0

Poljoprivredni inkubator sa preradom voa, povra, mesa i sirove vune na k..br.1910, k.o. Stari Slatinik u Brodskom Stupnik

ELABORAT ZATITE OKOLIA

ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI

PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA

OKOLI

ZAGREB, studeni 2015.

Naziv dokumenta Elaborat zatite okolia

Zahvat Linija za preradu maslina u maslinovo ulje i ureaj za proiavanje otpadnih voda na k.. br. 4664 i 15852/1, k.o. Blato

Nositelj zahvata Blato d.d. Trg dr. Franje Tumana 2 20 271 Blato

Izraiva studije

adresa Jagodno 100a 10 410 Velika Gorica tel/fax +385 1 2390 253 e-mail ires@ires.hr web www.ires.hr OIB 97065215278

voditelj izrade elaborata: [ ovlateni voditelj strunih

poslova zatite okolia Izraivaa ]

Dr. sc. Zoran Pil, dipl. ing. mat.

Vanjski suradnici (Kaina d.o.o.)

Mr.sc. Katarina Kneevi, prof. biol.

Ana Kruljac, mag. ing. agr.

Marina Bai Konar, dipl. ing.agr.

eljko Radalj, dipl. ing. fiz.

ZAGREB, studeni 2015.

1

SADRAJ

UVOD .................................................................................................................................... 9

1. PODACI O NOSITELJU ZAHVATA ................................................................................. 10

2. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA ....................................................... 10 2.1. Usklaenost zahvata s vaeom prostorno-planskom dokumentacijom .......................... 14

2.2. Opis okolia lokacije i podruja utjecaja zahvata .............................................................. 29

3. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEJA ZAHVATA ..................................................... 37 3.1. Toan naziv zahvata s obzirom na popise zahvata iz Uredbe........................................ 37

3.2. Opis zahvata ...................................................................................................................... 37

3.3. Opis tehnolokog procesa ................................................................................................. 44

3.4. Popis vrsta i koliina tvari koje ulaze u tehnoloki proces ................................................. 48

3.5. Popis vrsta i koliina tvari koje izlaze iz tehnolokog procesa .......................................... 49

4. OPIS MOGUIH ZNAAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLI ................................ 50 4.1. Mogui utjecaji na sastavnice okolia ............................................................................... 50

4.2. Optereenja okolia ........................................................................................................... 53

4.3. Mogui utjecaji u sluaju akcidentnih situacija .................................................................. 55

4.4. Kumulativni utjecaj ............................................................................................................. 55

4.5. Vjerojatnost znaajnih prekograninih utjecaja ................................................................. 55

5. MJERE ZATITE OKOLIA ............................................................................................ 56

6. ZAKLJUAK ................................................................................................................... 59

7. POPIS LITERATURE I PROPISA ................................................................................... 61

8. PRILOZI .......................................................................................................................... 62

2

3

4

5

6

7

8

9

UVOD

Nositelj zahvata, Opina Brodski Stupnik, planira izgradnju poljoprivrednog inkubatora sa preradom voa, povra, mesa i sirove vune na k.. br. 1910, k.o. Stari Slatinik u gospodarskoj zoni Riino polje u Brodskom Stupniku u Brodsko-posavskoj upaniji. Osnovna djelatnost poljoprivrednog inkubatora bila bi pruanje usluga najma postrojenja za preradu i pakiranje voa, povra, meda i ostalih prehrambenih proizvoda poljoprivrednim proizvoaima s lokalnog podruja, osiguranje centralnog skladita i hladnjae te distribucija gotovih proizvoda, edukacija i kolovanje te ostale djelatnosti po potrebi poljoprivrednih proizvoaa. Nositelj zahvata se planira javiti na natjeaj za dodjelu sredstava iz europskih fondova.

Prema Prilogu II. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoli (Narodne novine br. 61/14) pod tokom 6.2. za postrojenja za proizvodnju, preradu (konzerviranje) i pakiranje proizvoda biljnog i/ili ivotinjskog podrijetla kapaciteta 1 t/dan i vie potrebno je provesti ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoli za koju je nadleno Ministarstvo zatite okolia i prirode.

Nositelj zahvata je za predmetni zahvat ishodio graevinsku dozvolu, Klasa: UP/I-361-03/15-01/000041, Ur. broj: 2178/1-15-01/2-15-0014, izdanu od Brodsko-posavske upanije, Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno ureenje, Sjedite Slavonski Brod, 12. lipnja 2015. godine (Prilog 1.). Sastavni dio graevinske dozvole su i uvjeti javnopravnih tijela koji su dostupni na zahtjev.

Nositelj zahvata je, sukladno Zakonu o zatiti prirode (Narodne novine br. 80/13) i Pravilniku o ocjeni prihvatljivosti za ekoloku mreu (Narodne novine br. 146/14), prije ishoenja graevinske dozvole, pokrenuo postupak prethodne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu te ishodio Rjeenje, Klasa: UP/I 612-07/15-01/06, Ur. broj: 2178/1-03-15-5, izdano od Brodsko-posavske upanije, Upravni odjel za komunalno gospodarstvo i zatitu okolia, Slavonski Brod, 10. travnja 2015. godine, da je planirani zahvat prihvatljiv za ekoloku mreu te da nije potrebno provesti postupak Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu (Prilog 2.).

Lokacija zahvata se nalazi u znaajnom krajobrazu Jelas polje te je nositelj zahvata ishodio Uvjete zatite prirode, Klasa: 612-07/14-01/49, Ur. broj: 2178/1-03-14-02, izdane od Brodsko-posavske upanije, Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo i zatitu okolia, Slavonski Brod, 25. kolovoza 2014. godine u kojem je utvreno da nije potrebno ishoditi uvjete zatite prirode (Prilog 3.).

Nositelj zahvata, za preradu, pakiranje i skladitenje voa i povra, preradu mesa i preradu vune nije obvezan ishoditi okolinu dozvolu budui da planirana prerada ne prelazi kapacitet propisan Prilogom 1. Uredbe o okolinoj dozvoli (Narodne novine br. 08/14).

Ovaj elaborat je izraen na bazi Glavnog projekta br. 147/14 Izgradnja poljoprivrednog inkubatora Brodski Stupnik kojeg je izradilo ovlateno poduzee Valenak iz Naica.

10

1. PODACI O NOSITELJU ZAHVATA

Nositelj zahvata je Opina Brodski Stupnik. Opina Brodski Stupnik nalazi se u Brodsko-posavskoj upaniji. Nositelj zahvata: Opina Brodski Stupnik Sjedite: Ulica Stjepana Radia 117, 35 253 Brodski Stupnik OIB: 92052545477 Odgovorna osoba - naelnik: Petar Lovini

2. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA

Izgradnja poljoprivrednog inkubatora planirana je na k.. br. 1910, k.o. Stari Slatinik u radnoj zoni Riino Polje u Opini Brodski Stupnik u Brodsko-posavskoj upaniji (Slika 1. i Slika 2.). Na predmetnoj estici se nalaze dotrajale gospodarske graevine koje e se ukloniti kako bi se mogao izgraditi kompleks gospodarskih objekata poljoprivredni inkubator (Slika 3. i Slika 4.). Katastarska estica na kojoj je planirana izgradnja u vlasnitvu je Opine Brodski Stupnik.

Lokacija zahvata se nalazi na podruju izvan naselja u izgraenom dijelu graevinskog podruja gospodarske namjene odnosno u gospodarskoj zoni Opine Brodski Stupnik. Sa zapadne i june strane lokacije zahvata se nalaze ribnjaci Jelas, sa istone strane poljoprivredne povrine, a sa sjeverne strane naselje Brodski Stupnik. Lokacija zahvata je udaljena oko 920 m od prvih stambenih objekata na sjeveru te oko 2.600 m od centra naselja Brodski Stupnik.

11

Slika 1. Lokacija zahvata na topografskoj karti (Izvor: Arkod preglednik)

12

Slika 2. Lokacija zahvata na ortofoto podlozi (Izvor: Arkod preglednik

13

Slika 3. Dotrajale graevine na lokaciji zahvata (k.. br. 1910, k.o. Stari Slatinik)

Slika 4. Lokacija zahvata (k.. br. 1910, k.o. Stari Slatinik)

14

2.1. Usklaenost zahvata s vaeom prostorno-planskom dokumentacijom

Usklaenost zahvata s Prostornim planom Brodsko-posavske upanije (Slubeni vjesnik Brodsko-posavske upanije 04/01, 06/05, 11/08, 14/08, 05/10 i 09/12)

Odredbe iz Prostornog plana Brodsko-posavske upanije (Slubeni vjesnik Brodsko-posavske upanije 04/01, 06/05, 11/08, 14/08, 05/10 i 09/12) koje se odnose na izgradnju poslovnih graevina su sljedee:

3. 1. U okviru prostornog razmjetaja gospodarskih sadraja PP utvruje osnovna usmjerenja za: - smjetaj industrije, malog gospodarstva, poduzetnitva i obrtnitva, - rudarstvo i iskoritavanje mineralnih sirovina, - poljodjelstvo, - umarstvo, - turizam. 3. 2. Industrijski i sl. sadraji, zone malog gospodarstva i poduzetnitva te obrtnike djelatnosti smjetaju se u graevinska podruja naselja, ili u zasebna graevinska podruja iskljuive namjene, ovisno o tome da li su spojivi s ostalim funkcijama naselja.

3. 2. 1. Potrebno je prije svega teiti boljem iskoritenju i popunjavanju postojeih industrijskih i drugih zona namijenjenih ovim djelatnostima, s ciljem da se potpunije iskoristi prostor i infrastruktura u njima i sprijei neopravdano zauzimanje novih povrina.

Prema karti koritenja i namjene prostora preuzetoj iz Prostornog plana Brodsko-posavske upanije (Slubeni vjesnik Brodsko-posavske upanije 04/01, 06/05, 11/08, 14/08, 05/10 i 09/12), planirani zahvat na k.. br. 1910, k.o. Stari Slatinik nalazi se u graevinskom podruju naselja oznaenom kao I1 gospodarska namjena proizvodna (povrine 10-25 ha) (Slika 5. i Slika 6.).

Prema karti uvjeti koritenja i zatite prostora podruja posebnih ogranienja u koritenju preuzetoj iz Prostornog plana Brodsko-posavske upanije (Slubeni vjesnik Brodsko-posavske upanije 04/01, 06/05, 11/08, 14/08, 05/10 i 09/12), planirani zahvat na k.. br. 1910, k.o. Stari Slatinik nalazi se u III. vodozatitnoj zoni, na poplavnom podruju i na podruju lovita uzgajalita divljai (Slika 7. i Slika 8.).

Zahvat izgradnje poljoprivrednog inkubatora je u skladu s Prostornim planom Brodsko-posavske upanije:

Poljoprivredni inkubator se gradi u graevinskom podruju naselja na podruju gospodarske namjene proizvodne (povrine 10-25 ha).

15

Slika 5. Karta koritenja i namjene prostora preuzeta iz Prostornog plana Brodsko-posavske upanije

16

Slika 6. Tuma karte koritenja i namjene prostora preuzet iz Prostornog plana Brodsko-posavske upanije

17

Slika 7. Karta koritenja i zatite prostora podruja posebnih ogranienja u koritenju preuzeta iz Prostornog plana Brodsko-posavske upanije

18

Slika 8. Tuma karte koritenja i zatite prostora podruja posebnih ogranienja u koritenju preuzet iz Prostornog plana Brodsko-posavske upanije

19

Usklaenost zahvata s Prostornim planom ureenja Opine Brodski Stupnik (Slubeni vjesnik br. 21/02, 20/07, 26/12 i 153/13)

Odredbe iz Prostornog plana ureenja Opine Brodski Stupnik (Slubeni vjesnik br. 21/02, 20/07, 26/12 i 153/13) koje se odnose na izgradnju poslovnih graevina su sljedee:

lanak 27.

Odvodnja

(1) Zgrade na graevnim esticama prikljuit e se na sustav odvodnje na nain kako to propisuje poduzee nadleno za mjesnu odvodnju.

(2) Na podruju gdje nije izgraena kanalizacija, na graevnoj estici treba izgraditi nepropusne sabirne jame (u podruju strogog reima zatite voda), septike jame ili tipske ureaje za proiavanje otpadnih voda drugog ili odgovarajueg stupnja (sa biolokim ili nekim drugim proiavanjem - biljni ureaji, fizikalno-kemijski postupci, SBR ureaji i sl.). Najmanja udaljenost potpuno ukopane septike jame od ruba graevinske parcele smije biti 1,00 metar.

(3) Za gradnju gospodarske graevine, u kojoj se obavljaju djelatnosti koje zagauju okoli, u odreivanju uvjeta ureenja prostora treba odrediti posebne mjere zatite okolia vezane za nain rjeavanja odvodnje otpadnih voda.

(4) Oborinsku vodu sa javnih prometnih i ostalih izgraenih povrina naselja treba odvoditi odvojenim sustavom odvodnje sa obaveznim preiavanjem prije ispusta u okolnu povrinu ili vodotoke. Trebaju se koristiti bioproistai, prihvaeni kemijski preistai ili slini zakonom odobreni ureaji. Nain zatite i vrstu preiavanja utvrdit e nadlene slube za podruje Opine.

4.2.3. Povrine graevinskih podruja za gospodarsku izgradnju

lanak 52.

(1) Razmjetaj i veliina graevnih podruja za gospodarsku izgradnju prikazani su na grafikom listu br. 1: Koritenje i namjena povrina i na grafikom listu br. 4: Graevna podruja naselja, kao I1, I2 i K.

(2) Unutar ovih predjela mogua je izgradnja graevina proizvodne namjene (preteito zanatska) i poslovne namjene (preteno usluna, preteito trgovaka i komunalno-servisna).

lanak 53.

(1) U gospodarskim predjelima planiranim ovim Planom predvia se smjetaj:

a) manjih preraivakih, proizvodnih (industrijskih) pogona prvenstveno vezanih uz preradu poljodjelskih proizvoda (vinarije, kuaonice vina i sl.).

...

(2) Pogoni iz stavka 1. ovog lanka, s obzirom na veliinu i na nuni intenzitet aktivnosti u proizvodnom procesu, ne mogu se smjetati izvan graevnih podruja namijenjenih gospodarskoj izgradnji.

(3) Graevine iz stavka 1. ovog lanka trebaju se graditi prema uvjetima da:

a) djelatnost koja se u njima obavlja ne smije ugroavati okoli

b) graevna estica na kojoj e se graevina graditi mora se nalaziti uz ve sagraenu prometnicu najmanje irine parcele na regulacijskoj liniji od 5,5 m ili uz Planom planiranu prometnicu.

20

lanak 54.

Oblik i povina graevne estice

(1) Najmanja povrina graevne estice za gospodarsku izgradnju moe biti 800 m2. Postotak izgraenosti tla graevne estice graevinama moe iznositi od 20 do 50%.

(2) Oblik graevne estice za gospodarsku izgradnju poeljno je da bude pravilan, po mogunosti usporednih mea, izduen u dubinu u odnosu 1:2 do 1:6 te najmanje irine prema ulici 20 m, ukoliko se radi o zateenoj parceli ne manja od 16 m.

lanak 55

Ustrojstvo (ureenje) graevne estice

(1) Ustrojstvo (ureenje) graevne estice treba postaviti u skladu s tehnolokim procesom koji se na njoj planira. Naelno ureenje, meutim, treba biti postavljeno tako da:

a) u prednjem dijelu graevne estice bude smjeteno parkiralite zaposlenih i klijenata,

b) iza parkiralita treba biti smjetena uprava, odnosno administrativno-organizacijsko-uredski dio,

c) u dubini graevne estice treba biti smjeten proizvodni dio.

lanak 56.

Visina graevina

(1) Najveu doputenu visinu gospodarskih (proizvodnih) graevina uz tehnoloke zahtjeve odreuje topografija tla, te visina i obiljeja okolnih graevina. Visina gradnje uvjetuje i visine proizvodne opreme smjetene na otvorenom prostoru (primjerice vinarije ili visine raznih spremita-silosa), a treba je odrediti na temelju sagledavanja slike naselja, te vizurnih pojaseva koji se otvaraju na prilazu naselja.

(2) Upravna ili proizvodna graevina, kojoj to dozvoljava tehnoloki proces, moe se sastojati najvie id podruma i dvije razine (etae) iznad razine podruma.

(3) Visina svih graevina na graevnoj estici od kote konano zaravnatog terena do vijenca krova mora biti u skladu s namjenom i funkcijom graevine.

(4) Kota konstrukcije poda prizemlja svih graevina smije biti najvie 0,9 m iznad konano zaravnatog i ureenog terena uz zgradu na njenoj najvioj strani i gdje je teren najnii u odnosu na zgradu.

lanak 57.

Oblikovanje

(1) Krovite nagiba i pokrova u skladu s namjenom i funkcijom graevine, te usklaeno s autohtonim krovovima naselja ako se nalaze unutar njih.

(2) Ureenje neizgraenog dijela gospodarske graevne estice treba temeljiti na uporabi autohtonih vrsta biljaka, klimatskim uvjetima, veliini graevina i njihovom rasporedu, te uvjetima pristupa i prilaza. Drvoredima je mogue prikriti veinu manjih industrijskih graevina. Drvoredi, grmoredi i sl. omoguit e njihovo primjereno vizualno odjeljivanje u prostoru, a posebnu pozornost treba obraditi odreivanju veliine predvrtova i parkiralita za teretna i osobna vozila. Najmanje 20% graevne estice treba biti zauzeto s nasadima. Uz obodnu meu, gdje nisu izgraene graevine, treba posaditi drvored (iznimno visoku ivicu).

(3) Ograda prema javnoj, prometnici moe biti zidana sa zasaenom ivicom ili slinim autohtonim grmljem, do najvee visine od 1,80 m. Ograda prema susjednim graevnim esticama moe biti iana s gusto zasaenom ivicom ili oblikovanim grmljem s unutranje

21

strane ograde. Bone grede mogu biti najvie 2,00 m. Gdje god to prostorni uvjeti dozvoljavaju u radnim predjelima je potrebno izmeu kolnika i nogostupa zasaditi drvored.

(4) Najmanja udaljenost regulacijske linije od osi prometnice odreuje se prema lanku 30. ovog Plana. Potrebno je planirati dovoljnu irinu ulice u kojoj e se moi zasaditi jednostrani ili obostrani drvored, te pjeaki plonik. Odredbe o minimalnim irinama ulica treba primjeniti samo u sluajevima kada iz opravdanih razloga nije mogua vea irina.

(5) Najmanja udaljenost graevine od susjednih mee graevinskih estica mora iznositi najmanje polovicu zabatne visine graevine, ali ne manje od 6,0 m. Iznimno kod graevina na uskim parcelama unutar naselja gdje irina graevine ne prelazi 16 m mogua je postava graevine na meu sa susjednom parcelom i u tom sluaju na tom proelju ne smije biti otvora (u sluaju potrebe izvedbe otvora udaljenost graevine od mee mora biti minimalno 3,0 m) i na udaljenosti 1,0 m od mee s padom krovnih ploha prema susjedu. Pri tome udaljenost drugog bonog proelja od ruba bone mee sa susjednom parcelom mora biti minimalno 3,0 m (kako bi se omoguila kolna pristupanost do zadnjeg dijela parcele).

...

lanak 58.

Prometni uvjeti

...

(2) Parkiralita za potrebe zaposlenika, te poslovnih partnera trebaju se planirati na predmetnim graevnim esticama. Ako je u radnom predjelu predviena prometnica s obostranim ili jednostranim drvoredom, parkiralite se moe rijeiti i u drvoredu prema toj i u irini te graevne estice, ali samo za poslovne partnere i goste.

(3) na graevnoj estici namijenjenoj izgradnji gospodarske graevine potrebno je osigurati potreban broj parkiralinih mjesta za osobna vozila. Na 500 m2 bruto povrine graevine potrebno je osigurati sljedei broj parkiralita:

a) industrija i skladita 3 parkiralina mjesta

b) trgovine 5 parkiralinih mjesta

c) ostale graevine za rad 5 i vie parkiralinih mjesta

lanak 99.

Otpadne vode

(1) Planiraju se za sva naselja sustavi odvodnje otpadnih voda s biolokim proiavanjem i isputanjem proienih voda u podzemlje ili ak njihovo koritenje u poljodjelstvu. Trei stupanj proiavanja bit e potrebno uspostaviti ako se pokvari kakvoa vode na izvoritima. Planirano rjeenje ovim Planom shematskog je obiljeja. U svom kvantitativnom izrazu izgradnja kapaciteta odredit e se kada se budu odredili i stvarni kapaciteti u skladu s planovima investitora.

(2) Gospodarski predjeli obavezno se moraju prikljuiti na sustave otpadnih voda s biolokim proiavanjem.

(3) Vrijede sljedee obaveze:

a) kada se na dijeli graevnog podruja izgradi javna kanalizacijska mrea i ako postoje za to tehniki uvjeti, postojee stambene i ostale graevine moraju se prikljuiti na nju.

b) ako na dijelu graevnog podruja na kojemu e se graditi graevina postoji javna kanalizacijska mrea, stambene i druge graevine moraju se prikljuiti na nju.

22

c) tamo gdje nee biti mogue prikljuiti se na kanalizacijski sustav ili za vrijeme do njegove izgradnje otpadne vode iz domainstva moraju se proistiti prije isputanja u okoli, provoenjem kroz bioproista.

d) otpadne vode iz gospodarskih zgrada u domainstvu s izvorom zagaenja i gospodarskih postrojenja moraju se (i prije izgradnje kanalizacijskih sustava s biolokim proiavanjem) prije uputanja u recipijent proistiti do stupnja na kojem se nalazi recipijent, odnosno do stupnja i na nain predvien posebnom opinskom odlukom.

Prema karti koritenja i namjene prostora preuzetoj iz Prostornog plana ureenja Opine Brodski Stupnik (Slubeni vjesnik br. 21/02, 20/07, 26/12 i 153/13), planirani zahvat na k.. br. 1910, k.o. Stari Slatinik nalazi se u graevinskom podruju naselja oznaenom kao I1 gospodarska namjena preteito industrijska - postojea (Slika 9. i Slika 10.).

Prema karti uvjeti koritenja i zatite prostora podruja posebnih ogranienja u koritenju preuzetoj iz Prostornog plana ureenja Opine Brodski Stupnik (Slubeni vjesnik br. 21/02, 20/07, 26/12 i 153/13), planirani zahvat na k.. br. 1910, k.o. Stari Slatinik nalazi se u III. vodozatitnoj zoni, na poplavnom podruju i na podruju lovita uzgajalita divljai (Slika 11. i Slika 12.).

Prema karti graevinska podruja Radna zona Riino polje preuzetoj iz Prostornog plana ureenja Opine Brodski Stupnik (Slubeni vjesnik br. 21/02, 20/07, 26/12 i 153/13), planirani zahvat na k.. br. 1910, k.o. Stari Slatinik nalazi se u izgraenom dijelu graevinskog podruju naselja oznaenom kao I1 gospodarska namjena preteito industrijska (Slika 13. i Slika 14.).

Zahvat izgradnje poljoprivrednog inkubatora je u skladu s Prostornim planom ureenja Opine Brodski Stupnik:

Poljoprivredni inkubator se gradi u graevinskom podruju naselja na podruju gospodarske namjene preteito industrijske (Riino polje),

Kompleks je projektiran u skladu s uvjetima propisanim Prostornim planom, Kompleks e imati odvodnju otpadnih voda sukladnu odredbama Prostornog plana.

23

Slika 9. Karta uvjeti koritenja i namjene prostora iz Prostornog plana ureenja Opine Brodski Stupnik

24

Slika 10. Tuma karte uvjeta koritenja i namjene prostora iz Prostornog plana ureenja Opine Brodski Stupnik

25

Slika 11. Uvjeti koritenja i zatite prostora podruja posebnih ogranienja u koritenju (Izvor: Prostorni plan ureenja Opine Brodski Stupnik)

26

Slika 12. Tuma karte Uvjeti koritenja i zatite prostora podruja posebnih ogranienja u koritenju (Izvor: Prostorni plan ureenja Opine Brodski Stupnik)

27

Slika 13. Graevinska podruja Radna zona Riino polje (Izvor: Prostorni plan ureenja Opine Brodski Stupnik)

28

Slika 14. Tuma karte Graevinska podruja Radna zona Riino polje (Izvor: Prostorni plan ureenja Opine Brodski Stupnik)

29

2.2. Opis okolia lokacije i podruja utjecaja zahvata

2.2.1.Zemljopisna obiljeja

Opina Brodski Stupnik je opina u Brodsko-posavskoj upaniji i ine ju etiri naselja: Brodski Stupnik, Krajaii, Lovii i Stari Slatinik. Administrativno sredite opine je naselje Brodski Stupnik koje je udaljeno 17 km od upanijskog sredita grada Slavonskog Broda.

Opina je smjetena na reljefnom spoju posavske nizine i slavonskog gorja Dilj gore. Jedan dio naselja se protee prema rijeci Savi i granii s opinom Bebrina, dok se dio naselja smjestio na brdovitom predjelu sjeverno od glavne ceste prema selu Lovi koje ujedno ini sjevernu granicu opine Brodski Stupnik. Zapadno, opina granii s opinom Oriovac, a istono s opinom Sibinj.

Geografski poloaj opine je povoljan jer podrujem opine prolaze vani dravni i meunarodni, cestovni i eljezniki koridori.

2.2.2.Reljefna obiljeja

Na prostoru opine Brodski Stupnik izdvajaju se dvije reljefne cjeline prigorski pojas na sjeveru i nizinski dio na jugu.

Prigorski pojas je reljefno blago razvijen prostor, pogodan za razvoj naselja i ostalih gospodarskih funkcija. Prigorski pojas ini Dilj gora koja je na podruju opine visine 200-300 m.

Nizinski prostor ini glacis-terasa. To je podruje blago povienog prostora na dodiru nizine s prigorjem. Nadmorske visine takvog prostora se kreu izmeu 100 i 120 m. U grai terase prevladavaju klastini sedimenti proluvijalnog i deluvijalnog podrijetla.

2.2.3.Hidroloka obiljeja

Rijeka Sava na jugu Brodsko-posavske upanije je najvei vodotok. Sava ima kino-snjeni reim s glavnim maksimumom u oujku, a sekundarnim u prosincu. Glavni minimum je jako izraen i javlja se u kolovozu, dok je sekundarni minimum slabo izraen i javlja se u sijenju. Karakteristika takvog reima je veliko odstupanje od srednjih mjesenih protoka to dovodi do toga da u jesen, iako je prosjeno otjecanje veliko, dolazi do presuivanja i obratno, u vrijeme minimalnih otjecanja, sluajeve velikih voda.

2.2.4.Hidrogeoloka obiljeja

Na prostoru upanije mogu se izdvojiti nekoliko hidrogeolokih cjelina. Po vertikali izdvajaju se dvije zone. Prvu zonu ine naslage s vodama ije fiziko-kemijske karakteristike odgovaraju normama za opskrbu vodom, a drugu, naslage ija temperatura prelazi 20oC, a mineralizacija im je vea od 2000 mg/l.

Unutar prve zone izdvojene su tri hidrogeoloke cjeline breuljkasto i brdovito podruje od stijena starijih od tercijara, breuljkasto i brdovito podruje izgraeno od stijena tercijarne i kvartarne starosti i ravniarsko podruje izgraeno od stijena gornjeg pliocena i kvartara. Ravniarsko podruje je izgraeno od stijena gornjeg pliocena i kvartara. Protee se uz rijeku Savu i vodotoke koje pripadaju slivu Save.

30

Lokacija zahvata nalazi se u III. vodozatitnoj zoni tj. u zoni ogranienja i kontrole. Unutar III. vodozatitne zone zabranjeno je isputanje neproienih otpadnih voda, deponiranje otpada, graenje postrojenja koja upotrebljavaju ili isputaju radioaktivne i druge za vodu tetne tvari, izgradnja rezervoara i pretakalita za naftu i naftne derivate i graenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i proiavanja oborinskih voda.

2.2.5.Klimatska obiljeja

Prema Kppenovoj klasifikaciji klime, na podruju upanije prevladava umjereno topla kina klima. Obiljeja takve klime su srednje mjesene temperature vie od 10oC tijekom vie od etiri mjeseca godinje, srednje temperature najtoplijeg mjeseca ispod 22oC te prosjena godinja koliina oborina od 700 do 800 mm.

Odreena odstupanja javljaju se uslijed reljefnih osobina prostora. Podruje upanije se nalazi na prijelazu vlanih osobina kontinentalne klime na zapadu i sunijih podruja na istoku.

Prosjena godinja temperatura zraka iznosi 10,5oC (Slavonski Brod). Maksimalne srednje mjesene temperature javljaju se u srpnju i iznose 20,4oC. Najhladniji mjesec je sijeanj sa srednjom temperaturom od -1,2oC. Prosjena godinja koliina padalina je 777,8 mm.

Glavni maksimum oborina javlja se poetkom ljeta (srpanj), a sekundarni maksimum krajem jeseni (studeni). Glavni minimun oborina se javlja sredinom jeseni, najee u listopadu, dok se sporedni minimum javlja krajem zime ili poetkom proljea (veljaa).

Na nizinskom dijelu upanije, zbog rijeke Save uestala je pojava magle. Tako je godinji broj dana s maglom u Slavonskom Brodu 100 dana. Pojava mraza na podruju upanije iznosi 48,7 dana.

Prisavsku klimu odlikuje visoka relativna vlanost, ee pojave magle posebno u proljee i jesen, uestalije pojave mraza te krae trajanje insolacije.

U godinjoj rui vjetrova na podruju Slavonskog Broda prevladavaju vjetrovi iz svih smjerova, a najei su WSW i ENE te njihovi susjedni smjerovi. Ovi vjetrovi prisutni su od jeseni do proljea. Tijekom godine najveu uestalost imaju vjetrovi jaine 1-3 bofora.

2.2.6.Bioekoloka obiljeja

Zatieni dijelovi prirode

Prema Karti zatienih podruja, lokacija zahvata se nalazi unutar zatienih dijelova prirode odnosno na podruju znaajnog krajobraza Jelas polje (Slika 15.).

Podruje je proglaeno znaajnim krajolikom 1995. godine. Podruje se rasprostire na povrini od 20.800 ha. Sjeverna granica zatienog podruja je autocesta Zagreb-Lipovac, a juna granica je rijeka Sava od ua Orljave do ua Mrsunje. Ribnjaci i rijeka Sava ovo podruje ini pogodnim za hranidbu i gnijeenje ptica, a vano je i kao odmorite i zimovalite migratornim pticama.

Prema lanku 118. Zakona o zatiti prirode (Narodne novine br. 80/13), u znaajnom krajobrazu doputeni su zahvati i djelatnosti koje ne naruavaju obiljeja zbog kojih je proglaen.

31

Ekoloka mrea Natura 2000

Prema Karti ekoloke mree, lokacija zahvata se nalazi unutar podruja ekoloke mree HR1000005 Jelas polje i udaljena je oko 190 m od podruja ekoloke mree HR2001326 Jelas polje s ribnjacima (Slika 16.).

Ciljevi ouvanja podruja ekoloke mree HR1000005 Jelas polje su ptice navedene u Tablici 1., a ciljevi ouvanja podruja ekoloke mree HR2001326 Jelas polje s ribnjacima su divlje vrste i stanita navedene u Tablici 2.

Tablica 1. Ciljevi ouvanja ekoloke mree HR1000005 Jelas polje

HR1000005 Jelas polje

1 Acrocephalus melanopogon crnoprugasti trstenjak P

1 Alcedo atthis vodomar G

1 Anas strepera patka kreketaljka G

1 Anser anser divlja guska G

1 Ardea purpurea aplja danguba G P

1 Ardeola ralloides uta aplja G P

1 Aythya nyroca patka njorka G P Z

1 Casmerodius albus velika bijela aplja G P Z

1 Chlidonias hybrida bjelobrada igra G P

1 Chlidonias niger crna igra P

1 Ciconia ciconia roda G

1 Ciconia nigra crna roda G P

1 Circus aeruginosus eja movarica G

1 Circus cyaneus eja strnjarica Z

1 Dendrocopos medius crvenoglavi djetli G

1 Dendrocopos syriacus sirijski djetli G

1 Dryocopus martius crna una G

1 Egretta garzetta mala bijela aplja G P

1 Ficedula albicollis bjelovrata muharica G

1 Grus grus dral P Z

1 Haliaeetus albicilla tekavac G

1 Ixobrychus minutus apljica voljak G P

1 Lanius collurio rusi svraak G

1 Lanius minor sivi svraak G

1 Milvus migrans crna lunja G

1 Netta rufina patka gogoljica G

1 Numenius arquata veliki pozvida P

1 Nycticorax nycticorax gak G P

1 Pandion haliaetus buko P

1 Pernis apivorus kanjac osa G

32

1 Phalacrocorax pygmaeus mali vranac G Z

1 Philomachus pugnax prljivac P

HR1000005 Jelas polje

1 Picus canus siva una G

1 Platalea leucorodia liarka G P Z

1 Plegadis falcinellus blistavi ibis G

1 Porzana parva siva tijoka G

1 Porzana porzana ria tijoka P

1 Riparia riparia bregunica G

1 Sterna hirundo crvenokljuna igra G

1 Sylvia nisoria pjegava grmua G

1 Tringa glareola prutka migavica P

2

znaajne negnijezdee (selidbene) populacije ptica (patka lastarka Anas acuta, patka liarka Anas clypeata, krulja Anas crecca, zvidara Anas penelope, divlja patka Anas plathyrhynchos, patka pupanica Anas querquedula, patka kreketaljka Anas strepera, lisasta guska Anser albifrons, divlja guska Anser anser, guska glogovnjaa Anser fabalis, glavata patka Aythya ferina,krunata patka Aythya fuligula, patka batoglavica Bucephala clangula, crvenokljuni labud Cygnus olor, liska Fulica atra, ljuka kokoica Gallinago gallinago, crnorepa muljaa Limosa limosa, patka gogoljica Netta rufina, kokoica Rallus aquaticus, crna prutka Tringa erythropus, krivokljuna prutka Tringa nebularia, crvenonoga prutka Tringa totanus, vivak Vanellus vanellus, veliki pozvida Numenius arquata)

Tablica 2. Ciljevi ouvanja podruja ekoloke mree HR2001326 Jelas polje s ribnjacima

HR2001326 Jelas polje s ribnjacima

1 veliki tresetar Leucorrhinia pectoralis

1 crveni muka Bombina bombina

1 barska kornjaa Emys orbicularis

1 irokouhi mranjak Barbastella barbastellus

1 vidra Lutra lutra

1 Amfibijska stanita Isoeto-Nanojuncetea 3130

33

Stanita

Lokacija zahvata se, prema Karti stanita nalazi na stanitu oznaenom kao C22 Vlane livade srednje Europe (Slika 17.).

Na irem podruju zahvata (buffer 500 m) se nalaze sljedei tipovi stanita: A11 Stalne stajaice, A13/A41/J44 Neobrasle i slaboobrasle obale stajaica/Traci, rogozici, visoki iljevi i visoki

aevi/Infrastrukturne povrine, C22 Vlane livade srednje Europe, C24 Vlani, nitrofilni travnjaci i panjaci, E22 Poplavne ume hrasta lunjaka, I21 Mozaine kultivirane povrine, I31 Intenzivno obraivane oranice na komasiranim povrinama.

Stanite zastupljeno na lokaciji zahvata (C22 Vlane livade srednje Europe) kao i stanita u blizini lokacije zahvata (A13 Neobrasle i slaboobrasle obale stajaica, A41 Traci, rogozici, visoki iljevi i visoki aevi, C24 - Vlani, nitrofilni travnjaci i panjaci, E22 Poplavne ume hrasta lunjaka), nalaze se na popisu ugroenih i rijetkih staninih tipova od nacionalnog i europskog znaaja (Prilog II. Pravilnika o popisu staninih tipova, karti stanita te ugroenim i rijetkim staninim tipovima (Narodne novine br. 88/14)).

34

Slika 15. Karta zatienih podruja (Izvor: www.crohabitats.hr)

http://www.crohabitats.hr/

35

Slika 16. Karta ekoloke mree (Izvor: www.crohabitats.hr)

HR2001326

Jelas polje s ribnjacima

HR1000005

Jelas polje

http://www.crohabitats.hr/

36

Slika 17. Karta stanita (Izvor: www.crohabitats.hr)

http://www.crohabitats.hr/

37

3. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEJA ZAHVATA

3.1.Toan naziv zahvata s obzirom na popise zahvata iz Uredbe

Nositelj zahvata planira izgradnju poljoprivrednog inkubatora na k.. br. 1910, k.o. Stari Slatinik na podruju naselja Brodski Stupnik u Brodsko-posavskoj upaniji.

Prema Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoli (Narodne novine br. 61/14) za navedeni zahvat je potrebno provesti ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoli za koju je nadleno Ministarstvo zatite okolia i prirode. Planirani zahvat se, prema navedenoj Uredbi, nalazi u Prilogu II. pod tokom 6.2. Postrojenja za proizvodnju, preradu (konzerviranje) i pakiranje proizvoda biljnog i/ili ivotinjskog podrijetla kapaciteta 1 t/dan i vie.

3.2.Opis zahvata

3.2.1.Postojee stanje

Planirani zahvat nalazi se unutar Gospodarske zone Riino polje. Prostor je omeen esticama kanala na sjeveru i zapadu (k.. br. 2001 i 2002) koje su u vlasnitvu Republike Hrvatske, a njima upravljaju Hrvatske vode. Na jugu je prostor omeen esticom puta (k.. br. 1992) koji je u vlasnitvu Republike Hrvatske, dok je na istoku omeen sa esticom koja je u vlasnitvu privatnog poduzea (k.. br. 1909).

Na predmetnoj lokaciji se nalaze dvije starije gospodarske graevine ukupne povrine 1.615,42 m2. Postojee graevine se planiraju ukloniti za potrebe izgradnje poljoprivrednog inkubatora.

3.2.2.Opis planiranog zahvata

Poljoprivredni inkubator sastoji se od pet objekata meusobno povezanih komunikacijskim manipulativnim asfaltiranim povrinama za teretni promet te prateih objekata i pratee infrastrukture. Situacija objekata na posebnoj geodetskoj podlozi nalazi se u Prilogu 4.

Kompleks se sastoji od: Upravne zgrade, Zgrade za preradu voa i povra te proizvodnju meda i tjestenine, Zgrade za preradu mesa i sirove vune, Hladnjae, Stanice za poljoprivrednu tehniku, Kolne vage, Vagarske kuice, Biokompostane, UNP spremnika.

Upravna zgrada

Upravna zgrada je tlocrtne dimenzije 50,52 x 12,01 m, bruto povrine 606,75 m2. Projektirana je kao prizemnica s maksimalnom visinom sljemena 5,21 m iznad kote okolnog ureenog terena. Tlocrt prizemlja upravne zgrade nalazi se u Prilogu 5.

38

Upravna zgrada je projektirana za potrebe administrativnih i radnih prostorija za potrebe uprave i korisnika inkubatora.

Unutar upravne zgrade nalaze se sljedee prostorije ukupne povrine 571,05 m2: Edukacijska dvorana, Devet uredskih prostorija, Kotlovnica, Prostor za posluivanje hrane i kuhinja, Tri sanitarna vora (muki, enski i za invalide), ajna kuhinja, Konferencijska dvorana, Vjetrobran, Hall, Tri hodnika i Pomoni ulaz.

Temelji upravne zgrade izvode se trakastim betonom. Nosiva konstrukcija se izvodi od elinih profila opivenih sendvi panelima. Krovite je dvostreno, nagiba 7o i pokriveno sendvi krovnim panelima.

Zidovi unutar graevine izvode se gipskartonskim ploama na metalnoj podkonstrukciji. Zidovi u sanitarnim vorovima se oblau keramikim ploicama do visine od 180 cm. Zavrne obloge podova se izvode od PVC-a ili keramikim ploicam. Podovi su protuklizni, otporni na habanje i laki za odravanje.

Zgrada za preradu voa i povra te proizvodnju meda i tjestenine

Zgrada za preradu voa i povra te proizvodnju meda i tjestenine je tlocrtnih dimenzija 50,56 x 15,01 m, bruto povrine 758,90 m2. Projektirana je kao prizemnica s maksimalnom visinom sljemena 7,60 m iznad kote okolnog ureenog terena. Tlocrt prizemlja zgrade za preradu voa i povra nalazi se u Prilogu 6.

Prema namjeni, zgrada je prostorno podijeljena na tri dijela: Prerada voa i povra, Proizvodnja meda i Proizvodnja tjestenine.

Prostor namijenjen preradi voa i povra sastoji se od sljedeih prostora: Prijem, otprema i vaganje robe, Proizvodnja i punionica soka, Pakiranje i sortiranje voa i povra, Komorna suara, Garderoba i Dva sanitarna vora (muki i enski).

Ukupna povrina prostora prerade je 389,15 m2.

Prostor namijenjen proizvodnji meda sastoji se od sljedeih prostora: Hodnik, Proizvodnja meda, Garderoba i Dva sanitarna vora (muki i enski).

Ukupna povrina prostora za proizvodnju meda je 119,00 m2.

39

Prostor namijenjen proizvodnji tjestenine sastoji se od sljedeih prostora: Linija za proizvodnju i suenje tjestenine, Skladite gotovih proizvoda, Mlin za meljavu itarica, Garderoba i Dva sanitarna vora (muki i enski).

Ukupna povrina prostora za proizvodnju tjestenine je 215,60 m2.

Temelji zgrade izvode se trakastim betonom. Nosiva konstrukcija se izvodi od elinih profila opivenih sendvi panelima. Krovite je dvostreno, nagiba 7o i pokriveno sendvi krovnim panelima.

Zidovi unutar graevine izvode se gipskartonskim ploama na metalnoj podkonstrukciji. Zidovi u sanitarnim vorovima se oblau keramikim ploicama do visine od 180 cm. Zavrne obloge podova se izvode od industrijskog poda ili keramikim ploicam. Podovi su protuklizni, otporni na habanje i laki za odravanje.

Zgrada za preradu mesa i sirove vune

Zgrada za preradu mesa i sirove vune je tlocrtnih dimenzija 50,56 x 15,01 + 15,30 x 2,50 + 5,30 x 2,50 m, bruto povrine 810,40 m2. Projektirana je kao prizemnica s maksimalnom visinom sljemena 7,60 m iznad kote okolnog ureenog terena. Tlocrt prizemlja zgrade za preradu mesa i sirove vune nalazi se u Prilogu 7.

Prema namjeni, zgrada je prostorno podijeljena na dva dijela: Prerada mesa i Prerada sirove vune.

Prostor namijenjen preradi mesa sastoji se od sljedeih prostora: Ulazni hodnik za djelatnike, Ured ovlatenog veterinara, Garderoba, Dva sanitarna vora (muki i enski), Hodnik, Prihvat mesa, Hladnjaa, Rasjekaona mesa, Komunikacijski hodnik, Prostor za komoru za dimljenje, Pakirnica, Tri prostorije zrione, Punica, Loite, Nadstrenica za drva i Skladite za otpad.

Ukupna povrina prostora prerade je 482,15 m2.

Prostor namijenjen preradi sirove vune sastoji se od sljedeih prostora: Skladite sirove vune, Pranje vune, Radionica, Garderoba i Dva sanitarna vora (muki i enski).

Ukupna povrina prostora za preradu sirove vune je 288,75 m2.

40

Temelji zgrade izvode se trakastim betonom. Nosiva konstrukcija se izvodi od elinih profila opivenih sendvi panelima. Krovite je dvostreno, nagiba 7o i pokriveno sendvi krovnim panelima.

Zidovi unutar graevine izvode se gipskartonskim ploama na metalnoj podkonstrukciji. Zidovi u sanitarnim vorovima se oblau keramikim ploicama do visine od 180 cm. Zavrne obloge podova se izvode od industrijskog poda ili keramikim ploicam. Podovi su protuklizni, otporni na habanje i laki za odravanje.

Hladnjaa

Hladnjaa je tlocrtne dimenzije 60,56 x 10,01 m, bruto povrine 606,20 m2. Projektirana je kao prizemnica s maksimalnom visinom sljemena 7,45 m iznad kote okolnog ureenog terena. Hladnjaa je projektirana za potrebe uvanja voa i povra u kontroliranim uvjetima. Prostor hladnjae podijeljen je na prostor strojarnice i pet komora, ukupne povrine 577,95 m2. Tlocrt hladnjae nalazi se u Prilogu 8.

Temelji hladnjae izvode se trakastim betonom. Nosiva konstrukcija se izvodi od elinih profila opivenih sendvi panelima. Krovite je dvostreno, nagiba 10o i pokriveno sendvi krovnim panelima. Zidovi unutar graevine izvode se sendvi panelima na elinoj podkonstrukciji. Zavrna obloga poda je industrijski pod.

Stanica za poljoprivrednu tehniku

Stanica za poljoprivrednu tehniku je tlocrtnih dimenzija 33,58 x 10,01 m, bruto povrine 336,15 m2. Projektirana je kao katnica prizemlje + kat s maksimalnom visinom sljemena 8 m iznad kote okolnog ureenog terena. Tlocrt prizemlja i kata stanice za poljoprivrednu tehniku nalaze se u Prilogu 9. i Prilogu 10.

U prizemlju zgrade su predvieni sljedei prostori: Praonica + odjel za podmazivanje, Ured poslovoe, Garderoba, Dva sanitarna vora (muki i enski), Radionica + odjel za zavarivanje, Stubite, Garairanje + tehnika zatita.

Na katu zgrade su predvieni sljedei prostori: Skladite rezervnih dijelova, Kompresorska jedinica, Podest.

Ukupna povrina prostora prizemlje + kat je 364,70 m2.

Temelji zgrade izvode se trakastim betonom. Nosiva konstrukcija se izvodi od elinih profila opivenih sendvi panelima. Krovite je dvostreno, nagiba 10o i pokriveno sendvi krovnim panelima.

Zidovi unutar graevine izvode se gipskartonskim ploama na metalnoj podkonstrukciji. Zidovi u sanitarnim vorovima se oblau keramikim ploicama do visine od 180 cm. Zavrne obloge podova se izvode od industrijskog poda ili keramikim ploicam. Podovi su protuklizni, otporni na habanje i laki za odravanje.

41

Kolna vaga

Kolna vaga je tlocrtnih dimenzija 19,94 x 4,00 m, bruto povrine 79,80 m2. Kapacitet vage je 50 t. Temelji vage izvode se betonom.

Vagarska kuica

Vagarska kuica je kontejner tloctnih dimenzija 6,00 x 2,40 m, bruto povrine 14,40 m2. Visina kontejnera je 2,60 m. Vagarska kuica se postavlja na temeljnu plou izgraenu od betona. Konstrukcija kontejnera je elina, zatiena temeljnom bojom i lakom. Zidovi su izvedeni termo panelom debljine 80 mm, strop je obloen iveralom debljine 10 mm. Krov kontejnera je plastificiran poliesterskim laminatom 5 mm i parafiniran. Pod kontejnera je termo izolacija, OSB ploa debljine 200 mm i laminat. Vrata i prozori su PVC.

Biokompostana

Biokompostana je plato za kompostiranje ostataka organskog materijala od prerade voa i povra te mulja nastao taloenjem otpadne vode od pranja vune. Tlocrtne dimenzije platoa su 30,00 x 10,00 m, povrine 300,00 m2. Zid i dno biokompostane izrauju se od vodonepropusnog betona debljine 20 cm. Plato ima pad od 1% prema sredini kako bi se procjedne vode sakupljale u sredini platoa odakle bi se odvodile u vodonepropusnu sabirnu jamu kapaciteta 13,50 m3 koja se nalazi ispod platoa. Tlocrt, uzduni i popreni presjek biokompostane nalazi se u Prilogu 11.

UNP spremnici

Planirano je postavljanje dva spremnika UNP-a. Volumen oba spremnika je 5 m3, a kapacitet spremnika je 4.850 l UNP-a.

Ureenje graevne estice, zelenih i parkiralinih povrina

Graevna estica se ograuje pletenom ogradom maksimalne visine od 1,80 do 2 m.

U prednjem dijelu graevne estice ureen je prostor za parkiranje osobnih automobila za potrebe zaposlenika i korisnika. Predvieno je ukupno 24 parkirnih mjesta, od toga je 20 parkirnih mjesta dimenzija 2,50 x 5,00 m i etiri parkirna mjesta za invalide dimenzija 3,70 x 5,00 m.

Prikljuak graevne estice na prometnu povrinu, komunalnu i drugu infrastrukturu

Promet

Parcela e imati dva nova kolna prilaza sa javne prometne povrine na k.. br. 1992, k.o. Stari Slatinik, ija je irina na najuem dijelu 5,50 m sa obostranim radijusima od 8 m.

Parcela e imati novi pjeaki prilaz s javne prometne povrine na k.. br. 1992, k.o. Stari Slatinik, ija e irina iznositi 1,50 m.

Vodoopskrba

Kompleks e se prikljuiti na javnu vodoopskrbnu mreu prema posebnim uvjetima prikljuenja izdanim od nadlenog poduzea.

42

Odvodnja

U kompleksu nastaje nekoliko tipova otpadnih voda, stoga je odvodnja projektirana razliito, ovisno o vrsti otpadnih voda.

Unutar Gospodarske zone Riino polje izvedena je kanalizacijska mrea, no ona e biti putena u pogon tek po zavretku izgradnje proistaa otpadnih voda. Stoga je cjelokupna odvodnja kompleksa projektirana na nain da se otpadne vode sakupljaju u vodonepropusnim sabirnim jamama, koje omoguuju prepajanje na kanalizacijsku mreu kada ona bude u pogonu.

Sanitarne otpadne vode

Odvodnja sanitarnih otpadnih voda iz sanitarnih vorova zgrada i sanitarnih voda iz kuhinje rijeena je zatvorenim kanalizacijskim sustavom. Sanitarne vode iz kuhinje e se neposredno prije izlaza iz kuhinje proistiti na mastolovu zapremine 800 l i kapaciteta 1,5 l/s. Nakon proiavanja na mastolovu, sanitarne vode iz kuhinje se mijeaju sa sanitarnim vodama iz sanitarnih vorova i odvode u zajedniku vodonepropusnu sabirnu jamu kapaciteta 52,65 m3. Predvieno je ienje jame svakih 30 dana.

Tehnoloke otpadne vode

Odvodnja tehnolokih otpadnih voda iz zgrade za preradu voa i povra, proizvodnju meda i tjestenine kao i zgrade za preradu mesa i sirove vune rijeena je zatvorenim kanalizacijskim sustavom.

Tehnoloke otpadne vode iz obje zgrade e se prikupljati u zajedniku vodonepropusnu sabirnu jamu zapremine 67,50 m3 uz prethodno zasebno tretiranje. Predvieno je pranjenje sabirne jame svakih 20 dana.

Pogon za preradu voa i povra sastoji se od tri cjeline: linije za pakiranje i sortiranje okruglog voa i povra, linije za proizvodnju sokova od voa i povra i komorne suare za voe, povre i ljekovito bilje.

U sklopu linije za pakiranje i sortiranje okruglog voa i povra i komorne suare za voe, povre i ljekovito bilje, otpadne vode su iste te u pogledu odvodnje nisu potrebne posebne mjere tretmana.

Linija za proizvodnju sokova od voa i povra sadri ureaj za pranje plodova prije obrade. Stoga e otpadne vode sadravati ostatke tla, prirodne masti i ulja te e se otpadne vode sa ove linije propustiti kroz separator ulja i masti zapremine 3.500 l i kapaciteta 10 l/s prije uputanja u vodonepropusnu sabirnu jamu.

Punionica meda i proizvodnja tjestenine je proizvodno ist proces te ne nastaju otpadne vode koje je potrebno prethodno proiavati. Stoga se otpadne vode odvode u vodonepropopusnu sabirnu jamu bez prethodnog proiavanja.

U pogonu za preradu mesa nastajat e otpadne vode. Otpadne vode e nastajati pranjem zamaenih stolova i podova. Oneiena voda e odlaziti u podnu kanalicu. Kanalica e biti plastina s reetkom od pocinanog eljeza, a veliina otvora na reetki e onemoguiti ulaz krupnijih naslaga masnoa u kanalicu. Kanalica e na najniem dijelu sadravati talonicu. Neposredno na izlazu iz zgrade e se smjestiti mastolov zapremine 2.500 l i kapaciteta 6 l/s. Tako proiena voda e se odvoditi u vodonepropusnu sabirnu jamu.

Pogon za pranje sirove vune e se sastojati od jedinstvene proizvodne cjeline s integriranim separatorom masti i ulja i talonicom. Stoga nije predvieno dodatno tretiranje otpadne vode prije uputanja u sabirnu jamu.

43

Na prostoru biokompostane javljat e se procjedne vode koje e se odvoditi u vodonepropusnu sabirnu jamu kapaciteta 13,50 m3.

Odvodnja istih oborinskih voda s krova objekta

Odvodnja istih oborinskih voda s krovova graevina e se ostvariti zatvorenim kanalizacijskim sustavom isputanjem u melioracijske kanale na k.. br. 2001 i 2002, k.o. Stari Slatinik.

Sustav e se sastojati od cjevovoda s talonicama na mjestu oborinskih vertikala zgrada koje e ublaiti trenutno optereenje melioracijskih kanala za vrijeme visokog intenziteta oborina. Sustav je projektiran kao zatvoren te u sluaju eventualne prekapacitiranosti melioracijskih kanala ili povrata vode kroz sustav nee doi do plavljenja parcele investitora ve e se voda zadrati u sustavu.

Odvodnja oborinskih voda s prometno-manipulativnih povrina

Oborinske vode s prometno-manipulativnih povrina e se odvoditi do separatora ulja i masti, a zatim isputati u melioracijski kanal na k.. br. 2001. k.o. Stari Slatinik.

Odvodnja vode iz praonice vozila (u sastavu stanice za poljoprivrednu tehniku)

Otpadna voda iz praonice vozila odvodit e se podnom kanalicom u cestovni slivnik s talonicom. Podna kanalica je plastina s pocinanom eljeznom reetkom. Reetka slivnika e biti montana tako da je omogueno ienje talonice. Cestovni slivnik s talonicom je dio sustava odvodnje oneienih oborinskih voda s prometno-manipulativnih povrina.

Elektroopskrba

Kompleks e se prikljuiti na javnu elektrinu mreu prema posebnim uvjetima prikljuenja izdanim od nadlenog poduzea.

Grijanje i hlaenje

Grijanje upravne zgrade rijeeno je putem kotlovnice s jednom kotlovskom jedinicom kapaciteta 50 kW. Kao energent e se koristiti drvni peleti.

Za grijanje ostalih objekata koristit e se infragrijalice i kotlovi koji e kao energent koristiti ukapljeni naftni plin. Za hlaenje svih objekata koristit e se dizalice toplice.

Predvieno je i postavljanje solarnih panela na krovovima graevina koji e se koristiti za sanitarnu pripremu tople vode u objektima. Zbrinjavanje otpada Tijekom rada poljoprivrednog inkubatora nastajat e razne vrste otpada (papirna i kartonska ambalaa, plastina ambalaa, drvena ambalaa, mijeani komunalni otpad, otpadna ivotinjska tkiva). Sav navedeni otpad e se privremeno skladititi u za to predviene spremnike te predavati ovlatenim sakupljaima na zbrinjavanje.

Biorazgradivi otpad koji bude nastajao na lokaciji e se odvojeno prikupljati i kompostirati na vodonepropusnom platou, odnosno u biokompostani te e se koristiti kao vrijedno organsko gnojivo na poljoprivrednim povrinama.

44

3.3.Opis tehnolokog procesa

U poljoprivrednom inkubatoru obavljat e se djelatnosti: Prerada voa i povra, Punionica meda, Proizvodnja tjestenine, Prerada mesa, Prerada sirove vune.

Prerada voa i povra Pogon za preradu voa i povra podijeljen je na tri cjeline:

Linija za pakiranje i sortiranje okruglog voa i povra, Linija za proizvodnju sokova od voa i povra, Komorna suara za voe, povre i ljekovito bilje.

Linija za pakiranje i sortiranje okruglog voa i povra

Planirana je ugradnja sortirke voa i povra kapaciteta 150 kg/h, odnosno 1.200 kg/danu. Linija se sastoji od sljedeih dijelova:

PVC valjkasti stol/elevator za runo istresanje plodova na liniju, Transportni pojas za poravnavanje plodova v oblika, Singulatorni pojas s diferenciranom brzinom, Prstenaste etke za prijenos plodova za sortiranje , Elektronski mono-linijski sistem razvrstavanja/sortiranja po teini plodova, 5+1 izlaz, Stolovi za runo pakiranje, Stalak za runo pakiranje ambalae, Stalak za odlaganje prazne ambalae, Glavno elektronsko napajanje s pripadajuim instalacijama.

Linija za proizvodnju sokova od voa i povra

Linija za proizvodnju sokova od voa i povra namijenjena je proizvodnji sokova od razliitih vrsta voa i povra preanjem i pasterizacijom.

Planirana je ugradnja linije za proizvodnju sokova kapaciteta 150 l/h, odnosno 1.200 l/danu. Linija se sastoji od sljedeih dijelova:

Ureaj za istresanje boks paleta, Ureaj za pranje voa i povra (kapacitet ureaja 300 400 kg/h), Mlin za voe i povre, Hidraulika (pack) prea, Naplavni filter, Pasterizator, Hladnjak boca s rekuperativnim predgrijaem soka.

Ureaj za istresanje boks paleta slui za mehanizirano istresanje robe u stroj za pranje s mogunou inspekcije robe i uklanjanja neuvjetnih plodova, te izrezivanja trulih dijelova. Ureaj se sastoji od eline konstrukcije, platforme za boks palete, motora s reduktorom, prijenosnog mehanizma, platforme za inspekciju robe, te elektrine instalacije. Pomou start/stop tipkala omogueno je postupno istresanje potrebne koliine robe na platformu za inspekciju robe

Ureaj za pranje voa i povra sastoji se od spremnika s vodom, transportne trake s pogonom, visokotlanog centrifugalnog ventilatora, sustava za distribuciju zraka, sekcije za prskanje oprane robe

45

istom vodom, izlaznog lijevka za robu, armature za punjenje i pranjenje vode, te elektrine instalacije. Voe ili povre nanosi se na transportnu traku izraenu od inox elinog pletiva. Na ulaznom dijelu ureaja za pranje transportna traka uronjena je u vodu, i na tom dijelu ureaja roba se intenzivno mijea postupkom barbotiranja, propuhivanjem stlaenog zraka kroz vodu u kojoj se roba nalazi. Mijeanjem robe i vrtloenjem vode neistoa se mehaniki uklanja s povrine. Budui da se voda u spremniku na taj nain oneiuje, nakon pranja potrebno je s povrine robe neistou ukloniti tuiranjem istom vodom. To se vri u izlaznom dijelu ureaja, gdje je transportna traka iznad povrine vode, a oprana roba tuira se istom vodom pomou sustava prskalica. Nakon tuiranja roba se kroz izlazni lijevak iz ureaja za pranje istresa u mlin, posudu, ladicu suare i sl. Transportna traka pogonjena je motorom s reduktorom, s mogunou podeavanja perioda kretanja i stajanja, ime se regulira kapacitet pranja. irina trake iznosi 800 mm, a duljina 2.000 mm. Ovisno o vrsti robe, kapacitet ureaja, ovisno o vrsti voa ili povra, iznosi 800 do 1000 kg/h.

Mlin za voe i povre opremljen je vrstim i otrim noevima koji reu plodove na manje komade. Komadi padaju u donji dio mlina, gdje ih rotirajua lopatica centrifugalnom silom pomie preko reue povrine smjetene na obodu mlina. Reue povrine su izmjenjive, ime se omoguava mljevenje voa i povra na razliitu finou samljevene mase, kako bi se, obzirom na zrelost i tehnoloke znaajke voa i povra postigla najbolja iskoristivost pri kasnijem preanju. Veliina i oblik otvora mlina prilagoeni su izlaznom lijevku ureaja za pranje voa i povra iz kojeg ono pada u mlin.

Hidraulika (pack) prea opremljena je hidraulikim agregatom tlaka 400 bar, te hidraulikim cilindrom s upravljakim ventilom i manometrom. Okvir pree izraen je od masivnih elinih profila. Radne ploe i posuda za prihvat soka izraeni su od nehrajueg elika. Prea je opremljena dvostrukim kompletom za preanje (radne ploe, posuda za sok, filtar tkanine), ime se omoguava formiranje drugog paketa za vrijeme dok traje preanje prvog. Radne znaajke procesa preanja (silu i vrijeme preanja) mogue je podeavati.

Naplavni filtar namijenjen je filtriranju soka od voa i povra, vina i drugih tekuina. Sastoji se od postolja, centrifugalne pumpe, elektrine instalacije, kuita, perforirane cijevi, filtarskog crijeva, manometra, odzranog ventila i zapornih ventila na usisnoj i tlanoj strani. Svi dijelovi filtra izraeni su od nehrajueg (inox) elika namijenjenog primjeni u prehrambenoj industriji. Filtriranje se vri tako da centrifugalna pumpa usisava sok iz kace kroz usisno crijevo, u kuitu filtra protiskuje ga kroz naplavni sloj i filtarsko crijevo, te ga tlai kroz tlano crijevo u spremnik filtriranog soka. Naplavni filtracijski sloj sastoji se od sredstva za filtriranje diatomejske zemlje i celuloznih vlakana.

Pasterizator se sastoji od spremnika vode u kojem se nalazi cijevni spiralni izmjenjiva topline, elektrinih grijaa vode, cirkulacijske pumpe, zaporne, regulacijske i sigurnosne armature, mikroprocesorskog kontrolnika, upravljakog ormara, digitalnog displeja i elektrine instalacije. Spremnik vode sa spiralnim izmjenjivaem topline toplinski je izoliran, s vanjskom oblogom od poliranog nehrajueg elinog lima. Voda u spremniku pasterizatora zagrijava se pomou elektrinih grijaa toplinske snage 12 kW. Pasterizator je opremljen dvobrzinskom cirkulacijskom pumpom, te mikroprocesorskim regulatorom temperature vode i temperature soka. Postie se maksimalna preciznost regulacije temperature soka od +0C/-1C, to omoguava postizanje visoke kvalitete soka, odnosno ouvanje enzima i vitamina, te njegovih nutritivnih svojstava. Na digitalnom displeju prikazuju se temperature pasteriziranog soka, vode u spremniku i vode u hladnjaku boca i vrea.

Hladnjak boca s rekuperativnim predgrijaem soka i izmjenjivaem za predpasterizaciju se sastoji od poliesterskog spremnika za vodu s potrebnom armaturom za punjenje i pranjenje, u koji je ugraen kliza za gajbe s bocama. U gornjem dijelu spremnika ugraen je spiralni izmjenjiva topline od nehrajueg elika za predgrijavanje soka. Na ovaj je nain omogueno iskoritavanje dijela topline osloboene hlaenjem boca za predgrijavanje soka prije ulaska u pasterizator, te uteda ukupne energije potrebne za proizvodnju soka. Na donjem dijelu posude ugraen je izmjenjiva topline za predpasterizaciju, koja se provodi kod proizvodnje soka od povra.

46

Komorna suara za voe, povre i ljekovito bilje

Komorna suara za voe, povre i ljekovito bilje namijenjena je suenju svih vrsta voa, povra i ljekovitog bilja te drugih roba ije dimenzije omoguavaju smjetanje na ladice suare.

U radnom prostoru suare smjeteno je 100 ladica ukupne povrine 80 m2. Iznad radnog prostora nalazi se energetski dio u kojem su smjeteni aksijalni ventilator pokretan elektromotorom, plinski grija zraka te sustav za raspodjelu zraka i smanjivanje aerodinamikih gubitaka.

Proces suenja odvija se na nain: strujanje zraka se ostvaruje pomou aksijalnog ventilatora smjetenog u energetskom dijelu suare. Zrak struji preko plinskog grijaa zraka, te zagrijan ulazi u radni prostor, gdje su smjetene ladice s robom koja se sui. Strujei paralelno u odnosu na ladice, zrak opstrujava robu koja se na njima nalazi, preuzimajui na sebe vlagu koja izlazi iz robe. Kako se na taj nain zrak zasiuje vlagom, dio zasienog zraka se mora odvesti u okolinu kroz otvor na stranoj strani suare. Odvedeni zrak nadomjeta se istom koliinom svjeeg zraka, koji ulazi u suaru iz prostorije u kojoj je ona smjetena.

Punionica meda

Prostor punionice meda u ovom dijelu projekta zamiljen je kao prostor koji e se ponuditi pelarskim udrugama koji e taj prostor naknadno opremiti pelarskom opremom.

Pod prostora je projektiran kao tvrd i izdrljiv te otporan na vanjske utjecaje. Osigurano je prirodno prozraivanje prostora, a na otvorima su predviene mree za sprjeavanje ulaska insekata.

Proizvodnja tjestenine

Pogon za proizvodnju tjestenine sastoji se od: Prosijavanje brana po potrebi i mijeanje dva ili vie vrsta brana. Prosijavanje se vri u

mlinu za itarice iji je sastavni dio linija za prosijavanje. Mijeanje brana s vodom i dodacima jajima, solju i sl., Mijeanje tijesta gnjeenje, Oblikovanje tijesta (u makarone, pagete, zvjezdice i sl.). Oblikovanje se vri pomou stroja za

proizvodnju tjestenine kapaciteta 25 kg/h, odnosno 200 kg/dan.

Suenje tijesta u komornoj suari namijenjenoj suenju svih vrsta tjestenine. U radnom prostoru suare smjeteno je 100 ladica ukupne povrine 40 m2.

Sortiranje iz gotove tjestenine odstranjuju se slomljeni komadi, sortira se i pakira.

Pakiranje prema obliku, masi i stupnju finoe gotovog proizvoda. Finija tijesta se pakiraju u kutije od tvrdog papira odreene mase, najfinija tjestenina pakira se u vreice od celofana u kutiji ili bez nje.

Prerada mesa

Prerada mesa u inkubatoru zamiljena je kao usluga rasijecanja i prerade svinjetine u tradicionalne suhomesnate preraevine (kuleni, kobasice, unke, slanine i dr.). Kapacitet prerade je 20 svinjskih polovica dnevno. Jedna svinjska polovica je mase oko 50 kg te je dnevni kapacitet prerade oko 1 t/dan.

Tehnoloki proces prerade mesa zapoinje ulaskom oienih svinjskih polovica. Tada se prelazi na obradu polovica, odvajanje masnog tkiva, iskotavanje i oblikovanje preraevina koje se cijele sue. Otpad koji ne slui za daljnju obradu se odlae u zaseban kontejner do konanog zbrinjavanja.

47

Pri izradi suhomesnatih preraevina iskoteno meso se ostavlja 6-10 sati da se ohladi, melje se i usitnjenom mesu se dodaju sol i zaini. Osim soli, dodaje se slatka i/ili ljuta paprika, kosani enjak ili sok enjaka. Kada su dodani ovi zaini, usitnjeno meso se mijea dok se ne prestane lijepiti za ruku ili posudu i dok se ne pone kaati, to znai da postaje povezano. Pri mijeanju se ne smije dodavati voda. Kao ovitak se koristi svinjsko slijepo crijevo i/ili ravno debelo (tanko) svinjsko crijevo koje se umoi u mlaku vodu u kojoj je dodana sol i crveni luk. Nekoliko je naina punjenja crijeva, a svima je zajedniko to da ga treba puniti polako, kako bi se ravnomjerno ispunilo, bez ostataka zraka, jer se na mjestima gdje ostane zrak, meso moe pokvariti.

Gotovi, nadjeveni i zavezani proizvodi (osim kobasica) se umjereno povrinski posole i stave na meso u salamuri, dva do pet dana kako bi se ocijedilo. Prije vjeanja na visoko mjesto u punicu, se opere od soli i vee pagom. U punici se suhomesnati proizvodi sue, odnosno dime laganim hladnim dimom. Nakon dimljenja se stavljaju u zrionice do konane zriobe i otpreme na trite.

Prerada sirove vune

Tehnologija prerade sirove vune odnosi se na pranje sirove, masne vune u vodi bez otapala, na potpuno ekoloki prihvatljiv nain. Kapacitet stroja za pranje vune je 50 kg vune po pranju. Pranje traje 2 sata te je dnevni kapacitet pranja vune 200 kg.

Ovja vuna, osim vunenog vlakna, sadri i mnogo primjesa koje se mogu podijeliti na: Bioloke znoj i masnoa lojnih lijezda, Vegetabilna urin, fekalije, pijesak, zemlja, trava i sl., Primjenjena oneienja pesticidi, insketicidi kod pranja i pricanja protiv bolesti, boja za

oznaavanje. Pranje sirove masne vune u vodi bez otapala odvija se na nain: sirova masna vuna se ubacuje u korito stroja za pranje vune te se pomou rotacijskog valjka i iljaka vuna pere. Nakon pranja vune, otvaraju se vrata te prljava voda odlazi u rezervoar, a vuna dalje ostaje u koritu u kojem se pomou mlaznica ispire istom vodom. Nakon ispiranja vuna pada na reetku, cijedi se te kada se ocijedi, skida se sa reetaka i odlazi u suaru za vunu. Otpadna voda se nakon taloenja odvodi u rezervoare i nakon proiavanja kroz filtere vrae u proces pranja. Na taj nain se potronja voda smanjuje za oko 50%. Nataloeni mulj nakon pranja sirove vune se odvozi u biokompostanu u sklopu poljoprivrednog inkubatora na kompostiranje zajedno s ostacima voa i povra. Nakon kompostiranja se dobiva kompost koji se koristi kao organsko gnojivo na poljoprivrednim povrinama. Nastali mulj se ne moe odlagati na odlagalita otpada zbog visokog udjela organske tvari, ali se moe kompostirati zajedno s biorazgradivim ostacima iz pogona za voe i povre. Analiza kemijskog sastava mulja nalazi se u Prilogu 12.

48

3.4.Popis vrsta i koliina tvari koje ulaze u tehnoloki proces

Prema planiranoj tehnologiji u tehnoloki proces ulazi sljedee:

Tablica 3. Popis vrsta i koliina sirovina i materijala koje ulaze u tehnoloki proces POPIS VRSTA I KOLIINA SIROVINA KOJE ULAZE U TEHNOLOKI PROCES REDNI BROJ

SIROVINA / MATERIJAL

DNEVNA KOLIINA

GODINJA KOLIINA

PRERADA VOA I POVRA 1 Voe 900 kg 270.000 kg 2 Povre 900 kg 270.000 kg 3 Sanitarna voda 1,0 m3 300,0 m3

4 Tehnoloka voda 4,0 m3 1.200 m3

5 UNP za grijanje 1 m3 300 m3 6 UNP za suenje 1 m3 300 m3

7 Ambalaa 50 kg 15.000 kg PUNIONICA MEDA 1 Med 300 kg 90.000 kg 2 Ambalaa 100 kg 3.000 kg PROIZVODNJA TJESTENINE 1 Brano 900 kg 270.000 kg 2 Tehnoloka voda 0,3 m3 90 m3 3 Jaja 1.500 kom 450.000 kom 4 Zaini 0,5 kg 150 kg 5 UNP za suenje 0,83 m3 250 m3 6 Ambalaa 5 kg 1.500 kg PRERADA MESA 1 Svinjske polutke 950 kg 285.000 kg 2 Crijeva 30 kg 9.000 kg 3 Zaini 120 kg 36.000 kg 4 Sanitarna voda 0,2 m3 60 m3

5 Tehnoloka voda 0,5 m3 150 m3

6 Drvo za dimljenje 0,2 m3 60 m3 PRERADA SIROVE VUNE 1 Sirova vuna 50 kg 15.000 kg 2 Tehnoloka voda 6 m3 1.800 m3 3 UNP za suenje 1 m3 300 m3

49

3.5.Popis vrsta i koliina tvari koje izlaze iz tehnolokog procesa

Nakon zavretka tehnolokog procesa izlazi sljedee:

Tablica 4. Popis vrsta i koliina sirovina i materijala koje izlaze iz tehnolokog procesa POPIS VRSTA I KOLIINA SIROVINA KOJE IZLAZE IZ TEHNOLOKOG PROCESA REDNI BROJ

SIROVINA / MATERIJAL

DNEVNA KOLIINA

GODINJA KOLIINA

PRERADA VOA I POVRA 1 Sortirano i pakirano voe 500 kg 150.000 kg 2 Sortirano i pakirano povre 800 kg 240.000 kg 3 Sokovi 250 l 75.000 l 4 Otpadna sanitarna voda 0,1 30 m3 5 Otpadna tehnoloka voda 3,5 m3 1.050 m3 6 Otpadna ambalaa 5 kg 1.500 kg 7 Biorazgradivi otpad 200 kg 60.000 kg PUNIONICA MEDA 1 Med u ambalai 300 kg 90.000 kg PROIZVODNJA TJESTENINE 1 Gotova tjestenina 200 kg 60.000 kg 2 Otpadna ambalaa 2 kg 600 kg 3 Biorazgradivi otpad 50 kg 15.000 kg PRERADA MESA 1 Suhomesnati proizvodi 500 kg 150.000 kg 2 Animalni otpad (kosti, masnoe

i sl.) 200 kg 60.000 kg

3 Otpadna sanitarna voda 0,1 m3 30 m3 4 Otpadna tehnoloka voda 0,4 m3 120 m3

5 Pepeo od dimljenja 3 kg 900 kg 6 Otpadna ambalaa 2 kg 600 kg PRERADA SIROVE VUNE 1 ista vuna 35 kg 10.500 kg 2 Otpadna tehnoloka voda 5,5 m3 1.650 m3

3 Mulj od taloenja od otpadne tehnoloke vode 10 kg 3.000 kg

50

4.OPIS MOGUIH ZNAAJNIH UTJECAJA

ZAHVATA NA OKOLI

4.1.Mogui utjecaji na sastavnice okolia

4.1.1.Zrak

Mogui utjecaji tijekom izgradnje

Prije izgradnje poljoprivrednog inkubatora planirano je ruenje postojeih dotrajalih graevina. Tijekom ruenja doi e do poveane emisije estica praine i ispunih plinova u zrak uslijed rada graevinske mehanizacije i strojeva te transportnih sredstava kojim e se odvoziti graevinski otpad. Oneienje je privremenog karaktera te ogranieno na prostor lokacije zahvata i pristupnu cestu.

Tijekom izgradnje poljoprivrednog inkubatora takoer e doi do poveane emisije estica praine i ispunih plinova u zrak uslijed rada graevinske mehanizacije i strojeva te transportnih sredstava. Oneienje je privremenog i kratkotrajnog karaktera te je ogranieno na prostor same lokacije zahvata i na pristupnu cestu. Optereenje zraka emisijom praine i ispunih plinova je kratkotrajno i bez daljnjih trajnih posljedica na kakvou zraka.

Mogui utjecaji tijekom rada

Mogui negativni utjecaji na zrak dolaze iz sljedeih izvora: Izgaranje goriva transportnih vozila i strojeva, Izgaranje UNP-a, Izgaranje krutog goriva (drva), Dizalice topline, Hladnjaa, Neugodni mirisi iz biokompostane.

Tijekom rada tehnologijsko-inovacijskog razvojnog inkubatora koristit e se transportna vozila i strojevi koji su izvor emisija sumporovih oksida, duikovih oksida, nemetanskih hlapivih organskih spojeva, ugljinog dioksida i lebdeih estica. Prema lanku 9. Zakona o zatiti zraka (Narodne novine br. 130/11 i 47/14) transportna vozila i strojevi moraju se odravati na nain da ne isputaju oneiujue tvari iznad graninih vrijednosti emisije propisane Pravilnikom o mjerama za spreavanje emisije plinovitih oneiivaa i oneiivaa u obliku estica iz motora s unutranjim izgaranjem koji se ugrauju u necestovne pokretne strojeve tpv 401 (Narodne novine br. 04/14 i 115/14). Postupajui na navedeni nain, utjecaj na zrak iz navedenog izvora je zanemariv.

Izvor emisije oneiujuih tvari u zrak su kotlovi koji se koriste u tehnolokim procesima. Unutar poljoprivrednog inkubatora nalazimo kotlove sljedeih karakteristika:

Upravna zgrada - kotao na drvne pelete snage 50 kW (0,05 MW), Upravna zgrada (kuhinja) plinski kotao snage 50 kW (0,05 MW), Prerada voa i povra plinski kotlovi ukupne snage 211 kW (0,211 MW), Prerada mesa i sirove vune - plinski kotlovi ukupne snage 156 kW (0,156 MW), Stanica za poljoprivrednu tehniku plinski kotlovi ukupne snage 104 kW (0,104 MW).

Navedeni kotlovi, prema lanku 97. Uredbe o graninim vrijednostima emisija oneiujuih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (Narodne novine br. 117/12 i 90/14), spadaju u male ureaje za loenje. Prema lanku 112. navedene Uredbe, nositelj zahvata je obvezan utvrditi emisiju oneiujuih tvari u otpadnim plinovima iz ureaja za loenje povremenim mjerenjima, najmanje jedanput u dvije godine, a

51

mjerenje obavlja ovlatena osoba. Nositelj zahvata je obvezan podatke o emisijama oneiujuih tvari u zrak dostavljati u Registar oneiavanja okolia (ROO).

Budui da se kao energent koristi UNP koji u odnosu na druga goriva ima znaajno manje negativnih utjecaja na zrak, zajedno sa redovitim servisiranjem kotlova i obavljanjem povremenih mjerenja ne oekuju se negativni utjecaji na zrak u smislu znaajnih emisija oneiujuih tvari u zrak.

U objektima poljoprivrednog inkubatora predviene su dizalice topline koje su mogu izvor emisije tvari koje oteuju ozonski sloj. Predviena hladnjaa je takoer izvor emisija tvari koje oteuju ozonski sloj. Nositelj zahvata je, prema lanku 8. Uredbe o tvarima koje oteuju ozonski sloj i fluoriranim staklenikim plinovima (Narodne novine br. 90/14), duan provjeravati proputanje ureaja za hlaenje. Proputanje ureaja provjera ovlateni serviser. Za svaku provjeru proputanja nositelj zahvata dobiva zapisnik ovlatenog servisera, a zapisnik je duan uvati 5 godina. Ako oprema sadri 3 ili vie kg kontrolirane tvari, nositelj zahvata je, prema lanku 7. navedene Uredbe, duan prijaviti ukljuivanje ureaja Agenciji za zatitu okolia na obrascu PNOS elektronikim putem, a prema lanku 8., stavak 5., voditi servisnu karticu na obrascima SK 1 i SK 2.

Redovitim servisiranjem i provjeravanjem ureaja na propusnost, potencijalne tetne tvari se redovito kontroliraju te se ne oekuje proputanje tvari koje bi mogle imati znaajan negativan utjecaj.

Na prostoru biokompostane mogua je pojava neugodnih mirisa (amonijak, merkaptani, sumporovodik) koji potjeu od anaerobne razgradnje organske tvari koji mogu nastati ako se procesom kompostiranja ne upravlja na odgovarajui nain odnosno ne osiguraju se odgovarajui uvjeti za aerobnu razgradnju.

Pravilnim provoenjem procesa kompostiranja ne oekuje se pojava neugodnih mirisa koja bi negativno utjecala na kvalitetu zraka na podruju lokacije zahvata.

4.1.2.Voda

Mogui utjecaji tijekom izgradnje

Mogue je sluajno izlijevanje naftnih derivata i drugih opasnih tvari u vodu tijekom graevinskih radova i transporta. Ovaj utjecaj je mogu uslijed akcidentnih situacija, a najei uzrok su nepanja radnika ili kvar strojeva. U sluaju izlijevanja opasnih tvari potrebno je sanirati mjesto oneienja upotrebom sredstva za upijanje kako bi se sprijeio ili umanjio negativan utjecaj na vode, a oneieno sredstvo predati ovlatenom sakupljau opasnog otpada na zbrinjavanje.

Mogui utjecaji tijekom rada

Na lokaciji zahvata nastajat e sljedee vrste voda: Sanitarne otpadne vode, Tehnoloke otpadne vode, iste oborinske vode, Oborinske vode s prometno-manipulativnih povrina, Procjene vode iz biokompostane.

Unutar Gospodarske zone Riino polje izvedena je kanalizacijska mrea, no ona e biti putena u pogon tek po zavretku izgradnje proistaa otpadnih voda. Stoga je cjelokupna odvodnja kompleksa projektirana na nain da se vode sakupljaju u vodonepropusnim sabirnim jamama, koje omoguuju prepajanje na kanalizacijsku mreu kada ona bude u pogonu.

52

Odvodnja svih vrsta otpadnih voda rijeena je razdijelno.

Sanitarne otpadne vode iz sanitarnih vorova i kuhinje odvode se u zasebnu vodonepropusnu sabirnu jamu kapaciteta 52,65 m3. Voda iz kuhinje se prije uputanja u sabirnu jamu proputa kroz mastolov. Sadraj sabirne jame e se predavati ovlatenom poduzeu na zbrinjavanje svakih 30 dana.

Tehnoloke otpadne vode iz objekta za preradu voa i povra, proizvodnju meda i tjestenine e se proiavati na separatoru zapremine 3.500 l i kapaciteta 10 l/s. Tehnoloke otpadne vode iz objekta za preradu mesa e se proiavati na taloniku. Stroj za pranje vune ima integriran sustav proiavanja sa separatorom i talonicom, a nakon proiavanja voda se odvodi u sabirnu jamu. Obje vrste tehnolokih voda (vode iz prerade voa i povra i vode iz prerade mesa i pranja vune) e se prikupljati u zajednikoj vodonepropusnoj sabirnoj jami zapremine 67,50 m3. Sadraj sabirne jame e se predavati ovlatenom poduzeu na zbrinjavanje svakih 20 dana.

Za isputanje otpadnih tehnolokih voda u sustav javne odvodnje, nositelj zahvata je obvezan prema, lanku 152. Zakona o vodama (Narodne novine br. 153/09, 63/11, 130/11, 56/13 i 14/14), ishoditi vodopravnu dozvolu od Hrvatskih voda. Vodopravnom dozvolom se propisuju doputene koliine otpadnih voda, granine vrijednosti emisija, obveza monitoringa i dostavljanja podataka te druge obveze.

iste oborinske vode s krovova graevine e se isputati u melioracijske kanale na k.. br. 2001 i 2002, k.o. Stari Slatinik.

Oborinske vode s prometno-manipulativnih povrina e se odvoditi do separatora ulja i masti, a zatim isputati u melioracijski kanal na k.. br. 2001. k.o. Stari Slatinik.

Otpadne vode iz praonice vozila e se odvoditi do cestovnog slivnika sa separatorom ulja i masti, a koji je dio sustava odvodnje oneienih oborinskih voda s prometno-manipulativnih povrina.

Biorazgradivi otpad e se odlagati na vodonepropusnom platou na lokaciji graevine i kompostirati. Procjedne vode koje nastaju tijekom kompostiranja odvode se u zasebnu vodonepropusnu sabirnu jamu te je na taj nain sprijeen izlazak procjednih voda u okoli, a time i oneienje podzemnih i povrinskih voda. Na kraju kompostiranja se dobiva kvalitetno organsko gnojivo kompost kojeg e koristiti lokalna poljoprivredna zajednica.

4.1.3.Tlo

Mogui utjecaji tijekom izgradnje

Mogue je sluajno izlijevanje naftnih derivata i drugih opasnih tvari u tlo tijekom graevinskih radova i transporta. Ovaj utjecaj je mogu uslijed akcidentnih situacija, a najei uzrok su nepanja radnika ili kvar strojeva. U sluaju izlijevanja opasnih tvari potrebno je sanirati mjesto oneienja upotrebom sredstva za upijanje kako bi se sprijeio ili umanjio negativan utjecaj na tlo, a oneieno sredstvo predati ovlatenom sakupljau opasnog otpada na zbrinjavanje.

Mogui utjecaji tijekom rada

Planirani zahvat predvien je u graevinskom podruju naselja na mjestu postojeih graevina. Stoga nema negativnog utjecaja na tlo u smislu gubitka kvalitetnog poljoprivrednog zemljita.

Biorazgradivi otpad e se odlagati na vodonepropusnom platou na lokaciji graevine i kompostirati. Procjedne vode sa platoa se odvode u vodonepropusnu sabirnu jamu. Na taj nain je sprijeen izlazak

53

procjednih voda u okoli, a na kraju kompostiranja se dobiva kvalitetno organsko gnojivo kompost kojeg e koristiti lokalna poljoprivredna zajednica.

4.1.4.Bioloka raznolikost i ekoloka mrea

Mogui utjecaji tijekom izgradnje i tijekom rada

Na lokaciji zahvata, prema Karti stanita, se nalazi ugroeno ili rijetko stanita C22 Vlane livade srednje Europe. Poljoprivredni inkubator se nalazi na zatienom podruju znaajan krajolik Jelas polje i na podruju ekoloke mree HR1000005 Jelas polje. Na udaljenosti od oko 190 m nalazi se podruje ekoloke mree HR2001326 Jelas polje s ribnjacima.

Lokacija zahvata se nalazi u graevinskom podruju naselja u zoni gospodarske preteito industrijske namjene koje je pod antropogenim utjecajem te se ne oekuje znaajan negativan utjecaj.

Nositelj zahvata je, sukladno Zakonu o zatiti prirode (Narodne novine br. 80/13) i Pravilniku o ocjeni prihvatljivosti za ekoloku mreu (Narodne novine br. 146/14), prije ishoenja graevinske dozvole, pokrenuo postupak prethodne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu te ishodio Rjeenje, Klasa: UP/I 612-07/15-01/06, Ur. broj: 2178/1-03-15-5, izdanu od Brodsko-posavske upanije, Upravni odjel za komunalno gospodarstvo i zatitu okolia, Slavonski Brod, 10. travnja 2015. godine, da je planirani zahvat prihvatljiv za ekoloku mreu te da nije potrebno provesti postupak Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu (Prilog 2.).

Lokacija zahvata se nalazi u znaajnom krajobrazu Jelas polje te je nositelj zahvata ishodio Uvjete zatite prirode, Klasa: 612-07/14-01/49, Ur. broj: 2178/1-03-14-02, izdane od Brodsko-posavske upanije, Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo i zatitu okolia, Slavonski Brod, 25. kolovoza 2014. godine u kojem je utvreno da nije potrebno ishoditi uvjete zatite prirode (Prilog 3.).

4.2.Optereenja okolia

4.2.1.Buka

Mogui utjecaji tijekom izgradnje

Tijekom uklanjanja dotrajalih graevina na lokaciji zahvata kao i tijekom same izgradnje poljoprivrednog inkubatora javljat e se buka koja potjee od graevinske mehanizacije, strojeva i transportnih sredstava. Budui da e se radovi obavljati tijekom dana i da e buka biti u granicama propisanih lankom 17. Pravilnika o najviim doputenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (Narodne novine br. 145/04) ne oekuje se negativan utjecaj na okoli i ljudsko zdravlje.

Mogui utjecaji tijekom rada

Tijekom proizvodnje izvori buke su: Proizvodne linije, Suara, Rashladne komore i kompresor.

Nositelj zahvata je, prema Zakonu o zatiti na radu (Narodne novine br. 71/14 i 118/14), obavezan mjeriti razinu buke u radnoj sredini putem ovlatene osobe jedanput godinje. Prema rezultatima mjerenja ovlatene osobe, poduzimaju se, ako je potrebno, mjere zatite poput osiguranja zatitnih sredstava za djelatnike koji su izloeni pretjeranoj buci.

54

Tijekom proizvodnje, izvori buke su proizvodne linije, suara, rashladne komore odnosno rad kompresora, te vozila za dopremu sirovina i otpremu gotovih proizvoda. Kompletan tehnoloki proces odvija se u zatvorenom prostoru pa intenzitet vanjske buke uslijed ovih izvora nee biti vei od 80 dB kako je i propisano lankom 5. Pravilnika o najviim doputenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (Narodne novine br. 145/04).

4.2.2.Otpad

Mogui utjecaji tijekom izgradnje

Do oneienja okolia moe doi i uslijed nekontroliranog odlaganja otpada. Tijekom graevinskih radova nastajat e razliite vrste graevinskog otpada (17 00 00) koji e se odvojeno prikupljati prema vrstama na mjestu nastanka. Sav graevinski otpad e se nakon zavretka radova adekvatno zbrinuti u skladu s Pravilnikom o gospodarenju graevnim otpadom (Narodne novine br. 34/08).

Odvojenim prikupljanjem otpada i predajom otpada ovlatenim sakupljaima nee doi do negativnog utjecaja na okoli.

Mogui utjecaji tijekom rada

Tijekom rada tehnologijsko-inovacijskog razvojnog inkubatora nastajat e nekoliko vrsta otpada koje se prema Pravilniku o katalogu otpada (Narodne novine br. 90/15) klasificiraju kao:

02 02 02 Otpadno ivotinjsko tkivo 15 01 01 Papirna i kartonska ambalaa 15 01 02 Plastina ambalaa 15 01 03 Drvena ambalaa 19 08 10* - Mjeavine masti i ulja iz separatora ulja, koje nisu navedene pod 19 08 09 19 08 14 Muljevi iz ostalih obrada industrijskih otpadnih voda koji nisu navedeni pod 19 08

13* 20 02 01 Biorazgradivi otpad 20 03 01 - Mijeani komunalni otpad

Otpadno ivotinjsko tkivo e se privremeno skladititi na mjestu nastanka u hlaenim kontejnerima, a zatim predavati ovlatenoj pravnoj osobi na zbrinjavanje.

Papirna i kartonska ambalaa, plastina ambalaa i drvena ambalaa e se odvojeno prikupljati u zasebnim spremnicima te predavati ovlatenim pravnim osobama na zbrinjavanje.

Mjeavina masti i ulja iz separatora ulja je otpad koji nastaje na separatorima s prometno-manipulativnih povrina i stanice za poljoprivrednu tehniku. Mulj nastao na separatorima se povremeno isti, a sadraj se predaje ovlatenoj pravnoj osobi na zbrinjavanje.

Muljevi iz ostalih obrada industrijskih otpadnih voda su muljevi koji nastaju na separatorima iz pogona za preradu voa i povra te iz pogona za preradu mesa i sirove vune. Mulj nastao na separatou iz pogona za preradu voa i povra e se kompostirati u biokompostani na lokaciji zahvata. Mulj nastao na separatoru u pogonu prerade mesa e se predati ovlatenom sakupljau otpada na zbrinjavanje. Mulj nastao od pranja sirove vune e se kompostirati u biokompostani na lokaciji zahvata.

Tijekom proizvodnje nastajat e velike koliine biorazgradivog otpada (oko 200 kg dnevno) koji e se kompostirati na lokaciji zahvata na vodonepropusnom platou - biokompostani. Za navedeno kompostiranje, nositelj zahvata mora ishoditi dozvolu i adekvatan prostor za gospodarenje otpadom (prikupljanje i obradu biorazgradivog otpada-kompostiranje). Navedeno mora biti u skladu sa Zakonom o odrivom gospodarenju otpadom (Narodne novine br. 94/13), Pravilnikom o gospodarenju otpadom

55

(Narodne novine br. 23/14 i 51/14) i Pravilnikom o nusproizvodima i ukidanju statusa otpada (Narodne novine br. 117/14). Dobiveni kompost e se upotrijebiti za gnojenje poljoprivrednih povrina lokalnih poljoprivrednika.

Mijeani komunalni otpad nastajat e u svim objektima unutar poljoprivrednog inkubatora. On e se odlagati u za to predviene kontejnere koje e redovito prazniti lokalno komunalno poduzee.

Tijekom proizvodnje e nastajati vee koliine raznih vrsta otpada. Postupanjem s otpadom na gore navedeni nain ne oekuju se negativni utjecaji na okoli.

4.3.Mogui utjecaji u sluaju akcidentnih situacija

U kompleksu e se primjenjivati standardi i procedure s ciljem sprijeavanja nesrea koje imaju svrhu zatite ljudi, imovine i okolia.

Nositelj zahvata e povremeno provoditi edukaciju zaposlenika s ciljem upoznavanja moguih izvora oneienja okolia, mjera sprijeavanja oneienja, nain koritenja opreme i sredstava za sprijeavanje irenja i uklanjanja oneienja. Takoer e se provoditi provjere osposobljenosti zaposlenika i ispravnost opreme, ureaja i graevinsko-urbanistikih rjeenja ime se znaajno smanjuje rizik od nastajanja ekoloke nesree.

4.4.Kumulativni utjecaj

Predmetna graevina nalazi se u gospodarskoj zoni Opine Brodski Stupnik. Oko lokacije zahvata se nalaze poljoprivredne povrine i nekoliko graevina gospodarske namjene. Postojee graevine kao i predmetna graevina mora imati zadovoljenje kriterije isputanja eventualnih tehnolokih otpadnih voda u sustav javne odvodnje, kao i zadovoljenje kriterije zbrinjavanja otpada te se ne oekuje negativan kumulativni utjecaj navedenih graevina na okoli. Rubno podruje naselja Brodski Stupnik udaljeno je oko 1.500 m navedenih graevina, stoga se ne oekuje ni zajedniki negativan utjecaj u vidu buke ili smanjenja kvalitete zraka.

4.5.Vjerojatnost znaajnih prekograninih utjecaja

Zahvat nee imati prekograninih utjecaja.

56

5. MJERE ZATITE OKOLIA

Planiranim zahvatom obuhvaeno je ruenje postojeih dotrajalih graevina te izgradnja poljoprivrednog inkubatora na mjestu postojeih graevina. Unutar poljoprivrednog inkubatora predviene su gospodarske djelatnosti koje imaju potencijalan negativan utjecaj na okoli prerada i skladitenje voa i povra, prerada mesa, prerada sirove vune, popravak poljoprivrednih strojeva i kompostiranje. Analizom utjecaja zahvata na sastavnice okolia i optereenja okolia utvreno je da se ne oekuju znaajni negativni utjecaji. Planirani zahvat izgradnje poljoprivrednog inkubatora je u skladu s vaeim propisa te se ne iskazuje potreba za dodatnim propisivanjem mjera zatite okolia.

Mjere zatite okolia koje proizlaze iz vaee zakonske regulative su sljedee:

Mjere zatite okolia tijekom izgradnje poljoprivrednog inkubatora Tijekom izgradnje koristiti samo ispravnu i redovito servisiranu graevinsku mehanizaciju i

strojeve koji ne isputaju oneiujue tvari u zrak iznad graninih vrijednosti emisije. Tijekom izgradnje koristiti samo ispravnu i redovito servisiranu graevinsku mehanizaciju i

strojeve kako bi se sprijeilo izlijevanje goriva ili ulja. U sluaju izlijevanja opasnih tvari potrebno je sanirati mjesto oneienja upotrebom sredstva

za upijanje kako bi se sprijeio ili umanjio negativan utjecaj na vode i tlo. Tlo od iskopa odloiti u stranu za kasnije hortikulturno ureenje. Graevinski otpad odvojeno prikupljati na mjestu nastanka, a nakon zavretka radova predati

ovlatenom sakupljau graevinskog otpada. Komunalni otpad sakupljati u spremnik za komunalni otpad te predati na zbrinjavanje lokalnom

komunalnom poduzeu. S ciljem sprijeavanja buke tijekom graevinskih radova koristiti strojeve niske razine buke, a

radove obavljati tijekom dnevnog razdoblja. Mjere zatite okolia tijekom rada poljoprivrednog inkubatora

Zrak Tijekom proizvodnje koristiti samo ispravna i redovito servisirana transportna vozila i

poljoprivrednu mehanizaciju koja ne isputa oneiujue tvari u zrak iznad graninih vrijednosti emisije.

Redovito servisirati ureaje za loenje. Obavljati povremena mjerenja oneiujuih tvari u zrak iz ureaja za loenje najmanje

jedanput u dvije godine. Mjerenje obavlja ovlatena osoba. Podatke o emisijama oneiujuih tvari u zrak dostavljati u Registar oneiavanja okolia

(ROO). Redovito servisirati i provjeravati proputanje svih ureaja za hlaenje. Provjeru proputanja

obavlja ovlateni seviser. Zapisnike o servisu i provjeri proputanja uvati 5 godina. Ako oprema za hlaenje sadri 3 ili vie kg kontrolirane tvari, nositelj zahvata je duan prijaviti

ukljuivanje ureaja Agenciji za zatitu okolia na obrascu PNOS elektronikim putem te voditi servisnu karticu na obrascima SK1 i SK2.

Voda

Sustav odvodnje projektirati, graditi i odravati tako da se osigura ispravnost i vodonepropusnost.

Prije putanja u rad sustava odvodnje, potrebno je kontrolirati vodonepropusnost i ishoditi potvrdu o sukladnosti graevine s tehnikim zahtjevima.

57

Ishoditi Vodopravnu dozvolu za isputanje otpadnih tehnolokih voda u sustav javne odvodnje.

Do izgradnje kanalizacijske mree, sanitarne otpadne vode odvoditi u zasebnu sabirnu jamu, a vode iz kuhinje prethodno proistiti na mastolovu.

Do izgradnje kanalizacijske mree, tehnoloke otpadne vode odvoditi u zasebnu sabirnu jamu, koje su prethodno proiene na separatoru.

Sabirne jame izvesti od vodonepropusnog betona te je podvrgnuti kontroli vodonepropusnosti i ishoditi potvrdu o nepropusnosti.

Pranjenje sabirnih jama ugovoriti s ovlatenim poduzeem. Nakon izgradnje kanalizacijske mree, potrebno je prikljuiti se na istu. iste oborinske vode odvoditi u melioracijski kanal bez prethodnog proiavanja. Oborinske vode s prometno-manipulativnih povrina i otpadne vode iz stanice za

poljoprivrednu tehniku odvoditi u melioracijski kanal nakon prethodnog proiavanja na separatoru ulja i masti.

Biorazgradivi otpad kompostirati na lokaciji zahvata (biokompostana) te je koristiti kao vrijedno organsko gnojivo.

U sluaju akcidentne situacije (izlijevanja goriva, maziva ili drugih opasnih tvari), sanirati mjesto oneienja sredstvom za upijanje, a s oneienom tvari postupati kao s opasnim otpadom, odnosno predati ga ovlatenoj pravnoj osobi na zbrinjavanje.

Tlo Sustav odvodnje, sabirne jame i plato za kompostiranje izvesti od vodonepropusnog materijala

te kontrolirati na vodonepropusnost. Biorazgradivi otpad kompostirati na lokaciji zahvata (biokompostana) te ga koristiti kao

vrijedno organsko gnojivo. U sluaju akcidentne situacije (izlijevanja goriva, maziva ili drugih opasnih tvari), sanirati

mjesto oneienja sredstvom za upijanje, a s oneienom tvari postupati kao s opasnim otpadom, odnosno predati ga ovlatenoj pravnoj osobi na zbrinjavanje.

Ekoloka mrea i bioloka raznolikost

Ne propisuju se mjere.

Otpad Sve vrste otpada koje nastaju na lokaciji odvojeno prikupljati u zasebne spremnike te

predavati ovlatenim sakupljaima na zbrinjavanje. Mijeani komunalni otpad odlagati u spremnike za komunalni otpad koje e zbrinjavati lokalno

komunalno poduzee. Osigurati hlaeni spremnik za privremeno odlaganje uginulih ivotinja. Predavanje uginulih ivotinja na toplinsku preradu ugovoriti s ovlatenom pravnom osobom. Za svaku predanu poiljku otpada popuniti pratei list kojeg ovjerava sakuplja otpada te ga

uvati 5 godina Za svaku vrstu otpada, potrebno je voditi Oevidnik o nastanku i tijeku otpada. Ako nositelj zahvata godinje proizvede vie od 200 kg opasnog otpada duan je napraviti

Plan gospodarenja otpadom za razdoblje od 5 godina. Ako je godinja koliina neopasnog otpada vea od 2 t i/ili vea od 50 kg opasnog otpada,

podatke iz Oevidnika je potrebno prijaviti u Registar oneiavanja okolia najkasnije do 31. oujka tekue godine za prethodnu godinu nadlenom uredu u upaniji.

Muljevi koji nastaju na separatorima iz pogona za preradu voa i povra kompostirati u biokompostani na lokaciji zahvata.

Mulj iz pogo