POLITIČKE IDEOLOGIJE

Huso Jašarević

POLITIČKE IDEOLOGIJE

U najširem značenju pojam ideologije je sličan pojmu filozofije: to je način tumačenja svijeta i društva i odnosa u društvu.

U užem smislu ideologija je skup ideja koje služe kao osnova za organizovanu političku akciju; njima se nastoji održati, mijenjati ili srušiti postojeće stanje u društvu.

TEORIJA-IDEOLOGIJA-POLITIKA

Ideologija je smještena između nauke i politike pa je zbog toga podložna vrlo različitim tumačenjima:

- sistem političkih uvjerenja;

- ideje vladajuće klase;

- pogled na svijet bilo koje društvene grupe ili klase;

- ideje koje održavaju mir u društvu jer uvjeravaju potlačene u nužnost njihovog položaja;

- skup ideja koji daje legitimnost postojećem uređenju;

- politička doktrina s “monopolom na istinu”

IDEOLOGIJARobert Nisbet, Konzervativizam, 1986.

“Ideologija je svaka razložno povezana cjelina moralnih, ekonomskih, društvenih i kulturnih ideja koja je tijesno i prepoznatljivo integrisana u politiku i političku moć. ... Tu je riječ o osnovici moći usmjerenoj ka postizanju pobjede ovakve cjeline ideja. Ideologija, za razliku od običnog i privremeno formiranog skupa ideja, ostaje živa duže vrijeme, ima svoje zastupnike i tumače , kao i značajan stepen institucionalizacije.”

DRUŠTVENA ULOGA IDEJA

Ideje i ideologije mogu da fragmentiraju društvo i uvuku ga u duboke sukobe

Ideologija može da djeluje i kao društveni cement, kao snažna kohezivna sila koja objedinjuje individualne napore i usmjerava ih u jednom pravcu

POLITIČKE IDEOLOGIJENajpoznatije značenje ideologije je ono koje su ovom

pojmu dali Marx i Engels: ideologija je iskrivljena, lažna svijest koju stvaraju dominantne klase; ideologija služi za održavanje postojećeg stanja koje tim klasama odgovara. Sposobnost vladajuće klase da proizvodi ideje zasnovana je na njenoj dominantnoj ulozi u proizvodnji i društvu.

Karl Marx – Friedrich EngelsNjemačka ideologija, 1846. god.

“Misli vladajuće klase su u svakoj epohi vladajuće misli... Klasa kojoj stojena raspolaganju sredstva za materijalnu proizvodnju, raspolaže time u isto vrijeme i sredstvima za duhovnu proizvodnju, tako da su joj na taj način potčinjene i misli onih koji nemaju sredstva za duhovnu proizvodnju.”

Marx je smatrao da njegovo učenje nije ideologija radničke klase - dakle nije lažna svijest - već naučna spoznaja istorije i društvene uloge radničke klase.

Svi sljedbenici marksizma shvatili su ovo učenje kao pravo da vlastito mišljenje i

interese predstave kao istorijske interese radnika (Lenjin, Staljin, Broz i svi

komunistički diktatori diljem svijeta).

Karl Mannheim, Ideologija i utopija, 1929. god

Ideologija se sastoji od vjerovanja i vrijednosti vladajuće klase koji "prikrivaju pravo stanje društva i pred sobom i pred drugima, i time ga učvršćuju".

Utopijske ideologije zagovaraju potpunu promjenu u strukturi društva, a temelje se na viziji savršenog društvenog sistema.

Oba su koncepta pogrešna jer sprečavaju istinit uvid u stvarnost.

Samo nauka omogućuje istinitu spoznaju društva, ali tek ideologija omogućuje njegovu promjenu.

- INDIKATIVNI ISKAZI Odnose se na stvarnost, tumače je i objašnjavaju

- NORMATIVNI ISKAZI Odnose se na poželjnu stvarnost, na ono što tek treba da bude, upućuju ili naređuju kako svijet treba urediti, sadrže upute kako treba postupati u pojedinim situacijama da bi se dobili određeni rezultati

STRUKTURA IDEOLOGIJE

STRUKTURA IDEOLOGIJE

EKSPLICITNI DIO IDEOLOGIJESastoji se od od jednog niza eksplicitnih i ekspresivnih iskaza

manje ili veće opštosti kojima se stvarnost objašnjava, opovrgavaju suprotna ili samo drugačija stanovišta i predlažu ciljevi

za neku alternativnu budućnost.

IMPLICITNI DIO IDEOLOGIJESadrži ono što se samo po sebi razumije

i oko čega nema spora

FUNKCIJE NEREČENOG DIJELA

1. Izbjegavaju se sukobi s drugim partijama i potencijalnim saveznicima;

2. Izbjegava se izjašnjavanje o svim političkim pitanjima, pri čemu može i da se pogriješi ili podijeli članstvo

IDEOLOŠKE RAZLIKE IZMEĐU PARTIJA

UNUTAR JEDNE PARTIJE: partije se znatno razlikuju po tolerisanju unutarpartijskih ideoloških razlika. Dok jedne tolerišu ogromne razlike i čak formiranje frakcija, druge sankcionišu i najmanje odstupanje od zvanične ideologije.

IDEOLOGIZACIJA

Ideologizacija u SADIdeologizacija u Evropi

KRAJ IDEOLOGIJE – KRAJ ISTORIJE?!

Daniel Bell, The End of Ideology?(1960.) Političke ideje su iscrpljene; partije se takmiče za vlast ekonomskom, a ne ideološkom utakmicom.

Francis Fukuyama, The End of History (1989.) Liberalna ideologija je pobijedila sve druge ideologije

Anthony Giddens, Beyond Left and Right (1994.) Ideologije su postale besmislene u svijetu koji se globalizira, modernizira i povezuje.

VELIKE IDEOLOGIJE

LIBERALIZAM

KONZERVATIVIZAM

SOCIJALIZAM

FAŠIZAM

ANARHIZAM

FEMINIZAM

ENVIRONMENTALISM

VJERSKI FUNDAMENTALIZAM

LIBERALIZAM INDIVIDUALIZAM: “Nema društva!”(M.Tatcher)

SLOBODA: negativna sloboda (sloboda od) i pozitivna sloboda (sloboda za)

RAZUM JEDNAKOST TOLERANCIJA PRISTANAK KONSTITUCIONALIZAM je garancija zaštite građana

od vlastite vlade i države

LIBERALIZAMJohn Stuart Mill Prilog načelima dobre vladavine O slobodi Razmatranja o predstavničkoj vladaviniLudwig von MisesAugust von Hayek Liberalizam Zasnivanje slobode Put u rostvo

KONZERVATIVIZAM TRADICIJA PRAGMATIZAM NESAVRŠENOST ČOVJEKA ORGANICIZAM HIJERARHIJA VLAST SVOJINA

SOCIJALIZAM ZAJEDNICA BRATSTVO JEDNAKOST RASPODJELA PREMA POTREBAMA KLASNA PODJELA DRUŠTVA SVOJINA: KOLEKTIVNA (državna,

društvena)

FAŠIZAMPojedinac je ništa. Vrijedi samo kao član

kolektiva u koji se u potpunosti utapa. Idealan je čovjek onaj kojeg pokreću dužnost, čast, bespogovorna poslušnost prema vođi i požrtvovnost za naciju, rasu i državu.

FAŠIZAM

Italijanski fašizam i njemački nacizam Rasni aspekt fašizma Geografski aspekt fašizma (“Lebensraum”) Vojno-militaristički i imperijalni aspekt fašizma Psihološki aspekti fašizma (Wilhelm Reich) Fašizam i genocid (holokaust)

ANARHIZAMSvaka politička vlast – a pogotovo država

– zla je i nepotrebna. Pojedinci u društvu treba da sarađuju sporazumno i na osnovu slobodne volje.

Anarhisti nikada nigdje nisu bili na vlasti, ali su ove partije bile uticajne u Španiji, Rusiji, Francuskoj i Meksiku.

FEMINIZAM Prvi talas feminizma – polovina XIX vijeka;

zamire s davanjem prava glasa ženama početkom XX vijeka

Drugi talas – 60-tih god. XX vijeka Osnovna teza svih feminističkih pokreta: u

temelje ovoga svijeta uzidana je neravnopravnost među polovima; svijet je uređen kao muški svijet i taj je poredak potrebno i moguće srušiti.

ENVIRONMENTALISM Ekologizam je ideologija koja smatra da

postoji suštinska veza između ljudske vrste i prirode: ljudi su dio prirode, a ne njeni gospodari. To je ekocentrično stanovište, različito od environmentalističkog koje se zalaže za očuvanje prirode u korist čovjeka.

Partije svijetlozelenih i tamnozelenih

VJERSKI FUNDAMENTALIZAM

Savremeni pokret izrazito tradicionalističke i antimoderne orijentacije

Sve velike religije imaju i svoje fundamen-

talističko krilo Postkolonijalna i nerazvijena društva kao

najprijemčivija na fundamentalističke ideje Populistička i militaristička orijentacija f.