1.Italijanski fasizam je u sustini bio krajnji oblik : etatizma

2.ideologija treceg puta predstavlja politicku alternativu: konzervatizmu i liberalizmu ili kapitalizmu i socijalizmu ?

3.Da li civilno drustvo postoji u totalitarnim drzavama: ne

4.U doba globalizacije drzave postoje u uslovima cije su odrednice: medjuzavisnost i popustljivost

5.Patrijarhalnu drzavu u pol. teoriji zagovara nova desnica: ne

6. Politicka teorija nacije favorizira etnicke tradicije obicaje i vrijednosti: ne

7.Racionalizam kao element liberalizma izrazava vjeru u : progres i drustveni razvoj

KULTURA KOMUNICIRANJA (LEKCIJE KOJE BUDU NA ISPITU)

*Javni nastup

Oblici nastupa: Izjava Intervju Razgovor sa više članova

Kliping- dio pripreme koji podrazumijeva: šta javnost o temi već zna, ko je i šta već rekao, priprema na neugodna pitanja, Odjeća, prostor, izjava, sadržaj, pogled, ponavljanje.

*Prigovaranje bez vrijeđanja i izazivanja mržnje: Prvavila:

1. Započnite razgovor pohvalom i odavanjem priznanja sagovornikovim vrlinama, 2. Trudite se da prigovor uputite zaobilaznim putem, 3. Prije nego počnete kritikovati ukažite na vlastite greške, 4. Klonite se direktnih naređenja, radije se služite savjetima. 5. Omogućite čovjeku da sačuva vlastiti ponos, 6. Pohvala je uvijek valjanija od prijekora, 7. Pokažite ljudima da vjerujete u njihove sposobnosti i oni će pokušati da opravdaju vaše povjerenje, 8. Hrabrite ljude, pokažite da ono što od njih tražite nije toliko teško kako se čini, 9. Podstaknite ljude da sa zadovoljstvom obavljaju povjerene im zadatke. To ćemo najbolje uraditi komplimentom.

*Neverbalni znaci

-To su znaci koji sudjeluju u govornom činu, a sami nisu govor, oni su neverbalni znaci.

Sprega neverbalnih znakova sa govorom: 1.podupiranje 2.dopunjavanje 3.suprotstavljanje

-Uloge i značenja neverbalnih znakova: 1. Izrazi osjećanja 2.Ilustratori 3.Regulatori 4.Amblemi 5.Adapteri

-Neverbalna signalizacija: 1.Položaji i pokreti tijela 2.Mimika 3.zvukovi 4.Dodiri 5.Priksemički znaci 6.Rekvititi, scenografija, obredi 7. Oblikovanje tijela 8.Mirisi 9.Pomoćni mediji 10. Vremenski znaci (obrati pažnju!): Neformalno vrijeme- vrijeme koje nije tačno određeno, obično se označava sa „oko“. (npr. Čućemo se u subotu oko ručka.) Formalno- određeno je, ali se toleriše određeno kašnjenje( 10-15 min.) (npr. Vidimo se u 8 h. –kasniću) Tehničko vrijeme- tačno je određeno i mora se doslovice poštovati. (npr. Vrijeme Dnevnika je tačno određeno i nisu dopuštena nikakva odstupanja, tv emisije, početak školskog časa itd.)

POLITOLOGIJA SKRIPTA :)

POLITICKE IDEOLOGIJE

1.Politicka ideologija je:

d.)niz ideja koji osigurava osnovu za organizovanu politicku akciju

2.Osnovni princip Liberalizma je:

b.)individualizam

3.Moderni liberali vjeruju u:

a.)kvalificiranu socijalnu i ekonomsku intervenciju

4.Konzervativci cijene tradiciju jer:

c.)odrzava akumuliranu mudrost iz proslosti

5.Liberalna Nova Desnica zeli da:

b)“okrene nazad“ granice drzave roll

6.Marks je vjerovao da bi komunisticko drustvo bilo zasnovano na:

d.)zajednickom vlasnistvu proizvodnih dobara

7.Socijalna demokratija zeli da:

d.)“humanizira“kapitalizam tako sto ce osigurati pravedniju respodjelu dobiti

8.Koja ideologija drzi da se red i socijalna stabilnost mogu postici prirodno:

a.)anarhija

DEMOKRATIJA

1.Demokratija se zasniva na principu:

c.)politicke jednakosti

2.Direktna demokratija je zasnovana na:

a.)direktnom i kontinuiranom ucestvovanju gradjana u zadacima vladanja

3.Atenski model demokratije je zasnovan na:

c.)vladavini masovnih sastanaka

4.Cije ideje sugerisu da demokratija rezultira „najvecom srecom za najveci broj ljudi“?

d.)Bentham

5.Liberali su se plasili demokratije jer:

b.)moze rezultirati „tiranijom vecine“

6.Pluralisti vjeruju da:

a.)politicka moc je siroko i ravnomjerno rasirena u modernim drustvima

7.Nova desnica povezuje demokratiju sa:

a.)odbijanjem javnog autoriteta(vlasti)

8.Marksisti su kritizirali liberalnu demokratiju jer:

d.)socijalna nejednakost znaci da je formalna politicka jednakost prevara

DRZAVA

1.Drzava je:

c.)politicko udruzenje koje ustanovljava suverenu vlast unutar definisanih granica

2.Pluralisti gledaju na drzavu kao na:

a.)neutralnog arbitra medju grupama koje se takmice

3.Ko je opisao drzavu kao „komitet za upravljanje zajednickim poslovima cijele burzoazije“?

c.)Marks

4.Teoreticari javnog izbora portretiraju drzavu kao:

b.)autonomni autoritet koji slijedi svoje vlastite interese

5.Radikalni feministi vide drzavu kao:

b.)odraz patrijarhalne strukture drustva

6.Zakonito je za minimal.drzavu da:

d.)imlementira ugovore izmedju privatnih gradjana

7.Ko je vidio drzavu kao „eticku zajednicu“?

a.)Hegel

8.Globalizacija destabilizira (potkopava)drzavu jer:

d.)strategije nacionalnih ekonomija su postale nedjelotvorne

NACIJE I NACIONALIZAM

1.Nacija je:

c.)grupa ljudi koji su povezani zajednickim jezikom,religijom,istorijom i tradicijom

2.Ko je tvrdio da se nacionalizam razvio iz procesa modernizacije?

d.)Gellner

3.Kulturni nacionalizam je:

a.)forma nacionalizma koja stavlja primarni naglasak na regeneraciju nacije kao odredjujucom civilizacijom

4.Nacije su „zamisljene“ zajednice po tome sto:

d.)face-to-face interakcija ne sadrzi ideju zajednickog,nacionalnog identiteta

5.Liberalni nacionalizam se zasniva na principu:

a.)nacionalnog samo-odredjenja

6.Konzervativci cijene nacionalizam jer:

c.)on promovise politicku koheziju tako sto jaca tradicionalzne vrijednosti i institucije

7.Ekspanzionisticki nacionalizam se cesto povezuje sa:

c.)racionalizmom

8.Multikulturalizam znaci da:

c.)je zajednicka raznovrsnost pozitivne okarakterisana na bazi kulturnih prava

9.Ko je tvrdio da su konfikti vrijednosti ugradjeni u ljudski zivot(u samoj osnovi ljudskog zivota)?

b.)Berlin

GLOBALNA POLITIKA

1.Perspektiva idealista spram svjetske politike drzi da:

c.)medjunarodna politika bi se trebala razumjeti iz perspektive moralnih vrijednosti i pravnih normi

2.Ko je razvio ranu verziju svjetske vlade?

a.)Kant

3.Realizam stavlja naglasak na:

b.)politiku moci

4.Period hladnog rata se povezuje sa:

d.)bipolarni internacionalni sistem

5.Chomsky se povezuje sa pogledom da:

c.)“novim“ svjetskim poretkom,kao i starim svjetskim poretkom,dominiraju SAD

6.Globalizacija je

b.)pojava kompleksne mreze medjupovezanosti

7.Globalizacija je povezana sa regionalizacijom jer:

a.)su drzave ohrabrivane da formiraju regionalne blokove da bi se oduprli pritiscima ekonomske globalizacije

8.Europska integracija je podrzana jer:

d.)“povlacenje“ suvereniteta omogucava evropskim drzavama da ostvare veci uticaj na svjetskoj sceni

SUBNACIONALNA POLITIKA

1.Konferedracije se pokazuju generalno neodrzivim jer:

d.)im nedostaje izvrsna vlast i ne mogu osigurati uskladjene akcije

2.Federalni sistemi su okarakterisani pomocu:

a.)principa podjeljenog suvereniteta

3.Federalizam je narocito pogodan za:

c.)podijeljena i raznorodna drustva

4.Suverenitet u unificiranim sistemima je lociran u:

d.)nadnacionalnim tijelima

5.Devolucija je:

b.)prenos vlasti sa centralne vlade na podredjene regionalne institucije

6.Eticki nacionalizam tezi da ima karakter lijevog-krila kada:

b.)se razvije u „periferajalnim“podrucjima koji pate od ekonomske podredjenosti

7.Etnicke grupe mogu biti jace od nacija jer:

d.)su sposobne da generisu dublji smisao „organskog“ identiteta

8.Ko je nalgasio da je zajednica zasnovana na odrzavanju socijalnih i moralnih kodova?

a.)Dirkem

9.Komunitarizam je:

c.)vjerovanje da smo mi sami ili neka osoba konstituisana kroz zajednicu

EKONOMIJA I DRUSTVO

1.Kapitalisticka ekonomija je okarakterisana sa:

a.)generaliziranom proizvodnjom roba

2.Socijalno trziste je:

c.)ekonomija u kojoj trziste generise bogatstvo ali distribucija ima cilj da odrzi socijalnu koheziju

3.Laisser-faire princip je:

d.)vjerovanje da neregulisana trzisna ekonomija prirodno ima tendenciju ka ravnotezi

4.Kejsijanizam se povezuje sa:

c.)zahtjevima menadzmenta za ostvarenjem cilja pune zaposlenosti

5.Centralno planiranje ima taj nedostatak sto:

c.)je bilo ekonomski ne efikasno jer sistemi planiranja nisu mogli da se nose sa obimom i kompleksnoscu informacija u ekonomiji

7.Podklase su:

b.)ljudi koji pate visestrukih oblika lisenosti

8.Rod je

a.)socijalna konstrukcija obicno zasnovana na stereotipu „zenskog“ i „muskog“ ponasanja

POLITICKA KULTURA,KOMUNIKACIJA I LEGITIMNOST

1.Politicka kultura je:

b.)psiholoska orijentacija ljudi prema politickim objektima

2.Ciji radovi diskutuju ideju gradjanske kulture?

b.)Almond and Verba

3.Gramsci je povezan sa idejom

c.)spiritualna i kulturna nadmoc vladajuce klase pomaze da se odrzi kapitalisticki klasni sistem

4.Pluralisticki model masovnih medija portreira medije kao:

a.)ideoloski trziste na kojem se vodi debata i diskusija o sirokom izboru politickih pogleda

5.Socijalni kapital je:

d.)socijalna povezanost predstavljena mrezom i povjerenjem koje promovise gradjanski angazman

6.Ko je razlucio tri tipa vlasti?

b.)Weber

7.Kriza legitimnosti se javlja kada:

a.)dinamika kapitalizma otezava odrzavanje politicke stabilnosti kroz sam pritisak

8.Teorija sistema sugerise da se revolucije javljaju kada:

d.)politicki sistem iskusi neravnotezu,znaci da njegovi „outputi“ nisu vise u skladu sa „inputima“.

ZASTUPANJE,IZBORI I GLASANJE

1.Model skbnistva kod zastupanja sugerise da:

a.)su predstavnici obrazovana elita koji su vise u stanju da odlucuju o javnom intereswu nego oni koje zastupaju

2.Ko se borio za „freventnu razmjenu“ izmedju predstavnika i biraca u formi short terms in office?

d.)Paine

3.Referendumi imaju tu prednost da:

c.)pomazu stvaranju vise obrazovnog i informisanog izbornog tijela(glasaca)

4.Izbori ne osiguravaju efektivno zastupanje jer

b.)elektorat nema efektivna sredstva da osigura da su mandati isupnjeni i da je vlada karakteristika veceg

5.Proporcionalni izborni sistemi:

c.)osiguravaju blisku povezanost izmedju mjesta koja je osvojila partija i glasova koji su osvojeni u izborima

6.Ko je razvio ideju „opste volje“?

c.)Rousseau

7.Model identifikacije partije glasackog ponasanja sugerise da:

a.)je glasanje zasnovano na psiholoskoj vezanosti ljudi prema politickim partijama

STRANKE I STRANACKI SISTEMI

1.Politicka stranka (partija ) je:

d.)grupa ljudi koja se organizovala s ciljem osvajanja moci vladanja(vlasti).

2.“Catch-all-partije“ su okarakterisane sa:

a.)slabim ideoloskim identitetima

3.Koje od ovih vrijednosti obicno povezujemo sa politickom Desnicom?

c.)hijerarhija

4.Ko se zalagao za „zeljezni zakon oligarhije“?

c.)Michels

5.Jednopartijski sistemi su okarakterisani sa:

b.)sjedinjenim stranka-drzava aparatom

6.Dvopartijski sistemi su hvaljeni jer:

a.)omogucavaju snaznu ali odgovornu vladu

7.Visepartijski sistemi su hvaljeni jer:

b.)preferiraju debatu,pomirenje i kompromis

8.Politicke partije mogu biti u opadanju jer:

d.)stare socijalna,religijska i druga solidarnost ustupaju mjesto novim aspiracijama i politickoj osjetljivosti

GRUPE,INTERESI i POKRETI

1.Interesne grupe mogu bitii klasificirane kao:

a.)asocijativne grupe

2.Sekcijske grupe su:

d.)grupe koje postoje da bi unaprijedile ili zastitile intereswe svojih clanova

3.Ko je promovisao ideju „countervailing powers“?

c.)Galbraith

4.Korporacijski model grupne politike naglasava:

b.)prviligovanu poziciju koje odredjene grupe imaju u odnosu na vladu

5.Olson je tvrdio da se ljudi pridruzuju interesnim grupama

c.)samo da osiguraju „javna dobra“

6.Interesne grupe ce najvjerovatnjije biti vise znacajne ako je politicki sistem:

b.)jako fragmentiran i decentralizovan

7.Veze izmedju kljucnih zakonodavaca,izvrsnig agencija i interesnih grupa u SAD-u se nazivaju:

d.)zeljezni trouglovi

8.Socijalni pokret je

a.)forma kolektivnog ponasanja u kojem motiv da se djeluje izvire uglavnom iz stavova i aspiracija clanova

9.“novi“ socijalni pokreti su okarakterisani kao:

b.)njihova postmaterijalna orjentacija

USTAVI,ZAKON i SUDSTVA

1.Ustav,u najsirem znacenju je:

c.)skup pravila koja zahtjevaju ustanovljavanje duznosti,moci i funkcija instutucija vlade

2.Kodifikovani ustav naglasava vaznost:

a.)sudija

3.Izborna diktatura je:

b.)situacija u kojoj je izvrsna vlast kontrolisana samo potrebom da se dobiju izbori

4.Iz liberalno-demokratkse perspektive,ustavi postoje da bi:

a.)obuzdali vladu u smisli zastite individualnih sloboda

5.Ustavi „funkcionise“ kada

c.)kada ustav odgovara i kada je podrzan od strane politicke kulture

6.Liberalna teorija prava sugerise da

d.)bi trebala postojati striktna odvojenost prava i politike

7.Sudska nezavisnost je princip koji kaze

b.)sudstvo treba biti odvojeno od ostalih grana vlade

8.Sudije teze da postanu stvaraoci politike kao:

d.)postoji kodificirani ili „pisani“ ustav

SKUPSTINE

1.Uloga zakonodavstva je da

d.)stvara zakon

2.Parlamentarni sistemi vladavine okarakterisani sa

b.)spojem legislative i izvsrnih grana vlade

3.Doktrinu razdvajanja moci je zagovarao

a.)Montesquieu

4.Bikameralizam je

c.)vjerovanje da legislativna moc treba biti fragmentirana kroz stvaranje komore

5.Komiteti imaju prednost da

c.)omogucavaju mogucnost za puniju,duzu i detaljniju diskusiju

6.Americki kongres je primjer

d.)skupstine koja stvara politiku

7.Odbijanje skupstina se moze objasniti

d.)uzdizanjem interesnih grupa i moci medija

8.Skupstine mogu postajati znacajnije i vise nezavisne jer:

a.)clanovi skupstine postaju bolje obrazovani

BIROKRATIJA

1.Ko je opisao birokratiju kao racionalno-administrativni sistem?

c.)Burnham

2.Marksisti su vjerovali da je birokratija

c.)refleksija interesa dominantnih ekonomskih grupa

3.Nova desnica objasnjava neefikasnost birokratije pozivajuci se na cinjenicu da:

a.)javna tijela nisu disciplinovana motivima profita

5.Centrifugalni pritisci unutar birokratske strukture koji jacaju identitet individualnih agencija se zovu:

d.)departmentalizam

6.Filozofija iza „novog javnog menadzmenta“ je ta da

c.)vlada treba „upravljati“,a ne „veslati“

7.Kotrina ministarske odgovornosti sugerise da

a.)su ministri odgovorni za djela i propuste svojih odjela

8.Prednost „spoils sistema“ je da

d.)su starije birokrate vise lojalne i posveceni izabranoj vladi

VOJNE I POLICIJSKE SNAGE

1.Vosjka se moze koristiti da podrzi rezim kada:

c.)je politicka zakonitost totalno u kolapsu

2.Vojska je efektivna interesna grupa jer:

a.)je to jedna „insider“ grupa koja je predstavljena kljucnim tijelima koja kreiraju politiku

3.Terorizam je

t.)koristenje terora za produzavanje politickog kraja

4.Ko je sugerirao razlikovanje „objektivnog/subjektivnog“ medju metodama kontrole vojske?

d.)Huntington

5.Vojni prevrati se obicno desavaju u

b.)ekonosmki zaostalim drzavama

6.Liberaln vidjenje policiji vidi policiju kao

d.)neutralno tijelo koje odrzava red stiteci individualna prava i slobode

7.Policijska drzava je:

c.)drzava u kojoj odrzavanje reda nasumicno i nekriticno

8.Opasnost javne odgovornosti drzave je ta sto:

a.)moze rezultirati time sto se moc policije veze za potrebe aktuelne vlast

Hanka: Teorijska pitanja – odgovori

1. Vrste značenja

Značenje može biti:

- pravo (osnovno, leksičko)

- preneseno (figurativno, metaforičko)

Značenje može biti:

- leksičko i kontekstualno (jezik)

- leksičko, tvorbeno i gramatičko (udahnuti, odahnimo, izdahnuo je, nadahnuće, bez predaha...)

- osnovno i figurativno

- denotativno i konotativno (ženska, gospođo draga)

- intenzionalno (neutralno) i ekstenzionalno (markirano).

2. Funkcionalno raslojavanje jezika

Ova vrsta raslojavanja jezika je važna zbog toga što pomoću njega dolazimo do podjele jezika:

o Ø Teritorijalnoo Ø Polnoo Ø Nacionalnioo Ø Starosnoo Ø Socijalno io Ø Individualno raslojavanje.

3. Književnoumjetnički stil

Književnoumjetnički stil objedinjujeosobine svih stilova. On se služi vrlo različitim izražajnim sredstvima da bi dao što življu, slikovitiju, maštovitiju sliku svijeta i života. Najbitnija osobina mu je emocionalnost tj. subjektivnost. To je svijet priče, bajke, pjesme i sl. Tim stilom služe se pjesnici, pripovjedači, dramski pisci, putopisci. Njega odlikuje izrazita slikovnost, ritmičnost izraza, leksička raznovrsnost, višeznačnost i simbolika. Ovaj stil okrenut je mašti, osjećanjima, više srcu nego umu, dopuštva više slobode nego bilo koji drugi stil književnog jezika.

4. Novinarski stil

Novinarski stil je posebna vrsta stila, koja u sebi objedinjuje osobine i naučnog i književnoumjetničkog stila. Njega odlikuje objektivnost i izražajnost. On ima živopisnost, ali i razumljivost izraza, jednostavnost koja proističe iz objektivnosti viđenja običnih, svakodnevnih događanja, što je sve usmjereno na to da zaokupi pažnju čitaoca. Novinarski stil pripada istovremeno i deskriptivnoj stilistici i genetičkoj stilistici.

5. Razgovorni stil

Razgovorni stil je stil svakodnevne komunikacije. Karakterišu ga:

o Ø Proste i nezavisnosložene rečenice,o Ø Leksika raznovrsna, podređena bogatstvu tema,o Ø Pomiješani, praktično, svi stilovi, česte fraze,o Ø Nemarna artikulacija, naglašen ritam, inotacija, pauza, pokret, facijalna ekspresija,o Ø Žargoni.

6. Naučni stil

Naučni stil je onaj kojim se pišu naučna djela i kojim se služi nauka u najširem smislu riječi. Njega odlikuje objektivnost, nepristrasnost i nesubjektivnost u rasuđivanju, logički slijed izlčaganja. Služi se velikim brojem stranih riječi (termina), a rečenica mu je složena, razvijena.

7. Frazeologizmi

Frazeologizmi predstavlaju ustaljene riječi odnosno fraze koje se pojavljuju u jeziku.

o Ø Ustaljena veza – semantičko jedinstvo (nositi glavu u torbi – biti izložen opasnosti)o Ø Značenje pojedinačnih riječi zanemariti (nositi / glava / torba)o Ø Ne trpe leksičke intervencije.

Opasnost po značenje: formalna (leksička) podudarnost sa nefrazeološkom vezom istih leksema i nefrazeološkim značenjem npr.: Zbacio je težak teret sa pleća.

Frazeologizmi se razlikuju od slobodnih slojeva riječi po tome što ne posmatreamo svaku riječ pojedinačno nego kao cjelinu.

8. Barbarizmi

Barbarizmi su riječi stranog porijekla koje ne spadaju u književni jezik. (hećim – doktor, džada – put, vajda – korist i sl)

9. Amfibolija

Amfibolija je dvosmislenost, odnosno greška u jasnosti stila. To je upotreba riječi u dvoličnom značenju i smislu. Temelji se na dvoznačnosti riječi i izreka ili na dvosmislenosti konstrukcija. Dvosmislenost nastaje zbog mogućnosti dvojake interpretacije. Pored izgovorenog želi se istaknuti neki drugi, još jači smisao sadržan u izgovorenoj slici. Npr. Ode ti daleko , što može značiti: pretjerivanje.

10. Elementi značenja

o Ø Denotacija – predodžba o pojmuo Ø Designacija – doživljenost predodžbe o pojmuo Ø Konotacija (mrtav, preminuo, preselio, krepo, politički mrtav...)

11. Paronimska atrakcija

Paronimija je slična homonimiji, to su srodne riječi, bliske po obliku i značenju, a različito leksički ili po vrsti riječi. Ona se javlja kao stilsko sredstvo, kao paronimski parovi i kao paronimska atrakcija. Paronimska atrakcija je pučka etimologija, kao npr.: malograđanka, kvaries, skakader, persona non grata (gospođica Versaci), provincijal-provincijalac.

12. Sociolingvistika

Sociolingvistika je lingvistička disciplina koja se bavi proučavanjem upotrebe jezika kao sredstva komunikacije u sociokulturnom kontekstu. Sociolingvistika ispituje uticaj društvenih i kulturnih faktora na jezik, s jedne, i djelovanje lingvističkih pojava na sociokulturne, s druge strane. Sociolingvistika je jezikoslovna disciplina koja proučava društveni aspekt jezika.

13. Reforma javnih emitera

Suodnos jezika i nacije, kojim je značajno obilježena ne samo ukupna savremena jezička situacija u Bosni i Ηercegovini već i različiti drugi segmenti u društvenim odnosima- prenosi se u uzročno-posljedičnim vezama i na medije. Njihova se povezanospri tome može realizirati ili nas u analizi može zanimati kao korelativna veza svakog od tih amatera sa ostalima ili samo kao binarna veza uspostavljena između medija, s jedne i jezika ili nacije, s druge strane. Budući pak da je odnos jezik-mediji definisan kao prirodna međuovist dviju vrijednosti.

Mediji u Bosni i Ηercegovini su podjeljeni na nacionalnoj osnovi, i sve je više zahtjeva da se uspostave nacionalni javni rtv servisi. Na takvoj reformi medija u nas se interesuju neki predstavnici bh.Ηrvata, čemu se bh. Bošnjaci i ostalo građanstvo uglavnom protive, dok se bh. Srbi u RS-u drže po strani, jer su oni takvo "svoje pravo" već odavno ostvarili.

Pokretanjem postupka za odvajanje hrvatskog javnog emitera- situacija se u Bosni i Ηercegovini počela politički dodatno usložnjavati, i općenito, a pogotovo u oblasti medijske djelatnosti.

14. Jezička politika u BiH

Evidentan je proces kroatizacije jezika na terenu Bosne i Hercegovine i mnogi tu pojave karakterišu kao nastavak agresije u jeziku ili putem jezika. Dakle, postoji problem kroatizacije jezika i tumačenje takvog procesa. Kroatizacija jezika je pojava, svjesnog, tendencioznog unošenja elemenata hrvatskog jezika u neki drugi ili drukčiji jezik. Jezik je u Bosni i Hercegovini izložen i drugim neprirodnim i svjesnim intervencijama: i srbizaciji ili srbijanizaciji, pa i arhaizaciji, ruralizaciji i sl. Posuđivanje u jeziku je česta pojava. Svojstvena je svim jezicima svijeta. Pitanje je samo mjere, potrebe, te određenih adaptacija takvih riječi tuđeg porjekla. U Bosni i Hercegovini jezik kao sredstvo komuniciranja već predugo ostaje u sjeni jezika kao sredstva za ostvarivanje vitalnih nacionalnih interesa, i to onih interesa koji se najmanje tiču samog jezika.

Problem jezika kod političara je što nemaju zajednički jezik, sve je u znaku „tri“. Pored toga, razlike se javljaju kada političari koriste termine i profesionalne izraze koji su određenoj ciljnoj skupini nerazumljivi. Govorna praksa potvrđuje da imamo jedan jezik, dok politika kaže da imamo tri. "Postoje tri ravnopravna, službena,nacionalna standardna jezika rezervisana za tri naša konstitutivna naroda.

Jezička situacija u BiH: Književnojezička politika u medijima

Korelacija između jezika i društva nije ni u jednom segmentu ljudskog djelovanja toliko znakovita i važna kao u medijima. Čak i u širenju nacionalističkih priviđenja osnovnu ulogu imaju mediji. Posmatrajući upotrebu jezika u medijima možemo i čitati opću jezičku situaciju u Bosni i Hercegovini, kao i odnos između nacionalnih standardnojezičkih varijeteta i odnos između naših naroda ili ili između jezičkih kolektiviteta. Dok su mediji u drugim zemljama sredstvo komuniciranja, alat za zanat, prenošenje informacija, obavještavanje, kod nas je suodnos jezika i medija izrazito opterećen i vrlo složenim izvanjezičkim kontekstom. U medijima je jezičko pitanje ozbiljan problem i govorna je kultura na izrazito niskoj razini, a mediji su ti koji bi trebali najviše doprinijeti stabiliziranju jezičke situacije i podizanju nivoa kulture izražavanja. Kad je riječ o jeziku medija važno je napomenuti da se pod tim ne podrazumijeva samo jezik novinara, već uopće javna riječ, jezik javnog komuniciranja putem medija (više elektronskih nego štampanih). Medijska situacija – zajednički mediji u kojima su zasad tri nacionalna jezika izmiješana po principu: sloj jednog, sloj drugog, pa sloj kombiniranog. Dakle, što nam se danas nudi u medijima? Nudi nam se:

o Ø Govorna kulturao Ø Bosanski jeziko Ø Hrvatski jeziko Ø Srpski jezik.

16. Jezička situacija u BiH: Jezik u školstvu

Složena jezička situacija u Bosni i Hercegovini sručila se i na naše školstvo, i to kao višestruk i dugoročan problem. Postoji niz problema u bh. Obrazovnom sistemu npr.:

o Ø Pitanje maternjeg jezika kao nastavnog predmetao Ø Pitanje jezika na kojem se ostvaruje nastava drugih predmetao Ø Pitanje zasebnih nastavnih programao Ø Pitanja udžbenika, osobito iz maternjeg jezikao Ø Pitanje nastavnog kadra za maternji jeziko Ø Problem tzv. "dviju škola pod istim krovom".

Pitanje je kako zaustaviti podjele u školstvu ako se one tumače i pravdaju nacionalnim razlikama u jeziku, odnosno, kako izbjeći nacionalno diferenciranje jezika, ako se djeca u školama uistinu fizički razdvoje i time ograniči njihova svakodnevna međusobna komunikacija? Odgovor je – nikako! Krug bi se zatvorio a problema će biti sve dok to budu htjeli pojedinci i njihove nacionalbne politike.

S kraja 1998. godine započela je jedna zabuna, zbrka vezana za udžbenike nastale u ratu – gotovopunih pet godina ranije, a raspravljalo se kao da su jučer napisani. Što se tiče udžbenika, važno je napomenuti da su svi rukopisi i u ratu, bas kao i u miru recenzirani.

17. Jezička situacija u BiH: Simbolička i komunikativna funkcija jezika

Jezička situacija u Bosni i Hercegovini je vrlo složena. Komunikativna funkcija jezika podrazumijeva zbir referencijalnog i metajezičkog, što je jednako težnji govornika da određenu poruku što preciznije kodira i izbjegne moguću apsolutnu nejasnoću. Nasuprot komunikativnoj, simboličku funkciju jezika posmatramo kao korelaciju između emotivnog i konotativnog, odnosno, tumačimo je nastojanjem pošiljaoca poruke da svoj izraz pragmatično oboji, te nastojanjem primaoca poruke da na odaslani kod pozitivno i pravilno reagira. Odnos između komunikativne i simboličke funkcije jezika može biti pozitivan, a njihovo preplitanje i međusobno dopunjavanje poželjno. Na bh. komunikacijskom prostoru komunikativni i simbolički odnos je podređen prirodi jezičkog ponašanjasvakog pojedinca. Takvim se odnosom prema simboličkoj funkciji jezički izraz ne samo siromaši već se nerijetko ugrožava i njegova osnovna, komunikativna uloga.