RAZGOVOR CHRISTOPHER R. HILL, ISKUSNI AMERIČKI DIPLOMAT I PROFESOR

prilogsedmidan

Nedjelja I 16.10.2016. I Broj 2.

ZEMALJSKI MUZEJ BiH

Gmaz stariji od dinosaura

uskoro pred Sarajlijama

Nestašni štreber koji je znao gdje su milijarde >

str. 8

-9.

> str

. 14-

15.

Primjetno je da političko rukovodstvo Srba u BiH pokušava iskoristiti taj sporazum da izgradi zasebnu državu. Smatram ironičnim da su održali referendum, jer je upravo referendum u Bosni i Hercegovini iz 1992. nešto čemu su se oni protivili, stav je Hilla

Politički lideri Srba u BiH godinama krše duh i slovo Dejtona

Politički lideri Srba u BiH godinama krše duh i slovo Dejtona >

str.

2-3.

ŽIVOTNA PRIČA OSNIVAČA EBAYA

NEDJELJA16.10.2016. I

prilogsedmidan

I NEDJELJA16.10.2016.

prilogsedmidan RAZGOVOR: CHRISTOPHER R. HILL, ISKUSNI AMERIČKI DIPLOMAT I PROFESOR

2

PIŠE AJDIN PERČO

T okom 33 godine, koliko je proveo u američkom Mi-nistarstvu vanjskih poslo-va (The State Department),

Christopher R. Hill radio je pod vod-stvom 11 različitih ministara. Kao ambasador, boravio je u Makedoniji, Poljskoj, Južnoj Koreji i Iraku. Uče-stvovao je u dejtonskim mirovnim pregovorima, radio je kao posebni izaslanik SAD-a za Kosovo i bio je ključni pregovarač SAD-a sa Sjever-nom Korejom u periodu od 2005. do 2009. godine.

Jedan od najiskusnijih američkih diplomata iz državne službe se povu-kao 2010. godine, a svoje memoare objavio je u knjizi “Izvidnica: Život na linijama fronta američke diploma-tije“. Trenutno radi kao dekan Korbel škole međunarodnih odnosa na Uni-verzitetu u Denveru.

U ekskluzivnom razgovoru za Fak-tor, Hill se prisjeća nekih ključnih tre-nutaka njegove diplomatske karijere, te nudi svoje viđenje ključnih geo-političkih izazova s kojima se svijet danas suočava.

BiH i KosovoNa početku razgovora, Hill kaže da su najveći uspjesi američke diploma-tije na Balkanu zaustavljanje rata u BiH te nezavisnost Kosova.

- Mislim da je većina uspjeha SAD-a na Balkanu bila polovična, ali zaustavljanje rata u Bosni i Her-cegovini je bilo važno, iako mnogi problemi i dalje postoje. Također, au-tonomija Kosova koja je vodila ne-zavisnosti također je veliki uspjeh. I dodao bih da je činjenica da je Ma-kedonija ostala izvan ratnih sukoba u Jugoslaviji također značajan uspjeh - navodi on.

Tokom pregovora u Daytonu 1995. godine o okončanju ratnih sukoba u našoj zemlji, Hill je bio jedan od čla-nova američke delegacije. Na upit da li bi neke stvari u tom periodu uradio drugačije da je imao informacije koje sada ima, kaže da gledanje u prošlost uvijek navodi na razmišljanje.

- Rekao bih da je jedan od proble-ma Dejtonskog sporazuma pretjera-no uvjerenje međunarodne zajedni-ce da može kontrolirati sve u BiH, te možda pretjerano patronizirajući

odnos. Rezultat toga je pojava po-litičara u zemlji koji nisu preuzeli dovoljno odgovornosti za sudbinu države - tvrdi on.

Kao drugi važan faktor on ističe činjenicu da Dejtonski sporazum nikad nije napravljen s ciljem da se ne može promijeniti, već da se ne

može mijenjati jednostrano, jer je to dokument i sporazum zasnovan na konsenzusu.

- Posmatrano u retrospektivi, mož-da su mogli biti kreirani mehaniz-mi koji bi mogli rješavati problem političara koji opstruiraju ne samo slovo već i duh Dejtona. Imajući sve

to u vidu, ipak moramo biti svjesni činjenice da je to bio jedan brutalan rat i da je prvi moralni princip bio da se rat zaustavi i da se ne dozvo-li njegov nastavak - stav je bivšeg ambasadora Hilla.

Pomno prati i politička dešavanja na području Zapadnog Balkana, i ističe

da kažnjavanje političara iz RS-a koji su organizirali nelegalni referendum u manjem bh. entitetu ipak predstav-lja osjetljivo pitanje.

- Preferiram da ih kazne glasači. Ali primjetno je da političko ruko-vodstvo Srba u BiH u proteklim go-dinama konstantno krši duh Dejtona

SAD se mora snažnijeuključiti u dešavanja u Bosni i HercegoviniPrimjetno je da političko rukovodstvo Srba u Bosni i Hercegovini u proteklim godinama konstantno krši duh Dejtona i pokušava iskoristiti taj sporazum da izgradi zasebnu državu. Smatram ironičnim da su održali referendum, jer je upravo referendum u Bosni i Hercegovini iz 1992. nešto čemu su se oni protivili, stav je Hilla

Hill: Autonomija Kosova je veliki uspjeh SAD-a

NEDJELJA16.10.2016. I

prilogsedmidan

I NEDJELJA16.10.2016.

prilogsedmidan

3

RAZGOVOR: CHRISTOPHER R. HILL, ISKUSNI AMERIČKI DIPLOMAT I PROFESOR

Iz rata na posao

PIŠE FRANCES STEWARTPROFESORICA EMERITUS RAZVOJNE EKONOMIJE NA UNIVERZITETU OXFORD

Sukob ima dugoročne nega-tivne efekte, uključujući i na zaposlenost i to uopće niko ne negira.

Međutim, prevladavajuće mišlje-nje o odnosu između sukoba i zapo-šljavanja ne prepoznaje u potpunosti složenost tog odnosa – nedostatak koji podriva politike efektivnog za-pošljavanja u krhkim državama.

Nije nikakva mudrost reći da su-kob uništava radna mjesta. Štaviše, budući da nezaposlenost može potpa-liti još veći sukob, jer nezaposlenost mladih nalazi potvrdu i opravdanje u nasilnim pokretima, otvaranje novih radnih mjesta trebalo bi biti središ-nji dio politika po završetku sukoba. No, dok ovo zasigurno zvuči logič-nim, ove pretpostavke, kao što sam detaljno obrazložila 2015. godine u jednom svom naučnom radu, nisu nužno u potpunosti tačne.

Prva pretpostavka, ona da nasil-ni sukobi uništavaju radna mjesta, ignorira činjenicu da je svaki sukob jedinstven. Neki sukobi, poput gra-đanskog rata u Šri Lanki od 2008. do 2009. godine, zgusnuti su na re-lativno malom području pa ostatak zemlje, time i ekonomije, netaknut je. Čak i “endemski” sukobi, poput rata u Kongu, ne mora imati važnijeg utjecaja na ukupnu nezaposlenost. Na koncu, poslovi koji su izgubljeni, recimo u javnom sektoru, mogu se lako nadoknaditi novim poslovima u vladi ili u pobunjeničkim vojskama, nelegalnim aktivnostima, poput pro-izvodnje droge ili u krijumčarenju.

Jednako tako, druga pretpostav-ka, da je nezaposlenost osnovni ra-zlog za izbijanje nasilnih sukoba, ne pogađa osnovnu nijansu. Formalni sektor može računati na rušenje. Većina ljudi radi u neformalnom sektoru, ima niska primanja i nisku produktivnost i sve to može stvoriti nezadovoljstvo i potencijalno mo-tivirati mlade ljude da se priključe nasilnim pokretima. Samim time, nije dovoljno samo povećati zaposlenost u formalnom sektoru ukoliko se ne poboljša status mladih ljudi u slabo plaćenom neformalnom sektoru. Da stvar bude još gora, nove zakonske

uredbe, kao što su zabrana komer-cijalnog biciklizma u Freetownu, u Siera Leoneu, ponekad blokira i produktivne neformalne aktivnosti koje poduzimaju mladi. Čak i da se nedovoljno usredotočuje na nefor-malni sektor, istraživanja su poka-zala da siromaštvo i marginaliza-cija nisu same po sebi dovoljne da prouzrokuju sukob. Da je to tako, onda bi većina siromašnih zemalja sve vrijeme bila u ratovima. A to nije čak ni približno tako.

Nasilni sukobi se javljaju u trenut-ku kad su čelnici spremni za mobili-zaciju njihovih sljedbenika za takav jedan sukob. Najčešća i najsnažnija motivacija je isključivanje iz odluči-vanja. Lideri u takvim slučajevima će se pozivati na zajednički iden-titet. Naprimjer, religija se najče-šće koristi na Bliskom Istoku dok se etnička pripadnost iskorištava u mnogim afričkim zemljama kako bi se sljedbenici mobilizirali za rat.

Naravno, zajednički identitet nije sam po sebi dovoljan. Ljudi će op-ćenito reagirati ukoliko se već osje-te uvrijeđenim, naprimjer, ukoliko osjete da je njihova etnička ili re-ligijska skupina diskriminirana u pristupu resursima i poslovima. U tom smislu je zaposlenje relevan-tno, ali ne općenito nivo (ne)zapo-slenost koliko distribucija dobrih radnih mjesta između religijskih i/ili etničkih skupina.

Jedan od primjera je i BiH gdje su poslijeratne politike zapošlja-vanja malo toga učinile kako bi se smanjila regionalna nejednakost i diskriminacija između regija.

Zbog toga nije iznenađujuće da su ukupni efekti tih politika često jako mali u odnosu na veličinu pro-blema. I u slučaju BiH i u slučaju Kosova za otvaranje radnih mjesta mislilo se kako treba biti središnji postkonfliktni mirovni napor. Ipak, nezaposlenost na Kosovu je šest go-dina poslije rata stala na 45 posto. U BiH, novi programi su generira-li samo 8.300 novih radnih mjesta dok je 450.000 ljudi demobilizirano. Dvadeset godina nakon rata, nivo nezaposlenosti je i dalje 44 posto.

Postoji i jedan primjer uspješne poslijeratne politike zapošljavanja.

Vlada Nepala tražila je način da poboljša mogućnosti zapošljava-nja u neformalnom sektoru nakon građanskog rata. Implementirala je programe koji su bili fokusira-ni na izgradnju infrastrukture, ra-zvijala mikrokreditiranje, pružala tehnološku pomoć i slično. Znajući kakvu ulogu kaste, etničke tenzije i diskriminacija igraju u potpaljivanju sukoba, vlada Nepala je dizajnirala sheme za zapošljavanje posebno za ruralna područja, slične kao u Indiji, garantirajući 100-dnevno zaposlenje svakom domaćinstvu. Programe je podržavala vlada i donatori i fokusi-rali su se na siromašnije regije i sela (samim time i na siromašne kaste).(PRIREDIO: P. ZVIJERAC)

Negativni efekti sukoba

I u slučaju BiH i u slučaju Kosova za otvaranje radnih mjesta mislilo se kako treba biti središnji mirovni napor

Naprimjer, religija se najčešće koristi na Bliskom Istoku dok se etnička pripadnost iskorištava u mnogim afričkim zemljama kako bi se sljedbenici mobilizirali za rat

KOLUMNAi pokušava iskoristiti taj sporazum da izgradi zasebnu državu. Smatram ironičnim da su održali referendum, jer je upravo referendum u BiH iz 1992. nešto čemu su se oni proti-vili - stav je Hilla.

Nedavna dešavanja u BiH za nje-ga su dokaz da je potrebno zadržati uključenost međunarodne zajedni-ce u BiH.

- Postoji potreba za liderstvom SAD-a, i volio bih vidjeti još snaž-niju ulogu SAD-a u tom pravcu nego što je to sada slučaj. Ali, za političke krize ne krivim Dejtonski mirovni sporazum, već političko rukovodstvo Srba u BiH - kazao je Hill.

Analizirajući političku situaciju regije Zapadnog Balkana, on tvr-di da u ovom dijelu Evrope posto-ji tendencija političke klase da ih više interesira vlastito blagostanje nego napredak naroda. Navodi da političari svojim potezima riskiraju kreiranje trajne podjele i jaza izme-đu sebe i građana, te da će podriva-jući demokratske struture na kraju potkopati sami sebe.

Uloga Rusije- Nedavno sam četiri dana boravio u Albaniji, i zemlja je zabilježila dosta napretka u posljednjih 25 go-dina. Ali je obeshrabrujuće vidjeti koliko su pojedini političari postali odvojeni od realnosti. To nije održiv proces. Brine me ton govora politi-čara u regiji, iako se ni mi u SAD-u u posljednje vrijeme ne možemo pohvaliti time. Postoje određeni momenti u historiji nacije kada po-jedinci trebaju iskoračiti i napraviti ono što je ispravno. Obeshrabrujuće

je vidjeti nedostatak tog instinkta među političarima Zapadnog Bal-kana - zaključuje Hill.

On je poznat i kao kritičar trenut-ne politike Rusije predvođene pred-sjednikom Vladimirom Putinom. Rusija 1990-ih je, iako oprezna u odnosima sa SAD-om i zapadnoe-vropskim zemljama, bila spremna na saradnju, navodi Hill.

- Sada imate osjećaj da Rusija nije zainteresirana za saradnju i to je zabrinjavajuće, posebno jer

djelovanje te zemlje nije od pomo-ći, posebno BiH i Kosovu. Napori Rusije da kreira posebne bilateralne veze sa Srbijom ili bilo gdje drugo su zabrinjavajući, jer to ponašanje nije odgovorno kao što je bilo u prošlosti - kazao je Hill.

SAD i Rusija su na suprotnim stra-nama konflikta i u Siriji, a stav Hilla je da ključni problem rata u toj zemlji leži u činjenici da ni SAD ni Rusi-ja nisu poslale jasnu poruku o tome kakva zemlja Sirija treba da postane u budućnosti.

- Kad postoji jasnija vizija toga kako će Sirija izgledati u budućnosti, onda će ljudi biti voljni da prekinu ratovati i da počnu graditi tu buduć-nost. Trenutno je teško osigurati i primirje jer niko nema povjerenja u to šta donosi budućnost, i preferiraju nastavak ratovanja. Kada budućnost bude jasnija i izvjesnija, onda niko neće željeti ratovati niti biti posljed-nja osoba koja je poginula u građan-skom ratu - ističe Hill.

Prema njegovom mišljenju, prvi neuspjeh međunarodne zajednice u Siriji jeste nemogućnost postizanja dogovora, a drugi neuspjeh i greška je nevoljnost SAD-a da razgovara-ju sa Basharom al-Assadom koji je, kako kazuje Hill, ipak važan igrač u tom procesu ma ko šta mislio o nje-mu. Odnosi SAD-a i Rusije stvari čine još težim.

Budućnost EU-aSukob na Bliskom istoku kreirao je i val izbjeglica, koji je u Evropi uzro-kovao rast popularnosti desničarskih stranaka. Odgovarajući na pitanje da li će uz ovu krizu, te uz pojavu terorizma, Brexit i loše odnose sa Rusijom, Evropska unija doživjeti kolaps, Hill prije svega pojašnjava da je birokratizacija EU-a učinila da ljudi osjećaju da gube kontrolu nad vlastitom zemljom.

- Smatram da EU treba bolje arti-kulirati svoje stavove, jer birokratija udaljava građane od vlastite države. Izbjeglice su samo metafore te otuđe-nosti, a što dovodi do rasta stranaka krajnjeg desnog centra, kao što ste vi ispravno primijetili. Što se tiče bu-dućnosti Evropske unije, još uvijek sam optimist da EU može preživjeti, jer većina tamošnjih lidera shvata da su pod lupom historije, da su učesnici važnog historijskog procesa, i mislim da niko od njih ne želi biti odgovoran za uništavanje sistema koji je donio mir evropskom kontinentu. Taj osje-ćaj odgovornosti se nije prenio i na Ujedinjeno Kraljevstvo, gdje je, pre-ma mom mišljenju, izlazak iz EU-a za obične građane bila većinom eko-nomska odluka, a ne razmatranje mo-gućnosti izbijanja rata na kontinentu. S te strane, različito se promatra pita-nje EU-a kod Britanaca u odnosu na kontinentalne Evropljane - ističe Hill.

Neizbježna tema u razgovoru sva-kako je bilo i pitanje predsjedničkih izbora u SAD-u. Iako kao karijerni diplomat Hill u javnim istupima do sada nije podržavao nijednog kandi-data, ovaj put je napravio iznimku.

- Imamo situaciju u kojoj je na jed-noj strani kandidat koji razumije svijet i probleme s kojima se suočavamo, a na drugoj strani osoba koja ne samo da je neznalica već i slavi svoje ne-znanje. Stoga smatram da trebamo uraditi ono što moramo uraditi, a to je da podržimo Hillary Clinton - za-ključuje Christopher R. Hill.

VEHABIZAM I REGIONALNI MIR

Resetiranje odnosa SAD-a i SaudijeChristopher R. Hill redovno piše o različitim vanjskopolitičkim temama na

utjecajnoj internet stranici Project Syndicate, gdje svoje kolumne objavljuju najmoćniji i najutjecajniji ljudi na svijetu.

U jednoj od kolumni Hill je, analizirajući odnose SAD-a i Saudijske Arabije, napisao da su odnosi dvije zemlje zasnovani na sistemu “daj i uzmi“, odnosno pragmatični na principu promoviranja zajedničkih interesa, od kojih je najvažniji osiguranje relativnog mira u turbulentnoj regiji ključnoj za svjetsku ekonomiju.

Stav Hilla je, međutim, da je ovaj pristup zastario zbog rasta utjecaja ideolo-gije, a što je, tvrdi on, vidljivo u trenucima kada Obama kritizira saudijski režim. Američki predsjednik tako je jednom prilikom pozvao Saudijsku Arabiju kazavši da mora naučiti dijeliti Bliski istok s Iranom, te da tretman žena u sunitskoj kra-ljevini nije odraz tekovina modernog društva.

Hill kaže da su ove izjave dobra naznaka novog pristupa koji bi morao otvore-no preispitati bilateralne odnose te prihvatiti činjenicu da je vehabizam odigrao centralnu ulogu u rastu sunitskog radikalizma kroz cijelu regiju.

- Saudijskoj Arabiji se ne može dopustiti da krivicu prebacuje na nekog dru-gog, naprimjer na iračku šiitsku vladu. Odgovornost svih Saudijaca, i ne samo njihove vlade, jeste da rade na sprečavanju širenja radikalizma ne samo u njiho-voj zemlji već i širom regije - napisao je Hill u svojoj kolumni.

Saudijski kralj Salman

Jedan od problema Dejtonskog sporazuma je pretjerano uvjerenje međunarodne zajednice da može kontrolirati sve u BiH, te možda pretjerano patronizirajući odnos. Rezultat toga je pojava političara u zemlji koji nisu preuzeli dovoljno odgovornosti za sudbinu države. Činjenica je i da Dejtonski sporazum nikad nije napravljen s ciljem da se ne može promijeniti, već da se ne može mijenjati jednostrano, jer je to dokument i sporazum zasnovan na konsenzusu