POLITIKA

POJAM POLITIKERijec politika dolazi od grckih rijeci:- polis,- politeikos,- ta politika,- politeia.

Pojam politike koristi se u smislu:- etickog bavljenja državnim poslovima (Platon i Aristotel),- umijeca upravljanja gradovima državama (u srednjem vijeku),- nacina na koji vlada upravlja državom (N.Machiavelli),- aktivnosti koje utjecu na društvena kretanja i medunarodni poredak (u odnsima medu državama),- tumacenja društvenog odnosa u kojem prepoznajemo covjeka u društvenom okruženju I djelatnostima putem kojih ostvaruje svoje životne ciljeve (u strucno-teorijskoj literaturi).

Politika kao društveni odnos:1. opca-lokalna, državna, medunarodna,2. posebna-socijalna, zdravstvena, prosvjetna, gospodarska, ...

POLITICKO DJELOVANJEPoliticko djelovanje je vrsta ljudskog djelovanja koje donosi evolutivne promjene ciji je cilj postizanje kvalitete življenja.

U pravilu se politicko djelovanje mora temeljiti na:- slobodi,- politickoj kulturi sudionika,- cuvanju i zaštiti ljudskog dostojanstva.

Nacini politickog djelovanja:- politicki govor,- napis politickog sadržaja,- fizicka akcija (prosvjed, politicka kampanja),- politicka utakmica.

Vrste politickog govora:1. ekskluzivni,2. totalitarni,3. demokratski.

Politicki govor, po svojim obilježjima, može biti:- emotivan,- ekspresivan,- iteraktivan,- ekstenzivan,- koherentan.

VLAST, MOC I AUTORITETVlast je sustav koji omogucuje pokoravanje naredbama što potjecu iz odredenog izvora. Svaka vlast teži ucvršcenju i stalnosti a to postiže uspostavljanjem legitimnosti.

Legitmnost je stupanj prihvacenosti odredenog tipa politicke vlasti od clanova politicke zajednice (ostvaruje se na slobodnim izborima).

Legalnost je djelovanje politicke vlasti u skladu sa zakonom i pravnim sustavom u cjelini.

Oblici vlasti - s obzirom na utemeljenost legitimnosti na koju se vlast oslanja, Max Weber razlikuje tri tipa vlasti:1. racionalna vlast,2. tradicionalna vlast,3. karizmaticna vlast.

Moc je mogucnost pojedinca ili skupine da utjece na druge radi zadržavanja postojeceg stanja (izraz ili kolicina vlasti uspostavljena mehanizmom prisile).

Autoritet - oznacava razinu poštovanja ili casti povezanih s društvenim položajem.

NAROD, NACIJA, MANJINA, GRADANI, DRŽAVLJANI REPUBLIKE HRVATSKENarod - gradanstvo ili puk odredenog državnog podrucja koji komunicira istim jezikom I njeguje iste tradicijske obicaje.

Nacija - stabilna globalna zajednica koja se može konstituirati kao politicki suveren narod na odredenom podrucju.

Narodni suverenitet - sintagma koja u cjelini obuhvaca mehanizam izbora, donošenja odluka u predstavnickom tijelu, sustav obnašanja vlasti i ustrojstvo sudstva, a prije svega razumijeva pravo hrvatskog naroda i svih pripadnika drugih naroda na njegovo samoodredenje. Nositelj suvereniteta je narod kao zajednica slobodnih i ravnopravnih državljana.

Državljanin - pripadnik odredene državne zajednice; nositelj prava i u odredenoj državnoj zajednici predstavlja subjekt javne sfere (gradanin - subjekt privatne sfere). Status državljanina priznaje se na osnovi rodenja i pretpostavke da je ta osoba sposobna razumno prosudivati o državnom boljitku.

Manjina - u politickoj literaturi nailazimo na dva znacenja:1. vladajuca skupina (elita) unutar jednog naroda,2. brojcano manja skupina u višenacionalnoj državi.

Mogucnosti rješavanja pitanja manjina su: 1. asimilacija,2. prisilno miješanje,3. kulturni pluralizam.

U clanku 15. Ustava RH govori se o položaju manjina.Osim jednakih prava na politicku participaciju, manjinama se osigurava njegovanje kulturnih i etnickih specificnosti (pravo na uporabu pisma i jezika).Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, u Republici Hrvatskoj najbrojnija manjina su Srbi (12,16%), zatim slijede Muslimani (0,91%), Madari (0,47%), Slovenci (0,47%), Talijani (0,45%), Cesi (0,27%), Albanci (0,25%) i drugi.

TIPOVI POLITICKIH POREDAKAPoliticki poredak je oblik organiziranja društvene zajednice koji ima svojstven izvor legitimnosti i ureden odnos izmedu zakonodavne, izvršne i sudske vlasti.

Tipovi politickih poredaka:1. demokracija2. aristokracija3. tiranija4. diktatura5. totalitarizam6. monarhija7. republika

Demokracija - temelji se na diobi vlasti (zakonodavna, izvršna, sudbena), a legitimira se stupnjem prihvacenosti zakonitog ustroja politickih procedura. Politicki sustav se mora temeljiti na suglasju (konzensusu) politickih subjekata o važnim državnim pitanjima. Temeljne slobode moraju biti ugradene u ustav svake demokratski uredene države.

Aristokracija - vlast pripada iskljucivo manjini (eliti) koja donosi sve važne odluke I koncentrira svu društvenu moc.Temeljne vrijednosti su tradicionalnost I staticnost.

Tiranija - samovlast; politicki sustav s nedostatkom legitimnosti i legalnosti.

Diktatura - lat. oznacava vladavinu jedne ili više osoba koje monopoliziraju svu vlast u državi i dolaze na vlast nelegalno (npr. državnim udarom); uspostavlja se kontrola nad policijom, vojskom, sudstvom i administracijom.

Totalitarizam - poredak u kojem vlada jedna partija koja se poziva na totalitaristicku ideologiju (nacionalsocijalizam, fašizam, komunizam). Tehnologija vladanja je nasilje, teror, prisila i kontrola javnosti. Vlast ima kontrolu nad svim dijelovima zajednice, nad gospodarstvom, javnim mnijenjem i vojskom.

Republika - res publica - opce dobro, stvar kojom se ne može trgovati. Oblik državne vlastiu kojoj vlada više subjekata pa, prema tome, razlikujemo:- demokratsku (nositelj suvereniteta je cijeli narod),- aristokratsku (nositelj suvereniteta je dio izabranih),- predsjednicku (vlast podijeljena izmedu predsjednika i parlamenta),- parlamentarnu (vlast proizlazi iz parlamenta).

Monarhija - sustav vladavine pojedinca – monarha (kralja, kneza, cara,...). Vlast može biti nasljedna, izborna i uzurpatorska. Po svojim obilježjima monarhija može apsolutna (vladar je nositelj svih zakonodavnih, izvršnih i sudskih ovlasti) i ustavna (vladareva vlast je ogranicena zakonima koji proizlaze iz parlamenta).

POLITICKE STRANKEPoliticke stranke – interesne politicke organizacije gradana koje su formirane radioblikovanja pojedinacnih interesa u borbi za vlast i organizacije državnog života nakon osvajanja vlasti.Pojavljuju se potkraj 17. stoljeca u Engleskoj s pojavom gradanskog staleža.Osnovna zadaca im je:- reprezentacija- konkurencija- integracija

Osnovne vrste politickih stranaka:

KONZERVATIVNE STRANKE - proizlaze iz konzervatizma, sustava vrijednosti koji se želi ocuvati od naglih promjena. Zastupaju tradicionalisticko mišljenje, traže društvenu harmoniju i mir, zajednica je iznad pojedinca a ljudska prava se izvode iz njihovih dužnosti prema uspostavljenoj hijerarhiji.Konzervatizam nastaje kao reakcija na revolucionarna zbivanja pa razlikujemo:- tradicionalni konzervatizam (1789. - 1848.)- gradansko - nacionalni konzervatizam (1848. - 1918.)- protudemokratski konzervatizam (1918. - 1933.)- neokonzervatizam (1945. -)

LIBERALNE STRANKE - nastaju kao pokret gradanstva protiv ogranicenja življenja I neogranicene vlasti vladara; isticu nacelo slobode i prava, a u programu stranaka se ocituje filozofsko - duhovni, politicki i gospodarski temelj.

SOCIJALDEMOKRATSKE STRANKE - politickim djelovanjem produbljuju politicku demokraciju i socijalne sadržaje; ciljeve postižu reformistickim metodama, a temeljne vrednote su sloboda, ravnopravnost i solidarnost.

DEMOKRŠCANSKE STRANKE - temelje se na socijalnom nauku Katolicke crkve od 1891. do 1991. (Papinske enciklike); osnovne vrijednosti su covijek i njegovo dosto-janstvo, a sloboda je ogranicena zaštitom javnog morala utemeljenog na kršcanskom nauku.

POJAM LJEVICE, DESNICE I CENTRAPodjela potjece iz doba Francuske Republike, a oznacavala je položaj politickih predstavnika u parlamentu, mjesta na kojima su sjedili predstavnici koji su se razlikovali po svojim stajalištima prema politickim pitanjima.

LJEVICA - oznacava razlicite struje revolucuonara i reformista koji su bili nadahnuti ideologijom oslobadanja radnicke klase i stvaranja besklasne zajednice. S vremenom gube iz vidokruga pojedinca i postaju temelj komunisticke utopije (ultralijevo, revolucionarna ljevica, reformisticka, nova ljevica…).

DESNICA - oznacava opciju konzervativnih, protuliberalnih i proturevolucionarnih politickih djelovanja (neokonzervatizam, nova desnica, desni radikalizam…).

CENTAR - oznacava politicko djelovanje izmedu ljevice i desnice, izbjegava krajnosti, nasilja i nestabilnosti; predstavnici ove opcije skloni su povezivanjima s jednom ili drugom stranom te stvaranju koalicija.

POLITICKE STRANKE U REPUBLICI HRVATSKOJPrema idejama, orijentacijama i sustavima vrijednosti u Republici Hrvatskoj osnovane su:- narodne stranke,- konzervativne stranke,- liberalne stranke,- kršcansko-demokratske stranke,- seljacke stranke,- stranke tradicionalne i nacionalne orijentacije,- socijaldemokratske stranke,- regionalne stranke,- stranke nacionalnih manjina,- ostale politicke stranke.

Osobitost stranaka u Hrvatskoj je u obracanju cijelom pucanstvu (nisu usmjerene ciljanim grupama); racunaju na širi opseg utjecaja i mogucnost samostalnog ulaska u Hrvatski državni sabor. Stranacke koalicije (savezi stranaka) postaju zanimljive nakon izbora 1997. godine kada su prema izbornim rezultatima svoju prepoznatljivost dokazale samo najvece stranke. Funkcije stranaka u politickom sustavu Republike Hrvatske odreduje Ustav RH u clanku 6. I formulira ih kao slobodu udruživanja.Oporba je bitna za demokratski državni ustroj jer ima zadacu kontrole vlasti i ponude alternativnih gospodarskih i politickih programa.

IZBORIIzbori - su postupak kojim narod povjerava obavljanje politicke vlasti predstavnickom tijelu. U svakom demokratskom sustavu izbori su uobicajen nacin postizanja elementa institucije posredne demokracije (vlast naroda putem posrednika ili zastupnika u parlamentu).

Dicter Nohlen - razlikuje tri vrste izbora koji su karakteristicni za razlicite politicke sustave:1. kompetetivni - demokratski politicki sustav u kojem je osigurano pravo isloboda izbora,2. semikompetetivni - autoritarni sustavi gdje postoje ogranicenja slobodeizbora,3. nekompetetivni - totalitarni sustavi u kojima je gotovo uskracena slobodabiranja.

Kljucni elementi izbora: 1. raspisivanje izbora,2. utvrdivanje sastava birackog tijela,3. utvrdivanje rezultata izbora,4. odredivanje broja mandata,5. utjecaj izbornih rezultata na stranacki sustav.

Vrste izbora: u Hrvatskoj se provode izbori za Sabor (parlamentarni), za predsjednika te jedinice lokalne uprave i samouprave. Opce pravo glasa – imaju gradani od 18-e godine; to je pravo državljana neke zemlje, osim osoba koje su sudskom presudom lišene gradanskog prava, gradana koji su izgubili poslovnu sposobnost ili su pod starateljstvom. Tijekom 19.stoljeca opce pravo glasa je bilo ograniceno imovinskim cenzusom ili cenzusom naobrazbe. U nekim zapadnoevropskim zemljama postepeno se prelazilo sa ogranicenog na opce pravo glasa. Biracko pravo su svugdje imali samo muškarci, a žene su ga dobile postupno ( prvi put u Švedskoj 1867.).Biracki popisi – popisi u kojima se evidentiraju svi gradani koji imaju biracko pravo; obnavljaju se za svake izbore s obzirom na umrle ili pridošle gradane.

IZBORNI SUSTAVIRaspodjela mandata ili dioba zastupnickih mjesta obavlja se prema:1. vecinskom izbornom sustavu2. proporcionalnom (razmjernom) izbornom sustavu.

Vecinski izborni sustav - zasniva se na principu « pobjednik uzima sve «, u predstavnicko tijelo ulazi onaj koji ima vecinu glasova u nekom izbornom krugu.- apsolutna vecina - pobjedu odnosi stranka ili pojedinac s više od 50% glasova,- relativna vecina - pobjeduje onaj kndidat koji ima najviše glasova.

Razmjerni izborni sustav - mjesta u parlamentu se dijele razmjerno dobivenim glasovima.- sustav izbornog kolicnika - ukupan broj glasova u izbornoj jedinici se dijeli sbrojem zastupnika koji ce biti izabrani, dobiveni broj se naziva izborni kolicnik,zatim se broj glasova svake stranke dijeli tim brojem i broj koji se dobijeoznacava koliko zastupnickih mjesta je stranka dobila.

- D'Hondtov sustav - broj glasova koje je dobila neka stranka dijeli se pocevši od1 pa sve do broja koji je isti kao i broj zastupnika koji se za tu jedinicu izabire,dobiveni brojevi poredaju se po velicini, one stranke kojima ti brojevi pripadajuulaze u zastupnicko tijelo.

- Badenski i Hereov sustav - sustav prebacivanja ostataka; ako ima više odpotrebnog broja glasova na nižoj razini tada se prebacuju na višu razinu.

- Mješoviti sustav – kombinacija vecinskog i razmjernog sustava (dio zastupnikase izabire po vecinskom, a dio po razmjernom sustavu).

IZBORNI SUSTAV U REPUBLICI HRVATSKOJU clanku 45. Ustava RH odredeno je opce i jednako biracko pravo.Biracko pravo se ostvaruje na izborima tajnim glasovanjem.Prvi demokratski izbori u Republici Hrvatskoj održani su 1990. godine.Od prvih izbora do sada, parlamentarni izbori održani su još: 1992., 1995., 2000. i 2003.Izbori za predsjednika Republike Hrvatske bili su: 1992., 1997., 2000. i 2005.U Hrvatskoj se za izracunavanje rezultata parlamentarnih izbora koristi D'Hondtov sustav.

DRŽAVA, USTROJSTVO HRVATSKE DRŽAVE

Država – oznacava odnose medu ljudima neke politicke zajednice koji su uredeni pravilima. Država kao aparat sile javlja se tek od 17. stoljeca formiranjem sustava apsolutne monarhije (Francuska).

Liberalna država - nastaje kao reakcija na odnose u apsolutistickoj monarhiji gdje aparat sile služi kontroli stanovnika a ne njihovoj zaštiti.

Pravna država - istice strogo formalnu proceduru primjene zakonodavstva te radi reguliranja odnosa slobode i prava pojedinca, donosi se Ustav i zakoni koji ce osigurati njegovo provodenje.

Socijalisticka država - temelji se na idejama gradanske države s izrazitim socijalnim programom.

Demokršcanska država - temelji se na elementima socijalnog kršcanskog nauka idemokratskog uredenja, koji osobitu pozornost pridaju covjekovu mjestu u hijerarhijskom sustavu, a vode se nacelom solidarnosti, supsidijarnosti, sudioništva u društvenom razvoju I zajednickog dobra.

Nacionalna država - ima obilježja afirmacije nacionalne ideje da nacija stvorena kao država tek tada ima priliku za postuzanje suverenosti i za postojanost. Ne smije se povezivati sa nacionalsocijalizmom (nacizmom ili fažizmom) jer afirmacija jedne ideje ne smije težiti poništavanju drugih nacija nego afirmaciji brojcano dominantne nacije.USTROJSTVO REPUBLIKE HRVATSKEUstrojstvo RH uredeno je na nacelima trodiobe vlasti na:1. zakonodavnu vlast,2. izvršnu vlast,3. sudbenu vlast.

Zakonodavna vlast - Hrvatski saborZakonodavnu vlast u Hrvatskoj ima Hrvatski sabor. Hrvatski sabor je predstavnicko tijelo gradana, obavlja ustavne poslove odlucivanja o osnovnim društvenim i politickim pitanjimadržave. To je najvažniji i temeljni organ države. Ima od 100 do 160 zastupnika.Hrvatski sabor ima jednodomnu strukturu (Zastupnicki dom). Županijski dom je ukinut u ožujku 2001. godine.Prema Ustavu (clanak 78.), Sabor zasjeda dva puta u godini (izmedu 15. sijecnja i 15. Srpnja te izmedu 15. rujna i 15. prosinca). Izvaredna zasjedanja Sabora održavaju se na zahtjevpredsjednika Republike, Vlade ili vecine zastupnika.Zastupnici se biraju svake cetiri godine a to znaci da je prihvacen sustav integralnog obnavljanja. Nacin rada Sabora ureden je pravilnikom o radu. Nacelne odredbe rada Sabora utvrdene suUstavom a pojedinosti se ureduju poslovnikom. U poslovniku je utvrdeno da Sabor, ako je na sjednici nazocna vecina zastupnika, donosi odluke vecinom glasova.Dvotrecinskom vecinom glasova zastupnika donose se zakoni s podrucja uredenja nacionalnih prava.

Glavne zadace Zastupnickog doma (Hrvatskog sabora):- odlucuje o donošenju i promjeni Ustava- donosi zakone- donosi državni proracun- odlucuje o ratu i miru- odlucuje o promjeni granica RH- raspisuje referendum- nadzire rad Vlade i drugih nositelja dužnosti

Izvršna vlast ( predsjednik RH i Vlada RH ) Predsjednik Republike Hrvatske Predsjednik RH bira se na neposrednim izborima, na mandat od 5 godina (ne više od 2 mandata), a rezultati predsjednickih izbora izracunavaju se sustavom apsolutne vecine. Prvi predsjednik izabran na neposrednim izborima RH bio je dr. Franjo Tudman, drugi je Stjepan Mesic, a treći s mandatom u tijeku je Ivo josipović. Izbor predsjednika izraz je narodnog suvereniteta. Ustavom iz 1990. godine uz nacelo diobe vlasti prihvacen je polupredsjednicki sustav (u polupredsjednickom sustavu ovlasti predsjednika su ogranicene prema Saboru); i vlada I predsjednik imaju odredene ustavne ovlasti, a predsjednikove su vece i odlucujuce. U RH izborima 2000. godine stekli su se uvjeti za promjenu u parlamentarni sustav.

Nadležnosti predsjednika RH:- temeljne dužnosti predsjednika RH odredene su Ustavom RH (clanak 93. doclanak 106.);- raspisuje izbore za Hrvatski Sabor i saziva prvo zasjedanje- raspisuje referendum- imenuje i razrješuje dužnosti predsjednika Vlade RH- na prijedlog predsjednika Vlade imenuje i razrješuje njezine clanove- daje pomilovanja- dodjeljuje odlikovanja i priznanja- vrhovni je zapovjednik oružanih snaga- imenuje clanoveVijeca narodne obrane- na temelju odluke Sabora objavljuje rat i zakljucuje mir- može sazvati Vladu i tada predsjedava njezinoj sjednici- jedanput u godini podnosi izvješce Saboru o stanju u državi- na prijedlog Vlade i uz supotpis njezina predsjednika može raspustiti Zastupnicki dom- o odgovornosti predsjednika odlucuje Ustavni sud dvotrecinskom vecinom svihsudaca, a ako se utvrdi odgovornost, prestaje mu dužnost po sili Ustava.

Vlada Republike HrvatskeClanovi Vlade: predsjednik (premijer), dopredsjednici, ministri, državni tajnici i dr. clanovi.¸

Dužnosti Vlade:- predlaže državni proracun- predlaže zakone- provodi zakone što ih donosi Sabor- odgovorna je predsjedniku Republike i Zastupnickom domu- vodi vanjsku i unutarnju politiku- usmjerava i nadzire rad državne uprave- brine o gospodarskom razvitku zemlje- predsjednik Vlade podnosi ostavku predsjedniku Republike(u slucaju dazastupnici izglasaju nepovjerenje Vladi)

Sudbena vlast RHUspostavljanjem sudbene vlasti uspostavlja se nadzor nad ostvarivanjem ustavnosti zakona. Suci, u skladu sa zakonom, imaju imunitet kao i zastupnici Sabora. Stupanjem na dužnost poprvi put suci se imenuju na 5 godina, nakon ponovnog imenovanja sudacka dužnost je stalna. Suce i državne odvjetnike imenuje i razeješuje Državno sudbeno vijece. Državno Sudbeno vijece ima 11 clanova (bira ih Hrvatski sabor iz reda sudaca, odvjetnika I sveucilišnih profesora pravnih znanosti na 4 godine; clan vijeca nitko ne može biti više od dva puta uzastopce). Predsjednika Državnog sudbenog vijeca biraju njegovi clanovi na dvije godine.

Sudovi RH: - Ustavni sud- Vrhovni sud- Upravni sud- Županijski sudovi- Opcinski sudovi- Visoki trgovacki sud- Trgovacki sudovi

Državno odvjetništvo – samostalno pravosudno tijelo ovlašteno postupati protiv kaznenih djela, poduzimati pravne radnje radi zaštite imovine RH i zaštite Ustava i zakona. Glavnog državnog odvjetnika na cetiri godine imenuje Sabor na prijedlog Vlade. (Ustav RH clanak 124.).

Ustavni sud RH - cini ga 13 sudaca koje bira Sabor na vrijeme od 8 godina; predsjednik Ustavnog suda bira se na 4 godine. (Ustav RH clanak 125. do 131.).

Lokalna uprava i samoupravaJedinice lokalne samouprave su opcina, grad i županija; županija je takoder jedinica loalne uprave i saouprave. (Ustav RH clanak 132. do 137.).

USTAV RHUstav je temeljni zakon Republike Hrvatske iz kojeg proizlaze svi drugi zakoni. Donešen je 22. prosinca 1990. godine (tzv. Božicni Ustav).Ustav je izraz: - povijesnog prava na državnu suverenost Republike Hrvatske- demokratskih dostignuca utemeljenih na rezultatima višestranackih izbora- medunarodnih standarda sloboda i prava covjeka i gradanina koji seprimjenjuju u demokratskim zemljama.

Ustav RH se sastoji od:1. izvorišne osnove2. temeljne odredbe3. zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda(zajednicke odredbe; osobne i politicke slobode i prava; gospodarska, socijalna ikulturna prava)4. ustrojstvo državne vlasti (Hrvatski sabor; Predsjednik RH; Vlada RH;Sudbena vlast; Državno odvjetništvo)5. Ustavni sud RH6. mjesna, lokalna i podrucna (regionalna) samouprava7. medunarodni odnosi (medunarodni ugovori, udruživanje i razdruživanje)8. promjena Ustava9. završne odredbe

LJUDSKA PRAVALjudska prava su urodena i jednaka za sve ljude na svijetu; neotudiva tj. vrijede uvijek I nikome ne mogu biti oduzeta. Cilj obrazovanja o ljudskim pravima je odgoj za suživot, toleranciju i mir, a svrha je pouciti i ucenika i gradanina za sudjelovanje u njima.

Cjelokupna problematika ljudskih prava može se svrstati u tri kategorije:1. klasicna prava i slobodu na život, osobnu slobodu i vlasništvo2. gospodarska, socijalna i kulturna prava3. ekološka, informacijska i zajednicka pravaNajvažniji povijesni dokumenti koji se uzimaju kao temelj ljudskih prava su:- Engleska povelja sloboda (Magna charta libertatum) iz 1215.- Vinodolski zakonik iz 1288.- Habeas corpus act iz 15. stoljeca- Povelja prava (Bill of rights) iz 1689.- Deklaracija nezavisnosti 13 država SAD-a iz 1776.- Deklaracija o pravima covjeka i gradanina Francuske skupštine iz 1789.- Atlantska povelja iz 1941.- Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (usvojena uRimu 1950. godine)

Opca deklaracija o pravima covjeka usvojena je na Opcoj skupštini Ujedinjenih naroda 10.prosinca 1948.; sastoji se od 30 clanaka a vrijedi kao zajednicko pravilo za sve narode i svedržave.

EUROPSKA UNIJAEuropska unija se temeljina cetiri osnivacka ugovora:- Ugovor o osnivanju Europske zajednice za ugljen i celik (ECSC), koji jepotpisan 18. travnja 1951. u Parizu, stupio je na snagu 23. srpnja 1952., te jeistekao 23. srpnja 2002.- Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice (EEZ), koji je potpisan25.ožujka 1957. u Rimu, stupio je na snagu 1. sijecnja 1958., naziva se Rimskiugovor.- Ugovor o osnivanju Eurposke zajednice za atomsku energiju (EURATOM),potpisan u Rimu.- Ugovor o Europskoj uniji (EU) potpisan je u Maastrichtu 7. veljace 1992., astupio je na snagu 1. studenoga 1993.

Danas EU broji 27 clanica, to su: Austrija, Belgija, Bugarska, Cipar, Ceška, Danska, Estonija, Francuska, Finska, Grcka, Irska, Italija, Letonija, Litva, Lukaemburg, Madarska, Malta, Nizozemska, Njemacka, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovacka, Slovenija, Švedska, Španjolska, V.Britanija.

Euro - zajednicka novcana valuta uvodi se 1. sijecnja 1999.,a od 2002. potpuno zamjenjuje nacionalne valute koje su do tada bile u opticaju.Simboli EU su: plava zastava s 12 žutih zjijezdica koje su rasporedene u krug; himna je Oda radosti.

Institucije Europske unije

Europski parlament (EP) – zastupa gradane EU koji ga izravno biraju, te zastupa njihove interese s drugim institucijama EU. Europski parlament djeluje na tri mjesta: u Bruxellesu, Luxembourgu i Strasbourgu.Vijece Europske unije (Vijece ministara) - zakonodavno tijelo EU; zastupa države clanice, clanovi Vijeca su po jedan ministar iz svake države clanice. Predsjedništvo Vijeca mijenja se svakih šest mjeseci tj. Svaka država naizmjenicno preuzima odgovornost i predsjeda svim sastancima tijekom šestomjesecnog razdoblja.Europska komisija – izvršno tijelo EU; predlaže zakone Europskome parlamentu i Vijecu. Ima 27 clanova (po jedan iz svake države), mandat komisije traje 5 godina. Sjedište Komisijeje u Bruxellesu.

GOSPODARSTVO

UVOD U EKONOMIJUEkonomija proucava nacin na koji društva uprabljuju ogranicene resurse za proizvodnju korisnih dobara i kako ih raspodjeljuju izmedu razlicitih skupina ljudi. Godinom nastanka ekonomije smatra se1776. i pojava knjige Adama Smitha Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda.

Dva osnovna podrucja ekonomije su makroekonomija i mikroekonomija. Makroekonomija proucava funkcioniranje gospodarstva u cjelini, a mikroekonomija proucava pojedine dijelove gospodarstva.

Ekonomist Leon walras u svom djelu Elementi ciste politicke ekonomije (1874.) formulirao je odnose svih dijelova gospodarstva – gospodarstvo teži opcoj ravnoteži, pojedini dijelovi utjecu na ukupno gospodarstvo, i obrnuto, ukupno gospodarstvo utjece na pojedine dijelove.

Zakon ogranicenosti objašnjava da su dobra ogranicena jer nema dovoljno resursa da se proizvedu sva dobra koja ljudi žele potrošiti.

Oportunitetni trošak – iznos jednog dobra kojega se treba odreci da bi se dobilo vise drugoga, odnosno vrijednost napuštene mogucnosti (druga najbolja varijanta od koje se odustaje).

Ekonomska dobra – svaka stvar ili usluga koja je željena i rijetka; to su ogranicena dobra I

jedino su ona predmet proizvodnje tj. privredivanja. Dijele se na proizvode i usluge.

Cinitelji proizvodnje:- prirodni resursi- rad- kapital- poduzetništvo

Temeljna ekonomska pitanja:- što proizvoditi- kako proizvoditi- za koga proizvoditi

Alternativni ekonomski sustavi:- obicajno (tradicionalno) gospodarstva- komandno (plansko) gospodarstvo- tržišno gospodarstvo- mješovito gospodarstvo

Tržište – mjesto suceljavanja ponude, potražnje i formiranja cijena. Tržište odgovara na temeljna ekonomska pitanja (što, kako i za koga proizvoditi) putem osnovnih funkcija: selektivne, alokacijske, distribucijske, informacijske i razvojne.

Potražnja – prema opcem zakonu potražnje, kad cijena dobra raste, potraživana kolicina se smanjuje, i obratno.

Ponuda – prema opcem zakonu ponude, proizvodaci ce ponuditi vecu kolicinu dobra kad mu je cijena veca, i obratno, kad je cijena manja, ponudit ce manju kolicinu.

Zakon ponude i potražnje – cijena na tržištu utvrduje se izjednacavanjem ponude I potražnje.

Ekonomski ciljevi i ekonomska politika

Mikroekonomski ciljevi:- ekonomska ucinkovitost- pravedna raspodjela- ekonomska sloboda

Makroekonomski ciljevi:- gospodarski raast- puna zaposlenost- stabilnost cijena

Fiskalna politika – dio ekonomske politike koji se služi javnim rashodima i porezima radi ostvarenja makroekonomskih ciljeva. Fiskalna politika se sastoji od:- politike opce potrošnje (budžetska politika),- porezne politike.

Budžetski deficit – stanje kada je trošenje države vece nego prihodi od poreza.

Budžetski suficit – stanje kada je trošenje manje od prihoda.

Vrste oporezivanja: izravno (na nasljede, imovinu, osobne dohotke,...) i neizravno (porez na dodanu vrijednost – PDV).Monetarna politika – dio ekonomske politike kojom država razlicitim instrumentima kontrolira ponudu novca tako utjece na gospodarska kretanja. Monetarnu politiku provodi središnja banka (u Hrvatskoj je to Hrvatska narodna banka), a osnovna funkcija je nadziranje ponude novca i kredita u zemlji.

PODUZECE, ORGANIZACIJSKI OBLICI PODUZECA, FINANCIRANJEVRIJEDNOSNIM PAPIRIMA

Poduzece – samostalna gospodarska organizacija koja unajmljuje rad i kupuje druge inpute radi proizvodnje i prodaje dobara, te radi postizanja prihoda kojim podmiruje troškove I ostvaruje profit.

Organizacijski oblici poduzeca:- javno trgovacko društvo- komanditno društvo- dionicko društvo- društvo s ogranicenom odgovornošcu

Vrijednosni papiri: obveznice i dionice.

Dionica - oblik trajnog investiranja; vrijednosni papiri koji se emitiraju kad poduzeca želepovecati vlastita sredstva.

Obveznice – vrijednosni papiri koji se emitiraju kada poduzece želi uzeti kredit.

Dividenda – dio profita dionicarskog poduzeca koji ostaje nakon odbitka akumulacije I pricuva, te isplate clanova upravnog i nadzornog odbora, a dijeli se dionicarima tako da svakoj dionici pripada razmjerni dio, koji se takoder naziva dividenda.

Tipovi poduzetnika:- pionir- maher- strateg- trener

Razliciti nacini ulaska u posao:- poceti od nule- kupiti postojece poduzece- uci u franšizam- obiteljski posao

Franšiza – ugovor izmedu prodavatelja i kupca koji kupcu dopušta prodaju proizvoda ili usluga prodavatelja.MARKETINGMarketing – poslovna filozofija, osebujan nacin promišljanja i djelovanja u vodenju profitnih i

neprofitnih poslova; društveni proces koji usmjerava gospodarski tijek dobara i usluga odproizvodaca do potrošaca na nacin da ucinkovito prilagodava ponudu i potražnju te ispunjava društvene ciljeve.

Marketinški splet (miks) je kombinacija kontroliranih instrumenata kojima se poduzece koristi kako bi postiglo traženu razinu prodaje na ciljnom tržištu i time ostvarilo profit.

Instrumenti marketinškog miksa (4P) :- proizvod (product)- cijena (price)- plasman (place)- promocija (promotion)

Proces upravljanja marketingom:- analiza tržišnih mogucnosti- istraživanje i odabiranje ciljnih segmenata- razvijanje marketing strategija- planiranje marketing strategija- primjena i kontrola marketing napora

NOVACNovac je sve što služi kao opceprihvaceno sredstvo placanja.Osnovne funkcije novca:- sredstvo za razmjenu- zajednicka obracunska jedinica- nacin držanja bogatstva i ocuvanja vrijednosti.

RESURSI HRVATSKOG GOSPODARSTVAPrirodni resursi- površina RH – 56 538 km kvadratnih; mediteranska regija Hrvatske obuhvaca 31,6%, panonska 54,4% a gorsko - planinski prostor 14%.- tri klimatske regije: sredozemna, umjereno kontinentalna i planinska.

Stanovništvo – 4 437 460

Kapital (2000. god.)- mala poduzeca 95,6%- srednje velika poduzeca 3,5%- velika poduzeca 0,9%

Prema vlasnickoj strukturi:- 95,9% poduzeca u privatnom vlasništvu- 1,2% u državnom vlasništvu.