Političko-pravni Identitet BiH

8/9/2019 Političko-pravni Identitet BiH

1/79

Političko-pravni identitet BiH 2014

1. Predslavenski korjeni Bosne

Naseljavanje prostora Bosne i HercegovinePrema podacima švicarskog etnogenetskog instituta iGENEA, objavljenim uoktobru !!"# godine, u strukturi savremenog bosansko$ercegovačkogstanovništva najve%i udioimaju &liri ' (!)# Nakon nji$ dola*e Germani su sa!), *atim +laveni sa ), .elti, tako/er ), 0račani sa 1), te Huni sa ()#Glasinački hijatus.ako se interpretira u literaturi, na osnovu istra2ivanja ilirski$ gradina inekropola sa *emljano-kamenim $umkama 3tumuli, gromile4, na Glasincu jepotvr/en kontinuitet 2ivota odsrednje bron*e 3oko !! g#pr#n#e#4 do srednjeg latena 3oko ! g#pr#n#e#4# Neki$istoričari smatraju da se glasinačka ilirska kultura sredinom latena gubi, kadau tumulima nestaje karakterističnog glasinačkog materijala# 5vim je na

Glasincu došlo do kulturnog vakuuma koji je trajao od sredine latena do && vijekanaše ere#Etnički kontinuitet6osadašnja istra2ivanja predslavenski$ etnički$ elemenata na Balkanupoka*ala su povijesni kontinuitet u sa$ranjivanju od ilirskog perioda sve dokraja srednjeg vijeka# 5čito je da običaj nije proi*išao i* krš%anski$ tradicija#5ve običaje mogu%e je na*vati pagansko-ilirskim, a vremenom su,najvjerovatnije, postali običajima 7rkve bosanske# + ekonomskog stanovišta,srednjovjekovni ste%ak, prečesto te2ak i preko deset tona, u srednjovjekovnoj

Bosni svojevremeno je bio skup i presti2an nadgrobni spomenik# Podi*ali su gaimu%niji, vlastela itd# 5bičan, siromašan svijet sa$ranjivao se u gromile#8 srednjem vijeku, kontinuirano sa$ranjivanje glasinačkog stanovništva u ilirskegromile odlučuju%e je uticalo na lokacije brojni$ nekropola ste%aka koje susituirane na gromilama# 8* nekropole na Glasincu 3ali i drugim područjima BiH4nala*e se čestobošnjačka muslimanska groblja#ragovi Gota na srednjovjekovni! "osanski! lokaliteti!aPrikrivanje i *ataškavanje &*vješ%a o radu *emaljskog mu*eja u 9!9# godini, ukojem se govori o arnautovi%kom groblju i* ra*ličiti$ perioda, odnosi se i na

prikrivanje oni$ arnautovi%ki$ grobova koji sadr2avaju gotske etničke elemente#Po*nato je da su grobovi na gotskim 3i germanskim uop%e4 nekropolamaokrenuti u pravcu jugo*apad-sjeveroistok# + tim u ve*i, arnautovi%ka nekropola jedinstvena je na bosansko$ergegovačkom tlu# 0rostruko okrenuti grobovi nanekopoli u Arnautovi%ima najvjerovatnije otkrivaju : ra*ličite tradicijesa$ranjivanja; mitraističku, arijansko-gotsku i ortodoksno-krš%ansku##ile8 srednjovjekovnoj Bosni


2/79


8 prilog tome da se u Arnautovi%ima nala*ilo mitraističko svetilište govori ičinjenica da su temelji arnautovi%ki$ ruševina *natno u*dignutiji od okolnog tla,oko metar, a mitraistička svetišta su inače bila u*dignuta#

#o$tre&me


3/79


+id - Etimologija na*iva did, ded, gotskog je porijekla# Episkup 7rkve bosanskedrugi je na*iv *a dida 7rkve bosanske# 0ermin episkup prvensteno pripadaistočnim pravoslavnim crkvama# Pošto se nikako ne mo2e doka*ati da je 7rkvabosanska bila pravoslavna, *a taj istočni crkveni termin ne preostaje ništadrugo nego da se njegovo uporišre potra2i u arijanstvu#

Gost - Gost je visoki dostojanstvenik 7rkve bosanske# iječ gost je gotskogporijekla# 5dnosi se na doseljene arijance, utemeljitelje bosanske narodnecrkve#)tarac - starac u je bosanskoj narodnoj crkvi i 7rkvi bosanskoj onaj koji jepolo2io 3sna2no, jako4 *akletvu, odnosno koji je pod jakom i sna2nom prisegomili *akletvom#Hi,a - Hi2a je ku%a u kojoj su u *ajednici 2ivjeli bosanski krstjani# +ve krstjanskeku%e u2ivale su povlasticu utočišta ili skloništa 3a*ila4, što je tradicijaposvjedočena kog Gota#

Gotsko porijeklo ste-kaHistorija i onomastika poka*uju da je bosanski ste%ak, ne samo kao je*ičkii*ričaj, na tle BiH došao i* +irije i da su ga sa sobom donijeli istočnjački arijanci# 0aj istočnjački običaj sa$ranjivanja na bosansko$ercegovačkom tlu pri$vatili suarijanski Goti# +tari je sirijski običaj da se ispred samog groba podignememorijalni spomenik 3grč# stele4 u *nak sje%anja na pokojnika, na kome je biougraviran epita># 5d stele nastao je na*iv *a ste%ak steljac, koji se očuvao uokolini .upresa i .nina# &*a Nikejskog sabora arijanstvo je na tle Balkana sti*alos istoka# Arijanci koji su sa prostora današnje +irijepristi*ali na Balkan sa sobom

su donosili i svoje najva2nije običaje# ar$eološki i etnološki način neospornopotvr/uju da je ste%ak, i kao riječ i kao nadgrobni spomenik, arijansko-gotskogporijekla#račko i!e Bosna i račani u Bosni 0račani su, raspore/eni u više plemena, nastanjivali istočne oblasti Balkanskogpoluostrva# +pominju se u &lijadi i 5diseji Ar$eološkim pronalascima; medaljona 0račkog konjanika u +arajevu 9("# godine, nadgrobni$ spomenika u oblikukamene kocke i* Podrinja sa relje>om koji podsje%a na 0račkog konjanika, tečetiri olovne pločice u Halapi%u kod Glamoča u jubuškom, u =elikoj 5barskojkod Bijeljine i u Han- .umpaniji kod =ite*a, te u Fupanjcu kod 6uvna, svjedočeo 0račkom etničkom elementu na tlu BiH# 0rački etnički element je i nala*bron*ane ruke i* +asa kod +rebrenice#8* pomo% onomastike otkriva se da ar$eološki spomenici u Bosnu nisu došlislučajno, npr# trgovinom# 5ni su kulturna svojina etnički$ 0račana, koji su 2ivjeliu Bosni *ajedno sa &lirima i Gotima#&me Bosona prvi put se spominje u djelu .onstantina Por?rogenita C6eadministrando imperioD i* sredine desetog vijeka#"! ingvistički se ovaj na*ividealno i*vodi i* tračkog etnika Basanisai# 0o je tračko pleme, što ga u šestomvijeku spominje +te>an Bi*antinac# &*vor +te>ana Bi*antinca nije bio usamljen

i*vor o plemenu Basanisa# &* prepisa Povelje bana .ulina proi*ila*i oblik Bosena,

3


4/79


a tako/e i i* dvije povelje ana Nemanje, koji je obavijestiopapu &no%entija &&& da se u *emlji Bosni ra*vija $ere*a ne mali$ ra*mjera i to utolikoj mjeri da je i sam ban .ulin, pošto je sa svojom enom i svojom sestrom isa više svoji$ srodnika bio *aveden, preveo u onu $ere*u više od deset $iljadakrš%ana# 8 tom pismu se još obra*lae opasnost od $eretika i nji$ovog uenjakoje se toliko raširilo u Bosni, da je predstavljalo o*biljnu opasnost po intereserimske katolike crkve# imski papa &no%entije &&&, energini predvodnik borbe

4


5/79


protiv $eretikog uenja i osniva &nkvi*icije, odma$ reagira pismom svomva*alu, ugarskom kralju Emeriku, trae%i od njega vojnu intervenciju u Bosni#5pasnost od krstaškog rata ban .ulin 3I!-!(4 je pokušao i*bje%i pismompapi u kojem se pravdao nepo*navanjem opasnosti od nji$ovog uenja ipo*ivom papi da pošalje svog emisara koji %e provjeriti njegove navode# Papin

i*aslanik &van de 7asamaris stie poetkom aprila !:# godine u Bosnu i sastarješinama JkrstjanaJ je odrao sastanak, u prisustvu bana, na Bilinom poljukod Kenice - revi*ijom je utvrLeno da je uenje bosanski$ krstjana u bitnimodrednicama suprotno uenju katolike crkve i 7asamaris je *atraio i dobiopotpisanu i*javu bosanski$ dualistiki$ starješina i bana .ulina o odricanju od$eretikog uenja - to je po*nati Akt abjuracije od I#aprila !:# godine,potpisan u* svjedoka, dubrovakog ar$iLakona


6/79


Bosnu pod svoju vlast, koju %e uskoro prepustiti svom bratu ranjevci vode drugaiju politiku nastoje%i pridobiti stanovništvoBosne u*a se i odvojiti ga od 7rkve bosanske, otvaraju%i >ranjevake samostanesa nji$ovim obra*ovnim sistemom itd# 0vrtko && .otromani% je (:1# godine>ranjevce u*eo pod svoju linu *aštitu, ime su oni praktiki postali i*jednaeni

sa 7rkvom bosanskom#7rkvene starješine u drugoj polovini O&= a naroito tokom O= vijeka postepenopotpuno pristaju u* dr2avnu vlast, preu*imaju dr2avne poslove i stjeu*emljišne posjede i bogatstva, odnosno po svemu se pribli2avaju >eudalnojvlasteli# to se više kod $eretiki$ starješina i uitelja poka*ivao interes *amaterijalnim bogatstvima, to je nji$ovo moralno uenje gubilo na ugledu kodmasa nji$ovi$ vjernika# Posljednja dva bosanska vladara +tjepan 0omaš i+tjepan 0omaševi% ve% su bili otvoreni save*nici katolike crkve i progonitelji7rkve bosanske, u pokušaju dobivanja pomo%i od evropski$ krš%anski$ drava

*a odbranu od nadiru%eg i mo%nog 5smanskog carstva#Posljednji pomen 7rkvebosanske je i* doba Hercega +tjepana =uki%a .osae, u ijoj slu2bi je bio Gostadin, više kao diplomata $ercegov nego kao starješina 7rkve bosanske# išenavlastite crkvene organi*acije, a ostavši be* svoji$ mo%ni$ *aštitnika - bosanskog>eudalnog plemstva, ija je mo% bila slomljena - 7rkva bosanska je, nakonpropasti Bosanskog kraljevstva i nakon osvojenja Hercegovine, prestalapostojati a njeni vjernici su lakše i bre nego pripadnici drugi$ krš%anski$kon>esija prela*ili na islam krajem O= i u O=& vijeku#/orijeniPo svom ustrojstvu i uenju Q7rkva bosanskaQ pripada katarsko-patarenskompokretu iji korijeni se2u daleko u prošlost#

čenjeBosanski su krstjani, dakle, bili gnostiko-mani$ejski nasljednici i kao takvi uilida postoje dva osnovna principa; princip dobra i princip *la; dva su najviša bi%a, jedno dobro, koje je bilo *aetnik svega nevidljivog i du$ovnog, a drugo *lo,koje je tvorac svega vidljivog i tjelesnog#

strojstvo

6


7/79


Bosansko-$umski krstjani na*ivali su imsku crkvu crkvom idola# Redina prava.ristova crkva jest Q7rkva bosanskaQ# .rstjani su nasljednici apostola, a nji$ovbiskup je jedini pravi .ristov namjesnik na Kemlji - jedini autentini nasljednikPetrov#8 svoj sastav Q7rkva bosanskaQ ukljuivala je Qprave krstjane i krstjaniceQ i

Qmrsne ljudeQ# Pravi krstjani i krstjanice bili su redovnici, oni koji su primilikrštenje i drali se strogi$ odredbi sljedbe#


8/79


Bog *la stvorio je sav materijalni svijet, ukljuivši i ovjekaM po volji sotonepostoje sve vidljive stvari; sunce, *vije*de, *rak, *emlja, ovjek, crkve, krstovi#6alje kae .o*ma da estoko napadaju crkveno ustrojstvo, osobito sve%enstvona elu s biskupima, kojima poriu svaku vlast nad vjernicima# 5dbacuju +tari*avjet i knjige crkveni$ otaca, a *adravaju jedino evanLelje, djela apostolska i

nji$ove poslaniceM odbacuju kult ranjevci su došli u 6almaciju#Polovinom stolje%a 3(I4 katoliki nadbiskup Benedikt spremao je kriarskuvojnu protiv bosanskog bana Ninoslava# Ninoslav je javio o tome papi i rekaomu da je to nepravda prema njemu jer je on pravi katolik# Na to je papa poslaosvoje i*aslanike - senjskog biskupa Uilipa i >ranjevakog provincijala i* +plita - dara*vide kako stoje stvari s Ninoslavom# to su oni rekli papi, ne *namo, ali jevjerojatno da su ga i*vijestili povoljno *a Ninoslava jer Benedikt i nije poveo

vojne na Bosnu# 0ako je tada nakratko došao prvi >ranjevac u Bosnu# a*log *adrugi dola*ak dale su prilike u sjeveroistonoj Bosni i raUabijanom i* ranjevaku *ajednicu u samom tome podruju, sa sjedištemu Bosni# Budu%i da se tada u edu nisu osnivale provincije, nego samo vikarije3koje su po rangu nešto nie od provincija4, osnovana je g# :(!# Bosanskavikarija, koja je bila neposredno podre/ena vr$ovnom >ranjevakom poglavaru#&ako ne raspola2emo podacima koliko je bilo >ranjevaca u Bosni, mo2emo ipakre%i da i$ nije bilo malo# Roš *a >ra Peregrinove uprave 3do g# :(9#4 =ikarija je

imala dvije kustodije 3 V jedinice na koje se dijeli vikarija ili provincija4 i

8


9/79


dvanaest samostanaM (! godina kasnije vikarija ima sedam kustodija i :samostanaM u *adnjim desetlje%ima bosanske drave broj samostana u samojBosni premašio je trideset# 5sim toga, Bosanska vikarija je ti$ stotinjak godinapostojanja proširila djelovanje i na susjedne krajeve +lavoniju, +rbiju, dioHrvatske i 6almaciju, pa ak i na R# 8garsku i =lašku#

(iljevi i o"lici ranjeva3kog djelovanja u BosniUranjevci Bosanske vikarije imali su kao prvotni cilj; obratiti bosanske krstjanena katoliku vjeru# .asnije, sa širenjem na istok, u +rbiji i u istonom rubuHercegovine, susreli su se tako/er sa sljedbenicima istone 7rkve, koji su 2ivjeliu nejedinstvu, raskolu, sa *apadnom 7rkvom pa je trebalo tako i nji$ pridobivati*a jedinstvo# 5bra%ene krstjane i pridobivene lanove istone 7rkve trebalo je udu$ovnom, vjerskom, pogledu poslu2ivati# 0o je bila slu2ba dušobri2nika, koju

su u nedostatku svjetovnog klera obavljali >ranjevci# 0a tri velika i*vanjska*adatka le2ala su pred bra%om Bosanske vikarije kro* itavo ovo ra*doblje dopada Bosne pod 0urke#6a bi te *adatke mogli uspješno obaviti, trebalo je najprije biti ra*umljivljudima; govoriti nji$ovim je*ikom# 0o je bilo osnovno pravilo kojega su se ovimisionari dr2ali# Bosanska vikarija na svom elu kro* dugo vremena imalai*u*etno dobre, svete ljude# Prvi od nji$ bio je Peregrin, koji je, premasvjedoanstvu bana +tjepana, radio Qvjerno, revno i ustrajnoQ *a vjeru#Pote$ko-e

.od obra%anja Qbosanski$ krstjanaQ osobitu je teško%u predstavljalo pitanjebraka# 5ni su navikli da mogu otpustiti 2enu kad im se to uini *godnim pa im je bilo teško pri$vatiti nera*rješivost katolike 2enidbe# 0eško%u je predstavljaloi u*dr2avanje# + poetka se o tome ban +tjepan dogovorio s >ra Peregrinom pa je i sam pomagao i*gradnjom ku%a, a nad*or nad pri$odima bio je povjerio >raPeregrinu i 6ominiku 0rogiraninu, benediktincu u Kadru# +tolje%e kasnije odredio je +tjepan 0omaš, g# (, obve*atna davanja od strane svoji$ podlo2nika *ai*dr2avanje misije, ali su se >ranjevci i*jasnili protiv toga, jer je to protivno du$unji$ova eda, nego su ostali samo na dobrovoljnim darovima#P'5)6'5N' (/5'7)B% % 56')%8Pravoslavna crkva jedva da je bila prisutna na teritoriju same Bosne prijedolaska 0uraka, samo je u Hercegovini igrala vaniju ulogu# 8 svojoj ranojsrednjovjekovnoj $istoriji Hercegovina 3Hum4 bijaše dio kulturnog i politikogsvijeta srpski$ upa i kneevina, *ajedno sa Ketom 37rna Gora4 i askom3jugo*apadna +rbija4# =e%i dio $ercegovakog plemstva bio je u (# i #stolje%u pravoslavne vjere, a vjerojatno je tako bilo i sa samim stanovništvom#Wini se da +rpska pravoslavna crkva nije provodila organi*iranu aktivnost uBanovini ili .raljevini Bosni sve dok kralj 0vrtko nije proširio bosanski teritorij usedamdesetim godinama (# stolje%a na gornji tok rijeke 6rine 3jugoistono od

+arajeva4 i na dijelove današnje 7rne Gore i +rbije ukljuuju%i tu i pravoslavni

9


10/79


manastir u


11/79


vlastitu *emlju Bosnu# .inam ka2e da 6rina ra*dvaja +rbiju od Bosne i da Bosnanije potčinjena ar$i2upanu +rba nego narod u njoj ima poseban način 2ivota iupravljanja#1:# spominje se da je Bori% na ugarskom dvoru# 0o je *a vladavine +tjepana&= 3on sam sebe na*iva +tjepan &&&4# 8 jednoj ispravi gdje se navode i velikaši

oko +tjepana &=, kao član kraljevskog dvora navodi se i ban Bori%# .ako je on ina ugarskom dvoru *adr2ao svoju titulu bana, dakle nije pokušao ste%i nekuugarsku titulu i visoku ugarsku dvorsku slu2bu, *aključujemo da je on tu našaoutočište, kao bjegunac i* vlastite *emlje# Najvjerovatnije Bosnom ovladaoana sa prijestolja# Emerik naravno sve ovoradi i *bog vlastite koristi ' u*ima titulu re@ +ervie 3kralj +rbije4# Winjenica da.ulin provaljuje u +rbiju kad Emerik nosi titulu srpskog kralaj poka*uje da .ulinnije njegov va*al, niti je bilo kako *avisan od 8garske# Elem, nakon bilinopoljskeabjuracije 3I# April !:4, Emerik ne mo2e pokrenuti kri2arski rat protiv Bosne,

jer je .ulin pri$vatio katoličanstvo#

11


12/79


0o što Arpadovi%i nose naslov rex Rame je najvjerovatnije ispra*na titula#=jerovatno ju je donio Bela kao baštinu i* .onstantinpolja, ali nigdje u i*vorimanema podataka da se taj naslov pokušao i ostvariti# 8 srednjem vijeku vladarise rijetko odriču naslova, pa i oni$ pra*ni$ kako bi, ukoliko se uka2e prilika,istakli kako imaju T$istorijsko pravoT na neku *emlju# 5no čime je Bela &&&

napravio pometnju u ugarskoj je to što je on promijenio nasljedni red# anije sunaslje/ivala bra%a, a on je odredio da ga naslijede sinovi# 0ako da je nakonBeline smrti protiv Emerika se digao mla/i brat Andrija koji %e sada ostatipra*ni$ ruku *bog očevi$ re>ormi# Nakon nate*anja i borbe i*me/u bra%e,Andrija je postao $erceg u Hrvatskoj i 6almaciji# Andrija se i*gleda bori sabratom *a +lavoniju i amu, iako je nosio titulu rex Rame# & to uka*uje načinjenicu da je to bio samo pra*an naslov, on nije imao >aktičku vlast nadamom, a ni Emerik mu je nije mogao dati, jer je ni on nije imao# &mao ju jebosanski ban#

#atej Ninoslav::# ' Ninoslav piše papi da su njegovi preci $eretici, a da je on katolik i danije pravedno što on u Bosni ne mo2e da u2iva sva prava koja su oni u2ivali, aon je pravovjeran# &nače se smatra da je Ninoslav bio $eretik, pa poslije primiokatoličanstvo, ali prema .lai%ki, nema de?nitivnog doka*a *a tu tvrdnju#8 vrijeme


13/79


.rajem :I# Papa u pismima otkriva da je Bosna ponovo *ara2ena $ere*om,pa je i dux Bosne $eretik# Papa šalje bosanskog biskupa u Bosnu 3inače, sjedištebosanske biskupije je bilo u +lavoniji4, ali ga Ninoslav očito ne pušta u Bosnu# 0ako crkvena politika ugarski$ kraljeva i pape do2ivljava potpuni slom, jer jeNinoslav dovoljno jak da *atvori svoju *emlju i ne do*voli im da se miješaju# .ad

dola*i novi papa ' &nocentije &=, dola*i do promjena# .aločki nadbiskup Benediktse nudi papi da %e povesti kri2arski rat protiv bosanski$ $eretika, čemu papadaje blagoslov# 0ako/er, i ugarski kralj Bela &= donosi odluku da po/e protiv$eretika, šta papa tako/er po*dravlja# Bosanska biskupija podvrgava sekaločkoj metropoli, što je Ninoslava u*nemirilo, te šalje papi vjerodostojnosjedočanstvo o čisto%i svoje vjere, na šta papa obustavlja namjeravanu akcijuprotiv njega# 6akle, opet nije poveden kri2arski rat# 0oma Ar$i/akon spominje rat +pli%ana i 0rogirana# +pli%ani su po*vali u pomo%bana Ninoslava 3i i*abrali ga *a svog kne*a4, koji dola*i s vojskom i uništava

togirsko polje# =ra%a se *atim u Bosnu, a upravu +plita povjerava nekom svomero/aku# 0rogirani se 2ale Beli &=# Belina darovnica i* ((# koja je svjedočila oNinoslavovu pokorenju je >alsi?kat# Roš prije :# Ninoslav se dubrovačkom kne*u kleo *akletvom kojem se kleo.ulin ban, te im obe%aje *aštitu u slučaju rata s raškim 3srpskim4 vladarom# 0o,i*me/u ostalog poka*uje da je on bio samostalan vladar u svojoj *emlji# +dr2avnopravnog stajališta ova *akletva je naročito *načajna, jer uka*uje napolo2aj bana i njegovi$ sinova u *emlji 3jer se i oni *aklinju4, a i poka*uje se da je on ravnopravan sa susjednim vladarima#

Nakon Ninoslavove smrti, na vlast dola*e njegovi sinovi, od koji$ najstariji,+tepan, preu*ima vlast kao veliki ban#Prije*da::# kad je Ninoslav veliki ban 3dux 4, Prije*da je ban, mogu%e Ninoslavovro/ak# &sprava i* (!# tako/er Prije*du na*iva banom# .lai%ka pretpostavlja da je on *apravo usorski ban#I"# spominje se parnica Prije*dini$ sinova Prije*de i +tjepana oko neki$posjeda u +lavoniji# .lai%ka pretpostavlja da Prije*da i* ::# 3i (!4 i Prije*dai* I"# nisu ista osoba# Prema njoj, potonji je Prije*da &&, što bi *načilo da sunjegovi sinovi Prije*da &&& i +tjepan#&*me/u I"# & 9!# 6ošlo je do promjene na bosanskom prijestolju# Na touka*uje pismo pape Nikole &= adresirao na +tjepana i Prije*du, banove Bose#6akle, sinovi Prije*de &&, +tjepan & i Prije*da &&&, preu*eli su očevo prijestolje i kaobosanski vladari pri*nati su i*van svoje *emlje#Nakon smrti ugarskog kralja Bele &=, *a vladavine njegova sina +tjepana =,ponovo se mijenja odnos ugarski$ vladara prema Bosni#6ragutin Nemanji% javlja papi su bosanske strane *ara2eni $ere*om i moli ga dapošalje neke ljude da to riješe# .ad je umro ugarski kralj adislav, papa je rekaoda ugarsko kraljevstvo pripada +vetoj stolici# 6ragutin se naravno ponadao da

%e mu papa pomo%i da do/e du ugarskog prijestolja, jer je pokojni kralj bio

13


14/79


njegov šurjak# Kau*vrat je trebalo papi ponuditi da njegova crkva u Bosnipovede novu akciju# Kato 6rgutin ka2e da su pod njegovom vlaš%u i nekebosanske strane, koje su *ara2ene $ere*om# Naravno da je papa *nao da to nijeistina, jer je ve% pret$odne godine pisao pravim bosanskim vladarima 3Prije*di&&& i +tjepanu &4# &nače, 6ragutinova k%erka Relisaveta se I(# udala *a

bosanskog bana +tjepana

=u"i-i 7Bri"irci8Pavao & se 99# na*iva dominus Bosne# 0o je samo intitulacija be* >aktičkevlasti nad *emljom, na šta uka*uje i činjenica da nema nijednu bosansku titulu#8opšte *a Pavlov naslov dominus Bosne sa*najemo i* i*vora koji je 0# +mičiklasocijenio dosta slabim#


15/79


16/79


:(# umire 0vrtkov otac =ladislav# =latko se *abrinuo da mu ne%e vrijeditistare prisege, pa opet tra2i novu# 0ako su mu kneginja Relena i njen sin, ban 0vrtko, u


17/79


svejedno kako %e se 0vrtko ponijeti prema njemu 3čemu doprinosi i sje%anje nai*daju +tjepana &&4#


18/79


>. ?eudalno statusno pravo

Privredna organi*acija i društveni odnosi u Bosni su od O&& do O= st# imali>eudalni karakter# +tatusna pitanja su bila regulisana na osnovu slavenski$običaja i srednjoevropskog >eudalnog prava# +va vlastela su bila u posjedu

svoji$ >euda 3vojno ili vlastelinsko dobro ili *emljišni posjed4, koje su u2ivali kaoočevinu odnosno posjed koji su naslijedili od svoji$ predaka# Nosioci prava nisubili pojedinci nego cijeli rodovi ili cijela bratstva, pa se vlastelinske baštine *ovuCplemenita baštinaD, CplemenitoD ili CplemenštinaD# Rednom darovanu baštinuvladar više nije mogao povratiti#, jedino je mogao u*eti ako neki vlastelin i*vršii*daju, al i tad odgovarao bi on sam, a članovima njegove porodice baština senije dirala# *bog česti$ ratovanja moglo se desiti da baština ostane be*gospodara 3odumrla4, i tad bi pripadala vladaru#+&+0E< =AKA&0E0A- predstavlja odnos vladara kao seniora i njegovi$>eudalaca# Postojali su;#krunski va*alitet 3tamo gdje je centralna vlast jaka4 i#$ijera$ijski 3sistem >eudalni$ ljestvica- va*al mog va*ala nije moj va*al4#5bave*e prema vladaru su;#pla%anje odre/enog godišnjeg danka #vojnaobave*a# 8 Bosni je postojao sistem $ijerar$ijskog va*aliteta, tako što je ni2a iliQmalaQ vlastela *avisila od Qvelike vlasteleQ ili velmo2a# Rednako kao što suvladari darivali baštine krupnoj vlasteli, u* odre/ene uslove i obave*e, tako su ivelmo2e darivale manju vlastelu i vlastelči%e, čime su i$ stavljali u polo2ajsvoji$ QsluguQ, tj# va*ala#&eudalaca na posjedu i sastojala suse od tri imuniteta i to; #ekonomski; pravo vlastelina da ubire >eudalnu rentu,

#administrativni; pravo vršenja upravno-policijske vlasti nad naseljenicimanjegovog posjeda i :# sudski; pravo da sudi svim naseljenicima svogvlastelinstva ' >euda#+ERA0=5- njegova osnovna karakteristika je ve*anost *a *emlju, odnosnopoljoprivrednu proi*vodnju# =e%inu seljaštva su činili >eudalno *avisni seljaci;#*avisni *emljoradnici- obično su se na*ivali kmetovima ili kmeti%ima 3češ%ina*iv ljudi odnosno čovjek4, bili su ve*ani *a *emlju, odnsono tretirao se kaopripadnik *emlje, bilo mu je *abranjeno da je napusti# &mao je obave*u da radi3kuluči4 kod svog vlastelina 9! dana godišnje, # vlasi 3stočari4- drugu su po

brojnosti, nji$ove obave*e prema vladaru su bile; u rano>eudalnom periodu bilisu u direktnom odnsou prema vladaru, davali su dio svoji$ proi*vode obično ustoci, *atim komord2ijska slu2ba u ratu i da *a CponosD vladaru daju tovarnekonje *a prenos soli i* dalmatinski$ gradova u Bosnu# u kasnijem periodu su bili*a$va%eni procesom >eudali*# pa su u* *avisne *amljoradnike došli u posjedvlastele, i :# robovi- bosanska vlastela nije dr2ala robove 3*a ra*liku odCprosvijetljeneD evropske gospode4# 0rgovanjem robljem u Bosni se smatralonedostojnim *animanjem 3uglavnom se time bave stranci4# 8 O= st# dola*i dopove%anja trgovine bosanskim robljem# Wak u seljaci i sami prodavali svoju

djecu u ropstvo, posebno u slučaju gladni$ vremena# 6ubrovačke vlasti su na

18


19/79


stalne proteste bosanski$ kraljeva u tri ma$a *abranjivale trgovinu robljem i to(!!# (:# i (1# 3 u praksi ove *abrane niko nije poštovao#GA65=&- u doba bana .ulina postojala su tri ve%a trga sa utvrdama =r$bosna,=isoko i 6rijeva# 8sponom i širenjem bosanske dr2ave, te ra*voj gradova u doba+tjepana &&, dola*i do ra*voja rudarstva 3pojava prvog bosanskog srebrenog

novca-dinar4# Po *animanju stanovništvo su bili trgovci, *anatlije i rudari iprete2no su bili stranci#

@. dnos centralne i lokalne vlastiA. +r,avno ure:enje+rednjovjekovna bosanska dr2ava je bila staleška monar$ija, u kojoj je vlastvladara bila ograničena i bitno *avisila od vlasti krupni$ >eudalaca# Na čeludr2ave je bio vladar ili monar$ koji je u velikoj mjeri *avisio od stačeškog,

odnosno >eudalnog sabora# u dnevnoj politici to *načičo da je vladar *avisio odvolje krupne vlastele# Roš od vremena bana .ulina i eudalci, po osnovi svoji$imunitetski$ prava# =A6A- do :""# bosanski vladari su imali titulu bana, dabi od 0vrtkovog krunisanja nosili titulu kralja# 8 Bosni je dola*ak i ostanak naprijestolje isključivo *avisio od volje velike vlastele 3postupala je samovoljno igrubo4# Kadr2ano je staro s$vatanje da je gospodar dr2ave čitav rod, kao što jetaj isti rod gospodar plemštine, odnosno velikog >eudalnog posjeda 3*bog toga

su od vremena bana eudalni gospodari# 8* to su vladari u2ivali i svoje posebne do$otke, me/ukojima su najva2niji bili pri$odi od rudnika, carina i kovanju novca# 6=5+.&APAA0- na njegovom čelu se nala*io dvorski kne*# &mao je više potčinjeni$ licakao nosilaca odre/eni$ du2nosti, odnosno resora# Najva2niji resor je biodr2avna blagajna, njome je upravljao komornik ili ka*nac, brinuo je oprikupljanju i raspologanju vladarevim pri$odima# 6vorski pisar je bio dijak#6FA=N& +AB5 && +0ANA.- bio je drugi organ centralne vlasti# Njegovi članovisu bili kne*ovi odnosno pripadnici vlastelinskog stale2a, al su na njemu glavnuriječ vodile velmo2e# 8 redovnim prilikama sabor je sa*ivao i njime rukovodiovladar,# Pored vladara i vlastele u radu sabora je mogla učestvovati i vladareva2ena, al ne i sinovi# 8 njegovom radu nisu mogli učestvovati pripadnici 7rkvebosanske 3jer ona i sve%enici nisu ula*ili u red vlastele i >eudalnog stale2a4# Nasaboru su se rješavala najva2nija pitanja unutrašnje i spoljne politike bosanskedr2ave# .ao što su;# i*bor i krunisanje vladara, # darivanje i odu*imanjebaština, :# otu/ivanje dr2avne teritorije, i (# odre/ivanje spoljne politike# Knačaji snaga sabora 3stanka4 *asnivala se i proi*ila*ila i* odnosa snaga vladara i

vlastele# Nastojalo se u političkoj $istoriji srednjovjekovne Bosne da se oslabi

19


20/79


vlast vladara, a ojača uticaj krupne vlastele# + vremenom su vladari postajali*atočenikom 2elja vlastele#

;. )tale$ka struktura srednjovjekovne Bosne

Početkom O&& stolje%a bosansko srednjovjekovno društvo prerasta u staleško tesrednjovjekovna Bosna poprima obrise staleške monar$ije# Postojali su centralnii lokalni organi vlasti#7entralni organi vlasti u srednjovjekovnoj Bosni oličeni su u =ladaru i +aboru#Predstavnici lokalne vlasti bili su >eudalci koji su u2ivali ekonomski,administrativni i sudski imunitet# =last vladara podre/ena je vlasti krupni$>eudalaca 3vlastele4#+vi predstavnici vlastelinskog stale2a na*ivali su se kne*ovi# .ne*ovi su sedijelili na velmo2e, vlastelu i vlasteliči%e# Na samom dnu društvene ljestvice

nala*ili su se seljaci# 8nutar seljaka postojali su; *emljoradnici, stočari 3=la$e4 irobovi# =e%ina seljaštva, kao i drugdje u srednjem vijeku, činili su *avisni seljaci#Pored nji$, postojao je i sloj slobodnog gra/anstva koji ni do kraja bosanskesamostalnosti nije ostvario neki bitan politički utjecaj# 8 sloj gra/ana spadali sui stranci, u prvom redu 6ubrovčani, koji su imali *načajan utjecaj na unutrašnjei vanjske trgovačke odnose#Centralni organi vlasti

5ladar5d sredine O&& stolje%a vladar nosi titulu bana# Nakon što se 0vrtko krunisao

bosanski vladari nose titulu kralja# =ladar je uvijek poticao i* dinastije.otromani%a# Bosanski vladari ubirali sui u2ivali pri$ode sa svoji$ plemeniti$baština kao i svaki drugi >eudalni gospodari# Pored toga oni su u2ivali i svojeposebne do$odke, me/u kojima su najva2niji bili pri$odi od rudnika, carina ikovanja novca# +vi rudnici koje je dr2ava posjedovala načelno su smatranivlasništvom vladara# =a2an i*vor pri$oda *a vladara bila je i carina od uvo*arobe i taksa *a i*davanje trgova pod *akup# =ladara su u diplomatskimodnosima predstavljali poslanici#

+r,avni sa"or ili stanak

+tanak je okupljao vlastelu koja je *ajedno s vladarom odlučivala o najva2nijimdr2avnim poslovima# +tanak je obično sa*ivao vladar i predsjedavao njegovimradom, odnosno, vodio sjednice sabora, dok su ga u vrijeme odre/eni$unutrašnji$ problema u *emlji, poput *bacivanje vladara i biranje novog,sa*ivali predstavnici krupne vlastele#

=rijeme odr2avanja +tanka nije bilo tačno odre/eno, ali dosadašnja $istorijskaistra2ivanja poka*uju da je +tanak *asjedao najčeš%e u prolje%e, u aprilu i maju#=ladar je uvijek učestvovao u radu +tanka, ali doga/alo se, naročito u O=stolje%u, da vladar bude odsutan sa sjednice +tanka#Predstavnici crkve

20


21/79


bosanske nisu učestvovali u radu +tanka, kao ni predstavnici ostale dvije crkve-katoličke i pravoslavne#

Uunkcije i nadle2nosti stanka obu$vatale su najva2nije dr2avne poslove;

# Popunjavanje bosanskog prijestolja

# .runisanje bosanski$ vladara

:# 5dlučivanje o vlastelinskim baštinama

(# 5tu/ivanje dr2avne teritorije

# 5dlučivanje o spoljnoj politici Bosne

1# 5dnos prema susjedima ; sklapanje i potpisivanje ugovora sa susjednimdr2avamaM odluke o ratu i miru i sl#

Lokalni organi vlasti

5lastela

=lastela u srednjovjekovnoj Bosni uglavnom potječe od rodovsko-plemenski$starješina# =lastela je u Bosni bila i*ra*ito jaka i utjecajna#

=lastela se u Bosni dijelila na velmo2e, vlastelu i vlasteliči%e# +vi su se be*ra*like na*ivali kne*ovima# Predstavnici najmo%niji$ vlastelinski$ porodicaobično su se na*ivali DvojvodamaJ# Poslije smrti starješine naslov je prela*io naonoga koji je *au*imao njegovo mjesto# =ojvoda je bilo više u isto vrijeme#Najuticajniji nji$ovi predstavnici su se ponašali kao pravi vladari# &mali su

dvorove sa dvorskim aparatom i svojom vlastelom kojoj su sami i*davaliodgovaraju%e povelje# +klapali su trgovinske ugovore, ubirali carine i u*urpiralidruge vladarove pri$ode# Prava >eudalca na posjedu obično se na*ivajuimunitetima ili imunitetskim pravima# +vaki >eudalac je u pravilu u2ivao trojakiimunitet na svom posjedu; ekonomski, administrativni i sudski#

)eljaci

+eljaci su sredstva *a 2ivot sebi obe*bje/ivali obradom *emlje# + učvrš%ivanjem

>eudali*ma smanjivao se sve više broj slobodni$ seljaka# Ne*natan broj je uspioda se u*digne do rangla vlasteliči%a, dok su ostali bili *avisni od >eudalaca#Kavisni seljaci su se u Bosni na*ivali kmetovi ili kmeti%i i pripadali su vladaru ili>eudalcima# 7rkva bosanska nije imala svoje >eudalce, stoga ona nije ni imala*avisni$ seljaka#

Polo2aj pojedinca je, prema tome, *avisio od pravne prirode *emljišta na kojem je 2ivio i radio# +vaka ku%a godišnje je vladaru pla%ala po jedan dukat# +eljacisu tako/er morali graditi i popravljati gradove kao i u ostalim srednjovjekovnimdr2avama# Potkraj srednjovjekovne Bosne obave*e seljaka prema >eudalcima

se sve više pove%aju# 8*rok toga je opasnost od 5smanskog osvajanja#

21


22/79


e!ljoradnici

Kavisni *emljoradnici su se u Bosni obično na*ivali kmetovi ili kmeti%i apovremeno DljudiJ# odnosno Dčovjek\\#5ni su bili ve*ani *a *emlju na kojoj rade ibilo im je *abranjeno prela*iti i* jedne vlastelinske porodice u drugu ili pak i*Bosne u 6ubrovnik#

"ave*e *e!ljoradnika tj. k!etova svode na sljede-eC

# Na gospodarstvu je morao raditi 9! dana godišnje# 0o je bilo *natno manjedana u odnosu na susjednu +rbiju ili pak +loveniju#

# .metovi su obave*ni davati *ala*ninu, odnosno smještj i $ranu svomegospodaru, vladaru i nji$ovoj pratnji ili stranim poslanicima kada prola*e kro*Bosnu#

:# .metovi su *a vrijeme rata imali obave*u čuvati tvr/ave no%u, *idati iste ili i$popraviti#

(# =ladar je u svoju korist mogao ubirati jedan dukat godišnje u svoju korist## 6u2ni su da2binu pla%ati velmo2ama#

Generalno su jako teško 2ivjeli, te *avedeni turskom propagandom uop%e nisupru2ili otpor 5smanlijama kada su prodirali u Bosnu#

5lasiDstočari

Pored *avisni$ *emljoradnika postojali su *avisni stočari koji su se na*ivali =lasi#5ni su predstavljali ekonomsko->eudalnu kategoriju *avisni$ *emljoradnikasrednjovjekovne Bosne# +točari su prvobitno 2ivjeli nomadskim stilom 2ivota i

odla*ili su s jednog mjesta na drugo# Ali vremenom oni nastanjuju katune ukojima provode *imske mjesece#0i katuni se vremenom raslojavaju na način dapredstavnici pojedini$ rodova stvaraju nove katune#.atunska organi*acija utiče nara*voj naselja Postepeno se >ormiraju stočarska sela na području Bosne#

=lasi su bili u direktnom odnosu prema vladaru, sa obave*om da mu daju diosvoji$ proi*voda, obično u stoci# 5sim toga =lasi su imali obave*u da vršekomord2ijsku slu2bu u ratu#.asnije su i =lasi bili *a$va%eni procesom >eudal-i*acije, pa su u* *avisne *emljoradnike došli u posjed vlastele# Ka =la$e se mo2ere%i das u 2ivjeli lagodnijim 2ivotom od *emljoradnika, jer su prije svega bili

udaljeni i i*olovabi od >eudalni$ centara mo%i# =lasi su bili va*ali bosanski$vladara, a kasnije su, poput drugi$ legalni$ prava raspodjeljivani ibosanskim velmo2ama#Gra:ani

8 Bosni se gra/anski stale2 sporo ra*vijao i nikada nije igrao *načajniju ulogu upolitičkom 2ivotu srednjovjekovne Bosne# +trani gra/ani, prije svega 6ubrovčanibili su jako va2an činilac u unutrašnjoj i vanjskoj politici Bosne# Gra/anstvo kaostale2 naračito je ojačao s ra*vojem rudarstva u bosanskim gradovima#=remenom se ra*vijaju i predgra/a u kojima je sve manje stranaca pa bosanski

gra/ani vremenom dobivaju *načajniju političku ulogu#

22


23/79


o"ovi

8 srednjem vijeku na balkanskom području najviše robova se i*vo*ilo i* Bosne,anajvise u 6ubrovnik# .upci roblja su bili obično 6ubrovčani ili stanovniciitalijanski$ primorski$ gradova# obovi kojima se trgovalo bili su ra*ličitogporijekla# 6obar dio robova je nasiljem padao u robstvo# 8 O= stolje%u se pove%aoobim trgovine bosanskim robljem# +eljaci su sami prodavali svoju djecu, naročitou slučaju Dgladni$J vremena# obovima su postajali i *arobljenici koji su $vatani uratovima sa protivnicima ili pak upadima na susjedna područja# 7ijena roblja*avisila je od mladosti i ?*ičke i*dr2ljivosti roba pa su se najviše cijenili mladi%i idjevojke# Postoji i pretpostavka da je robstvo bilo nasljedno a da se i* njegai*la*ilo samo osloba/anjem i* ropstva# .atolička crkva je *abranjivala trgovinukatoličkim robljem, ali pošto se ovdje radilo o bosanskom roblju, a po*nato je dasu u Bosni $eretici, trgovina robljem je bila dopuštena i tolerirala se## +rednjovjekovno bosansko društvo predstavljalo je neki oblik staleške

monar$ije# +taleško ure/enje oslikavalo je društveno## 8 Bosni su postojali centralni i lokalni organi vlasti unutar koji$ su se >ormiralira*čičiti stale2i# 7entralne organe činili su vladar i sabor, a lokalne krupnavlastela# =ladar je >aktički bio u podre/enom polo2aju u odnosu na vlastelu jer je vladala >eudalna anar$ija#:# 7rkva bosanska *a >eudalce nikada nije predstavljala nekog konkurenta u*au*imanju *emljišnog posjeda, te je stogla naišla na prijem u redovimavlastele# 8 odnosu snaga u bosanskoj >eudalnoj dr2avi pojačavala je polo2ajvlastele u odnosu na vladara i bila garant nji$ovi$ i*u*eto veliki$ prava#

(# Na dnu $ijerar$ijske ljestvice nala*ili su se seljaci koji su se dijelili na*emljoradnike i stočare# =lasi stočari su bili u manje podre/enom polo2aju jersu 2ivjeli u katunima i uspjeli su >ormirati vlastitu upravu#

# &* Bosne se u srednjem vijeku najviše robova i*vo*ilo# 0o je i* ra*loga štopripadnici crkve

ana

6ušana njegova se dr2ava raspala na posjede osamostaljeni$ velikaša, koji suse trošili u me/usobnim sukobima, nesposobni da se ujedine pred sve brojnijimspoljnim opasnostima#8 tim okolnostima Bosni sa istoka nije prijetila opasnost,ali se *ato kralj udovik, nakon što je slomio mo% krupne $rvatske vlastele,okrenuo prema Bosni, koju je nastojao dovesti u polo2aj *avisnosti od ugarskekrune# udovik je prvo prisilio 0vrtka da mu ustupi *apadni Hum sa trgom6rijeva, kao navodni mira* svoje 2ene Eli*abete# 6a bi u*drmao bosanskudr2avu, udovik je podr2avao partikulari*am bosanski$ velikaša, posebnoHrvatini%a u 6onjim .rajima, s kojima je često mijenjao utvr/ene gradove po

*apadnoj Bosni#

23


24/79


Nakon skoro stogodišnjeg *atišja, pokrenuo pitanje bosanski$ $eretika,*a$tijevaju%i nji$ov progon, posebno u oblasti 8sore# +toga je udovik :1:#otpremio na Bosnu dvije kri2arske vojske# Rednu vojsku, koja je od +anenastupala prema Rajcu, lično je vodio kralj udovik, dok je vodstvo druge, koja jeprovalila u oblasti 8sore i +oli, povjerio svom dvorskom palatinu Nikoli#

0vrtko je sa svojim jedinicama pora*io obje vojske; udovikovu pod gradom+okolom na Plivi kod Rajca, a onu njegovog palatina, kod +rebrenika# 8kri2arskom po$odu na Bosnu pretrpio je te2ak pora*# udovikova vojskapovlačila se u takvom neredu da je tom prilikom i*gubljen čak i ugarski dr2avnipečat#5ve sjajne 0vrtkove pobjede nagovijestile su njegove vojničke i dr2avničkesposobnosti i pru2ile mu nadu da %e pod nji$ovim utiskom preva*i%i otporvlastele i pove*ati njene rascjepkane snage, te i$ ujedinjene usmjeriti jedinstvenom cilju političkog učvrš%enja i proširenja bosanske dr2ave# 0vrtko je

dr2ao da je pobjedama nad udovikom bli*u tog cilja#8nutrašnje bosanske prilike, me/utim, još nisu bile sa*rele *a takvusveobu$vatnu i jedinstvenu dr2avnu politiku kakvu je 0vrtko kao vladar odpočetka imao na umu# 6io vlastele se >ebruara :11# otvoreno pobunio protivnjega# 0vrtko se morao obratiti *a pomo% upravo ugarskom kralju udoviku, načijem je dvoru potra2io spas pred pobunjenom vlastelom, koja je na mjestobana dovela njegovog brata =uki%a# Ban 0vrtko je vlastitom odlučnom akcijom,a u* pomo% kralja udovika, ubr*o povratio svoje po*icije u Bosni# 8sljed tepomo% i 0vrtko je privremeno došao u *avisnost prema udoviku# eudalnim gospodarom u +rbiji,skršio je :":# godine svog prvog istočnog susjeda, Nikolu Altomanoviša, pa je,poslije podjele njegovi$ posjeda, u granice bosanske dr2ave uključeno GornjePodrinje sa Pivom, 0arom, te srednjim i donjim Polimljem# 8br*o potom 0vrtko je*au*eo primorske 2upe 0rebinje, .onavle i 6račevicu, čime je granicu Bosnepomjerio do Boke .otorske#.oriste%i se time i činjenicom da je bio u daljem srodstvu sa Nemanji%ima, 0vrtko se rado priklonio ideji da se ve2e *a nji$ove dr2avne tradicije, utolikoprije što je u tom trenutku raspolagao ve%om snagom nego bilo koji oblasnigospodar u +rbiji#

24


25/79


Nakon krunisanja, 0vrtko & je dalje učvrš%ivao svoju vlast u Bosni, a uvanjskopolitičkim odnosima *natno se i*digao u $ijerar$iji vladara# Njegovukraljevsku krunu odma$ su pri*nali svi najva2niji srpski oblasni gospodari, *atim6ubrovnik, =enecija i ugarski kralj udovik &, te njegova nasljednica, kraljicaana 6ušana, pru2ile 0vrtkupriliku da ostvari svoja nastojanja na istoku, tako mu je smrt ugarsko'$rvatskogkralja udovika dala priliku da ostvari svoje planove u *oni *apadnog uticaja,prema kojoj su ve% odavno bili usmjereni njegovi teritorijalni ciljevi# 8 skladu stim svojim ciljevima, 0vrtko & je :I# godine, osnovao Herceg Novi#8 borbi i*me/u An2ujaca i uksemburgovaca *a ugarsko'$rvatsko prijestoljeveoma je opao kraljevski autoritet, pa su se $rvatski velikaši nastojali ponovnodokopati vlasti# 8 cijeloj *emlji *avladala je >eudalna anar$ija#


26/79


5n je u toj situaciji morao ipak ra*mišljati o mogu%nostima nji$ovogobjedinjavanja u cilju djelotvornog otpora upornom osmanskom osvajaču# +ve 0vrtkove mogu%e namjere u tom pogledu i očiti planovi prema *apadu prekinutisu njegovom smr%u :9# godine#

10. Pad Bosanskog kraljevstva 14@. oslo"o:enje ili okupacija s!ansko! (arstvu

5no je najdugotrajnija muslimanska dr2ava svi$ vremena# +voj vr$unac jedo2ivjelo u O=& i O=&& stolje%u, kada je na prostorima Bliskog istoka i Balkanauspostavljen Cosmanski mirD 3Pa@ 5ttomanica4# 5smansko carstvo se pojavljujena Bosanskom prostoru u O&= stolje%u# 0o je 7arstvo koje je i*nova promijenilosliku Balkana#

Prve turske po*icije u Bosni

0urci (# godine ponovo upadaju u +rbiju, a sljede%e godine i u Bosnu, te tomprilikom *adr2avaju neke va2nije klance u istočnoj Bosni#


27/79


bosansku *a cio ni* pogubni$ doktrinarni$ *abluda# 0ada je, (9# godine, kralj+tjepan 0omaš pristao da prije/e na i*ravne progone krivovjernika# +a*vao jesve%enstvo 7rkve bosanske i ponudio im da biraju; ili da se preobrate nakatoličanstvo ili da napuste Bosnu# Prema jednom kasnijem papinskomdokumentu, dvije $iljade nji$ odlučilo je da se preobrate, a samo su se

četrdesetorica sklonila u Hercegovinu# 0o je bio kraj 7rkve bosanske# .ad je +tjepan 0omaš (1# godine umro pa ga jenaslijedio sin +tjepan 0omaševi%, na pomolu očito bijaše propast Bosne# 0omaševi% je (1# godine u poslanici papi, čijom je krunom krunisao u Rajcuiste godine, predvidio tursku naje*du veliki$ ra*mjera i *amolio ga *apomo%# Napočetku (1:# godine obratio se opet


28/79


0urska opsada Rajca *apočela je # jula i trajala je do # avgusta# +ulatan Uati$ je pokušao da na juriš *au*me grad, ali mu to nije uspjelo, pa se povukao#+ druge strane, cilj ma/ara sa an*ivom u jesen istegodine Bosna je bila raskomadana i*me/u 0urske carevine i 8garske kraljevine# 0urci su primjetili neraspolo2enje naroda koje je bilo usmjereno protiv nji$# .akose nisu osje%ali dovoljno sigurno ni na svom području, oni su u nedostatkuvlastiti$ snaga morali praviti ustupke lokalnim činiocima, pa su tako pribjegli

mjeri koja je jedinstvena u $istoriji nji$ovi$ osvajanja# 6a bi kod Bošnjakastvorili ilu*iju da se obnavlja bosanska dr2ava, 0urci su krajem (1:# godine, ilinešto ranije, predali sjeverne dijelove Bosanskog sand2aka na upravu članudinastije .oromani%a


29/79


0urci su prilikom osvajanja Bosne uništili bosansku >eudalnu dr2avu i njenenajviše predstavnike 3kralja i ostale nakrupnije >eudalce4 i time ra*rušili njenudr2avnost# 5ni su uspjeli da na svoju stranu privuku bosanskog stanovništva itime i$ učine ne samo osloncem svoje vlasti ve% i nosiocem i braničemosmanske dr2avne ideje# 8 tome su *načajnu ulogu odigrale dvije ideje;

uključivanje velikog broja sitni$ i potomaka krupni$ doma%i$ >eudalaca, koji suvrlo rano primili islam, u osmansku >eudalnu organi*aciju, i pri$va%anje islamaod ogromnog broja bosanskog seljaštva#5no što se nastoji doka*ati, je činjenica da se nije radilo o islami*aciji +rba, nitiHrvata, odnosno da se uop%e ne radi o islami*aciji, jer sam pojam Cislami*acijaDu sebi mo2e sadr2avati elemente prisile, nego se radi o dobrovoljnompri$vatanju islama od strane bogumila u odre/enim okolnostima# Nosioci ovogprocesa bili su Bošnjaci bogumili, koji su u trenutcima ogromnog pritiska odstrane katoličke i pravoslavne crkve, našli utočište i *aštitu u 5smanlijskom

carstvu, čije je dr2avno - pravno ure/enje počivalo na načelima islama tj#šerijata, koji jasno naglašava da Cnema prisile u vjeriD# Bogomili pri$vataju iosmanlijsku dr2avu i svoje interese poistovje%uju sa interesima carstva# 0ako/er, treba naglasiti kako ni jednog trenutka nije *anemarena posebnostBosne#8poredo sa osvajanjem pojedini$ krajeva Bosanskog kraljevstva popunjavani suredovi turski$ spa$ija doma%im ljudima, koj# to se tiče seljaka, ipak gotovo dokraja turske vlasti u Bosni bošnjaci seljaci, kao i $rš%ani, su imali status raje#3spadali u kategoriju *avisni$ ljudi obave*ni$ da daju >eudalnu rentu svojim

spa$ijama4, što dovodi do *loupotreba i eksplotacije, to jest stvaraju i proširujusvoje či]uke na račun nji$ovi$ posjeda, protiv čega su se seljaci 2alili Porti#+eljaci muslimani, su mogli u odre/enim okolnostima postati lično slobodni#.onkretno, svi Bošnjaci su vrlo često, a uvijek u ratno doba, bili oslobo/eni dateški$ dr2avni$ nameta# Na to je uticala i činjenica što su svi Bošnjaci moralikasnije da učestvuju u širenju i odbrani granica osmanske dr2ave#

aključak

Witaju%i literaturu, ve*anu *a temu ovog seminarskog rada i pokušavaju%i dobiti

odgovor na pitanje da li je došlo do oslobo/enja ili okupacije, padom Bosanskogkraljevstva (1:# godine, nisam mogla do%i do konkretnog odgovora# 5no što jamogu *aključiti je da nije došlo do pada kraljevstva od strane 5smanskogcarstva, to bi sigurno došlo od strane nekog drugog, jer *a prostor kraljevstva jebilo dosta *ainteresnirani$# Rer kao što *namo to je *emlja koja je bila san ra*ni$osvajača, od imljana do 5smanlija, te od


30/79


strane 5smanlija (1:# godine, i da je do2ivjelo pad pod 5smanlijama# A što setiče samog stanovništva, neko se smatrao okupiranim, a neko oslobo/enim odstrane 5smanilija#

1. Bosanski ejalet kao i*ra* teritorijalnog kontinuitetaBosne

vod

8nutar 5smanlijskog carstva, ejalet 3pašaluk4 je bio najve%a društvenopolitička jedinica, koja je bila sadr2ana i* više sand2aka# Bosna I!# godinestiče status ejaleta#6o "# godine 5smansko carstvo se dijelilo na dva upravna područja i toAnadolski i umelijski 3maloa*ijski i evropski4 beglerbegluk# Bosanski ejaletuključivao je u sebi cijelu današnju Bosnu i Hercegovinu, plus dijelove koji se

danas nala*e u sastavu Hrvatske, 7rne Gore i +rbije# =rlo je va2no uočiticjelovitost Bosne i poseban status koji ona u2iva do samog kraja njeneokupacije#6okalna i teritorijalna uprava (

5snovne jedinice lokalne uprave u 5smanskom carstvu bili su sand2aci#,*apovijedao sand2ak-beG# Ni2e su bili kadiluci - sudski okru*i a oni su se daljedijelili na na$ije# =iše upravno-teritorijalne jedinice od sand2aka su bilibeglerbegluci, ejaleti ili pašaluci#

Ejalet – nastanak i razvoj Ejalet kao najve%a administrativna i vojna, Na čelu jednog ejaleta je stajaobegler-beg# 5d O=& stolje%a *a njega se uobičajila titula ve*ir ili valija#8 5smanskoj dr2avi najprije je bio obra*ovan umelijski ejalet# Na čijem ječelu, kao beglerbeg, bio ali a$in-paša od :1# godine# 8 to vrijeme jeinstitucija beglerbega imala više vojni nego civilni karakter# 6rugibeglerbegluk je bio Anadolijski na čelu sa beglerbegom 0imur-pašom, a tre%i je bio beglerbegluk um sa centrom u Amasiju i +ivasu# 8 toku vladavinesultana Ravu*a, osnovani su još : ejaleta, a 8 toku duge vladavine sultana

+ulejmana osnovano je još četrnaest# Ka vrijeme +elima && ustanovljeni su noviejaleti.e>e, .ipar, 0unis i 0rablusšam, pa je tako u vrijeme kada je


31/79


Begler"eg8 prvo vrijeme, beglerbeg je bio najviši čin u osmanskoj vojsci, a .asnije, doupravne re>orme u prvoj polovini O&O# stolje%a taj naslov su nosili vojni igra_anski g u v e r n e ri, koji su u ime sultana vršili vlast u velikim oblastima#

Beglerbega je postavljala i smjenjivala centralna vlast# Beglerbeg jekomandovao vojskom, prije svega spa$ija m a , k oja je dr2ana na njegovojteritoriji# Beglerbegov *amjenik *vao se %e$aja, a pomo%nici munla3vr$ovni sudija4, reis-e>endi 3k a n ce l a r4 i de>terdar 3š e > ?n a nsi j a 4# Karješavanje va2niji$ pitanja sa*ivao je divan 3vije%e4#

Ejalet +ivani

8 teritorijalnoj upravi najkompetentniji organ je bio divan na čijem čelu senala*io beglerbeg# 6ivan se okupljao u beglerbegovoj ku%i# Wlanovi divana subili de>terdar blagajne, de>terdar timara, kadija ejaleta, sekretar divana,te*kered2ija, čauši, mu$*iri, ru*named2ija, pisari i po potrebi prevodioci#6ivan ejaleta je bio otvoren *a 2albe i pritu2be naroda# 5ni koji nisu bili*adovoljni odlukom divana u ejaletu svoje pritu2be su mogli uputiti+ultanskom divanu#

B)'N)/% E9'6E P'='6/

0eritorija Bosanskog ejaleta se dijelila na sand2ake#


32/79


bilo na pograničnim tvr_avama gdje su činile jednu vrstu pogranične vojske#Plate *a vršenje vojne du2nosti ispla%ivane su od pri$oda mukata i malikijana,te $arača#Pored ovi$ navedeni$ vojni$ redova, u Bosanskom ejaletu su bili i sejmeni#5mi su u vrijeme mira korišteni *a odr2avanje reda po gradovima i selima,

pla%ani i* dr2 blagajne#5no što je va2no napomenuti jeste to da je od polovine O=&& stolje%a uBosanskom ejaletu bila uvedena praksa opšte vojne obave*e muslimanskogstanovništva koja se *vala ne?r- i amm# 0akvu *apovijed je i*davao samsultan kao obave*u stanovništva na odbranu dr2ave# &* BE se moglo povestičak 1!#!!! vojnika#

Bosanski Ejalet poslije Karlovačkog mira

8 toku bečkog rata 31I: ' 1994, osmanska dr2ava je i*gubila ogromne

teritorije čiji je gubitak morala pri*nati i mirom u +remskim .arlovcima199# godine# 8mjesto dosadašnji$ sedam, Bosanski ejalet je sveden na petsand2aka i to; bosanski, $ercegovački, *vornički, kliški i bi$a%ki# 8 sudsko-administrativnom pogledu cijeli ejalet je bio podijeljen na (" kadiluka, a+arajevo je kao kadiluk imalo kadiju u *vanju mule# 8 prvim godinamaO=&&& stolje%a *a Bosanski ejalet su bila karakteristična migracionakretanja stanovništva, imanja postju napuštena, smanjena je količina pore*apa se donosi odluka da e ista nasele i*bjeglicama# 5no što je još jedna odglavni$ karakteristika Bosanskog ejaleta u prvim godinama O&&& stolje%a bila je

pravo jačega i drskijeg što je u*nemiravalo cjelokupno stanovništvo, mnogi supresli u janjičarski red da bi bili privilegovani, a namjesnici su protu*akonitopove%avali pore*e stanovništvu# to se tiče privredni$ djelatnostiu uBosanskom ejaletu, ovo vrijeme, oni su bili jako loši# 8 mnogim dijelovimastanovništbo je ekonomski propadalo što od kuge i gladi što od ratni$ra*aranja#

BE za vrijeme tursko-mletačkog rata i požarevačkog mira

5dluka sultana A$meda &&& da *arati sa =enecijom je bila usmjerena napovratak teritorija koje je 5smansko 7arstvo i*gubilo tokom pred$odnog rata#Ka ra*liku od =enecije, 0urska je raspolagala dosta velikim brojem dobroopremljeni$ kopneni$ i pomorski$ snaga što je doprinijelo osvajanju velikogbroja teritorija#


33/79


ejalet je imao i drugi$ poteško%a, pa je tako veliki snijeg koji je pao naniovelike štete usjevima i vo%u što je *a posljedicu imalo veliku oskudicu u2ive2nim namirnicama#

Austrijske vlasti, pred kraj rata, su nastojale da i* sjeverni$ granica Bosansog

ejaleta privuku što više $riš%anskog stanovništva na svoju stranu kako binaselili novo*au*ete krajeve du2 Bosanskog ejaleta te tako branili austrijskugranicu# at je okončan sredinom "I# godine u Po2arevcu kojim sui*gubljeni pokrajinski dijelovi Bosanskog ejaleta, Banata, +lavonije te dijelaBeogradskog pašaluka# Nova granica je uspostavljena od 6rine, bli*u Bijeljinedo Novog na 8ni#

aključak 5no što je na kraju va2no *a ista%i jeste to da se Bosanski ejalet odr2ao kro*

čitav ni* godina od svoje uspostave pa do propasti 5smanskog 7arstva# +aPo2arevačkim mirom uspostavljene su granice 5smanskog 7arstva saHabsburškom


34/79


1>. Pravni kontinuitetDdiskontinuitet u Bosni nakon [email protected]'nita8

+rednjovjekovna bosanska dr2ava je bila staleška monar$ija u kojoj je vlastvladara bila ograničena i bitno ovisila o volji krupne vlastele# + druge strane, u57 postojala je i*gra/ena jaka centralna vlast koju su predstavljali sultan icarski divan# Rak centralni autoritet omogu%avao je jedinstveno dr2avno-pravnoure/enje te i ve%u mo% 5smanskog carstva, posebno u prvim stolje%imanjegovog postojanja što je osiguralo njegovu nadmo% u odnosu na balkanske isrednjoevropske dr2ave#5snov pravnog poretka u 57 kao islamskoj dr2avi činilo je muslimansko pravoop%enito po*nato kao šerijat 3jasni ili pravi put4# 5bave*ni i*vori šerijatskogprava su .urTan i suna 3$adis4 , a postupak tumačenja šerijatskog prava na*ivase id2ti$ad# Analogijom *vanom kijas stvaralo pravo na osnovu osje%ajapravičnosti i op%e koristi#

.ao sistem normi šerijatsko pravo je, slično rimskom pravu, re*ultat pravnenauke *vane ?k$ 3islamska jurisprudencija4#

Bitna odlika šerijatskog prava jeste u tome da je ono u načelu nastojaloobu$vatiti cjelokupni 2ivot muslimana, pa je sadr2avalo kako propise o vjerskimobredima tako i ra*ne svjetovne norme# 8 šerijatskom pravu nije ra*dvojenopravo u u2em smislu od religije# 5bligaciono pravo kao i agrarno i ?nansijskoostalo je uglavnom i*van domena šerijata# =remenom se javlja rascjep i*me/uteorijskog sistema šerijata i potreba dr2ave# 0aj ja* i*me/u šerijatskog prava inormativni$ potreba dr2ave premoštavan je *akonodavnom aktivnoš%u sultanakro* *akone i *akonike *vane kanuni, naredbe - >ermani i svečane povelje -$atišeri?#

!akle" mogu#e je zaklju$iti da je nakon uklju$ivanja Bosne u %smanskuarevinu nastupio pravni diskontinuitet. %smanlije su imale svoj pravni poredak zasnovan na &erijatu" a to je za Bosnu bilo ne&to novo. 'erijatsko pravo je tako$inilo osnovu krivi$nog" nasljednog" bra$nog prava. (ostojala je i posebna vojna

organizaija i agrarni poredak. )u se ipak može prona#i kontinuitet" s obziromna to da su %smanlije preuzeli $i*uk + ba&tinu kao vlasni$ku kategoriju iz srpskog i bosanskog srednjovjekovnog prava. (osjednii ba&tina su uživali svavlasni$ka prava uz uslov izvr&avanja odgovaraju#ih obaveza u korist osmanskedržave i ,eudalaa -spahija. a razliku od spahija" seljai su imali pravo da prodaju i na dr na$in otuđuju i nasljeđuju ba&tine.8 okviru osmanskog pravnog poretka postoji i posebna sudska organi*acija#+udsku vlast vršio je kadija koji je vodio i presu/ivao gra/anske i krivičnesporove po šerijatskom pravu# 8 krivičnim stvarima sudska nad2le2nost kadije

je bila potpuna i tu nije va2io personalni ve% teritorijalni princip# .adija je

34


35/79


rješavao gra/ansko-pravne sporove me/u muslimanima# Nemuslimani susporove rješavali na osnovu milletskog prava#

0ogu#e da postoji izvijesni kontinuitet u smislu regulisanja pojedinih odnosa-porodi$ni" nasljedni po vjerskom pravu jer se pretpostavlja da su i usrednjovjekovnim rano,eudalnim državama postojali pisani zakoni kao zbirke propisa rkvenog i svjetovnog karaktera. 1pak u srednjovjekovnoj Bosni preovladavalo je obi$ajno pravo" normalno je da nema mnogo podataka o pravnim izvorima. 5snovni i*vor prava u srednjovjekovnoj Bosni bile su javneisprave ili listine koje je u vidu povelja vladar i*avao pojedinim ?*ičkim ipravnim licima# =e%i dio ovi$ povelja imao je karakter me/unarodni$ ugovora, jer su njima bosanski vladari davali i garantirali trgovačke i druge povlasticestranim dr2avama i nji$ovim gra/anima# 8 strukturi bosanski$ isprava ili listina

ra*likuju se tri dijela; # protokol, # tekst, :# es$atokol#8 57 postoji i odre/ena lokalna uprava# 5snovna jedinica lokalne uprave susand2aci, kao vojno-upravne teritorijalne jedinice# +and2aci su se dijelili nakadiluke kao sudske okruge# .adiluci su se dijelili na na$ije koje su se uglavnompoklapale sa teritorijom srednjovjekovni$ slavenski$ 2upa -kontinuitet.Na$ijama su upravljale subaše ili vojvode a od I# stolje%a muteselimi ilimuselimi# =iše upravno-vojne teritorijalne jedinice od sand2aka bili su begler-begluci, ejaleti ili pašaluci#

Pravni kontinuitetDdiskontinuitet u Bosni nakon 14@. 7esej8

6iskusija o pravnom kontinuitetu odnosno diskontinuitetu mo2e se smjestiti ukontekst novi$ osvajanja, promjene vlasti te navikavanje stanovništva na novinačin ure/enja društveni$ odnosa# Bosna je u periodu srednjeg vijeka bila>eudalna dr2ava sa svojim speci?čnostima, gdje je preovladavalo običajnopravo# 5smansko osvajanje Bosne donosi preokret, kako u društvenom odnosnokulturnom smislu, tako i u pravnom, ob*irom da osmanlije sa sobom donose

svoj pravni sistem, koji se suštinski ra*likovao od do tada postoje%eg nateritoriju Bosne#

Put osnivanja bosanskog pašaluka nije podra*umijevao jednostavnu br*utran*iciju i* postoje%e dr2ave u novi sistem upravljanja, ve% je predstavljaoproces koji je obu$vatio du2i prela*ni perod >ormiranja, i*rastanja i širenja togpašaluka, što je trajalo skoro sto pedeset godina# Prvenstveno je dolaskom5smanskog 7arstva na ove prostore >ormiran Bosanski +and2ak (1:#godine,da bi padom posljednje bosanske tvr/ave Bi$a% 9#godine konačno bio?nalno ustanovljen Bosanski pašaluk 3*vanično I!4#

35


36/79


5smanlije nisu podu*ele revolucionarnu i*mjenu ranijeg društvenog iekonomskog ure/enja, nego više kon*ervativno i*mirenje lokalni$ uslova i klasas osmanskim institucijamaM ali sve je bilo usmjereno postepenom uklanjanjuranijeg i *avo/enju osmanskog poretka i ustanova#

+tarija literatura je po pitanju *akona podupirala stav da srednjevjekovna Bosnanije imala op%a pravna pravila u obliku pisani$ *akona# &pak, i* anali*e glave &Ojetopisa popa 6ukljanina se vidi da postoji mogu%nost da je prije O&& stolje%a uBosni na sna*i bio jedan pisani *akon# iječ je o knji*i Ceudalne $ijerar$ije#

5bičajno pravo je regulisalo i polo2aj velmo2a, kao gornjeg sloja eudalnehijerarhije, i to kro* institut Cpravo na plemenitu baštinuD# 5sim što je ovaodredba dala ekonomsku mo% velmo2ama, odredila je i nji$ov odnos prema

vladaru, kro* politički imunitet, koji je obu$vatao ličnu slobodu, sigurnost,nepovredivost plemenite baštine# 5vo je dovelo do slabljenja centralne vlasti i jačanja lokalne, odnosno do >eudalne rascjepkanosti, ob*irom da su osnovomovog imuniteta velmo2e imale veliku mo% i udaljavale se od samog vladara, što je doprinijelo raspadanju srednjovjekovne Bosne#

5bičajno pravo je regulisalo polo2aj i odnose i*me/u ostalih slojevastanovni$tva, kao i socijalni, ekonomski i politički polo2aj grupacijastanovni$tva 3npr# =la$a, +asa, trgovački$ kolonija


37/79


te su osnovni pisani i*vor, *a koji se sa sigurnoš%u mo2e tvrditi da je bio nasna*i u srednjovjekovnoj Bosni, i* ra*loga što i$ je pribli2no še*deset sačuvano# 0o su bile povelje i ugovori koje je vladar i*davao ra*nim licima u svr$uregulisanja trgovački$ ili vlasnički$ odnosa#

Bračno i porodično pravo srednjovjekovne Bosne je utemeljeno na osnovuobičaja# Nije bilo podvrgnuto nikakvom crkvenom pravu, ritualima nitipravilima, pa se neoptere%eno time nesmetano ra*vijalo do oblika koji se mo2ena*vati normiranim#

0ako/er je postojalo i nasljedno pravo, *asnovano na običajnom pravu, koje jepo*navalo testamentarno naslje/ivanje i naslje/ivanje be* testamenta# +ama

činjenica postojanja ovakvog ure/enja nasljedni$ odnosa uka*uje na visokstepen ra*voja tadašnjeg bosanskog društva#

'grarno pravo srednjovjekovne Bosne je *asnovano na ustaljenim običajima,pa je time ure/en polo2aj i obave*e podanika prema >eudalnoj $ijerar$iji, oblik iveličina >eudalne rente i druga materijalna davanja# Na >ormiranje vrstasrednjovjekovne *emljišne svojine u Bosni usticao je $ijerar$ijski rasporeddruštva i teorija o podijeljenoj svojini# =lastelin je bio nositelj političke vlasti,tako je on istupao i kao vlasnik *emlje, gospodar koji je imao sve atribute vlasti,vršio je jurisdikciju na toj teritoriji, tj# sva vlast nad *emljom i nad ljudima koji

su ve*ani *a tu *emlju slivala se u jedinstvenu vlast posjednika vlastelina# =lastnad *emljom, sjedinjavala se sa vlaš%u nad radom kmeta i sa vlaš%u nadnjegovom ličnosti# Bosanski seljaci su ve*ani *a *emlju i vlastelin i$ je mogaoprodati, pokoloniti, *ajedno sa *emljom, a oni koji su pobjegli mogli su bitiprisiljeni da se vrate# 5va običajna norma je često i prika*ivana u pisanomobliku, u poveljama, pa je tako u povelji bana 0vrtka kne*u =latku =ukosavi%unavedeno da; Cne mo2e primiti nitko u našem gospodstvu =latkova čovjeka, nisam ban 0vrtko ni njegov brat kne* =uk be* volje kne*a =latka#D

Prema ekonomskoj mo%i vlastela se dijeli na; velmo2e, vlastelu i vlastelči%e#Bosanski >eudalni sistem *asniva se na plemenitoj baštini - >eudalnom posjedukoji je u2ivala vlastela, a koji su dobijani *a ra*ličite vojne *asluge ispunjenevladaru# Plemenita baština predstavlja trajnu svojinu sa va*alnim odnosima*asnovanim na sistemu vjerne slu2be i vjere gospodske i*me/u seniora kaogospodara i va*ala kao podanika#

8 Bosni je bilo i slobodni$ seljaka koje dubrovački i*vori u O= stolje%u spominjukao C$omo liberD ili C$omo sui iurisD# Bosanske povelje spominju tako/erslobodne i polu*avisne seljake pod na*ivom polovnici ili tretjanici#

37


38/79


5smanlije su svojim dolaskom donijele potpuno novi pravni, kulturni, *apravonovi sistem 2ivota# 8 pojedinim aspektima i institutima, me/utim, ti su sistemipočivali na pribli2nim osnovama# 8 svakom slučaju, u osnovi islama je utkanatolerancija prema drugima, tako da je takva mogu%nost do*volila pripadnicimadrugi$ vjerski$ grupa na teritoriju 5smanskog 7arstva da primjenjuju svojareligijska prava u odre/enim aspektima 2ivota, dakle u regulisanju lični$odnosa# + druge strane, sultanova *akonodavna aktivnost je bila usmjerena naregulisanje Covosvjetski$D dr2avni$ odnosa, što je svakako jačalo uticaj5smanskog 7arstva u prela*nom periodu neposredno nakon okupacije#

5smanlije su sa sobom donijele drugačije pravo, pravo koje je, *a ra*liku odsrednjovjekovnog običajnog prava, bilo propisano, ali koje u svojoj sadr2ini

podra*umijeva odre/enu toleranciju, tako da je u s>eri lični$ prava bilo mogu%ene mijenjati ništa, *adr2ati vjersko i običajno ure/enje odnosa i odr2atikontinuitet# Nestankom 7rkve Bosanske slobodnija >orma srednjovjekovnogbraka *amijenjena je ugovornim >ormulacijama religijski$ prava#

6r2avno ure/enje dva sistema se naročito ra*likuje, mada je strukturalno slično' sa dva organa, *akonodavnim vladarem i i*vršnim organom ' dvorskimaparatom# 8 srednjovjekovnoj Bosni je bila slaba centralna vlast, a nasuprottome u 5smanskom 7arstvu je postojala jaka centralna vlast#

Agrarno ure/enje je mogu%e i najkompromisniji aspekt prela*nog perioda, koji je veoma sličan srednjevjekovnom Bosanskom# .ontinuitet postoji u odnosu narente, ali sa daleko jačom centralnom vlaš%u, tako da nije moglo do%i do>eudalne rascjepkanosti#

8 prela*nom periodu nakon okupacije srednjovjekovne Bosne, i Bosanskomejaletu dakle i 5smanskom 7artvu je vladao timarski sistem, koji se nije mnogora*likovao od srednjevjekovne koncepcije# =lasništvo nad *emljom je pripadalodr2avi, što je na*vano Cera*i miriD i obu$vatalo je svo obradivo *emljište i

šume# Budu%i da je sultan dr2ava, pravo raspolaganja sa era*i mirijom jepripadalo sultanu, koji ju je dijelio na u2ivanje pojedinim *aslu2nim >eudalcima 'spa$ijama, koji su se na taj način i*dr2avali, a *au*vrat su slu2ili vojsku i odla*iliu rat na po*iv sultana# a*ličite veličine posjeda 3timar, *ijamet, $as4 suu2ivaocu donosile ra*mjerne godišnje pri$ode na osnovu pla%anja pore*a, kao ira*ličita imunitetska prava# Posjedi su davani lično, nije dola*ilo do prenosavlasništva, ve% samo do korištenja i u2ivanja rente koja je godišnje ispla%ivana,te u ovisnosti od vrste posjeda i u2ivanja odre/eni$ imunitetski$ prava, ali sveto samo pod uslovom vršenja slu2be *a koju su i dobili posjed# Kato je ve%aovisnost >eudalaca ' spa$ija o sultanu u 5smanskom 7arstvu, čime je jačacentralna vlast dr2ave, nego u slučaju evropski$ >eudalaca# 0o je bio ra*lognevjerovatnog jačanja i napredovanja 7arstva#

38


39/79


1@. /o!paracija os!anskog i evropskog agrarnog poretka

.lasično osmansko agrarno ure/enje po*nato je kao timarski sistem# 8 tomsistemu postojale su u osnovi dvije kategorije posjeda# 8 prvu kategorijuspadaju timari, a u drugu *ijameti i $asovi# 0imar je kao >eudalni posjed bio u>ukciji vojni$ potreba dr2ave# Kijamet i $as su bili posjedi čije u2ivanje nije bilove*ano samo *a vojne du2nosti, nego i *a >unkcije u administrativnom aparatu#Preduslov *a timarski sistem bilo je uspostavljanje potpune dr2avne kontrolenad obradivom *emljom i šumskim površinama# 5smanska dr2ava je svuobradivu *emlju proglasila mirijom, carskom *emljom, odnosno dr2avnimvlasništvom# &*u*etak su bili mulkovi, kao privatno vlasništvo, i vaku?# 8vrijeme jake centralne vlasti ili pune osvajačke politike, kakvu su vodili Baje*it &i e# .rajem 1# i početkom "# st# dr2ava je počela pola$ko gubiti nad*ornad mirijskom *emljom, što smatra jednim od glavni$ u*roka postepenogopadanja velike mo%i 57#+lično evropskom >eudali*mu, i u timarskom sistemu u osnovi je vladao princippodijeljenog vlasništva, sa tri titulara, odnosno nosioca odre/eni$ vlasnički$prava# 0o su bili seljaci, spa$ije ili timarlije i na kraju dr2ava, odnosno sultan savr$ovnim pravom vlasništva# =r$ovno pravo vlasništva je bilo jače naglašeno

nego u evropskim >eudalnim dr2avama, gdje je to pravo bilo često nominalno#8 osmanskom timarskom sistemu sultan je imao isključivo pravo da raspola2edr2avnom *emljom, što *nači da je dodjeljuje i odu*ima po svojoj volji i procjenipolitički$ potreba#+uština timarskog sistema je u tome što dr2ava nije spa$iji davala samo*emlju, nego ovlaštenje da od seljaka prikuplja utvr/eni i*nos dr2avni$ pri$odasa *emlje koja mu je u tu svr$u dodijeljena# &stovremeno se spa$ija starao oprovo/enju i primjeni dr2avni$ agrarni$ *akona# +pa$ija je bio odgovoran *a redu selu# 5n je bio ovlašten da u$apsi prekršitelja ali mu nije mogao suditi i nije

se mogao miješati u i*vršenje ka*ne# +eljak koji je obra/ivao *emlju imao jestatus nasljednog *akupca# .ao naknadu *a rad na *emlji imao je pravoplodou2ivanja#5smanski pore* i da2bine koje su davali i pla%ali seljaci ili raja bili su podijeljeniu dvije vrste ili grupe# 8 prvu grupu su spadale su one ?skalne obave*e koje suodre/ene šerijatom, a u drugu pore*i koje je propisivala dr2ava# Uiskalneobave*e propisane šerijatom bile su *emljišni pore*i 3ušr, $arač4 i glavarina3d2i*ja4# 8 57 su ova dva pore*a spojena u jedan, po*nat pod na*ivom $arač,koji je pla%an kao naknada *a osloba/anje od vojni$ du2nosti#

5snovna ?skalna obave*a seljaka u timarskom sistemu bio je desetak, koji jekao >eudalna renta davan spa$iji u naturalnom obliku, sastavljenom od svi$

39


40/79


glavni$ poljoprivredni$ proi*voda# +vi pore*i koje je propisivala dr2ava na*ivanisu jednim imenom resumi ur?je#5smanski >eudali*am u Bosni je stekao ni* svoji$ osobenosti koje se ogledaju upostojanju spa$ija ' krš%ana u prvo vrijeme osmanske vlasti u Bosni, *atim uposebnom polo2aju sra*mjerno brojnog vlaškog 3stočarskog4 stanovništva,osobito u Hercegovini, ali i u drugim krajevima Bosne# Naj*načajnija osobenostosmanskog >eudali*ma u Bosni ogleda se u odredbama .anun-name *aBosanski sand2ak i* 1, prema kojoj su timari u Bosni mogli biti dodjeljivaniisključivo doma%im ljudima# Kabranom kojom se onemogu%uje da timari i*ijameti u Bosni budu dodijeljeni strancima veoma je ojačan i učvrš%en polo2ajdoma%eg, bosanskomuslimanskog >eudalnog sloja# &* tog je proistekla drugaosnovna osobenost osmanskog >eudali*ma u Bosni, koja se ogleda u ranoj

pojavi od2akluk-timara, kao nasljedni$ porodični$ >eudalni$ dobara# a*vojosmanskog >eudali*ma i njegova osobena evolucija u Bosni, ve*ani su *a njenistureni krajiški polo2aj# Bosna je praktično sve vrijeme osmanske vladavineimala polo2aj isturene krajine# Bosna je kao krajina u dva ra*ličita ra*dobljaosmanske $istorije imala dvije ra*ličite uloge, najprije o>an*ivnu, a kasnijeodbrambenu# 8 vrijeme uspona 57 Bosna je bila pola*na tačka *a osmanskeupade i po$ode prema Hrvatskoj, 8garskoj, .ranjskoj i tajerskoj, ali i prema6almaciji, Boki i Ketskom primorju# Nakon pora*a 5smanlija u velikom Bečkomratu 31I:-1994 i .arlovačkog mira, Bosna postaje najisturenija osmanska

pokrajina, i*lo2ena stalnim napadima orma4, kojim je u7arstvu konačno i >ormalno ukinuta spa$ijska organi*acija#

3A# Aliči%4; iro 0ru$elka se me/u prvima bavi agrarnim odnosima u Bosni3CHistorijska podloga agrarnog pitanja u BosniD4# Nastojao je doka*ati da suagrarni odnosi u Bosni pod osmanskom vlaš%u produ2etak ti$ odnosa i*srednjovjekovne bosanske dr2ave i u svim pojavama je tra2io taj kontinuitet#Bošnjaci su tra2ili od Porte da se njima vrati de>ter$ana, što *nači da im se*emlja vrati u vlasništvo# 5smanska dr2ava to nikad nije do*volila, svi odnosi suse kretali unutar mirijskog vlasništva i osmanskog *akonodavstva# Ka ra*liku odagrarni$ odnosa u srednjovjekovnoj bosanskoj dr2avi, nije bilo ve*anostiobra/ivača *a *emlju i nije bilo di>erenciranja unutar posjeda# 82ivaoci vojnički$posjeda u pogledu vlasništva nisu imali nikakvi$ prava niti su imali upravna isudska prava nad obra/ivačima *emlje 3&mamovi% ka2e da su oni bili *adu2eni

40


41/79


*a očuvanje reda i mira, mo2da samo neka kontrola be* veliki$ ovlaštenja4# Redino što ima karakter >eudalnog u osmanskom sistemu jeste da je kretanjeobra/ivača bilo ograničeno# & kada bi napustili *emlju ostajale su im nekeobave*e prema ranijem >eudalcu, pogotovo kad su prela*ili na posjed drugog>eudalca# Nisu mogli slobodno da raspola2u *emljom#8kidanjem timara nestao je jedan sloj društva koji je bio u direktnoj ve*i sa*emljišnim odnosom, koji su bili posrednici i*me/u dr2ave i proi*vodnogstanovništva, spa$ije i *aimi# ama*anski *akonik je ra*radio karakter *emlje injen status, ali još nije tretirao či>čije i či]uk-sa$ibije# 0ek +a>erska naredba*vanično pri*naje či]učke odnose kao odnos i*me/u či>čija i či]uk-sa$ibija,de?niraju%i taj odnos kao *akupnički odnos#

Evropski eudali*a! i!arski siste! 3ovo je *apravo suština4

Ueudali*am nastaje na ruševinama robovlasništva i na*iv je oblik društvenogodnosa koji je preovladavao u srednjem vijeku# =ladari, kao vr$ovni gospodari*emlje 3seniori4, 2ele%i što čvrš%e ve*ati *a sebe svoje velikaše, dijele im *emljui pravo iskorištavanja kmetova# Kau*vrat, ljudi koji pripadaju plemstvu i klerupola2u *akletvu kao va*ali 3*aklinju se na lojalnost4# 8 stvarnosti, to nije bilova2no, jer su gospodari *emlje bili vrlo mo%ni i kralj im nije mogao ništa učiniti#5va situacija je podstakla početak >eudali*ma# 5snovna jedinica >eudali*ma je

imanje 3>eud4 koje se sastoji od teritorije na kojoj 2ive seljaci# Postojale su :društvene klase; plemstvo, sve%enstvo i kmetovi# Gospodari nisu jedini vlasnici*emljišta, ali su oni bili i *akonodavci i sudije na posjedu# 0ako/er su mogliuticati i na privatni 2ivot seljaka# .metovi su činili ve%i dio >eudalnog društva#5ni su bili radnici i proi*vo/ači# ormiraju velike *ajednice# 5ni %e *atim postati >aktor koji %e uticati na pad>eudali*ma#Gospodar je imao odnos sa svojim seniorom, a to je nekad kralj, nekad popola2aju viši aristokrata# 8 nekim slučajevima va*al postaje mo%niji od kralja,pa je njegova *akletva u toj situaciji samo >ormalnost#8 timarskom sistemu, koji je bio dr2avni, ekonomski i vojni sistem, spa$ija jeprikupljao pore*e, ali to je ograničavao sultan tako da spa$ija nije mogao svadavanja u*eti *a sebe, jer je jedan dio pripadao dr2avi# +pa$ije su igrali va2nuulogu u odra2avanju sigurnosti na *emlji# Nisu se mogli miješati sa seljacima#

41


42/79


5ni su bili slu2benici dr2ave i i*nad nji$ postojao je dr2avni sistem kontrole#8koliko nisu i*vršavali svoje du2nosti, sultan im je mogao odu*eti *emlju# 0erminologija kojom su o*načavani posjedi i pore*i koje su pla%ani ra*likuju se sob*irom na pripadnost pojedinim vjerskim *ajednicama# Posjedi seljakamuslimana *vali su se či]uci, a posjedi seljaka krš%ana baštine# Wi]uk ili baštinase nakon smrti starješine porodice nije mogao dijeliti me/u njegovim sinovima,nego su i$ morali *ajedno obra/ivati# +vaki odrasli muškarac krš%anin koji je2ivio i radio na selu, pla%ao je spa$iji posebnu godišnju taksu, tj# resmi-či>t iliispend2e, koja je i*nosila akče# ta akči godišnje po svakoj ku%i# 0okom # st# na timarima je bilo mnogo neobra/ene *emlje, u* istovremeniveliki nedostatak radne snage koja bi tu *emlju obra/ivala# Kakon je

*abranjivao raji da napušta svoje prvobitno prebivalište# 0ime je u timarskomsistemu uspostavljena neka vrsta ve*anosti seljaka *a *emlju# +pa$ija je upraksi mogao samo na osnovu kadijinog uka*a vratiti odbjeglog seljaka, u prvovrijeme u roku od a kasnije ! godina# Ako bi seljak prešao u grad i počeo sebaviti nekim *anatom, spa$ija ga nije mogao više ni sudski prisliti da se vrati# Redino ga je mogao na osnovu kadijine presude obave*ati da mu pla%agodišnju naknadu u i*nosu od jednog dukata usljed napuštanja *emlje 3či>t-bo*an-akča4# 3to gore ka2e i Aliči%4#

Evropski >eudali*am je nastao u uvjetima slabosti centralne vlasti i anar$ije, pase mo2e re%i da se pojavio slučajno# 0imarski sistem, s druge strane, nastao jesvjesno i tamo gdje je postajao jak središnji autoritet# 8 evropskom >eudali*mupravila se ra*likuju od regije do regije, jer svaki gospodar je mogao imati svojapravila# +toga se mo2e mo2e re%i da u okviru evropskog agrarnog poretkanema jedinstva# & u okviru timarskog sistema postojali su i*u*eci po pojedinimregijama i odre/ene speci?čnosti 3primjer je i BiH, gore se spominje4 i to jeuglavnom bilo karakteristično *a pokrajine koje su daleko od središta 7arstva#eudali*mu kralj`senior jestvarni vlasnik *emlje, ali u praksi on nije imao skoro nikakvog uticaja, jer jegospodar mogao prodati *emlju, a time i kmeta, drugom gospodaru# 8 57*emlja potpuno pripada sultanu, dakle samo je on vr$ovni vlasnik# &ako su se i uokviru timarskog sistema dešavale *loupotrebe i promjene koje sukarakteristične *a evropski >eudali*am, ali je uvijek postojala glavna ra*lika kojanikad nije promijenjena# +pa$ije nikad nisu imale *akonodavna, i*vršna ilisudska ovlaštenja# +toga, dok se na >eudalce gledalo kao na stvarne dr2avnevladare, u timarskom sistemu su spa$ije samo dr2avni du2nosnici# Pad>eudali*ma pra%en je ponovnim jačanjem centralne vlasti, i*gradnjom gradova,ra*vojem trgovine i prestala je *avisnost o *emlji# + druge strane, problemi u

42


43/79


timarskom sistemu se javljaju uporedo sa padom centralnog autoriteta dr2ave iekonomskom kri*om#5snovna ra*lika je u tome što timarski sistem počiva na dr2avnoj kontroli*emlje 3era*i mirija4# 6akle dr2ava`sultan pretvara *emlju u dr2avno vlasništvo idodjeljuje posjede *a vršenje vojni$ ili administrativni$ >unkcija# +pa$ijaprikuplja pore*e, ali dio toga pripada dr2avi# Nema sudski$ prava nad seljacimakoji nastanjuju posjed# 8glavnom i spa$ija je pod kontrolom dr2ave# 8evropskom >eudali*mu >eudalac nekad ima i ve%u mo% od kralja, odnosnoseniora# Ueudalac ima puno ve%a ovlaštenja; ekonomski, administrativni isudski imunitet#

'grarno pitanje

Agrarno pitanje je jedno od ključni$ problema bosanske $istorije 9# i !# st# očemu je napisana brojna literatura# Pitanje se *aoštrava nakon proglašenjaHatišeri>a od Gul$ane i* I:9# kada se ve% bio ustalio či]učki sistem# Procesči]učenja u Bosni teče sporije nego u ostalim krajevima 7arstva# 8 Bosni se u jednoj ličnosti pojavljuje spa$ija i či]uk-sa$ibija# +pa$ije 3či]uk-sa$ibije4naseljavaju na posjede $riš%ansko stanovništvo i* 7rne Gore i Hercegovine jerse smanjuje broj muslimanskog stanovništva i bošnjački$ seljaka#5dnos i*me/u či]uk-sa$ibije i seljaka je *akupnički odnos# Wi]uk-sa$ibija je upravilu davao seljaku *emlju u *akup u* odre/enu naknadu u naturi# =rši se i

nasilno ukme%ivanje, pa i*bijaju pobune seljaka#Kemljišno pravo u osmanskoj dr2avi je kodi?cirano ama*anskim *akonomII# 8redbom o či]ucima u Bosni i* I9#, po*natom kao +a>erska naredba,o*akonjeni su agrarni odnosi stvoreni či]učenjem, odnosno postoje%e običajnoagrarno pravo#Posjednik *emljišta je vlasnik koji mo2e u* saglasnost dr2ave *emljište prodati,*amijeniti, *alo2iti i ostaviti nasljednicima# 5dnosi i*me/u kmeta i posjednikareguliraju se putem ugovora mu*area koji je *aključivan na odre/eno vrijeme#Kajedno sa Kemljišnim *akonom i* II# +a>erska naredba ostala je pravno na

sna*i u BiH do kraja austrougarske uprave 9I#g#

1ormi u 5smanskomcarstvu i*me/u I:9-I"1# 0an*imat je bio du$ovni proi*vod istaknuti$osmanski$ re>ormatora-birokrata koji su bili obra*ovani u Evropi# 5vajambicio*ni projekt proveden je u namjeri borbe protiv sporog ali vidljivog

propadanja carstva, čije su granice postajale sve u2e a njegova mo% sve slabijau pore/enju sa evropskim silama#

43

http://bs.wikipedia.org/wiki/Turski_jezikhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Osmanlijsko_carstvohttp://bs.wikipedia.org/wiki/Osmanlijsko_carstvohttp://bs.wikipedia.org/wiki/1839http://bs.wikipedia.org/wiki/1876http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Reformator&action=edit&redlink=1http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Birokrat&action=edit&redlink=1http://bs.wikipedia.org/wiki/Turski_jezikhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Osmanlijsko_carstvohttp://bs.wikipedia.org/wiki/Osmanlijsko_carstvohttp://bs.wikipedia.org/wiki/1839http://bs.wikipedia.org/wiki/1876http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Reformator&action=edit&redlink=1http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Birokrat&action=edit&redlink=1


44/79


0an*imatske re>orme je pokrenuo sultan ig$ts#Hatišeri>om je sultan na prvom mjestu garantirao svim svojim podanicima be*ob*ira na religiju ili sektu, potpunu sigurnost 2ivota, časti i imetka# 5be%ava seuvo/enje stalnog načina ra*re*ivanja i ubiranja pore*a# Proklamira se jednak iredovan sistem regrutiranja vojnika i trajanje nji$ove slu2be# &stovremeno jepravno ukinut timarski sistem i na njemu *asnovana spa$ijska organi*acija#Hatišeri>om od Gul$ane počelo je ra*doblje re>ormi ili tan*imata 3tj# dovo/enja

stvari u red4# Era tan*imata je trajala do donošenja prvog osmanskog 8stavaI"1# 8 praksi je uvo/enje pravne dr2ave u 57 i provo/enje ra*ličiti$ agrarni$,administrativni$ i vojni$ re>ormi išlo sporo i vrlo teško, posebno u Bosni#Pojedini autori govore o tome da je i nakon Hatišeri>a vjerska slobodaograničena i da nemuslimani imaju još uvijek ra*ličit polo2aj u odnosu namuslimane# +toga tvrde da tan*imat, bar na početku, nije aktivno promicaoslobodu prakticiranja religije, be* u*nemiravanja# Ka osmansku vladaju%u elituCsloboda vjeroispovijestiD je Csloboda da se brani svoja vjeraD#Hatišeri>om od Gul$ane 3I:94 proklamovan je ni* administrativni$ re>ormi#

I:# +u ukinute kapetanije i nji$ovi vojni redovi# Kemlja je podijeljena namuselimluke, koji su odgovarali sre*ovima i teritorijalno su se podudarali sakadilucima# Na čelu muselimluka bio je muselim 3muteselim4# 5ni su imali samocivilnu 3ne i vojnu4 vlast#6rugi temeljni pravno-politički akt ere tan*imata bio je Hati Humajun i* I1#Hati Humajun je u osnovi potvrdio i proširio listu obe%anja dati$ Hatišeri>om odGul$ane# Bitna ra*lika je u tome što je Hatišeri> nastao u 7arstvu, a HatiHumajun i* I1# iniciran je i* ino*emstva# Hati Humajun je re*ultat toka iis$oda .rimskog rata I:-I1# at je počeo napadom usije na 57# usija se

našla usamljena, pošto su se 57 pridru2ile kao save*nice =elika Britanija iUrancuska, a kasnije i .raljevina +ardinija, dok je Austrija ostala neutralna# at je >aktički okončan I# pošto su save*nici *au*eli +evastopolj, veliko ruskoutvr/enje i luku na krimskoj obali 7rnog mora# 5dma$ nakon toga sa*van je uPari*u kongres veliki$ evropski$ sila radi *aključenja mira# .ongres je odlučio dase 57 primi *a punopravnog člana koncerta 3spora*uma4 evropski$ sila# 8slov*a ula*ak u koncert Evrope bio je da osmanska vlada pri$vati re>orme kojima bise garantirala jednakost svi$ gra/ana 7arstva# Hati Humajunom je proglašena jednakost svi$ sultanovi$ podanika, be* ob*ira na vjeru, je*ik ili rasu# 5dre/eno je da %e se i*vršiti reorgani*acija milletskog sistema kako bi se osiguralo ve%eučeš%e laičkog, tj# sekularnog elementa u poslovima milleta# 0ako/er %e seproširiti =r$ovno sudsko vije%e tako što %e u svoj sastav uključiti i predstavnike

44

http://bs.wikipedia.org/wiki/Mahmut_IIhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Mahmut_II


45/79


nemuslimana# Hati Humajunom i* I1# o*načen je početak druge >a*etan*imata, odnosno evropei*acije osmanski$ institucija#

čija, pravno jepočivao na nji$ovoj slobodnoj pogodbi# Wi]uk-sa$ibija je u pravilu davao seljaku*emlju u *akup u* odre/enu naknadu u naturi# +eljaci su osporavali či]uk-

45


46/79


sa$ibijama ona davanja koja su oni sami uveli# Wi]uk-sa$ibije su u pojedinimkrajevima *avele običaj da u ra*nim prilikama tra2e od seljaka odre/enadavanja 3kravu, ovcu4, i *aveli su običaj priselice, obave*e seljaka da im dajubesplatno $ranu i pi%e kada dola*e u selo# 5vim i*vanrednim davanjima iobave*ama posebno su se opirali seljaci u Bosanskoj krajini i Posavini, gdje jedijelom *a ra*liku od drugi$ krajeva Bosne vršeno nasilno ukme%ivanje# Agrarneodnose i*me/u či]uk-sa$ibija i či>čija pokušali su urediti bosanski namjesniciHusrev-paša i 0a$ir-paša, me/utim to nije dalo nikakve trajne re*ultate# 8me/uvremenu je ukinut $arač, glavarina# Njegovim ukidanjem nemuslimani,uglavnom krš%ani su načelno, tj# pravno obu$va%eni vojnom obave*om# 8stvarnosti nije došlo do nji$ovog regrutiranja u redovnu osmansku vojsku3ni*am4# ormama koristile silom,

unošenjem nepovjerenja i ra*dora me/u pojedine bosanske prvake# +a drugestrane, pojedincima i* nji$ovi$ redova dijelili su ra*na *vanja, činove iodlikovanja i tako pridobijali nji$ovu lojalnost sultanu i re>ormama# Nakonproglašenja Hatišeri>a krš%ani su očekivali da %e se nji$ov socijalno-ekonomskipolo2aj i politički status *nantno poboljšati, a muslimani su u najavljenimre>ormama vidjeli nastojanje centralne vlasti da ukine tradicionalne bosanskeinstitucije i privilegije# a kojom se ukida nji$ovaorgani*acija# 6a bi primirila nji$ovo ne*adovoljstvo, osmanska vlada im je

46


47/79


do*volila da se upišu u re*ervnu konjicu# =e%ina bosanski$ spa$ija je to odbilanastoje%i *adr2ati svoju staru organi*aciju#

3)u je ve# poku&aj diskontinuiteta2 promjene tradiionalne organizaije" spahijeto odbijaju" jer su posebno u Bosni imali jak položaj zbog odžakluk3timara" padolazi do ja$anja dru&tvenog i politi$kog položaja krupnih spahijskih porodia2ali su se spahije održale u vidu $i*uk3sahibija" pa možda je to istovremeno ikontinuitet 4

Be* ob*ira na to, centralna vlast je bila odlučna da ukine stare ustanove i>ormira ni*amsku vojsku#

Kadatak 5mer-paše atasa je bio da umiri Bošnjake i osigura provo/enjere>ormi, odnosno tan*imata# 5mer-paša atas je I!# ve*irsku stolicu poslijeskoro ! godina prenio u +arajevo koje je time kao stvarno središte Bosnede?nitivno postalo vilajetski, odnosno *emaljski glavni grad# 8 +arajevu je predbosanskim uglednicima pročitan sultanov >erman o re>ormama kojim jeodre/ena obave*a da provedu re>orme koje tra2i centralna vlast# ormu Bosanskog ejaleta# +and2ake jepreimenovao u kajmekamluke sa kajmekamima na čelu, a mjesto raniji$ na$ijauspostavio mudirluke sa mudirima na čelu# 0ada je uspostavljen Novopa*arskisand2ak kao posebna teritorijalna i upravna jedinica# 0ako se Bos#ejaletsastojao od " sand2aka ili kajmekamluka; +arajevo, 0ravnik, Banjaluka, Bi$a%,Kvornik, Hercegovina i Novi Pa*ar# Ka kajmekame je atas postavio strance '5smanlije# Gdje god je to mogao istisnuo je doma%e ljude i* upravnog aparata*emlje# &ntervencijom 5mer-paše atasa osmanska vlada je vojno i političkislomila bosanske ajane i begove i unišitila nji$ova dugogodišnja nastojanja da

*a Bosnu i*bore autonomiju

Documents

Političko-pravni Identitet BiH