30
SVEU SVEU Č Č ILI ILI Š Š TE U DUBROVNIKU TE U DUBROVNIKU STUDIJ MEDIJI I KULTURA DRU STUDIJ MEDIJI I KULTURA DRU Š Š TVA TVA Kolegij: "UVOD U POLITI Kolegij: "UVOD U POLITI Č Č KU ZNANOST" KU ZNANOST" Dr. Dr. sc sc . Pero Maldini: . Pero Maldini: "POLITI "POLITI Č Č KA KULTURA" KA KULTURA"

Politicka Kultura

Embed Size (px)

DESCRIPTION

politicka kultura

Citation preview

  • SVEUSVEUILIILITE U DUBROVNIKUTE U DUBROVNIKUSTUDIJ MEDIJI I KULTURA DRUSTUDIJ MEDIJI I KULTURA DRUTVATVA

    Kolegij: "UVOD U POLITIKolegij: "UVOD U POLITIKU ZNANOST"KU ZNANOST"

    Dr.Dr. scsc. Pero Maldini:. Pero Maldini:

    "POLITI"POLITIKA KULTURA"KA KULTURA"

  • PPOLITIOLITIKA KULTURAKA KULTURA

  • PolitiPolitika kultura 1ka kultura 1

    PolitiPolitika kultura i demokracijaka kultura i demokracija Tipovi politiTipovi politike kulture: parohijalni, podanike kulture: parohijalni, podaniki, participativni ki, participativni PolitiPolitika kultura i druka kultura i drutveni razvojtveni razvoj

    -- InteresiInteresi-- PolitiPolitiki procesiki procesi-- Povijesno naslijee Povijesno naslijee-- Proces socijalizacijeProces socijalizacije

    Oblikovanje politiOblikovanje politike kultureke kulture Subjektivno i objektivno u politiSubjektivno i objektivno u politikoj kulturikoj kulturi PolitiPolitika kultura: pojam, politika kultura: pojam, politiki objekti, politiki objekti, politiki procesiki procesi

    PolitiPolitika kultura hrvatskog druka kultura hrvatskog drutvatva

    SadrSadraj i struktura predavanja:aj i struktura predavanja:

  • PolitiPolitika kulturaka kultura je:je:

    Prevladavajui nain razmiljanja o politici i stil politikog ponaanja graana u nekom drutvu.

    Skup vrijednosti, uvjerenja i stavova koje imaju graani o politikim objektima i politikim procesima u svom drutvu.

    PolitiPolitika kultura 2ka kultura 2

    to je to politika kultura ?

  • Institucije sustava(parlament, vlada, politike stranke, politiari, administracija, sudovi)

    Politiki objekti jesu:

    Graanin kao pojedinac

    PolitiPolitika kultura 3ka kultura 3

  • Funkcioniranje politikog sustava (izbori, vladanje, donoenje odluka)

    Politiki odnosi (vlast oporba, meustranaki, meuetniki, meunarodni odnosi, odnosi (ne)povjerenja, tolerancija)Politiko ponaanje (politikih stranaka, politiara, graana)

    Politiki procesi jesu:

    PolitiPolitika kultura 4ka kultura 4

  • Subjektivno i objektivno u politikoj kulturi

    Odnos izmeu objekata politike i orijentacija prema njima predstavlja odnos izmeu objektivnog (stvarnog) drutvenog i subjektivnog (psiholokog) u politici.

    Kada govorimo o politikoj kulturi drutva, govorimo o politikom sustavu usvojenom u spoznajama, osjeajima i procjenama njegove populacije.

    PolitiPolitika kultura 5ka kultura 5

  • Politika kultura kao niz drutvenih vrijednosti, uvjerenja i stavova o politikom sustavu i njegovom funkcioniranju odreuje politiko ponaanje i politike odnose meu drutvenim grupama i pojedincima.

    Tako razlikujemo subjektivnu stranu politike kulture (vrijednosti, vjerovanja i stavovi) i objektivnu stranu politike kulture (politiko ponaanje i drutveno djelovanje grupa i pojedinaca).

    PolitiPolitika kultura 6ka kultura 6

  • Stoga, politika kultura kao skup subjektivnih orijentacija prema politici bitno odreuje kako e pojedinac djelovati i kako e se ponaati u odnosu na politiki sustav, politike procesei na odreenje svoje uloge u njima.

    Politika kultura izrasta upravo na ovom subjektivnom odnosu prema objektima politike. Ona ne govori o onome to se doista zbiva u politici, ve o onome to graani vjeruju da se zbiva. Politika kultura tako predstavlja i objanjava subjektivnu stranu politike.

    PolitiPolitika kultura 7ka kultura 7

  • Kako se oblikuje politika kultura?

    Drutvene vrijednosti, uvjerenja i stavovi osnovni su elementi politike kulture. Uvjerenja i stavovi zasnivaju se na vrijednostima, ali oblikuju se pod utjecajem:

    Procesa socijalizacije,

    Povijesnog naslijea (drutvenog, kulturnog, politikog, vrijednosnog),

    Politikih procesa i djelovanja politikih aktera,

    Interesa (osobnih, drutvenih, politikih).

    PolitiPolitika kultura 8ka kultura 8

  • Proces socijalizacijeSocijalizacija oznaava proces integriranja pojedinca u drutvo kao cjelinu (obiteljski i kolski odgoj, formiranje osnovnih osobnih i drutvenih vrijednosti).

    PolitiPolitika kultura 9ka kultura 9

  • Politika kultura se ui (stjee) kroz proces politike socijalizacije. Ona je u funkciji odravanja politikog sustava ali isto tako i u funkciji njegove promjene.

    Politika socijalizacija predstavlja integraciju pojedinca u politiku kao posebnu dimenziju drutva (formiranje politikih stavova i uvjerenja).

    PolitiPolitika kultura 10ka kultura 10

  • Povijesno naslijee

    Politika kultura drutva rezultat je zajednike politike povijesti i osobnog ivotnog iskustvasvakog pojedinog graanina - lana tog drutva.

    Povijesno naslijee u sebi ujedinjuje ukupni povijesni razvoj drutva, politike, ekonomske i socijalne odrednice tog razvoja, te drutvene norme i tradiciju. Ono bitno odreuje tip i sadraj politike kulture, ali i oblike politike socijalizacije kroz koje pojedinac ui i usvaja te iste sadraje.

    PolitiPolitika kultura 11ka kultura 11

  • Politiko naslijee: autoritarno ili demokratsko

    Kulturno naslijee: tradicionalno ili moderno

    Drutveno naslijee: razvijenost ili nerazvijenost

    Vrijednosno naslijee: zajednitvo ili individualizam

    PolitiPolitika kultura 12ka kultura 12

  • Politiki procesiNain kako funkcionira politiki sustavJesu li izbori demokratski i regularni

    Je li stil vlasti demokratski ili autokratskiKakav je nain na koji se donose i provode politike odluke i zakoniKakvi su odnosi izmeu vlasti i oporbe, stranaka, veine i manjine, kakvo je meunarodno okruenje, koliki je stupanj tolerancije, itd.

    Kakvo je politiko ponaanje (politikih stranaka, politiara, graana)

    PolitiPolitika kultura 13ka kultura 13

  • Interesi

    Interesi pojedinca(osobni interesi)

    Interesi drutvenih grupa (politike stranke, socijalni slojevi, profesionalne udruge)

    PolitiPolitika kultura 14ka kultura 14

  • Politika kultura i drutveni razvoj

    Politika kultura odreenog drutva moe utjecati na stabilnost i razvoj politikog sustava, ali i na njegovo stagniranje i nestabilnost.

    Politika kultura djeluje na podruje politikog sustava kao to trite djeluje na ekonomske odnose u drutvu. Ono to je trite za ekonomiju, to je politika kultura za demokraciju.

    PolitiPolitika kultura 15ka kultura 15

  • Politika kultura je relativno autonomni initelj politikog razvoja, ona je posebna kulturna crta koja ima relativnu samostalnost prema ekonomskom razvoju drutva i kao takva ima vanu ulogu u razvoju kvalitete ivota i stabilnosti sustava, osobito demokracije.

    Primjeri:

    Saudi Arabija: ekonomska razvijenost vs. drutvena i politika zaostalost

    Izlazak iz socijalizma: ekonomska stagnacija umjesto razvitka privrede

    PolitiPolitika kultura 16ka kultura 16

  • Tipovi politike kulture

    Parohijalni

    Podaniki

    Participativni

    PolitiPolitika kultura 17ka kultura 17

  • Parohijalna politika kultura

    Obiljeava je izostanak ili nerazvijenost orijentacija prema politikim objektima.

    PolitiPolitika kultura 18ka kultura 18

  • Taj tip karakteristian je za nerazvijena drutva u kojima nema specijaliziranih politikih uloga (politike, ekonomske i religijske uloge esto su isprepletene), dok pojedinci od politikog sustava ne oekuju promjene.

    Pojedinac je utopljen u kolektivistike i tradicionalne oblike drutvenosti (pleme, rod, obitelj), ne doivljavadrutvo kao cjelinu s razuenim drutvenim strukturama, nema odreen odnos prema politikoj vlasti i politikom sustavu, a niti sebe dri drutvenim akterom.

    PolitiPolitika kultura 19ka kultura 19

  • Podanika politika kultura

    Obiljeava je postojanje orijentacija prema politikim objektima, ali preteno prema efektima sustava.

    PolitiPolitika kultura 20ka kultura 20

  • Pojedinac je u ulozi podanika, on je svjestan posebnog autoriteta vlasti prema kojoj je afektivno orijentiran (svia mu se ili ne svia, ocjenjuje je kao legitimnu ili nelegitimnu), ali usprkos moguem nepristajanju uz politiku vlast, izostaje akt javnog protivljenja.

    Odreeni stupanj politike kompetencije postoji, meutim, odnos prema sustavu je pasivan. Izostaju jasno oblikovani stavovi i orijentacije prema dijelu sustava gdje se donose odluke, te prema sebi kao aktivnom sudioniku politikog procesa.

    PolitiPolitika kultura 21ka kultura 21

  • Participativna politika kultura

    Obiljeavaju je razvijene orijentacije prema svim objektima politike.

    PolitiPolitika kultura 22ka kultura 22

  • Ovdje je razvijen odnos ne samo prema efektima sustava ve i prema dijelu sustava gdje se donose odluke i prema ulozi pojedinca (sebe) kao aktera u politikom procesu.

    Pojedinac ima jasno iskazanu orijentaciju prema politikim strukturama i politikim procesima (drutvo se percipira kao sloen sustav u kojem postoje razliite razine i razliite drutvene uloge, osobito politiki sustav i uloga politike vlasti).

    PolitiPolitika kultura 23ka kultura 23

  • Takoer, pojedinac sebi pridaje aktivnu ulogu unutar politike zajednice (aktivno sudjelovanjeunutar razuenih drutvenih struktura, razliitih razina politikog sustava, meu raznim drugim politikim i drutvenim akterima).

    Zbog toga participativni oblik politike kulture predstavlja osnovu graanske politike kulture.

    PolitiPolitika kultura 24ka kultura 24

  • Politika kultura i demokracija

    Suvremeni demokratski sustavi predstavljaju izrazito graanski model politikog ustroja. Oni su proizvod graanske politike kulture i (post)industrijskog drutva.

    PolitiPolitika kultura 25ka kultura 25

    Graanska (demokratska) kultura jest oblik mjeovite politike kulture. Ona je balansirana mjeavina kulture individualizma, kulture egalitarizma i kulture hijerarhije. Te mjeavine imaju razliite intenzitete i oblike u razliitim politikim sustavima.

  • Tradicionalne vrijednosti i kolektivizam u opreci su spram politike pozicije graanina kao samostalnog pojedinca, pluralizma i zahtjeva za slobodom pojedinca kao svrhom demokratskog poretka.

    PolitiPolitika kultura 26ka kultura 26

    Graanska politika kultura ima sposobnost balansiranja unutarnjih opreka. Nju odlikuje ravnotea izmeu moi politike vlasti i njene osjetljivosti i odgovornosti prema kompetentnoj javnosti.

  • Politika kultura hrvatskog drutva

    Tranzicija hrvatskog drutva obiljeena je konfliktom dvaju vrijednosnih sustava:graanskog i tradicionalnog.

    Dok se formalno - institucionalni ustroj temelji na demokratskim vrijednostima, praksa vladanja (politiki stil) i javno - politiki diskurs politike vlasti obiljeeni su vrijednostima tradicijskog kompleksa i nedemokratinou. To je jedno od kljunih proturjeja tranzicije hrvatskog drutva.

    PolitiPolitika kultura 27ka kultura 27

  • U njegovoj osnovi stoji tip dominantne politike kulture koji u osnovi ne korespondira temeljnim demokratskim vrijednostima i zahtjevima demokratskog funkcioniranja politikog sustava.

    PolitiPolitika kultura 28ka kultura 28

    Uz institucionalnu konstituciju demokracije, proces demokratizacije drutva pretpostavlja i njegovu demokratsku resocijalizaciju kroz usvajanje drutvenih vrijednosti demokracije. One su temelj demokratske politike kulture bez kojeg politiki sustav ne moe funkcionirati demokratski.