Pomoć trebaju i bivši radnici poljskog Fiata jer je …epu.hr/img/er123.pdfzapočela Europska komisija oko toga ima li nepravilnosti u poreznim praksama Luksem-burga, Nizozemske

J ean-Claude Juncker je opetovano na ra-zličitim forumima i nastupima odbio op-

tužbu da je od svoje zemlje, Luksemburga, stvorio porezni raj na rubu zakona. Predsjed-nik Europske komisije je rekao da se ne stidi onoga što je napravio za svoju zemlju, ali je kazao da osobno nije dao nalog niti za jedan specifični dosje koji bi vodio do izbjegavanja plaćanja poreza.

Novi predsjednik Europske komisije najprije se pojavio pred novinarima na redovnom brifingu za medije u EK-u, a zatim i pred zastupnicima Eu-ropskog parlamenta. Treći važan nastup bio je u Brisbaneu, na sastanku G20, gdje je borba protiv izbjegavanja plaćanja poreza bila jedna od glav-nih tema.

Nakon nastupa u EP-u, predsjednici svih triju velikih parlamentarnih grupa, EPP-a, Socijalista i ALDE-a, izjavili su da i dalje po-državaju predsjednika Komisije. Ali, traže da se hitno regulira pitanje poreza u EU-u i provede harmonizacija fiskalnih politika. “Komisija mora usvojiti i definiciju i kriterije prema kojima ćemo moći identificirati pore-zne oaze. Komisija i zemlje članice ne bi smje-le davati sredstva iz EU fondova kompanija-ma koje su uhvaćene u izbjegavanju plaćanja

poreza. Porezi moraju biti plaćeni u zemlji u kojoj kompanija ostvaruje profit”, rečeno mu je iz njegove političke skupine, EPP-a.

U nastavku, ALDE (Liberali) žele da se istra-ga Komisije o poreznim oazama kompletira do kraja godine i proširi na sve zemlje članice. (Juncker je odgovorio šefu Liberala da, ako se istraga proširi na sve članice, da bi i Belgija, koje je Guy Verhofstad bio premijer, mogla doći na udar kao porezna oaza za multinacionalke.)

Juncker je odgovarajući naa pitanja Soci-jalista, žustro negirao da je “prijatelj velikog kapitala”.

Političke obitelji lijevo od centra tražile su Junckerovu smjenu.

U Brisbaneu je pak OECD, koji vodi svoju istragu o izbjegavanju plaćanja poreza i po-reznim oazama, dao na znanje da nimalo ne sumnja u J-C. Junckera.

Opći je zaključak da je J.-C. Juncker uspio uma-njiti štetu koju ju prošli tejdan izazvalo objavljiva-nje tajnih dokumenata revizora PwC-a u četrde-set svjetskih medija, a prema kojima je Juncker, dok je bio premijer, pogodovao velikom kapi-talu da u Luksemburgu plaća porez po mini-malnoj stopi, ponekad ispod jedan posto.

Predsjednik EK-a naglašava tri važne točke: Prva je da se zalaže za borbu protiv izbjegava-

nja plaćanja poreza na globalnoj razini, a to znači veću suradnju između država. To se od-nosi i na unutareuropske dogovore. “U EU-u smo odlučili da se protiv toga borimo, a taj cilj sam naveo kao jedan od svojih prioriteta pred Europskim parlamentom, kad sam bio iza-bran za šefa Komisije”, rekao je, i najavio da će u svom mandatu nastojati postići dogovor o jedinstvenoj poreznoj bazi podataka za cijelu Uniju. Na primjer, njegova Komisija zalagat

će se za automatsku razmjenu podataka o po-rezima građana između članica.

Istaknuo je da se zalaže za harmonizaciju pore-znih sustava unutar EU-a. Da su sustavi harmoni-zirani, ne bi bilo mjesta niti dilemama oko toga kako je Luksemburg odlučivao o tome.

Drugo, rekao je da je sve što se odlučivalo u Luksemburgu dok je bio premijer, a što je optimiziralo plaćanje poreza za velike mul-tinacionalke, bilo u potpunosti u skladu i s luksemburškim i međunarodnim zakonima. Naglasio je da “Luxleaks” nije otkrio kršenje zakona jer ga nije ni bilo.

Treće, rekao je da se uopće neće miješati u istragu koju je potkraj Barrosova mandata započela Europska komisija oko toga ima li nepravilnosti u poreznim praksama Luksem-burga, Nizozemske i Irske.

Predsjednik Komisije obećao harmonizaciju poreza svih zemalja članica Europske unije

Otpuštenim radnicima EU pomaže sa 33,5 mil. eura

Toranj ECB-a krasit će djela Penonea, Gillicka i Solakova

Pomoć trebaju i bivši radnici poljskog Fiata jer je Fiat proizvodnju automobila vratio u Italiju str. 4

Europska središnja banka izabrala je umjetnike koji će ukrasiti njezine urede vrijedne 1,4 milijarde eura str.5

18. studenoga 2014. Broj 123 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije ELEKTRONIČKI NEWSLETTER

REPORTEURO UŽIVO IZ

BRUXELLESA

Predsjednici svih triju velikih parlamentarnih grupa, EPP-a, Socijalista i ALDE-a, i dalje podržavaju Junckera

AFERA LUXLEAKS: JEAN-CLAUDE JUNCKER SE OBRANIO OD POLITIČKE I MEDIJSKE PALJBE

18. studenoga 2014. Broj 123 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije 2

EuroreportElektronički newsletterIzvješća iz institucija Europske Unije

Nakladnik: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Trg N. Š. Zrinskog 7-810000 Zagreb

Urednici:Ines Sabalić (Bruxelles)[email protected]@numericable.be+00 32 497 11 80 94 (mob)+00 32 2 33 00 184 (tel)

Ratko Bošković (Zagreb)[email protected][email protected]+385 91 345 99 56 (mob)

Dizajner i grafički urednik: Goran Stančić[email protected]

Održavanje web stranice:Gorila IT Zagreb

Produkcija i marketing:Info iz Bruxellesa d.o.o.Ilica 169, 10000 Zagreb+385 1 3773 722 (tel/fax)

Euroreport je besplatna internetska publikacija namijenjena svim građanima i poslovnim ljudima. Izlazi jednom tjedno. Stavovi izneseni u newsletteru su isključivo stavovi autora i uredništva, i nisu službeni stavovi Ministarstva vanjskih i europskih poslova niti Vlade RH.

Tekstove iz newslettera je dopušteno prenositi i newsletter je dopušteno slati dalje drugim osobama.

impressum

EU - Ukrajina: Sporazum o statusu savjetodavne misije EU-a za reformu sektora civilne sigurnosti. S lijeva na desno: Pavlo KLIMKIN, ministar vanjskih poslova Ukrajine; Federica MOGHERINI, Visoka predstavnica EU za vanjsku i sigurnosnu politiku.

fotografijatjedna

EUROREPORT

© E

U


J ean-Claude Juncker i njegov potpredsjed-nik Frans Timmermans iznijeli su detalje

plana rada Europske komisije u 2015. godini.Taj plan bi se trebao temeljiti, i to je novost, i

na mišljenju zemalja članica i Europskog par-lamenta. Do sada je Komisija, čuvajući prero-gative svoje samostalnosti, odvojeno pripre-mala svoje programe. Iznimno, u političkim primjerima kao što je proširenje, ili u vanjskoj politici, potezi su se dogovarali sa članicama.

No, Frans Timmermans je obrazložio da bi bilo apsurdno da Komisija predlaže zakone za koje unaprijed zna da će ih zemlje članice odbiti. Neki kažu da J.-P. Juncker neće željeti iritirati zemlje članice i tratiti i svoju i njihovu energiju, nego da će se čuvati za nekoliko velikih bitki.

Glavno što najavljuje nova Komisija jest da će svi zakoni koje će donijeti biti u skladu s proklamiranim temeljnim principima nove Komisije, a to su ekonomski rast, stvaranje novih radnih mjesta, i to kroz stvaranje je-dinstvenog digitalnog tržišta, poboljšanje politike imigracije, produbljenje Ekonomske i monetarne unije.

Juncker i Timmermans su rekli da će novi paket mjera za veliki investicijski program mobilizacije 300 milijardi eura donijeti do Nove godine.

U narednoj godini prezentirat će i svoja vi-đenja „Strategije 2020“, odnosno analizirati gdje je EU u odnosu na te ciljeve. Također, i to je Timmermansov zadatak, predložit će „Agendu za bolju regulativu“.

Drugo, da bi se provelo jedinstveno digital-no tržište, Komisija će donijeti ambicioznu reformu tržišta telekom usluga i novi prijed-log reforme copyrighta.

Što se tiče trećeg cilja, a to je energetska unija, Komisija će naredne godine predočiti novo stanje oko „Energetskog paketa 2030“, dogovorenog prošlog listopada. EK će se pripremiti i za veliku Parišku konferenciju o klimi, i predočiti svoje ide-je za jačanje energetske sigurnosti.

Veliki Junckerov cilj je i dublje i pošteni-je unutarnje tržište u kojem osnovni napor mora biti jačanje industrijske baze. U tom smislu, EK će implementirati novu regulativu za kontrolu i sanaciju ili likvidaciju banaka, te završiti regulativni okvir za financijske uslu-ge. Također će predložiti krizni menadžment i postupak sanacije financijskih ustanova koje nisu banke. Radit će na Uniji tržišta kapitala, na reviziji direktive o izaslanim radnicima, i to u smislu veće mobilnosti, te na svemu što se tiče poreza na dodanu vrijednost. Posebno naglašavaju borbu protiv prevara i izbjegava-nja plaćanja poreza.

Za produbljenje Ekonomske i monetarne unije predlažu reviziju “two pack” i “six pack” mjera (što je, zapravo, dublja federalizacija).

Posebno mjesto u 2015. godini imat će tran-satlantski pregovori o slobodnoj trgovini.

Potpredsjednik EK-a za energiju izjavio je da će proučiti je li ostvarivo da EU kao organizacija kupi plin i tek ga onda razdijeli zemljama članicama. Maroš Šefčovič je rekao europarlamen-

tarcima da bi se ta ideja mogla realizirati ukoliko bi se Svjetska trgovinska organizacija uvjerila da su pritom poštovana pravila slobodnog tržišnog natjecanja.

Aludirajući na probleme s Rusijom, slovački povjerenik rekao je da bi EU morala “osigurati bolji tretman i puno bolju cijenu” prilikom pregovora o dugoročnoj nabavi plina. “Mi smo navjeći kupac plina na svijetu, pouzdani, plaćamo račune na vrijeme, a da li iskorištavamo tu svoju poziciju?”pitao je eurozastupnike.

Ideju da europske zemlje kupuju plin zajednički prvi je lansirao poljski premijer i uskoro predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk. Ta zamisao nema, barem za sada, podršku Nje-mačke i Velike Britanije. Unutar EK-a mišljenja su podijeljena, mnogi misle da bi taj način bio mnogo bolji, ali ne vjeruju da bi WTO prilagodio svoja pravila toj namjeri. Šefčovič misli da se problem može prevladati.

Jean-Claude Juncker odhrvao se prvom poli-tičko-medijskom napadu na svoju Komisiju

(str. 1), i to tako da je pokazao veliku spretnost u komunikaciji: opovrgnuo je glavne optužbe na svoj račun, ali je priznao da je, nakon što je puknuo skandal, napravio pogrešan korak time što nije odmah odgovorio na upite javnosti.

Vrlo je rijetko da bilo koji član briselske ad-ministracije, a pogotovo prvi čovjek, priznaje grešku i obećava da će ispraviti propust. Zatim, obećao je da se uopće neće miješati u istragu o poreznim oazama koju u ime Komisije vodi Dankinja Margethe Vestager, koja je bila stvar-na insipiracija scenaristima i režiseru danske serije “Borgen” za lik nepotkupljive premijerke.

Juncker nije uzdrman, ali nedavni skandal ipak je otkrio da mnoge europske zemlje, a ne samo Luksemburg, mogu biti označene kao porezne oaze. Govori se da Nizozemska nije mnogo drugačija od Luksemburga pa i Komi-sija propituje zašto je tamo iznimno lagano osnovati holding. Također, Belgija čini sve da pogoduje vrlo velikom biznisu, tako da su mno-gi najbogatiji Francuzi uzeli belgisjko državljan-stvo, a istodobno drastično oporezuje srednji i mali kapital. Irska ima najkonkurentniji mogući porezni sustav koji privlači multinacionalke. Estonija i Slovačka branile su flat tax. Velika Britanija ima Jersey i Guernesey i još nekoliko otoka na kojima firme imaju samo poštanske sandučiće s imenom.

Mnogi bi mogli biti prozvani na kraju Ko-misijine istrage pa bi harmonizacija poreznog sustava, odnosno automatska razmjena po-dataka o plaćanju poreza unutar EU-a, mogla postati realnost. Zemlje koje su tako „optimi-zirale“ poreze opravdavaju se da svi tako rade. Prema tome, Junckerov tim tek je na početku bavljenja tim dosjeom.

Njemačka i Velika Britanija ne podržavaju ideju o zajedničkoj nabavi plina

Komisija istražuje porezne oaze

Paket mjera za veliki investicijski program vrijedan 300 milijardi eura EK će donijeti do početka 2015.

J.-C. Juncker priznao je da je pogriješio, što je rijetkost za prvog čovjeka Komisije

Komisija objavila plan rada za 2015.JUNCKER MIJENJA PRAKSU DOGOVORA

ŠEFČOVIČ ŽELI KUPOVATI PLIN ZA SVE ZEMLJE ČLANICE

UVODNIK

© E

U


bio prisiljen otpuštati radnike.Ista sudbina zadesila je i 600 radnika grč-

koga trgovačkog lanca Fokas pa je Komisija predložila da Globalizacijski fond i njima pomogne sa 6,4 milijuna eura da se ponovo zaposle. Fond će osobito pomoći 500 mla-đih zaposlenika koji nisu zaposleni, ne ško-luju se niti stječu nove vještine.

Za Fokas Komisija kaže da je bio dinamično poduzeće koje je u Grčkoj prodavalo odjeću najpoznatijih svjetskih marki. Svoje proda-vaonice odjeće otvorilo je u najvažnijim po-trošačkim zonama Atene, skupa s izložbenim salonima, franšiznim dućanima i veleprodaj-nim centrima. No, izbijanje ekonomske i financijske krize 2008. naglo je prekinulo

Europska komisija predložila je da EU odobri pomoć iz Fonda za prilagodbu

globalizaciji (Globalisation Adjustment Fund ili EGF) otpuštenim radnicima polj-skog Fiata, grčkog lanca trgovina Fokas i francuskog avioprijevoznika Air Francea. Da bi EGF isplatio pomoć, te Komisijine prijedloge moraju prihvatiti Europski par-lament i Vijeće ministara. Otkako je 2007. godine osnovan, Fond je primio 130 za-htjeva za pomoć: da bi se isplatila pomoć za 116.000 radnika zatraženo je 536 milijuna eura. Samo u 2013. fond je dao više od 53,5 milijuna eura potpora.

Air France je otpustio 5213 radnika, a u naj-većoj nevolji našlo se njih 3886. Oni će od Ko-

misije primiti novčanu pomoć od 25,9 milijuna eura da nađu novi posao, a još toliko dat će im Francuska. Njihov gubitak zaposlenja posljedi-ca je pada udjela europskih avioprijevoznika na globalnom tržištu od 2008. do 2013. godine.

U razdoblju 2008.-2012. prijevoz putni-ka zrakom rastao je brzinom od 4,6 posto na godinu, no zračni promet između Eu-rope i ostatka svijeta rastao je sporije (po 2,4 posto) pa je tržišni udjel EU-a, mjeren prihodom po putniku po kilometru, pa-dao. Taj trend nastavio se i 2013. i sada EU drži 38 posto svjetskog zračnog putničkog prometa ili jedan posto manje nego 2012.

U tom su razdoblju najveći europski avi-oprijevoznici bilježili gubitke. Air France, s velikim dugovima i niskom burzovnom vrijednošću kapitala (manjom od vrijedno-sti flote zrakoplova) nije mogao učinkovi-to reagirati na gubitak tržišnog udjela pa je

Radnike koji su primili pomoć iz Globalizacijskog fonda otpustili su Air France, Fiat Poland i grčki Fokas

KOME POMAŽE EUROPSKI GLOBALIZACIJSKI FOND, ILI TRI PRIČE O PROPASTI EUROPSKIH BIZNISA

Fokasov izvanredni uspon. Nagli pad ku-povne moći grčkoga stanovništva smanjio je potražnju za svom robom osim one najo-snovnije pa je tvrtka počela gubiti prihod. Nije uspjela osigurati bankovne kredite za preživljavanje te je bila prinuđena proglasi-ti bankrot.

Pomoć u visini od 1,2 milijuna eura, ako je odobre Parlament i Vijeće ministara, iz Globa-lizacijskog će fonda primiti i 777 radnika koji su postali suvišni u Fiatovim poljskim tvorni-cama. Ukupno je u Fiat Auto Polandu S. A. i njegovom 21 dobavljaču posao izgubilo 1079 radnika, što znači da neće svi dobiti potporu za strukovno i poduzetničko ob-razovanje, stjecanje novih vještina, zapo-

šljavanje ili učešće u pokretanju vlasti-te tvrtke.

Od 2007. do 2012. Prodaja put-ničkih automobila u 27 država člani-ca EU-a pala je sa 17,10 na 14,61 mi-lijun (ili 14,6 po-sto), dok je u svijetu porasla sa 53,05 na 63,07 milijuna vo-zila (ili 18,9 posto). Rezultat je pad tr-

žišnog udjela EU-27 u svijetu sa 32,2 na 23,2 posto (ili, mjereno obujmom, za 28,2 posto).

Fiat Auto Poland poduzeo pokrenuo je prilagodbu proizvodnje potražnji na trži-štu i optimizirao broj zaposlenika kako bi ostao konkurentan i povećao svoje izglede da u grupi bude izabran za proizvođača no-vih Fiatovih modela. Napori mu se, među-tim, nisu isplatili jer je Fiat u siječnju 2013. odlučio preseliti proizvodnju Pande Classic u Campaniju u Italiji, što je dovelo do ma-sovnog otpuštanja u poljskom Fiatu i nje-govim dobavljačima dijelova automobila.

Europske zračne kompanije izgubile su tržišni udjel u svijetu, a grčki dućani lokalne kupce

Poljski Fiat i njegovi dobavljači propali su kada je Fiat odlučio proizvodnju preseliti u Italiju

EK smatra da su sve tri kompanije

stradale zbog situacije na tržištu

a ne lošeg poslovanja


Europska centralna banka seli se ovih dana u novi poslovni toranj čija je grad-

nja stajala oko 1,4 milijarde eura. „Sljede-ću konferenciju održat ćemo u prosincu u novim prostorijama“, rekao je ECB-ov gla-snogovornik na posljednjoj press konferen-ciji predsjednika ECB-a Marija Draghija 6. studenoga.

Novi neboder visok je 185 metara (antena se diže do 201 metra), ima 48 katova, 184 tisuće četvornih metara korisnog prostora i 18 liftova, a prošloga je tjedna Banka na međunarodnom javnom natječaju izabrala i trojicu umjetnika koji će svojim kreacija-ma ukrasiti interijer velebne građevine. To su Talijan Giuseppe Penone (rođen 1947.), Bugarin Nedko Solakov (rođ. 1957.) i Bri-tanac Liam Gillick (najmlađi među oda-branom trojicom, rođen 1964.).

Umjetnici će izraditi djela koja će biti izlože-na na tri različite lokacije unutar novog ECB-ova kompleksa, a svečano će biti otkrivena na jesen 2015. Jedan rad bit će izložen pred glavnim ulazom, drugi u prizemlju tornja, a treći u bivšoj sajamskoj hali. Ukupni je pro-račun za honorare za ta tri umjetnička djela milijun i 250 tisuća eura.

Najprije umjetnike, a potom i predložene radove, biralo je međunarodno povjeren-stvo koje su činili priznati svjetski eksper-ti. Predsjednik žirija bio je Benoît Coeuré. Stručnjaci su nominirali ukupno 59 umjet-nika iz 28 zemalja članica EU-a. U uži iz-bor umjetnici su ušli na temelju njihovih radova na temu „stabilnost i neovisnost“, uzimajući u obzir europski motto „ujedi-njeni u različitosti“.

Talijanski kipar Giuseppe Penone jedan je od vodećih predstavnika pokreta Arte Povera. Njegov rad bit će u formi drveta, čestog motiva njegovih djela. Žiri ga je odabrao „vjerujući

Novi hram ECB-a vrijedan 1,4 milijarde eura krasit će djela Penonea, Gillicka i Solakova

EUROPSKA CENTRALNA BANKA IZABRALA JE TROJICU UMJETNIKA KOJI ĆE SVOJIM DJELIMA OPLEMENITI NOVI POSLOVNI TORANJ

Tri umjetnika iz tri zemlje EU-a izabrani su na međunarodnom natječaju

da će njegova elegantna, vizualno fascinan-tna skulptura stvoriti atmosferu bliskosti i identifikacije sa zgradom, te s njom uspo-staviti dijalog“.

Bugarski umjetnik Nedko Solakov će izra-diti skulpturu sa snažnom konceptualnom podlogom, tipičnom za njegov pristup, koja se izražava na duhovit, zaigran i bistar način. Solakovljevu će skulpturu pratiti njegovi karakteristični crteži koji će biti aplicirani izravno na zidove i druge površine po cije-loj zgradi. „Žiri vjeruje da će njegovi radovi stvoriti ozračje za promišljanje i sudjelova-

nje, te da će biti katalizator za privlačenje ljudi.“

Foyer konferencijskog dijela zgrade ukra-sit će britanski umjetnik Liam Gillick po-znat po istraživanjima socijalnih sustava i njihove organizacije. „Njegovo će se djelo referirati na ulogu ECB-a kao mjesta na kojemu se obrađuje unos kompleksnih podataka. Bit će to posveta univerzalnom matematičkom jeziku, koja će ukazivati na inženjersku složenost zgrade i kompleksni posao koji se u njoj odvija. Žiriju nije pro-maknulo da predloženi rad vrlo inteligen-tno preuzima svoj lajtmotiv i izvrsno ga uklapa u dimenzije i osvjetljenje zadanog prostora.“

Proračun za honorare za trojicu umjetnika je milijun i 250 tisuća eura Novi poslovni toranj u koji se ECB upravo useljava imat će 48 katova, 184 tisuće m2 i 18 liftova


događanjaTALIJANSKO PREDSJEDNIŠTVO EUizdvajamo:

Sastanak Vijeća za vanjske poslove (FAC) - obrana17. studenog, Bruxelles

Vijeće za vanjske poslove okuplja mini-stre vanjskih i europskih poslova zemalja članica Unije. FAC provodi zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku EU, a predsjeda mu Visoka predstavnica Unije za vanjsku i sigurnosnu politiku. Ovisno o rasporedu, Vijeće okuplja ministre obrane, razvoja ili trgovine. Svrha rada Vijeća je osigurati jedinstvo, dosljednost i učinkovitost međunarodnog djelovanja Europske unije

Sastanak Vijeća za opće poslove (GAC)18. studenog, Bruxelles

Cilj Vijeća za opće poslove je osigurati učinkovit rad raznih konfiguracija Vije-ća, te okupiti ministre vanjskih i europ-skih poslova. Vijećem predsjeda resorni ministar zemlje koja vodi predsjedništvo EU. GAC nadzire brojna područja, po-put proširenja Europske unije, usvajanja Višegodišnjeg financijskog okvira (pro-računa EU), kohezijske politike, poslova koji se odnose na strukturu europskih institucija i druga pitanja koja su u dome-ni Europskog vijeća

Sastanak Vijeća za opće poslove (GAC) – kohezija19. studenog, Bruxelles

COREPER II19. studenog, Bruxelles

Sjednica Odbora za politiku i sigurnost (PSC)19. – 20. studenog, Bruxelles

Sastanak Vijeća za vanjske poslove (FAC) – vanjska trgovina21. studenog, Bruxelles

EUROPSKA KOMISIJAizdvajamo:

Konferencija o energetskoj politici EU – kako oblikovati energetsku politiku u

cilju veće konkurentnosti EU?17. studenog, Bruxelles

Na ovoj konferenciji će se raspravljati o najvažnijim i najosjetljivijim sastavni-cama energetske politike EU koji mogu utjecati na povećanje konkrentnosti europske industrije: gospodarski, finan-cijski i tehnološki uvjeti nužni za razvoj obnovljivih izvora i drugih lokalnih energetskih resursa kako bi se smanjila ovisnost Europe o dobavljačima iz trećih zemalja; razvoj infrastrukture, te interne i međunarodne povezanosti; analiza državnih nameta na energiju; utjecaj po-reza na cijenu energije i troškovi mreže; poboljšanje učinkovitosti unutarnjeg energetskog tržišta EU; prilagodba europskog sustava razmjene štetnih emisija (ETS); diverzifikacija dobavljača i dobavnih puteva

Mogućnosti financiranja razvoja i istraživanja tehnologije satelitske navigacije (GNSS)18. studenog, Bruxelles

Ovu radionicu zajednički organiziraju Europska komisija i Europska agencija za satelitsku navigaciju (GSA). Cilj ovog okupljanja je informirati europ-sku GNSS zajednicu o formatima financiranja i rokovima za razdoblje 2015. – 2020., te definirati aktivnosti na području razvoja i istraživanja GNSS tehnologije

Tijekom panela, koji čini ovu radionicu, sudionici s područja industrije, malog i srednjeg poduzetništva, sveučilišta i tehnoloških instituta imat će priliku debatirati o krucijalnim pitanjima iz domene GNSS tehnologije

Praćenje opasnosti vezanih uz kemikalije: REACH i zakoni o profesionalnoj sigurnosti i zdravlju (OSH)18. studenog, Bruxelles

U prosincu 2012. i studenom 2013., Europska komisija je organizirala dvije radionice o upravljanju kemijskim rizicima u okviru REACH-a i drugog zakonodavstva vezanog uz ovaj sektor. Ovu, najnoviju radionicu u slijedu, zajed-nički organiziraju Opće uprave EK za poduzetništvo i industriju (DG ENTR), za okoliš (DG ENV), i DG za zapošlja-

vanje, socijalna pitanja i inkluziju (DG EMPL)

Središnja tema ove radionice su zajed-nički čimbenici i moguća razilaženja u upravljanju rizicima koji se odnose na kemikalije unutar pravnog okvira REACH-a i OSH. Kao i u slučaju pret-hodnih radionica, cilj ove je potaknuti konstruktivnu razmjenu mišljenja i in-formacija između agencija EU i resornih ministarstava zemalja članica Unije, koji su zaduženi za pravna pitanja vezana uz OSH

Pokretačka konferencija o strategiji EU za Jadransko – jonsku regiju (EUSAIR)18. studenog, Bruxelles

Pokretačku konferenciju o strategiji EU za Jadransko – jonsku regiju zajednički organiziraju talijansko predsjedništvo Vijeća EU, Europska komisija, Jadransko – jonska inicijativa i regija Marche (koja predsjeda Jadransko – jonskom interre-gionalnom grupom u Odboru regija). Cilj ovog događaja je okupiti sve ključne sudionike, kako bi se stvorio okvir za implemetaciju EUSAIR-a. Predstavnici nacionalnih, lokalnih i međunarod-nih institucija, uključujući Europsku komisiju, govorit će na ovoj konferenciji kojom predsjeda talijansko Ministarstvo vanjskih poslova. Ovo je pravovremena prilika da se predstavi buduća struktura strategije na rzličitim razinama, kao i da se prikupe korisni podaci za definiranje koncepta učinkovitog sustava u okviru višerazinskog upravljanja

10. godišnja EPAA konferencija: kako pravno olakšati upotrebu alternativnih metoda?19. studenog, Bruxelles

Tijekom ovog sastanka predstavnici Eu-ropskog partnerstva za alternativne pri-stupe testiranju na životinjama (EPAA) iz Komisije i proizvodnje, predstavit će najznačajnija postignuća do kojih su doš-li u 2014. Posebne specijalističke sjednice bavit će se regulatornim prihvaćanjem alternativnih metoda. Svoje sudjelova-nje na ovom skupu potvrdili su Sirpa Pietikäinen, zastupnica u EP (EPP); Vladimir Šucha, generalni direktor DG za zajedničko istraživanje (DG JRC); Daniel Calleja, generalni direktor


događanjaDG za poduzetništvo i industriju (DG ENTR); Dr Joel Majerowicz, ANVISA – Brazil i Dr Anne Gourmelon, OECD. Očekuje se nazočnost više od 200 znan-stvenika, predstavnika NVO, kompanija, europskih i međunarodnih institucija, kao i predstavnika nacionalnih regula-tornih vlasti

4. godišnji sastanak Europske platforme o siromaštvu i društvenoj isključenosti20. – 21. studenog, Bruxelles

Ova godišnja konvencija predstavlja re-prezantitvnu inicijativu strategije Europa 2020. Sastanak će okupiti političare i ljude koji se bave smanjenjem siroma-šta i društvene isključenosti iz zemalja članica EU i zemalja kandidata, europ-skih institucija, regionalnih i lokalnih vlasti, NVO i predstavnike akademske zajednice. Domaćini ovog događaja su predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz, te nova Europska povjerenica za zapošljavanje i socijalna pitanja Marianne Thyssen, koja će sudionicima skupa iznijeti svoje poglede na kritična pitanja

EUROPSKI PARLAMENTizdvajamo:

17. – 23. studenog, Bruxelles

Predsjednik Europske središnje banke (ECB) Mario Draghi raspravljat će u ponedjeljak s članovima Odbora za ekonomske i monetarne poslove o per-spektivi ECB o ekonomskim i monetar-nim kretanjima. U središtu diskusije je nekonvencionalna monetarna politika ECB, koja bi mogla započeti s otkuplji-vanjem imovine privatnog sektora kako bi pomogla stagnirajućem gospodarstvu Unije

Koordinator EU za Ebolu i povjerenik za humanitarnu pomoć Christos Styliani-des izvjestit će u ponedjeljak zastupnike - članove Odbora za razvoj o ishodu njego-ve istraživačke misije u zapadnoj Africi. Stylianides se od 12. – 16. studenog

nalazi u posjetu Siera Leoneu, Liberiji i Gvineji, kako bi procijenio napredak u suzbijanju epidemije Ebole

Parlament i Vijeće pokušat će do pone-djeljka postići dogovor o proračunu za 2014. i 2015. godinu. Ukoliko dođe do sporazuma, pripreme za kompletiranje proračuna za slijedeću godinu trebale bi otpočeti tijekom tjedna. Ukoliko se strane ne dogovore, Europska komisija će morati iznijeti novi prijedlog, a procedu-ra će iznova otpočeti. Trenutno se vode pregovori o dodatnim sredstvima za 2014. i obimu proračuna za 2015. godinu

Godišnja inspekcija računa EU je započela i Odbor za kontrolu proraču-na počinje niz saslušanja, u kojima će povjerenici pravdati troškove koje su njihovi resori imali u 2013. Na koncu procesa koji će trajati do travnja slijedeće godine, Parlament će odlučiti hoće li dati odrješenje institucijama EU

Članovi parlamentarnog Odbora za vanj-ske poslove u ponedjeljak će s ukrajin-skim ministrom vanjskih poslova Pavlom Klimkinom razgovarati o političkim zbivanjima u toj zemlji

Zastupnici članovi Odbora za vanj-ske poslove u ponedjeljak će glasati o pristupnom sporazumu između EU i Gruzije. Sporazumom se trebaju usposta-viti političko udruživanje i ekonomska integracija s Gruzijom. Nakon Ukrajine i Moldavije, ovo je treći sporazum nove generacije pristupnih sporazuma koji će se ratificirati

Tijelo Europskog parlamenta zaduženo za procjenu znanstvenih i tehnoloških mogućnosti (STOA), održat će u utorak godišnje predavanje pod temom „Prema razumijevanju mozga“. Uvodni govor održat će dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 2013. Thomas Südhof

Političke grupe pripremaju se za plenar-nu sjednicu EP, koja će se od 24. – 27. studenog održati u Strasbourgu. Na preliminarnom dnevnom redu naći će se: poslanica Pape Franje, nagrada Saharov za 2014. godinu, dodijeljena kongo-

anskom liječniku Denisu Mukwegeu, glasanje o proračunu za 2015. i rebalans proračuna za 2014., pothranjenost djece u zemljama u razvoju, Globalni razvojni okvir nakon 2015. i Konferencija UN o klimatskim promjenama, koja će se slijedećeg mjeseca održati u Peruu

Predsjednik EP Martin Schulz sastat će se u utorak s gruzijskim premijerom Ira-klijem Garibashvilijem, te francuskom ministricom za decentralizaciju, admini-strativnu reformu i javne službe Marylise Lebranchu. Schulz će istog dana primiti i predsjednicu Parlamentarne skupštine Savjeta Europe Anne Brasseur. Pred-sjednik Schulz će u četvrtak predsjedati Konferencijom predsjednika parlamen-tarnih političkih grupa

KONFERENCIJE I PREDAVANJAizdvajamo:

Utjecaj krize na tržište rada u zemljama Eurozone17. studenog, Bruxelles

Ekonomska kriza pogubno je utjecala na tržišta rada u Eurozoni. Karakteristika krize za cijelo vrijeme njenog trajanja je bio znatan stupanj prekogranične hete-rogenosti u prilagodbama tržišta rada – gdje su neka gospodarstva prošla neo-štećena, dok se drugima dogodio nagli i stalni porast nezaposlenosti. Unatoč te-kućim strukturnim reformama u nekim zemljama, napredak je tek djelomičan i nejednolik širom zone primjene eura

Govornici: Mikkel Barslund, istraživač, CEPS; Robert Anderton, zamjenik direktora, Odsjek za državni nadzor, Europska središnja banka (ECB)

Centar za europske političke studije (CEPS)

Ukrajina i energetska sigurnost EU – unutarnji i vanjski izazovi18. studenog, Bruxelles

Politički briefing o perspektivama dobave, prometa i distribucije strateških energenata u uvjetima krize u Ukrajini

Govornik: Andryi Kobolyev, glavni direktor, Naftogaz

Centar za europsku politiku (EPC)


događanja6. godišnja europska konferencija o

E-trgovanju18. studenog, Bruxelles

Ovaj događaj svake godine okuplja više od 250 delegata i predstavlja vodeći fo-rum za raspravu o najvažnijim pitanjima koja se odnose na sektor. Ovogodišnja konferencija pružit će sudionicima jedinstvenu priliku da steknu uvid u stanje razvoja sektora E-trgovine, kao i o mogućim zakonodavnim aktivnostima koje će se provoditi tijekom slijedećeg mandata Europske komisije i Europskog parlamenta

Govornici: Antti Peltomäki, zamjenik generalnog direktora DG za poduzetniš-tvo i industtriju (DG ENTR), Europska komisija; Vicky Ford, predsjednica IMCO odbora, Europski parlament; Cindy Miller, predsjednica, UPS; Wer-ner Stengg, voditelj jedinice internetskih i poštanskih usluga, DG za unutarnje tržište i usluge (DG MARKT), Europ-ska komisija; Tod Cohen, potpredsjed-nik i zamjenik generalnog savjetnika za odnose s vladama, eBay Inc.; Eimear Creaven, direktor europskog strateškog tržišta, MasterCard

Forum Europe

Tursko gospodarstvo na raskršću19. studenog, Bruxelles

Politički dijalog iz serijala „Uvidi u Tursku“. U siječnju je Turska središnja banka (CBRT) podigla kamatne stope kako bi zauzdala deficit po tekućem računu, zaustavila opasan pad vrijed-nosti lire i usporila odljev međunarod-nog ‘vrućeg novca’ koji su pokrenule promjene u monetarnoj politici Sjedi-njenih Država. Te mjere naišle su na snažan pritisak Erdoganove vlade, što je potaklo investitore da posumnjaju u nezavisnu ulogu Odbora za monetarnu politiku CBRT

Govornici: Selin Sayek Böke, člani-ca Republikanske narodne stranke i potpredsjednica za ekonomsku politiku; Ahmet Beyaz, glavni direktor, Bank Asya; Martin Raiser, direktor, World Bank, Turska; Fredrik Erixon, direktor, Europski centar za međunarodnu poli-tičku ekonomiju; Amanda Paul, politički analitičar, EPC


Civilno društvo na Balkanu – politički subjekt ili objekt?19. studenog, Bruxelles

Mobilizacija civilnog društva može uroditi građanskim vrijednostima koje motiviraju ljude da postupaju u ime izvornih demokratskih zahtijeva, tražeći od elita da omoguće odgovarajuće razine učinkovite demokracije. Stoga sektor civilnog društva čini integralni dio rje-šenja zaostalih problema u regiji i jedini je način na koji Balkan može dovršiti demokratsku tranziciju. Stoga civilno društvo treba promatrati kao politički subjekt, a ne objekt

Govornici: Goce Kocevski, voditelj projekta, Makedonska udruga mladih pravnika; Marko Savković, koordinator programa, Beogradski fond za političku izvrsnost; Eduard Kukan, zastupnik u EP (EPP); Corina Stratulat, viši politički analitičar, EPC


Borba protiv zagađenja ugljičnim dioksidom iz ugljena19. studenog, Bruxelles

Zaostaje li europa za Sjedinjenim Državama? Debata o ulozi Standar-da o učinku štetnih emisija (EPS) s ciljem suzbijanja emisije ugljičnih stakleničkih plinova. Danas Europa proizvodi jednu četvrtinu električne energije u elektranama na ugljen, iako to gorivo proizvodi više nego dvostru-ku količinu CO2 zagađivača za svaku ergetsku jedinicu koja se proizvede. U proteklom desetljeću ugljen je bio najbrže rastući globalni energetski izvor. Transnacionalne korporaci-je, financijske institucije, ulagači u energetiku i neke vlade su poticale sve veću uporabu ugljena, unatoč njego-vom štetnom utjecaju

Govornici: Bruce Buckheit, analitičar i savjetnik u Programu za klimatsku akciju SAD; Richard Cowart, izvrš-ni direktor projekta za regulacijsku podršku; Sirpa Pietikäinen, zastupnica u EP (EPP); Jason Anderson, direktor za europsku klimatsku i energetsku politi-ku, Ured za europsku politiku WWF-a; Judith Kirton-Darling, zastupnica u EP (S&D)

Ured za europsku politiku WWF-a

Rješavanje spora ulagač – država i TTIP: pogled iz ugla Europskog parlamenta i zemalja članica20. studenog, Bruxelles

Politički dijalog o europskoj perspektivi rješavanja sporova na relaciji investitor – država, kao integralnom dijelu i jednom od najkontroverznijih poglavlja spora-zuma o Transatlantskom trgovačkom i ulagačkom partnerstvu (TTIP) između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država

Govornici: Reinhard Bütikofer, zastu-pnik u EP (Zeleni/EFA); Alessia Mosca, zastupnica u EP (S&D); Bruno Maçães, državni tajnik za europske poslove, Portugal; Leopoldo Rubinacci, voditelj jedinice investicija, DG za trgovinu (DG TRADE), Europska komisija; Elena Bryan, viši trgovački predstavnik, Misija SAD pri EU


Prioriteti latvijskog predsjedništva21. studenog, Bruxelles

Latvija 1. siječnja preuzima šestomjeseč-no predsjedanje Vijećem EU. Predsjed-ništvo predstavlja mogućnost svake ze-mlje članice, bez obzira na njenu veličinu ili dužinu članstva, da utječe na program Europske unije i usmjerava europska nastojanja. Osnovni principi latvijskog predsjedništva bit će uključenost, rast i održivost. Ta načela će se ostvarivati kroz razvoj radnih programa i prioriteta predsjedništva, kao i kroz izgradnju kul-turnih i komunikacijskih programa. Za vrijeme latvijskog predsjedanja Vijećem, održat će se summit Istočnog partner-stva, 5. sastanak ministara obrazovanja zemalja članica ASEM-a, te konferencija o europskoj standardizaciji

Govornica: Ilze Juhansone, stalna pred-stavnica Latvije pri Europskoj uniji


Trgovanje zelenim proizvodima i uslugama21. studenog, Bruxelles

U srpnju ove godine Europska unija i 13 drugih zemalja članica Svjetske trgovin-ske organizacije (WTO) pokrenuli su pregovore o liberalizaciji globale trgovine ekološkim proizvodima. Ta ‘Inicijativa o zelenim dobrima’ ima svrhu ukloniti


događanjaprepreke trgovanju i ulaganju u ‘zelene’ proizvode, usluge i tehnologije. Sudionici ovog panela odgovorit će na pitanja• što pokriva ‘inicijativa o zelenim

dobrima’?• što se može postići inicijativom• koja je korist od inicijative Govornici: Chang-beom Kim, vele-

poslanik Republike Koreje u Belgiji i EU; Marc Vanheukelen, direktor za održivi razvoj, sporazumi o gospodar-skom partnerstvu, DG za trgovinu (DG TRADE), Europska komisija; Hendrik Bourgeois, potpredsjednik za europske poslove, General Electric Company; Stephan Singer, direktor za globalnu

energetsku politiku, globalnu klimatsku i energetsku inicijativu, WWF Inter-national; Jeongmeen Suh, profesor na katedri za globalnu trgovinu, Sveučilište Soongsil, Koreja


STEINMEIER POZVAO NA POŠTIVANJE PREKIDA VATRE U UKRAJININjemački ministar vanjskih poslova Steinmeier pozvao je ukrajinsku vladu i proruske separatiste da poštuju obustavu vatre koja je prekinula borbu na terenu, dok se topnička paljba nastavila.U ovom trenutku, prema UN-u, sukobi u Ukrajini imaju bilancu od oko 4 tisuće mr-tvih i čak milijun raseljenih ljudi. Frank-Walter Steinmeier, koji je stalno na putu između Kijeva i Moskve, rekao je da prekid vatre dogovoren u Minsku nije savršen, ali je referentna točka koja se mora poštivati. Primirje dogovoreno u Minsku zamrznulo je liniju između dvije strane.Dan prije Steinmeierovog poziva Angela Merkel vrlo je oštro prozvala Rusiju da na-rušava mir u Europi i izjavila kako postoji bojazan da se nemiri iz Ukrajine prošire i na druge zemlje koje su ranije bile u sklopu Sovjetskog Saveza.

STOLTENBERG POZVAO RUSIJU DA POŠTUJE SPORAZUM IZ MINSKAGlavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je kako se u Ukrajini i na ruskoj strani granice “mogu vidjeti pokreti trupa, tenkova, topništva i naprednih sustava protuzračne obrane”, i da, prema tome, “Rusija još uvijek destabilizira Ukrajinu i krši mirovni sporazum”. “Pozivamo Rusiju da povuče svoje snage iz istočne Ukrajine i da poštuje sporazum iz Minska.” Jens Stol-tenberg je to izjavio nakon što se u utorak

susreo s 28-oricom ministara obrane EU-a.U ponedjeljak, rusko Ministarstvo obrane reagiralo je vrlo oštro na raniju kritiku iz NATO-a i nazvalo informacije o pokretu trupa zlonamjernom izmišljotinom.Stoltenberg je također potvrdio da Savez pojačava vojno prisustvo u istočnoj Europi, i opravdao to time da se ne želi da zbog ra-zvoja u Ukrajini “dođe do novog Hladnog rata”.Rusija i NATO su od početka krize u Ukrajini, od travnja, jako snizili razinu suradnje i sada samo održavaju kontakte na razini veleposlanika.

MERKEL I PUTIN U BRISBANEU RAZGOVARALI U ČETIRI OKAZadnjeg dana sastanka G20 u Brisbaneu Angela Merkel i Vladimir Putin su dva sata razgovarali nasamo, a onda im se naredna četiri sata pridružio predsjednik EK-a Juncker. Kancelarka i J.-C. Juncker nisu davali izjave. Prema agencijama, Putin je rekao da je Rusija imala pravo oko pripajanja Krima, a da je Zapad postavio presedan takve vrste sa samostalnošću Kosova.Kancelarka je, prema agencijama, nastu-pila u think-tanku Lowy i rekla da EU neće pitati Rusiju da li se smije proširiti na neku zemlju. “Sutra će nas Rusija dovesti u poziciju da je pitamo smijemo li se proširiti na Srbiju ili na neku drugu zemlju regije Zapadnog Balkana. To se ne smije i neće dogoditi”, rekla je njemačka kancelarka.

ZEMAN POZVAO U PRAG PUTINA, OBAMU, HOLLANDEA I CAMERONAU povodu 70-godišnjice oslobođenja kon-centracijskog logora Auschwitz, odnosno Međunarodnog dana sjećanja na holo-kaust, češki predsjednik Zeman pozvao je Vladimira Putina u posjet Pragu, a uz njega također Baracka Obamu, Francoisa Hollandea i Davida Camerona. Ali, ovaj Zemanov poziv uslijedio je upravo u tjed-nu u kojem Česi obilježavaju svoju “bar-šunastu revoluciju”, kad su se oslobodili od patronata Moskve. Mnogi Česi jako su zamjerili Milošu Zemanu njegov proruski stav koji proistječe iz njegove brige da ne naruši trgovinske odnose s Rusijom.

REDING UŠLA U NYSTAR S BARROSOVOM DOZVOLOMBivši predsjednik EK-a Barroso zadnjeg dana mandata dao je zeleno svjetlo da Vivi-ane Reding, bivša povjerenica za pravosu-đe, uđe u upravu multinacionalke Nystar. Etički odbor EK-a, koji treba nadgledati da li visoki dužnosnici mogu odmah nakon završetka mandata preuzimati određene pozicije, nije imao primjedbi, ali jest NGO Corporate Europe Observatory, specijali-ziran za kontrolu velikog lobinga u Uniji. Oni smatraju da EK to nije smio dopustiti i da se trebao poštivati rok od 18 mjeseci, koliko bivši povjerenici moraju apstinirati od takvih novih dužnosti.

ukratko

Documents

Pomoć trebaju i bivši radnici poljskog Fiata jer je …epu.hr/img/er123.pdfzapočela Europska komisija oko toga ima li nepravilnosti u poreznim praksama Luksem-burga, Nizozemske