GODINA 15. VELIKA GOSPA, 2017. BROJ: 1. (32.)

LIST ŽUPE UZNESENJA MARIJINA LIST ŽUPE UZNESENJA MARIJINA BILICEBILICE

PomišljPomišljaajj

POMIŠLJAJ A

LIST ŽUPE UZNESENJA MARIJINA - BILICE

Godina 15. VELIKA GOSPA, 2017. Br. 1. (32.)

ŽUPNIKOVA UVODNA RIJEČ

POMIŠLJAJ 1

Dragi župljani,stigla je naša fešta. Fešta velike

Božje ljubavi prema nama i našoj nebe-skoj Majci Mariji, Gospi od Pomišljaja.

Nadam se da emo se za tu našu fe-štu doli no pripremiti i da e nam u tome pomo i i naš župni list „Pomišljaj“ sa svojim raznolikim lancima i vijestima iz naše župe. vrsto se nadam da e nas posebno pripremiti neposredna duhovna obnova, ve tradicionalna trodnevnica, pred samu svetkovinu Uznesenja Ma-rijina na Nebo ili Gospe od Pomišljaja, kako je mi od milja nazivamo.

Ta nas svetkovi-na podsje a na veliko otajstvo i milost Bož-je dobrote i ljubavi prema nama, njegovoj voljenoj djeci. Naime, kao što je Mariju, Majku Božju nagradio uznesenjem na Nebo „dušom i tijelom“, tako se i mi nadamo da emo jednog dana biti proslavljeni kod Gospodina. Ova nam Marijina svetkovina pomaže da spoznamo

kako naš život ovdje na zemlji, ma kako bio lijep i dobar ili težak i nesnosan, nije kraj nego je to samo jedno poluvrijeme našeg životnoga puta ili natjecanja. Na kraju našeg ovozemaljskog životnog na-tjecanja o ekuje nas „uznesenje“ u novi, ljepši, kona ni život. Život u kojem gle-damo našeg nebeskog Oca. Taj život ve ima naša nebeska zaštitnica i zagovorni-ca Majka Marija Gospa od Pomišljaja.

Mislim da smo ve od prošle svetko-vine zapo eli s daljnjom pripremo za našu feštu. Barem svaki dan izmolimo jednu Zdravomariju ako ne i više od toga...

Ta nam molitva svakodnevno doziva u sje anje Marijinu ulo-gu u otajstvu spasenja i njezin svakodnevni zagovor kod Gospodi-na „za nas grešnike“.

I ove emo godi-ne otvoriti svoje srce i dušu našoj nebeskoj Majci, Gospi od Po-mišljaja. Zahvaliti joj za svaku primljenu i uslišanu molitvu, za naše duševno i tjele-sno zdravlje, za našu

PomišljPomišljaajj

Primi, primi mila Majko...

2 POMIŠLJAJ

RIJEČ ZA TEBE

obitelj, za našu župu, našu Domovinu i našu Crkvu.

Zapjevati iz sveg grla i srca: “ uj nas Majko nado naša, k Tebi vapimo mi svi. Svak Ti srca sad iznaša, srca puna ljubavi. Primi, primi mila Majko naša srdašca, to je sve što mogu dati Tvoja dje ica“. Srce je najvažnije od svega. Po-sebno kad je još puno ljubavi, kako pjeva pjesma, onda je mir, sre a, radost, dare-žljivost, blagost, dobrota, uzdržljivost, poniznost... u nama, u našim obiteljima, u našoj župi, i svuda oko nas. Onda naš život i naše srce ima vremena i za Mariju Majku našu i Majku Božju i za sve majke i o eve, mlade i djecu s kojima se susre-emo i živimo ovdje na zemlji.

Kad je Marija nada naša, k njoj upi-remo svoje poglede i svoje srce, svoje molitve, svoje zahvale, svoje hvalospje-ve i svoje pogreške i s pouzdanjem mo-limo „moli za nas grešnike...“

Naša Majka Marija ima i vremena i mjesta za sve nas - njezinu djecu u potre-bi, nevolji, bolesti, tuzi, neraspoloženju, jadu, bezna u, o aju... Rado e nam po-mo i svojim zagovorom kod svoga Sina Gospodina našega Isusa Krista. A on li-je i i ozravlja sve umorne i optere ene...

Majka Marija rado e primiti naša „srdašca“, posebno ona koja su puna ljubavi, ali primit e i ona koja imaju poteško a s ljubavlju, ili ona koja su ispunjena nemirom, mržnjom, zlo om, o ajem, zavisti, nesre om...

Ona srca puna ljubavi u vrstit e u ljubavi i u initi ih još radosnijima i sret-

nijima, a ona srca ispunjena zlo om i opakoš u (ako ho emo i želimo) o istit e i ispuniti sre om, mirom, dobrotom,

radoš u, zadovoljstvom...Nadam se,dragi župljani, da ete

s ljubavlju primiti ovaj broj našeg žu-pnog lista i rado pro itati razne pou ne lanke te lanke o doga ajima u našoj

župi, te tako s pomo u Njegovom pri-premiti i otvoriti naše srce za feštu Gos-pe od Pomišljaja.

Dragi župljani, svima iskreno že-lim da svoja srca pripremite, a preko vas i srca vaših gostiju i prijatelja i svih ho-do asnika koji e do i u Bilice, za našu feštu Gospe od Pomišljaja.

A ti draga naša Gospe, pogledaj nas, usliši nas, primi „srdašca“ naša i moli za nas.

To je želja i molitva vašeg župnika fra Ante.

Svi molimo, znamo ponešto i re i o molitvi. Ali veliko je pitanje znade-

moli što je molitva te zna enje molitve u osobnom i obiteljskom životu krš an-ske (pa i ljudske) zajednice?

ovjek - bi e koje moliAko po emo od injenice, a ona je

neosporna, da je ovjek je dino bi e koje može svjesno moliti i koje je na jedan ili drugi na in kroz svoju povijest to i-nio i ini, onda je neminovno zaklju iti da molitva ini sastavni dio ljudskog bitka, ljudskoga svagdanjeg življenja i nje gova odgoja. Kriza koja je zahva-tila današnji svijet, današnjeg ovjeka, obitelji i šire zajednice, bez sumnje je kriza koju je izazvao ne stanak, zaborav molitve kod pojedinca, u obi teljima… Papa Franjo kaže: “Navje a je kriza koja je zahvatila odgoj upravo zatvore-nost/zaborav trascedencije“. Posljedice su vidljive na svakom koraku.

“ ežnja za Bogom upisana je o-vjeku u srce” (KKC, 27). Ako se ta dubinska ežnja zaboravi ili ako se ne osje a, to je znak, kao i kod drugih du-binskih/istinskih po treba, da je organi-zam bolestan i da ga treba lije iti. To je razlog radi kojeg e sv. Ivan Pavao II. tako žarko preporu iti molitvu, poseb-no molitvu u obitelji: “Molitva treba postati odre uju om sastojnicom Go-dine obi telji u Crkvi: molitva obitelji, molitva za obitelj, mo litva s obitelji.“ Mole i postajemo jasniji, razumljiviji sami sebi, jer bivamo bliži Bogu. Tre-

nutak u kojem živimo postat e nam shvatljiviji i naše djelo vanje u svijetu svrsishodnije. ovjek mole i potvr u-je “to što jest“ i istovremeno izražava “obvezu da postane ono što treba biti.“ Upravo to odre uje ovjeka kao bi e koje treba izgra ivati/odgajati. U toj izgradnji/odgoju mo litva zauzima jed-no vema važno i povlašteno mjesto.

POMIŠLJAJ 3

MOLITVA

Naučiti moliti znači naučiti živjeti

Istinski živjeti zna i moliti i istinski moliti zna i živjeti. Tko živi molitveno on živi aktivno, on nikad nije sam i on nikada nije besposlen. Kada ovjek za-boravi to životno, aktivno zna enje mo-litve, on prestaje živjeti aktivno, on po-staje igra ka svekolikih zbivanja koja su

Procesija na slavlju Prve sv. pričesti

4 POMIŠLJAJ

površinska, trenutna i trenutno su ugod-na. Kriza u kojoj se našao današnji o-vjek, posebno mladi, upravo je nestanak molitve, molitvenog života po kojoj se živi svakodnevnica i život kao cijelina.

Postati svjestan i povratiti molitvu u osobni i obiteljski život, u iti i nau-iti, posebno mladog ovjeka, moliti

zna i osoboditi ga za život, pomo i mu da se na e, a ne samo trenutno sna e,da aktivno, kriti ki i odgovorno sudjeluje u životnim doga anjima i da bez straha

tehnologije, znanosti u onom uskom po-imanju, ali na polju etike, mo rala on je ostao patuljak, jer su te vrijednosti vri-jednosti ovjeka kao transcendental nog bi a, a tran scendencija se u svoj svojoj punini o i tuje u mo litvi.

Današnji je ovjek za si en svim i sva im, ali se isto vremno osje a pra-znim, što je opet po sljedica za borava molitve u osobnom i obi teljskom životu. Današnjem je ovjeku potrebna svagda-nja pot pora. On se brzo ra zo ara, gubi

MOLITVA

kro i prema budu nosti. Zato je mo-litva jedna od bitnih sastavnica kako osobnog tako i obiteljskog (odgojnog) života pojedinaca i obitelji.

Što nedostaje današnjem ovjeku?Svako nepristrano promišljne današ-

njeg vemena i ovjeka može veoma lako zaklju iti da današnji ovjek ima zna-nja, ali mu nedostaje mudrost koja može biti samo plod molitve. Današnji ovjek bilježi velike ko rake na polju tehnike i

vjeru i povjerenje, bježi u svijet stvari, jer mu nedo staje ona te meljna potpora vjere, nade i ljubavi, što se opet dobiva u molitvi. Današnji ovjek jednostavno ima sve, osim onoga što se otkriva, pre-poznaje i do biva u molitvi i kroz moli-tvu, a to je prava istina o samom sebi,o stvarima, ljudima i doga ajima.

Današnjem ovjeku nedostaje mje-ra po kojoj e sve ono što je - biti samo ono što je, ništa više i ništa manje.To

POMIŠLJAJ 5

je glavni problem ovjeka otkako je o-vjek, samo što se on s vremnom pove-ava, jer je ovjek sve više i više ohra-

bren i zaveden napretkom, zaklju io da je dostatan sam sebi. On nije svjestan da se ono pred im se nalazi može rje-šavati samo uz pomo koja dolazi preko molitve koja mu pokazuje da je on tije-lo, duh, duša, sadašnjost i vje nost.

Sv. Ivan Pavao II. u zaklju nim mi-slima svoje enciklike Redemptor hominis kaže: “Samo molitva može u initi da svi

susre e sebe i objavljuje se sebi samo-me. U molitvi postoje dva bitna susreta i dva bitna objavljenja - Boga i ovje-ka. Katekizam Katoli ke Crkve nas u i: “Kako se postupno Bog objavljuje o-vjeku, otkriva ovjeka njemu samom.”

Zaboravljaju i ili odbacuju i moli-tvu, ovjek je nesvjesno za bo ravio i od-bacio bitnu i temeljnu odrednicu svojeg ži vota, ono prema emu se on i, samo on, može prepoznati, izdvojiti, nadi i. Zna ajno je da upravo u molitvi i po

MOLITVA

ti veliki zadatci i sve teško e što slijede jedna za drugom ne postaju izvorom kri-ze, nego prilikom i uporištem sve zrelijih uspjeha na putu Božjega naroda prema Obe anoj Zemlji, u ovom vremenu povi-jesti uo i kraja drugog tisu lje a.”

Problemi mogu biti rješavani samo ukoliko ovjek sam sebe spozna, a on to može najbolje i u najve em stupnju pre-ko molitve po kojoj se susre e i u kojoj mu se objavljuje Bog. Tu ovjek istinski

molitvi ovjek najjednostavnije i najdu-blje otkriva svoju prepoznatljivu osob-nost koja se o ituje u svoj svojoj veli-ini, ali i krkosti. Ljudsko ja u molitvi

lakše spoznaje dubinu, visinu i širinu svoga osobnog bi a.

To vrijedi tako er za obitelj koja nije samo osnovna stanica društva nego upravo posjeduje vlastitu osebujnost. Problem je u tome što malo molimo ili mo limo iz dužnosti. A molitva nije duž-

nost nego potreba ovjeka. To je glavni nedostatak današnjeg ovjeka i obitelji...

Povratak molitviPovratak ovjeka sebi i rješavanje

njegovih poteško a, koje se posebno o ituju u bezna u, bezizlaznosti, osa-mljenosti, napuštenosti i zatvorenosti može se dogoditi samo po vratkom o-vjeka svetom, što se o ituje kroz molitvu i u molitvi, u emu se onda ovjek spo-znaje, pojašnjava i prepoznaje kao bi e koje se poja vilo jer je Netko razložno to htio iz ljubavi i odredio mu je beskrajno bivstvovanje. To se upravo najavljuje, prepoznaje i doživljava u molitvi.

Tako dolazimo do srži molitve oko koje se stvara ovjek, molitve kao ža rišta koje rasvjetljuje ovjeka, molitve kao bitnog imbe nika ljudskog života po ko-

jem ovjek ula zi u odnos s Onim koji ga je htio, koji ga je ljubio, koji mu je odre-dio vje nost. Tek u molitvi i preko mo-litve ovjek dolazi do svoje cje lo vi tosti i ra zumljivosti, jer se susre e s Izvorom svojeg ovještva - su sre e se s Bogom. “ ovjek je tek u Bogu spo soban da obu-hvati sve st vari i ljude. To dolazi do izra-žaja u molitvi koja je uspinjanje, težnja, sudio ništvo i sjedinjenje“ ( R. Guardini).

Molitva - ku a ovjekaMolitva zahva a i nadilazi ovjeka.

Ona je srž, izvorište i stjecište ovjeka, njegova ku a u kojoj stanuje, iz koje iz lazi u svijet i u koju se vra a. ovjek se može osje ati ovjek samo ako se potvr uje kao subjekt, ako iz sebe izlazi, stvara od-nos i ako ga taj odns poti e na promjenu, jer ovjek nije završen, on se neprestano ra a. Upravo nam to molitva pokazuje: potvr ivanje i prihva anje, izlaženje i po-vratak, putovanje i novo ra anje.

6 POMIŠLJAJ

MOLITVA

Krštenje Mara Milana Ćaleta

Krštenje Marije Bačić

POMIŠLJAJ 7

MOLITVA

Sve drugo što ovjek posjeduje, po emu se izražava i predstavlja, pokazuje

dvojnost, razjedinjenost. Je dino moli-tva tome iz mi e i može sve te dvojnosti i razdijeljenosti, koje su stvar nost naše privre menosti, do vesti do suvislosti i sklada. Zašto? Zato što se ovjek po mo-litvi, kako napomenusmo, susre e s Bo-gom i sa samim sobom. U tom susretu se postupno Bog objavljuje i otkriva ovje-

Kraj za tvoj po etakovjeku je s Bogom teško, ali bez

Boga ovjek nema izlaza. ovjek se treba odlu ivati i odlu iti izme u pu-tovanja i lu tanja. Odgovor na naj dublja pitanja koja ovjeka progone i izazivaju nije u njemu, a nije ni kod drugih ljudi. On se nalazi u Bogu. Bogu se otkriva i Bog se otk riva po molitvi. A otkriti Boga zna i otk riti tajnu, na i odgovor, smi sao, života. U mo litvi otkrivamo cjelovitu sliku ovjeka. Po njoj vi dimo dalje, više, dublje, šire, iza svih doga a-nja o koja se svakod nevno spo ti emo. Molitva ne mijenja stvari i doga aje, ona mijenja moli telje, njihove poglede, razmišljanja, zaklju i vanja, sta vove.

Zato po etak obnove i preporoda pojedinca, obitelji, naroda treba po eti, trajati i nadahnjivati se u molitvi. Moliti zna i na i vremena za sebe da bismo ga istinski i blagoslovno našli za svoju obi-telj i za svakog ovjeka kojeg susretnemo na životnom putu. Zato molitva treba po-stati konstitutivni dio našeg života i živ-ljenja. “Ne prestano molite” (Lk 18, 1).

“Mi vjerujemoda molitva nije sve, ali sve treba zapo eti molitvom.Mi vjerujemoda onaj tko nau i molitinau i živjeti.” (A. G.)

Zato nas s pravom u i Katekizam Katoli ke Crkve: “Ne moli se kada se ima vremena, nego se uzima vrijeme za molitvu.”

Fra Jure Šimunovi

ku i ovjeka otkriva njemu sa mome. o-vjek sebe može shvatiti i prihvatiti po-laze i od Boga. ovjek je u ko na nom smislu ovjek, upravo onoliko ko liko Boga doživljava i njemu se oda zivlje/otvara/prepušta. Traženje i tuma enje ovjeka izvan Boga za ovjeka je uvijek

bilo poniženje i u samom ovjeku stva-ralo mu ninu bezizlaznosti i besmisao.

MOLITVA

Majko, Isus Krista!Zaštitnice sve svoje djece,jer mi jesmo djeca Gospodina,udijeli nam milost svoju, krasna.

Očuvaj nas i budi nam poticaj,u ovim teškim vremenima,kao što si nas tješila, dok smoljubav za Isusa stvarali danima.

Zaštiti nas majčinskom ljubavi,i čuvaj od uboda iglom sa seta,sve začete živote da se rode,da se pup slobodno rascvjeta.

Majko, u nebo uzvišena,povjeravamo Ti naše brige,da odlučno u svakom vremenu tuge,pomogneš u odrastanju nevino rođenih.

Da odgojem Isusove ljubavi,imaju rdost života i sreće,i izmoli Majko, Duha da se ustrajnošću,predamo našim malim bolima suprotne,velikim Isusovim ranama.

Gospodine, Oče Nebeski nas malih,pod zagovorom majčinske zaštite,daj nam snage i strpljenja zaublažavanje rana u životnim borbama.

Majko, daj da uvijek Tvoga Sinai tvoju ljubav za milost nosimo u srcu,da vaše svjetlo bude naš put spasenjavječnog mirovanja po Isusu Kristu našemGospodinu. AMEN

Marija Slavica-Golub

8 POMIŠLJAJ

Obraćanje Majci Mariji

UvodPrema nauku Katoli ke Crkve,

muška osoba i ženska osoba me usob-no uspostavljaju ženidbeni savez koji je po svojoj naravi usmjeren k dobru že-nidbenih drugova te k ra anju i odgoju potomstva (kan. 1055, § 1; II. vat. sa-bor, Radost i nada, br. 50). Papa Franjo u Apostolskoj posinodalnoj pobudnici “Amoris laetitia - Radost ljubavi“, u br. 172. kaže : “Svako dijete ima pravo na ljubav od majke i oca, oboje su nužni za djetetov cjelovit i skladan razvoj (...) Poštovati djetetovo dostojanstvo zna i potvrditi njegovu potrebu i njegovo pri-rodno pravo da ima majku i oca.”

1. Uloga oca u braku U Zakoniku kanonskoga prava

iz 1983. u kan. 1055, § 1. itamo “muš-ka i ženska osoba uspostavljaju ženid-beni savez”. Tu mušku osobu u braku nazivamo otac djeteta. Uloga je oca u braku da doprinese, kao muškarac, zajedništvu života u braku, zajedno sa svojom ženom i djecom. O instvo u

OČINSTVO

OČINSTVObraku uklju uje dvoje: ra anje i odga-janje potomstva.

Od rije i otac imamo rije “o in-stvo”. Za rije „o instvo“ mogli bismo re i da ono ozna ava ulogu oca, služ-bu oca u obitelji. Nešto sli no kao što ženidba (matrimonium) ozna ava maj-inu službu. O instvo i maj instvo dva

su razli ita roditeljska poslanja. Prema nauku Katoli ke Crkve muškarac i žena su djelitelji sakramenta ženidbe. Muže-vi odnsono o evi zajedno sa svojim že-nama trebaju vršiti ulogu roditeljskoga poslanja, a ona se o ituje u ispravnom radu na potpunom razvoju ovjeka u zi kom i duhovnom pogledu: u u e-

nju, molitvi i krš anskoj svakodnevnoj praksi roditelja. Na prvom mjestu ovdje bih naglasio zajedni ku molitvu sa svo-jom djecom, pou iti ih kako primati sa-kramente Crkve. Crkva danas više nego ikada poti e roditelje da sa svojom dje-com itaju, u svojim obiteljima, Bibliju (Lectio divina). Uloga/služba oca u obi-telji ili op enito uloga oca u odnosu na dijete nije samo biološka: ona najprije

uklju uje muškar evu (o evu)suradnju sa ženom- majkom, posebno kod ra a-nja i odgoja djeteta što zahtjeva tako er i potpunu suradnju sa ženom oko odga-janja potomstva.

2. Otac odgaljatelj djetetaOtac treba biti odgajatelj djeteta

poput majke. On treba utjecati na du-hovni i tjelesni razvoj djeteta. O ev utjecaj na razvoj djeteta treba biti u za-jedni koj pomo i kod potpunog sazri-jevanja djeteta u ovjeka-sazrijevanja u tjelesnom i duhovnom smislu; u moral-nom i vjerskom smislu te u kulturnom smislu. Otac e najviše utjecatina sa-zrijevanje djeteta kod pružanja potpune o inske ljubavi. Tu otac treba pokazati

svu mušku vještinu, posebno oko brige i njege djeteta. O evi trebaju znati da dijete ve osje a razli itost o eve bri-ge od maj inske brige. Djetetu treba obostrana briga, briga oca i majke. Bri-ga oca prema djetetu je nezamjenjiva. Posebno na to upozoravaju mnogi psi-holozi i odgojitelji. Djetetu treba otac i majka jer je na po etku Bog stvorio muško i žensko kao potpunoga ovjeka. Nekada se govorilo eljade, a ono zna i i muškaraca i ženu.

3. Dijete je Božji dar Dijete je Božji dar. Ono je o-

vjek ve od za e a. Ono nije samo plod majke nego i oca. Zajedni ki plod. Otac i majka, po njihovoj prirodi, zajedno

utje u na ra anje djeteta i njegov rast kao ovjeka što uklju uje odgoj i ra-zvoj djeteta do punine ovještva. Otac mora doprinositi da se dijete razvije u ovjeka - u potpunoga ovjeka, ovjeka

“dušom i tijelom, sa srcem i savješ u, s umom i voljom” (II. vat sabor. Radost i nada, br. 3).

Veoma je važno ovdje zapaziti kako dijete nije samo maj in plod, ono je Božji dar. To je potpuni ovjek od za-e a, a ne, kako bi neki htjeli, dio maj i-

na tijela kao i drugi udovi. Za eto dijete nije samo maj ino nego i o evo. Uz to je i Božje dijet i lan neke obitelji i ljud-skoga društva. O djetetu odlu uju odgo-vorno i otac i majka. Traži se odgovor-

no roditeljstvo. Odgovorno maj instvo i o instvo prema Božjem daru - djetetu.

Ako je zajedni ko roditeljstvo onda je zajedni ka i odgovornost za dijete. Jednostranost nije dobra. Ona ni emu ne služi osim razaranju zajed-ništva. U Katoli koj Crkvi zajedništvo muškarca i žene slika je zajedništva ili jedinstva Krsta i Crkve. To zajedništvo je Krist podigao na sakrament.

U braku je neprocjenjiva ulo-ga oca. Otac i majka trebaju imati za-jedni ko roditeljstvo: o instvo i maj-instvo. Zajedništvo pretpostavlja ne-

razdruživo jedinstvo. U na elu, otac i majka moraju biti jedinstveni, udruže-ni. Katoli ki je brak sakrament te otac i

majka trebaju postojati u jedinstvu kao što je Katoli ke brak, slika jedinstva Krista i Crkve. Tek potpuno seksualno sjedinjenje oca i majke ine brak plo-donosnim i nerastavljivim sakramen-tom Katoli ke Crkve.

U braku, otac i majka trebaju svim svojim bi em, pridonositi mate-rijalnim i duhovnim potrebama za rast djeteta i to od samoga za etka pa na-dalje. Njihovo zajedni ko dijete, ostaje uvijek njihovo dijete kojemu oni poma-žu na bilo koji mogu i na in. Traži se uzajamna pomo : roditelja i djeteta te djeteta i roditelja. Razumije se prema njihovim mogu nostima. Jedni drugi-ma trebaju pomagati nositi životni teret

i tek e se nakon takvoga djelovanja mo i nazivati, a i biti Kristovi u eni-ci- katolici u pravom smislu te rije i. Dijete u svome razvoju poprima karak-teristike i majke i oca.

Zaklju akU braku je potrebno odgovorno

maj instvo i o instvo i u rije ima i na djelu. O ev primjer poštenog i vjersko-prakti nog života u mnogom utje e na razvoj muškog ele menta potpunoga ovjeka. Muško dijete i žensko dijete,

radi pravilnog i potpunog razvoja, traže primjer oca koji e svojim o instvom, nezamjenjivo, doprinijeti potpunom ra-zvoju ljudske osobe.

Fra Jure Brkan

IZ ŽIVOTA ŽUPE

POMIŠLJAJ 13POMIŠLJAJ 13

Škola u prirodi

Ja sam bio jako uzbu en i sretan dan prije velikog doživljaja kad sam išao

na ekskurziju. Ujutro sam se rano pro-budio i spremio za ekskurziju. Mama me odvezla do škole, malo smo pri e-kali autobus, a kad je došao, svi smo bili uzbu eni i sretni. Ukrcali smo se u autobus i krenuli na velik put.

U autobusu je bilo mnogo djece, vozili smo se i pjevali. Ja sam jako iš ekivao da do emo u hotel, a kad smo došli bilo mi je prelijepo. Ja sam saznao puno novih stvari, uo sam puno novih legendi. Meni je bilo najljepše u ZOO vrtu. U discu je bila luda zabava. Ja sam svaki dan upoznavao nešto novo.

Zadnji dan su mi malo falili rodi-telji i sestre. Kad je došlo poslijepodne, ukrcali smo se u autobus za put ku i. Kad smo se vra ali, svi smo pjevali u autobusu. Meni je na ekskurziji bilo od-

li no, jer sam bio jako sretan i veseo. Kad smo se iskrcali ispred škole, do-ekali su me roditelji, a kad sam došao

ku i donio sam mnoge stvari.Meni je ova ekskurzija bila neza-

boravna, ja bih htio i druge godine i i i ludo se zabaviti.

Antonio Kneži , 4.r.

Četvrtaši ispred kipa bana Jelačića

POSJET VUKOVARU

U 5 sati 10. 06. 2017. smo krenuli iz Bilica prema Gradu Heroju – Vu-

kovaru. Fra Ante je zazvao Božji bla-goslov na nas, našu župu i našu op inu (koja je uvelike pomogla u ostvariva-nju našeg hodo aš a).

Društvo je u autobusu bilo mje-šovito (10-77 g.) a imali smo odli nog voza a Milu Koštana. Putem smo mo-lili krunicu i pjevali duhovne ali i dal-matinske pjesme (kakve bi to bile Bili-ce da nije dalmatinske pjesme?!). Nada Mikulandra pro itala nam je svjedo-anstvo sestre Lucije iz Fatime i neke

zanimljivosti o gradu Vukovaru. Ima-li smo u autobusu i jednu Vukovarku (našu bili ku nevistu Sanju Dragutin),

koja nam je podijelila svoja sje anja na Vukovar. Sje anja su je stegla u grlu i na kraju je samo rekla „Ovo se nije tre-balo dogoditi Vukovaru!“

Iza 13:00 sati stigli smo u samo-stan sv. Filipa i Jakova, gdje nas je do-ekao „lepršavi sve enik“. Tako sam ga

nazvala jer osim što je sijed, kre e se kao povjetarac. Prvo nam je pokazao 14-minutni lm o stradavanju u Vu-kovaru. Slike govore više od rije i, a i naše suzne o i. Nakon toga je naš fra Ante održao u samostanskoj crkvi misu za našu župu i za sve stradale u Vuko-varu. Nakon toga „lepršavi sve enik“ nam je ispri ao o povijesti crkve u ko-joj smo se nalazili. Posebno nas se doj-

14 POMIŠLJAJ

Posjet gradu heroju - Vukovaru

Vijenac za poginule heroje Vukovara

mio križ sa našim Spasiteljem na kojem mu nedostaje ruka i noga. To nas je samo podsjeti-lo s kim smo imali posla.

Zahvalili smo sve eniku na dobrodošlici i na vodi u, koji nas je nadalje pratio. Ni-smo mogli dobiti boljeg vo-di a jer je Mario u Vukovaru živio sa svojim roditeljima, šestero bra e i sestara (hva-la Bogu svi preživjeli); bra-nio Vukovar i iza rata ostao živjeti u Vukovaru. Kroz žitna slavonsko-srijemska polja (kao zlatno more), došli smo na strašno mjesto – Ov aru. Sam ulazak u „Spomen-dom Ov aru“ je potresan jer se ulazi u tamnu prostoriju na ijim se zidovima naizmjeni no pale i gase slike ljudi koji su dali nevini život za svoj grad. Ispod slika na podu je slama (jer su na slami proveli zadnje sate) s njihovim osobnim stvarima. Na sredini prostorije je kugla koja na podu ispi-suje njihova imena, koja vode u rupu prema „vje nom svjetlu“. Nakon toga nas je Mario odveo u polje gdje su ba-cali nevina streljana tijela (kao što su godinama prije u rupu bacali uginulu stoku). Najmla a žrtva imala je 16 go-dina, a me u njima je bila i trudna me-dicinska sestra (tako je nero eno dijete najmla a žrtva). Njihov grijeh je bio što su Hrvati. U tišini i suznih o iju uz molitvu našeg sve enika pomolili smo se za njihove duše (iako vrsto vjeru-jem da ih je naš dobri Gospodin primio u svoje kraljevstvo) i zapalili svije e.

Teško je ovjeku povjerovati da se na tako lijepom, mirnom mjestu sred žitnih polja može dogoditi tako nešto gnjusno, neljudski. Tu su posa ena 261 grma u sje anje na žrtve.

Poslije Ov are otišli smo na mje-sno groblje, gdje smo položili vijence i zapalili svije e za stradale hrvatske branitelje. To mjesto je tužno i potre-sno, a opet dostojanstveno i spokojno. Posebno su nas se dojmili bijeli kri-ževi (kojima je agresor želio pokazati kako civilizirano pokapaju žrtve, za-mazao svijetu o i). Na svakom polju po jedan križ je izdvojen, Mario nam je rekao da je to najstarija žrtva (104 godine ) i najmla a žrtva (6 mjeseci). Mario nam je prenio svoja prijeratna i poslijeratna iskustva pomo u kojih smo mogli sebi do arati barem tra ak života u Vukovaru i dublje osjetiti po-vezanost s patnjama i sudbinom toga predivnog, hrabrog, nesalomljivog hr-

POMIŠLJAJ 15

POSJET VUKOVARU

16 POMIŠLJAJ

Poslije toga smo posjetili „Vodo-toranj“, simbol Vukovara, oko kojeg je skela i po inje se obnavljati. Tu smo se pozdravili s Mariom i zahvalili mu što je dio svog srca prenio u naša. Mislim da bi svatko tko ljubi Hrvatsku barem jednom trebao posjetiti Vukovar. Do-dirnuti tu krvlju natopljenu zemlju, a opet tako plodnu, snažnu, gostoljubivu i ipak sretnu bez obzira na sve proble-me, koji su i dalje prisutni u Vukovaru. Na kraju dana bila sam potresena i tuž-na, ali s velikom vjerom da e naš dobri Gospodin, koji je oslobodio ovaj grad, isto tako osloboditi svako srce Vukova-ra bez obzira na nacionalnu, vjersku ili bilo koju pripadnost. Osjetila sam tra-

vatskog Grada Heroja. Hvala vam za sve draga naša bra o i sestre! Hvala svima koji su dali svoj život da bismo mogli danas uživati svoju domovinu! Hvala vam i nek vam je laka hrvatska zemlja! Trag koji ste ostavili u nama vje no e ostati!

POSJET VUKOVARU

POMIŠLJAJ 17

ak svjetlosti u Vukovaru i želim vje-rovati u nju.Za sebe mogu re i da sam izašla druga ija iz Vukovara, a vjeru-jem i svaki od nas toga dana. Vukovar za nas ima sad jedno još dublje i snaž-nije zna enje.

Iz Vukovara smo krenuli prema Vinkovcima gdje smo preno ili u ho-telu. Smještaj u hotelu nam je pod-mirila naša op ina Bilice.Sutradan ujutro poslije obilatog doru ka kre-nuli smo prema akovu i u 9.00 sati u katedrali sudjelovali na svetoj misi. Katedrala je bila ispunjena vjernici-ma, djeca su lijepo pjevala. Tako er smo posjetili grob biskupa J.J. Stro-

Posjet vukovarskom groblju

ssmayera i drugih biskupa. Na misi je sudjelovalo 720 vjernika. Poslije mise u inili smo nekoliko fotogra ja za uspomenu i pošli smo vidjeti er-gelu konja lipicanaca, a dobili smo i stru no vodstvo. Nakon što smo uzeli neke suvenire za uspomenu i krenuli prema našim Bilicama.

Sretno smo stigli, pomalo i umor-ni od dugog puta,ali veoma zadovolj-ni što smo sve u ova dva dana vidjeli i doživjeli.

Hvala svima koji su nam pomogli da smo mogli ovako lijepo uz pjesmu i molitvu pro i dio Lijepe Naše.

Kristina Slavica

POSJET VUKOVARU

18 POMIŠLJAJ

Korizmena duhovna obnova

U našoj Župi održana je od 21. do 23. ožujka trodnevna korizmena duhovna

obnova koju je vodio fra Perica Maslać, župnik Župe Čudotvorne Gospe Sinjske u Sinju. Tema duhovne obnove u Godini očinstva bila je: Susret s Gospodinom. Fra Perica je u tri dana korizmene obno-

ve približio vjernicima osobu Isusa kao prijatelja i suputnika u životu i vjeri te je kroz nagovore naglasio važnost osobnog susreta s Isusom Kristom. Kroz molitvu križnoga puta razmišljalo se o Isusovoj pomoći u nevoljama i svakodnevnim život-nim križevima svojim vjernima. U klanjanju pred Presvetim oltarskim sakramentom razmatralo se o sakramentalnom životu vjernika te o življenju svoje vjere u obitelji, a u Euharistijskom slavlju smo Gospodinu na svemu tome zahvaljivali.

U trodnevnoj duhovnoj obnovi fra Perica je imao susrete sa župljanima kroz osobni razgovor i sakrament svete ispovijedi.

Fra Ante Vukušić se na kraju duhovne obnove zahvalio fra Perici Maslaću i svim vjernicima koji su sudjelovali u duhovnoj obnovi.

Sudionik

POMIŠLJAJ

Slavlje Velikog tjedna zapo-elo je Cvjetnicom. Toga

dana okupilo se mnogo vjer-nika koji su sa sobom ponijeli maslinove gran ice ili palmi-ne grane koje je ispred crkve, kod velikog križa, naš župnik blagoslovio. Poslije blagoslo-va, vjernici su krenuli u pro-cesiju oko crkve nakon ega je uslijedila misa.

Sveto trodnevlje zapo e-lo je 13. travnja 2017. na Veli-ki etvrtak. U 19 sati zapo e-la je Misa Ve ere Gospodnje. Nakon homilije bilo je pranje nogu apostolima. Sve enik je dvanaestorici župljana, koji su predstavljali apostole, oprao noge. Za mene je to bilo sasvim novo iskustvo. Poslije mise, dok sam razgovarala s ostalim vjernicima rekli su mi kako se i njima to svidje-lo i da toga dugo nije bilo u našoj crkvi. Kada je završila misa i pranje nogu aposto-lima, uslijedilo je klanjanje pred Presvetim koje uklju uje meditaciju, molitvu, pjesme i slušanje rije i Božje.

Na Veliki petak, 14. trav-nja 2017. u 18 sati zapo ela je pobožnost križnoga puta. Vjernici su se u velikom bro-ju okupili kod prve postaje.

USKRS

Slavlje Velikoga tjedna

Zatim smo se u pjesmi, koja je odjeki-vala putem, uputili prema crkvi. Bio je to zadnji križni put ove korizme. Dok smo šetali uz molitvu i pjesmu prema našoj crkvi razmišljala sam o onome što su u inili Isusu. Snažniji momci i muškarci nosili su veliki i teški križ. Nakon etrnaest postaja križnoga puta došli smo do crkve. Nakon križnog puta uslijedila je Služba Muke Gos-podnje. Dok su lanovi zbora i sve e-nik itali Muku Isusovu kroz glavu su mi prolazile tisu e slika Isusa i scena kako se to dogodilo... Završivši ita-nje Muke Gospodnje sve enik nam je razotkrivao i pokazao križ, govore i: ”Evo drvo križa, na kom Spas je svijeta visio!” a na to su vjernici odgovorili: ”Dodite i poklonimo se!” Tako je na red došlo klanjanje i ljubljenje križa. Mi, ministranti, držali smo križ dok su se ljudi klanjali i ljubili Isusa na kri-žu. Nakon što poljubiš križ zasigurno

IZ ŽIVOTA ŽUPE

14 POMIŠLJAJ

IZ ŽIVOTA ŽUPE

Pobožnost križnoga puta

14

Ljubljenje križa na Veliki petak

POMIŠLJAJ 21POMIŠLJAJ 21

USKRS

Blagoslov ognja

Svjetlo Kristovo

se osje aš druga ije ili sam se samo ja tako osje ala... Na kraju je bila i sveta pri est. Sva milostinja koja se skupila toga dana išla je za Svetu Zemlju.

15. travnja 2017. na Veliku subotu zapo elo je Va zmeno bdijenje u 20 sati. Na ovom slavlju tako er je sudjelovalo mnoštvo vjernika. Svi su se žurili uhva-titi i zauzeti svoja mjesta. Naravno, sa sobom su nosili košarice sa uskrsnim jelima poput šunke, jaja, poga e... Sve

IZ ŽIVOTA ŽUPE

22 POMIŠLJAJ

je zapo elo paljenjem ognja ispred cr-kve, kojeg je sve enik onda i blagoslo-vio. Vatrom s toga ognja zapalio je veli-ku uskrsnu svije u. Crkva je bila mra -na, cijela u tami stoga je sve enik ušao u crkvu s upaljenom uskrsnom svije-om, podignuo ju je i zapjevao: ”Svje-

tlo Kristovo”, a vjernici: ”Bogu hvala.” Sa zapaljene uskrsne svije e vjernici su zapalili svoje svije e, tako je u crkvi ne-stala tama, a zavladalo svjetlo! Nakon blagoslova ognja, uslijedio je Hvalo-spjev uskrsnoj svije ii zatim Služba i-tanja. Tijekom mise sve enik je sve nas blagoslovio blagoslovljenom vodom. Kako sam nosila blagoslovljenu vodu i pomagala sve eniku na kraju sam bila cijela poškropljena blagoslovljenom vodom. Bilo mi je to baš smiješno kao i ve ini vjernika... ak su i zidovi bili poškropljeni! Mislim da se nakon ovog blagoslova vjernici nisu mogli žaliti da ih sve enik nije poškropio vodom! A na kraju mise bio je blagoslov naših uskr-snih jela. im je sve enik rekao da e

sada napokon blagosloviti i naša jela odmah je crkvom zavladalo šuškanje košarica, ali i mirisi šunke i jaja.

16. travnja 2017. proslavili smo Uskrsnu e Isusovo - Uskrs. “Ja sam uskrsnu e i život: tko u mene vjeruje, ako i umre, živjet e.” (Iv 11,25)

Uskrs je najve i krš anski blag-dan. Proslavili smo ga Svetom misom u nedjelju u 10:30 sati u našoj crkvi. Zahvaljuju i našem zboru koji je pre-divno pjevao i sve nas oduševio svojim novim, lijepim i sve anim pjesmama, sve ano smo proslavili Uskrs.

Veliku ulogu imali su i ministranti koji su pomagali sve eniku prije i tije-kom mise i slavlja Velikog tjedna. Za nas, kao ministrante ovo je bilo jedno novo i lijepo iskustvo, a uz to smo i puno nau ili. U svakom slu aju bilo je jako lijepo sudjelovati i pomagati sve-eniku kod oltara.

Svima još jedanput želimo sretan i blagoslovljen Uskrs!

Hana Samardži

IZ ŽIVOTA ŽUPE

Kraljice neba, raduj se, aleluja

Ove godine od 29. 04. do 30. 04. odr-žavao se Susret hrvatske katoli ke

mladeži pod geslom „Krist, nada naša“ u Vukovaru - Gradu Heroju.

Krenuli smo za Vukovar u organi-zaciji župe Dubrava u 5 sati ujutro 29. 04. 2017. godine. Primila nas je župa Svi Sveti iz akova. Naš susret za-po eli smo radionicama. Tako smo se po eli lagano zagrijavati. Nakon radio-nica imali smo jednosatnu pauzu. Pro-šetali smo do katedrale gdje smo naišli na jedno vjen anje te smo ih po astili dalmatinskom pjesmom. Jednom o-vjeku ispred katedrale bio je ro endan te smo ga svojom pjesmom duboko dirnuli u srce, a i naše srce je bilo po-

Susret hrvatske katoličke mladeži u Vukovarusebno ispunjemo sre om jer smo neko-me uljepšali dan.

Nakon pauze uputili smo se u sportsku dvoranu gdje nas je doma-in srda no pozdravio. Uživali smo u

predstavi i predstavljanju drugih župa. Došao je red i na nas. Dvorana je bila ispunjena sa 660 mladih ljudi koji su plesali i pjevali na našu izvedbu „Mi želimo uzdi ’ Isusa“. Bili smo jako radosni. Nakon nas nastupio je KUD Tena koji su cijelu dvoranu podigli na noge svojim plesom i pjesmom te smo svi po eli plesati i povezali se u velika kola. Nakon sve anog prijema otišli smo na bdijenje u katedralu, a kasnije kod svojih doma ina na spavanje.

SHKM

SHKM

24 POMIŠLJAJ

Sljede eg dana, ranom zorom upu-tili smo se za Vukovar na euharistijsko slavlje. Kolone autobusa, 29 000 mla-dih na euharistijskom slavlju, molitva, pjesma, ljubav i zajedništvo sve na jed-nom mjestu.

Prinos darova u ime naše bisku-pije prinijeli su Anamarija i Tomislav Junakovi . Sve anu misu u perivoju Dvorca Eltz u zajedništvu 30-tak hr-vatskih biskupa predvodio je nadbi-

skup akova ki i osje ki i metropolit uro Hrani . Poruka koju nam je poslao bila je poruka nade i ohra-brenja koja izvire iz Božje nade i dobrote objavljene u Isusu Kristu.

Nakon mise otišli smo u razgledavanje grada te na mali odmor na jednu li-vadu. Tu smo se susreli sa mladima iz drugih župa te zajedno opet u pjesmi i ple-su proveli ugodno vrijeme

do po etka koncerta koje se održavao u 18 sati. Na koncertu su nas zabavlja-li Miroslav Škoro, Alan Hržica, Op a opasnost, bend Emanuel, bend Božja pobjeda i sestre Husar.

Ponovno 29 000 mladih u pjesmi i zajedništvu kao jedno veliko srce što kuca ohrabreno Kristovom nadom. Sljede eg zadnjeg dana našeg susreta proveli smo u druženju i razgledava-nju grada.

Pri povratku ku i stali smo na misu u Karlovac u Nacionalno svetište sv. Jo-sipa u župu Blažene Djevi-ce Marije Snježne. Sretno smo se vratili našim ku ama kasno predve er ispunjeni Kristovom nadom i radosni što smo uz pomo našeg fra Ante Vukuši a sudjelovali na ovogodišnjem Susretu hrvatske katoli ke mladeži.

Tea i Ines aleta

IZ ŽIVOTA ŽUPE

POMIŠLJAJ 25POMIŠLJAJ 25

Kao specijalistu za infekcijske bole-sti, esto me prijatelji i znanci pitaju

za savjet o cijepljenju svoje djece.Iako smatram da bi bilo dovoljno

da im pokažem karton cijepljenja moje djece (koja su uz obavezna, primili i neobavezna cjepiva), vrlo esto nije...

Zašto cijepimo djecuzamijetio je da onaj tko se zarazi tako-zvanim “kravljim boginjama” ne dobi-va velike boginje (Variola vera major, bolest koja je izaziva smrt kod 20-40 % zaraženih, a kod preživjelih esto ostavljala trajnu unakaženost ili sljepo-u). Svoju je iskoristio te zapo eo ci-

Što je uop e cijepljenje, odnosno aktivna imunopro laksa? To je potica-nje makroorganizama ( ovjeka) da sam stvori speci nu obranu protiv mikro-organizama (virusa, bakterija) kako bi u doticaju sa mikroorganizmima stvo-rio speci na protutijela koja nas štite od infekcijskih bolesti.

No krenimo ispo etka... 1796. g. Edward Jenner prate i lokalnu tradi-ciju me u ženama koje su muzle krave,

jepljenje gnojem iz bula (mjehura) na rukama žena muzara koje su dobivale od “kravljih boginja”.

Važnost Jennerovog otkri a nije sa-mo eradikacija velikih boginja, (Svjet-ska zdravstvena organizacija je 1979. g. objavila da više u prirodi nema virusa velikih boginja te se više ne provodi ci-jepljenje protiv velikih boginja - razlog zašto ro eni 1979. i mla i imaju samo jedan ožiljak na nadlaktici za razliku od

IZ ŽIVOTA

starijih) nego i razvoj ideje cijepljenja kao zaštite od zaraznih bolesti.

Mnogi smatraju da je njegovo ot-kri e spasilo više života nego bilo koje drugo otkri e do sada.

Hrvatska ima centraliziran sustav cijepljenja, što zna i da su jasno de- nirani ciljevi i planovi cijepljenja te

se trenutno u Programu obveznog ci-jepljenja u RH cijepi protiv ukupno 10 bolesti (što je manje nego npr. u

26 POMIŠLJAJ

pokretan doživotno) sasvim su elimi-nirani iz Hrvatske, dok su zabilježeni tek rijetki slu ajevi zaraze tetanusom, hripavcem, rubeolom, ospicama i dr.

Važnost procijepljenja populacije je i u tome da ukoliko su moja djeca cijepljena protiv morbila ili hepatitisa b onda to može imati povoljan u i-nak i na vašu djecu ili vas, ako niste cijepljeni. Cijepljenjem se smanjuje pritisak bolesti na populaciju, stvara se kolektivni imunitet te su zašti eniji od bolesti oni koji se ne mogu cijepiti, pa ak i oni koji se ne žele. Druk ije govore i, smanjenje cijepnog obuhva-ta indirektna je prijetnja onima koji ne smiju biti cijepljeni.

Idealno cjepivo, koje bi imalo 100%-tnu u inkovitost, jednostavnu primjenu (bez uboda iglom), apsolutnu neškodljivost, jednostavnu proizvod-nju, dugovje nu i širokoobuhvatnu zaštitu nažalost ne postoji. Svakom cjepivu nedostaje barem jedna od ovih karakteristika idealnog cjepiva.

Moramo biti svjesni toga da sva-ko cjepivo ima mogu e nuspojave koje su bezazlene i vrlo rijetke. Nuspojave nakon cijepljena živim atenuiranim cjepivima su sli ne blagim oblicima prirodne bolesti, dok su nuspojave na-kon cijepljenja inaktiviranim cjepivima uglavnom lokalne s ili bez vru ice.

Rizici od nuspojava daleko su ma-nji naspram posljedica pojave epidemi-je bolesti protiv koje se nismo cijepili.

Jasminka Brki i

SAD-u gdje se cijepi protiv 15 bole-sti), a tako er postoje i sustav nadzora provo enja cijepljenja, sustav nadzora nad mogu im nuspojavama te sustav pozivanja i podsjetnika populacije na cijepljenje. Tako se postigla visoka sto-pa procijepljenosti populacije te su slu-ajevi zaraze nekim bolestima sasvim

nestali, a neki su svedeni na minimum. Primjerice, difterija ili poliomijelitis (bolest od koje je ameri ki predsjed-nik Franklin Delano Roosevelt obolio u 40-im godinama života te ostao ne-

IZ ŽIVOTA

PRVA PRIČEST

POMIŠLJAJ 27

Nedjelja 14. 05. 2017. g. bio je dan moje Prve Pri esti. Ve er prije ni-

sam mogao spavati jer sam bio uzbu-en. Dan prije pri esti, mame su uredile

crkvu. I moja mama je pomogla u ure-ivanju. Nisam želio vidjeti slike ure-ene crkve u maminom mobitelu, jer

me zanimalo kako crkva izgleda uživo.I bila je prekrasna.Na dan Pri esti, ujutro kad sam

obukao bijelu haljinu i uzeo svije u, krenuli smo na misu. Prije Mise bila je procesija oko crkve i svi smo polako hodali i pjevali.

Moja Prva Pričest

Fra Ante je bio sretan.Ja sam zbog svega toga bio zbu-

njen i bilo mi je i drago jer je bilo jako puno ljudi na procesiji i misi.

Brzo je došla Pri est. Osje ao sam se ispunjeno i veselo kad sam primao Tijelo Kristovo. Posebno mi je bilo li-jepo kad smo se uzeli za ruke i molili O e naš, a mame su bile sretne što su dobile ruže povodom Maj inog dana.

Poslije smo se proveselili u dvori-štu naše ku e sa rodbinom i prijateljima.

Antun Kardum

PRVA PRIČEST

28 POMIŠLJAJ

POPIS PRVOPRI ESNIKA ŽUPE UZNESENJA MARIJINA

BILICE 14. V. 2017.

1. Robert Gabrijel Bedrica 2. Leonarda Brajkovi 3. Ella Bura 4. Bruna Buva 5. Ivan Buva 6. An ela - Antea aleta-Car 7. Roko aleta-Car 8. Mari Dabov 9. Lucija Dulibi10. Laura Erceg11. Josip Grubiši12. Mara Grubiši13. An ela Jakši14. Ena Juras15. Antun Kardum16. Ante Lugovi17. Laura Mikulandra18. Marko Mikulandra19. Ira Marija Mileta20. Jakov Palini21. Borna Potnar22. Nika Radov i23. Frane Slavica24. Mladen Antonio Svir i25. Klara Tomi26. Lucija Tomi27. Tonina - Vica Vlahov

IZ ŽIVOTA ŽUPE

POMIŠLJAJ 29POMIŠLJAJ 29

RODITELJI

Možda poslije naslova ne bi trebalo ništa dodati nego samo ponovi-

ti tvrdnju da su roditelji odgojitelji za ljudske i krš anske vrijednosti. Me-utim, u svijetu u kojem postoji puno

drugih društvenih imbenika koji utje-u na odgoj, kako ljudski, tako vjerski,

obiteljska, odnosno roditeljska, uloga u tom stalnom procesu ini se da polako gubi korak. Tome su dva povezana ra-zloga. Djeca su u suvremenom društvu više izložena utjecaju medija i društve-nih mreža nego njihovi vršnjaci prijaš-njih generacija. S druge strane, roditelji ponekad ne znaju odgovoriti na potrebe vlastite djece. Nekad je to nedostatak vremena zbog posla i materijalne brige za obitelj, a nekad i zaostajanje za vla-stitom djecom u oblicima suvremene komunikacije i tehnologije op enito.

Roditelji – odgojitelji za ljudske i kršćanske vrijednostiIpak, uloga roditelja u odgoju dje-

ce, osobito u ranoj dobi, i dalje je te-meljna. Ne možemo u nekoliko redaka nabrojiti sve dimenzije roditeljske od-gojiteljske uloge. Stoga emo istaknuti samo nekoliko važnih trenutaka.

Vrijeme koje roditelji provode s djecom dragocjeno je i nenadoknadi-vo. Nije važna samo koli ina vreme-na, nego to vrijeme treba biti kvali-tetno. Roditelji trebaju biti usmjereni na ono što je djetetu važno, posvetiti dovoljno pažnje i važnosti onome što dijete radi. Na taj mu na in razvija sa-mopouzdanje i sigurnost.

Podrška kojom roditelji pokazuju da bezuvjetno vole svoje dijete (bez obzira na njegov ne/uspjeh)

Primjer ili kako esto znamo re i roditelji su prvi modeli svojoj djeci.

RODITELJI

30 POMIŠLJAJ

Djeca uju ono što im roditelji kažu makar se nekad ini da se puno na to ne osvr u. Važnije je, pak, ono što dje-ca vide da njihovi roditelji ine. Rodi-teljski primjer prije e usvojiti, dublje primiti te na tome graditi svijet vlasti-

tih vrednota nego samo na rije ima. Osobito ne na rije ima koje ne prati dosljedno ponašanje.

Odgovornost je nešto o emu se danas malo govori. Radije se pri a o pravima i slobodama. Zaboravlja se da ukoliko nitko nije odgovoran, nema tko garantirati ni prava ni slobode. Jedno i drugo idu pod ruku. Možda je današnjim roditeljima odgoj za odgo-vornost teža, jer ne samo što je od-govornost zahtjevna, nije dovoljno ni „popularna“ u govoru medija. Ipak, to je jedini na in da netko postane zrela i samostalna osoba spremna odgovoriti životnim izazovima.

Zajedništvo obitelji u raznim aktiv-nostima pomaže djetetu da raste u zdra-vom ozra ju. To je zajedništvo esto ne-vidljivo, ali ga svaki lan obitelji osje a. Ono se pak pokazuju u uzajamnom po-štovanju, uvažavanju i nadasve ljubavi.

Molitva, osobito ona zajedni ka, veza je svih gore navedenih dimenzija u krš anskoj obitelji. Kroz molitvu se po-vezujemo s Gospodinom, ali ona na oso-bit na in povezuje i u vrš uje one koji se zajedno mole. Možda se u današnjim obiteljima manje zajedno moli. Puno je tome razloga, ali nijedan nije pravi. Kroz molitvu vjernik dobiva snagu za svakodnevne izazove, isto tako obitelj u zajedni koj molitvi lakše podnosi razli-ita previranja i životne križeve a i sretne

trenutke zajedni ka molitva upotpunjuje.Zaželimo svim roditeljima da im

Gospodin uvijek pokazuje put pravog ro-diteljstva i dade milost u njegovu vršenju.

Fra Ivica Udovi iKrštenje Leone Lugović

Krštenje na svetkovinu Duhova

KRIZMA

Krizma u našoj župiOve godine sakrament

Svete Krizme u našoj župi primili su devetna-est krizmanika u nedjelju 18. lipnja.

U popodnevnim sa-tima pristizali su u našu župnu crkvu Gospe od Po-mišljaja krizmanici obu-eni u krizmani ke halji-

ne koji su se doimali kao mali „prin evi i princeze“.

U 17.00 sati po ela je sveta misa koju je pred-slavio naš šibenski biskup mons. Tomislav Rogi u suslavlju s našim župni-

kom fra Antom i biskupo-vim tajnikom don Rokom Glasnovi em.

Naskon ulazne pjesme „Do i duše svetosti...“ koju je pjevao župni zbor, biskupa je pozdravila kriz-manica Hana Samardži u ime svih krizmanika, nji-hovih roditelja, kumova i svih župljana i zaželjela mu srda nu dobrodošli-cu u našu župu. Na kraju svog pozdrava poklonila mu je buket ruža. Zatim je biskup zapo eo misno slavlje znakom križa.

Misna itanja itale su krizmanice. U nadah-nutoj propovijedi biskup nam je govorio o simboli-ma Duha Svetoga: vjetru i ognju-vatri. Kao što vjetar ne možemo vidjeti ali zato možemo osjetiti, tako i Duha Svetoga ne možemo vidjeti ali i te kako može-mo osjetiti njegovo djelo-vanje. Isto tako, oganj sve mijenja-kao i Duh Sveti koji mijenja ovjeka svo-jim darovima u novo sta-nje milosti i prijateljstva Božjega... Pozvao je kriz-

32 POMIŠLJAJ

Popis krizmanka u župi Bilice 18.VI. 2017.

1. Antonela Aužina 2. Mate Buha 3. Roko Buva 4. Filip Dragutin 5. Franko Džaja 6. Frane Gatara 7. Lucija Jakši 8. Laura Josipovi 9. Iva Lugovi10. Ivana Marjanovi11. Antea Mihaljevi12. Julijana Mikulandra13. Iva Pa elat14. Ema Perekovi15. Katarina Roga16. Hana Samardži17. Matea Strunje18. Kristina Škobalj19. Leonarda Živkovi

manke da klicu Duha Sve-toga koju primaju u svom životu razvijaju i žive po njegovu nadahnu u.

S upaljenim svije ama krizmanici su se odrekli avla i svih djela njegovih

i potvrdili vjeru u Boga svemogu ega... i tako ob-novili krsni savez s Bo-gom. Nakom molitve i po-laganja biskupovih ruku nad krizmanike slijedio je obred podjele krizme.

U tišini, dok su prisut-ni vjernici molili za kriz-manike, biskup je mazao krizmanim uljem ela krizmanika ine i znak križa govore i njihova imena i „Primi pe at dara Duha Svetoga“, a potvr e-nik je odgovarao: „Amen“ zatim je biskup dodao: “Mir tebi!“ potvr enik odogovorio: “I s duhom tvojim!“ Kroz to vrijeme

KRIZMA

POMIŠLJAJ 33

kum ili kuma držali su ispruženu ruku na desnom ramenu krizmanika.

Molitvu vjernika i prinos darova itali su i prinosili krizmanici. Za prinos darova prinijeli su

kruh, vino i vodu, masli-novo ulje i svije u.

Na kraju mise zahvalu za današnje slavlje izrekao je župniki fra Ante. Najpri-je je zahvalio dobrom Bogu za lijepo vrijeme i ovo mi-

sno slavlje, biskupu za homiliju i podjelu krizme, krizmanicima, njihovim roditeljima i svima koji su uljepšali ovaj sve ani dan podjele Svete Krizme, župnom zboru, mistranti-ma i onima koji su uredili crkvu. Nakon biskupova

blagoslova slijedila je za-jedni ka fotogra ja ispred crkve na stepenicama i po-djela diploma svete kriz-me... Slijedio je nastavak fešte za obiteljskim stolom ili po rastoranima, kako je tko izabrao...

Krizmanik

KRIZMA

IZ ŽIVOTA ŽUPE

Bogoslovi Franjeva ke provincije Presvetog Otkupitelja uveli ali

su pjevanjem i služenjem oko oltara proslavu svetkovine Duhova 4. lip-nja 2017. godine u župi Uznesenja Marijina u Bilicama, u crkvici Ma-rije pomo nice krš ana u Jerkulov-cu. U prekrasnoj prirodi, okruženi maslinama i hrastovima, slavlje je uz koncelebraciju župnika fra Ante Vukuši a, predvodio magistar bo-goslova fra Ivica Juri .

Ono što je posebno uveli alo ovogodišnje slavlje Duhova u župi Bilice jest krštenje troje djece. Tako je ova župna zajednica upravo na ro endan Crkve oboga ena s troje novih lanova. Poslije sve anog misnog slavlja bogoslo-ve, njihova magistra fra Ivicu i župnika fra Antu u svom obiteljskom domu pri-

34 POMIŠLJAJ

Bogoslovi u župi Bilice

Krštenje na svetkovinu Duhova

Bogoslovi Franjeva ke provincije Presvetog Otkupitelja u župi

mio je i po astio gosp. Ljubo Grubiši . Od srca zahvaljujemo župniku fra Anti, gospodinu Ljubi i njegovoj obitelji na gostoprimstvu kao i vjernicima koji su nas darovali uljem, vinom, kola ima…

Bogoslov

POMIŠLJAJ 35

Isus je bio jedinstven. Govorio je kao nitko do tada. Gdje god je govorio ljudi su bili oduševlje-

ni. Sv. Marko svjedoči: „Bili su pogođeni njego-vim naukom, jer ih je poučavao kao onaj tko ima vlast“ (Mk 1, 21-23). Možemo primijetiti kako evanđelist ne ističe kako je Isus imao veliko te-ološko znanje (kao primjerice pismoznanci), već kako je govorio s božanskim autoritetom.

I doista nitko nije znao tako snažno, du-boko i životno govoriti kao Isus. Njegove riječi o Božjoj ljubavi pogađale su ljude u srce. Ra-dosna vijest koju je naviještao stizala je do srca ljudi, tješila ih i jačala. Kada bi Isus počeo go-voriti, sve bi bilo drukčije.

Riječi kojima se služio bile su sasvim poznate, svakodnevne. Međutim, te obične,

svakodnevne riječi zvučale su sasvim drukčije kada bi ih on izgovarao. Govorio je kao onaj koji ima vlast. Pritom se, dakako, ne misli na politič-ku vlast nego na vlast kojom je Isus ispunjavao svoje riječi snagom. Misli se na vlast onoga koji stoji iza svojih riječi, koji čini ono što govori. Samo taj i takav ima autoritet. Kod Isusa nije bilo razlike između onoga što je govorio i kako je živio. On je izvršavao ono što je obećavao. Jedini je On dokraja vjerodostojan.

Braćo i sestre, danas slavimo svetkovinu Duhova; dan kad je nastala Crkva pa taj dan mo-

Propovijed na svetkovinu Duhova

Fra Ivica Jurić propovijeda

žemo smatrati rođendanom Crkve. Isus je obe-ćao i poslao Duha Svetoga. On je duh Branitelj, Tješitelj. On daje snagu i mudrost.

Čuli smo u evanđelju kako su apostoli nakon onoga što se dogodilo Kristu bili u strahu i može-mo slobodno reći u očaju. Toliko su toga planira-li, a Učitelj je završio na križu. Duh Sveti koga su primili ojačao ih je te su bez straha krenuli navje-šćivati Evanđelje. Duh ih je poput sv. Stjepana pr-vomučenika upućivao u istinu te im se u mudrosti i odvažnosti nitko nije mogao suprotstaviti.

Poput apostola i mi smo nekada u strahu: za sebe, za obitelj, za posao, za prijatelje, za zdravlje… Čini nam se nekada kao i da nas je Bog zaboravio; da ne čuje više naše vapaje, da ne uslišuje naše molitve.

IZ ŽIVOTA ŽUPE

Možda nam se i drugi podruguju zato što ži-vimo prema Božjoj zapovijedima i uputama Crkve. Možda nas provocira i Sotona dokazivanjem da u životu bolje prolaze oni koji nemaju straha Božje-ga pa ni srama ljudskoga; oni koji ne idu u crkvu i ne nastoje biti pošteni i dobri prema drugima.

Možda nekad poput apostola, na groblju naših želja, pritiješnjeni teškim okolnostima života želimo odustati, dignuti ruke od svega? Konačno, možda nam preteško pada ljudska zloća i Božja neaktivnost?

Ne čini li nam se da bi Bog trebao druga-čije slagati „kockice“ u našem životu i pravednije

36 POMIŠLJAJ

dijeliti uloge ljudima oko nas? Bilo kako bilo, uvi-jek je važno osvijestiti sebi činjenicu da nismo sami, da nas Bog nije ostavio. Tu je s nama. Bori se preko na s, pati s nama. Nije on digao ruke od nas, već prije mi od Njega.

Bog je preko svoga Duha uvijek uz nas: preko svoje riječi, sakramenata i osoba u potrebi s kojima se on poistovjećuje. On nas vodi, čuva, nadahnjuje i daje snagu za život ako ga iskrena srca tražimo. Dakako da je važno istaknuti da Bog ne radi ništa na silu. On traži našu suradnju. Traži da se otvo-rimo njegovu Duhu, da oslobodimo svoje srce od grešnih sklonosti i budemo poslušni njegovu Duhu. Doista, nitko nam ništa ne može kad se nalazimo u milosti Božjoj i kad idemo pravim putem.

Netko će upitati: što to znači ići pravim pu-tem? Nije to baš jasno kao nekada! Na to ćemo odgovoriti kako to znači živjeti u skladu sa Evan-đeljem. No, ni Evanđelje nije zapisani recept za život, niti skup uputa u kojima je točno određeno kako se treba ponašati u svakoj situaciji.

Evanđelje nas potiče da oslonimo svoju ograničenost na Božju svemogućnost i odgojimo svoje srce za ljubav prema Bogu, sebi i drugima. Način na koji ćemo to postići i kako točno svjedo-čiti Krista moramo sami pronaći. Nema smisla ko-pirati druge: svako vrijeme i svaki čovjek ima svo-je specifičnosti i u skladu s njima pozvan je naći pravi način, model kako najbolje svjedočiti Krista.

Pa ipak možemo nešto predložiti. Naime, čini mi se da toliko dugo funkcioniramo pod utje-cajem vanjskih autoriteta da smo gotovo i zabo-raviliživjeti vođeni unutarnjim autoritetom - ritmom vlastitog srca osluškujući ono što Bog hoće.

Drugim riječima, mnogi ljudi danas nisu vođeni iznutra, po Božju, nego samo čekaju na-

redbe iz vanjskog svijeta; čekaju da im netko kaže što bi trebali učiniti, kako bi trebali živjeti.

Umjesto da žive vođeni ritmom vlastitog srca oni žive očekivanja drugih ljudi. Umjesto Bogu, nastoje se svidjeti ljudima.

Posljedica takvog razmišljanja u kojem se ne živi originalno i odgovorno je i stil života u ko-jem ljudi, nekad i nesvjesno, uvijek od drugih očekuju da im srede život, nađu posao, podignu standard, nađu bračnog druga, uljepšaju sva-kodnevicu... jer “oni će se samo uklopiti”.

Kad mali dio stanovništva na takav način razmišlja nije problem, ali kad to razmišljanje pre-vlada, onda apatija zavlada i ljudi ne prihvaćajući vlastitu odgovornost za život,nego uvijek iznova pronalaze nove krivce za svoje nezadovoljstvo. Pesimizam je kod takvih znak mudrosti i opreza, a cinizam pojas za spašavanje. Od toga nema ni-kakve koristi nego se samo vrtimo u krug .

Zato se treba odvažiti. Umjesto nepresta-nog kukanja treba živjeti, boriti se, stvarati obi-telj. Bog prati odvažne. Ako Bog pozove, a on to redovito čini, nekoga da se i kroz svećenič-ko-redovničko zvanje ostvari – onda se ne treba bojati. Bog koga zove toga i osposobljuje. On ne zove savršene jer zna da ih nema. On, dakle, ne zove savršene već pozvane usavršava.

Vidite ove mlade bogoslove. I oni su samo ljudi, mladići koji su se odazvali. S Božjom milo-šću surađuju i rastu. Eto dao Bog da se netko i od vas odazove na Božji zov,jer ako ne bude svećenika tko će slaviti mise, tko poučavati ljude i usmjeravati ih Bogu?

Neka nas njegov Duh vodi pa bilo preko obiteljskog ili svećeničkog puta i poslanja. Amen.

Fra Ivica Jurić

Sv. misa u prekrasnoj prirodi

POMIŠLJAJ 37

Prošle godine potakao nas je na svi-banjsku pobožnost župnik fra To-

mislav. Svaki dan smo molili krunicu u kapelici Marije pomo nice krš ana u Jerkulovcu. U po etku nas je bilo malo, a polako su se priklju ivali i

Svibanjska pobožnost

drugi vjernici iz naše župe. Skupilo bi nas se preko dvadeset. Nisu nas zau-stavili ni kiša ni grmljavina.

Ove smo godine zajedno s našim župnikom fra Antom isto tako imali svibanjsku pobožnost, ali na tri mje-sta: u župnoj crkvi, Pastoralnom cen-tru i u Jerkulovcu. Na svakom mjestu po dva puta tjedno.

Najprije bi nas naš župnik uveo u molitvu krunice i izrekao nakane za koje emo moliti, a onda bi svaki dan netko od nas vjernika predmolio krunicu koju smo molili u dva kora naizmjenice. Pjevali smo marijanske

pjesme. Poslije krunice slijedila je sveta misa preko koje je župnik svaki dan držao homiliju.

Nažalost, osim nas desetak (do dvadesetak) starijih, mladih i djece nije bilo na pobožnosti. Nadamo se da e nas dogodine biti više.

Ankica Mikulandra

IZ ŽIVOTA ŽUPE

38 POMIŠLJAJ

Dragi župljani, mislimo kako je došlo vrijeme zrelosti za nas svih koji se

zovemo pripadnicima Kristove crkve u ovome mjestu pod nebom, u župi Bilice.

Ovo vrijeme pred nama je i vrije-me radosti zbog još jednog koraka pre-ma nasljedovanju Kristova u enja, ali

DJELOTVORNA LJUBAV

Osnivanje župnog Caritasa“Što koristi, bra o moja, ako tko rekne da ima vjeru, a djela nema? Može

li ga vjera spasiti? Ako su koji brat ili sestra goli i bez hrane svagdanje pa im tkogod od vas rekne: “Hajdete u miru, grijte se i sitite”, a ne dadnete im što je potrebno za tijelo, koja korist? Tako i vjera: ako nema djela, mrtva je u sebi.”

no, ve u zajedništvu. Nije nam ni osu-ivati tu e prilike, nego prihvatiti otvo-

renih ruku svakoga kome je potrebno.Nije krš anin onaj tko je bolji od

drugih, nego onaj tko služi ljubavi Bož-joj kroz služenje ljudima i to onaj kojemu je takva služba radost, a ne nužna muka.

i vrijeme kušnje, ne samo za župnika i osnovano tijelo župnoga Caritasa, ve i za svakog župljanina.

Pou eni Evan eljem, Kristovim u enjem prvih apostola i svog svijeta što se skupio da uje rije i istine i živo-ta, znamo da ako se zovemo krš anima, onda nam nije živjeti samo za sebe, ve za druge. Nije nam ni živjeti podijelje-

I do sada se individualno poma-galo zahvaljuju i pojedincima, a sada se po prvi put u župi organiziramo u pastoralno tijelo. Vrijeme je da se me-usobno bolje upoznamo i da u župi

pokažemo vjerodostojnost same Cr-kve, da budemo glas savjesti, da zago-varamo siromašne, obespravljene i one za ije se potrebe nema tko zauzeti.

POMIŠLJAJ 39

Š I B E N S K A B I S K U P I JDIOECESIS SIBENICENSIS

Biskupa Jeronim a Miiete 2A, 22000 Š IBENIK , Tel. (022) 311-333, fax. 312 620

Br. 226/2017.Šibenik, 6. lipnja 2017.

Predmet: �upni Caritas.

�upaUZNESENJA MARIJINA B i l i c e

U dopisu br. 28/2017. od 18. svibnja 2017. �upnik u �upi Uznesenja Marijina Bilice, fra Ante Vukuši�, molio je da potvrdim predlo�ene kandidate za �upni Caritas za �upu Uznesenja Marijina Bilice.

Ovim potvr�ujem da su:

1. Nikolina Šari�, voditeljica Caritasa2. Marko Krni�, zamjenik voditelja3. Jagoda Ali�, blagajnica,4. Slavica Slavica, zapisni�arka,5. Jakov �aleta-Car, �lan6. Josipa Krni�, �lan,

7. Marina Slavica, �lan8. �ivana Polimac, �lan9. Ivana Kardum, �lan10.Kristina Slavica, �lanu . Jadranka Štefan, �lan

novi �lanovi �upnog caritasa u �upi Uznesenja Marijina Bilice.

Slu�ba novoimenovanih �lanova �upnog Caritasa traje pet godina.Sve se više osje�a potreba karitativnog djelovanja na duhovnom i materijalnom

podru�ju ljudi. U nadi da �e �lanovi Caritasa nastojati udovoljiti svom poslanju, zazivam na sve Bo�ji blagoslov.

Pozdravljam u vjeri, nadi i ljubavi

Kancelar

don JoSQ/Tavi� XNa znanje:Preslik imenovanim �lanovima, Caritas Biskupije,Pismohrana, ovdje.

BISKUP

'ons. Tomislav Rogi(/

DJELOTVORNA LJUBAV

Ideju osnivanja Caritasa pokre-nuo je naš župnik s ciljem da se cijela župna zajednica uklju i u djelotvorno svjedo enje djela milosr a u župi i do sada smo imali dva sastanka. Caritas župe Bilice za sada broji 11 lanova.

Caritas je prava obiteljska organi-zacija koja udruženim snagama radi na

preobrazbi svijeta, solidarnosti i soci-jalnoj pravdi bez obzira na vjeru, rasu, spol ili nacionalnu pripadnost.

Razli ite su mogu nosti pomaga-nja, od prikupljanja nov anih sredstava, prikupljanja namirnica, odje e i obu e, preko posjeta starijima, pomo i u zapo-šljavanju, osamostaljivanju, upoznava-nju s pravima, donošenje namirnica ili kuhanih obroka na vrata nemo nima, pomo u pripremi drva za zimu, radova oko ku e i sl. Na župi je velika odgo-vornost da stvori okruženje za me u-sobno prihva anje, solidarnost, vra a-nje ljudskog dostojanstva svakoj osobi. Osvrnimo se oko sebe i nemojmo zane-mariti ono što vidimo! Pomognimo!

Ako po nemo raditi na mreži ljubavi i solidarnosti, ona e se sama dalje, po Božjoj providnosti širiti br-zinom i snagom kojom je samo istoj ljubavi mogu e da se širi.

Pozivamo zato sve da otvore svoja srca i da, svatko prema svojoj sposob-nosti i mogu nostima, djeluje karita-tivno u župi.

Nikolina

40 POMIŠLJAJ

OBITELJ

Moja obitelj je veseli brod. Mama je do-mišljata, nježna i brižna. Tata je jak kao čelik i tvrd kao kamen. Sestra je mali od palube i po-malo dosadna. Ja sam zaigran i pun energije. Moj djed je kapetan broda. On je i sagradio naš brod. Baka je kormilar našeg broda. Bri-ne o svemu i vodi brod u pravom smjeru.

Jakov Palinić, 3.r.

Moja obitelj je neuništiv brod koji plovi sretnim morima. Moj tata je čvrst i brižan kapetan. Moja seka Luca je prava dosa-da. Moja mama je jako dobra i iskrena. Ja sam zaigrana i vrlo vesela. Nadam se da će moja obitelj ostati čvrsto na brodu i da ćemo mirno ploviti morem života.

Ira Mileta, 3.r.

15. svibnja - Me unarodni dan obitelji

Moja obiteljTrećaši pišu o svojoj obitelji…. motivirani pjesmom „Naš brod“ Mladena Pokića

Moja obitelj je mali brod koji je jako veseo. Moj tata je jak i pametan kapetan, a moja mama spretni kormilar. Moja draga sestra je pravi mudri časnik. Ja sam mala od palube, ali zato jako pametna. Naš brod će ploviti životom u sreći i ljubavi.

Lucija Tomić, 3.r.

Moja obitelj je neuništivi veliki brod. Mama je umiljata kao ptičica. Tata je pot-kapetan i čvrst je kao kamen. Djed je kape-tan, on zapovijeda. Ja sam odličan mornar. Baka nas obučava pecati. Brat mi je isto mornar. Očekujem da će naš brod ploviti do kraja života sretno i veselo.

Frane Slavica, 3.r.

Moja obitelj je sretan brod. Na njemu je tata kormilar a mama kapetan koja se brine o našem životu. Moj tata je snažan. Sestra je vesela k ao psić. Ja sam jako zaigrani član naše male posade. Nadam se da će nam plovidba morem života biti vesela i uzbudljiva.

Klara Tomić, 3.r.

Moja obitelj je veliki brod koji plovi kroz život.Tata je jak kapetan i plovi kroz sve svađe. Mama je kormilar koji će te si-gurno dovesti u pristanište. Moja najstarija sestra pošteni je časnik broda. Moja mala seka je mali od palube. Ja sam umiljati član posade. Naš veseli brod plovit će zauvijek.

Lara Erceg, 3.r.

Božja obitelj slavi

POMIŠLJAJ 41

IZ ŽIVOTA ŽUPE

Blagdan TijelovaBlagdan Tijelova, spomen na usta-

novljenje euharistije u kojoj je pod prilikama kruha i vina stvarno prisutan cijeli Gospodin Isus Krist tijelom i du-šom, duhom i božanstvom, nastao je u 13. stolje u nakon što je redovnica au-gustinskog reda sv. Julijana imala vi e-nje punog mjeseca koji je na sebi imao tamnu traku. Puni mjesec je protuma i-

la kao Crkvu, a tamnu traku kao nedo-statak blagdana kojim e se na poseban na in astiti Presveto Tijelo i Krv Kri-stova. Na njezino inzistiranje, Božjom voljom, mjesni biskup Robert de Tho-rote uspostavio je za svoju biskupiju blagdan pod nazivom Corpus Domini

42 POMIŠLJAJ

goj postaji, nakon blagoslova, župnik je domišljato dometnuo: ‘’Bože moj, evo skra ujemo, kad Ti tako kažeš!’’, pa smo s pjesmom “Klanjam ti se smjer-no” krenuli u crkvu. Budu i da se tije-kom tijelovske procesije moli i za plo-dove zemlje i dobar urod, mogu e da je dobri Bog brzo uslišao naše molitve i kišom nam posvjedo io svoj blagoslov. Radujemo se što je naša župa prvi put ove godine tijelovskom procesijom, pjesmom i molitvom slavila Gospodi-na i na taj na in svjedo ila svoju ljubav prema milosrdnom Isusu Kristu.

Nine

ili Tijelovo, a danas poznat pod punim nazivom Svetkovina Presvetog Tijela i Krvi Kristove. 1264. papa Urban IV. ustanovljuje blagdan Tijelova za cijelu Crkvu, te odre uje da se treba slaviti u etvrtak po osmini Duhova, tj. etvrtak

nakon svetkovine Presvetog Trojstva. U našoj župi ove godine, 15.06.

obilježen je blagdan Tijelova na poseb-no sve an i lijep na in. Nakon misnog slavlja u 10.30 sati, na kojem su pred-stavljeni lanovi prvog saziva župnog Caritasa, uslijedila je tijelovska proce-sija. Održana je na platou oko naše cr-kve Gospe od Pomišljaja prate i cestu. Na elu procesije je stajao križ iza ko-jeg su slijedile prvopri esnice u bijelim haljinama bacaju i latice ruža pred Pre-svetim oltarskim sakramentom i župni zbor. Župnik Fra Ante Vukuši nosio je uzdignuti Presveti oltarski sakrament, koji su pratili ministranti i vjernici. Pro-cesija se nekoliko puta zaustavljala na pomo nim oltarima. Do prve postaje pjevali smo “Spasitelju dobri Isukrste”, potom su uslijedila itanja i blagoslov. Tijekom procesije zapo ela je padati kiša. Kako se kiša poja avala, na dru-

Tjelovska procesija

POMIŠLJAJ 43

PRENOSIMO

Grješnost zajedničkog života bez vjenčanjaJe li grijeh ako momak i cura žive

zajedno, a nisu vjen ani i jeli grijeh ako cura zatrudni, a nisu vjen ani.

itateljica M.Z.

Dijelom smo na Vaše pitanje od-govorili u broju 35 prije dva tjedna, ali u okviru nešto druga ijeg pitanja.

Iz jedne re enice Vašeg pisma mo-gli bismo zaklju iti da mladi i djevoj-ka koje spominjete zajedno ne žive kao „sustanari“ kojim je interes, recimo, podijeliti životne troškove, nego da su ve u neku ruku „par“ koji potencijal-no razmišlja i o vjen anju i o braku.

No takvo razmišljanje ne opravdava njihovo sadašnje po-našanje jer iz nastavka Vašega pitanja zaklju ujemo da žive u izvanbra noj zajednici u kojoj se zapravo jedno prema drugome odnose supružni ki.

Crkva o izvanbra noj zajed-nici - a Vi po nama pišete upra-vo o takvoj - razmišlja u okviru svoga nauka o obitelji i braku te upozorava i u i da je život u za-jednici izvan braka, premda za to možemo pronalaziti razne „ra-zloge“, za crkveni moralni nepri-hvatljiv. Zapravo, kada govori o zajedni kom životu, Crkva pod tim pojmom ponajprije misli na bratski život, to jest stanje zajed-ni kog života, pod istim krovom, jednoga muškarca i jedne žene, koji se me usobno ponašaju kao

brat i sestra i koji su dakle u odnose druk ijom od odnosa izme u muža i žene, jer si ne dopuštaju ne samo bra ni in (spolno odnos), nego ni ine povjerenja slobode koji su vlasti-

ti supružnicima“, „Me utim, danas se u društvu naj eš e pod zajedni kim životom misli na izvanbra nu zajed-nicu, to jest na zajedni ko stanovanje muškarca i žene koji žive u nekoj vr-sti bra ne veze, `bez ikakvoga javno priznatoga institucionalnoga povezi-vanja, ni gra anskoga ni vjerskoga, odnosno zajedni ko stanovanje kato-lika vezanih samo civilnim brakom´“,

44 POMIŠLJAJ

PRENOSIMO

tuma i teolog i kardinal Dio-nigi Tettamanzi.

I naši hrvatski biskupi u „Direktoriju za obiteljski pa-storal Crkve u Hrvatskoj“ isti u da se u današnje vrijeme susre-e „pojava da muškarac i žena

žive izvanbra nim zajedni -kim životom, tj. izvan crkvene i gra anske ženidbe“ te upozo-ravaju: „Valja odmah re i da se izvanbra no zajedništvo života izravno sukobljava s temeljnim smislom ženidbe. A to je neopozivo i trajno bra no zajedništvo, koje mora javno priznati društvena zajednica, a kada su u pitanju krš ani, i Crkva“ (br. 61), pišu naši biskupi i podsje aju da pastoralni djelatnici moraju uo iti te pojave, ali u isto vrijeme poznavati njezine raznolike uzroke, koji mogu biti društveni, ekonomski ili pravni.

Jednako tako poti u sve vjerni-ke da da pomognu onima koji žive

u takvim zajednicama da razumiju i spoznaju istinske vrijedenosti braka koje je Bog odredio u svojoj promi-sli. „Tako valja pokušati privoljeti ta-kve parove da svoje zajedništvo urede tako da se pokažu odgovornim lano-vima Crkve i društva.“

Na kraju Crkva izvanbra ne spol-ne ine smatra grešnima te poziva na uzdržljivost i isto u predbra nog ži-vota, dok Katekizam Katoli ke Crkve upozorava da „ isto a zahtjeva posti-zanje gospostva nad samim sobom, što je odgoj za ljudsku slobodu“ (KKC, 2339), a život mla ih osoba u izva-nbra noj zajednici jama no u pitanje dovodi i život u izdržljivosti, i isto-u, ali i ljudsku slobodu. O tome svaki

vjernik mora voditi ra una te otvore-no, iskreno, ali i bratski razgovarati i upozoriti one koji žive u izvanbra noj zajednici na njezinu neprihvatljivost u okviru moralnog crkvenoga nauka.

Glas Koncila, broj 37, 11. rujna 2016.Sve ih je manje...

POMIŠLJAJ 45

Moja baka se zove Davorka. Stal-no nosi odje u crne boje. Ima svijetlo zelene o i koje se isti u na njenom licu. Na nosu ima malo pjegica. Ona ima svijetlo sme u kosu sa sijedim vlasi-ma. Moja baka je u mirovini. Ona uz-gaja razno vo e i povr e koje ponekad prodaje na tržnici. Kad su mama i tata na poslu, baka uva mene i seku. Tada se mi lijepo družimo, igramo i pri amo, što ona jako voli. S bakom mogu o sve-mu pri ati i raditi gotovo sve što ho u jer se ona nikad ne ljuti na mene.Uvijek mi kupuje okolade i bombone. Ona je vrlo dobra. Ja ju jako volim.

Lara Erceg

Ja opisujem svoju baku Anu. Ona živi u Siveri u. Moja baka nije baš visoka, ali je jako vrijedna. Ona ve i-nom nosi prega e. Moja baka je u mi-rovini, ali mnogo radi u vrtu. Ona voli mene, a i druge unuke. Ne voli kad je netko od nas tužan. esto je posje u-jem. Ona je jako dobra i vrijedna. Ja svoju baku jako volim.

Lucija Tomi

Moja baka zove se Mira. Ima krat-ku crvene kosu, plave o i i pr asti nos.

esto nosi trenerku. Ona je doma ica.Obavlja sve ku anske poslove. Ona se voli brinuti o unucima. Ne voli kad je ne slušamo. Pomažem joj, pri am s njom i igram se. Ona je jako dobra i brižna baka. Ja je jako puno volim.

An ela Jakši

OPISUJEM

Moja baka Moj djedJa opisujem svoga djeda. On se

zove Ante Tomi . Nosi crne hla e i e-sto nosi košulje na kvadrati e. Ima plave o i i sijedu kosu. On je u mirovini. Voli raditi u vinogradu. Voli šetati i gledati televiziju. A ne znam baš što ne voli. On je dobar. Jako se voli družiti. Ja svog djeda volim i esto idem kod njega.

Klara Tomi

Moj djed se zove Ivica. On esto nosi košulje i rebatinke. Ima sijedu kosu i veliku sijedu bradu. Visok je i snažan. Kod ku e se esto bavi poljoprivredom. Uvijek pomaže drugima. Ne voli kad pada kiša zato što ne može ništa raditi. Onda sjedi u ku i i rješava križaljke. Ja jako volim svog djeda. Koliko je moj djed velik toliko u njemu ima ljubavi i dobrote.

Ella Bura

Moj djed Josip je najbolji djed na svi-jetu. On ima crnu kosu i crne brkove. Jako voli itati novine. Volim s njim rješavati križaljke. Prije je radio u luci. Mog djeda svi vole. Volim ga i ja jer je jako dobar.

Lucija Dulibi

46 POMIŠLJAJ

OPISUJEM

Moja učiteljicaOpisujem svoju u iteljicu. Zove

se Miranda. Živi u Šibeniku. Ona naj-eš e nosi hla e, džemper i šal oko

vrata. Ne voli kad svi govorimo uglas.Voli kad smo svi dobri i pažljivi na satu. Znam da je moja u iteljica prije igrala rukomet. Voli nam pri ati i za-bavljati nas. Moja u iteljica je meni jako dobra zato jer nas u i kroz igru.

Ella Bura

Opisujem u iteljicu. Ona se zove Miranda Duji . Ima sme u kosi i sme e o i. Ima zlatni šal i sme i džemper. Voli podu avati djecu. Voli kada smo marlji-vi i u imo. Ne voli kada ne u imo ili kad

pri amo na satu. Imam jako veselu u i-teljicu. Brižna je i uvijek svima pomaže.

Frane Slavica

Moja u iteljica se zove Miranda Ima plavo sme u kosu. Nosi nao ale koje joj lijepo stoje. Njene o i su sme-e boje i uvijek je nasmijana. Naj eš e

odjeva veste i hla e plave boje. Voli kada smo pristojni i kada se trudimo, a ne voli kada smo lijeni. Moja u iteljica je prema meni jako dobra. Malo je pri -ljiva, ali mi to ne smeta. Ja svoju u ite-ljicu volim. Ona je prema svima dobra. To je najbolja u iteljica na svijetu.

Lara Erceg

POMIŠLJAJ 47

POSLANJE U KRŠĆANSKOJ OBITELJI

U svom vrhuncu stvaranja, kada je ve sve na svijetu stvorio, izabrao

je Bog da me u svim stvorovima stvori i ovjeka, da bude na vrhu svega stvo-renoga, da njime upravlja kao najve im dobrom. Ali nije Bog ovjeka stvorio samo od krvi i mesa, da po mesu istrune, nego mu je udahnuo duha životvornog, da po njemu živi vje no. Usadio je Bog u ovjeka moral i empatiju da zna razli-kovati dobro od zla i da ima sousje a-nja prema drugima. Darežljivost O eva

Zemlju, ali je od ovjeka Bog želio više, jer je on njemu i dao više. Dao mu je svu svoju Ljubav, više nego nebeskim tijeli-ma, više nego oceanima i kontinentima, više nego bilju, više nego životinjama.

A kada je ispunjen zahtjev Ljubavi, onda Bog ima sigurnu kolijevku u koju stavlja novu dušu, novi život u ruke muš-karca i žene, da taj novi život raste na temeljima Ljubavi od sretnog djeteta do potpunog i zdravog (mladog) ovjeka.

A ljubav nije ni požuda ni prora-unatost. Prva izgara kao suha trava, a

druga se pretvara u agoniju osobne pro-pasti. Ljubav ne traži ni prodaju tijela ni prodaju duše. Ljubav izgara u želji da se daje i što se više daje ne troši se, nego se obnavlja i raste.

MUŠKO I ŽENSKO STVORI IH“Žena je stvorena iz rebra muže-

vog, ne iz njegovog stopala da se po njoj gazi, ne iz njegove glave da se njome vlada, ve iz njegovog boka da mu bude jednaka, ispod ruke da bude zašti ena, pored srca da bude voljena.”

I u Boga nije bilo podjela, niti ih ima niti e ih biti. Podjele su od ovjeka, od njegove podijeljenosti unutar sebe, da pripada dobru i da služi zlu, zbog njegovih slabosti. U podjeljenosti nema Ljubavi. A Bog je stvarao u Ljubavi.

Tako je Bog stvorio muško i žen-sko da budu jedno i da u svom jedinstvu rode plodom, kao jedno stablo, što je u korijenu jedno, da rodi mladim granama i svježim plodovima.

Hvala Ti što sam stvoren tako čudesno

nije tu prestala, nagradila je ovjeka ra-zumom i darom stvaranja. Kada je Bog sve to dao ovjeku, da bude cjelovit, na sliku Njegovu, još mu da slobodu odlu-ivanja da dovrši njegov integritet.

Kada je Bog dovršio ovjeka u nje-govu muškom i ženskom liku, želio je da u Ljubavi iz njih dvoje nikne novi život. Kao što je Bog u Ljubavi stvarao njih dvoje neka i oni u Ljubavi po daru stvaranja stvore novi život u kojeg Bog uljeva besmrtnu dušu.

Ali prvo je dao Ljubav, jer i živo-tinjama je dano da se množe i napu e

Stvorio je obitelj da bude jedinstve-na, stijena na kojoj gradi svoju Crkvu. Ako se stijena rascijepa na pola i Crkva e se urušiti, kao što e je i bujica vode

odnijeti s pijeska. Zato je potrebno da su i muško i žensko u Bogu, jedno.DJECO POŠTUJTE SVOJE RODITELJE,

RODITELJI BLAGOSLIVLJAJTE SVOJU DJECU

Kako je lijepo promatrati stogo-dišnja stabla maslina, njihova vrsta i isprepletena debla i nove grane što ra-aju novim plodovima iz tih starih žila.

Koliko ima soka života unato sušama i mrazovima, vjetrovima i zaparama. Tako opstaju stabla, tako ra aju iznova.

A što je s našim malim zajedni-cama? Isprepli e li se staro s novim, blagoslivlja li se i poštuje uzajamno? Oplemenjuje li se ili se pretvara u be-splodnu šikaru?

Mladica koja izi e iz podijeljene obitelji u svijet je kao list na vjetru. Vje-tar je nosi u razne prilike i neprilike, as po zraku, as po zemlji, as po vodi, as kraj vatre, sve dok jednom, ne mole i milost Boga da je spasi od propasti, ne na e svoje tlo i po ne stasati u stablo, sva ošte ena, izranjavana.

Ta ku a u kojoj se ra a i raste, taj muškarac i žena koji je grade kao jedno, to mora biti posijana Ljubav, to mora biti tlo zalijevano razumijevanjem, po-drškom, lijepom rije i.

Ta ku a ne smije biti nijema, ona mora biti ku a razgovora. Ta ku a ne smije biti hladna, ona mora biti ku a Ljubavi. Ta ku a ne smije biti raka u ko-

joj ego pokapa smrtna tjelesa, ona mora biti rodilište vje nih duša.

NE ONI KOJI SU BOLJI, NEGO ONI KOJI SLUŽE

Važnost obitelji pokazao je Bog kada je poslao svoga Sina, Isusa Krista u ku u muškarca i žene i šalju i ga upra-vo u tu ku u pokazao je kakvi bi to muš-karac I žena trebali biti koji se uzdaju u Gospodina i koji za njega žive, kakva bi to trebala biti ku a.

U to vrijeme, mnogi su mislili da su Božji I bolji, a Isus ih je nazvao praznim grobovima. Prozivao ih je više nego gr-

48 POMIŠLJAJ

POSLANJE U KRŠĆANSKOJ OBITELJI

ješnike jer u njima nije bilo Ljubavi ni duše. Naizgled je sve bilo dobro. Iako su zavarali ljude haljine i hramovi za paradu nisu mogli zavarati Boga.

U današnje vrijeme, trebamo pa-ziti da se isto ne dogodi i nama. Onaj tko je krš anin nije bolji, nego je bolji onaj koji služi. Onaj koji je krš anin nije onaj koji živi u elitisti kim zatvo-renim krugovima, nego je onaj koji je otvoren prema drugima da za druge bude svjetlo po Svjetlu koje je i nje-mu darovano.

Nikolina Šari

IZ ŽIVOTA ŽUPE

POMIŠLJAJ 49

IZ ŽIVOTA ŽUPE

50 POMIŠLJAJ

• U noći ili ujutro rano od subote na nedjelju 8. listopada 2016. netko je nasilno htio provaliti u crkvu. Sreća nije uspio ali je oštetio bravu na ulaznim metalnim vratima na sakristiji pa nismo mogli ući u crkvu za slaviti misu u nedjelju 9. listopada. Autolimar Ante Lovrić, pomogao nam je skinuti bravu i otvo-riti vrata te smo mogli ući u crkvu. Branko Slavica je nabavio novu bravu i uz pomoć Tomislava Višnjića u ponedjeljak ponovno postavio na sakristriju metalna vrata.

• Anica Krnić darovala za župu cibo-rij-čestičnjak, posuda za čuvanje posve-ćenog kruha i pričešćivanje vjernika.

• Borislav i sin Luka Slavica dovezli su s kamionom veliki oltarni kamen i drugi manji u Jerkulovac i bagerom ih postavili na predviđeno mjesto.

Mikulandra, Rade i Uroš Šarić pokosili su travu u Jerkulovcu i teren za parkiranje.

• Marko Erceg uredio je teren oko oltara u Jerkulovcu.

• Anica Batljan, Gordana i Stani-slava Mikulandra, oprale kamen za oltar, uredile kapelicu i počistile prostor u „hra-stovoj katedrali“ za misu u Jerkulovcu.

• Mate Erceg darovao pedeset čaša za Pastoralni centar.

• Jakov i Ani-ca Gulin darovali su električne orgulje za Pastoralni centar. Željko i Krešo Ni-mac dostavili su ih u Pastoralni centar.

• Željko Nimac postavio u Pastoral-nom centru četrnaest postaja križnog puta.

• Ive Pažanin i Ivica Gatara po-stavili su novu ra-svjetu u koru crkve.

ZAHVALA I SRETAN NASTAVAKOd srca zahvaljujemo gospođi Dari

Gatari, dosadašnjoj sakristanki za njezi-no višegodišnje uređenje i kićenje naše crkve, a novoj sakristanki Anici Batljan od rujna 2016. godine želimo da s istim žarom i predanjem nastavi dalje...NOVO NABAVLJENO I NAPRAVLJENO...

• U Pastoralnom centru nabavili smo novih dvadeset banaka i tapecirali ih.

• Također smo za Pastoralni centar nabavili četrnaest postaja križnog puta.

• Deset novih prvopričesničkih haljina i također trideset novih haljina za krizmanike.

DOBROČINITELJI NAŠE ŽUPE

50

• Jerko (Šime) Ćaleta Car, Joško Škugor i Milena Mikulandra oltarni ka-men i drugi manji su poravnali, očistili i pri-premili za misno slavlje.

• Joško Bura, Ivaca i Davor Gata-ra, Ljubo Grubišić, Berislav Orlović, Ivica

POMIŠLJAJ 51

OBAVIJESTI I DOBROČINITELJI

ŽUPNE OBAVIJESTIMise

NEDJELJOM I ZAPOVJEDNIM BLAGDANIMA u 10.30 sati.

Pobožnosti• Prije svake mise molimo sva

otajstva krunice i litanije.• Svake prve subote u mjesecu or-

ganiziramo pobožnost Klanjanja pred Presvetim u ve ernjim satima.

• Pobožnost Prvih petaka Presve-tom Srcu Isusovu u ve ernjim satima.

• Svibanjska i listopadska pobož-nost u ve ernjim satima.

• Svakog korizmenog petka, mo-limo pobožnost križnoga puta uz po-staje koje se nalaze uz cestu koja vodi prema crkvi i svakog korizmenog utorka u Pastoralnom centru. Pobož-nost po inje u 17.00 ili 18.00 sati.

Ispovijed • Župljani koji žele mogu se is-

povijediti prije svake mise nedjeljom i zapovjednim blagdanima od 9.30 do 10.30 sati.

• Ako nekome ne odgovara ovaj termin može dogovoriti sa župnikom drugi termin za ispovijed ili duhov-ni razgovor u Pastoralnom centru ili u franjeva kom saostanu sv. Ante na Šuvi evcu.

• Ispovijed bolesnika i starijih oso-ba po ku ama, koji žele, treba dogo-voriti sa župnikom. Na vrijeme treba prijaviti svoje bolesnike župniku za boži nu i uskrsnu ispovijed.

• Bolesnici iz župe koji se na u u bolnici neka se jave bolni kom kapela-nu fra Mati Topi u (mob. 098/870 009) za ispovijed ili bolesni ko pomazanje.

Darovi za Duhovni centarSVAKI TJEDAN MEDO JEDAN

50 E: Siniše (Dragana) Ćaleta p. Dane;100 kn: Ankica Mikulandra, N:N:;200 kn:

Slavica Erceg Paić; 300 kn: Mirko Ćaleta-Car, Ante Knežević;1.000,00 kn: Nada Mikulandra

U škrabici prikupljenoOd 18. XII. 2016. do 10. VII. 2017. = 980.00 kuna.

Prilozi za potrebe crkve10 E: Ankica Mikulandra; 50 E: Ana Josipović, Obitelj Rendulić; 50 kn: Agneza Perić, Gabrijela Mikulandra,

Ive Mihaljević, Milena Japundžija, N.N.; 100 kn: Jagoda Alić, Josip Rogač, Paško Đelalija; 130 kn:

N.N.; 150 kn: Nevenka Slavica, Ante Knežević; 200 kn: Josip i Jadranka Grubišić, Senka Vrljević, N.N.;300 kn: Joško i Željka Škugor, Ivka Anđelić; 400 kn: Frane

Slavica, N.N., Obitelj Burić; 800 kn: Općina BilicePrilozi umjesto vijenca za potrebe crkve

† Vice Jakšić300 kn: Radojka Jakšić; 200 kn: Damir Labor;

500 kn: Milan Jakšić; 300 kn: Luka Vrcić; 250 kn: Duško Štefan; 200 kn: Zoran Krnić; 200 kn: Joško

Grubišić; 250 kn: Davor Gatara; 200 Kn: Joško Jakšić; 200 kn: Neda Jakšić.

† Mirko Krnić200 kn: Milan Jkšić; 200 kn: Nikica Jakšić;

200 kn: Zoran Jakšić; 200 kn: p.Rade Mihaljević; 300 kn: Dragan i Rade Jakšić; 200 kn: Silvija

Krnić Kantone i Jelena Krnić Schnaider.† Ljubica Mikulandra

200 kn: Ivan Mikulandra

Prilozi za župni list 50 kn: Željko Nimac; 100 kn: Ankica Mikulandra

Kruh Sv. Ante50 kn: Blaga Vučić; 100 kn: Stanislava Mikulandra

Prilozi za krizmaničke haljine50 kn: Svi krizmanici (19); 150 kn: Josipa Krnić;

175 kn: Ankica Mikulandra; 200 kn: N.N., N.N.;N.N.

Prilozi za cvijeće20 kn: Darinka Grubišić; 50 kn: Gordana

Mikulandra; 100 kn: Mira Schmidke, Nada Mikulandra, Nediljko Lugović;120 kn: Živana Polimac; 200 kn: Marina Ćaleta-Car; 500 kn: Smiljana i Mirko Milulandra, Jadranka Štefan

SADRŽAJ - IMPRESUM

52 POMIŠLJAJ

POMIŠLJAJLIST ŽUPE UZNESENJA

MARIJINA – BILICEBana Ivana Mažuranića 3 A

22000 ŠIBENIKTelefon: 022/311 471

Mobitel: 098/1874 205https://www.facebook.com/zupauznesenjamarijina.bilice

Izdavač: Župa Uznesenja Marijina - Bilice Glavni i odgovorni urednik:

fra Ante Vukušić, župnikUredničko vijeće:

Miranda Dujić, Danijela Grubišić, Ivo Lugović, Milena Mikulandra, Nada Mikulandra, Irena Palinić, Nikolina Šarić, fra Ante Vukušić,

Grafička priprema: Domagoj BareFotografije:

Foto Lido, Milena, Milanda i Nada Mikulandra, Irma Vukičević i drugi

List izlazi dva puta godišnje, uz dopuštenje crkvenih i redovničkih poglavara.List se uzdržava dobrovoljnim

prilozima župljana i dobročinitelja.Tisak: Jafraprint d.o.o. Solin

OIB Župe: 46680856735Matični broj (MBS/MBO): 01153293

Žiro račun:Privredna banka Zagreb

IBAN: HR 1423400091110127632

Naslovna stranica:Prvopričesnici 2017. g.Druga stranica korica:

Članovi Caritasa Treća stranica korica:

Posjet gradu heroju - VukovaruZadnja stranica korica:

Krizmanici 2017. g.

SADRŽAJ:Primi, primi mila Majko... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1Nau iti moliti zna i nau iti živjeti . . . . . . . . . . . . . . . 3O instvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9Škola u prirodi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13Posjet gradu heroju - Vukovaru. . . . . . . . . . . . . . . . . . 14Korizmena duhovna obnova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18Slavlje Velikoga tjedna . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19Susret hrvatske katoli ke mladeži u Vukovaru . . . . . 23Zašto cijepimo djecu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25Moja Prva Pri est . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27Roditelji - odgojitelji za ljudske i krš anske vrijednosti . . 29Krizma u našoj župi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31Bogoslovi u župi Bilice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34Propovijed na svetkovinu Duhova . . . . . . . . . . . . . . 35Svibanjska pobožnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37Osnivanje župnog Caritasa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38Moja obitelj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40Blagdan Tijelova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41Grješnost zajedni kog života bez vjen anja . . . . . . . . 43Moja baka - djed - u iteljica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45Hvala Ti što sam stvoren tako udesno . . . . . . . . . . . 47Dobro initelji naše župe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50Obavijesti i dobro initelji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51

LIST ŽUPE UZNESENJA MARIJINA BILICE

Pomišljaj