30
POLITIČKE PARTIJE I PARTIJSKI SISTEMI Porijeklo, organizacija, funkcije

POLITICKE PARTIJE I

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: POLITICKE PARTIJE I

POLITIČKE PARTIJE IPARTIJSKI SISTEMI

Porijeklo, organizacija, funkcije

Page 2: POLITICKE PARTIJE I

POLITIČKE PARTIJE

DRUŠTVENI ZNAČAJ

NAJVAŽNIJI SPONTANI SOCIJALNI IZUM DEVETNAESTOG VIJEKA

JEAN BLONDEL: “Partije su od temeljnog značaja za društvo zato što su one glavno sredstvo kojim su domestificiraju politički konflikti. One to čine na dva načina:

1. Legaliziraju konflikte2. Ograničavaju pritisak konflikata.”

Page 3: POLITICKE PARTIJE I

POLITIČKE PARTIJE

DRUŠTVENI ZNAČAJ

• Phillip Lauvaux: “Predstavnička demokratija može da funkcioniše samo putem partija, koje služe kao transmisioni kaiš između građanina i države.”

• Ovaj autor čak uvodi pojam “država partija” (kao oznaku savremenih demokratskih režima) koji je suprotan pojmu “partijska država” (što je obilježje jednopartijskog režima).

Page 4: POLITICKE PARTIJE I

POJAM POLITIČKE PARTIJE

OSNOVNA OBILJEŽJA

• Organizacija (Robert Michels je svoj ”gvozdeni zakon oligarhije” otkrio proučavajući upravo pol. partije)

• Članstvo (makar rudimentarno)

• Zajednička ideologija (ili zajednički stav o većini društvenih pitanja)

• Zajednički cilj: osvajanje i vršenje vlasti

Page 5: POLITICKE PARTIJE I

POJAM POLITIČKE PARTIJE- komentar -

• Joseph La Palombara umjesto članstva navodi “obezbjeđivanje narodne podrške” kao obilježje partije. To zaista ima smisla jer moderne partije sve manje svoju politiku zasnivaju na masovnom članstvu; hiperaktivni profesionalci su nosioci svih partijskih aktivnosti i oni su ti koji obezbeđuju podršku javnosti. Zanimljivo je da se index ukorijenjenosti političkih partija veoma razlikuje od zemlje do zemlje, što govori da je formalno vezivanje za partije dio lokalne političke kulture.

Page 6: POLITICKE PARTIJE I

POJAM POLITIČKE PARTIJE- komentar -

• Jean Blondel iz svoje definicije PP isključuje i organizaciju i ideologiju, te zadržava samo ‘otvorenost članstva’ i ‘bavljenje cijelim spektrom pitanja s kojima se politička zajednica suočava’. Njegova je definicija vrlo neodređena kao što je i priroda savremenih PP fluidna i prilagodljiva okolnostima.

Page 7: POLITICKE PARTIJE I

POJAM POLITIČKE PARTIJE

Postoji mnogo definicija političkih partija. Suštinska razlika je u načinu dolaska na vlast: komunistički autori su dozvoljavali i nasilno osvajanje vlasti, dok su građanski teoretičari insistirali na legalnom dolasku na vlast putem izbora. La Palombara iz definicije isključuje članstvo, a Jean Blondel isključuje ideologiju.

Page 8: POLITICKE PARTIJE I

NASTANAK POLITIČKIH PARTIJA

Antička Grčka i Rim – političko okupljanje istomišljenika oko uglednih i jakih ličnosti ili oko pater familias-a

SAD – kraj 18. i početak 19. vijeka

Danas su raširene po cijelom svijetu. Njihovo postojanje se smatra indikatorom modernizacije i demokratske tranzicije.

Page 9: POLITICKE PARTIJE I

NASTANAK POLITIČKIH PARTIJA

Maurice DuvergerPartije nastaju1. parlamentarnim putem

(spajanjem izbornih komiteta građana i izbornih odbora pomoću kojih su članovi parlamenta pokušavali da obezbijede svoj ponovni izbor)

2. vanparlamentarnim putem (Laburistička partija Vel. Britanije, zadružne stranke, demohrišćanske i katoličko-socijalne stranke, stranke zelenih)

La PalombaraPartije nastaju kada se kriza spoji s

procesom modernizacije (kumulativni proces socijalnih, političkih, ekonomskih i tehnoloških promjena).

• Kriza suvereniteta (ko je nosilac suvereniteta u društvu)

• Kriza integriteta (gdje su teritorijalne granice društva)

• Kriza participacije (zahtjev za učešćem u društvenom životu od strane do tada marginalizovanih društvenih grupa – buržoazije, radnika, seljaka, intelektualaca, manjinskih grupa)

Page 10: POLITICKE PARTIJE I

Klasifikacija partija1. Kriterij: broj članova - kadrovske - masovne (“catch-all partije”)2. Kriterij: politička strategija - reprezentativne (sakupljanje glasova, reaktivna politika) - integrativne (proaktivna politika; mobilišu, obrazuju i inspirišu)3. Kriterij: odnos prema postojećem uređenju - ustavne - revolucionarne4. Kriterij: ideološko usmjerenje - ljevičarske - desničarske

Page 11: POLITICKE PARTIJE I

P O L I T I Č K I S P E K T A R

LJEVICA

Sloboda

Jednakost

Bratstvo

Prava

Napredak

Reforma

Internacionalizam

DESNICA

Autoritet

Hijerarhija

Poredak

Obaveze

Tradicija

Reakcija

Nacionalizam

Page 12: POLITICKE PARTIJE I

1. Predstavljanje zahtjeva i davanje odgovora na njih (“input”)

2. Stvaranje elita i regrutovanje pojedinaca na funkcije

3. Određivanje ciljeva4. Artikulacija i agregacija interesa5. Socijalizacija i mobilizacija6. Učestvovanje na izborima7. Organizovanje vlasti

F U N K C I J E P O L I T I Č K I H P A R T I J A

Page 13: POLITICKE PARTIJE I

FUNKCIJE POLITIČKIH PARTIJA PO JEANU BLONDELU

• Funkcije PP iskazuju se na tri nivoa:

1.Na nivou društva kao cjeline PP su opšti mehanizmi za upravljanje konfliktima.

2.Na nivou političkog sistema PP su institucije unutar kojih se mogu formulisati politike.

3.Na nivou dnevno-političkog života PP su glavno sredstvo za regrutovanje tzv. ‘političke klase’.

Page 14: POLITICKE PARTIJE I

UNUTRAŠNJA ORGANIZACIJA I PROBLEMI INTERNE DEMOKRATIJE

Robert Michells: Sociologija partija (1911.) Gvozdeni zakon oligarhije: “Ko kaže

organizacija, rekao je oligarhija.”

U svim političkim partijama postoje tendencije ka oligarhiji i autokratiji, i to u radničkim partijama više nego u građanskim.

Page 15: POLITICKE PARTIJE I

UNUTRAŠNJA ORGANIZACIJA I PROBLEMI INTERNE DEMOKRATIJE

• Degeneracija komunističkih partija: Karakterološka putanja socijalističke revolucije (S. Stojanović – “Između ideala i stvarnosti”)

Page 16: POLITICKE PARTIJE I

UNUTRAŠNJA ORGANIZACIJA I PROBLEMI INTERNE DEMOKRATIJE

• Pokušaji decentralizacije i uvlačenja članstva u vođenje politike (Michells – Potreba masa da budu vođene; Gustave Le Bon – Psihologija masa)

Page 17: POLITICKE PARTIJE I

UNUTRAŠNJA ORGANIZACIJA I PROBLEMI INTERNE DEMOKRATIJE

Partijski lideri – da ih nema, trebalo bi ih izmisliti

Stilovi vođstva – u svim partijama dominira autokratski stil

Samo papa i lideri političkih partija nemaju starosno ograničenje za obavezan odlazak u penziju

Page 18: POLITICKE PARTIJE I

Finansiranje političkih partija

Za šta su partijama potrebna ogromna sredstva i stalni i izdašni izvori sredstava?

1. Izbori

2. Finansiranje partijskog aparata, nomenklature i redovnih aktivnosti

3. Edukacija i socijalizacija

Page 19: POLITICKE PARTIJE I

Finansiranje političkih partija

1. Članarina

2. Donacije i pokloni od preduzeća i privatnih lica

3. Državno finansiranje

4. Partijsko preduzetništvo

5. Ostali izvori (tajne službe, korupcija)

Page 20: POLITICKE PARTIJE I

PARTIJSKI SISTEMI

Mreža odnosa koje partije međusobno uspostavljaju tvori ono što nazivamo partijski sistem.

Danas najšire prihvaćena klasifikacija partijskih sistema :

1. JEDNOPARTIJSKI SISTEMI

2. DVOPARTIJSKI SITEMI

3. SISTEMI S DOMINANTNOM PARTIJOM

4. VIŠEPARTIJSKI SITEMI

Page 21: POLITICKE PARTIJE I

JEDNOPARTIJSKI SISTEMI

- Jedna partija ima monopol na vlast- Vladajuća partija kontroliše sve ustanove i sve

aspekte društva - totalitarizam- Vladajuća partija se smatra avangardom koja

predvodi proletarijat ka ispunjenju njegove istorijske sudbine

- Partija upravlja društvom i državom pomoću sistema nomenklature, tj. sistema imenovanja koji na sva važnija mjesta dovodi ljude iz partije

Page 22: POLITICKE PARTIJE I

Osnivač i njegov nasljednik

Page 23: POLITICKE PARTIJE I

DVOPARTIJSKI SISTEMI

- U sistemu postoji više partija ali samo dvije posjeduju dovoljan kadrovski i politički kapacitet da osvoje vlast

- Partija koja pobijedi na izborima može sama da vlada jer posjeduje većinu u parlamentu

- Ove dvije partije se smjenjuju na vlasti i u opoziciji (“vlada u sjenci”)

- Neki autori smatraju da je dvopartijski sistem posljedica izbornog sistema u kojem pobjednik nosi sve – to otvara pitanje socijalnog inžinjeringa preko izbornog sistema – primjer BiH VELIKA BRITANIJA, USA, KANADA,AUSTRALIJA,

NOVI ZELAND, JAMAJKA

Page 24: POLITICKE PARTIJE I

SISTEMI SA DOMINANTNOM PARTIJOM

Postoji više partija koje učestvuju u izbornoj utakmici ali se jedna partija duže zadržava na vlasti pošto stalno dobija povjerenje građana

JAPAN (Liberalno-demokratska partija je stalno bila na vlasti 38 god.(1955-1993.)

INDIJA (Kongresna partija je bila stalno na vlasti 30 god.)ŠVEDSKA (Socijaldemokratska radnička partija: 1951-

1993.)ITALIJA (Hrišćansko-demokratska partija je dominirala u

svim vladama poslije II sv. rata, a propala je 1992. god. zbog korupcije)

Page 25: POLITICKE PARTIJE I

VIŠEPARTIJSKI SISTEMI

U izbornom nadmetanju učestvuje više od dvije partije, a svi učesnici imaju realne izglede na uspjeh.Mjesta u vladi se dijele u skladu s izbornim rezultatom.

Dobre strane višepartijskog sistema: • obezbjeđuje kontrolu i ravnotežu u okviru vlade• navodi učesnike na raspravu, ustupke i kompromis.Loše strane višepartizma:• opasnosti koje proizlaze iz stvaranja neprincipijelnih

koalicija• pretjerano kompromiserstvo dovodi do nadmoći

političkog centra i do gubljenja jasne i dosljedne politike

Page 26: POLITICKE PARTIJE I

“SUMRAK PARTIJA”

Partije se sve više bore samo za glasove i za vlast, a malo vode računa o ideologiji i stvarnim interesima društvenih grupa.

Partije u sve većoj mjeri gube povjerenje članova i birača; biračka apstinencija je u drastičnom porastu.

Page 27: POLITICKE PARTIJE I

“SUMRAK PARTIJA”

“Partije skoro isključivo služe tome da partijski lideri i aparat zarade što više novaca” – partija kao “mašina za pravljenje para”.

Page 28: POLITICKE PARTIJE I

“SUMRAK PARTIJA”

U zemljama tranzicije, u kojima nema nikakvog iskustva s višepartizmom, partije se svode na male grupe posve odvojene od članova i naroda i zavode tzv. partitokratiju:

- zatvorene izborne liste, - mandat pripada partiji, a ne poslaniku - nepridržavanje teorije mandata

Page 29: POLITICKE PARTIJE I

PARTIJSKE BOJE• Crvena boja označava ljevičarske, komunističke i socijalističke partije• Crna i plava boja pripadaju konzervativnim partijama• Roza – savremeni socijalisti• Žuto – libertarijanci i klasični liberali• Zeleno – ekološke partije, muslimani i irski nacionalisti• Purpur – boja feminističkih partija i kraljevska boja• Crno – fašizam ali i anarhizam• Smeđe – veže se uz fašizam zbog smeđe boje košulja nacističkih partijskih

jurišnih trupa• Narandžasto - boja nacionalizma u Holandiji, Izraelu, Ukrajini, Ulsteru• Boje i simboli su naročito važni u zemljama s niskom stopom pismenosti• Tradicionalni simboli komunizma su srp i čekić, danas je to ruža u ruci; neki

simboli imaju univerzalna značenja – svastika (kukasti krst) označava sve krajnje desničarske i ultrakonzervativne partije i pokrete

Page 30: POLITICKE PARTIJE I

PARTIJSKI SIMBOLI