.

1.2.2. Investicije u infrastrukturu

C

ero

vlje

Gra

čiš

će

-Pić

an

Gro

žnja

n

Karo

jba

Laniš

će

Lupogla

v

Oprt

alj

Sv.P

eta

r u Š

um

i

Svetv

inčenat

Tin

jan

Viš

nja

n

Viž

inada

Žm

inj

Parkiralište

Izvor: THR i Horwath Consulting Zagreb, 2003.

1.2.3. Investicije u opremljenost

Cer

ovl

je

Gra

čiš

će -

Pić

an

Gro

žnja

n

Karo

jba

Laniš

će

Lupogla

v

Oprt

alj

Sv.P

eta

r u

Šum

i

Svetv

inčenat

Tin

jan

Viš

nja

n

Viž

inada

Žm

inj

5

Sustav znakovlja i info panela

Biciklističke staze

Šetnice

Oznake za panoramskim pogledom

Golf igralište s klupskom kućom

Centar za prezentiranje rada ciglane

Ribolovna zona Pazinski Novaki

Pješačka staza – «Put Istarskog razvoda»

Centar za prezentiranje promatranja ptica

Muzej elektronike

Centar za ekstremne sportove

Jahački centar

Kuća " Priča o puranima"

Sakralni muzej i lapidarij

Plan poboljšanja i menadžmenta muzeja

Zvjezdarnica

Geno centar Boškarin

Muzej Carlote Grassi

Izložbena kuća lastica

Škola «Čakavska kuća»

Muzej starih zanata

Izvor: THR i Horwath Consulting Zagreb, 2003.

1.2.4. Investicije u usluge

Cero

vlje

Gra

čiš

će

- P

ićan

Gro

žnja

n

Koro

jba

Laniš

će

Lupogla

v

Oprt

alj

Sv.P

eta

r u Š

um

i

Svetv

inčenat

Tin

jan

Viš

nja

n

Viž

inada

Žm

inj

15 prvorazrednih međunarodnih restorana

25 lokalnih specijaliziranih restorana

Info-punkt na ulazu u grad

Zona tartufa

Glazbena akademija i tečajevi

Izvor: THR i Horwath Consulting Zagreb, 2003.

1.2.5. Ostale investicije

Cer

ovl

je

Gra

čišć

e -

Pić

an

Gro

žnja

n

Ko

rojb

a

Lan

išće

Lup

og

lav

Op

rta

lj

Sv.P

eta

r u

Šum

i Sv

etvi

nče

na

t

Tin

jan

Viš

nja

n

Viž

ina

da

Žmin

j

Plan poboljšanja vinskih cesta

Planovi unapređenja sela

Plan unapređenja prirodnog okoliša

Plan unapređenja Parenzane

Turistička valorizacija starih mlinova

Plan unapređenja terena za paintball

Plan unapređenja Kaštela Grimani

6

Unapređenje streljane “Kamilovica”

Izvor: THR i Horwath Consulting Zagreb, 2003.

1.2.6. Pregled planiranih investicija u Clusteru Unutrašnjost Istre 2003 - 2012

I nvesticije nužne za

opstanak

36 31

33

Nove investicijske prilike

Investicije nužne

za jačanje

konkurentnosti Izvor: THR i Horwath Consulting Zagreb, 2003.

7

1.2.7. Osnovne investicije

Ključni projekti

Model

financiranja

projekta

Tip investicije

Investicija

(u 000

EUR)

Lokacija

Centar za bioenergiju "Sv. Juraj" privatno atrakcija - područje Grožnjana

Stancija za meditaciju "Kuberton" privatno atrakcija 150 Grožnjan, Kuberton

Pješačka staza/stube koje povezuju parkiralište podno brda s centrom

grada Buzeta javno atrakcija 150 Buzet

Info-punkt na ulazu u Buzet javno atrakcija 80 ulaz u Buzet

Manji Info-punkt na ulazu u Grožnjan javno atrakcija 40 ulaz u Grožnjan

Biciklističke staze javno atrakcija 3 000 Cluster Unutrašnjost

Jedinstveni sustav postavljanja znakova i info panela za područje

Unutrašnjosti javno atrakcija 1 200 Cluster Unutrašnjost

Plan unapređenja zelenih površina i prirodnog okoliša javno atrakcija 780 Cluster Unutrašnjost

Oznake za panoramskim pogledom javno atrakcija 850 Cluster Unutrašnjost

Manje parkirališne zone javno atrakcija 1 430 Cluster Unutrašnjost

Šetnice javno atrakcija 3 000 Cluster Unutrašnjost

Područje glagoljaštva javno atrakcija 100 područje Hum - Roč

Muzej elektronike u Karojbi javno atrakcija 250 Karojba

Plan razvoja i menadžment šetnice staze - "Put Istarskog razvoda" javno atrakcija 80 područje Karojba

Pješačka staza/stube koje povezuju parkiralište podno brda s centrom

grada Motovuna javno atrakcija 150 Motovun

Info-punkt na ulazu u Motovun javno atrakcija 100 ulaz u Motovun

Plan za obnovu muzeja i lapidarija javno atrakcija 200 Grad Motovun

Info-punkt na ulazu u Pazin javno atrakcija 100 ulaz u Pazin

Ribolovna zona Pazinski Novaki javno atrakcija 150 Pazinski Novaki

Info-punkt na ulazu u Svetvinčenat javno atrakcija 100 ulaz u Svetvinčenat

Plan poboljšanja i menadžment muzeja u Tinjanu javno atrakcija 200 Tinjan

Info-punkt na ulazu u Višnjan javno atrakcija 50 ulaz u Višnjan

Izložbena kuća i muzej Carlote Grassi u Vižinadi javno atrakcija 200 Vižinada

Prostor za izložbe, radionice i školu "Čakavska kuća" - Čakavski

sabor javno atrakcija 100 centar Žminja

Info-punkt na ulazu u Žminj javno atrakcija 50 ulaz u Žminj

Plan unapređenja Grožnjana javno/privatno atrakcija 90 Grožnjan

Plan poboljšanja vinskih cesta javno/privatno atrakcija 5 000 Cluster Unutrašnjost

Plan unapređenja terena za paintball javno/privatno atrakcija 100 područje Karojba

Plan unapređenja pazinskog Kaštela javno/privatno atrakcija 500 Kaštel Pazin

Izložbena kuća vina u Pazinu javno/privatno atrakcija 150 centar grada Pazina

Sakralni muzej i lapidarij javno/privatno atrakcija 200 Sv.Petar u Šumi

Plan unapređenja Sv. Petra u Šumi javno/privatno atrakcija 200 Sv.Petar u Šumi

Kuća "Priča o puranima" u Sv.Petru u Šumi javno/privatno atrakcija 150 Sv.Petar u Šumi

Plan unapređenja streljane “Kamilovica” javno/privatno atrakcija 50 Višnjan

Plan unapređenja Višnjana javno/privatno atrakcija 500 Višnjan

Muzej starih zanata javno/privatno atrakcija 150 Grad Žminj

UKUPNO 19 600

Izvor: THR i Horwath Consulting Zagreb, 2003.

8

1.2.8. Strateške investicije 2003 – 2012.

Izvor: THR i Horwath Consulting Zagreb, 2003.

Ključni projekti

Model

financiranja

projekta

Tip investicije Investicija

(u 000 EUR) Lokacija

Tereni za golf Vrnjak privatno atrakcija 6 000 Grožnjan, Vrnjak

Golf igralište s klupskom kućom privatno atrakcija 6 000 područje Motovuna

Golf igralište s klupskom kućom privatno atrakcija 3 000 područje Oprtalj

Golf igralište s klupskom kućom privatno atrakcija 1 700 Područje Pićan, Jakomići

Hotel Fontana privatno smještaj 600 Buzet

Hotel Kaštel privatno smještaj 300 centar Motovuna

Hotel Mirna privatno smještaj 3 540 Istarske toplice

Motel Lovac privatno smještaj 300 Pazin

Motel Sun Sport privatno smještaj 270 Buzet

Botanički vrt "Kornarija" javno atrakcija 250 Grožnjan, šuma Kornarija

Prostor za umjetničke izložbe i festivale u

Motovunu javno atrakcija 200 centar Motovuna

Plan za dovršenje i uređenje Kaštela Grimani javno atrakcija 500 Savičenta

Plan unapređenja starogradske jezgre Buzeta javno/privatno atrakcija 800 grad Buzet

Planovi za unapređenje sela Gračišće i Pićan javno/privatno atrakcija 1 000 Gračišće - Pićan

Rekonstrukcija i turistička valorizacija starih

mlinova/predionica/tvornica javno/privatno atrakcija 200 Gračišće – područje Pićana

Glazbena akademija i tečajevi, prostor za

umjetničke izložbe i festivale, škola filma javno/privatno atrakcija 200 centar grada Grožnjana

Maslinove ceste javno/privatno atrakcija 4 000 cluster Unutrašnjost

Plan unapređenja Lanišća javno/privatno atrakcija 200 Lanišće

Plan unapređenja Lupoglava javno/privatno atrakcija 200 Lupoglav

Plan unapređenja starogradske jezgre Motovuna javno/privatno atrakcija 1 500 grad Motovun

Tartufi: zona tartufa u Motovunu - Livadama -

Buzetu, traženje i pripremanje tartufa javno/privatno atrakcija 200 Motovun-Buzet-Livade

Plan unapređenja Oprtalj javno/privatno atrakcija 500 Oprtalj

Doživljaj Julesa Vernea i Pazinske jame u Pazinu javno/privatno atrakcija 700 područje Pazina

Plan unapređenja grada Pazina javno/privatno atrakcija 1 000 grad Pazin

Plan unapređenja Svetvinčenata javno/privatno atrakcija 300 Svetvinčenat

Plan unapređenja starogradske jezgre Tinjana javno/privatno atrakcija 500 Tinjan

Plan uređenja Parenzane javno/privatno atrakcija 9 000 cijeli Cluster (stare šetnice

Parenzane)

Zvjezdarnica –opservatorij: izložbe, škole i

radionice javno/privatno atrakcija 250 Višnjan

Geno centar Boškarin javno/privatno atrakcija 200 Višnjan

Plan unapređenja Vižinade javno/privatno atrakcija 500 Grad Vižinada

Plan unapređenja Žminja javno/privatno atrakcija 500 Grad Žminj

UKUPNO 44 410

9

1.2.9. Nove poslovne mogućnosti

Ključni projekti

Model

financiranja

projekta

Tip investicije

Investicija

(u 000

EUR)

Lokacija

Jahački centar privatno atrakcija 300 šire područje Grožnjana

15 međunarodnih restorana prve kategorije privatno atrakcija 9 000 Cluster Unutrašnjost

25 lokalnih specijaliziranih restorana privatno atrakcija 10 000 Cluster Unutrašnjost

Centar za ekstremne sportove privatno atrakcija 150 područje Lanišća

Jahački centar (konji i poniji) privatno atrakcija 300 područje Lupoglava

Let balonom u dolini Mirne privatno atrakcija 100 Dolina Mirne, Motovun

1 obiteljski hotel u Grožnjanu (novi) privatno smještaj 870 područje Grožnjana

1 obiteljski hotel u Motovunu (novi) privatno smještaj 875 područje Motovuna

1 obiteljski hotel u Svetvinčentu (novi) Private smještaj 800 područje Svetvinčenat

1 obiteljski hotel u Višnjanu (novi) privatno smještaj 850 centar Višnjana

1 obiteljski motel u Lupoglavu (novi) privatno smještaj 650 područje Lupoglava

1 obiteljski motel u Tinjanu (novi) privatno smještaj 650 centar Tinjana

1 obiteljski motel u Žminju (novi) privatno smještaj 650 centar Žminja

1 hotel u Pazinu (novi) privatno smještaj 1 750 Pazin, kod Spomen Doma

25 projekata u agroturizmu (novih) privatno smještaj 5 000 cijelo područje Unutrašnjosti

30 projekata Istarska stancija (novih) privatno smještaj 18 000 cijelo područje Unutrašnjosti

40 ruralnih projekata (novih) privatno smještaj 14 000 cijelo područje Unutrašnjosti

5 obiteljskih hotela/motela (novih) privatno smještaj 2 900 cijelo područje Unutrašnjosti

Suvremeno uređen kamp – avanturistički park za odmor u prirodi na

području Lanišća (novi) privatno smještaj 650 područje Lanišća

Suvremeno uređen kamp –avanturistički park za odmor u prirodi u Buzetu

(novi) privatno smještaj 650 područje Buzeta

Suvremeno uređen kamp – avanturistički park za odmor u prirodi na

području Pazina (novi) privatno smještaj 650 područje Pazina

Suvremeno uređen kamp – park za odmor u prirodi na području

Svetvinčenta (novi) privatno smještaj 650 područje Svetvinčenat

Kompleks golf igrališta s vilama i apartmanima na području Istarskih

toplica (novo) privatno smještaj 4 000 Oprtalj - Istarske toplice

Kompleks golf igrališta s vilama i apartmanima na području Pićana (novo) privatno smještaj 4 000 područje Pićana

Kompleks golf igrališta s vilama i apartmanima u Motovunu (novo) privatno smještaj 4 000 golf projekt "Motovun"

Preuređenje hostela (novo) privatno smještaj 200 gdje je pogodno i dostupno

Ruralne kuće - vile Vrnjak (novo) privatno smještaj 2 000 Grožnjan, Vrnjak

Glazbena akademija za harmoniku Triestina u Roču javno/mješovit

o atrakcija 100 Roč

Mala izložbena kuća slastica i škola kuhanja javno/mješovit

o atrakcija 100 Vižinada

Centar za ekstremne sportove i škola paraglidinga Raspadalica (Buzet) javno/privatno atrakcija 200 Buzet

Manji centar za prezentaciju ciglane s muzejom javno/privatno atrakcija 150 ciglana Cerovlje

Promatranje ptica – informativni centar i centar za prezentiranje u Karojbi javno/privatno atrakcija 200 područje Karojbe

Pazinski centar za odmor i zabavu javno/privatno atrakcija 650 Pazin

UKUPNO 85 045

Izvor: THR i Horwath Consulting Zagreb, 2003.

10

2) Strategije i planovi višeg nivoa

2.1. Strategija razvoja turizma Hrvatske

Glavni plan i strategiju razvoja turizma Hrvatske započeo je Institut za turizam za Ministarstvo

turizma Republike Hrvatske u razdoblju 2011-2012. godina kao podloga za izradu Strategije razvoja

turizma Republike Hrvatske do 2020. godine, koju su usvojili Vlada i Sabor Republike Hrvatske

početkom 2013. godine. Projekt, u okviru kojeg su provedena brojna istraživanja, predstavljen je u 13

pojedinačnih izvještaja koji se mogu preuzeti ovdje:

Izvještaj 01 Strategija razvoja turizma RH

Izvještaj 02 Strategija razvoja turizma RH

Izvještaj 03 Strategija razvoja turizma RH

Izvještaj 04 Strategija razvoja turizma RH

Izvještaj 05 Strategija razvoja turizma RH

Izvještaj 06 Strategija razvoja turizma RH

Izvještaj 07 Strategija razvoja turizma RH

Izvještaj 08 Strategija razvoja turizma RH

Izvještaj 09 Strategija razvoja turizma RH

Izvještaj 10 Strategija razvoja turizma RH

Izvještaj 11 Strategija razvoja turizma RH

Izvještaj 12 Strategija razvoja turizma RH

Izvještaj 13 Strategija razvoja turizma RH

Prezentacija Nacrta strategije, DHT, Dubrovnik 20121019

Strategija razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine

Strategija razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine usvojena je na 8. sjednici Hrvatskog sabora

održanoj 26. 4. 2013. godine (NN 55/13) i to nakon što je dokument usvojila Vlada Republike

Hrvatske na svojoj 75. sjednici održanoj 6. 2. 2013. Završni tekst je objavljen na stranicama

Ministarstva turizma http://www.mint.hr/UserDocsImages/Strategija-turizam-2020-editfinal.pdf .

2.2. Master plan turizma Istre 2015 - 2025

Master plan turizma Istre izrađuje se za razdoblje od 2015 do 2025. , a paralelno s Master planom

izrađuje se i Marketing plan 2015 – 2018. Prvi nacrt Master plana je TZ središnje Istre dobila na uvid

13.08.2015, te je rok za primjedbe bio 16.08.2015. Bio je to prekratak rok za proučavanje opsežnog

dokumenta i za bilo kakve konzistentne primjedbe. Za razliku od Master plana izrađenog 2004, ovaj

puta nije bilo opsežnijih radionica sa lokalnim dionicima. Održana je samo jedna uvodna radionica za

klaster središnja Istra u Pazinu, te jedna radionica posvećena Marketing strategiji na koju su bili

pozvani direktori TZ-a iz čitave Istre.

Glavni naglasak Master plana Istre 2015 -2015 je privlačenje zahtjevnijih (i platežno bolje stojećih) dijelova tržišta u pred i posezoni (pa onda i u glavnoj sezoni), i to prvenstveno u hotelima i hotelskim naseljima. Priča koju slušamo već 30 godina.

Agroturizam, ruralni turizam, luksuzne kuće za odmor i uopće turizam u unutrašnjosti Istre nisu, čini se, bili predmet posebnog proučavanja izrađivača plana, niti su ti segmenti obrađeni u akcijskim planovima i mjerama.

11

Hotela sa fokusom na četiri i pet zvjezdica bi trebalo biti više, kaže Plan, a studija bilježi kako Istra ne bi trebala nakon toga oskudijevati u ponudi smještaja s manje zvjezdica jer će kapacitete koje bi veliki igrači trebali preurediti u višu klasu zamijeniti novi hosteli, koncept objekata bed&breakfast i različiti tipovi ruralnog smještaja1.

Istra bi, kaže studija, u narednih deset godina trebala ciljati na turističke potrošače više srednje i više kategorije i orijentirati se za vrijednosni profil zapadnog potrošača s izgrađenim turističkim iskustvom i kulturom. Tim stavom, u drugi plan padaju turisti iz Rusije i Istočne Europe.

Prijedlog masterplana razrađuje šest istarskih destinacija koje sve nude sunce i more, ali se razlikuju u dodatnoj ponudi. Prva je Umag/Novigrad zamišljena kao “aktivna Istra” kojoj su ključna ponuda sportski aktivni odmor i enogastronomija. Druga je Poreč zamišljena kao “živahna Istra” za kratke aktivne odmore te također sport. Treća je Rovinj, čiji je karakter zamišljen kao “istarski šik”, također za kratke odmore i kulturnu ponudu. Četvrta Pula s karakterom zamišljenim kao “inspirirajuća Istra” objedinjuje sport, kulturu i ture.

Šesta je središnja Istra s karakterom skrivene, odnosno autentične Istre.

Sve zajedno stavlja se pod naslov Green Mediterranean Hideaway (Zeleno mediteransko utočište).

Iako se razmatralo i u početku čak i vrlo ozbiljno spominjalo, nikakvih promjena u definiranju granica

klastera Unutrašnja Istra na koncu nije bilo, već su zadržane granice definirane 2004.

Nikakva detaljnija razrada i analiza pojedinih proizvoda nije priložena planu. Stječe se dojam da je

procjena izrađivača (i naručioca) Plana da su razvojni projekti koji su pokrenuti u proteklom razdoblju

(vinske ceste, tartufi, bike, ceste maslinovog ulja, medene točke i dr.) , dostigli točku razvijenosti u

kojoj može prestati briga javnih institucija o novim sadržajima takvog tipa. A početi njihova vlastita

međusobna borba za kvalitetu, a onda i za tržište. Uloga javnog novca je sada rezervirana samo za

„glamur“, tj za promociju najboljih od najboljih. Tako je u, uostalom u nekim segmentima već

godinama, npr u vinskom turizmu.

Zapanjuje činjenica da se u čitavom Master planu Istre riječ „agroturizam“ spominje samo dva puta:

Jednom se spominje u kontekstu opisa turizma regije Alto Adige na str. 110, a drugi put u Planu

investicija na str 262, gdje je navedeno da će u Istri zasigurno biti i nekih investicija u

„agroturizamima i drugim oblicima ruralnog turizma“.

Vinske ceste se također rijetko spominju, a kada se i spominju onda su one dio sadržaja koje

posjećuju gosti s obale u sklopu „Touring sustava Istre“ (str 179.), ili u sklopu „Istra bike experience“

projekta gdje su predviđene i tematske vinske bike rute (str 180).

1 Dragana Radusinović: TURISTIČKI MASTERPLAN: Istra mora do 2025. postati glavno odredište za bogate goste,

Globus, objavljeno na Jutarnji.hr, 21.07.2015.

12

2.2.1. Master plan 2015 – 2025 ukratko:

zaokret ka značajnom podizanju kvalitete.

investiranje 2,5 do 3 milijarde eura,

dostizanje 2,5 do 3 milijarde eura prihoda od turizma 2025 g, pri čemu bi prosječna potrošnja turista po noćenju trebala iznositi najmanje 100 eura. (2014 je iznosila 63,8 eura, a turizam je Istri donio 1,4 milijarde eura prihoda, dvostruko više nego 2002.)

podizanje ukupne popunjenosti turističkih kapaciteta sa 23 posto (2014) na 30 posto

udio hotela u smještajnim kapacitetima podići sa sadašnjih 19 na 30 posto na način da se kroz deset godina na tržište plasira 11 tisuća novih smještajnih jedinica u turističkim naseljima na razini četiri i pet zvjezdica. Masterplan preporučuje fokusiranje na razvojne projekte poput Velikog Brijuna, Brijuni rivijere, Porto Mariccia, Dragonere, Marlere, Duge Uvale i drugih

tisuću novih soba kroz gradnju 50 novih malih obiteljskih hotela s prosječno 20 soba.

ograničavanje rasta ali I snažnije certificiranje privatnog smještaja (na bazi neslavno propalog I od tržišta neprihvaćenog “Domus Bonus-a”

13

zaustavljanje izgradnje kampova, osim obiteljskih kampova u unutrašnjosti

“turing” projekt za poticanje prvenstveno kulturnog turizma

Ponovno uvođenje projekta “Istra card”

Unificirani cestovni putokazi za čitavu Istru

Istarski vodiči (certificirani turistički vodiči)

Intenzivan razvoj nove i unaprjeđenje postojeće turističke infrastrukture (signalizacija, staze,visitors centri, odmorišta, vidikovci….)

Jedinstvena istarska mreža bike ruta sa online I offline informacijama – IRTA

formiranje nekolicine individualnih interpretacijskih centara za posjetitelje. Ovime se želi na inovativan i atraktivan te nadasve interaktivan način posjetiteljima ispričati priču jedinstvenih istarskih atributa, o kojima do sada ne postoji sustavan način prezentacije (spominju se Istarski tartuf, RT Kamenjak, Limski kanal, Brijuni, Teran)

Nastavak golf projekata

Projekt žičare u Motovunu

Projekt Centar istarskih okusa - izložbeno-prodajno-interpretacijski centar istarske ruralne proizvodnje (privatni projekt)

Među dvadesetak ključnih projekata koje će se kandidirati u EU fondove nalazi se I Inspirit fantasy park kod Lindara (koji je uz uspinjaču Motovun I muzej maslinarstva u Bujama nažalost jedini spomenuti project iz ruralna Istre!)

Upravni odjel za turizam Istarske županije kao najviša razina upravljanja postaje centralno mjesto koordinacije i pripreme turističkih projekata koji se mogu sufinancirati iz EU i drugih izvora sufinanciranja

Osnaživanje IRTE kao jednog od glavnih nositelja provedbe Master plana

Željeznička povezanost nije prepoznata kao prioritet te se prve konkretne aktivnosti u ovom segment planiraju tek krajem planskog razdoblja

Prepoznat je problem nedostatnih I skupih taksi usluga te se taj problem predlaže riješavati unificirano na nivou čitave Istre – Taxi Istra

Problem nedostatnog lokalnog prijevoza nije niti spomenut (u starom je Master planu zauzimao značajno mjesto)

u cilju unificiranja identiteta turističke regije predlaže se definirati detaljnija pravila uređenja javnih sadržaja kojih bi se trebale pridržavati sve jedinice lokalne samouprave.

Jača “turistifikacija” zaštićenih područja pod ingerencijom Nature Histrice (odabrat će se 10 najatraktivnijih)

Jača “turistifikacija” objekata kulturne baštine u suradnji s konzervatorima

Nova regionalna pravila zaštite krajobraza

Uvođenje regionalnog ocjenjivanja “svega I svačega” radi podizanja kvalitete (apartmana, kuća za odmor, turističkih atrakcija, biciklističkih staza, destinacija, restorana, konoba, plaža, muzeja…) (IRTA)

uspostavljanje sveobuhvatnog turističkog sustava poslovne inteligencije kao preduvjeta za efikasnije upravljanje marketinškim budžetima i jasnije koordiniranje dionika turističkog sektora. To je najinovativniji način praćenja ključnih pokazatelja istarskog turizma i omogućava proaktivno korektivno djelovanje u pogledu upravljanja, marketinga, turističkih atrakcija te omogućava praćenje zadovoljstva posjetitelja i brojne druge mogućnosti. (TZIŽ)

Postojeći portfelj proizvoda Istre:

Sunce i more – danas sačinjava preko 85% ukupnog fizičkog prometa sa suboptimalno razvijenim turističkim lancem vrijednosti. Fokus su kampovi i smještaj u domaćinstvu bez značajne dodane vrijednosti u doživljajima ili makroekonomskim efektima (povećani prihodi, zapošljavanje, održivost). Kratki odmori – prema situacijskoj analizi predstavlja oko 5% ukupnog fizičkog prometa i usko je povezan sa ključnim praznicima glavnih emitivnih tržišta.

14

Sport i aktivnosti – proizvod koji realizira oko 3% ukupnog fizičkog prometa i koji je u posljednjih pet godina unaprijedio vlastiti lanac vrijednosti, no još uvijek nije dovoljno atraktivan niti konkurentan da bi izazvao ključne konkurente na Mediteranu. Touring / kultura – proizvod koji sudjeluje u ukupnom fizičkom prometu sa 2% i koji je neopravdano potcijenjen u Istri. Sustav resursa i atrakcija daje dovoljno elemenata za unaprjeđenje i kvalitetno plasiranje na međunarodno tržište. Industrija sastanaka – proizvod koji bez značajnog razvoja ostvaruje oko 2% ukupnog turističkog prometa, usko povezanog sa organizacijom manjih i srednjih konferencija i kongresa u primarno hotelskim kapacitetima. Događaji – ostvaruju oko 1% ukupnog fizičkog prometa i rezultat su individualnih napora hotelskih poduzeća ili manjih poduzetnika u stvaranju festivala i događaja koji su razlog dolaska u Istru. Događaji koji se organiziraju za animaciju gostiju (dok su gosti već u destinaciji) se ovdje ne računaju.Str. 144 od 264 © 2014 Horwath HTL 11.05.2015.

Vino i gastronomija – kao glavni razlog dolaska u Istru, ovaj proizvod je na razini oko 1% ukupnog fizičkog prometa. Zdravlje / wellness – ovaj proizvod (prvenstveno wellness dio) realizira nešto manje od 1% ukupnog fizičkog prometa zahvaljujući individualnim naporima poduzeća, ali ne kao profesionalnog proizvoda koji se komercijalizira na emitivnim tržištima prije svega zbog nedostatka kvalitetnog hardvera (wellness hoteli ili specijalizirani medicinski sadržaji). U portfelju turističke ponude Istre postoji određeni broj proizvoda koji su na razini aktivnosti ili imaju svoje specifičnosti zbog kojih nemaju konkurentsku poziciju da prerastu u kategoriju portfelja (npr. nautika) i ne ulaze kao ključne kategorije u portfelj.

15

3) Portfelj turističkih proizvoda u Središnjoj Istri Usuglasiti portfelj na radionicama sa svim dionicima prilikom izrade Strategije, te odabrati primarne,

sekundarne i ostale proizvode za svako od navedenih mjesta, po potrebi dodati nove proizvode i

ostala mjesta.

PA

ZIN

CE

RO

VL

JE

GR

AČ

IŠĆ

E

LU

PO

GLA

V

KA

RO

JB

A

PIĆ

AN

SV

ET

I

LO

VR

EČ

SV

ET

I

PE

TA

R U

ŠU

MI

TIN

JA

N

Sunce i more Sunce i bazen? x x x x x x x x x

Nautički turizam Yachting

Cruising

Zdravstveni turizam

Wellness

Lječilišni

Medicinski

Kulturni turizam Gradski turizam x

Turizam baštine x x x x x x x x x

Događanja x x x x x x x x x

Kreativni turizam x

Vjerski turizam x x

Gastro i eno Gastro i eno x x x x x x x x x

Poslovni turizam

Skup asocijacije

Skup korporacije

Incentive

Team building

Golf turizam Golf turizam

Cikloturizam Cikloturizam x x x x x x x x x

Pješačenje, trekking Pješačenje x x x x x x x x X

Ruralni i planinski

turizam

Ruralni/seoski x x x x x x x x X

Planinski x

Pustolovni i sportski

turizam

Ronjenje

Kajak/kanu

Rafting

Adrenalin X x x x x x x x x

Lov x x x x x x x x x

Ribolov x x

Sport na snijegu

Sport pripreme

Ostali proizvodi Ekoturizam x x x x x x x x x

Omladinski x

Socijalni x

Legenda:

Primarni Sekundarni Tercijarni Postoji potencijal

16

3.1. Sunce i more

Iako veliki dio smještajnih kapaciteta Središnje Istre pokazuje slične karakteristike kao segment

„Sunce i more“ (visoka sezonalnost) naše ćemo smještajne objekte ipak prikazati zajedno sa svima

ostalima u segmentu „Ruralni turizam“.

3.2. Cikloturizam

Cikloturizam zauzima jedno od glavnih mjesta u Strategiji hrvatskog turizma, a uloga mu je da

značajno utječe na produljenje turističke sezone. I u nacrtu novog Master plana istarskog turizma

cikloturizam ima jednu od važnih uloga, pri čemu će razvojem cikloturizma upravljati IRTA.

Biciklističke staze u središnjoj Istri teoretski postoje od 1996, kada je tiskan prvi biciklistički prospekt, ali ni dan danas niti jedna nije označena. Bile su to uglavnom srednje teške do izuzetno teške staze koje su koristile podjednako makadamske puteve i asfaltne prometnice, a ponekad su prolazile i preko privatnih parcela. Zahvaljujući napretku tehnologije za digitalni prikaz kartografije danas su sve te staze revidirane i koliko je moguće usklađene sa javnim putevima, te su publicirane na web stranicama (http://central-istria.com/hr/biciklizam-bike-routes) Mnoge JLS u središnjoj Istri u svojim strateškim planovima spominju razvoj i biciklističkih staza.

3.2.1. Biciklijade

Danas gotovo svaka „fešta“ u središnjoj Istri ima i svoju „biciklijadu“, ne usmjerenu na turiste, već

prvenstveno na lokalno stanovništvo (ljubitelji biciklizma iz okolnih općina) , što je dugoročno također

dobro jer se na taj način motivira lokalna zajednica na pružanje turističkih usluga, na kreiranje vlastite

bike ponude i na „odgajanje“ novih biciklističkih specijalista, te na poboljšanu percepciju biciklista u

javnosti. Najstarija i najmasovnija biciklijada u Istri – Parenzana, je nedavno (rujan 2015) proslavila

svoju dvadesetu obljetnicu kojoj je nazočilo preko tisuću sudionika (uključujući i pješake koji su imali

svoju posebnu rutu. Međutim, po informacijama koje smo dobili od jednog od organizatora, unatoč

kotizaciji od 50 kuna niti ova najveća biciklijada ne može još uvijek pokriti svoje troškove.

3.2.2. Bike and Bed

Projekt Bike & Bed pokrenut je s namjerom dopunjavanja, organiziranja i sistematiziranja biciklističkih

sadržaja i ponude u Hrvatskoj pod okriljem Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka.

Rukovodeći dio izvršavala je udruga Bicikl, no projekt se operativno prenio na županijske turističke

zajednice. U Istri je projekt podignut na (naj)višu razinu uvođenjem dodatnih i zahtjevnijih uvjeta za

iznajmljivače kako bi se stvorila čim prepoznatljivija karakteristika smještajnih objekata, tim više što

je Istra već poznata kao biciklistička destinacija.

Objekti uključeni u projekt morali su zadovoljiti po pitanju adekvatnosti smještaja, no pored

toga moraju omogućiti prostor za pranje, servisiranje i smještaj bicikala, mogućnost pranja robe

(dresova), osnovnu opremu i dijelove na raspolaganju turistima (u slučaju kvara ili neke posebne

potrebe), te uslugu smještaja i na samo jednu noć.

Kao rezultat izdvojeno je petnaestak privatnih objekata, a uz njih javljaju se i hotelski objekti

za smještaj većeg broja gostiju. Službene web-stranice sa svim podacima o projektu u Istri nalaze se

na adresi http://www.istria-bike.com/hr dok su službene stranice na nivou Hrvatske bile na

stranicama www.bicikl.hr/bike-bed.

U projekt je 2006 uključeno 18 objekata iz čitave Istre, od toga 12 sa područja TZ središnje Istre, a 7

sa područja Grada Pazina. Danas ih samo u klasteru središnja Istra ima 17, od čega 7 sa područja TZ

središnje Istre, a samo 3 sa područja Grada Pazina.

17

Početkom 2013 smo telefonskim putem kontaktirali Bike@Bed objekte na našem području kako bi se

informirali o funkcioniranju tog projekta, te smo došli do zaključka da taj koncept u središnjoj Istri još

ne daje gotovo nikakve rezultate.

3.2.3. Problemi i rizici projekta biciklističkih staza i kako ih smanjiti

Već je prvo objavljivanje biciklističkih staza centralne Istre 1996. imalo za posljedicu dolaske grupa

domaćih i stranih motorista i motokrosista, koji su te iste staze (naročito u brdovitoj unutrašnjosti

Istre i po Ćićariji) često nemilosrdno koristili za testiranje snage svojih dvonožnih ljubimaca.

Osim motorista, biciklističkim su se stazama počeli koristiti i zaljubljenici u off road vožnje, također

najčešće bez najave i bez kontrole. Kako je snalaženje na publiciranim stazama zbog gore navedenih

razloga oteženo, i njima se, kao i motoristima događalo da “zalutaju” na njive, da okreću usred

pšenice, da zapnu negdje u blatu vinograda brdovite Istre pa bace pod kotače snop kolaca koje su

seljaci spremili za vezivanje itd.

3.2.4. Prijedlog mjera za poboljšanje stanja

Razgraničiti što je staza za pješake, što za bicikliste, što za off road, što za motocross i to objaviti u

propagandnim materijalima, te upozoriti na ograničenja.

Poticati stvaranje posebnih zatvorenih zona za ekstremne vožnje, uz privatnu inicijativu i na

privatnim terenima (kao što je motokros i enduro staza u Lesišćini kod Lupoglava, ili Arena Bujići ili

MX straza Santarija.

Stimulirati organizirane grupne vožnje biciklista, džipova i kross motora, po mogućnosti putem

agencija i uz suradnju s udrugama za te sportove, ali uvijek s obavezom najave rute vožnje lokalnoj

turističkoj zajednici, tako da se u slučaju nastale štete zna koja grupa ju je prouzročila i izbjegne

stvaranje generalno negativnog odnosa prema određenoj vrsti aktivnosti kod lokalnog stanovništva.

Osim toga, na taj bi se način osiguralo da se dvije manifestacije sličnog tipa ne preklapaju, kao što se

znalo desiti.

Informirati o svemu hotelske i kamp recepcije i sve ostale pružaoce usluga smještaja te ih privoliti na

suradnju u kontroli i informiranju vozača za koje se ustanovi da prakticiraju off road ili motokros

vožnju.

Neke staze namijeniti isključivo pješačenju te na početnim tabelama i tiskanim materijalima istaći da

je na toj stazi zabranjena vožnja džipovima i motorima. npr staza Sv. Šimuna u Gračišću.

Otvoriti široku raspravu o biciklističkim stazama u koju bi uključili sve dionike: JLS-e, građane,

bicikliste, biciklističke klubove, biciklističke vodiče, turističke poduzetnike a i same turiste i

potencijalne goste kako bi utvrdili najoptimalniji koncept mreže biciklističkih staza, te započeli sa

njihovim označavanjem na terenu, te sa organiziranim sustavom njihovog održavanja.

3.2.5. Biciklistički turizam u Master planu clustera unutrašnjosti Istre 2003 - 2013

Biciklizam je u Master planu Unutrašnjosti 2003 odabran kao jedan od 6 najatraktivnijih i

najkonkurentnijih turističkih proizvoda unutrašnjosti Istre (uz agroturizam, pješačenje, i sl.) Master

planom (str.124.) se predviđalo do 2012. ulaganje 3.000.000 EURA javnog novca u biciklističke staze

clustera Unutrašnjosti Istre (?!)

18

3.2.6. Trenutna situacija u Istri

Podroban članak sa novostima u biciklističkom turizmu Istre objavila je novinarka Barbara Ban u

Glasu Istre u travnju 20132. U prvom dijelu članka novinarka ističe Poreštinu i Bujštinu gdje su

„hotelijeri …svoju ponudu prilagodili ovakvom tipu gostiju, organiziraju se brojne biciklističke

manifestacije – od rekreativnih do velikih sportskih događanja, uređuju se nove staze, ponuda se

promovira na važnim sajmovima, privlače se novi specijalizirani organizatori putovanja“, te ističe da

je „gotovo sva Istra ispresjecana brojnim uređenim biciklističkim stazama koje su unificirano

označene, te su za njih izrađene i unificirane biciklističke karte“ (Izuzetak predstavlja vjerojatno naše

područje, područje središnje Istre). Novinarka spominje i osnivanje posebnog DMC (destinacijske

management kompanije) za biciklizam na nivou Istre. U drugom dijelu članka saznajemo da u

biciklističkoj ponudi u Istri prednjači specijalizirani hotel za bicikliste „Valamar Pinia“ porečke Riviera

Adrie, a i neki drugi hoteli tog lanca u Istri imaju sadržaje namijenjene biciklistima (npr. Diamant u

Poreču, te „All inclusive light Allegro“ u Rapcu). Od ove godine će i Valamar Club Tamaris u Poreču

ući u krug biciklističkih hotela.

Specijalizirani bike @bed hoteli Riviera Adrie imaju:

spremišta za bicikle

uslugu pranja i servisa bicikala

biciklistički informacijski kutak s opisom ruta

info mapu s informacijama o uslugana za bicikliste i događanjima u regiji

mogućnost naručivanja visokoenergetskih paketa s užinom

mogućnost angažmana profesionalnog biciklističkog vodiča

mogućnost najma više klase mtb bicikla i cestovnog e-bicikla

mogućnost najma GPS uređeja

usluge welness i fitnes centra i masaša

ponudu GPS tura za cestovne bicikliste koje se mogu skinuti s aplikacije na Internet stranicama

U Poreču se biciklističkim gostima sve više bavi i Plava laguna, od 2013 i Turistička zajednica, koja je

za kraj sezone 2014 uložila prilična sredstva u sedmodnevni program pod nazivom Gourmet and Bike,

orijentiran na individualne goste Poreštine. Za potrebe tog projekta izdane su posebne biciklističke

karte, a staze su ponekad zalazile i dublje u unutrašnjost istre, na područje TZSI. Projekt nije,

međutim, polučio nikakve efekte. Slično započinje u 2015 i TZ Rovinj, ali se oni orijentiraju na domaće

goste, odnosno, na uobičajene posjetitelje biciklijada, pa je manifestacija u medijima ocijenjena

uspješnom, iako nije imala po našoj procjeni nikakav komercijalni efekt, osim promidžbenog.

Na području Umaga, odnosno Bujštine se razvojem bike turizma bave već oko 3 godine. Ove godine u

Umagu implementiraju prvi sustav automatskog iznajmljivanja bicikala Park &Ride, po uzoru na sličan

sustav iz Barcelone. Dva su hotela proglašena biciklističkim i to Maestral u Novigradu i Sol Garden

Istra u Umagu, te imaju svaki svog biciklističkog eksperta, po uzoru na hotele u austrijskom

Salzkammergutu. Ove godine će u krug bike hotela ući i hotel Sol Umag u Umagu.

Zanimljivo je da su u Umaškom klasteru odlučili tematizirati biciklističke staze u više kategorija:

2 Barbara Ban: „Poreštinu i Bujštinu posjećuje sve veći broj turista na biciklima“, Touristra, prilog o turizmu, Glas

Istre, 11.04. 2013., str 1. I nastavak istog članka pod naslovom „Umag dobiva automatsko iznajmljivanje bicikala, a Rovinj svoju Parenzanu“, u istim novinama, na str 4. I 5.

19

Family

Gourmet & vine

Nature & Culture

Mtb

Cross Country

Parenzana

Na području Rovinja se 2013 godine kreira prva (?!) biciklističko pješačko poučna staza duga

tridesetak kilometara koja će prolaziti većinom asfaltiranim cestama (!?)od Rovinja preko Valalte, uz

Limski kanal do Rovinjskog sela.

Na području Pule, odnosno clustera Pula – Medulin – Fažana – Vodnjan kreira se 2013 godine

zajednička mobilna biciklistička aplikacija. Otvaraju se dvije nove staze, jedna u Puli, druga na

području Fažane, a otvara se i prvi (!? ) servis za bicikle i rent-a –bike. Hotel Holiday u Medulinu

postaje prvi Bike hotel. U Pulskom klasteru najviše pažnje posvećuju individualnim biciklistima –

rekreativcima.

U unutrašnjosti Istre spominje se u članku samo područje Buzeta, gdje se označavaju staze, te je

područje navodno poznato po downhill-u.

3.2.7. SWOT ANALIZA funkcioniranja segmenta bike turizma u središnjoj Istri

RADNO – ZA NADOPUNJAVANJE NA RADIONICI

snage

atraktivan i brdovit krajolik mnoštvo putova i puteljaka dva aktivna biciklistička kluba biciklistički vodiči u svim je lokalnim razvojnim planovima biciklijade Bike and Bed objekti

slabosti

nema vidljivog direktnog povrata uloženih sredstava sadašnje staze preteške za turiste staze neoznačene nedostatak agencijskih bike proizvoda

prilike

projekt se provodi na županijskom nivou fondovi EU IRTA – bike DMC u Pazinu iznajmljivači u Pazinskom polju se samoorganiziraju u čišćenju i održavanju puteva

zapreke

motoristi i off road

lovci

vlasništvo puteva i puteljaka nariješeno, čak i kad

je označeno kao „javno dobro“

3.2.8. Smjernice za razvoj bike turizma u središnjoj Istri:

preferirati one oblike bike turizma koji direktno donose korist središnjoj Istri (kroz noćenja i BP i kroz komercijalnu potrošnju u ugostiteljskim objektima)

izbjegavati označavanje napadnim (i skupim) putokazima

stimulirati vlasnike smještajnih objekata da osmisle mreže kraćih rekreativnih staza oko svojih objekata

osigurati održavanje dijelova staza koji su teže prohodni uključivanjem zainteresiranih iznajmljivača i ugostitelja u blizini

20

3.2.9. Cikloturizam u strateškim i planskim dokumentima viših razina

3.2.9.1. Strategija turizma RH Str. 5 Hrvatskoj danas nedostaju centri cjelogodišnjeg planinskog i sportskog turizma, kvalitetne biciklističke staze s potrebnom infrastrukturom i suprastrukturom… Str 7. Izraženi su i problemi organizacije prometa u destinacijama, naročito kad je riječ o javnom prijevozu, biciklističkim stazama, pješačkim zonama i mogućnostima parkiranja. Str. 80. Mjera 18 Program razvoja cikloturizma

Mjerom se planira i provodi program poticanja bržeg razvoja glavnih i ‘kapilarnih’ mreža biciklističkih

ruta u svim dijelovima Hrvatske, posebice kroz osposobljavanje manje prometnih lokalnih cesta,

seoskih putova, riječnih nasipa i napuštenih pruga te njihovo tematiziranje i označavanje (npr. vinske,

gastronomske, edukacijske bike rute). Mjerom se također potiče izgradnja i primjereno opremanje

većeg broja novih biciklističkih staza, tematskih bike parkova/područja u svim dijelovima zemlje, a

osobito u glavnim turističkim područjima, područjima oko velikih gradova te na područjima gdje se

biciklistički promet odvija na cestama s velikim intenzitetom motornog prometa. Ovom se mjerom

potiče označavanje potrebnim znakovljem obje transeuropske biciklističke rute (riječna E-6 i

mediteranska E-8) u dijelovima koji prolaze kroz Hrvatsku te njihovo uređenje na način koji

omogućava kretanje cikloturista bez ugrožavanja njihove sigurnosti i značajnijeg ometanja motornog

cestovnog prometa (posebice na mjestima gdje nema alternativnih putova). Nositelj aktivnosti je

Ministarstvo turizma u suradnji s Ministarstvom pomorstva, prometa i infrastrukture

3.2.9.2. Cikloturizam u Master planu Istre 2015 . 2025

Str. 8 i 9.

Cikloturizam – u europskim okvirima procjenjuje se da će udio putovanja tijekom kojih je bicikliranje

glavna aktivnost ili je bicikl glavno prijevozno sredstvo porasti u idućih 10 godina više od 10 postotnih

bodova. Još je značajniji tržišni segment onih kojima je tijekom odmora vožnja biciklom važna

dodatna aktivnost. Iako je Hrvatska relativno dobro premrežena lokalnim i županijskim biciklističkim

stazama, od kojih su neke dio međunarodnih biciklističkih ruta, proizvod još uvijek nije adekvatno

valoriziran ni komercijaliziran.

Str. 38.

Prioritetne aktivnosti razvoja proizvoda :

Povećanje kvalitete smještajne ponude u hotelima i kampovima, uključujući pozicioniranje i

brendiranje objekata (sadržajno obogaćivanje ponude, podizanje kategorija, uvođenje

dodatnih standarda kvalitete usluge)

Diverzifikacija ponude smještaja kroz tematiziranje objekata (npr. obiteljski, sport, poslovni i

sl.), izgradnju integriranih resorta, veći udio malih obiteljskih hotela, pansiona,' bed

&breakfast' objekata i sl.

Povećanje kvalitete smještajne ponude u kućanstvima, uključujući podizanje kategorija,

uvođenje dodatnih standarda kvalitete usluge, interesno udruživanje

Razvoj novostvorenih atrakcija (npr. tematski ili zabavni parkovi, akvariji, interaktivni muzeji)

s potencijalom samostalnog privlačenja regionalne i međunarodne potražnje

21

Uređenje turističke destinacijske infrastrukture, a posebice plaža, šetnica, staza (biciklističke,

pješačke i sl.), prometne signalizacije, javnih parkirališta i lokalnog prijevoza

Str. 43.

Str 180 – 182.

22

23

24

3.2.10. Cikloturizam u strateškim i planskim dokumentima JLS središnje Istre

3.2.10.1. Cikloturizam u Strategiji razvoja Općine Cerovlje 2010 – 2015.

- link

Str. 12 (istovjetan tekst i na str 27) …Područje Općine poznato je po svojoj krajobraznoj raznolikosti i

bogatstvu šuma, poglavito bukove šume na flišu koja predstavlja veliku turističku atrakciju poznatu i

izvan granica Hrvatske. Turistički potencijal ogleda se u mogućnostima označavanja pješačkih i

biciklističkih staza koji u kombinaciji s prirodnim krajolikom predstavljaju temelj razvoja rekreativnog,

ali i znanstvenog turizma...

Str 27. … S ciljem razvoja kontinentalnog turizma, Općina Cerovlje je uključena u sustav biciklističkih

staza, vinskih cesta i pješačkih staza preko Turističke zajednice središnje Istre. Prostornim planom se

dalje predviña razvoj biciklističkih staza uključivanjem svih ostalih razvrstanih i nerazvrstanih

prometnica, posebno područja naselja Gradinja, Paza i Belaja prema Pićnu i Labinštini. Za Općinu

Cerovlje takoñer je od važnosti obnova postojećih, te izgradnja novih šumskih i protupožarnih putova

kao i postojećih gospodarskih putova koji su se koristili u obavljanju poljoprivrednih djelatnosti, a

danas bi se ujedno koristili i kao pješački putovi (turistički i poučni)…

Str.65. Mjera 4.1.2. Uređenje biciklističkih staza

Str 66. Mjera 4.4.4. Sustavno obilježavanje turističkih sadržaja – biciklističkih staza, pješačkih staza,

objekata kulturne baštine, vinskih cesta i

KOMENTAR: Detaljna razrada navedenih mjera nije javno objavljena.

3.2.11.2. Prostorni plan Općine Gračišće (2004) - link

Str. 51. – 52. Turističke, biciklističke, pješačke i druge staze i putovi

Na svim cestama uključujući i županijsku, moguć je biciklistički promet posebice u sklopu “Istra bike”

mreže turističkih biciklističkih staza. Jedino na D 64 nije dozvoljen biciklistički promet, kako radi

sigurnosti tako i radi nepovoljnog terena. Turističke staze dijelom se poklapaju s biciklističkim, a

dijelom s planinarskim stazama u dijelu općine sjeverno od D64. Pješačke površine formirane su u

Gračišću unutar povijesne cjeline te nogostup uz nove ulice u građevinskom području Gračišće –

proširenju naselja južno od D64. Na području općine postoji turistička staza Sv. Šimuna koja započinje

u samom Gračišću i u cijelosti prolazi područjem zaštićenog krajolika: pokraj crkvice Sv. Šimuna, kroz

selo Žlepčari u kojem je stara ruševna vodenica, do starog mosta i vodopada Sopot atraktivnog

prirodnog fenomena, kroz sela Runki i Lovrići, do crkve Sv. Stjepana i Sv. Marije Magdalene, preko

brda Pišćietak natrag do Gračišća. Različitost podloge - lapora i vapnenca - dovela je do fenomena

neobično razvedenog reljefa, gdje su u laporima oblikovane potočne doline, dok čvršći vapnenci

izgrađuju više brežuljke i glavice koje dominiraju krajolikom i pružaju užitak posjetiteljima. Planom su

predviđene biciklističke staze koje čine dio mreže "Istra bike" Istarske županije. Šest od mnogobrojnih

staza prolaze kroz općinu Gračišće i to su:

25

Staza duga 35 km: Pazin-Lindar-Bazgalji-Bertoši-Stari Pazin-Sarcija-Beramsko Polje-LadavciGrdoselo-

Pazin;

Staza duga 28 km: Stari Pazin-Bertoši-Hrestenica-Funčići-Katun Lindarski--Jurići-Križanci-

Krajcar Brijeg-Sveti Petar u Šumi-Ciburi-Stari Pazin;

Staza duga 38 km: Pazin-Lindar-Bazgalji-Katun Lindarski-Jašiće-Milotski Brijeg-Gračišće-

ŠkljonkiToncini-Pazin;

Staza duga 24 km: Batlug-Salamunišće-Balići-Žagrići-Žminj-Križanci-Jurići-Katun

LindarskiBatlug;

Staza duga 46 km: Gračišće-Žlepčari-Bafi-Ćepićko Polje-Kožljak-Katun-Stare Staze(Kršan)-

Nedešćina-Šumber-Marišće-Sv. Katarina-Mandalenčići-Gračišće;

Staza duga 29 km: Gračišće-Žlepčari-Bafi-Polje Ćepić-Kožljak-Katun-Plomin-Rabac

Str 186. Članak 60. (1) Uz prometnice mogu se graditi i biciklističke staze, ali se za iste moraju

osigurati proširenja gabarita ulica ili cesta i ne na uštrb pješačkih i kolnih površina

3.2.11.3. Prostorni plan uređenja Općine Lupoglav

(''Službene novine Grada'' broj 20/03., 23/04., 6/05. i 30/08.) i kasnije dopune.

3.2.11.4. Strategija razvoja Grada Pazina 2015 – 2020 - link

Na više mjesta se spominje potreba „uređenja i obilježavanje pješačkih, rekreacijskih i biciklističkih

staza na širem području grada“ bez detaljnijih napomena.

Prostorni plan uređenja Grada Pazina - link

U verziji plana iz 2010 se biciklističke staze ne spominju, niti su prikazane u kartografskom prikazu

prometa. U izmjenama i dopunama koje su uslijedile 2014 (čl.68) je predviđeno slijedeće : U zonama

rekreacijske namjene izvan građevinskih područja mogu se planirati rekreativne djelatnosti koje su

funkcionalno vezane za specifična prirodna područja, kao što su biciklističke staze, trim staze, igrališta

za djecu i slično. Na ovim površinama nije moguća gradnja zatvorenih sportskih građevina i građevina

prateće i pomoćne namjene.

Dakle, biciklističke staze se spominju samo unutar zona rekreacijske namjene izvan građevinskih područja.

Generalni urbanistički plan Pazina - link Izmjenama i dopunama (svibanj 2015. ubačena je slična odredba kakva je ubačena i u PPUGP:

Članak 61. …Izvan građevinskog područja može se planirati gradnja građevina rekreacijskih namjena

koje su funkcionalno vezane za specifična prirodna područja, kao što su biciklističke staze, trim staze,

igrališta za djecu i slično. Na ovim površinama nije moguća gradnja zatvorenih sportskih građevina i

građevina prateće i pomoćne namjene.

Međutim, u starijem su Planu (iz 2003) postojale slijedeće smjernice za razvoj biciklističkih staza :

Predlaže se izgradnja i uređenje biciklističkih staza uz sve planirane glavne gradske prometnice.

Ukoliko to postojeća izgradnja dozvoljava, biciklističke staze treba urediti i uz postojeće prometnice.

Širina biciklističkih staza treba biti najmanje 1,50 m za jedan, a 2,0 m za dva smjera. Poželjno je

predvidjeti biciklističke staze u pejsažnim prostorima grada, osobito u zaštitnom zelenom pojasu

(«prstenasti» pojas).

26

3.2.11.5 Prostorni plan Općine Pićan (2005)

- link

Ne spominju se biciklističke staze.

3.2.11.6. PROSTORNI PLAN UREĐENJA Općine Sv. Lovreč i istočnog dijela Općine Vrsar(2002)

- link

Str 117. Pješački i biciklistički promet Područje obuhvata Plana uključeno je u "Istra bike" sustav

biciklističkih staza, vinskih cesta i turističkih znamenitosti. Državna cesta D21 preopterećena je i

zabranjena za biciklistički promet, a sve niže rangirane od županijskih do nerazvrstanih lokalnih mogu

biti uključene u turističko sportske aktivnosti i ponudu. Interesantna područja su uz Limski zaljev na

području naselja Kloštar.

Str 180. Članak 122. (1) Prilaz s građevne čestice na javnu prometnu površinu treba odrediti tako da

se ne ugrožava javni promet. (2) Za potrebe nove izgradnje na neizgrađenom dijelu građevinskog

područja koje se širi uz državnu ili županijsku cestu treba osnivati zajedničku sabirnu cestu preko koje

će se ostvarivati direktan pristup na javnu prometnu površinu višeg ranga, a sve u skladu s posebnim

uvjetima nadležne institucije ili tijela. (3) Uz prometnice se mogu graditi i biciklističke staze, uz uvjet

da se ne smanjuju pješačke ili kolne površine

3.2.11.7. Strategija razvoja za Općine Tinjan i Sveti Petar u Šumi (2009)-

link

U sklopu programa razvoja „društvene infrastrukture“ spominju se, ali bez deljnje elaboracije MJERA

15: Uređenje pješačkih i biciklističkih staza (Općina Tinjan) i MJERA 21: Uređenje pješačkih,

biciklističkih i konjičkih staza (Općina Sveti Petar u Šumi)

Prostorni plan uređenja Općine Tinjan

- link

U članku 114, stavak (6)predviđeno je: Na podruĉju Općine, uz županijske, lokalne i nerazvrstane

ceste moguća je izgradnja biciklistiĉkih staza prema mjesnim prilikama i potrebama. kao zasebna

površina unutar profila. Za izgradnju biciklistiĉkih staza uz županijske i lokalne ceste potrebno je

pribaviti posebne uvjete i suglasnost nadleţne uprave za ceste.“

3.2.11.8. Osvrt na planske i strateške dokumente

U planskim i strateškim dokumentima JLS središnje Istre se biciklističkim stazama i njihovom

planiranju ne pridaje za sada dovoljna pažnja, te se samo ovlaš spominju u Cerovlju, Gračišću, Pazinu,

Pićnu, Svetom Petru u Šumi, Svetom Lovreču i Tinjanu, pri čemu su navodno prikazane u prostoru

jedino u PP Općine Gračišće, međutim taj list nismo pronašli na internetu. U Pazinu, Gračišću i

Svetom Lovreču svjesni su da se taj segment može razvijati samo koordinirano na županijskom nivou,

pa to i navode u tekstu i spominju projekt Istra-bike. Začuđuje da je važeći GUP Pazina po pitanju

biciklističkih staza konzervativniji od GUP-a iz 2003.

3.2.13. Biciklizam u natječajima Ministarstva turizma 2015

Na temelju Strategije razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine (Narodne novine, broj 55/13), Strateškog plana Ministarstva turizma za razdoblje 2015.-2017. godine, Strategije Vladinih programa za razdoblje 2015.-2017. godine, Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije (Narodne novine, broj 92/10), Državnog

27

proračuna Republike Hrvatske za 2015. i projekcije za 2016. i 2017. (Narodne novine, broj 148/14) ) i točke II Odluke Vlade Republike Hrvatske o raspolaganju sredstvima Fonda za razvoj turizma (Narodne novine, broj 122/13) ministar turizma donio je P R O G R A M Razvoja javne turističke infrastrukture u 2015. Godini , na temelju kojeg je 03.08.2015. raspisan natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava. Na natječaj se mogu javiti samo jedinice lokalne i županijske samouprave, te Javne ustanove koje upravljaju zaštićenim područjima prirode. Financira se:

a) Izgradnja i primjereno opremanje i označavanje novih cikloturističkih ruta koje se nastavljaju na transeuropske ili su kapilarne rute ili su na destinacijama velike turističke potražnje te prateće signalizacije (putokazi, informacijski punktovi)

b) Uređenje pratećih sadržaja (odmorišta, vidikovci, servisi za popravak opreme). Uz popunjeni obrazac zahtjeva FT/15potrebno je dostaviti i dokaze o riješenom vlasničkom, drugom stvarno-pravnom statusu ili nadležnosti prema prostoru ili objektu gdje će se realizirati predloženi projekt: popis svih katastarskih čestica iz obuhvata projekta, izvatke iz zemljišnih knjiga (zk uložak) za sve čestice iz obuhvata projekta. Za zemljište ili objekt u vlasništvu RH potrebno je priložiti suglasnost na projekt Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom/ Hrvatskih šuma/ Hrvatskih voda. Za zemljište/objekt u vlasništvu drugih subjekata (npr. vjerskih zajednica i dr.) potrebno je priložiti ili ugovor o kupoprodaji ili ugovor o dugoročnom najmu (na najmanje 15 godina), ugovor ili sporazum o zamjeni zemljišta/objekta s predlagateljem projekta i sl.; To je već druga godina za redom da se za uređenje biciklističkih staza traži rješavanje vlasničkih odnosa.

3.2.14 Biciklizam u EU fondovima

Mogućnosti financiranja: (nadopuniti)

EFRR, Operativni program Konkurentnost i kohezija, specifični cilj 6c1 – Povećanje privlačnosti,

obrazovnog kapaciteta i održivog upravljanja lokacijama prirodne baštine; ili PDP 6c1.1. i 6c2.1.,

specifični cilj 6c1 povećanje zaposlenosti i turističkih izdataka kroz bolje upravljanje kulturnom

baštinom; ili EFRR, Prekogranični program Italija – Hrvatska (nacrt iz kolovoza 2014.), specifični cilj

4.1. – Podrška razvoju područja s prirodnim i kulturnim dobrima u svrhu stvaranja održivih turističkih

odredišta; ili Program prekogranične suradnje Slovenija – Hrvatska (nacrt od 19. 1. 2015. godine),

specifični cilj 6c1 – Korištenje prirodnog i kulturnog nasljeđa za održivi razvoj; HBOR i Program

kreditiranja turističkog sektora,

PRIPREMA I PROVEDBA INTEGRIRANIH RAZVOJNIH PROGRAMA TEMELJENIH NA OBNOVI KULTURNE BAŠTINE - link

3.2.15. Kako se pripremaju ostale Hrvatske destinacije?

Turistička zajednica Zadarske županije3 pokrenula je projekt izrade biciklističke destinacije koji bi trebao svjetlo dana ugledati sredinom 2016. godine. Projekt se sastoji od ukupno 7 faza u kojima su obuhvaćene razne aktivnosti od analize same destinacije u turističkom i ciklo-turističkom smislu, potencijala za ciklo-turizam u geografskom i klimatskom smislu, trasiranja, kategorizacije i klasifikacije biciklističkih staza i ruta pa do izrade vizualnog identiteta, labelinga, edukacije lokalnih subjekata i promocije na ciljanim ciklo-turističkim tržištima.

Ovaj projekt jedinstven je u Hrvatskoj jer pristupa kompleksnom i zahtjevnom tržištu ciklo-turista integrirajući lokalne prednosti i potencijale ciklo-turizma u skladu sa svjetskim trendovima u ovoj industriji i a u skladu je sa Strategijom razvoja turizma RH za razdoblje 2014-2020 godine i Glavnim planom razvoja turizma Zadarske županije.

3 http://www.057info.hr/vijesti/2015-07-03/zadarska-zupanija-krece-u-izradu-integriranog-projekta-

biciklisticke-destinacije

28

"Projekt koji smo započeli, nadogradnja je i nastavak napora koje su lokalne turističke zajednice napravile proteklih godina unutar svojih destinacija i koje bi ovim projektom trebale dobiti novo svjetlo, unificiranost i prepoznatljivost u krugu zaljubljenika u ciklo-turizam. Zadarska županija je gotovo bez konkurencije u Hrvatskoj i široj okolici po potencijalima za ciklo-turizam i očekujemo kroz 3-5 godina da gosti na biciklima budu jedni od nositelja turizma u pred i post sezoni" - Mihaela Kadija, direktorica turističke zajednice Zadarske županije.

Biciklističke stazegrada Bjelovara (2010) – studija-(užeg dijela grada)- link

Akcijski plan uspostave cjelovitog sustava pješačkih, biciklističkih i jahačkih ruta na području BBŽ,

Institut za turizam 2014 - link

3.2.11. Prijedlog novog koncepta razvoja sustava biciklističkih staza u Središnjoj Istri

Budući da se svakodnevno pojavljuju nove mogućnosti financiranja turističke infrastrukture, pa tako i

biciklističkih staza ukazala se potreba da se, za potrebe prijava na natječaje uskladi osnovni smjernice

koncept razvoja tog segmenta, stoga je radni koncept dogovoren na sastanku predstavnika LAG-a

Središnja Istra, TZ središnje Istre i Istra bike DMC-a (IRTA) 15. listopada 2015.

1. Sustav biciklističkih straza središnje Istre povezivati će biciklističkim stazama sva središta JLS

u središnjoj Istri, te druga turistički relevantna mjesta (dalje u tekstu „mjesta“)na nekoliko

načina:

a. Asfaltnom rutom pogodnom za bicikliste rekreativce od mjesta A do mjesta B

b. Mtb rutom pogodnom za bicikliste rekreativce od mjesta A do mjesta B

c. Kružnim biciklističkim asfaltnim rutama koje će koristiti iste rute iz točke 1. pri čemu

će u rutama biti zastupljena najmanje dva mjesta

d. Kružnim biciklističkim mtb rutama koje će koristiti iste rute iz točka 1. I 2. pri čemu će

u rutama biti zastupljena najmanje dva mjesta

e. Višednevnom turističkom rutom radnog naziva Ysterreich Grand Tour koja će koristiti

gore navedene rute i služiti za promociju paket aranžmana kojeg će u konačnici

koristiti domaće i strane turističke agencije – bike specijalisti, ali i turisti individualci

koji se sami organiziraju boravke. Višednevna ruta imat će tako svoju asfaltnu i svoju

mtb verziju

2. Ruta Isterreich Grand Tour će u konačnici biti označena na terenu u mtb varijanti.

3. Na pojedinim područjima, gdje je to moguće, kreirati će se i označiti lagane kružne

biciklističke rute za rekreativce i turiste, npr. od Pazina do Cerovlja ili kružna ruta Pazinskim

poljem

4. Sve rute će biti objavljene na web stranicama www.central-istria.com i www.istrabike.com

gdje će za rute pod c i d postojati mogućnost preuzimanja karte svake pojedine rute, dok će

se za rutu Ysterreich Grand tour tiskati prateće biciklistička karta ili mini atlas sa svim

potrebnim servisnim informacijama.

29

Mjesta obuhvaćena sustavom:

Mjesta TZSI PPS SI LAG

Pazin

Cerovlje

Draguć

Boljun

Lupoglav

Vranja

Motovun

Karojba

Rakotule

Tinjan

Kringa

Sveti Lovreč

Sveti Petar u šumi

Žminj

30

Pićan

Tićan (zvjezdarnica)

Višnjan

3.2.17 Zakonski okvir

Pravilnik - o funkcionalnim kategorijama za određivanje mreže biciklističkih ruta (NN 91/13) U izradi je i Pravilnik o uvjetima za projektiranje i izgradnju biciklističke infrastrukture na cestama -http://www.mppi.hr/UserDocsImages/JS%20MPPI%20PRJ-PR%20UVJ-P-I%20BIC-INFR%2024-11_14.pdf U izradi je i akcijski plan razvoja cikloturizma http://www.mint.hr/UserDocsImages/1412_AP-cikloturizm.pdf http://biri.rute.hr/hr/clubs_organizations/

3.2.18. Zaključak

Središnja Istra ima obilje prirodnih i prostornih mogućnosti za uređenje različitih vrsta biciklističkih

staza. Postojeće staze objavljene na www.istra-bike.hr i www.bikemap.net nisu na terenu označene

niti su prostorno – planski odobrene. Staze prolaze uglavnom kroz područja više općina i pokrivaju

čitavu središnju Istru. Neke od objavljenih staza su i danas atraktivne, dok druge zahtijevaju izmjene,

zbog prevelikog postotka asfaltiranih dionica.

Predlaže se razmatranje novog koncepta mreže biciklističkih staza kroz radionicu svih dionika.

Poželjno bi bilo i izraditi stručnu studiju koja će dati odgovore na većinu od slijedećih pitanja:

Za koga nam uopće trebaju biciklističke staze?

Za goste koji sada dolaze u središnju Istru? Trebaju li njima uopće staze, koliko i kakve staze?

Dosadašnja iskustva i probne ankete pokazuju da im biciklističke staze ne trebaju, jer one

nisu ni bile motiv njihova dolaska. Možda bi ih ipak koristili kada bi postojale?

Za privlačenja novog segmenta gostiju? Koji je to segment gostiju koji putuje u pred i

posezoni, kakav smještaj im treba i kakve biciklističke staze vole? Da li je ulaganje taj segment

gostiju isplativije nego u neki drugi segment, koji bi također putovao u posezoni?

Za goste koji borave na obali u posezoni? Troše li oni uopće išta u središnjoj Istri ili samo

stvaraju gužvu na cesti?

Za zadovoljavanje rekreacijskih potreba domaćeg stanovništva?

Kakve nam staze trebaju?

Cestovne (asfaltne)? – 100% asfalt?

Mtb – što manje asfalta – različitih duljina?

Porodične – lagane, bezopasne i od 7 – 15 km?

Kakva podloga je najbolja za koji segment gostiju?

Moraju li sve staze biti označene na terenu?

Trebaju li staze izbjegavati zvanične prometnice?

Moraju li biti uredni vlasnički papiri za terene po kojima staze prolaze? Za dobivanje potpore

Ministarstva turizma trebaju.

31

Mogu li se za biciklističke (i pješačke) staze u središnjoj Istri osposobiti postojeći obrasli i

djelomično nekorišteni javni putevi?

Mogu li jedno te iste staze biti i pješačke i biciklističke?

Kakav biciklist traži koju vrstu biciklističkih informacija?

32

3.3. Kulturni turizam

3.3.1. Kulturni turizam u Strateškom planu hrvatskog turizma do 2020

Željena pozicija kulturnog turizma 2020. Temeljem ulaganja u razvoj palete inovativnih proizvoda kulturnog turizma te njihove intenzivnije i specijalizirane prodaje i promocije, Hrvatska je prepoznata kao novo, sadržajno i zanimljivo kulturno odredište. Ulaganja u živu gradsku kulturnu scenu rezultirala su uvrštavanjem većih gradova na turističke itinerere, dok su revitalizacija i opremanje pojedinačnih objekata baštine (npr. UNESCO lokaliteti), vjerskih lokaliteta i mreža hodočasničkih putova te uvođenje proizvoda nove generacije koji omogućuju kreativno izražavanje i interakciju posjetitelja s lokalnim ambijentom otvorili Hrvatskoj pristup novim potrošačkim segmentima. Na karti kulturnog turizma kontinentalna i primorska Hrvatska prepoznate su kao destinacije bogate kulturno-povijesne baštine s više od tisuću dvoraca, kurija i utvrda. Nova izgradnja Nova izgradnja objekata namijenjenih kulturnom turizmu ima pretežito brownfield karakter te se odnosi na prenamjenu i/ili adaptaciju različitih trenutačno neiskorištenih industrijskih ili vojnih objekata u javnom vlasništvu u cilju stvaranja infrastrukture za razvoj različitih događanja i manifestacija. Prioritetne aktivnosti razvoja proizvoda

Izrada Akcijskog plana razvoja kulturnog turizma u suradnji Ministarstva kulture, Ministarstva turizma i sustava turističkih zajednica;

Ulaganje u prepoznatljivost niza visoko atraktivnih pojedinačnih kulturnih atrakcija (npr. UNESCO lokaliteti, arheološki nalazi, dvorci);

Uspostava suvremenih centara za posjetitelje uz ključne atrakcije;

Identifikacija mogućnosti razvoja novih događanja s potencijalom međunarodne prepoznatljivosti i gradnje imidža destinacija;

Poticanje razvoja kulturnih tematskih cesta i putova (npr. povijesne ceste, putovi UNESCO baštine, vjerski putovi), a što podrazumijeva i jasne razvojne kriterije i sustave upravljanja.

Ostale aktivnosti razvoja

Poticanje primjene minimalne razine turistifikacije kulturnih objekata (npr. radno vrijeme prilagođeno turistima, osnovna interpretacija na svjetskim jezicima);

Ulaganje u kulturna, zabavna i sportska događanja te osobito u suvremenu kulturnu produkciju u gradovima (strateški i akcijski planovi, kontinuirano obrazovanje profesionalnog kadra, podrška promociji);

Osmišljavanje portfelja visokoatraktivnih proizvoda kulture života i rada, prioritetno gdje podržavaju imidž kulturno-turističkih destinacija.

Strateški plan Hrvatskog turizma dijeli Kulturni turizam na slijedeće potsegmente:

Gradski turizam

Turizam baštine

Događanja

Kreativni turizam

Vjerski turizam

3.3.2. Kulturni turizam u Master planu Istre 2015 - 2025

Procjenjuje se da kulturni turizam ostvaruje 300 – 500 tisuća noćenja u Istri (stanje 2014.4), što je oko 2% svih noćenja u Istri. Misli se tu na noćenja turista kojima je kulturni sadržaj primarni cilj boravka, dok tome treba pribrojati i turiste kojima je primarni cilj nešto drugo, npr. sunce i more, ali konzumiraju i kulturne sadržaje. Niz je prirodnih i kulturnih resursa Istre još uvijek nepovezano i 4 Horvath HTL : MASTER PLAN 2015. – 2025. Nacrt, srpanj 2015, str 99

33

neupakirano u komercijalne turističke proizvode ili je njihova valorizacija ispod objektivnog tržišnog potencijala5. Kako se Istra u slijedećih deset godina orijentira na turizam za vrijednosni profil zapadnog potrošača s izgrađenim turističkim iskustvom i kulturom, prepoznaje se potreba za dodavanje vrijednosti kulturnim i prirodnim atrakcijama, pri čemu se ne zaboravlja niti „uređenje prostora kao kulturne kategorije te zaštita urbanog sadržaja pitoresknih obalnih i kontinentalnih mjesta6

.“

U skladu s gornjim formulira se poslovna misija turizma Istre i svih u njega uključenih aktera: „Istarski gost treba uvijek doživjeti istarski životni stil kao inteligentan splet autentičnog istarskog gostoprimstva i kulture, novih standarda profesionalnosti i održivog razvoja koji ne sputava nego promovira regionalnu autentičnost („u skladu s pravilima, ali na naš način!). …Naš gost cijeni regionalni pristup koji nije ograničen samo na obalu i lokalnu gastronomiju. Istra je turistički gledano more, unutrašnjost, kulturne i zabavne atrakcije, tradicionalni obrti i obiteljska poduzeća, arhitektura i kvaliteta smještajnih objekata. Istra je nadahnuće za turističko istraživanje. („želimo stalno pronalaziti i prezentirati naše skrivene vrijednosti! “). 7 Završna ocjena je da je Touring / kultura – proizvod koji sudjeluje u ukupnom fizičkom prometu sa 2% i koji je neopravdano potcijenjen u Istri. Sustav resursa i atrakcija daje dovoljno elemenata za unaprjeđenje i kvalitetno plasiranje na međunarodno tržište8, stoga je turistički proizvod „touring i kultura“ odabran kao jedan od četiri osnovna prioriteta (nakon „sunca i mora“, „kratkih odmora“, „sporta i aktivnosti“) 9. Master plan nadalje razrađuje smjernice Operativne strategije razvoja proizvoda za ta navedena četiri osnovna prioriteta, pri čemu se „kultura“ posebno ne navodi posebno kao sastavni dio proizvoda „sunca i mora“, već je sadržana u terminima:

„Turističke atrakcije“ (visitor centri, parkovi, discovery centri i sl.), - za razvoj čega će biti zadužena IRTA, JLS, te privatni sektor

„View points“ (npr.zalaska / svitanja sunca, panorame, točke od interesa), tj. mjesta za fotografiranje, panorame i sl. koje izgrađuju imidž destinacije. Planira se inventarizacija takvih točaka po klasterima i projekt njihovog označavanja (photo point), odabir ključnih lokacija i označavanje, za što će biti zadužemi IRTA, i TZ-i gradova i općina10.

Kod razrade smjernica operativne strategije za proizvod „kratkih odmora“ ponavljaju se obje gore navedene točke („turističke atrakcije“ i „wiev points“) i dodaju se još točke:

„Kultura“ (muzeji, galerije, spomenici, izložbe, teatri i sl., o čemu će brigu voditi IRTA i sektor kulture IŽ.

„Događaji kao potpora kratkim odmorima“ koji se ocijenjuju kao važni, (jer konkurentske destinacije su razvile koncept događaja – kratkih odmora). Predviđa se projekt razvoja 10 do 15 manjih događaja kao motiva dolaska na kratki odmor te inventarizacija postojećih manjih događaja (npr. Unknown) i novih ideja o čemu će zajednički skrbiti IRTA i lokalni TZ-i11.

Smjernice operativnog programa za proizvod „touring i kultura“ imaju za cilj povećanje udjela tog proizvoda u ukupnom fizičkom prometu Istre sa 2% u 2014. godini na 5% u 2025. godini

12.

5 Isto, str. 129.

6 Isto, str. 132.

7 Isto, str 133.

8 Isto, str 143.

9 Isto, str 146.

10 Isto, str. 146. – 149.

11 Isto, str 149. – 151.

12 Isto, str 152. – 154.

34

35

Osim u Operativnim strategijama razvoja proizvoda „touring i kultura“ su sadržani i u ostalim strategijama, i to:

OPERATIVNA STRATEGIJA RAZVOJA TURISTIČKE INFRASTRUKTURE gdje se kao ravnopravan dio turističke infrastrukture spominju „touring infrastruktura“ „kulturna interpretacija“13.

13

Horvath HTL : MASTER PLAN 2015. – 2025. Nacrt, srpanj 2015, str. 177.

36

Master plan tako ocijenjuje da: Na razini kulturne infrastrukture, većina kulturnih institucija i ustanova i dalje dominantno pružaju zastarjeli muzejski proizvod kojeg odlikuje statičnost, niska razina interaktivnosti i naposljetku niska cijena, odnosno profitabilnost djelatnosti…. …Iz perspektive touring infrastrukture, izuzev smeđe cestovne signalizacije, nije učinjeno mnogo u pogledu pakiranja i promocije konkretnih turističkih doživljaja i objedinjavanja iskustava na razini Istre. Svjetska praksa vodećih turističkih regija sugerira nužnost pristupanja ovom pitanju na regionalnoj razini – gostu je važno da na razini regije ima jednako kvalitetnu i dostupnu turističku infrastrukturu14. Stoga je iz ove perspektive posebno važno u značajnijoj mjeri osigurati komunikaciju i suradnju između IRTE i TZIŽ sukladno mjerama predstavljenima u operativnoj strategiji Upravljanje. U cilju uspostavljanja sustava turističke interpretacije najpoznatijih istarskih atributa i unaprjeđenje kulturnog doživljaja Istre Master planom se predlažu slijedeće mjere:

1. Uspostava Touring sustava Istre OPIS MJERE: Na razini Istre potrebno je uspostaviti cestovnu touring infrastrukturu kako bi se djelovalo u sljedećim smjerovima: Trenutne goste Istre uključiti u regionalni touring proizvod, posebice u periodu lošijeg vremena; te ciljati na nove goste koji bi se privukli touring infrastrukturom – kombinacija kulture, gastronomije i Mediterana u relativno kratkom vremenu (u službi kratkih odmora, posebice u pred i posezoni). U tom pogledu, ovom mjerom se predlaže:

Izgradnja sustava turističkih odmorišta s pripadajućim sadržajima (interpretacijske table, sanitarni čvorovi, parking)

Izgradnja sustava vidikovaca (znamenitosti, krajobraz, prirodne ljepote, i sl.)

Sustav označavanja touring itinerera

Sekcija na službenoj stranici TZIŽ o ovom proizvodu (uključujući jasne itinerere, inspiracije, tematiku touringa i sl.).

Touring infrastruktura predstavlja snažan mehanizam cross -prodaje. Naime, gostu obalne destinacije se tijekom boravka može promovirati mogućnost touringa po Istri (od 1 dana pa nadalje) te se na taj način može upravljati posjetiteljima. Naravno za to je potrebno osigurati digitalne izvore informacija ali i tiskane materijale kao i mobilnu aplikaciju koja bi objedinjavala sve informacije (samostalna ili u sklopu unaprijeđene mobilne aplikacije Istre). U sklopu ove mjere potrebno je dodatno specificirati i oblikovati postojeće touring itinerere Istre – ceste ulja i ceste vina. Trenutno je nemoguće dobiti informaciju ili na karti imati prikaz ključnih vinskih ruta ili ruta maslinovog ulja, stoga će u sklopu ove mjere trebati posebnu pažnju posvetiti i ovom tematskom segmentu. VREMENSKI OBUHVAT: U izvedbu predloženih aktivnosti potrebno je krenuti odmah tijekom 2016., kako bi infrastruktura kao i suprastruktura bile aktivne već za predsezonu 2017. ili 2018. godine (zavisno o brzini pripreme i implementacije projekta).

14

Ovo opažanje izrađivača Master plana je vrlo važnan pomak za središnju Istru. Do sada je, naime vladalo pravilo da svaki Grad, općina ili turistička zajednica investira u turističku infrastrukturu samostalno, odnosno onoliko koliko ima novaca. Čitav je sustav boravišne pristojbe počivao baš na tome. Takva je situacija imala za posljedicu vrlo neujednačenu turističku infrastrukturu između obale i unutrašnjosti. Direktori obalnih TZ javno su izjavljivali da njima nije u interesu da Pazin i Poreč imaju isti standard turističke infrastrukture. Biti će vrlo zanimljivo vidjeti kako će se ovo provesti u praksi u slijedećem razdoblju. Najlogičnije i najbezbolnije bi bilo preraspodijeliti dio boravišne pristojbe s obale u unutrašnjost.

37

TROŠAK I BUDŽETIRANJE: Trošak projekta zavisi o detaljnom planu koji se treba izraditi – broj odmorišta, oprema i sadržaji odmorišta, broj vidikovaca i njihova građevinska zahtjevnost, itd. Predlažemo izradu detaljnog regionalnog projekta touringa tijekom 2015. ili 2016. godine. ODGOVORNOST I DIONICI UKLJUČENI U PROVOĐENJE: Obzirom da se ovdje radi o razvoju proizvoda na regionalnoj razini, a sukladno preporukama u operativnoj strategiji Upravljanje, predlaže se da provođenje projekta bude u nadležnosti IRTE, uz značajnu potporu TZIŽ15. Osnovni dionici ovog projekta su Hrvatske ceste i Županijska uprava za ceste Istarske županije iz perspektive planiranja, pripreme i implementacije projekta. Uz to, obzirom na financijsku perspektivu EU fondova do 2020. godine, gdje su značajna sredstva dostupna upravo za unaprjeđenje cestovne infrastrukture, potrebno je na vrijeme koordinirati i niže jedinice vlasti da se na prioritetnim trasama (utvrditi projektom predloženim u sekciji „Trošak i budžetiranje“, ove mjere) u već započetim ili planiranim projektima obnove cesta predvidi i potrebna infrastruktura za touring sustav Istre. MJERA 3- Sustav interpretacijskih centara za posjetitelje CILJ MJERE: Uspostaviti međunarodnu atraktivnu turističku interpretaciju vodećih atributa Istre – onih koji do sada nisu prezentirani na zadovoljavajući način. OPIS MJERE: Ovom mjerom se predlaže formiranje nekolicine individualnih interpretacijskih centara za posjetitelje. Ovime se želi na inovativan i atraktivan te nadasve interaktivan način posjetiteljima ispričati priču jedinstvenih istarskih atributa, o kojima do sada ne postoji sustavan način prezentacije. Predlaže se izgradnja i opremanje sljedećih interpretacijskih centara za posjetitelje:

Istarski tartuf

Limski kanal

Rt Kamenjak Uz navedena tri prioritetna, potrebno je razmotriti i mogući prekogranični interpretacijski centar za posjetitelje vezan uz vino Teran. Također, NP Brijuni u narednim godinama trebaju oformiti atraktivan posjetiteljski centar čime bi se obogatilo iskustvo posjete Brijunima. Posjetiteljski interpretacijski centar se tradicionalno sastoji od sljedećih prostornih komponenti:

Parkiralište i vanjski pristupni prostor Ulazni prostor i prodaja karata

Suvenirnica – trgovina

Sanitarni prostori

Ugostiteljski sadržaj

Izložbeni prostor posjetiteljskog centra s jasno strukturiranim, atraktivnim i interaktivnim prostorijama,

Multimedijalna soba za projekciju Interpretacijski centar za posjetitelje se u pogledu veličine može kretati od minimalnih 200-300 metara kvadratnih, preko 600 metara kvadratnih pa sve do nekoliko 1000 metara kvadratnih – zavisno o mogućim budžetima i prostornim konceptima. VREMENSKI OBUHVAT: Za realizaciju projekta, uključujući definiranje koncepta, sadržaja i namjene prostora, scenografije, unutarnje opreme, montaže unutarnje opreme, edukacije zaposlenih, uređenja eksterijera i interijera, je potrebno od jedne i pol do dvije godine. Pritom, u vrijeme realizacije nije uračunato zatvaranje financijske konstrukcije projekta. TROŠAK I BUDŽETIRANJE: Moderni posjetiteljski centar, najnovije generacije, sukladno europskim benchmark standardima se kreću od 3 do 6 milijuna EUR po objektu. Ulaz u takve objekte se po osobi naplaćuje od 10 do 20 EUR. 15

Upada u oči i začuđuje da su u planiranom provođenju ove mjere izostavljene lokalne turističke zajednice, koje imaju najbolji pregled situacije na terenu. Neće, međutim, zasigurno biti zaobiđene kada planiranu infrastrukturu bude trebalo održavati! Ili će je održavati IRTA i TZIŽ?

38

ODGOVORNOST I DIONICI UKLJUČENI U PROVOĐENJE: Navedeni projekti se trebaju realizirati s osloncem na zaštićen prirodni krajolik – Motovunska šuma, Limski kanal, Kamenjak. Stoga je realizacija ovih projekata u nadležnosti institucija na čijem bi se prostoru oni nalazili. Obzirom na turističku komponentu svakog od prioritetna tri interpretacijskih centara za posjetitelje, preporuča se direktna uključenost turističke struke od samog početka osmišljavanja projekta. Financijski se treba ispitati različiti modeli financiranja ovakih centara – EU fondovi, nacionalni izvori financiranja, sufinanciranje javnog sektora (Županija, Ministarstva, i sl.), javno-privatno partnerstvo, koncesija, itd. MJERA 6- Istra kulture16 CILJ MJERE: Iskoristiti kulturne resurse u svrhu podizanja turističke atraktivnosti i daljnje diversifikacije doživljaja te privlačenja većeg broj posjetitelja Istre motiviranih prvenstveno kulturom. OPIS MJERE: Aktivnosti podizanja kulturne atraktivnosti istre moguće je grupirati u sljedećih nekoliko potencijalnim smjerova djelovanja: Razvoj proizvoda – posredstvom IRTE i kulturnog sektora razvijati nove vidove ponude kulturnog sektora s ciljem obogaćivanja buduće ponude u segmentu proizvoda kratkih odmora gdje kultura zauzima značajnu ulogu. Potrebno je dalje osmišljavati nove proizvode i doživljaje te ih prikladno raspoređivati u godini na način da se poklapaju s željama daljnjeg rasterećenja glavne sezone u korist pred i posezone. Pritom, IRTA koordinira fizički razvoj proizvoda (ukoliko je potrebno u pogledu označavanja, infrastrukture, itd.) dok se kulturni sektor fokusira na razvoj kulturnog događaja (u koordinaciji i sukladno pravilima i potrebama turističkog sektora, a da se pritom ne utječe na rang kvalitete kulturne proizvodnje). Postojeća infrastruktura kulture – kulturni sektor i dalje treba intenzivno raditi na osuvremenjivanju proizvoda i doživljaja kulturnih ustanova Istre – posebice muzeja, putem interaktivnih postava, inovativne prezentacije, muzejskih događanja, tematskih programa i ostalim vidovima unaprjeđenja proizvoda. Proizvod kulture je potrebno dodatno podignuti u konkurentskom smislu, da većina kulturne proizvodnje bude u rangu s doživljajem srednjoeuropskih usporednih programa i događanja. U suradnji s turističkim sektorom, važno je kontinuirano raditi na promoviranju profesionalnog pristupa u organizaciji kulturnih događanja kao i popratnih sadržaja i koncepta cijelog događanja. VREMENSKI OBUHVAT: Kontinuirano TROŠAK I BUDŽETIRANJE: Sukladno raspoloživim budžetima i kroz sredstva EU i nacionalne izvore financiranja. ODGOVORNOST I DIONICI UKLJUČENI U PROVOĐENJE: Ključni nositelji ovih aktivnosti treba biti Istarska kulturna agencija, Arheološki muzej Istre i ostali značajniji istarski muzeji. IRTA je ovdje dionik u ulozi turističkog savjetnika i koordinatora značajnijih inicijativa koji bi imale utjecaja na istarski kulturni proizvod.

3.3.2.1. Provedba na nivou Istarske županije U studenom 2015 je na nivou Istarske županije već započela djelomično provedba nekih mjera vezanih uz Kulturni turizam o čemu smo 13. studenog 2015 dobili informaciju kroz priopćenje za javnost kojeg su potpisali predstavnici TZ Istarske županije. U sklopu projekta REVITAS II predstavljena je nova web stranica posvećena kulturnom turizmu www.istria-culture.com i pripadajuća mobilna aplikacija TOP 100 sa audio vodičem na sedam jezika čime je TZIŽ nastojala prikupiti, selektirati, obraditi i na kvalitetan način prezentirati sadržaje iz kulturnog turizma Istre. Kroj isti je projekt unaprijeđena i mreža info centara i to otvorenjem Kuće fresaka u Draguću, iskustvenih turističkih centara u Vodnjanu i Buzetu, prostora za promociju tradicionalnih obrta u Buzetu te gradnjom istarske kažete u Piranu. Kreirane su i dvije web igrice (jedna za odrasle, druga za djecu s

16

Master plan, prijedlog, str. 186. – 187.

39

motivom fresaka); 4 info kioska od kojih je jedan postavljen u TZG Pule, a ostali u TZO Motovun, TZG Rovinja i TZG Umaga, koji sadrže sve informacije s weba Istria Culture. Osim suvremenih informatičkih tehnologija, digitalizirani su svi promotivni materijali - konkretno 6 brošura različitog sadržaja i fotomonografija o freskama, jer se radi o nevjerojatno kvalitetnim publikacijama koje su od danas u elektronskom izdanju dostupne svima. Pored navedenog, išlo se u reprint brošura: Otisak vremena i Urbana povijesna središta te plakata, razglednica, knjižnih oznaka, a izrađene su i polo majice.

3.3.3. Kulturni turizam u središnjoj Istri

Slijedeći osnovne postavke Strategije hrvatskog turizma i Master plana Istre kulturni turizam u

središnjoj Istri razložit ćemo na slijedeće cjeline:

4) Gradski turizam + kulturna događanja

5) Turizam baštine ili Touring

6) Vjerski turizam

3.3.3.1. Gradski turizam + kulturna događanja

Definicija: Svi oblici turizma kao i usluga koje se odvijaju u urbanoj sredini, za razliku od ruralnih

područja (u središnjoj Istri tu mislimo na Pazin kao mali urbani centar).

Kulturna (I sva druga) događanja u Pazinu možemo po zanimanju publike podijeliti na:

Događanja lokalnog značaja17 (velika većina, odnosno sva događanja osim dolje spomenutih)

Događanja sveistarskog značaja (Tradinetno, 7 dana stvaranja, poneki koncert u “Bunkeru“,

Noć Jure Granda, veći koncerti glazbenih zvijezda, Dani meda, Županijska izložba gljiva)

Događanja nadregionalnog značaja (možda Dani meda, a u okolici ISAP, Izložba vina središnje

Istre, Festival kobasica, Mik, Festival pulaštri….)

Događanja nacionalnog značaja (možda Istrakon)

Događanja međunarodnog značaja (PEUB, motokros susreti, međunarodni dan pješačenja)

Događanja turističkog značaja (Ciljana paketi događanja za strane turiste koji borave u Istri)

o Istra inspirit

Veliku ulogu u ekonomskoj održivosti svih događanja na području središnje Istre ima tržište Rijeke, čiji

stanovnici tradicionalno vole Istru, a središnja Istra im je najbliža i time vrlo pristupačna za vikend

izlete, pri čemu su kod Riječana najpopularnije manifestacije koje imaju bogatu gastronomsku

ponudu, ili im je tema gastronomija. Ključ za privlačenje posjetitelja iz Rijeke je dobar marketing na

tom području, koji uključuje radio objave, jumbo plakate itd, što je prilično skupo za organizatore iz

središnje Istre, ali se to u novije vrijeme nadomješta marketingom na društvenim mrežama.

Kulturna događanja u ostalim manjim centrima središnje Istre:

Karneval u Cerovlju

17

Prilikom određivanja da li je neko događanje lokalnog, sveistarskog, nadregionalnog, nacionalnog ili međunarodnog značaja koristimo se kriterijem publike a ne izvođača, odnosno sudionika. Dakle, izvođači ili sudionici mogu biti i međunarodni, ali ako je publika lokalna, onda je to događanje lokalnog značaja. Ako su pak izvođači međunarodni, ali imaju plaćene odnosno sponzorirane troškove boravka ili putne troškove sa lokalnog nivoa, onda takvo događanje ne smatramo međunarodnim, već lokalnim. Međutim, ukoliko međunarodni sudionik sam snosi troškove dolaska i boravka tada smatramo da je to događanje međunarodnog značaja (npr. motokros susret)

40

Klape u Trvižu

Kazalište u Lindaru

Bajsi u Draguću

Organići u Gračišću

Pjesnici na Badavci

Harmonike u Zabrežani

Supci pod Mavricu u Grimaldi

Legendfest u Pićnu

Zasopimo i zakantajmo po stare užance u Boljunu

Maša po starinski u Svetom Petru u Šumi

SWOT ANALIZA

Snage

Kulturno središte središnje Istre

visok stupanj koncentracije objekata i usluga

veliki broj događanja, (koncerti, kino predstave, izložbe)

veliki broj ugostiteljskih objekata

veliki broj kulturnih sadržaja (muzeji, arhiv, knjižnica, Kuća za pisce)

veliki broj udruga I organizacija koji su potencijalni kreatori sadržaja

školski centar

sportski sadržaji (tereni I dvorane, klubovi, takmičenja)

edukacija (POU, tečajevi, seminari, znanstveni skupovi)

mogućnost sklapanja poslova, poslovni turizam

sajmovi (Dani meda, Istrakon, Festival palačinki, Božićni sajam, Pazinski samanj)

shopping (Lidl, Plodine….)

intenzivna interakcija među ljudima

TIC

Cjelogodišnja dostupnost sadržaja (sa obrnutom oscilacijom u odnosu na centra ljetnog turizma)

Kulturna strategija i gradska strategija

Pazinski “lifestile”

Alternativni oblici kulture (punk…)

Odlična infrastruktura (dvorane)

Slabosti

Prilike

Marketing društvenim mrežama

Prijetnje

Zasićenost publike manifestacijama

41

3.3.3.2. Turizam baštine ili Touring

Definicija: Turistički promet ostvaren putovanjem čiji je osnovni motiv ili jedan od osnovnih motiva

razgledavanje kulturne (i/ili) prirodne baštine nekog određenog područja.

Ključna pitanja koja nas ovdje zanimaju su :

da li je prilikom nekog određenog putovanja ostvaren ikakav turistički promet?

da li je turistički promet ostvaren na ovaj način dostatan da na dotičnoj mikrolokaciji bude i

ekonomski održiv?

Kako povećati turistički promet u gradićima središnje Istre na ekonomski održivu razinu?

Npr. razgledavanje starogradskih jezgri i kulturnih spomenika u gradićima u središnjoj Istri (Pazin,

Gračišće, Pićan, Draguć, Boljun, Tinjan, Kringa, Karojba, Rakotule, Sveti Lovreč, Sveti Petar u Šumi) je

najčešće potpuno besplatno. Nekakav turistički promet ostvaruje se ipak u trgovini i ugostiteljstvu, ili

u mjestu samom, ili na nekom drugom mjestu u okolici koje ima ugostiteljski objekt, vinsku cestu,

cestu maslinovog ulja, ili neku drugu mogućnost zarade. Neku zaradu ostvaruju i agencije organizatori

putovanja. Motovun, kao najposjećenije mjesto u središnjoj Istri nekad je eksperimentirao sa

uvođenjem naplate zidina, od čega se kasnije odustalo, ali je zato uveo je i neke dodatne izvore

prihoda: naplatu parkiranja, obavezu korištenja lokalnog autobusa itd. Prihodi od tih dodatnih izvora

idu koncesionarima, a prihod od koncesije ide u blagajnu Općine.

Gračišće je odlukom Župnog vijeća prije desetak godina uvelo jedinstvenu cijenu od 200 kn po grupi

za otvaranje svih crkava u mjestu, ali nemamo pouzdane podatke kako to danas funkcionira. U 2015

godini pokušalo se organizirati tijekom sezone turističko vođenje Gračišćem za goste koji borave u

gračaškim smještajnim objektima. Nemamo službenih podataka o uspjehu ovog pokušaja.

Beram je jedno od rijetkih mjesta u Istri gdje se naplaćuje zvanična ulaznica za posjetu sakralnom

objektu i to u crkvi Sv. Marija na Škriljinah. Nemamo točnih pokazatelja o broju posjetilaca niti broju

evtl. prodanih ulaznica.

Jedina mjesta gdje se (zvanično) naplaćuje ulaznica su:

Kaštel u Pazinu

Sv. Marija na Škriljinah u Bermu

Poučno plešačka staza Pazinska jama

Motovunske zidine

Zip line Pazinska jama

Speleoavantura Pazinska jama

Procjena ekonomskih učinaka nekih atrakcija koje se naplaćuju u središnjoj Istri:

Posjetitelja godišnje

Cijena ulaznica Multiplikativni efekt

UKUPNO

Pazinski kaštel 15.000 25 KN Promet u ugostiteljstvu 3%

375.000,00

Pazinska jama 7.000 35 KN Promet u ugostiteljstvu 3%

245.000,00

42

Sv. Marija na Škriljinah

20.000 – 30.000 10-20 KN Promet u ugostiteljstvu 3%

375.000,00

Motovunske zidine 300.000 0 Promet u ugostiteljstvu Prihod od koncesija za parkiranje i lokalni prijevoz

165.000,00 (?)

Zip Line Pazinska jama

7.000,00 160 Promet u ugostiteljstvu 10%

1.232.000,00

Speleoavantura Pazinska jama

190 Promet u ugostiteljstvu 5%

Sva je ta naplata nedostatna da bi se touring turizam u središnjoj Istri mogao smatrati ekonomski

održivim.

SWOT ANALIZA TOURING-a u Središnjoj Istri

Snage

Veliki broj kulturnih i prirodnih znamenitosti na malom području

Zajednička promocija (TZSI)

Primjeri dobre prakse postoje (Zip Line, Kazalište u LIndaru)

Veliko zanimanje velikih domaćih tržišta (Rijeka)

Sve veći broj smještajnih objekata u središnjoj Istri

Svaka mikrodestinacija ima osnovnu interpretaciju na www.central-istria.com

Zajednički sustav označavanja (obavijesne i informativne table, info leci)

Slabosti

Teško postizanje praga isplativosti (ekonomske održivosti) ugostiteljskih/trgovačkih/turističko informativnih objekata u mikrodestinacijama van termina održavanja manifestacija

Nedostupnost ili teška dostupnost neke kulturne i prirodne baštine

Visoki troškovi održavanja (ključarice, košnja)

Nebrendirane mikrodestinacije

Nizak stupanj istraženosti lokalne povijesti

Ni sami stanovnici ne znaju koje vrijednosti imaju

Neprepoznavanje mikrodestinacija na županijskom nivou (www.istria-culture.com)

Turistička infrastruktura u povojima (označavanje, wi-fi, šetnice, parkirališta, javni WC-I, kamping odmorišta)

Prilike

TZSI, LAG, PPS Središnja Istra

EU fondovi

Cikloturisti, višednevne pješačke I biciklističke ture

Kamping odmorišta

Lokalni TIC-evi (i Turistička društva) u javno-privatnom partnerstvu

Master plan Istre predviđa snažne mjere jačanja touring turizma

Brendiranje mikrodestrinacija I čitave Središnje Istre

Prijetnje

Velika konkurencija istih, sličnih, boljih, organiziranijih, poznatijih ili bolje brendiranih destinacija u neposrednom okruženju (Hum, Grožnjan, Motovun…)

Nedostatak zajedničke Strategije razvoja turizma središnje Istre

Otpor domicilnog stanovništva (Kringa, Beram)

Inertnost nekih JLS-a

43

3.3.3.3. Vjerski turizam

Definicija: Oblik turističkih kretanja kojima turisti nastoje zadovoljiti potrebe religijskog i duhovnog karaktera. Ovaj oblik se često naziva i hodočasnički turizam. U centru zbivanja je posjet hodočasnika sakralnim objektima (crkvama, hramovima i dr.) koji na taj način putem turističke potrošnje izravno potpomažu očuvanju kulturne i povijesne baštine (Pirjavec, Kesar, 2002, 16). Privlačenje hodočasnika u središnju Istru ima dugu povijest. Najpoznatije je hodočašće koje se organizira 02.08. u Franjevačkom samostanu u Pazinu na blagdan Porcijunkule, a popularno se naziva „Rim“. Značajno je hodočašće nekada bilo i za blagdan „Majevica“, prve nedjelje u svibnju u crkvicu Sv. Marija na Škriljinah u Bermu. I Supetarski samostan je vjekovima bio poznat kao hodočasničko mjesto, nakon što se proširila priča da u crkvi nikad nije viđen niti jedan – pauk. Pun procvat doživio je nakon što je po izjavama očevidaca i službenim zabilješkama brojnih svjedoka slika Majke Božje Čenstohovske na Badnjak 1721 godine – proplakala. Kad je car Josip II. u austrijskim zemljama 1783. ukinuo brojne crkvene redove, zabranio je i mnoga hodočašća. Danas se, šire gledajući pod vjerski turizam u središnjoj Istri može se ubrojiti svaki oblik turizma povezan sa sakralnom baštinom kojom središnja Istra obiluje. Posebnu ulogu imaju pak višednevne duhovne obnove koje se organiziraju posljednjih nekoliko godina u Svetom Petru u Šumi, o kojima, međutim nemamo egzaktnih podataka. S obzirom na prilično sačuvane samostane u Pazinu i Svetom Petru u Šumi, od kojih pazinski ima i uređene dvokrevetne sobe za prihvat redovnika (hodočasnika), ovaj segment ima i danas velike mogućnosti, koje bi u budućem razdoblju mogle doći do izražaja, jer, po upitima u Turističkom uredu vidljivo je da postoji određeno zanimanje za boravke u samostanima.

3.4. Gastro i eno

3.4.1. Gastro i eno turizam u Strategiji hrvatskog turizma

Strategija hrvatskog turizma : Gastronomija i enologija – složeni proizvod koji konzumiraju gotovo svi

turisti, iako relativno malen broj međunarodnih turista putuje isključivo zbog gastro-enoloških

iskustava, pa rast potražnje generira uglavnom domaća populacija. Raspoloživa istraživanja pokazuju

da oko 160 tisuća građana Hrvatske posjećuje vinske ceste, pri čemu ih 61% kupuje lokalna vina, a

63% lokalne prehrambene proizvode. Nadalje, 53% posjetitelja naručuje lokalna vina u restoranima.

Iako su se gastronomija i enologija kao turistički proizvod najviše razvili na području Istre, a potom u

Dalmaciji i Slavoniji, sustavan pristup razvoju gastro-enološke turističke ponude još je nedovoljno

valoriziran iako je već dugi niz godina sastavni dio turističke promocije zemlje

Željena pozicija 2020.

Hrvatska uspješno gradi poziciju jedne od najbrže rastućih mediteranskih gourmet destinacija. Rast i

razvoj ovoga proizvoda temelji se na bogatoj gastro-enološkoj tradiciji, rastućoj ponudi ugostiteljskih

objekata s vrhunskom ponudom lokalne gastronomije i enologije.

Nove investicije (iz SHT)

Izgradnja i primjereno opremanje većeg broja novih (većih i manjih) ugostiteljskih objekata,

graditeljskog izričaja usklađenog s tradicijskim značajkama lokalne arhitekture te s vrhunskom

ponudom lokalnih delicija;

Nova izgradnja događa se osobito u glavnim turističkim područjima i područjima oko velikih

gradova.

Prioritetne aktivnosti razvoja

44

Poticanje izvrsnosti u gastronomiji (npr. uspostava 'Akademije hrvatske kuhinje') i uvrštavanja

hrvatske eno i gastro ponude u svjetske gourmet vodiče (npr. Michelin);

Brendiranje nacionalne i regionalnih gastro ponuda;

Razvoj edukativnih programa i manuala s primjerima najbolje prakse, a namijenjenih svima koji

se žele uključiti ponudu u gastro-enološkog turizma;

Poticanje povezivanja lokalnih proizvođača poljoprivrednih proizvoda s ugostiteljskim sektorom

(klaster);

Uspostava savjetodavne službe za ambijentalno uređenje objekata na regionalnoj razini;

Poticanje razvoja gastro-enoloških tematskih cesta i putova (npr. vinske ceste, ceste maslinovog

ulja, ceste sira, ceste bučinog ulja i sl.), uključujući i kriterije i sustav upravljanja.

Ostale aktivnosti razvoja proizvoda

Tematizirati hrvatske regije kako bi se iskoristila eno-gastronomska različitost;

Poticanje ulaganja u događanja na temu hrane i pića;

Stvaranje specijaliziranih regionalnih agencija za razvoj gastro-enoloških putovanja s ponudom

složenih programa.

3.4.2. Eno i gastro turizam u Master planu Istre

U Master planu Istre se ocjenjuje kako segment “Vino i gastronomija” ostvaruje oko 1% turističkog prometa u Istri, računajući ostvarena noćenja kod kojih je eno i gastronomija primarni motiv dolaska. (str 99. I 144.) Master planom je postavljen ambiciozan cilj povećanja udjela u ukupnom fizičkom prometu sa 1% u 2014. godini na 4% u 2025 godini za što je razrađena operativna mjera kojom će se kvaliteta postojećih objekata ocjenjivati, a velika će se pažnja posvetiti i edukaciji te Internet prodaji autohtonih proizvoda. Taj se segment spominje i kao sastavni dio „Touring sustava Istre“ (str 179.), i u sklopu „Istra bike experience“ projekta gdje su predviđene i tematske vinske bike rute (str 180).

3.4.3. Vino i gastronomija u središnjoj Istri

Mi smo vinske ceste, ceste maslinovog ulja i ostalih proizvoda obradili u poglavlju „6.3. Ruralni i

planinski turizam“ pod točkom „Prodaja na kućnom pragu“. U istom smo poglavlju dali i osvrt na

razne vrste ugostiteljskih objekata u točlama „Agroturizam“ , „Klasične konobe i restorani“ i

„Izletnički punktovi masovnog turizma“.

3.5. Ruralni i planinski turizam

3.5.1. Ruralni i planinski turizam u Strategiji razvoja turizma Hrvatske

Strategija razvoja turizma Hrvatske procjenjuje se da ruralni turizam, uključujući i planinska područja,

sudjeluje u ukupnim međunarodnim putovanjima s udjelom od oko 3%, uz godišnji rast od oko 6%.

Suočena s nerazvijenom domaćom potražnjom i nepoticajnim okruženjem, hrvatska se ponuda

ruralnog turizma razvija izuzetno sporo. Iznimka je samo Istra, a donekle i Osječko-baranjska

županija. Što se planinskog turizma tiče, postojeći planinski centri poput Bjelolasice, Platka i Begova

Razdolja nisu do sada napravili veće iskorake prema cjelogodišnjem poslovanju.

Željena pozicija 2020. Hrvatska je pozicionirana kao nova destinacija ruralnog i planinskog turizma. Uz isticanje pejzažnih

raznolikosti te kvalitete i autentičnosti sadržaja turističkougostiteljske i druge uslužne ponude, sustav

doživljaja temelji se posebno na nekoliko planinskih centara, ali i ponudi nekoliko međunarodno

prepoznatljivih ruralno-turističkih klastera s većim brojem očuvanih tradicijskih ruralnih zajednica.

45

Dodatni elementi diferencijacije proizvoda odnose se na lokalnu enogastronomiju, očuvanost

životinjskog svijeta te bogatstvo voda. Uspostavljajući sustave podrške, uključujući informacije,

edukaciju i udruživanje malih poduzetnika, djeluje se na stvaranje uređenije, tematizirane i sadržajne

ponude na pojedinačnim seoskim gospodarstvima, ali i na razini klastera i destinacija. Nova izgradnja

Uz izgradnju i/ili modernizaciju postojećih planinskih centara i osiguranje primjerenog vertikalnog

transporta (žičare, uspinjače i sl.), riječ je ponajviše o sadržajnom obogaćivanju ponude obiteljskih

seoskih gospodarstava, ponajviše kroz uspostavu lokalnih/regionalnih ljudskom rukom stvorenih

atrakcija kao što su vinski podrumi, rekreacijski sadržaji, vidikovci, tematski parkovi i slično.

Sustavnim mjerama poticati obnovu napuštenih sela, stavljajući ih u funkciju turističke ponude.

Prioritetne aktivnosti razvoja proizvoda

Izrada Plana turističkog razvoja centara planinskog turizma;

Osuvremenjivanje ponude postojećih ‘umornih’ i novih centara planinskog turizma

(Bjelolasica, Platak, Begovo Razdolje, Bijela kosa, Papuk i sl.);

Izgradnja i/ili osuvremenjivanje sustava vertikalnog transporta (žičare, uspinjače i sl.), sustava

za proizvodnju snijega i staza za planinski turizam;

Izrada Plana razvoja ruralnog turizma i izrada Plana razvoja lovnog i ribolovnog turizma, oba u

suradnji s Ministarstvom poljoprivrede i sustavom turističkih zajednica;

Uređenje pojedinačnih seoskih gospodarstava poštujući i/ili interpretirajući elemente

tradicionalnog lokalnog graditeljstva i uređenja okoliša;

Izrada plana turističke valorizacije rijeka, jezera i ostalih unutarnjih voda;

Tematiziranje ponude grupiranjem seoskih domaćinstava (udruživanje po principu klastera)

prema različitim temama (npr. obiteljska, gospodarstva s organskom proizvodnjom, za

jahanje, za cikloturiste); za svaku temu razrađuju se zasebni standardi;

Razvoj više 'etno sela', posebice revitalizacijom pretežito ili potpuno napuštenih ruralnih

cjelina, pri čemu je nužno osigurati 'životnost', za razliku od 'muzealizacije' lokaliteta;

Uspostavljanje sustava kontinuirane edukacije poduzetnika u ruralnom i planinskom turizmu

(tematski moduli, povezanost s oznakom 'Q', reference trenera).

3.5.2. Ruralni i planinski turizam u Master planu Istre 2015

Iako se Istra često spominje kao područje koje je u hrvatskim okvirima otišlo najdalje u razvoju

ruralnog turizma, ta vrsta turizma (pa ni agroturizam, kao uži pojam), a također niti planinski turizam

nisu našli svoje mjesto u Master planu Istre 2015. Agroturizam i ruralni turizam se tek se ovlaš

spominju na nekoliko mjesta, a planinski se ne spominje uopće. NAVESTI GDJE I U KAKVOM

KONTEKSTU:

3.5.3. Što je ruralni, što seljački a što agroturizam?

Većina autora prilikom teoretskog razmatranja tih pojmova polazi od iste definicije kojom i Robert

Baćac započinje u svom Priručniku za seoski turizam:

Ruralni turizam18 je najširi pojam koji obuhvaća sve turističke usluge / aktivnosti / vidove turizma unutar ruralnih područja, uključujući npr. lovni, ribolovni, turizam u parkovima prirode, zimski, seoski,

18

Neki zanimljivi linkovi i relevantna teorijska razmatranja o ruralnom turizmu : Institucionalni model razvoja ruralnog

turizma na primjeru Središnje Istre hrcak.srce.hr/file/170025 autor: M Rajko - 2013 , Strateško upravljanje razvojem

ruralnog turizma – problemi i ... hrcak.srce.hr/file/101797 , autor: A Krajnović - 2011

PRIRUČNIK ZA BAVLJENJE SEOSKIM TURIZMOM ... Autor: R. Baćac, 2010

46

ekoturizam, zdravstveni, kulturni itd. Ruralni turizam nije nužno dopunska djelatnost na svojem gospodarstvu kojom se stvara dodatni prihod, već može biti i profesionalna djelatnost (npr. mali obiteljski hotel, konjički centar, itd.). Pri tome, sam pojam ruralnog područja uglavnom nije strogo definiran, već se pod njim podrazumijevaju područja u kojima prevladavaju: prirodno okruženje, seoski okoliš, mala naselja i sela, zaseoci, izdvojena poljoprivredna gospodarstva, s poljoprivredom i šumarstvom kao glavnim gospodarskim granama. Seoski turizam je uži pojam od ruralnog turizma, a istovremeno širi pojam od turizma na farmi (turističkom seoskom obiteljskom gospodarstvu) i vezan je uz ambijent sela i njegovu užu okolicu te sve njegove aktivnosti (poljoprivreda, manifestacije, gastronomija, folklor, etnologija, ostala gospodarska aktivnost). Konačno, turizam na seljačkom domaćinstvu ili seljačkom gospodarstvu ili turističkom seljačkom obiteljskom gospodarstvu (TSOG) ili agroturizmu isključivo se odnosi na oblik turističke usluge koji je dodatna djelatnost na gospodarstvu s živom poljoprivrednom djelatnošću, u sklopu koje se nude proizvodi proizvedeni na takovom gospodarstvu19. Možemo prihvatiti ovakvu teoretsku podjelu ili ne, ona nam u praksi svejedno neće mnogo pomoći da izmjerimo, pratimo, shvatimo i planiramo sve ono što se zaista dešava sa ovom granom turizma, budući da je ona, kao i turizam sam, vrlo elastična, prilagodljiva i podložna promjenama. Granice između seoskog turizma i agroturizma su u proteklom desetljeću u praksi višestruko prijeđene i prevaziđene. Na promjene najviše utječu promjene zakonodavstva, ali isto toliko na ruralni turizam utječu i promjene odnosa ponude i potražnje.

3.5.3.1. Segmenti ruralnog turizma u Središnjoj Istri

Zbog gore rečenog pokušali smo do podjele ruralnog turizma koja bi nam bila i praktično upotrebljiva

doći na slijedeći način: od sveukupnih podataka o turističkom prometu, kojima kao turistička

zajednica raspolažemo, izdvajali smo jednu po jednu grupu srodnih objekata i aktivnosti. Njihovu

srodnost određivali smo na temelju preferencija gostiju, koju smo „naučili“ odrediti svakodnevno

komunicirajući sa gostima u turističkom uredu. Npr, kada gost pita da li imamo slobodnog smještaja

najprije ćemo ga upitati da li želi smještaj u gradu (Pazinu) ili van grada. Drugo je pitanje želi li objekt

koji pruža usluge doručka, itd.

Na taj način je nastala slijedeća podjela koja nam omogućava da se pojedini segmenti ruralnog

turizma mogu izmjeriti, pratiti i uspoređivati iz godine u godinu:

NAZIV SEGMENTA OBUHVAT Bruto prihod 2011 (EURO)

(procjena)

Bruto prihod 2014

(EURO) (procjena)

Bruto prihod 2015

(EURO) (procjena)

1. Gradski turizam Pazina20

osim manifestacija

1.1 Smještajni gradski turizam svi smještajni objekti u Pazinu

Hotel samo smještaj bez cikloturista 149.379,44 149.379,44 149.379,44

Apartmani i sobe u gradu

1.2 Ugostiteljstvo u gradu

Kafići

Ponuda hrane i catering21

2. Smještajni turizam u kućama Svi „self catering“ smještajni 3.533.123,33

19

Robert Baćac: „Priručnik za bavljenje seoskim turizmom“, Ministarstvo turizma, Zagreb 2011 20

Sasvim je svejedno da li ćemo gradski turizam koji se događa u Pazinu uvrstiti u Ruralni turizam ili nećemo. Bjelodano je da taj segment ima sasvim drugačija pravila, rezultate i mogućnosti od ostatka ruralnog turizma u Središnjoj Istri, i treba ga zbog toga odvojeno promatrati 21

Catering je segment koji se ubrzano razvija poslijednjih godina i bilo bi korisno kad bi mogli procijeniti njegov volumen, međutim, to nam je za sada nemoguće, pa ga pribrajamo ponudi hrane

47

za odmor apartmanskog tipa objekti u središnjoj Istri osim apartmana u mjestu Pazin

vile s bazenom noćenja x cijena

apartmani sa ili bez bazena noćenja x cijena

Bed & Breakfast noćenja x cijena

3. Ugostiteljstvo (osim izletničkih punktova masovnog turizma, agroturizma i ugostiteljstva u Pazinu)

150.000,00

4. Agroturizam (gurmet + smještaj)

22

102.250,00

150.000,00

5. Izletnički punktovi masovnog turizma (Bani, Dušani, Pod Če..)

procijenjeni broj izletnika puta 50 kn

100.000,00

100.000,00

6. Manifestacije

ISAP23

90.666,67 284.933,00 344.933,30

Izložba vina središnje Istre 10.000,00

Istra Inspirit 800,00 4.285,71

7. Enduro turizam 37.920,00 63.120,00 63.120,00

8. Prodaja na kućnom pragu

Vinske ceste, 25.000,00

Medene točke,

Ceste maslinovog ulja,

Pršutane

9. Lovni turizam noćenja x cijena plus broj lovnih dana x 200 Eura

22.066,67

10. Cikloturizam

Višednevni agencijski cikloturistički aranžmani

(samo Hotel Lovac) 17.133,33

Biciklističke manifestacije (Downhill utrke u Gračišću itd)

11. Pješačenje, trekking, planinarenje

Višednevni agencijski pješački i trekking aranžmani

Broj grupa x trideset osoba po cijeni od 200

4.000,00

12. Atrakcije

Kaštel u Pazinu Broj ulaznica x cijena 3.466,67 3.466,67 3.466,67

Beram Broj ulaznica x cijena 3.466,67 3.466,67 3.466,67

Pouč. Pj staza Pazinska jama Broj ulaznica x cijena 2.800,00

2.800,00

2.800,00

Speleoavantura P. Jama Broj ulaznica x cijena 266,67 7.000,00 15.200,00

Zip line Broj ulaznica x cijena 933,33 64.000,00 96.000,00

13. Sportski ribolov Broj ulaznica x cijena 506,67 _ _

15. Kamping turizam Broj noćenja x cijena - -

22

promet Dana otvorenih vrata: 4 domaćinstva puta četiri vikenda puta 200 porcija puta 60 kuna jednako 192.000,00 KN ili 25600 eura i nek je čitave godine još bar tri puta toliko to je 76500 eura, plus smještaj 1545noćenja puta 125 kuna jednako 25750 eura, od 2015 dva nova agroturizma 23

broj ulaznica puta cijena plus 500 narezanih pršuta po 400 kn, prosječno teških 7 kg, pri čemu tara iznosi 2 kg, plus 500 pršuta prosječno teških 7 kg prodanih u komadu po KN po 160 kn kila, plus ostala potrošnja prosječno 10 kn po osobi. IZRAČUN za 2014: 20.000 ulaznica po 20 kn =400.000 KN plus 500 narezanih i prodanih pršuta po cijeni 400KN po kg, pri čemu se sa svakog pršuta prosječno dobije 4,5 kn narezanog pršuta, što daje 900.000 kn narezanih pršuta, plus prodanih 500 pršuta u komadu po 170 kg po kili, pri čemu prosječni pršut teži 7,5 kg iznosi 637.000,00 KN. plus prosječno 10 kn dodatne potrošnje po svakom posjetitelju što iznosi 200.000 KN Sveukupno 2014= 400.000 + 900.000 + 637.000 + 200.000 = 2.137.000 KN ili 284933,3 EURA; IZRAČUN za 2015: 20.000 ulaznica po 20 kn =400.000 KN plus 750 narezanih i prodanih pršuta po cijeni 400KN po kg, pri čemu se sa svakog pršuta prosječno dobije 4,5 kn narezanog pršuta, što daje 1.350.000 kn narezanih pršuta, plus prodanih 500 pršuta u komadu po 170 kg po kili, pri čemu prosječni pršut teži 7,5 kg iznosi 637.000,00 KN. plus prosječno 10 kn dodatne potrošnje po svakom posjetitelju što iznosi 200.000 KN Sveukupno 2014= 400.000 + 1.350.000+ 637.000 + 200.000 = 2.587.000

48

3.5.4. Segmenti ruralnog turizma u središnjoj Istri i njihove karakteristike

3.5.4.1. Gradski turizam Pazina

Obuhvaća sve smještajne i ugostiteljske objekte u naselju Pazin, koji, zbog toga što se nalaze u

najvećem gradu unutrašnjosti Istre Istre privlače drugačiju publiku nego ostali. Dobar dio

prometa kojeg ostvaruju vezan je za društveni i poslovni život grada, za manifestacije koje se u

gradu odvijaju i sl. U gradskim je smještajnim objektima, a u tu grupu spada njih sedam,

prosječna duljina boravka 2014 iznosila samo 3,38 dana. Prosječne cijene iznosile su oko 120 KN

po osobi, međutim, za punjenje gradskih objekata nije nužno imati ugovor sa agencijom, jer se u

Pazinu zbog mnoštva događanja često traži krevet više. Većina gradskih objekata posluje čitave

godine, a cijene im se ne mijenjaju ovisno o sezoni kao drugdje u Istri, već ostaju iste čitave

godine. Svi oni zajedno ostvare preko 3000 noćenja godišnje, pri čemu više od dvije trećine te

brojke otpada na Apartmane Laura.

Osim privatnog smještaja u Pazinu je aktivan i Hotel Lovac , koji sam ostvaruje do 5000 noćenja

godišnje, ali po dvostruko većim cijenama nego što su cijene u privatnom smještaju (prosječno

270 KN po osobi). Jedan od razloga za dobro popunjenje Lovca su vrlo povoljne cijene pansiona i

polupansiona. Prosječna duljina boravka na Lovcu je 1,9 dana.

3.5.4.2. Smještajni turizam u kućama za odmor apartmanskog tipa

Zajednička karakteristika ovih objekata je da nude najam kuće za odmor ili apartmana u kojem

gost ima mogućnosti sam pripremati obroke – tzv. „self catering accommodation“. To nikako ne

znači da gosti tih objekata uvijek sami pripremaju obroke, iako ima i takvih. Po slobodnoj procjeni

naših iznajmljivača oni u 50% slučajeva koriste i usluge lokalnih konoba i restorana.

Ovaj segment obuhvaća:

a) Vile (kuće za odmor ili apartmani) sa bazenom

Ovaj tip objekata je u središnjoj Istri danas prevladavajući i u njemu se ostvaruje čak 73% svih

noćenja TZSI (2014). Prosječna duljina boravka je visokih 9,3 dana. Najčešće posluju „od

subote do subote“ i ne primaju goste na kraće boravke. Cijene im se mijenjaju ovisno o

sezoni, gotovo isto kao i kod privatnog smještaja na istarskoj obali. Posluju neprekidno za

vrijeme proljetnih i ljetnih školskih praznika u Njemačkoj, a rijetke su vile koje imaju goste

prije i poslije toga. Vrlo je velika razlika u opremljenosti, kvaliteti i cijeni od jednog do drugog

objekta u ovom segmentu, pa planiramo dodatno raščlanjenje ovog segmenta po cjenovnim

razredima.

b) Kuće za odmor ili apartmani bez bazena (ili ruralni smještaj)

Ostvaruju oko 15% svih noćenja u središnjoj Istri (2014) uz prosječnu duljinu boravka od 8,8 dana

i posluju po sličnim principima kao i vile s bazenom, samo po nešto nižoj prosječnoj cijeni. I tu

vlada vrlo velika razlika u opremljenosti, kvaliteti i cijeni od jednog do drugog objekta pa

planiramo dodatno raščlanjenje ovog segmenta po cjenovnim razredima, iako je moguće

raščlanjenje i po načinu uređenja – odnosno atmosferi.

c) Ruralni Bed & Breakfast

Iako je u Evropi vrlo čest i tražen oblik smještaja, Bed&Breakfast u središnjoj Istri nije još u

potpunosti zaživio, vjerojatno zbog zahtjevne zakonske procedure za pripremu hrane. U tu nam u

tu grupu za sada spada samo jedan objekt, koji, međutim, izvrsno posluje. Valja napomenuti da i

većina objekata tipa agroturizam redovito pruža usluge doručka, a i neki od objekata koje smo

svrstali u grupu Smještaj u starim gradićima.

49

d) Specijalizirani smještajni objekti (za enduro motoriste, za planinare, za invalide)

3.5.4.3. Agroturizam

Agroturizam, odnosno smještajni i gourmet turizam na seljačkim domaćinstvima je segment koji je

započeo nagli uzlet prije 15 godina, zatim je sve do nedavno stagnirao i bilježio pad smještajnih

kapaciteta, da bi novi uzlet zadobio otvaranjem dva nova agroturizma: Agroturizma Stara Štala u

Borutu, na području Općine Cerovlje, te Agroturizma Botra Marija u Svetom Petru u Šumi, i

uspješnom organizacijom Dana otvorenih vrata u agroturizmima Istre u mjesecu studenom, što

organizira AZRRI, koji je na nivou Istre u posljednje vrijeme preuzeo inicijativu oko organizacije ovog

segmenta. Od postojećih 15-tak objekata u Istri njih 7 je na području TZSI. Odnos smještajnog i

ugostiteljskog dijela poslovanja jako varira od domaćinstva do domaćinstva, kao i odnos

poljoprivredne i turističke djelatnosti. Svi agroturizmi središnje Istre prikazani su na web stranici:

http://central-istria.com/hr/gastronomy-gourmet/agroturizam-agritourism

U segmentu smještaja ovi objekti ostvaruju oko 3000 noćenja godišnje, pri čemu neki niti ne koriste

usluge agencija. Cijene noćenja su im nešto više nego u ostalim objektima, prosječno oko 140 KN po

osobi na dan. Prosječna duljina boravka u agroturizmima središnje Istre je 2014 iznosila 3,8 dana,

međutim ako bi zanemarili agroturizam Ograde, koji posluju s jednim od dva objekta na potpuno isti

način kao i vile, pala bi na svega 2,8 dana. O uspješnosti ugostiteljskog segmenta agroturizama, na

žalost nemamo egzaktnih podataka.

Ohrabruje najnoviji primjer Agroturizma Stara štala, koji je otvoren uz pomoć bespovratnih sredstava

EU, i isprojektiran je tako da zadovolji upravo ciljnu skupinu kojoj je namijenjen. Za razliku od većine

ostalih agroturizama koji nude smještaj u apartmanima ili kućama za odmor, oni su ponudili smještaj

u dvokrevetnim sobama, tako da se gosti hrane u njihovom restoranu. Prvi su agroturizam koji je

sklopio ugovor sa portalom booking.com, gdje su unatoč višoj cijeni od prosjeka, već u drugoj godini

svog poslovanja ostvarili tek nešto manje od 1000 noćenja, te se našli među prvih 20 objekata u TZSI

po broju noćenja. U Staroj štali su za razliku od svih drugih objekata u središnjoj Istri najbrojniji bili

Francuzi, pa tek onda Nijemci, međutim, još je bitnije to da im je struktura gostiju po zemljama iz

kojih dolaze vrlo uravnotežena i ne prevladavaju tu Nijemci kao drugdje, već su Njemačka, Francuska,

Italija, Belgija, Nizozemska, Poljska i Hrvatska po broju gotovo izjednačene.

Agroturizam, odnosno turizam na seljačkim gospodarstvima se u Strategiji turizma Hrvatske posebno

ne spominje i ne izdvaja iz kategorije ruralnog turizma, a, već smo ranije primijetili, niti se u Master

planu Istre 2015 njemu ne pridaje nikakva pažnja. To pomalo čudi, s obzirom da se planira od Europe

prilično sredstava na osnovu poticanja ruralnog razvoja, a u svim su dosadašnjim natječajima, pa i u

onima Hrvatske turističke zajednice uvjeti bili da se domaćinstva bave poljoprivredom.

Ako se osvrnemo na „stari“ Master plan Istre u kojem se za naš klaster predviđalo otvaranje 25 novih

agroturizama (a, kako vidimo, otvorena su tek dva) i gdje je kao glavna karakteristika klastera bila

prihvaćena maksima „sačuvani tradicionalni način života“, onda su postavke Strategije turizma

Hrvatske i Master plana Istre iz naše perspektive veliki korak unazad.

Kroz radionice Strateškog planiranja koje će se organizirati za potrebe izrade Strategije turizma

Središnje Istre treba zajedno sa ključnim dionicima ovog segmenta utvrditi koji su ključni problemi,

izraditi problemsko stablo i predložiti mjere za njihovo rješavanje te ih poredati po prioritetima. Na

50

radionici sa svim dionicima turizma Središnje Istre treba odrediti koja će se važnost ubuduće u

središnjoj Istri poklanjati ovom segmentu.

SWOT ANALIZA AGROTURIZMA (dopuniti zajedno sa dionicima prilikom izrade Strategije)

SMJERNICE ZA AGROTURIZAM:

Do dovršetka izrade Strategije direktor TZSI provodit će slijedeće smjernice, za koje će se tražiti i

potvrda Turističkog vijeća TZ središnje Istre i Skupštine TZSI:

Turizmu na seljačkim domaćinstvima, odnosno agroturizmu, kao segmentu ruralnog turizma koji

ponajviše njeguje našu tradiciju i samu bit središnje Istre, daje se apsolutni prioritet prilikom svih

aktivnosti promocije i edukacije, tim više što je više od polovice svih agroturizama Istre na našem

području.

3.5.4.4. Izletnički punktovi masovnog turizma To su ugostiteljski objekti kojima je glavna aktivnost ugošćavanje izletničkih grupa koje dolaze na

jednodnevne agencijske izlete u središnju Istru sa istarske (istočne i zapadne) ili slovenske obale.

Različito su registrirani: neki kao konobe, drugi kao seljačka domaćinstva. Tu spadaju: Konoba Bani,

Seljačko domaćinstvo Dušani, te Agroturizam Pod Čeripnjon, a u novije vrijeme njihov primjer slijede i

neki vinari organizirajući vinske probe za slične izletničke grupe: Vina Bažon, Vina Anđelini i Vina

Baćac. Nemamo egzaktnih podataka o broju izletnika u tim objektima niti o njihovom prometu, osim

podataka o uplatama članarine, onih koji to čine. Problem u praćenju ovog segmenta nam predstavlja

i to što od Ureda za gospodarstvo ne dobivamo obavijest kad se neki objekt iz te kategorije otvori,

preregistrira ili ugasi, a objekti koji su OPG nisu čak ni obveznici plaćanja članarine TZ-u.

3.5.4.5. Klasično ugostiteljstvo Ovaj segment čine uglavnom konobe, kojih ima u većini mjesta unutrašnjosti Istre: Beram, Gračišće,

Boljun, Kringa, Vranja, Karojba..., ali su u unutrašnjosti Istre popularne i Pizzeri-e. Svi su oni, zajedno

sa klasičnim restoranima, agroturizmima, pečenjarnicama prikazani na web stranici http://central-

istria.com/hr/gastronomy-gourmet/restaurants-restorani-konobe. Iako brojke noćenja u središnjoj

Istri vrtoglavo rastu, to se za sada nije odrazilo na otvaranje novih ugostiteljskih objekata, čak su u

zadnje dvije godine zatvoreni Konoba Vinja u Pazinu, Konoba Štacion u Cerovlju, Poli boške u Katunu

Trviškom, Buffet Lori u Pazinskim Novakima i Pizzeria Hacienda u Šuranima. Nemamo, na žalost, niti

ovdje egzaktnih podataka o prometu tim objektima. Tek posredno možemo, preko iznosa članarine

koju nam plaćaju steći dojam o njihovoj uspješnosti, pri čemu su podaci nakon uvođenja fiskalizacije

puno relevantniji. Po tim podacima ispada da cafee barovi u središnjoj Istri ostvaruju puno veći

promet.

3.5.4.6. Manifestacije Vrlo zanimljiv segment ruralnog turizma, koji je u zadnjih je desetak godina doživio veliki rast, te se

sada već tradicionalno na području TZSI održavaju brojne manifestacije namijenjene raznim temama i

raznim segmentima gostiju. Sve su objavljene na adresi: http://central-istria.com/hr/dogadjanja-

events , a zajednička baza manifestacija koju konstantno nadopunjavamo vidljiva je na više web

portala, kao npr: www.ipazin.net, www.pazin.hr itd. Okosnica organizacije manifestacija su JLS, koje

svaka na svom području sponzoriraju organizatore i tako osiguravaju višegodišnji kontinuitet

manifestacija. Kod svih je manifestacija financijska pomoć koju odobravaju JLS zapravo ključna za

njihov opstanak i do danas se još nije „izrodila“ niti jedna značajnija nova manifestacija bez

51

„blagoslova“ nadležne JLS. Posjećenost manifestacija je različita i često ovisi o lijepom vremenu, a

jako ovisi i o srodnim manifestacijama koje se istovremeno održavaju u okruženju. O isplativosti

manifestacija nemamo podataka, osim podataka objavljenih u medijima, koji su često vrlo grubo

procijenjeni. Neke od manifestacija generiraju i povećan promet u smještajnim objektima, ali prije

svega u ugostiteljstvu, pa ne čudi da su ugostitelji spremni dobro platiti kako bi dobili štand na nekoj

masovno posjećenoj manifestaciji ili „pučkoj fešti“, kao što je „Bartulja“ u Žminju, „Rim“ u Pazinu i sl,

pa često čujemo kako ugostitelji za „dva dana Bartulje zarade više nego čitave godine u vlastitom

objektu“.

Osim „pučkih fešti“ popularne su i dobro prihvaćene manifestacije posvećene jednoj jedinoj

namirnici, npr. hrani ili piću, pa tako imamo festival pršuta u Tinjanu, kobasica u Svetom Petru, vina u

Gračišću, meda u Pazinu, tartufa u Livadama, Motovunu, Buzetu, kestena u Oprtlju, mladoga vina u

Savičenti, Beerfest u Svetom Lovreču, rakije u Humu, pulaštri u Funčići, „fruti“ u Kaldiru, smokve i

smokvenjaka u Barbanu, industrijske konoplje u Humu…Što je proizvod koji je tema festivala

atraktivniji to je šansa da festival uspije i da se održi - veća. Pokušalo se i sa nekim manje atraktivnim

proizvodima, npr. kruhom u Rakotulama, lavandom u selu Pariži, jabukama u Pazinu, ali se takvi

pokušaji nisu dugo održali.

Najuspješnije takve manifestacije na području središnje Istre, koje već ostvaruju značajan obrt

sredstava, a ktome i snažno doprinose popularizaciji proizvoda kojeg promoviraju su festival pršuta

ISAP u Tinjanu, za koji procijenjujemo da ostvaruje obrat novca od oko 344.933,30 EURA (procjena za

2015), te Izložba vina središnje Istre u Gračišću, a tim će se uspješnim primjerima vjerojatno vrlo brzo

priključiti i festival kobasica u Svetom Petru u Šumi.

Dok se većina „pučkih fešti“ obraća domicilnom stanovništvu, „festivali namirnica“ se obraćaju širem

području, pa tako na Izložbu vina u Gračišće vode i organizirani autobusi iz Rijeke, Zagreba, Pule,

slovenskog primorja i čitave Istre, a slično je i isa ISAP-om.

Zanimljivo je da su festivali posvećeni kulturnim sadržajima, čak i kad je ulaz besplatan, znatno manje

posjećeni, iako ponekad imaju na programu i atraktivne gastronomske sadržaje. Nekad popularne

smotre folklora se tako, čini se, održavaju samo po inerciji i na njima se, čak i kad se usred ljeta

održavaju samo 10 km daleko od istarske obale – strani turisti mogu izbrojati na prste jedne ruke.

Primjer za to je smotra folklora u Sv. Lovreču. S druge strane „cvjetaju“ festivali klapa u Istri, što je

tradicija uvezena iz Dalmacije, a koja je u Istri našla brojne poklonike.

Povijesni festivali sa kostimiranim sudionicima također su u modi, a među njima su najuspješniji

srednjovjekovni festival u Savičenti i porečka Giostra, iz kojih su izrasli i samostalni gourmet eventi

koji se organiziraju pod imenom „Istra inspirit“, kao i pazinski „Jules Verne: Bijeg iz Kaštela“, koji je

nastao na temeljima pazinskih Dana Julesa Vernea..

Neka su mjesta u Istri posebno uspješna u organizaciji manifestacija pa tako Gračišćani vole reći za

svoje mjesto da je „malo mjesto za velike fešte“. Njima uz bok po organizaciji je čitava Buzeština gdje

je nekadašnja dugogodišnja tradicija organizacije karnevala putem organiziranih maškaranih grupa i

uz suradnju svih institucija uspješno pretočena u nove uspješne manifestacije kao što je „Subotina po

starinski“, koja je svoju komercijalnu verziju dobila također u obliku Istra inspirit eventa pod nazivom

„Buzet po starinski“, a nadaleko je po uspješnim manifestacijama poznat i Svetvinčenat, koji uspjeh

svojih brojnih manifestacija dijelom duguje i činjenici da je tek desetak minuta vožnje udaljen od

najvećeg istarskog grada.

52

Veliki faktor uspješnosti manifestacija je i „pozornica“ na kojoj se one odvijaju, pa su tako i Gračišće i

Svetvinčenat i Buzet svoje manifestacije smjestili u atraktivne starogradske jezgre, što ima veliki

utjecaj na posebnu atmosferu koja onda privlači i goste iz udaljenijih krajeva, a bio je i dobar povod

da se starogradske jezgre dodatno urede.

Dobar dio spomenutih manifestacija odvija se uz financijsku pomoć lokalnih turističke zajednice ili u

organizaciji ili suorganizaciji turističke zajednice (Buzet, Svetvinčenat).

I na području središnje Istre ima razloga da Turistička zajednica Središnje Istre sudjeluje u organizaciji,

suorganizaciji ili financiranju manifestacija, kao što je nekad to radila Turistička zajednica Grada

Pazina (Pazinske mačkare, Dani Julesa Vernea, Plodovi jeseni itd…). Tim više što od ove godine i

budžet to dopušta. Kod nas je međutim situacija malo kompliciranija, jer nismo nadležni za jedno

mjesto (kao Savičenta) niti za tri mjesta (kao Buzet), već za čak devet JLS i čak petnaestak do dvadeset

različitih mjesta koja sva imaju turistički potencijalno zanimljive manifestacije. Zbog tako velikog

broja mjesta nužno je prilikom suorganizacije ili sufinanciranja naših manifestacija unaprijed voditi

računa o tome da se sredstva pravedno rasporede na sve JLS koje sudjeluju u TZSI, o čemu je

Turističko vijeće TZSI već raspravljalo, te je u pripremi i pravilnik za sponzoriranje manifestacija.

U procesu izrade Strategije turizma središnje Istre treba također planirati razvoj novih manifestacija

te odrediti prioritete, za što treba imati konsenzus svih dionika.

U međuvremenu, dok se Strategija ne izradi, direktor turističkog ureda predlaže slijedeće smjernice

za razvoj manifestacija, koje će se raspraviti i na Turističkom vijeću TZSI te primjenjivati do usvajanja

Strategije:

SMJERNICE ZA MANIFESTACIJE:

Financijski će se pomagati manifestacije koje podupiru i nadležne JLS, za što organizator

treba podastrijeti dokaz.

Dodatno će se sa značajnijim iznosima financijski pomagati manifestacije za koje se procijeni

da imaju turistički potencijal u slučaju kada se sa organizatorom i nadležnom JLS potpiše

ugovor o podupiranju takvih manifestacija najmanje tri godine zaredom, sa ciljem da

manifestacija u tri godine postane financijski održiva, nakon čega će se sredstva usmjeriti u

druge manifestacije.

TZSI će od organizatora manifestacija koje se sufinanciraju zahtjevati financijska izvješća, tako

da ima egzaktne pokazatelje o svrsishodnosti održavanja

Manifestacije će se financirati na temelju javno objavljenog pravilnika, zahtjevi za

sponzorstvo slat će se elektronskim putem

3.5.4.7. Enduro, off road i quad turizam Ova se podgrupa pustolovnog i sportskog turizma u Strategiji turizma Hrvatske uopće ne spominje, a

ne spominje je niti Master plan turizma Istre 2015. Međutim, ona svakako postoji, razvija se i treba

ozbiljno razmotriti sve njene pojavne oblike, koristi od nje i njene mane. Nekada su se organizirala

isključivo jedno- ili dvodnevna okupljanja ljubitelja ovih sportova, kao npr. “Pazin off road” (agencija

V.I.B. od 1996), “Kašćerga off road” (Šćulac), “Tinjan off road” (konoba Điđi), “Motovun off road”,

itd. Osim vožnji po zatvorenim privatnim ili javnim off road – poligonima, takve su manifestacije često

uključivale i vožnju po “roadbook-u” ili putnoj knjizi, odnosno po atraktivnim javnim ili privatnim

putevima središnje Istre.

53

Donošenje novog Zakona o zaštititi prirode 2005 godine je djelomično usporilo komercijalni razvoj

ovih aktivnosti, pogotovo što se tiče vožnji van zvaničnih puteva, jer su bile predviđene stroge kazne

za vozače i za organizatore koji takve aktivnosti provode, a nemaju za to dozvolu od Ministarstva. Što

više, Zakonom je propisano da za organiziranje vožnje, vožnju i parkiranje vozila na motorni pogon

(test vožnje, cross vožnje, off-road vožnje, športske, natjecateljske i promidžbene vožnje, i sl.) izvan

svih vrsta cesta, na poljskim putovima i uređenim stazama potrebno je ishoditi dopuštenje

Ministarstva uz suglasnost središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove poljoprivrede i

šumarstva.

Neki su se organizatori tada okrenuli svojim privatnim terenima, odnosno zatvorenim poligonima za

vožnju pa je takva vrsta ponude i predstavljena na web stranici Turističke zajednice središnje Istre:

http://central-istria.com/hr/aktivnosti-activities/offroad

Od navedenih organizatora koji djeluju na području TZ središnje Istre neki ipak prakticiraju vožnju po

nerazvrstanim cestama i puteljcima, što je vidljivo sa njihovih web stranica, facebook profila I

youtube kanala.

Osim njih, jednodnevne ili višednevne off road vožnje na našem području organiziraju i drugi klubovi i

agencije iz čitave Istre, npr. Istra Adventure iz Barbana (www.istra-adventure.com ) , Istriana travel iz

Buzeta http://www.toursistria.com/road-istria-tour, Istra Experience

http://www.istriaexperience.com/hr/4x4-istria-tour itd.

Da li su u međuvremenu organizatori takvih evenata i izleta zadobili povjerenje Ministarstva i

priskrbili potrebne dozvole, ne znamo. Neki su potrebne dozvole za vožnju po nerazvrstanim cestama

tražili direktno od nadležnih jedinica lokalne samouprave, koje su imale, koliko smo saznali, vrlo

različit pogled na tu problematiku, pa je tako, navodno, Općina Gračišće branila takve vožnje na svom

području, a susjedni Grad Pazin ih je dopuštao, a neke druge JLS su ignorirale problem, “zažmirile na

jedno oko” i nadale se da se nitko od lokalnih stanovnika neće buniti. Na taj način ta vrsta aktivnosti

funkcionira i dan danas.

Kolika je korist od ovog vida turizma?

Iznajmljivač Branko Bašić iz Lupoglava specijaliziran je za smještaj i organizaciju boravka Enduro moto

turista. U tijeku 2011 godine je u svojem objektu sa dvokrevetnim sobama u naselju Škratlji, (Općina

Lupoglav) ostvario 274 dolazaka i 632 noćenja isključivo u tom segmentu turizma. Sličan rezultat ima

svake godine do danas. Radi se o grupama od 8 do 10 motorista, najvećim dijelom iz Austrije I

Njemačke, koji voze vlastite ili unajmljene enduro motore po uređenoj enduro stazi koja se nalazi na

privatnom terenu g. Bašića, te dolaze najviše vikendom, i ostaju u Istri prosječno dva dana, a u

proljeće 2015 prosjek skače na 3 dana. Procjenjujemo da taj vid turizma generira potrošnju od

otprilike 60 eura dnevno (smještaj, ugostiteljstvo, najam motora, startnina…), što je u 2011 iznosilo

ukupno 37.920,00 EURA.

Osim Bašića, višednevne boravke organizira i Enduro Croatia Tours iz Pićna, pri čemu su gosti –

motorist smješteni u nekoliko objekata središnje Istre, od kojih barem jedan – Floričići pripada našem

području. Nemamo načina u TZSI da točno izmjerimo koliko noćenja ostvaruju u Floričićima motoristi,

ali procjenjujemo da na taj način ostvaruju oko 320 noćenja godišnje, što bi generiralo potrošnju od

minimalno 19.200,00 EURA godišnje.

54

U listopadu 2015 je agencija Illustris Travell iz Pule organizirala promotivni sedmodnevni boravak u

Hrvatskoj za skupinu od tridesetak francuskih zaljubljenika u off road I buggy vožnje24, pri čemu su

naglasili da se radi o zahtjevnijoj i bolje platežnoj klijenteli koja je boravila dva dana u Hotelu Lovac u

Pazinu, a koja bi mogla pohoditi Istru ubuduće barem četiri puta godišnje. Procjenjujemo (vrlo

slobodno) da je dnevna potrošnja ove grupe iznosila oko 100 EURA po osobi, što bi u konačnici

iznosilo 6.000.00 EURA.

Dakle, minimalni prihod od Enduro i Offroad turizma u središnjoj Istri iznosio je u 2015 godini 63.120

EURA, što ovaj vid turizma čini značajnim, tim više što ima velike mogućnosti rasta, a i odvija se u

pred i posezoni, u vrijeme kada nema “ljetnih” gostiju.

Međutim, otvara se pitanje, želimo li mi takvu vrstu turizma ili ne? Ako želimo, pod kojim uvjetima?

Prilikom izrade Strategije turizma središnje Istre trebamo naći odgovor na slijedeća pitanja:

Koje JLS na području središnje podržavaju i pod kojim uvjetima ovakav vid turizma.

Koliko je ovaj vid turizma kompatibilan sa razvojem pješačkih i biciklističkih staza i kako to

uskladiti?

Zakonska podloga I Odluke JLS-a vezane uz vožnje izvan kolnika:

Zakonom o sigurnosti prometa na cestama25 iz 2008 godine određeno je da “Jedinice lokalne i

područne (regionalne) samouprave… uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za unutarnje

poslove, uređuju promet na svom području tako da …određuju površinu na kojoj će se obavljati: test

vožnja, terenska vožnja (cross), vožnja izvan kolnika (off road), sportske, enduro i promidžbene

vožnje“. Ista odredba sačuvana je i u kasnijim izmjenama i dopunama ovog Zakona (48/10., 74/11.,

80/13., 158/13. i 92/14. ) pa je nalazimo i u pročišćenom tekstu26. Iako neke JLS na širem području

Središnje Istre imaju usvojene Odluke o prometu ili slične odluke, za sada je off road vožnju pokušao

regulirati samo Grad Buzet27. Odluka je bila na javnoj raspravi 2014 godine, ali nemamo informaciju

da li je odluka na koncu usvojena i u kojem obliku. Grad Pazin je svoju Odluku iz 1998 nadopunio i

izmjenio 2009 godine, ali u nadopunama nije regulirana i problematika vožnje izvan kolnika. Slično je

i bilo i u Općini Motovun koja u uvodnom dijelu svoje Odluke navodi da se njome regulira vožnja

izvan kolnika, ali kasnije u tekstu o tome više nema niti riječi.

SMJERNICE ZA OFF ROAD, QUAD I ENDURO TURIZAM

Do donošenja Strategije turizma središnje Istre Turistički ured u Pazinu držat će se slijedećih

smjernica, za koje ćemo tražiti i mišljenje Turističkog vijeća:

Maksimalno podržavamo razvoj off road, enduro i quad turizma sve dok se vožnja odvija na

privatnim terenima organizatora, odnosno zatvorenim poligonima.

Protiv smo vožnje nerazvrstanim lokalnim cestama i šumskim stazama, osim ako nisu

prethodno zatražene i dobivene dozvole od nadležnih JLS-a i Ministarstva. U skladu sa svojim

24

http://www.adventureallroad.com/croatie/ 25

Zakon o sigurnosti prometa na cestama, Narodne novine br.: 67, 09.06.2008.članak 5, stavak 1, točka 12 26

http://www.zakon.hr/z/78/Zakon-o-sigurnosti-prometa-na-cestama 27

http://www.buzet.hr/fileadmin/dokumenti/Javna_rasprava_uredenje_prometa/Odluka_o_uredenju_prometa.pdf

55

mogućnostima poduzeti ćemo akcije da biciklisti, lovci i planinari koji zateknu vozače na

terenu šalju fotografije Turističkoj zajednici, koja će svaki slučaj provjeravati sa Odjelom za

komunalni sustav Grada Pazina i sa drugim općinama na koje se slučaj odnosi, te sa

nadležnim Ministarstvom, koje bi za te aktivnosti trebalo davati suglasnost.

Sa JLS-ima I Ministarstvom ćemo pokušati dogovoriti da o dozvolama koje se odnose na takvu vrstu

vožnje obavještavaju ubuduće i nas kao nadležnu turističku zajednicu, kako bi te aktivnosti mogli na

vrijeme uskladiti sa aktivnostima ostalih segmenata turista.

KORISNI LINKOVI ZA OBRADITI:

http://porestina.info/1000-km-ilegalnih-staza-devastira-istarski-krajolik/

http://casopis.hrsume.hr/pdf/112.pdf (ISTI? TEKST ISTOG AUTORA)

PROBLEMI KOJI SE NAMEĆU: Strategija korištenja prostora

3.5.4.8. Prodaja na kućnom pragu

Pod prodajom na kućnom pragu podrazumjevamo prodaju tradicionalnih proizvoda istarskog sela

direktno turistima na vlastitom OPG-u, u što spadaju:

Vinske ceste, http://central-istria.com/hr/gastronomy-gourmet/vinari-winemakers

Medene točke, http://central-istria.com/hr/gastronomy-gourmet/medari-beekeepers

Ceste maslinovog ulja, http://central-istria.com/hr/gastronomy-gourmet/maslinari-olive-oil

Pršutane itd. http://central-istria.com/hr/gastronomy-gourmet/prsut

Svi su ti spomenuti proizvodi/đači u domeni Ministarstva poljopri vrede i turistička zajednica nema

nikakve ingerencije nad njima, međutim, ponuda na domaćinstvima organizirana u ceste vina, meda,

pršuta, ulja… uvelike doprinosi atraktivnosti nekog područja, pa ih smatramo sastavnim dijelom

turističke ponude Središnje Istre.

Pravilnik o prodaji vlastitih poljoprivrednih proizvoda proizvedenih na obiteljskom poljoprivrednom

gospodarstvu (NN od 24.lipnja 2014) dodatno je liberalizirao ovakve djelatnosti, a brojni evropski

natječaji koji su OPG-ima dostupni zasigurno će dodatno ojačati ponudu na terenu.

Kroz radionice Strateškog planiranja koje će se organizirati za potrebe izrade Strategije turizma

Središnje Istre treba zajedno sa ključnim dionicima ovog segmenta utvrditi koji su ključni problemi

kod prezentacije i prodaje proizvoda OPG-a krajnjem kupcu „na malo“ na kućnom pragu, izraditi

problemsko stablo i predložiti mjere za njihovo rješavanje te ih poredati po prioritetima. Na radionici

sa svim dionicima turizma Središnje Istre treba odrediti koja će se važnost ubuduće u središnjoj Istri

poklanjati ovom segmentu.

PRIJEDLOG MJERA ZA OPG

Organizacija tečajeva stranih jezika za članove OPG-a koji prodaju poljoprivredne proizvode na OPG-u

Označavanje OPG-a smeđom signalizacijom

Predstavljanje OPG-a na stranicama www.central-istra.com (četiri jezika) i u svim tiskanim materijalima

Angažiranje OPG-a na prezentacijama, sajmovima i sl.

Dodatna promocija posebno zanimljivih autohtonih proizvoda

56

Suorganizacija manifestacija koje promoviraju autohtone proizvode OPG-a

Poticanje plasmana proizvoda lokalnih OPG-a u turističke objekte središnje Istre

3.5.4.9. Lovni i ribolovni turizam 3.5.4.9.1. Lovni turizam

U Strategiji turizma Hrvatske lovni je turizam prikazan kao grana pustolovnog i sportskog turizma,

međutim za lov se ne navode nikakvi posebni planovi i mjere.

U Istru godišnje prosječno dolazi 1100 lovaca turista koji svaki prosječno za lovnu aktivnost potroše

2.500,00 EUR godišnje što daje ukupan prihod od oko 2.700.000,00 EUR godišnje28.

U središnjoj Istri funkcionira uglavnom lov na šljuke, koje su zanimljive talijanskim lovcima i to na

način da zakupe dio lovišta nekog lovačkog društva29 na određeno vrijeme ili zakupe samo određene

„lovne dane“, te plate lovca pratioca koji ih prati u lovištu. Smještaj je u privatnim apartmanima koji

imaju i bokseve za pse, a često i u neregistriranim objektima. Po evidenciji TZSI takav oblik turizma

evidentiran je u smještajnim objektima Pazina, Draguća, Tinjana i Sv. Lovreča, vjerojatno i Lupoglava,

ali nemamo podatke.

Rezultati u TZSI 2011: oko 57 dolazaka i 124 noćenja.

3.5.4.9.2. Ribolovni turizam Ponuda ribolova na slatkim vodama u TZSI predstavljena je na web stranici http://central-

istria.com/hr/aktivnosti-activities/ribolov-fishing Na našem se području sportskim ribolovom

organizirano bavi, i o ribolovnim vodama brine Športsko ribolovno društvo “Pazinčica”. Glavnina

aktivnosti društva odvija se na području Općine Cerovlje, gdje su u iskopima gline koje je nekad

koristila tvornica opeka uređene rivolovne vode – Bare Cerovlje na kojima se više puta godišnje

održavaju lokalna ali i međunarodna takmičenja ribolovaca.

3.5.5.10 Cikloturizam

Obrađen je pod točkom 3.2. „Cikloturizam“

28 Sa stranica Lovačkog saveza Istarske županije - http://www.lsiz.hr/o-nama.php ; Zanimljiv prikaz

situacije u lovnom turizmu Hrvatske nalazi se i ovdje.

29 Lovačka društva na području TZ središnje Istre: (kotakt podaci na www.lsiz.hr) :Lovačko

društvo"Fazan" Motovun, Veli Jože 15, 2424 Motovun, Lovačka udruga"Golub" TinjanTinjan 2, 52444 Tinjan, Lovačko društvo"Kamenjarka Pićan" Pićan, Čehi 2 d, 52332 Pićan, Lovačka udruga"Kolinka" Gračišće, Loža 1, 52403 Gračišće, Lovačko društvo"Lim" Vrsar, Trg Degrassi 5, 52450 Vrsar, Lovačko društvo"Roč" Roč, Kortina 1, 52425 Roč, Udruga lovaca"Srna" Sv. Lovreč, Istarska 28, 52448 Sv. Lovreč, Lovačka udruga"Srnjak" Lupoglav, Lupoglav 17, 52426 Lupoglav, Lovačko društvo"Šljuka" Cerovlje, Cerovlje 12, 52402 Cerovlje, Lovačka udruga"Vepar" Pazin, M. B. Rašana 10/a, 52000 Pazin

57

3.5.5.11 Pješačenje, trekking, planinarenje

U Strategiji turizma Hrvatske se pješačenje ne tretira kao poseban segment turizma, već se pješačke

staze podrazumijevaju pod turističku destinacijsku infrastrukturu, te se planira poticati daljnje

uređenje pješačkih staza i šetnica po destinacijama.

U starom Master planu Istre 2004-2012 je pješačenje bilo odabrano kao jedan od ključnih proizvoda u klasteru Unutrašnja Istra, zajedno sa eno-gastronomijom, ruralnim i agro turizmom, biciklističkim stazama i touring-om. U novom prijedlogu Master plana 2015 se pješačenje spominje samo usput i to kao šetnice „lungo mare“ ili šetnice u park šumama, ali ih se spominje i kao proizvod za koji će biti uveden sustav ocjenjivanja na nivou Istre. Među budućim investicijama se spominje pješačko - biciklistička staza Parenzana kao jedna od atrakcija u koju će se nastaviti ulagati. Ne spominje se niti sustav pješačkih, treking i planinarskih staza koje je istarski DMC za outdoor sportove u suradnji s lokalnim TZ-ima središnje Istre implementirao na području čitave Istre i javno objavio na adresi http://www.istria-trails.com/ Na području središnje Istre se u posljednjih petnaestak godina mnogo učinilo na osmišljavanju pješačkih staza, koje su danas sve objavljene na adresi: http://www.central-istria.com/hr/pjesacenje-walking. Osim što su pješačke staze zanimljive gostima koji borave u našim smještajnim objektima (potražnja za pješačkim stazama mnogo je veća od potražnje za biciklističkim stazama!), one predstavljaju i jedan od dodatnih motiva dolaska u središnju Istru turistima koji borave na istarskoj obali, zatim specijaliziranim pješačko/planinarskim grupama iz čitave Hrvatske, a povremeno i specijaliziranim stranim grupama. Postojanje mreže pješačkih staza dodatan je motiv za odabir središnje Istre kao destinacije boravka, što su nam potvrdile i ankete provedene među iznajmljivačima. Specijalizirani pješački višednevni aranžmani kod kojih gost pješači od jednog smještajnog objekta do drugog, a agencija mu transportira prtljagu, nisu se još potpuno udomaćili u Istri, iako je bilo, a i danas ih ima, više takvih pokušaja (npr. nizozemski SNP)30. Nedavno je iz tiska izašao i novi vodič na njemačkom sa opisom više staza na području Istre i Kvarnera31.

Lagane šetnice za goste koji borave u središnjoj Istri (do 2 sata)

Poludnevne pješačke staze 8 – 14 km

Cjelodnevne staze - preko 15 km

30

U poslijednje vrijeme se pojavilo više stranih agencija koje nude takve aranžmane, uglavnom za britanske goste: https://www.inntravel.co.uk/holidays/walking-holidays/croatia/across-the-istrian-peninsula http://www.onfootholidays.co.uk/Default.aspx/viewTour.16 http://www.responsibletravel.com/holiday/16598/croatia-self-guided-walking-holiday-istria-region http://www.walkingholidayinfo.co.uk/walking-holidays-croatia/walking-through-istria-CRFO02.php http://www.macsadventure.com/holiday-915/istria-vineyards-villages http://innwalking.com/product.aspx?id=1614&lang=1&mid=-1 ali i za njemačke goste: http://www.wandern.de/individualwanderungen/region/177/ http://www.meeres-steine.com/seiten/wandern.html 31

https://www.rother.de/rother%20wanderf%FChrer-istrien-4477.htm

58

Tabela xy. Tabelarni prikaz stanja na stazama Ime staze

KM

Vrs

ta s

taze

Ro

ther

istr

atra

ils

Cen

tral

Istr

ia

wan

der

map

ozn

ačen

a

Kar

ta p

df

Op

isn

i t

ekst

Pre

ved

eni

teks

t

od

ržav

anje

Staza sv. Šimuna 9 kružna GB, D, I Općina Gračišće

Staza sv. Silvestra 15 Kružna GB, D, I

Staza Sv. Kocijana 13 Kružna GB, D, I

Kratka šetnja po Boljunu i bližoj okolici

2 Kružna

Izlet na Stari Draguć 4

Pješačka staza Stari grad 4 Kružna

Karojba - Motovun via Parenzana, 6 km

6

Karojba - Vižinada via Parenzana, 10 km

10

Staza istarskog razvoda Udruga Valigaštar

U potrazi za Lupoglavom GB, D, I

Poučno pješačka staza Pazinska jama

1,3

Dolinom mlinova 7 Kružna

Đir do Pazinskog 2 Kružna TZSI

Po pazinskih bregi 14 Kružna TZSI i PDP

Pazin - Beram - Pazin 13 Kružna TZSI i PDP

Pazinski planinarski put 50 PD Pazinka

Staza Petra Fraščića 10 Kružna GB, D, I TZSI

Pazin - Gračišće 10,4

Pazin - Grdoselo 5 GB, D, I PD Pazinka

Od Pazina do Motovuna

Staza sv. Roka 3,2 GB, D, I Općina Pićan

Staza sv. Nicefora

Parenzana GB, D, I

Tour d'Špinovci 2x8 Kružna

Puč 0,7 Opć. Lovreč

Staza suhozida 13 Kružna GB, D, I TZSI

Poučna staza Vranjska Draga

Kružna PP Učka

Poučno pješačka staza Pazinska jama (1,3 km)

Poučno pješačka staza je jedina staza u Istri koja se naplaćuje međutim, veliko pitanje je da li zaslužuje tu naplatu. Stazom upravlja Muzej Grada Pazina, koji je suočen sa svakogodišnjim velikim troškovima popravljanja staze, prouzročenim sve češćim poplavama Pazinske jame. U jesen/zimu 2012/2013 staza u jami je bila pet puta poplavljivana, tako da je bila potpuno spremna za goste tek početkom kolovoza! Staza ima čitav niz nedostataka i česte su pritudžbe na funkcioniranje te atrakcije u Turističkom uredu, ali na žalost i na Trip advisoru i ostalim web portalima.

Đir do Pazinskog krova (2 km, kružna)

Staza je osmišljena u turističkom uredu na temelju čestih zahtjeva gostiju koji:

Ne žele platiti ulaznicu u Pazinsku jamu, a žele prošetati i vidjeti nešto zanimljivo

Prošli su Pazinsku jamu, ali imaju još vremena i energije na raspolaganju

Imaju sa sobom malu djecu, Pazinska jama im je preteška i žele nešto lakše

59

Čuli su za vodopad i traže informaciju kako ga posjetiti Sve ažurne upute ovisno o vremenskim prilikama, uključujući kartu staze dobiju u turističkom uredu. Stazu Turistički ured preporuča jedino za sušnog vremena i to u proljeće kada vodopad još uvijek teče, i kada je staza već očišćena. Kad bi se boljom regulacijom ispumpavanja vode iz Pazinčice, te sanacijom korita u vodopadu uspjelo produžiti dostupnost i atraktivnost ove staze bar do polovine srpnja bila bi to vrlo značajna atrakcija za Pazin. Dolinom mlinova (8 km, kružna) Pješačka staza Dolinom mlinova vodi od Pazina do vodopada Pazinski krov (0,8 km) i Zarečki krov (3,2 km). Ne preporuča se za kišnog vremena. Staza je na žalost već par godina „prekinuta“ na dva mjesta zbog privatnih vlasnika terena. Prvi je prekid uz uz lijevu obalu potoka kod Babenvira gdje je vlasnik terena Ivica Milotić ispočetka surađivao u nastojanjima da staza postane turistička atrakcija, a naknadno je promijenio mišljenje te je rušio namjerno stabla na stazu. Drugi je prekid pedesetak metara uzvodno od Mosta Dušani gdje je jedan vlasnik terena na isti način zapriječio prolaz stazom. Ukoliko se ubrzo ne pronađe rješenje, staza će se privremeno izbaciti iz promotivnih kanala.

Pazinski planinarski put (oko 40 km) Osmislili članovi PD Pazinka iz Pazina. Nemamo informacija o posjećenosti niti o eventualnim problemima na stazi. Pješačka staza Stari grad (4 - 9km, kružna) Drugi dio staze koji od Starog grada vodi preko Malenice u Grdoselo je problematičan. Kad je staza bila prvi put otvorena imala je 5-6 drvenih mostića, koji su do sada svi istrunuli jer su bili građeni od lošeg drva i danas niti jedan više ne stoji. Drugi je problem što staza prolazi preko privatnih terena. Neki od vlasnika su sa time suglasni. Staza je objavljena u njemačkom vodiču Rother i trebalo bi je svakako osposobiti u suradnji s planinarskim društvom i mještanima. Pješačka staza Sv. Šimuna (11,5 km, kružna)

Na stazi su postavljeni putokazi koji djelomično zbunjuju posjetitelje jer ne slijede planinarske markacije, a netko ih je i micao. Najveći je problem na vodopadu Sopot gdje je nejasno kuda treba produžiti, pa mnogi produže preko mosta za Pićan umjesto u Floričiće. Mnogi gosti kada čuju da je drugi dio staze asfaltiran odustaju od staze. Razočaranje je i vodopad Sopot, koji je u toplom dijelu godine potpuno suh. Dodatni problem su enduro motoristi koji borave u obližnjim Floričićima i dijelom koriste istu stazu.

Staza sv. Roka u Pićnu

Staza svetog Roka u Pićnu započinje kod istoimene crkvice, na trgu pred gradskim vratima. Staza vodi do 3,2 km udaljenog vodopada Sopot, gdje se spaja sa Stazom svetog Šimuna, koja dolazi iz Gračišća. Nemamo trenutno informacija da li se još uvijek održava ni da li je označena, niti o problemima na stazi. Treba ispitati mogućnost kružne staze koja bi iz Pićna silazila do Sopota, zatim skretala desno te se po mogućnosti preko Benkovskog slapa vraćala u Pićan. Staza bi u kombinaciji sa prvim dijelom pješačke staze Svetog Šimuna bogla biti odlična jednosmjerna staza koja bi povezivala Gračišće i Pićan. Staza sv. Nicefora u Pićnu PIĆAN – PEDROVICA - BAŽONI – PIĆAN Stazu osmislila Općina Pićan uz pomoć planinara iz Labina te je na njoj organizirano nekoliko pješačenja. U 2013 je TZSI kandidirala neke strojne radove na toj stazi na prijedlog Općine Pićan na natječaj HTZ-a ali potpora nije dobivena. Vlasnički problemi.

60

Staza suhozida

Oko 4 km duga Pješačka staza suhozida spaja Kringu i Tinjan. Započinje u Kringi ispod velikog stabla ladonje, kod Europskog suhozida na zapadnom ulazu u mjesto. Za sada funkcionira jedino kao spojna (povezujuća staza između Tinjana i Kringe, iako se svake godine za vrijeme proljetnih i jesenskih manifestacija u Tinjanu organizira pješačenje, koje ne ide uvijek istom standardiziranom rutom. U 2013 godini smo sa g. Sonjom Vadinjof definirali točnu kružnu rutu koja vodi dolinom Drage. Problem se javio kod parcela u dolini koje su sve privatne. Stazu bi trebalo na više mjesta proširiti jer polako zarasta. Na nekim internet stranicama na hrvatskom staza ima loše kritike vezane za uređenje i oznake, pa bi to pod hitno trebalo ispraviti. Od Pazina do Motovuna (24 km) Stazu smo koncipirali u turističkom uredu na traženje grupe pješakinja koje su boravile u Pazinu i uputile se na noćenje u Motovun, nakon čega su nam poslale svoje vrlo pozitivne dojmove, te je od tada staza dostupna na internetu. U prvom dijelu se poklapa sa stazom Pazin – Beram Dušani i sa stazom Pazin – Beram - Pazin. Izraditi tekstualni opis, te publicirati pdf kartu na internetu. Nije potrebno označavati. Prethodno izvidjeti i dogovoriti skraćivanje staze na način da se na mjestu gdje staza dolazi do Berma (između Berma i Škriljina na spoju s asfaltom) očisti stari put prema njivama, te na taj način sada malo preduga staza skrati za još dva kilometra. Pazin – Gračišće (10,3 km)

PAZIN - IVOLI - ŠESTANI – GRAČIŠĆE Stazu smo koncipirali u turističkom uredu na traženje bračnog para pješaka iz Novog Zelanda te je dostupna na www.wandermap.net. (u verziji Gračišće – Pazin). Jako je povoljna za one koji spavaju danas u Pazinu sutra u Gračišću. Od istih smo gostiju i dobili povratne informacije o sitnim poboljšanjima koja treba učiniti iznad sela Šestani, te smo to prenijeli Planinarskom društvu Pazinka. Stazu nije potrebno označavati, već je samo podrobno opisati i time učiniti zanimljivijom, a kartu publicirati u pdf formatu, te je nuditi u sklopu pješačenja s noćenjem svakog dana u drugom mjestu. U potrazi za Lupoglavom (5 - 9 - 28 km) Staza vodi od željezničke stanice u Lupoglavu do ostataka Starog grada Lupoglava (Mahrenfels) i natrag (5 km). Duža verzija (9 km) se od Starog grada uzdiže na visoravan i spaja sa stazom Brest - Semić, te se preko vidikovca Pod Šćikovico i Semića vraća u Lupoglav. Postoji i još dulja verzija koja vodi do vrha Planik, sa noćenjem na planinarskom domu Korita, za koju savjetujemo dobru pripremu i upotrebu GPS-a. Staza je koncipirana u turističkom uredu u Pazinu i to u tri dužinske verzije. Djelomično se poklapa sa Pazinskim planinarskim putem. Za prvu verziju staze koja od željezničke stanice u Lupoglavu vodi u Mahrenfels i natrag potrebno je provjeriti stanje povratne rute od Mahrenfelsa preko sela Mariškići, te sve publicirati na webu. Provjeriti stanje markacija. Duža verzija se djelomično poklapa sa stazom Brest – Semić, odnosno, najduža se verzija križa s njom. Provjeriti stanje markacija sve do Semića, te od Semića do Lupoglava. Detektirati eventualnu potrebu redovitog održavanja i dogovoriti sa Općinom Lupoglav. Opisati i publicirati na internetu kao tekst, kao kartu i kao pdf. Provjeriti funkcionalnost najduže verzije staze koja preko poklona vodi na Korita, gdje zbog dužine staze treba planirati noćenje u Planinarskom domu. Definirati sve detalje sa voditeljima doma. Opisati i publicirati na internetu kao tekst, kao kartu i kao pdf. Sve tri verzije mogu biti jako atraktivne u spoju sa putovanjima vlakom, tako da su potencijalno jako zanimljive za planinare koji kreću iz Pule, Rijeke, Divače, Ljubljane…

Brest pod Učkom – Semić Staza započinje kod stare škole u mjestu Semići i vodi nas kolskim putem, desetak minuta ravnim dijelom, a zatim usponom od oko 15 minuta do vidikovca Pod Šćikovico. Tu je uređeno mjesto za

61

odmor s kojeg se pruža pogled na Lupoglav i širu okolicu. Staza se nastavlja kolskim putem i nakon 20 minuta skreće udesno na puteljak kroz šumicu prema rubu brda iznad Lupoglava te nastavlja njegovim rubom. Puteljak izbija ponovno na kolski put koji se spušta do livada zvanih Nad Grad i uspinje se do puta koji vodi prema Planiku. Ovim putem nastavljamo još desetak minuta do raskršća i skrećemo lijevo ravnim dijelom, a zatim se spuštamo u mjesto Brest. Kroz mjesto se prolazi asfaltiranom cestom do stare škole te potom dvjestotinjak metara kolskim putem, sve do vidikovca Nad Krog. Vidikovac s kojeg se pruža pogled na Vranju, Boljun i širu okolicu, također je uređen kao odmorište. Ukupna dužina staze je oko 7 km, a prelazi se laganim hodom i uz usputne odmore za 1 sat i 50 minuta. Povratak je istim putem. Staza sv. Silvestra

Inicijativa za kreiranje ove staze došla je od Općine Cerovlje, a TZSI se uključila sa 13.000 kn (10 je osigurano preko natječaja HTZ-a, za popravak mosta u Korelićima. Za goste koji borave u Draguću ili u Dragućkoj vali bilo bi jako zanimljivo pronaći i drugu rutu kojom bi se vratili na polazište, da ne idu istom rutom, te bi tako dobili kružnu stazu koja bi pospješila i izletnički turizam u Draguću. Nakon što se definira i povratna ruta treba stazu opisati, publicirati u tekstualnom i kartografskom, te pdf formatu. Staza uređena zalaganjem mještana i Općine Cerovlje u 2013. Nemamo još detalje. Staza sv. Kocijana Staza uređena zalaganjem mještana i Općine Cerovlje u 2013. Nemamo još detalje. SWOT analiza32

Snage

Slabosti

Prilike

Prijetnje

Postojeće smjernice za pješačenje33:

Podržavati razvoj staza za koje inicijativa stiže sa terena

Prednost ulaganja u staze dati onima koje su objavljene u stranim vodičima

Prednost ulaganja u staze dati onim stazama koje generiraju turističku potrošnju, pogotovo u

smislu povećanja broja noćenja, npr. višednevna organizirana pješačenja

Prilikom kreiranja novih staza voditi računa o vlasništvu terena kojim staze prolaze, a u

slučaju kada je to moguće sklapati sa vlasnicima terena dugoročni ugovor

3.5.5.12. Turizam atrakcija

Obrađen je u pod točkom “3.3. Kulturni turizam”

32

SWOT analizu treba napraviti sa dionicima ove vrste turizma prilikom izrade Strategije turizma Središnje Istre 33

Ovo su smjernice kojih se drži direktor turističkog ureda, a nakon usvajanja ovog dokumenta od strane Turističkog vijeća biti će to službeni stav TZSI. Na radionicama prilikom izrade Strategije turizma središnje Istre potrebno je provesti SWOT analizu sa dionicima koja će dodatno nadopuniti ovo smjernice.

62

3.5.5.13. Kamping turizam

U Master planu razvoja turizma 2003 – 2012 bila je predviđena izgradnja četiri kampa u središnjoj

Istri, od kojih jedan u Pazinu. Predviđala se gradnja posljednje generacije kampova. Nadalje,

Promjenama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti predviđena su kamping odmorišta kao nova

mogućnost, namijenjena turistima u kamperima, trailerima ili mobile home -ovima koji putuju od

destinacije do destinacije. Turistička zajednica središnje Istre (i prije TZ Grada Pazina) zalaže se već niz

godina, zajedno sa udrugom Urko iz Poreča i drugim pojedincima, za poticanje ovakvog oblika

turizma u središnjoj Istri, tako da smo do sada organizirali nekoliko stručnih skupova na kojima smo

tematiku pokušali približiti zainteresiranima, a više puta smo prilikom izmjena prostornih planova

pokušali i prostornim planerima ili vijećnicima JLS-a predložiti ovaj, za središnju Istru novi oblik

turizma. Kod prostornih planera Istre je sve do nedavno postojao veliki otpor tome, koji je konačno

uspješno „slomljen“ kada je i sama Istarska županija tijekom 2014 i 2015 provela projekt poticanja

uređenja malih kampova u Istri. Projekt je završen tiskanjem brošure sa uputama za potencijalne

investitore i objavom brošura na internetu na adresi http://www.istra-istria.hr/index.php?id=4128 .

U novom Master planu

Potražnja

U Istri do nedavno nije bilo niti jednog registriranog kampa koji nije na moru, što mnogi ljubitelji

prirode koji traže takav smještaj jednostavno ne mogu razumijeti. Dovoljno je da pogledamo

turističku kartu Italije, Njemačke ili Austrije pa da vidimo koliko takvih kampova postoji, a Sloveniju

da i ne spominjemo. Austrija npr. ima više kampova nego Hrvatska, a u Slovenija od tridesetak

kampova samo njih tri je na moru. Nije li upravo slovenski kamp “Šobec” godinama bio od strane

ADAC-a najbolje ocjenjivan kamp u bivšoj državi, bolji od svih naših kampova na obali?

Naravno da je u sadašnjoj situaciji teško uvjeriti domaće poduzetnike da investiraju u kamp u

unutrašnjosti Istre. Na sreću ima agroturističkih djelatnika koji su se u razgovoru sa svojim gostima iz

prve ruke uvjerili u isplativost takve investicije. Međutim, pored kampova, površinom i brojem većih,

postoje i druge vrste smještaja koje na mala vrata otvaraju mogućnost posjeta gradu za profil ljudi

skloniji toj vrsti turizma i putovanja.

Istraživanje potražnje

U tijeku 2002. i 2003. u Turističkom uredu u Pazinu statistički smo obrađivali upite turista. Od

636 obrađenih upita 2002 g., 36 je bilo za kampove u unutrašnjosti Istre (statistički obrađen samo

mjesec srpanj), a u 2003. bilo je obrađenih 1.752 upita, a od čega je za kampove bilo njih 45 (nisu svi

obrađeni).

Isto je mnogo upita bilo i 2004. i 2005, tako da smo u Turističkom uredu formirali peticiju za

otvaranje kampa u središnjoj Istri u koju potencijalni kamperi upisuju svoje želje. Budući da prilikom

izmjena prostornih planova naše primjedbe nisu uzete u obzir odustali smo od daljnjeg potpisivanja

peticije. Međutim, i dalje ima upita za sve vrste kampova.

Kamp odmorišta

Važan segment u kamp potražnji su i turisti koji svoj godišnji odmor provode u svojim

"trailerima" i "mobile -homeovima". Radi se o izuzetno pokretnim kamperima, koji nisu stacionirani

na jednom mjestu, već kruže Istrom i Hrvatskom i istražuju. Nije rijedak slučaj da i po četiri-pet takvih

"kamp kućica" noći na parkiralištu iza Spomen doma ili kod Župne crkve. Takvi gosti nisu nigdje

63

prijavljeni i ne plaćaju boravišnu pristojbu. Kako je po našem zakonu zabranjeno kampirati van

registriranih kampova, takvi gosti riskiraju i spavaju gdje stignu - po šumama, uz potoke itd.

U veljači 2006. je takbva mogućnost konačno i ozakonjena (ZAKON O UGOSTITELJSKOJ

DJELATNOSTI (NN 138, 20.12.2006.), ali nije gotovo nigdje u Hrvatskoj ta mogućnost iskorištena, jer

nije bila u prostornim planovima!

Noćenje (smještaj) gostiju u mobilnim "kamp-kućicama" tj. trailerima i mobile-homeovima za

svoj smještaj iziskuje najmanje moguće investicije. U nastavku nekoliko kratkih informacija o toj vrsti

smještaja - Kamp odmorištu, kao najjednostavnijem obliku kampa:

Kamp odmorište je smještajni objekt u kojem se gostima pružaju usluge kampiranja za

noćenje ili kraći odmor s vlastitom pokretnom opremom za kampiranje.

Kamp odmorište ima smještajne jedinice – kamp parcele i odgovarajuće sanitarije, a usluga

recepcije pruža se na zahtjev gosta.

U kamp odmorištu ne mogu se pružati usluge prehrane, pića, napitaka i slastica.

U navedenom smještaju gosti/turisti dolaze s pokretnim kamp-kućicama, parkiraju se na

predviđena mjesta najčešće u krugu grada/naselja, donekle povučena od svakodnevnog prometa. Na

navedenom parkirnom mjestu imaju priključak za struju, vodu, a ponekad i javni stalni ili mobilni WC.

Navedena mjesta su legalna i prijavljena, čime se lakše kontrolira dolazak takvih turista, a time se

lakše naplaćuje boravišna pristojba i eventualne druge pristojbe.

Potrebno je istaknuti da kamping odmorište koje je u međuvremenu uređeno u Motovunu NIJE

dobar primjer zbog veličine zahvata i zbog prevelikog troška investicije, što je potvrdio i Joao Alves

Pereira, Predsjednik svjetske asocijacije kampista i karavanista (FICC) kada je u rujnu 2015 obišao

istarska kamp odmorišta i lokacije za kampove34.

Najnoviji trendovi u Europi35

Prema istraživanjima Udruženih proizvođača kampera (APC) i Kamper vodiča «Portolano» 2015 ove

godine glavne destinacije prema preferencijama kamperista su tri europske turističke destinacije :

Skandinavija, Hrvatska i Njemačka s time da u Skandinaviji imamo oko 800 kamper odmorišta , u

Njemačkoj oko 2000, a u Hrvatskoj slovima i brojkom samo 6 ( Umag, Katun kod Baderne, Motovun,

Selina, Čakovec i Biograd na moru).

U Europi je danas 8 tisuća kamper odmorišta i parkirališta. Cijena koju će platiti kamperisti su za 2

tjedna (bez uključenog najma) u Hrvatskoj 1.100,00 eura, Njemačkojn 1250,00 eura i u Skandinaviji

1.550,00 eura. Prema dostupnim recentnim istraživanjima obećane destinacije za pasionirane

kamperiste su ipak zemlje Sjeverne Europe koji raspolažu s velikim prostranimm parcelama, s visokim

higijenskim standradima, mnogo većim nego na jugu Europe (dakle i u nas). Cijene se dnevno kreću

oko 15 eura za 24 satno zadržavanje na uređenim parkinzima i kamper odmorištima. Neki kamperisti

34

Članak o posjeti g. Pereire objavljen je dva puta u Glasu Istre, prvi put u skraćenom obliku 23. rujna 2015, a drugi put, u proširenom obliku, nakon desetak dana u posebnom prilogu Glasa Istre o turizmu. 35

Tekst o najnovijim trendovima poslao nam je g. Jerko Sladoljev, predsjednik Izvršnog odbora Udruge top kamping kvalitete, u rujnu 2015 godine prilikom posjete g Pereire, kojem je on ujedno bio domaćin

64

znaju dnevno prokrstariti oko 400 kilometara, tako da dodatno potroše na trajekte, mostarine i

ostale dađbine koje su neminovne za ovaj stil turističkog života.

U posljednje vrijeme sve više se rade karavane i reliji za avanturiste koji iz Sjevera Europe putuju i

iznad mjesec dana do na primjer Turske ili Kine, a u trendu 2015 godine su i familjarna putovanja ili

putovanja s prijateljima u kamperu: dobna struktura 39 godina, a u Njemačkoj nešto stariji - 48

godina.

Ove godine 3 milijuna europskih kamperista izabralo je ovaj stil kampiranja sličan biciklistima koji

zahtijeva organizacijski duh, maksimalnu adaptiranost situacijama kako vremenskim tako i putnim, s

mnogo iznenađenja, što čini ovaj stil turističkog života još ubudljivijim i zanimljivijim. Udruživanjem 6

osoba - dvije familje ili nekoliko prijatelja, dijeleći troškove po osobi dolazimo do nevjerojatno

primamljive i neoborivo jeftine forme uživanja u ljetnim avanturama.

Europa nudi 8.000 kamper odmorišta a 400 novih je najavljeno za 2016.godinu. Broj prodanih

kampera raste po stopi od 7.7 % godišnje a samo prošle godine je prodano ukupno 3.456 kampera.

U Italiji se godišnje naplati oko 600 milijuna eura za kupnju kampera i opreme za kamperista.

Kamperisti dnevno prođu preko 400 kilometara a prosječna cijena po parceli i danu u Europi je 10

Eura.

Godišnje za sada Hrvatska gubi oko 30 milijuna eura, ali ta cifra će rasti ako se ne otvore kamper

odmorišta i kamper parkirališta u većem broju. Već sada bi ih Hrvatska trebala imati 300. Jedina

„sreća“ za sada, kojom se amortizira manjak ponude, su postojeći kampovi koji pokušavaju dio svojih

kapaciteta odvojiti za kamperiste. No to nije ono što kamperisti traže. Oni traže male parking oaze

koje će koštati 10 eura po noći i gdje mogu biti mnogo mobilniji. Na prostornim planerima je dakle

sada da odriješe vrzino kolo mogućih lokacija i da ne limitiraju otvaranje takvih odmorišta do 10-20

parcela za fizičke osobe kao što je to sada slučaj u Istri.

Gdje je u Pazinu moguće urediti kamp odmorište?

Smještaj kampera bilo bi prikladno smjestiti čim bliže postojećoj infrastrukturi struje, vode,

kanalizacije. Iz tog aspekta, mjesta koja je najjednostavnije pripremiti za tako nešto navedena su niže,

s označenim mjestima za prihvat vozila. Vozila su simbolički označena crnim pravokutnicima.

Parkiralište iza Spomen-doma

Vlasnik – POU (Grad Pazin)

Prijedlog načina organizacije – Smjestiti kampere uz samu

zgradu (južna strana parkirališta) ili na njenu istočnu stranu

(prema igralištu).

Plusevi: blizina infrastrukture, blizina središta grada, lakoća

nadgledanja, sigurnost turista

Minusi: nešto prometnije mjesto, mogući problemi s nepravilnim

parkiranjem za vrijeme gužvi, opasnost oštećenja instalacija

vandalskim ponašanjima.

2. Na rubu Pazinske jame (dvije livade nedaleko

65

zgrade Usluge d.o.o.) (gradsko zemljište)

Prijedlog načina organizacije – Na navedenoj lokaciji postoji nekoliko mjesta na kojima bi se moglo

napraviti kampiralište: jedno je između stabala i ruba ponora, tik iznad ceste i upravne zgrade Usluge

d.o.o., drugo je nešto južnije (prema Hotelu Lovac) dok je moguća treća lokacija na livadi ispred

(povrh, s južne strane) zgrade Usluge d.o.o.

Plusevi: atraktivna lokacija tik uz najzanimljivije dijelove grada (Pazinska jama i starogradska jezgra),

blizina svih prometnica bez potrebe da se odlazi u gradski centar, mir i odsustvo prometa, lako se

organizira pražnjenje kemijskih WC-a

Minusi: udaljenost od trgovina i središta grada, mogućnost izgreda ili devastacija od mogućih

izgrednika, potrebno sprovesti infrastrukturu nešto dulje nego na parkiralištu Spomen doma.

3. Travnata terasa hotela Lovac

Vlasnik – Grad Pazin

Prijedlog načina organizacije – Mjesta za kampere

pripremila bi se na livadi podno hotela u jednom od

kuteva. Tiša d.o.o može vršiti prijave, a grad ubirati

Porez na korištenje javnih površina.

Plusevi: na rubu grada (bez potrebe prolaska kroz

gradski centar), blizu svih prometnih čvorišta,

mogućnost korištenja usluga hotela, atraktivan pogled,

mirna atmosfera. Usluga recepcije već postoji

Minusi: udaljenost trgovina.

4. Rijavac – sjeverna strana od ceste

Prijedlog načina organizacije –. Zemlja u vlasništvu Grada Pazina

mogla bi se uzeti u koncesiju na određeno srednjeročno

vremensko razdoblje. Prije kretanja u investiciju trebalo bi

sagledati zonu poplave i najoptimalniju lokaciju za sprovođenje

infrastrukture.

Plusevi: miran ambijent te udaljenost od gradske vreve, a opet

blizina najužeg gradskog središta, trgovina i ostalih događanja,

čvorište lijepih neasfalitranih puteljaka kroz prirodu.

Minusi: mogućnost poplave, eventualni problemi pri uzimanju

zemljišta u zakup, trebalo bi definirati mogućnost prenamjene

poljoprivrednog zemljišta u slučaju da je gradsko zemljište

poljoprivredne namjene.

5. Rijavac - južna strana ceste - prostor uz kuću i livada prema istoku

Prijedlog načina organizacije – S

unutarnje strane zavoja, pri samom

dnu spusta ka Pazinčici, s lijeve se

strane ceste nalazi jedna kućica pred

kojom se do ceste pruža livadica, a s

66

njene druge strane je veliko polje. Obje livade bi mogle poslužiti za «pokretanje» kampa. Trebalo bi

prije toga vidjeti namjenu zemljišta i eventualnu mogućnost prenamjene. Također, trebalo bi ispitati

zonu poplava.

Plusevi: miran ambijent te udaljenost od gradske vreve, a opet blizina najužeg gradskog središta,

trgovina i ostalih događanja, čvorište lijepih neasfalitranih puteljaka kroz prirodu.

Minusi: mogućnost poplave, eventualni problemi pri uzimanju zemljišta u zakup, trebalo bi definirati

mogućnost prenamjene poljoprivrednog zemljišta u slučaju da je gradsko zemljište poljoprivredne

namjene.

6. Parkiralište obitelji Nefat («Francuz»)

Prijedlog načina organizacije – Veliko, prostrano parkiralište s južne strane obiteljske kuće i

restorana i marketa pruža velike mogućnosti za kamp-odmorište čak i većem broju vozila.

Neposredna blizina, točnije povezanost sa stambenom zgradom i infrastrukturom pojednostavljuje

pripremu instalacija (struje, vode, kanalizacije).

Plusevi: neposredna blizina infrastrukture i niski troškovi njene pripreme za kamp-odmorište,

neposredna blizina marketa, restorana, benzinske crpke, servisa, kao i prostrano parkiralište, nude

velike mogućnosti. Direktan spoj s Istarskim ipsilonom kao i mjesto na cesti Pazin-Pula i Pazin-Poreč

omogućava najlakšu moguću dostupnost.

Minusi: neposredna blizina dvije prometnice smanjit će doživljaj ruralne sredine, mada je kamp-

odmorište češće zapravo putno odmorište/prenoćište. Udaljenost od grada zapravo bi mogla biti

najveći minus.

7. Vojarna u Pazinu – negdje u blizini budućeg hostela (zajednička recepcija) bi se

također moglo urediti kamping odmorište.

Gore navedene primjere smo dostavili službama Grada 2007 godine, prilikom izmjena GUP-a, te

nonovno 2013. Godine, prilikom izmjena PUP-a, gdje smo naveli i mogućnost izgradnje kamping

odmorišta u Bermu, Lindaru, Zarečju, Trvižu, Grdoselu, Kršikli i drugdje, te naveli da bi trebalo

izgradnju kamping odmorišta omogućiti uz sve ugostiteljske objekte, agroturističke objekte,

kušaonice vina, i registrirane smještajne objekte.

Gdje je na području Pazina moguće urediti pravi Kamp

Površina za kamp je značajno veće površine i viših zahtjeva nego površina za kamp odmorište.

Na rubu Pazinske jame (dvije livade nedaleko uprave Usluge) (gradsko zemljište)

Rijavac – sjeverna strana od ceste

Rijavac - južna strana od ceste

Prostor Vele Vale prema rubu kanjona Pazinčice - pristup od smjera Vodovoda/Veterinaske stanice ili od smjera pruge povrh Zarečkog krova

Područja van Grada Pazina gdje bi bilo poželjno urediti kampove ili kamp odmorišta

I van grada postoji čitav niz predjela koji bi bili atraktive lokacije za pravi kamp kao npr. sve lokacije

oko Pazinčice, zatim Brestovica, Čiže, Grdoselo, Kršikla, Zarečje….to međutim ovisi o konkretnim

investitorima.

67

Kamping odmorišta su u međuvremenu u Europi postala važan dio javne turistilke infrastrukture, te

svako malo veće mjesto nudi tu mogućnost svojim gostima. Nije to više stvar privatnih poduzetničkih

inicijativa, već i Jedinice lokalne samouprave same uređuju kamping odmorišta, kojima onda upravlja

neka općinska firma.

Promjene Zakona o turističkim zajednicama koje su se zbile u međuvremenu omogućavaju i

turističkim zajednicama da upravljaju javnom turističkom infrastrukturom, tako da bi TZ mogla

ubuduće upravljati nekim kamp odmorištem u vlasništvu Grada.

3.5.5. Planinski turizam u središnjoj Istri

Razvoj turizma teče u posljednjih dvadesetak godina od istarske obale prema unutrašnjosti, za što su

zaslužni privatni investitori koji samostalno procjenjuju svoje poslovne prilike, I prate što se u

okruženju događa. Posljednjih je nekoliko godina i daleka brdovite unutrašnjost Istre snažno krenula

sa razvojem turizma (npr. Općina Cerovlje), pa su se naposlijetku u turističke tokove uključila i mjesta

na padinama Učke i Ćićarije: Brest pod Učkom I Vranja.

Zbog svoje posebne pozicije nadomak Parka prirode Učka, Brest pod Učkom, zajedno sa Vranjom i

Lupoglavom, koji je prometno I političko središte istoimene općine, ima šanse u slijedećim godinama

postati centar iz kojeg će se razvijati posebna turistička ponuda namijenjena onima koji vole upravo

ono što ovo područje nudi: beskrajne mogućnosti za dugačke šetnje, planinarenja ili bicikliranja na

svježem planinskom zraku, prekrasni vidici, mogućnost posjete brojnim pećinama, jamarenje,

slobodno penjanje, promatranje divljih životinja, uživanje u zaista netaknutoj prirodi, mir….

3.6. Pustolovni i sportski turizam

Po Strategiji turizma Hrvatske radi se o opsegom sve značajnijoj i brzo rastućoj grupi proizvoda za

koju neki operatori prijavljuju rast do 30% godišnje, koja uključuje, primjerice, ronjenje, kajaking i

kanuing, rafting, adrenalinske sportove, lov, ribolov i zimske sportove te sportske pripreme. Iako se,

posebice u brdovitom i obalnom dijelu Hrvatske, ubrzano razvija široka ponuda različitih, uključivo

nišnih (npr. špiljarenje, paragliding), pustolovno/sportskih programa, Hrvatska još uvijek nedovoljno

koristi svoje komparativne prednosti za razvoj ove skupine proizvoda.

3.6.5. Kajak/kanu

3.6.6. Off road, enduro & quad

3.6.7. Adrenalin

3.6.8. Lov

3.6.9. Ribolov

3.6.10. Sportske pripreme

Središnja Istra nema kapacitete za organizaciju nikakvih sportskih priprema, uglavnom zbog

nedostatka odgovarajućeg smještaja, ali i zbog nemogućnosti konkuriranja takvim kapacitetima na

istarskoj obali. Ipak pojedine grupe sportaša koriste I neke pogodnosti središnje Istre pa tako recimo

biciklističke ekipe koje se pripremaju na istarskoj obali koriste cestovnu mrežu čitave Istre.

68

3.7. Zdravstveni turizam

3.7.5. Wellness

Za sada ne postoje u središnjoj Istri objekti sa wellness ponudom, osim hotela Kaštel u Motovunu,

koji nije u sastavu TZSI, ali je u sastavu PPS destinacije Središnja Istra, koja obuhvaća osim TZSI i TZ

Motovun.

Pojedini novi smještajni objekti u središnjoj Istri imaju i neke elemente wellnessa u svojoj ponudi,

(saune, masažne kade, trim kabinete…) a neke vrste wellness terapija kao npr, aromaterapija

iskušane su i u agroturizmu (Agroturizam Ograde).

Pojavilo se dosad i nekoliko inicijativa da se gostima koji borave u luksuznijim objektima središnje

Istre ponude i dodatne usluge masaža i sličnih terapija od strane licenciranih stručnjaka, ali do sada

niti jedna od tih inicijativa nije polučila veći uspjeh. Pretpostavljamo da se takva vrsta ponude ipak

razvija, doduše daleko od očiju javnosti, kao što pretpostavljamo da se priprema još više objekata sa

ovom ponudom.

3.7.6. Lječilišni

Na području TZ središnje Istre ne postoje lječilišta. U blizini su „Istarskie toplice“, koje su na području

općine Oprtalj.

3.7.7. Medicinski

S obzirom na velike razlike u cijenama zdravstvenih usluga od zemlje do zemlje razvijao se posljednjih

godina u Istri, a i drugdje u Hrvatskoj, pa i u Srbiji, Makedoniji i Bugarskoj medicinski i to najviše čini

se stomatološki turizam. Nemamo podataka da li je to još uvijek aktualno nakon što smo pristupili

EU. Gosti iz cijele Europe provode tako nekoliko sati u zubarskoj ordinaciji ili na fizikalnoj terapiji, a

ostatak vremena prepuštaju se ugodnijim radostima. Stomatološke usluge kod nas su bile barem

dvostruko jeftinije nego u Velikoj Britaniji, Italiji ili skandinavskim zemljama, a kvaliteta je jednaka.

Primjerice, neki zahvati, poput stavljanja krunice, čak su pet puta jeftiniji. Uz to, nekim gostima dio

zdravstenih usluga u Hrvatskoj pokriva i osiguranje iz njihovih zemlja. U većini slučajeva cijelo

ljetovanje, put i stomatološki tretman stoji ih manje nego što bi u svojim zemljama platili samo

popravak zuba36.

S obzirom na navedeno, ne treba zanemariti niti tu vrstu turizma u strateškim planovima.

3.8. Poslovni turizam

Poslovni turizam u Strategiji turizma hrvatske

Željena pozicija 2020. Kontinuirani razvoj proizvodne infrastrukture, a prije svega izgradnja multifunkcionalnih kongresnih centara i unapređenje hotelskih kongresnih kapaciteta te ulaganja u brendiranje hotela i razvoj kvalitetnog 'kongresnog lanca vrijednosti', kao i u bitno agilniju prodaju i promociju, omogućuju Hrvatskoj primarnu orijentaciju na skupove do 500 sudionika te prodor na tržište velikih skupova udruga i korporacija. Hrvatska također ostvaruje proboje na tržištu incentive i team-building putovanja gdje je prepoznata ne samo po raznolikosti turističke ponude, nego i po sadržajno zanimljivim, kreativnim i kvalitetnim programima. Nova izgradnja

36

http://globus.jutarnji.hr/zivot/zubarski-turizam-za-stedljive-strance

69

Izgradnja najmanje jednog većeg multifunkcionalnog kongresno -izložbenog centra (tzv. 'smart centar') kapaciteta do 3000 sjedećih mjesta; Izgradnja nekoliko manjih multifunkcionalnih kongresnih centara (tzv. 'smart centar') kapaciteta 1000 sjedećih mjesta; Moguće već prepoznate destinacije pogodne za smještaj kongresnih centara najprije su Zagreb, ali i Dubrovnik, Split, Pula, Rijeka/Opatija, Osijek i neki drugi gradovi. Prioritetne aktivnosti razvoja proizvoda Izrada Akcijskog plana razvoja kongresne ponude; Uvođenje dodatnih renomiranih svjetskih brendova u hotelsku ponudu općenito, te posebice u kongresno-turističkim destinacijama; Uvođenje više izravnih zrakoplovnih veza između glavnih europskih 'hubova' i domaćih kongresnih destinacija. Ostale aktivnosti razvoja proizvoda Inovacija kongresne ponude kroz fleksibilnije mogućnosti korištenja alternativnih objekata i lokaliteta (npr. muzeji, palače, trgovi,parkovi); Poticanje sustava certificiranja kongresnih hotela, centara i DMC/PCO agencija u skladu s međunarodnim standardima izvrsnosti; Jačanje kapaciteta kongresnih ureda i profesionalnih udruga za funkcije istraživanja tržišta, edukacije, lobiranja, poticanja suradnje svih uključenih dionika u 'kongresni lanac vrijednosti', sudjelovanja u razvoju proizvoda.

Poslovni turizam u Master planu Istre 2015

Poslovni turizam odnosno „industrija sastanaka“ po procjenama izrađivača istarskog Master plana generira u Istri oko 2% prihoda iz turizma37, otprilike isto kao touring i kultura. Plan je da se do 2025 taj udio podigne na 4 %

Poslovni turizam u središnjoj Istri

Multifunkcionalno zdanje Spomen doma u Pazinu je više puta bilo domaćin najrazličitijih skupova, uglavnom lokalnog (istarskog) nivoa iako je bilo i međunarodnih skupova (npr. Međunarodni susret izdavača “Put u središte Europe”). Kod lokalnih skupova prednost je Pazina njegov položaj u centru Istre, jer sudionici putuju na skup iz svog mjesta stanovanja. Kako se pri organizaciji takvih skupova ne ostvaruju noćenja, oni nemaju neki izraziti turistički učinak, ako ne računamo potrošnju u ugostiteljstvu. Kod organizacije višednevnih skupova dolazi do izražaja nedostatak dovoljno kvalitetnog smještaja, pa nam gosti Pazina noće i boravišnu pristojbu plaćaju u Poreču, Baderni, Motovunu, Oprtlju.

Dosadašnja iskustva

Međunarodni susret nakladnika “Put u središte Europe”

“Edered”

Dani Julesa Vernea

Istrakon

Stoljeće vina

Goranovo proljeće 2003.

Pravac razvoja

Budući da je jedina prepreka razvoju stacionarnog kongresnog turizma u Pazinu nedostatak dovoljno kvalitetnih i brojnih smještajnih mogućnosti u budućnosti treba:

planirati gradnju gradskog hotela u neposrednoj blizini Spomen doma, a ne na periferiji (tako je nešto navodno prilikom izrade projekta Spomen doma i planirano ali je zbog nedostatka sredstava neostvareno)

potaknuti poboljšanje kvalitete Motela Lovac

potaknuti razvoj kvalitetnog privatnog smještaja u gradu

37

Master plan 2015, prijedlog, str. 99. I 143.

70

potaknuti razvoj kvalitetnog smještaja u agroturizmu

Pregled objekata u Pazinu pogodnih za skupove i konvencije

Dosadašnja iskustva

Međunarodni susret nakladnika “Put u središte Europe” “Edered” Dani Julesa Vernea Istrakon Stoljeće vina Goranovo proljeće 2003.

Budućnost zgrade Spomen doma u Pazinu

Spomen dom u Pazinu će biti u punom smislu stjecište kulturnog života Pazina i Pazinštine U prosjeku svaki drugog vikenda tu će se održavati vikend - manifestacije od kojih će mnoge postepeno prelaziti svoj lokalni karakter i poprimati regionalni, pa i međunarodni karakter Većina će se manifestacija velikim dijelom samofinancirati. Najatraktivnije manifestacije neće se ograničavati samo na zgradu Spomen doma, već će uključivati i ostale gradske prostore (Kaštel itd…)

Potencijalne propulzivne manifestacije u gradu

Istrakon Dani Julesa Vernea Dani gljiva (sa izložbom gljiva) Božićno - novogodišnji sajam vina Susreti dječjih zborova (regionalni) Susreti dramskih grupa (regionalni) Susreti pjevača - amatera (regionalni, povodom Valentinova) Maškare Međunarodni speleološki skupovi Koncerti ozbiljne glazbe regionalnog karaktera Operna gostovanja

Ostale potencijalne destinacije za mini kongrese I MICE skupove na području Središnje Istre:

Draguć

Gračišće

Jakovici

Ruralne vile

Gastronomsko edukacijski centar Istre na Gortanovom brijegu

71

3.8.5. Skup asocijacije

3.8.6. Skup korporacije

3.8.7. Incentive

3.8.8. Team building

3.9. Golf turizam

Golf turizam ima i u Strategiji turizma Hrvatske i u Master planu Istre 2015 značajno mjesto. Još 1999.

godine Programom razvitka golfa kao elementa razvojne politike hrvatskog turizma, golf je proglašen

posebnim interesom za Republiku Hrvatsku38.

Kao jedan od najstarijih sportova te stoljećima zabava društvene elite, golf je danas globalno

popularan, s procijenjenih oko 60 milijuna igrača i 32.000 igrališta na svijetu. Broj igrališta u danas

propulzivnim golfskim destinacijama Mediterana povećan je od 2009. do 2011. sa 17 na 20 u Turskoj,

u Portugalu sa 78 na 86, u Španjolskoj sa 316 na 352. Hrvatska trenutačno raspolaže sa samo četiri

golfska igrališta s 18 polja, dva igrališta s devet polja i nekoliko vježbališta. Zbog toga Hrvatska

trenutačno ne postoji na karti turističke golf ponude usprkos tome što je to danas, a i ubuduće, jedan

od najznačajnijih tržišnih segmenata mediteranske turističke potražnje, poglavito u razdobljima izvan

glavne turističke sezone.39

U prostornim planovima prijašnjih istarskih općina bilo je još osamdesetih godina XX stoljeća

utvrđeno 9 lokacija igrališta za golf koje su kasnije usvojene i prilikom izrade Prostornog plana

Istarske županije, ali je taj broj programom Vlade Republike Hrvatske povećan za još tri lokacije

(Regionalni operativni program „ROP“ 2006-2010). U kasnijoj izmjeni Prostornog plana Istarske

županije na malom području Istre predviđena su čak 23 igrališta40. Javnost je u Istri i u Hrvatskoj

posljednjih godina visoko osjetljiva na pitanja razvoja golfa pri čemu su dva glavna argumenta protiv:

opasnost od apartmanizacije, odnosno nekretninski biznis i opasnost od ekološki neprihvatljivog

korištenja vode i pesticida.

Od planiranih 23 igrališta njih tri su uvjetno rečeno na području središnje Istre i to u Brkaču (Motovunu), U Jakomićima (općina Pićan), te jedno na području Barbana. U aktualnom prostornom planu županije postoji također mogućnost gradnje dvadesetak golf igrališta, od kojih je u središnjoj Istri već spomenuti Brkač, te Kožljak na području općine Kršan, a u Master planu Istre iz 2015 se planira mjera nazvana „Golf Experience“ kojoj je cilj „stvoriti potrebnu golf infrastrukturu za pozicioniranje Istre kao mediteranske golf regije“41. Strategija razvoja grada Pazina iz 2009. godine bila je definirala potrebu da se na području vojnog poligona Lindar predvidi mogućnost gradnje hotela maksimalnog kapaciteta 150 ležaja te mogućnost uređenja golf vježbališta. Strategija Pazina iz 2015 to više ne spominje? PROVJERITI U

Pazinu je u međuvremenu registriran i Golf klub Pazin.

38 Irena Čanjevac i Jurica Knego: „Golf u prostornom planiranju Istarske županije“, objavljeno 4.05.2010 na

www.geografija.hr – link www.geografija.hr/hrvatska/golf-u-prostornom-planiranju-istarske-zupanije/

39 Strategija turizma Hrvatske, prijedlog, str. 9

40Irena Čanjevac i Jurica Knego: „Golf…“

41 Master plan 2015, prijedlog, str. 183.

72

Bez obzira na „anti- golf“ opredjeljenje velikog dijela javnosti, mora se priznati da bi golf turizam bio

vrlo primjenjiv i na unutrašnjost Istre, gdje je u međuvremenu registriran veliki broj kvalitetnih kuća

za odmor, koje su zadovoljavajuće popunjene uglavnom samo u vrijeme kada djeca iz Bavarske imaju

školske praznike. Investitori u takve objekte ponekad raspolažu i sa značajno velikim privatnim

površinama koje je prava šteta koristiti samo za gradnju jedne dvije ili pet kuća za odmor. Vjerojatno

je samo pitanje vremena kada će privatni investitori iz središnje Istre uočiti mogućnost proširenja

sezone svojih vila i na zimske mjesece – gradnjom vlastitog golf igrališta, na vlastitom terenu, ili u

suradnji sa susjedima, također veleposjednicima.

Golf igrališta planirana u Prostornom planu Istarske županije su površine 80 – 150 ha, ali može se planirati i golf vježbalište, kao npr u Novigradu gdje je planirano Javno golf vježbalište Mujela sa 9 rupa, površine cca 16 ha, sa pratećim sadržajima i golf kućom. Na vježbalištu će, kada bude gotovo, istovremeno moći igrati 40 osoba, a dnevno cca 100 osoba. JGV pružati će mogućnost učenja, treniranja i organizacije natjecanja. Ne ulazeći u ekološku problematiku takvog eventualnog projekta (neka se time bave planeri i zaštitari prirode) valja istaknuti da bi implementiranje golf terena u krajoliku središnje Istre ponegdje značilo dobru i nadasve atraktivnu vizualnu promjenu na bolje i značila bi u neku ruku čak „povratak na staro“, budući da je na mnogo mjesta u unutrašnjosti Istre šikara već zarobila nekadašnje pašnjake i sjenokoše, pa često luksuzne vile s bazenom usred tako jednog zapuštenog krajolika djeluju upravo groteskno.

3.10. Ostali proizvodi

3.10.5. Ekoturizam

Strategija hrvatskog turizma procjenjuje da je oko 3% međunarodnih odmorišnih putovanja

motivirano ekoturizmom, a podržan rastućom ekološkom svijesti kupaca, proizvod pokazuje snažan

rast, između 10%-20% godišnje. Usprkos raspoloživosti, atraktivnosti i očuvanosti prirodnih resursa,

ekoturizam u Hrvatskoj još je uvijek izrazito slabo razvijen. Posebno brine činjenica da je ekoturizam

zapostavljen čak i u većini zaštićenih prirodnih lokaliteta.

Željena pozicija 2020.

Sukladno programu NATURA 2000, a ponajviše zbog velikog broja nacionalnih parkova, parkova

prirode i drugih zaštićenih područja, Hrvatska je u mogućnosti zadovoljiti potrebe i očekivanja gostiju

u rasponu od manje zahtjevnih ljubitelja prirode do vrlo fokusiranih ekoturističkih 'eksperata'

pridonoseći stvaranju dodatne dimenzije imidža Hrvatske među novim segmentima posjetitelja.

Nova izgradnja

Stvaranje kritične mase zaokruženih ekoturističkih kompleksa/resorta (eko turistička naselja,

eko kampovi, pojedinačni objekti) na području i/ili u neposrednoj blizini nacionalnih parkova,

parkova prirode i drugih za to prikladnih lokacija u ruralnom okruženju, otocima i/ili

zaštićenim prirodnim područjima (osobito planinska područja, područja vodotokova i

močvarna područja odnosno lovišta, pod uvjetom da ih obilježavaju prihvatljivi

mikroklimatski uvjeti).

Izgradnju u nacionalnim parkovima, parkovima prirode i drugim zaštićenim područjima

potrebno je usuglasiti s nadležnim Ministarstvom.

73

Prioritetne aktivnosti razvoja proizvoda

Utvrđivanje maksimalnog broja istodobnih posjetitelja te prilagodba sustava obilaska

nacionalnih parkova, parkova prirode i drugih zaštićenih područja uključujući i 'dane

mirovanja';

Utvrđivanje prikladnih sadržaja i veličine turističko-ugostiteljske ponude u nacionalnim

parkovima, parkovima prirode i drugim zaštićenim područjima;

Podizanje razine kvalitete postojeće smještajne i druge uslužne ponude u nacionalnim

parkovima, parkovima prirode i drugim zaštićenim područjima;

Definiranje modela funkcioniranja komercijalnih ugostiteljsko-turističkih sadržaja u

nacionalnim parkovima te ostalim zaštićenim područjima (koncesije);

Uspostava suvremenih centara za posjetitelje uz ključne atrakcije s informativno-

edukacijskim funkcijama;

Zoniranje ekoturističkih područja Hrvatske s ciljem uspostavljanja mreže lokaliteta s različitim

razinama zaštite, sadržajima i iskustvima;

Stvaranje međunarodno prepoznatljivog ekoturističkog brenda. Ostale aktivnosti razvoja

proizvoda

Daljnji razvoj prostorne interpretacije;

Klastersko udruživanje lokalnih ponuđača različitih usluga;

Daljnji razvoj okolišno odgovorne ili 'zelene' rekreacijske infrastrukture.

Kao potencijalna mjesta za realizaciju projekata Ekoturizma u Strateškom planu turizma Hrvatske

navedeni su : Kamp Korana na Plitvicama Kamp Čikat u istoimenoj uvali (Lošinj) Kamp Baldarin

na lokalitetu Punta Križa (Cres) Kamp Puntica (Funtana kraj Poreča) Kamp Finida (južno od Umaga)

Orebić (kamp Perna) Baška Voda (turistički kompleks Baško Polje) HOC Bjelolasica (planinski eko

resort) Planinski eko resort Platak Sjeverni Velebit (KrasnoKuterevo-Kosinj) Lokve (Lokvarsko

jezero) Područje oko Čabra Biograd (Vransko jezero) Obrovac (Velebit/Zrmanja) Zaleđe

Šibenika i Primoštena Baćinska jezera Rakovica – Saborsko Papuk – Voćin Zrinska gora –

Banovina Baranja – Kopački rit

3.10.5.11. Ekoturizam u Master planu Istre

Ekoturizam se kao posebna grana turizma u Masterplanu Istre 2015 ne spominje.

3.10.5.12. Ekoturizam – stanje i mogućnosti u Središnjoj Istri

U središnjoj Istri se nalazi nekoliko zaštićenih prirodnih predjela, raznih nivoa zaštite koji bi bili

potencijalno interesantni za ekoturizam, a to su:

Pazinska jama i dolina Pazinčice – (u projektu Natura 2000)

Prirodni travnjaci Gračišća

Prirodni travnjaci Karojbe

Vela draga, (Park prirode Učka)

3.10.5.13. PROJEKT: Pazinska jama i dolina Pazinčice

Najperspektivniji ekoturistički projekt u središnjoj Istri, na kojem su u različitim vremenskim

intervalima radile generacije Pazinaca, do sada uglavnom bez konkretnijeg ekonomskog učinka, zbog

niza problema koji bi se trebali prethodno riješiti, a koji nadilaze moć udruga, aktivista i neprofitnih

organizacija, a to su:

74

a) Problem nedostatka vode u Pazinčici tijekom turistički najinteresantnijih mjeseci

b) Problem poplava u dolini Pazinčice

c) Zagađenje voda Pazinčice

Od 2012 godine je upravljanje projektom preuzeo Grad Pazin, gdje je osnovan „Radni tim za

valorizaciju Pazinčice“ . U tom su timu objedinjeni najvažniji dionici projekta: Hrvatske vode, Hrvatske

šume, Natura Histrica, Grad Pazin, Građanska inicijativa „Naš potok“, Turistička zajednica središnje

Istre. Po potrebi se timu priključuju i drugi dionici kao Općina Cerovlje, Speleološko društvo Istra,

udruga Istramet, lokalni poljoprivrednici itd.

POTPROJEKTI:

3.10.5.13.1. Pazinska jama

3.10.5.13.1.1. Zip line Pazinska jama

3.10.5.13.1.2. Speleoavantura Pazinska jama

3.10.5.13.1.3. Poučno pješačka staza Pazinska jama

3.10.5.13.2. Dolina Pazinčice

3.10.5.13.2.1. Dolina mlinova

3.10.5.13.2.2. Eko oaza Zarečki krov

3.10.5.13.2.3. Bilfo park

3.10.5.13.2.4. Ljetni međunarodni eko kamp

3.10.5.13.2.5. Bare Cerovlje

3.10.5.13.3. LINKOVI za Ekoturizam:

Prvi hrvatski kongres ekološkog i održivog turizma održan je u Zagrebu 25.11.2014. - link

Hrvatski portal održivog turizma - http://www.odrzivi.turizam.hr/default.aspx

3.10.6. Omladinski turizam

3.10.7. Socijalni turizam

4. Analiza stanja i potencijala mikro-destinacija Mikrodestinacije središnje Istre analizirati će se po slijedećim kategorijama:

Promocija Kako destinaciju opisujemo drugima kada ih uvjeravamo da nas posjete, odnosno tekst koji se koristi u službenoj promociji, link na turističke web stranice mikrodestinacije, letak mikrodestinacije, informativne ploče ako postoje i u kojoj su fazi, info paneli ako postoje i u kojoj su fazi)

Stvarnost koja je prava situacija sa turizmom mikrodestinacije koju samo dionici znaju (nadopuniti kroz radionice s dionicima)

infrastruktura Obavijesne Letak

Informativne Listani letak

Info point Free wi fi

75

Postojeća ponuda smještaj i vrsta smještaja, ostvarena noćenja, restoran ili konoba, vinske ceste, ceste maslinovog ulja, medene točke, jahanje, ribolov, lov itd… (nadopuniti kroz radionice s dionicima)

Manifestacije i nosioci Manifestacije i njihovi nosioci, organizatori i ključni izvori financiranja (nadopuniti kroz radionice s dionicima)

Prešućene priče i neiskorišteni potencijali

Priče u promociji namjerno prešućene jer nisu dovoljno dobro organizirane i spremne za tržište, a postoje i manje poznate priče koje je možda moguće valorizirati (nadopuniti kroz radionice s dionicima)

Postojeći projekti njihovi predlagatelji i nosioci

Postojeći projekti njihovi predlagatelji i nosioci (nadopuniti kroz radionice s dionicima)

Vizija mikrodestinacije Kako dionici turizma u mikrodestinaciji destinaciji vide njenu budućnost (nadopuniti kroz radionice s dionicima)

SWOT analiza

Popis dionika Adresar dionika

Lista prisutstva dionika na radionicama

76

4.1. Beram Promocija www.central-istria.com/beram

PROMOCIJA: Prastari gradić na vrhu brežuljka nedaleko Pazina svjetski je poznat po freskama majstora Vincenta iz Kastva, koje gotovo u potpunosti prekrivaju zidove crkvice Sveta Marija na Škriljinah, oko kilometar sjevernije od naselja. U župnoj crkvi Sv. Martina sačuvane su i starije freske iza sadašnjeg glavnog oltara. Originalni glagoljski kameni natpisi i brojni glagoljski grafiti svjedoče o vremenu kada je Beram bio centar glagoljaške pismenosti središnje Istre. Sačuvani zrakasti raspored ulica utemeljen je u neka pradavna vremena, a istraživanja su dokazala da je Beram jedno od mjesta sa najdužim kontinuitetom naseljenosti u Istri.

Stvarnost Beram je nakon Motovuna možda najposjećenija destinacija u središnjoj Istri, zbog činjenice da je crkvica Sv. Marija na Škriljinah označena kao važan punkt u svim tiskanim i online turističkim materijalima. Teško je međutim procijeniti stvaran broj posjetilaca. Brojke se kreću od 10 do 15000 posjetitelja godišnje. Od 2001 se za crkvicu Sv. Marija na Škriljinah naplaćuje ulaznica od 20 KN (10 KN za grupe), u organizaciji Župe Beram. 2012 je TZSI tiskala hrvatsku i englesku verziju info letka o Bermu i distribuirala u Bermu i u turističkom uredu u Pazinu. Prije par godina u Bermu je otvorena Konoba Vela vrata, koja upotpunjava turističku ponudu, uz postojeću vinariju Baćac koja funkcionira povremeno. U ožujku 2013 godine je najavljen nastavak istraži uvanje Beramske nekropole, a nedavno je otvorena i prodavaonica lokalnih proizvoda .

infrastruktura Obavijesne Letak

Informativne u fazi postavljanja

Tiskani letak engleski

Info point Buffet Freske? Free wi fi Ne?

Postojeća ponuda

Prodavaonica autohtonih proizvoda, vinarija (nije u istarskim vinskim cestama, odnosno Istra gourmet); prodaja napitaka na štandovima zu crkvu Sv. Marija na Škriljinah smještaj i vrsta smještaja, ostvarena noćenja, restoran ili konoba, vinske ceste, ceste maslinovog ulja, medene točke, jahanje, ribolov, lov itd… (nadopuniti kroz radionice s dionicima)

Manifestacije i nosioci

Manifestacije i njihovi nosioci, organizatori i ključni izvori financiranja (nadopuniti kroz radionice s dionicima) Majevica prve nedjelje maja, nekad masovno hodočašće Krštenje mladoga vina specifično u istarskim okvirima

Prešućene priče i neiskorišteni potencijali

Rodna kuća Vladimira Gortana, njegov mauzolej I spomenik Gortanovcima; nekropola; Jamorina,

Postojeći projekti njihovi predlagatelji i nosioci

Nastavak arheoloških istraživanja nekropole (J. Drempetić, Grad Pazin) Muzej Vladimira Gortana (Muzej Grada Pazina) Projekt Valorizacije Berma (TZSI)

Vizija mikrodestinacije

Kako dionici turizma u mikrodestinaciji destinaciji vide njenu budućnost (nadopuniti kroz radionice s dionicima)

SWOT analiza

Snaga Jedinstvene freske u Istri Dobro sačuvane, redovito se stanje prati i unaprijeđuje u suradnji sa Ministarstvom kulture, konzervatorima i sa Gradom Pazinom Dobro istražene i dokumentirane s obilnom literaturom

Slabosti Teško dostupno velikim autobusima (preko 12 m) zbog oštrih zavoja Nedostupno (Škriljine) ako idemo javnim prijevozom, pješke ili biciklom, jer gđa Sonja ne koristi automobil Upitna funkcionalnost sustava najave i rezervacija

77

Česta meta grupnih izleta Postojanje ugostiteljskog objekta NEKORIŠTENA BAŠTINA: Glagoljaški spomenici, nekropola, crkva Sv. Martina

Oko 12.00 crkva se zatvara jer gđa Sonja mora zvoniti Gđa Sonja nije plaćena za svoj rad? Nepostojanje ponude razglednica, suvenira i literature na licu mjesta Velika posjećenost ne generira i proporcionalnu financijsku korist za stanovništvo?

Prilike Boljom promocijom, olakšanjem dostupnosti (cesta, sustav rezervacija, naplata ulaznica voucherima i karticama) i boljom organiziranošću (kontakt osoba na raspolaganju, boljim sustavom informacija i signalizacije (obavijesne table i centralni info pano) povećati broj gostiju do te mjere da to potakne privatno poduzetništvo u turizmu (ponuda suvenira itd, turistički vodiči koji interpretiraju freske na više jezika) a da istovremeno ne narušava kvalitetu života stanovnika Unapređenje vinarije Uređenje šetnice po čitavom mjestu Penjanje na zvonik i panorama Glagoljica (Beram ima najviše originalnih glagoljskih spomenika u Istri) Interpretacija nekropole i arheoloških ostataka Pisanje glagoljskih knjiga i crtanje inicijala Uređenje centra za posjetitelje u javno – privatnom partnerstvu Biranje župana na leto dan Uređnje pristupne ceste Roze vino Osmisliti poludnevni izlet „Beram plus“ u suradnji sa lokalnim turističkim agencijama, koji bi osim razgledavanja Sv. Marije na Škriljinah uključivao ručak u Konobi Vela Vrata, vinsku probu kod Baćca, razgled srednjevjekovnog Berma uz pratnju popa glagoljaša, kratki tečaj glagoljice, interpretaciju beramske pretpovijesti (nekropola) i novije povijesti (Vladimir Gortan, dvostruko upotrijebljena kamena ploča, Tito, Juraj Dobrila)

Prijetnje Narušavanje kvalitete života stanovništva (gužva)

Popis dionika Članovi mjesnog odbora, stanovnici, župnik i župno vijeće, djelatnici u turizmu (konoba, vinska cesta, suvenirnica), djelatnici Grada zaduženi za kulturu, djelatnici Muzeja Grada Pazina (kuća Vladimira Gortana), predstavnici agencija , OPG-i , arheolozi, planinari, Bike DMC

Akcijski plan Glavnoj prometnici Pazin – Beram dodati biciklističku traku s desne strane – Grad Pazin I Hrvatske ceste Postaviti kod Buffet-a Freske pregledni višejezični pano

Adresar dionika Lista prisutstva

78

dionika na radionicama

79

4.2. Boljun Promocija www.central-istria.com/boljun

PROMOCIJA: Boljun je prastari gradić u sjeveroistočnoj Istri u Općini Lupoglav, nastao uz još i danas dobro očuvani srednjovjekovni Kaštel, sa širokim pogledom na plodnu dolinu Boljunčice i planinski masiv Učke. Od 15. do kraja 17. stoljeća ovaj “niti grad niti selo” bio je na svom vrhuncu, imao je svoje suce i župane, o brojnim oltarima crkava brinule su se bratovšine, pisalo se i podučavalo glagoljicu. Od tada do Boljun gubi na značenju I život gotovo staje, ali gradić ne propada, već I danas svojim vizurama ugodno iznenađuje svakog izletnika. Gostu željnom odmora Boljun pruža sve što mu treba: udoban smještaj, netaknutu prirodu, mir I naravno, specifične lokalne specijalitete u mjesnoj konobi.

Stvarnost Najzaboravljeniji gradić u Istri. Boljun danas od turizma nema baš puno, vjerojatno najviše zbog svog izdvojenog prometnog položaja, ali i zbog nedostatka prave ponude (pri čemu jedno uvjetuje drugo) . Izletnička ponuda se temelji na razgledavanju zidina i kaštela, šetnju starim ulicama i Boljunsku konobu.

infrastruktura Obavijesne Letak

Informativne u fazi postavljanja

Tiskani letak ne

Info point Boljunska konoba?

Free wi fi Ne?

Postojeća ponuda

U samom mjestu postoje sada tri smještajna objekta apartmanskog tipa sa ukupno 22 kreveta, koji su 2012 ostvarili 619 noćenja, te Boljunska konoba

Manifestacije i nosioci

Zasopimo i zakantajmo po stare užanci – lipanj- udruga Moj Boljun

Prešućene priče i neiskorišteni potencijali

Troja, Studenac, Mašinarija

Postojeći projekti njihovi predlagatelji i nosioci

Vizija mikrodestinacije

SWOT analiza

Snaga Sačuvanost starogradske jezgre, panorama, daleko od gužve Boljunska konoba Kaštel Dobro dokumentirana povijest Glagoljaška baština bogatija nego u Humu Bakrena sjekira „Mirakuli“ Blizina Učke i Parka prirode

Slabosti Nije središte Općine Van svih glavnih komunikacija Nedostatak ljudskih resursa Po ničemu se ne ističe među pedesetak sličnih gradića u Istri

Prilike Prijetnje

A) jačanje manifestacija Biranje Župana „na leto dan“ – na Sveta tri kralja

Opća zasićenost manifestacijama Nedostatni ljudski potencijali

B) Povećanje prihoda od noćenja i ugostiteljstva 1. Kamping odmorište (npr. poli lokvu) 2. Difuzni hotel

Nema prijetnji, osim nedostatak investitora

80

C) Povećanje broja izletnika 1. Brendiranje, interpretacija i signalizacija 2. Boljun plus

Glagoljaška baština

Popis dionika

Akcijski plan Postaviti na ulazu u mjesto pregledni plan mjesta Osmisliti I održavati pješačku stazu do Studenca odnosno “Boljun u 2000 koraka”

Adresar dionika

Lista prisutstva dionika na radionicama

81

4.3. Draguć Promocija www.central-istria.com/draguc

PROMOCIJA: Iza sedam gora, u najdubljoj unutrašnjosti Istre, na pola puta između Pazina i Buzeta odjednom izranja - Draguć. Smješten usred ničega i stiješnjen na hrptu brežuljka svojim vas skladnim starinskim vizurama naprosto mami. Zbog mnoštva filmova koji su ovdje snimljeni, i filmskih zvijezda koje su njegovim ulicama kročili, već mu se dugo tepa – istarski Holywood. Ali nije Draguć samo kulisa. Uzvišeno šarenilo freskama ukrašenih crkava i njihovo sakralno blago meta su znatiželjnih izletnika, a udobni smještajni objekti pružaju mogućnost i Vama da u tišini koja vlada budete - u glavnoj ulozi. Tišina – snima se!

Stvarnost STVARNOST: Odlukom na županijskom nivou je Draguć „brendiran“ kao grad fresaka, te je naknadno uključen u projekt Revitas, kojeg provodi Istarska županija, a od kojeg se očekuju efekti u bliskoj budućnosti. Time su u drugi plan stavljeni dotadašnji brendovi Draguća : bajsi i „Istarski Holywood“

infrastruktura Obavijesne Letak

Informativne Revitas plan mjesta

Tiskani letak Hrvatsko - engleski

Info point Buffet Zora? Blažević?

Free wi fi Ne?

Postojeća ponuda

U Draguću ima (2012) ukupno 5 smještajnih objekata sa ukupno 27 kreveta koji su 2012 godine imali 191 gosta i ostvarili ukupno 1630 noćenja. Prosječna popunjenost smještajnih objekata je 60,37 dana (36,25 u privatnom sještaju).

Manifestacije i nosioci

Bajsi u Draguću – Katedra čakavskog sabora Roč

Prešućene priče i neiskorišteni potencijali

murva i proizvodnja svile

pčelarstvo

Glagoljaška baština

Pećine ispod Draguća

Stari Draguć

Postojeći projekti njihovi predlagatelji i nosioci

Kuća fresaka – Općina Cerovlje I Istarska županija

Vizija mikrodestinacije

SWOT analiza

Snaga Slabosti

Sačuvanost starogradske jezgre, panorama, daleko od gužve Ostaci kaštela Dobro dokumentirana povijest Glagoljaška baština Filmovi Murva Freske Bajsi pčelarstvo

Nije središte Općine Van svih glavnih komunikacija Nedostatak ljudskih resursa Nedostatak pravog ugostiteljkog objekta Nedovoljno se ističe među pedesetak sličnih gradića u Istri Nepristupačnost crkava

Prilike Prijetnje A) jačanje manifestacija „Z Bajsi u Draguć“

Zasićenost manifestacijama Nemogućnost osiguravanja financija za atraktivnije manifestacije Skromni ljudski potencijali

82

B) Povećanje prihoda od noćenja i ugostiteljstva 1. Unapređenje i umrežavanje postojećeg smještaja (lokalni info point) 2. Difuzni hotel 3. Kamping odmorište za cca 5 kampera 5. Turizam mimini kongresa (urediti jednu zajedničku multimedijalnu salu)

Nema prijetnji, osim nedostatka investitora odnosno investicijske klime

C) Povećanje broja izletnika i povećanje koristi od izletničkog turizma 1. Brendiranje, interpretacija i signalizacija 2. Draguć plus (Vođeno razgledavanje crkve Sv. Roka i crkve Sv Elizeja, ili interpretacijski prospekt koji se naplaćuje) 3. Uređenje Visitors centra, sa prodajom suvenira, publikacija, posredovanje u smještaju, upravljanje kampig odmorištem, WC-om za izletnike

Nedostatak financija, nepostojanje ugostiteljske ponude

D. Prodaja proizvoda na kućnom pragu (najava Ministarstva poljoprivrede)

Inertnost i nepoduzetnost proizvođača

Popis dionika

Akcijski plan

Adresar dionika Lista prisutstva dionika na radionicama

83

4.4. Gračišće Promocija www.central-istria.com/gracisce

PROMOCIJA: Gračišće je gradić u središnjoj Istri poznat po brojnim manifestacijama koje uspješno koriste sačuvane srednjovjekovne kulise: Festival istarskih maneštra, Festival svirača na usnim harmonikama “Zasopimo na organić”, izložba vina središnje Istre I mnoge druge. Neobično mnogo kulturnih spomenika u malom mjestu svjedoči o njegovom velikom značenju tijekom povijesti a ističu se freskama ukrašena crkva Sv. Marije na Placu i palača Salamon. Posebna nagrada svakom posjetitelju Gračišća je širok, zacijelo najljepši pogled na krajobraz središnje Istre koji se pruža iza župne crkve Svetog Vida. Očuvan prirodni krajolik potaknuo je razvoj seoskog turizma, a omiljena je I 12 km duga kružna pješačka staza svetog Šimuna koja iz mjesta vodi zaštićenim prirodnim krajolikom do vodopada Sopot I natrag. MALA OPĆINA ZA VELIKE FEŠTE (Mijandrušić)

Stvarnost STVARNOST: Turizam manifestacija: U turizmu manifestacija je Gračišće primjer na kojeg se ugledaju mnogi, a sve se odvija zahvaljujući konstantnoj podršci Općine Gračišće i dobroj organizaciji, te inspirativnim srednjovjekovnim kulisama. Organizirani izletnički turizam: Funkcionirao je relativno dobro dok je djelovao ugostiteljski objekt u „Kašći“, a nakon toga jenjava. U suradnji s agencijama organizirale su se i vinske probe, ali je to zamrlo. ZAŠTO TOČNO? Neke su agencije iz Rapca i Opatije prestale stajati u Gračišću na izletima po Istri jer nije bilo mogućnosti korištenja - WC-a! U bližoj okolici vinarija Bažon je uredila atraktivan izletničko vinski punkt. Danas agencijski izleti s istarske obale ne donose Gračišću gotovo nikakvu dobit, jer se organiziraju po principu „vidjeti što više od Istre u što manje vremena, pojesti nešto jeftino, popiti nešto jako da se svi zadovoljni i dobro raspoloženi vrate u hotel na večeru“. Organizatorima takvih izleta Gračišće i nije zanimljivo jer – nema javnog WC-a. Problematika organiziranog izletničkog turizma zajednička je za sva mjesta središnje Istre, te je treba obrađivati posebno. Svakodnevni izletnički turizam turista individualaca: Veliki broj potencijalnih posjetilaca jednostavno projuri kroz Gračišće i ne zaustavi se, pa je u tu svrhu izrađena obavijesna ploča koja će im skrenuti pažnju na brojne sadržaje koje Gračišće nudi. Od nedavno je na glavnom trgu otvorena Suvenirnica – vinoteka što je upotpunilo turističku ponudu. Crkve su u pravilu zatvorene, iako se npr kapela Sv. Antona može razgledati i kroz staklo, a djelomično i Sv. Marija na Placu. Župno vijeće Gračišća je svojedobno donijelo odluku da će za turističke grupe organiizirati otvaranje crkava po cijeni od 200 kn, ali nemamo podataka kako to funkcionira.

Postojeća ponuda Smještajni turizam: Gračišće raspolaže sa 48 kreveta u ukupno devet smještajnih objekata različite kategorije u samom mjestu te još 26 u ostalim naseljima Općine. Objekti u samom mjestu ostvarili su do 15.10.2012. 2266 noćenja što je gotovo 100%tno povećanje u odnosu na prethodnu godinu, dok je povećanje broja noćenja u preostalom dijelu općine bilo 17%. Čak 50 % noćenja u mjestu ostvaruju gosti iz njemačkog govornog područja (Njemačka i Austrija), slijede Belgijanci sa 9,3%, Britanci sa 8,8, , Talijani sa 7,2%, Francuzi sa 6,3, Nizozemci sa 4,8 , domaći gosti sa 4,6, te Slovenci sa 3,1%. Prosječna godišnja popunjenost objekata u Gračišću je 47 dana, dok na nivou općine prosječna godišnja popunjenost iznosi čak 108 dana, zahvaljujući dobroj popunjenosti dvije vile: Vrh briga (244,5) i Davido (162,50). Zbog malog broja objekata statistiku treba uzeti s rezervom.

Manifestacije i nosioci

Izložba vina središnje Istre Zasopimo na organić Festival Maneštri Festival pulaštri

Prešućene priče i Penjanje na zvonik

84

neiskorišteni potencijali

Postojeći projekti njihovi predlagatelji i nosioci

Žičara od Sopota do Gračišća – Općina Gračišće

Vizija mikrodestinacije

SWOT analiza

Snaga Sačuvanost starogradske jezgre, panorama, daleko od gužve i stresa Seljaci plemići Ugostiteljska ponuda Iskustvo u organizaciji manifestacija Panorama

Slabosti Nepristupačnost crkava Slaba zarada od izletničkog turizma Nikakva povezanost autobusnim prijevozom

Prilike Prijetnje A) Povećanje prihoda od noćenja i ugostiteljstva 1. Umrežavanje postojećeg smještaja 2. Difuzni hotel 3. Kamping odmorište za cca 5 kampera 5. Turizam mimini kongresa (sala postoji)

Nema prijetnji, osim nedostatka investitora

B) Povećanje broja izletnika i povećanje koristi od izletničkog turizma 1. Brendiranje, interpretacija i signalizacija 2. Gračišće plus (Vođeno razgledavanje Gračišća za organizirane grupe) 3. Uređenje Visitors centra, sa prodajom suvenira, publikacija, posredovanje u smještaju, upravljanje kampig odmorištem, WC-om za izletnike

Nedostatak financija, nepostojanje ugostiteljske ponude

C) Prodaja proizvoda na kućnom pragu

Popis dionika

Akcijski plan

Adresar dionika Lista prisutstva dionika na radionicama

85

4.5. Kringa Promocija www.central-istria.com/kringa

Kringa je zahvaljujući priči o vampiru Juri Grandi postala često spominjana turistička mikro destinacija na području Središnje Istre.

Stvarnost Kringa je zahvaljujući Muzeju Jure Grando, Cafe Baru Vampire, Konobi na Kapeli i Konobi Danijeli postala samostalna turistička atrakcija i meta poludnevnih grupnih izleta. Nemamo međutim, nikakvih podataka o broju posjetilaca, niti o funkcioniranju te atrakcije. Sve informacije vode ka stranicama www.kringa.com, gdje nema objavljene adrese elektronske pošte već samo broju mobitela koji često nije uključen ili dostupan.

Postojeća ponuda

Individualni izletnici Nemamo nikakvih podataka o broju izletnika. Smještajni objekti Svi smještajni objekti na području Kringe spadaju u kategoriju “smještaj u vilama s bazenom” I za njih važe potpuno ista pravila kao I za sve druge takve objekte u središnjoj Istri, pa ih nećemo ovdje posebno obrađivati. U naselju Kringa je registrirano ukupno 56 kreveta, a u naselju Radetići još 74. Prosječna godišnja popunjenost u Kringi je 74 dana, a u Radetićima 79. Kringa je u 2012 ostvarila 4149 noćenja, a Radetići 5864.

Manifestacije i nosioci

Prešućene priče i neiskorišteni potencijali

Priča o Juri Grandu je odličan material za uključenje u program Istra Inspirit. Koruna

Postojeći projekti njihovi predlagatelji i nosioci

Vampirske večeri Europski suhozid

Vizija mikrodestinacije

SWOT analiza

Popis dionika

Akcijski plan Adresar dionika Lista prisutstva dionika na radionicama

86

1. 6. Lindar

Promocija www.central-istria.com/lindar

Stvarnost Lindar se kao turistička destinacija najčešće spominje u kontekstu istarskih fresaka, zbog jedinstvene freske Živi križ u crkvi Svete Katarine. Ključ crkve može se dobiti kod gospođe Ane Androšić na adresi Lindar 3. Tu počinje I prestaje svaka veza Lindara sa izletničkim turizmom, ali predstavlja ipak čvrstu polaznu točku koja se može nadopunjavati I oko koje se mogu nadograđivati I razvijati I drugi sadržaji.

Postojeća ponuda

Smještajni turizam Za njega u Lindaru vrijede ista pravila kao I za čitavi središnju Istru, pa ga ne treba obrađivati posebno. Zbog blizine Pazina na popunjenje utječu I manifestacije koje se odvijaju u gradu. Pizzeria “Rotonda”, Vina Krulčić

Manifestacije i nosioci

Mohorova U Lindaru gradu (predstave INK na otvorenom, oko Mohorove)

Prešućene priče i neiskorišteni potencijali

Baxin grbovnik Napoleonov top Kapetan Lazarić i Lindarsko – Pazinska bitka Lindarska brgonja Karkanja

Postojeći projekti njihovi predlagatelji i nosioci

Uređenje lindarskog turna – MO Lindar

Vizija mikrodestinacije

SWOT analiza

Popis dionika

Akcijski plan Adresar dionika Lista prisutstva dionika na radionicama

87

4.6. Karojba Promocija www.central-istria.com/karojba

Gradić i općina između Pazina i Motovuna, prvi se puta spominje 1258.; župna crkva Svih svetih iz kraja 16. st., na groblju vrijedna crkvica sv. Andrije iz 13. st. sa ugrađenim ostacima iz 8. st., arheološki nalasci danas izloženi u Motovunskom lapidariju; stalna izložba "Razvoj elektrodistribucije u Istri" u ovdašnjoj trafostanici, posjete grupa najaviti unaprijed na tel: 622 460

Stvarnost Karojba je sjedište istoimene općine, i to je nažalost, glavni razlog da se njome bavimo. Samo mjesto, iako ima bogatu i relativno dobro dokumentiranu povijest, nema danas ništa što bi moglo privući i zadržati moderne turiste. Muzej elektrodistribucije u Istri, koji je u staroj trafostanici uredio HEP je nedovoljno atraktivan, a i HEP-u njegovo otvaranje i održavanje predstavlja prevelik organizacijski problem, pa su kontakt podaci o tome, u dogovorom s HEP-om izostavljeni iz promo kanala koje koristi TZ. Neiskorišten je potencijal zaštićenih pinija koje su zaštitni znak mjesta, a od nedavno su i u općinskom grbu. Oko njihovih plodova – pinjola , dalo bi se isplesti zanimljivu gourmet priču, što djelomično koristiti Cafee Bar – Pizzeria „Alto“

Kulturne i prirodne znamenitosti

Izvor Badavca Staza Istarskog razvoda Parenzana

Postojeća ponuda Caffe bar – Pizzeria „Alto“ + bike rental

Manifestacije i nosioci

Prešućene priče i neiskorišteni potencijali

Krvar Sopajac - najveći dolac u Istri Zaštićeno područje prirodnih travnjaka izložba "Razvoj elektrodistribucije u Istri" u ovdašnjoj trafostanici

Postojeći projekti njihovi predlagatelji i nosioci

Staza Istarskog razvoda – udruga “Valigaštar” Staza svetog Andrije – TZSI mtb staza Karobjanka - TZSI

Vizija mikrodestinacije

SWOT analiza

Popis dionika

Akcijski plan Adresar dionika

Lista prisutstva dionika na radionicama

88

4.7. Lupoglav Promocija www.central-istria.com/lupoglav

Stvarnost Lupoglav kao mjesto danas ne pruža razloga za stajanje i posjetu, osim ako smo ožednili i ogladnili u prolazu. Kaštel obitelji Brigido je ruiniran i nije baš izletnički cilj koji bi preporučili. Od starog Kaštela Mahrenfels gotovo se i ne vide ostaci.

Postojeća ponuda

Manifestacije i nosioci

Ljetni karneval - Udruga mladih Lupoglava, Šparogijada u Lesišćini Organizirana pješačenja

Prešućene priče i neiskorišteni potencijali

Sve što je navedeno za Lupoglav, vrijedi i za naselje Vranja, koje nismo posebno obrađivali kao destinaciju, iako će danas - sutra i to biti potrebno učiniti. U blizini Vranje ima nekoliko potencijalnih atrakcija na kojima bi Vranja mogla u budućnosti temeljiti svoj turistički razvoj a to su Stara Vranja, potencijalni arheološki park Pupićina peć, zajedno sa poznatim penjalištem Vela draga. Na području općine Lupoglav već neko vrijeme funkcionira i Enduro turizam, o čemu ćemo u posebnom poglavlju.

Postojeći projekti njihovi predlagatelji i nosioci

Pješačka staza Vranja – predlagatelj TZSI

Vizija mikrodestinacije

SWOT analiza

Snaga Željeznička postaja Središte općine Ostaci dva Kaštela (Brigido i Mahrenfels) Park prirode Učka Područje čitave općine pogodno za pješačenje, konjički turizam, agroturizam, speleoturizam, biciklizam, sportsko penjanje Netaknuta priroda Rijeci najbliža Istra

Slabosti Kašteli su ruinirani i bez prave namjene

Prilike Prijetnje Pješačke staze prema Učki, prema Boljunu, Humu, trekking

Kamp

Kamping odmorišta

Robinzonski turizam na bivšem vojnom poligonu

Speleo turizam

Lovni turizam

Popis dionika

Akcijski plan

Adresar dionika Lista prisutstva dionika na radionicama

89

4.8. Pazin Promocija www.central-istria.com/pazin

Neobičan gradić od milja zvan Srce Istre, bitno je drugačijeg ritma od ostatka poluotoka. Niti najveći ni najznačajniji, ali ipak glavni grad. Ovim dijelom Istre u vlasništvu austrijske carske kuće nikada Venecija nije uspjela trajnije zavladati. Ne tražite najveći i najsačuvaniji istarski kaštel na vrhu brda, već na najnižoj točki grada, na strmoj klisuri Pazinske jame, u koju ponire potok Pazinčica, tvoreći u dubini pod gradom dvorane i jezera. Prizor koji je inspirirao Julesa Vernea, Vladimira Nazora i mnoge druge danas je kulisa ili inspiracija nesvakidašnjim manifestacijama. Dva muzeja, dvije zanimljive crkve i dvije atraktivne pješačke staze tek su dio pazinskih atrakcija.

Stvarnost STVARNOST: Zbog zagađenosti Pazinske jame Pazin je od samog početka razvoja turizma u Istri „mjesto o kojem je bilo bolje šutjeti“, te mu se u turističkim vodičima pridavala manja pažnja nego što to zaslužuje. Od izgradnje pročistača otpadnih voda situacija se bitno promijenila, te Pazin, iako sporo i teško, ali ipak konstantno poboljšava svoj položaj na turističkom tržištu. Nekada je glavni motiv dolaska u Pazin bio posjet Kaštelu, dok je danas sve više onih koji dolaze i zbog sadržaja vezanih uz Pazinsku jamu: Zip line, speleoavantura, poučno pješačka staza Pazinska jama, a iz godine u godinu je sve više upita i za vodopad Zarečki krov. Osam godina nakon puštanja u pogon Gradskog pročistača i početka valorizacije Pazinske jame može se reći da su privatni poduzetnici prepoznali šansu u turizmu i započinju sa investicijama (Zip Line, Jules Verne caffe, Contineo). Jedna od velikih zapreka jačim investicijama u turizam je još uvjek neizvjesna situacija sa vodom u Pazinskoj jami i Pazinskom potoku: čas smrdi, čas se pjeni, povremeno netko u vodu ispušta nedozvoljene supstance, u gornjem dijelu Potoka se voda obilno i bez ograničenja koristi za zalijevanje, pa je potok u donjem dijelu suh i neatraktivan, a voda na popularnom Zarečkom krovu na granici da bude neupotrebljiva, a sam vodopad umjesto da bude kruna cjelodnevnih posjeta Pazinu – djeluje otužno.

Postojeća ponuda

Manifestacije i nosioci

Dani Meda – pčelarska udruga Lipa Festival palačinki – Grad Pazin Veseli prosinac - – Grad Pazin

Prešućene priče i neiskorišteni potencijali

Zarečki krov Dolina mlinova

Postojeći projekti njihovi predlagatelji i nosioci

Valorizacija zvonika župne crkve – predlagatelj TZSI Dolina mlinova – TZSI Osiguravanje dovoljno vode u Potoku korištenjem akumulacija za vrijeme ljetne sezone - TZSI

Vizija mikrodestinacije

SWOT analiza

Popis dionika

Akcijski plan Adresar dionika Lista prisutstva dionika na radionicama

90

4.9. Pićan Promocija www.central-istria.com/pican

Pićan je očuvani prastari gradić u središnjoj Istri, nekad sjedište jedne od najstarijih ali i najmanjih biskupija na svijetu, čiji je postanak vezan uz legende o Svetom Niceforu, pićanskom zaštitniku. I danas možemo u staroj jezgri Pićna vidjeti brojne građevine iz biskupskih vremena: biskupsku palaču, katedralu, gradska vrata, crkvice sa freskama, ali I ostatke iz razdoblja Rima, a možemo se i iz prve ruke upoznati s legendama iz čitave Istre na višednevnom “Legendfestu” koji se održava početkom kolovoza. Pićan i okolica nude gostoprimstvo u desetak smještajnih objekata, napojit će vas vinom u svojim vinskim podrumima, a ljubitelje pješačenja čeka atraktivna deset kilometara duga kružna pješačka staza Svetog Nicefora koja vodi najatraktivnijim krajolicima Pićanštine.

Stvarnost Pićnu kronično nedostaje ugostiteljski objekt koji bi kao npr, u Gračišću, Bermu i Boljunu bio oslonac izletničke ponude.

Kulturne i prirodne znamenitosti

Postojeća ponuda

Manifestacije i nosioci

Prešućene priče i neiskorišteni potencijali

Postojeći projekti njihovi predlagatelji i nosioci

Vizija mikrodestinacije

SWOT analiza

Snaga Sačuvan sjednjovjekovni „štih“ starogradske jezgre Katedrala otvorena za posjetitelje Suvenirnica – info point Promocija putem Legendfesta Pješačka staza Svetog Roka do vodopada Sopot Matko Brajša Rašan Peta biskupija u svijetu Centar za nematerijalnu kulturnu baštinu

Slabosti Nedostatak ugostiteljskog objekta Nedostatak financija Rockwool

Prilike Prijetnje Vina Pucinum Rockwool Difuzni hotel

Kamping odmorište

Suvenirnica – info point

Susret zborova

Rockwool

Centar za nematerijalnu kulturnu baštinu

Popis dionika

Akcijski plan Adresar dionika

91

Lista prisutstva dionika na radionicama

4.10. Rakotule Promocija www.central-istria.com/rakotule

RAKOTULE – na groblju crkva sv Nikole s očuvanim freskama, za posjete: Župni ured 683 158 ili gđa Olga Močibob u selu Kramari br 15 tel. 683 153

Stvarnost STVARNOST: Rakotule su destinacija koja se zapravo nigdje posebno ne ističe ni spominje, osim na stranicama central-istria.com, a i tu je istaknuta prije svega kako bi se „sakrile“ slabosti i nedefiniranosti sjedišta općine - same Karojbe kao turističke mini destinacije. U Rakotulama zapravo ima dosta raznovrsne ponude: Agroturizam, medena točka, smještaj na seoskom domaćinstvu, smještaj u vilama s bazenom, pješačko – biciklistička staza Parenzana itd…. Rakotule imaju i važne freske u crkvici Sv. Nikole, na groblju podalje „centra“ , i možda bi to mogla biti osnova za formiranje mini info point-a kao jezgre oko koje bi se širile turističke mogućnosti destinacije. Novootvorena atrakcija „Parenzana train“ koja kreće iz Vižinade, prolazi uz Rakotule i vozi do Motovuna čini se da ne pridonosi previše lokalnoj ekonomiji.

Postojeća ponuda

Manifestacije i nosioci

Prešućene priče i neiskorišteni potencijali

Krvar

Postojeći projekti njihovi predlagatelji i nosioci

Mtb staza “Karobjanka”

Vizija mikrodestinacije

SWOT analiza

Snaga

Slabosti

Prilike Prijetnje

Popis dionika

Akcijski plan

Adresar dionika Lista prisutstva

92

dionika na radionicama

93

4.11. Sveti Petar u Šumi Promocija www.central-istria.com/rakotule

PROMOCIJA: Neobično ime najmanje općine u Istri potječe od crkve i pavlinskog samostana smještenih na nekad šumovitoj uzvisini. Oko centra naselja, porazbacani su supetarski zaseoci okruženi njivama plodne crvenice. Gotovo da nema raskrižja u mjestu koje nije obilježeno rustikalnom kamenom kapelicom - pokloncem. U urušenom zidu najstarije samostanske zgrade pronađen je jedan od najvažnijih glagoljskih spomenika - «Supetarski ulomak» - pisan glagoljicom i ćirilicom. Župna crkva Svetog Petra najljepši je primjer kasnog baroka u Istri, a pravi raritet čine kožne tapete sa cvjetnim ornamentima. Posebnu pažnju hodočasnika već stoljećima privlači slika Gospe Jasnogorske uz koju se vezuju čudesna ozdravljenja, nakon što je zabilježeno da je u vrijeme Božića daleke 1721. Gospa plakala krvavim suzama.

Stvarnost

Postojeća ponuda

Manifestacije i nosioci

Prešućene priče i neiskorišteni potencijali

Postojeći projekti njihovi predlagatelji i nosioci

Vizija mikrodestinacije

SWOT analiza

Snaga Najljepša barokna crkva u Istri Jedini sačuvani samostan u središnjoj Istri Kapelice „S klobasicon u Europu“

Slabosti

Prilike Prijetnje Unaprijediti doživljaj crkve i samostana u suradnji s Općinom i Pavlinima (Sveti Petar plus)

Vjerski turizam

Popis dionika

Akcijski plan

Adresar dionika Lista prisutstva dionika na radionicama

94

4.12. Sveti Lovreč PROMOCIJA: U neposrednom zaleđu Vrsara i Poreča smjestio Sveti Lovreč - tipičan srednjovjekovni utvrđeni grad sa dobro sačuvanom kružnom urbanom jezgrom, zidinama i gradskim vratima iz doba Venecije.kada je tu bilo sjedište vojne uprave čitavog mletačkog dijela Istre. Unutar gradskih zidina zanimljiva je župna crkva – trobrodna bazilika Sv. Martina. U njoj su sačuvane i nedavno uspješno restaurirane do sada najstarije freske u Istri, nastale u 11. stoljeću. U Svetom Lovreču i njegovoj okolici uređeni su brojni smještajni objekti, među kojima prevladavaju rustikalne vile sa bazenima. Po svojoj se gastronomskoj ponudi ističe «Tomažova konoba» u selu Vošteni gdje u ugodnoj atmosferi možete kušati lokalne delicije i pršut iz vlastite proizvodnje.

Promocija www.central-istria.com/rakotule

Stvarnost

Postojeća ponuda

Manifestacije i nosioci

Prešućene priče i neiskorišteni potencijali

Postojeći projekti njihovi predlagatelji i nosioci

Vizija mikrodestinacije

SWOT analiza

Snaga Nakon Motovuna najočuvaniji venecijanski gradić u Istri Lako dostupan iz turističke obale Motivirani i brojni ljudski resursi

Slabosti Nedostatak lokalnih financija

Prilike Prijetnje Unaprijediti doživljaj starog gradića

Organizirani izleti Lovreč plus, sa uključenom degustacijom pršuta i maslinovog ulja, lavande

Popis dionika

Akcijski plan

Adresar dionika Lista prisutstva dionika na radionicama

95

4.13. Tinjan Promocija www.central-istria.com/rakotule

Tinjan je gradić u središnjoj Istri poznat po pažljivom čuvanju svoje tradicije, bilo da je riječ o simbolima ovog kraja - kamenom suhozidu i lokvama, folklornom i graditeljskom nasljeđu ili pak o vrhunskim gastronomskim delicijama poput istarskog pršuta. Tu tradiciju čuva čak pet registriranih pršutana, pa se Tinjan 2006. proglasio Općinom istarskog pršuta. Veliki međunarodni sajam pršuta - ISAP, održava se u zadnjem tjednu listopada. Jedan od najpoznatijih simbola Tinjana je kameni “županski stol” za kojim su nekad vijećali suci i župani, u sjeni krošanja na atraktivnom vidikovcu na samom ulasku u starogradsku jezgru. Danas Tinjan i njegova okolica raspolažu s nizom ambijentalno uređenih smještajnih objekata, od jednostavnih apartmana do luksuznih vila s bazenima, te Vas najsrdačnije poziva u goste.

Stvarnost STVARNOST: Uspješno brendiranje Tinjana kao Općine pršuta ne znači da treba zanemariti zanimljivo povijesno naselje stare tinjanske jezgre. Naprotiv, treba je interpretirati i učiniti zanimljivom stranim i domaćim posjetiteljima.

Postojeća ponuda

Manifestacije i nosioci

Prešućene priče i neiskorišteni potencijali

Postojeći projekti njihovi predlagatelji i nosioci

Vizija mikrodestinacije

SWOT analiza

Snaga Zanimljiv stari grad Panorama i Županski stol Pješačka staza suhozida povezuje ga sa Kringom Općina pršuta Kosirići Dobro dokumentirana povijest „Od lokve do lokve“ – biciklistička staza

Slabosti Nedostatak lokalnih financija

Prilike Prijetnje Unaprijediti doživljaj starog gradića za individualce i grupe

Organizirani izleti Tinjan plus, sa uključenom degustacijom pršuta

Velika konkurencija

Popis dionika

Akcijski plan Adresar dionika Lista prisutstva dionika na radionicama

96

4.14. Ostale potencijalne mikro destinacije:

4.14.1. Belaj

Kaštel s arkadnim dvorištem iz 17.st obitelji Barbo, kasnije Auersperg; u dvorištu lapidarij s kamenim

spomenicima s nekadašnje crkve sv. Marije na Čepićkom jezeru; nadgrobna ploča kneza Martina

Mojsejevića, gospodara Kožljaka s glagoljskim natpisom iz 1492. U sklopu kompleksa je Vinarija Ivić,

koja koristi i starinski podrum potencijalno jako zanimljiv za turizam.

Središnji dio kompleksa je privatno vlasništvo, te će o planovima privatnika ovisiti njegova buduća

namjena.

Nedaleko Belaja se nalaze se ostaci kaštela Posrt, Paz i Gradinje, Letaj i dr koji bi mogli činiti cjelinu u

smislu turističko izletničke ponude, što je Općina Cerovlje u svojim planovima i prepoznala.

4.14.2. Brest na Učki

U 2013 - 2015 godini se u Brestu na Učki otvara nekoliko smještajnih objekata. Postoje i inicijative da

se u staroj školi uredi prostor za lokalno planinarsko društvo. Položaj Bresta je idealan da se tu u

budućnosti razvije lokalni centar za ljubitelje prirode, planinarenja, speleologije, trekkinga i mountain

bikinga. Ne bi trebalo smetnuti s uma niti pogodnosti za stočarstvo, na tragu nekadašnjeg uzor –

gospodarstva grofa Brigida u Lopoglavskom kaštelu.

4.14.3. Gologorica

Prekrasno mjesto središnje Istre, djelomično ruinirano recentnim pregradnjama. Rodno mjesto

porodice povjesničara De Francesci i Mikule Gologoričkog notara koji je pisao Istarski razvod.

4.14.4. Grdoselo

Mikrodestinacija izuzetno velikih potencijala, gdje nedostaje jedino lokalna inicijativa. Jedno vrijeme

je tu djelovalo Izviđački odred Huhober, koji je organizirao i izviđački kamp, ali su njegove aktivnosti

na žalost zamrle.

Župna crkva Marije Božje od Zdravlja; sjeverno od naselja nalaze se ostaci srednjovjekovnog Starog

grada, do kojeg se stiže označenom planinarskom stazom, gdje je u ruševinama crkve sv. Ane

pronađen glagoljski natpis iz druge polovice 12. st. (Grdoselski ulomak).

Pješačka staza Stari grad

4.14.5. Grimalda

Romanička župna crkva sv. Jurja na mjestu nekadašnje pretpovijesni gradine; mjesto je danas gotovo

bez stanovnika; jedan od najljepših vidikovaca u središnjoj Istri. Općina Cerovlje i Istarska županija

podržavaju lokalne udruge mladih koje kroz zanimljivu manifestaciju Supci pod mavricu (=>)

pokušavaju vratiti život u ovo mjesto.

4.14.6. Kašćerga

Župna crkva sv. Marka; crkva Gospe od snijega na brežuljku Padova, prekrasan pogled na jezero

Butoniga. Nekadašnji dvorac Kaiserfelt nalazio se tu, na danas nepoznatoj poziciji, u kojem je

stolovala plemićka obitelj Rampel, koja je krajem 17. Stoljeća igrala jednu od ključnih uloga u Pazinu

(Jakov Rampel je bio pazinski prepozit, a Kristofor pazinski kapetan).

97

4.14.7. Kršikla

Slapovi, glagoljica, rudnici

4.14.8. Muntrilj

Pajićka lokva, glagoljica

4.14.9. Paz

Dvorac u fazi renoviranja

4.14.10. Vranja

Izuzetno veliki potencijal, nedostaje samo poduzetnička inicijativa sa jasnom i razrađenom vizijom.

Projekt Vranja – TZSI (2013)

4.14.11. Zamask

98

5. Strategija turizma središnje Istre

5.1. Pregled prostora obuhvata Strategije

S obzirom na postavke dva nadležna plana višeg nivoa, u kojima se posebnosti novonastalih

turističkih kretanja u unutrašnjosti Istre (sve što je više od 5 km udaljeno od mora) uopće ne

prepoznaju, a kamo li analiziraju i planiraju, bilo bi logično i opravdano Strategiju turizma središnje

Istre izraditi barem na nivou klastera Unutrašnjost Istre, ako ne i na nivou čitave ruralne

unutrašnjosti. Drugim riječima, na nivou čitave Istre; odnosno, još bolje: čitav bi Master plan trebalo

još jednom izraditi, na način da se potpuno zanemari interes velikih firmi sa obale, a u prvi plan da se

stave interesi malih turističkih poduzetnika i njigovih općina u unutrašnjosti Istre.

Teško je (ali ne i potpuno nemoguće) da će se to dogoditi, jer je Središnja Istra u važećim strateškim

dokumentima svaki put drugačije definirana. Danas su područjem središnje Istre ponovno povučene i

neke nove, svaki put drugačije granice, koje su više plod slučajnosti i trenutne potrebe, a nikako ne

plod dugoročnog strateškog promišljanja.

Osim Turističke zajednice Središnje Istre, na području središnje Istre djeluje i LAG Središnja Istra koji

je u tijeku 2015 proširio granice svojeg djelovanja i na obalne općine, te južno na Žminj. I LAG je u fazi

izrade svoje vlastite strategije razvoja.

99

Osim gore prikazane tri različite definicije Središnje Istre, treba spomenuti još dvije: Strategija

ruralnog razvoja Istarske županije do 2012 podijelila je Istru po granicama „bivših“ općina, dok su za

potrebe projekta Hrvatska 365 Turističke zajednica Središnje Istre i Turistička zajednica Općine

Motovun potpisale ugovor o suradnji kojim su postale PPS42 destinacija „Središnja Istra“.

Da bi sve poprimilo još groteskniju notu pobrinulo se Ministarstvo turizma RH koje je u tijeku 2015

predložilo novi set Zakona o turističkim zajednicama, po čijim bi se odredbama neke TZ na području

Središnje Istre trebale ukinuti i pripojiti drugima, radi racionalizacije sustava. Teško je odrediti da li će

se to i kada i na koji način realizirati, ali gotovo je sigurno da bi na takav način dobili još jednu

drugačiju, nelogičnu, ali praktičnu podjelu. Šestu po redu.

42

PPS= pred i posezona

100

5.2. Tender za izradu strategije

Tender će biti dostupan po javnom raspisivanju.

5.3. Izrada strateških planova iz područja turizma u RH

Desktop istraživanjem došli smo do zaključka da je vrlo mali broj turističkih zajednica u Hrvatskoj

uopće izradilo vlastitu strategiju razvoja turizma. Radi se uglavnom o turističkim zajednicama

županijskih nivoa, ili turističkim zajednicama gradova, gdje su naručioci podjednako često gradovi

koliko i gradske turističke zajednice. U tijeku 2015 je poziv za dostavu ponuda objavila i TZ Pule u ime

klastera Južna Istra, odnosno u ime svih tamošnjih turističkih zajednica. Evo poveznica na neke od

njih.

naziv izrađivač

Strateški plan razvoja turizma destinacije Petrinja Institut za turizam, 2014

Strateški plan razvoja turizma Grada Varaždina Institut za turizam, 2013

Strateški marketing plan turizma grada Omiša Quadrans

Strateški plan razvoja turizma destinacije Ludbreg Institut za turizam, 2013

Plan razvoja turizma destinacije Benkovac Institut za turizam, 2005

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012. – 2020.

Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija Veleučilište u Karlovcu, Karlovac Veleučilište VERN, Zagreb, 2012.

Akcijski plan razvoja turizma ruralnih područja RH Institut za turizam,2015

6. Priprema radionica za izradu Strategije

6.1. Prijedlog vježbi za radionice sa dionicima.

6.1.1. Vježba 1. – za raznolike dionike iz svih segmenata turizma i općina

TZSI (plenarna radionica) Nabrojati sve segmente turizma koji postoje u središnjoj Istri (odnosno u mikro destinaciji,

ukoliko se radionica odvija u pojedinoj mikroordinaciji)43

Poredati segmente turizma u središnjoj Istri po koristi koju danas donose

Odabrati tri segmenta turizma koji danas u središnjoj Istri nisu dovoljno razvijeni, ali bi po

mišljenju sudionika dugoročno mogli donijeti najveću korist središnjoj Istri, jer središnja Istra

za te vrste turizma ima posebno dobre uvjete, bolje od konkurencije

SWOT analiza (po grupama) tri odabrana potencijalno konkurentna segmenta turizma

Pri izradi SWOT analize pojavit će se u rubrici „prijetnje“ konflikti između pojedinih vrsta

turizma. Pokušati pronaći rješenja za razrješavanje konflikata

Na kraju odabrati tri primarna i tri sekundarna segmenta turizma kojima se središnja Istra u

budućnosti treba posvetiti.

Ista vježba može se organizirati i na radionicama na kojima će biti samo predstavnici jedne

mikrodestinacije ili općine, te na kraju usporediti rezultate.

43

Na kraju rezultate usporediti sa podacima Turističkog ureda koji su objedinjeni u dokumentu Podloga za izradu strategije turizma središnje Istre

101

6.1.2. Vježba 2. – za sve dionike pojedine mikrodestinacije Popisati sve probleme u turizmu pojedine mikrodestinacije

Kreirati problemsko stablo i pretočiti u moguća rješenja

Kreirati prijedlog mjera i odrediti prioritete

6.1.3. Vježba 3. za dionike po pojedinim segmentima a) Popisati sve probleme u segmentu turizma koji se obrađuje

b) Kreirati problemsko stablo i pretočiti u moguća rješenja

c) Kreirati prijedlog mjera i odrediti prioritete

Izrađivač strategije može koristiti i druge alate uz pomoć kojih moramo dobiti slijedeće:

Viziju turizma svake pojedine mekrodestinacije sa jasno određenim segmentima turističkog

proizvoda koji će do 2020 imati prioritet (primarni i sekundarni segmenti).

Zajedničku viziju turizma Središnje Istre sa jasno određenim segmentima turističkog

proizvoda koji će do 2020 imati prioritet (primarni i sekundarni segmenti).

Spisak mjera za ostvarenje vizije sa razrađenim prioritetima za čitavu Središnju Istru i po

mikrodestinacijama.

Završne napomene:

Stavovi izneseni u ovom materijalu stavovi su direktora Turističkog ureda, koji se svakodnevno

primjenjuju u TZSI središnje Istre. Prihvaćanjem tih stavova na Turističkom vijeću oni postaju službeni

stav TZSI i primjenjivat će se do završetka izrade Strategije.

Strategija će se izraditi na način na koji odluči Turističko vijeće, što može biti angažiranjem domaćih ili

međunarodnih firmi specijaliziranih za strateška planiranja u turizmu na temelju Tendera kojeg je

nacrt dan u ovom materijalu, ili pak samo angažmanom firme koja je specijalizirana za strateška

planiranja, koja bi vodila desetak radionica strateškog planiranja te na temelju ovdje datih

pokazatelja (i eventualno dodatnih) uobličila konačni strateški dokument.

Radenko Sloković

direktor TZ središnje Istre

Pazin, 26. studenog 2015.