Ovogodinji laureati su:

MILICA ASANOVI, referentica za radneodnose. Zaposlena u Atlantskoj plovidbi od 16.svibnja 1974. godine na administrativnim po-slovima u Kadrovskom odjelu, gdje i danas ob-naa poslove radnog mjesta referenta za radneodnose.

ANTUN ASI, voditelj flotnog tima Bravo.Zaposlio se u Atlantskoj plovidbi 29. srpnja1971. godine na poslovima kadeta. Raskinuoje radni odnos 31. prosinca 1972. godine zbognastavka kolovanja na Vioj pomorskoj koli.Ponovo je zasnovao radni odnos 8. studenog1974. godine. Plovio je na brodovima Drutva kao 3., 2. i 1.asnik palube, a od 30. rujna 1985. godine u svojstvu zapov-jednika broda. Od 1. travnja 1989. godine radi u Tehnikomodjelu Drutva kao nautiki inspektor. U sklopu reorganizaci-je tehnikih poslova u Drutvu postavljen je za voditeljaflotnog tima Bravo, koje poslove i sada obnaa. Tijekom radai uz rad diplomirao je na Pomorskom fakultetu i magistrirao naEkonomskom fakultetu zagrebakog Sveuilita.

MATO BAJO, voditelj flotnog tima Alfa. UAtlantskoj plovidbi zaposlio se 14. sijenja 1974.godine kao kadet. Potom je plovio u svojstvu3., 2. i 1. asnika palube, a od 6. srpnja 1986.godine kao zapovjednik broda. Od 1. travnja1996. godine radi u Kopnenim slubama - Teh-

nikom odjelu kao nautiki inspektor. Reorganizacijom teh-nikih poslova u Drutvu postavljen je za voditelja flotnogtima Bravo, to obnaa i danas. Tijekom rada i uz redoviti raddiplomirao je na Pomorskom fakultetu dubrovakog Vele-uilita.

IVO BONI, zapovjednik broda. Zaposlio seu Atlantskoj plovidbi kao kadet 14. rujna 1969.godine. 30. rujna 1971. godine upisuje se na Vi-u pomorsku kolu. Nakon zavretka ove ko-le, vraa se u Drutvo, pa od 12. svibnja 1975.godine do 10. svibnja 1976. godine plovi kao3. asnik palube. Nakon toga odlazi na odsluenje vojnog roka.Ponovo zasniva radni odnos s Drutvom 29. travnja 1977.godine i plovi kao 2. i 1. asnik palube. Za zapovjednika brodaunaprijeen je 29. prosinca 1995. godine.

JOSO BUKARICA, voa palube. U Atlan-tskoj plovidbi poeo je raditi 5. veljae 1974.godine, najprije kao mladi palube, a potomkao mornar i kormilar. Od 18. travnja 1996.godine unaprijeen je za vou palube.

SLAVKO DIDAK, brodski mehaniar. U Atlan-tskoj plovidbi zaposlen je od 27. travnja 1974.godine, najprije kao ista, a potom kao maza.Tijekom rada unaprijeen je u brodskog meha-niara.

PAVO URI, tehniki referent. U Atlantskojplovidbi poeo je raditi 11. prosinca 1974. go-dine na poslovima vjebenika stroja. Nakontoga plovi kao 3., 2. i 1. asnik stroja. Od 1. li-pnja 1987. godine do danas radi u Kopnenimslubama kao tehniki referent.

NIKA GAVRILICA, voa palube. Zaposliose u Atlantskoj plovidbi 9. studenog 1972. go-dine. Obnaao je poslove istaa, mazaa i kor-milara. Imao je prekid radnog odnosa zbogodlaska na odsluenje vojnog roka. Od 3. srp-nja 1997. godine do danas obavlja poslove

voe palube.

MARKO HANDABAKA, upravitelj stroja.U Atlantskoj plovidbi radi od 20. oujka 1969.godine. Poeo je raditi kao vjebenik stroja.Prekida radni odnos 30. rujna 1971. godinezbog upisa na Viu pomorsku kolu. Ponovozasniva radni odnos s Drutvom 28. oujka1977. godine. Plovi na brodovima Drutva kao 3., 2. i 1. as-nik stroja. Za upravitelja stroja unaprijeen je 13. kolovoza1982. godine.

MLADEN JADREKO, kormilar. U Atlant-skoj plovidbi poeo je raditi 26. oujka 1974.godine kao mladi palube, a nastavio kao mor-nar i kormilar. 1. srpnja 2004. godine otiao jeu prijevremenu starosnu mirovinu.

3

DODJELA STATUE I PJESME DOBRO MORE

KAO ZNAK POSEBNOG PRIZNANJAPrema gotovo dvadesetogodinjoj praksi, od 1985. godine, a na temelju odredaba Pravilnika o ustanovljenju i dod-jeli javnih priznanja Atlantske plovidbe d.d., prigodom obiljeavanja obljetnice osnutka Atlantske plovidbe d.d. (15.prosinca), dodijelit e se naim pomorcima i zaposlenima statua Dobro more (rad sada ve preminulog akadem-skog kipara Koste Angelli Radovanija) s istoimenom pjesmom dubrovakog knjievnika i akademika Luka Paljteka,kao znak posebnog priznanja za 30 godina predanog i ustrajnog rada u Atlantskoj plovidbi d.d.

NIKOLA JELI, konobar. U Atlantskoj plo-vidbi zaposlen je neprekidno od 8. sijenja1974. godine. Za to vrijeme obnaao je po-slove 2. konobara i konobara.

MIRA KARLI, financijski referent. U At-lantskoj plovidbi zaposlila se 15. srpnja 1974.godine u Financijskom odjelu. Sada je finan-cijski referent.

IVAN MARINOV, pomoni konobar. UAtlantskoj plovidbi d.d. radi od 15. svibnja1974. godine, najprije kao ista, a potom kaomaza. Od 30. lipnja 1996. godine plovi i ob-naa poslove pomonog konobara.

NIKOLA MARINOVI, upravitelj stroja.Zaposlio se u Atlantskoj plovidbi 18. veljae1971. godine u svojstvu vjebenika stroja. 1.listopada 1972. godine upisuje se na Viu po-morsku kolu zbog ega raskida radni odnos sDrutvom. Ponovo zasniva radni odnos s At-

lantskom plovidbom d.d. 17. sijenja 1975. godine i plovi kao3., 2. i 1. asnik stroja. Tijekom rada unaprijeen je za upra-vitelja stroja.

MARIN MATANA, tehniki inspektor. U At-lantskoj plovidbi radi od 1. svibnja 1971. go-dine. Poeo je kao vjebenik stroja, a potom 3.asnik stroja. Na Viu pomorsku kolu upisu-je se 10. listopada 1972. godine. Za vrijemestudija u dva navrata plovi kao 2. asnik stro-ja. Nakon zavretka Vie pomorske kole, od 1. srpnja 1975.godine plovi u svojstvu 2. i 1. asnika stroja, a od 20. kolovoza1980. godine obnaa funkciju upravitelja stroja. Od 15. veljae1988. godine neprekidno radi u Kopnenim slubama kao teh-niki inspektor, najprije u Tehnikom odjelu, a sada u odjeluFlota. Tijekom rada i uz rad diplomirao je na Pomorskom fa-kultetu strojarsko usmjerenje.

MIRJANA MEMED, pomonica direktoraFinancijskog odjela (lana Uprave za financij-ske poslove). U Atlantskoj plovidbi d.d. zapo-slila se 1. lipnja 1974. godine. Obnaala je ra-zliite poslove u Financijskom odjelu. Sadaobavlja poslove pomonice financijskog di-

rektora. Tijekom rada i uz rad diplomirala je na Ekonomskomfakultetu u Dubrovniku.

ANTE OSSIAN, brodski elektriar. U Atlan-tskoj plovidbi d.d. radi od 12. kolovoza 1974.godine, najprije kao elektriar pripravnik, a po-tom kao elektriar.

ALEKSANDAR POPOVI, brodski meha-niar. U Atlantskoj plovidbi zaposlen je od 2.srpnja 1974. godine, najprije kao maza, a za-tim kao brodski mehaniar.

MLADENKO PREDOVAN, pomoni kono-bar. U radni odnos s Atlantskom plovidbomstupio je 14. veljae 1974. godine. Radio jenajprije kao mornar, a zatim kao kormilar. Po-slije tee ozlijede, od 25. rujna 1986. godinedo danas obnaa poslove pomonog konobara.

DESIMIR SURJAN, 2. asnik stroja. U At-lantskoj plovidbi radi neprekidno od 30. srpnja1974. godine, najprije kao vjebenik stroja, azatim kao 3. i 2. asnik stroja.

IVICA TRBE, maza. Zaposlio se u Atlan-tskoj plovidbi 13. oujka 1968. godine u svoj-stvu mazaa. Sporazumno raskida radni odnos25. veljae 1972. godine. Ponovo se zapolja-va u Drutvu 16. prosinca 1975. godine pa odtada stalno obavlja poslove mazaa.

MIHO VLAI, kormilar obalne plovidbe.U Atlantskoj plovidbi zaposlen je od 9. rujna1974. godine, najprije kao mladi palube, za-tim kao mornar i kormilar. Sada radi kao kor-milar obalne plovidbe.

IVICA ZUPI, zapovjednik broda. Zasno-vao je radni odnos s Atlantskom plovidbom17. rujna 1970. godine kao kadet. Raskida ra-dni odnos 30. rujna 1971. godine radi upisa naViu pomorsku kolu. Vraa se u Drutvo 28.rujna 1974. godine i plovi u svojstvu 3. asni-ka palube sve do 10. svibnja 1976. godine kada odlazi na od-sluenje vojnog roka. Poslije zavretka vojnog roka, od 18.svibnja 1977. godine plovi kao 2. i 1. asnik palube. Unapri-jeen je za zapovjednika broda 28. listopada 1993. godine.

NIKO ZVONE, konobar. Poeo je raditi uAtlantskoj plovidbi 20. oujka 1973. godine.Prekinuo je radni odnos zbog odlaska na od-sluenje vojnog roka. Nakon povratka iz voj-ske obnaao je na brodovima Drutva poslovemladia sobe, 2. i 1. konobara. Od 1. sijenja

1996. godine do danas neprekidno radi kao konobar u restau-rantu Drutva u sklopu Kopnenih slubi.

4

DOBRO MORE

5Za 10 godina rada:

1. Mario Dui2. Davor Naki3. Davor Obradovi4. Edo Taslaman5. Miranda Vidak-Bjelokosi

Za 15 godina rada:

1. Ante Boro2. elimir Jurii3. Ivan Kukuruzovi4. Ivica Radoje5. Ivo Bokovi6. Dubravko Buratovi7. Zoran Roso8. Vlaho oleti

Za 20 godina rada:

1. Miho Begovi2. Frano Brajevi3. Peria Kmetovi4. Mirjana Moreti5. Mio Nikoli6. Marijana Ogresta7. Mladen Orli8. Eugen Padovan9. Luka Radovac

10. Emilijo Straii

Za 25 godina rada:

1. Ivo Banovi2. Darko Beusan

3. Magdalena Bulje4. Blaenko Carevi5. Toni Civadeli6. Nikola orak7. Ivo Dadi8. Luka Gjivi9. Josip Gregu

10. Ana Jemin11. Anto Levanat12. Zdravko Marevi13. Jozo Matijevi14. Niko Moreti15. Ivo Dragi16. Ivo Prce17. Pasko Rei18. Vicko Ursi19. Luko Violi20. Niko Vrtiprah

Za 30 godina rada:

1. Milica Asanovi2. Antun Asi3. Mato Bajo4. Ivo Boni5. Joso Bukarica6. Slavko Didak7. Pavo uri8. Nika Gavrilica9. Marko Handabaka

10. Mladen Jadreko11. Nikola Jeli12. Mira Karli13. Ivan Marinov14. Marin Matana15. Nikola Marinovi16. Mirjana Memed17. Ante Ossian

18. Aleksandar Popovi19. Mladenko Predovan20. Desimir Surjan21. Ivo trbe22. Miho Vlai23. Niko Zvone 24. Ivica Zupi

Za 35 godina rada:

1. Pavao Baica2. eljko Brajevi3. Zvonimir Cvjetkovi4. Antun Dolina5. Petar Fari6. Nikola Franetovi7. Zdenko Kaiki8. Boo Mileti9. Boo Mili

10. Vinko Miloevi11. Petar Nodilo12. Frano Pavi13. Franko Petkovi14. Ivan Petkovi15. Zvonko Radelji16. Ljubo Tikvica17. elimir Uskokovi18. Veseljko Vlaica

Za 40 godina rada:

1. Antun Radovan

DOBITNICI NOVANIH JUBILARNIH NAGRADA

Pravilnikom o radu Atlantske plovidbe d.d. odreeno je da zaposlenici i pomorcidobivaju novane nagrade za 10, 15, 20, 25, 30, 35 i 40 godina rada u Drutvu.

Ovogodinji dobitnici jubilarnih nagrada su:

6Mario Dui, dipl. iur., lan Uprave i tajnik Drutva

VIJESTI IZ DRUTVA

1. REDOVITA GLAVNA SKUPTINA

U prethodnom broju Atlant bulletina (broj 13) objavljen je cjeloviti tekst poziva za sazivanje redovite GlavneSkuptine Atlantske plovidbe d.d. za 24. rujna 2004. godine, s preciznim i konkretnim prijedlozima odluka za svakutoku dnevnog reda. Sukladno objavljenom pozivu, Skuptina je i odrana reenog datuma. Svi utvreni i objavljeniprijedlozi odluka prihvaeni su pa su tako usvojena sva podnesena izvjea, usvojen je godinji obraun Drutva za2003. godinu s financijskim izvjeima (temeljnim i konsolidiranim), te je odlueno da se ostvarena dobit od33,754.697,42 kune (5,516.820,10 USD) upotrijebi za pokrie gubitka iz prethodne poslovne godine. Osim toga, danesu razrjenice Upravi za upravljanje Drutvom u 2003. godini i Nadzornom odboru za obnaanje statutarnih i zakon-skih funkcija u istoj godini. Izabran je i revizor Drutva za 2003. godinu i to revizorska tvrtka List d.o.o. iz Splita.

2. KUPNJA HOTELA GRAND NA LOPUDU

Na stranicama ovog drutvenog biltena ve je bilo govora o intenciji Drutva da diverzificira svoju djelatnost.Motivacija za ovakvo opredjeljenje nalazi se u elji da se osigura koliko je mogue vea gospodarsko-ekonomska sta-bilnost Drutva. Naime, vea je vjerojatnost da e neko drutvo zapasti u krizu ako se bavi iskljuivo jednom djelat-nou, nego ako je njezina djelatnost diverzificirana.

Upravo iz navedenih razloga Atlantska plovidba d.d. podnijela je prijavu na oglas Grada Dubrovnika o javnom nad-metanju, koji je objavljen u Narodnima novinama RH broj 108 od 4. kolovoza ove godine, a kojim se inicirao postu-pak za prodaju Hotela Grand na Lopudu.

Predmet prodaje je zgrada Hotela Grand ukupne povrine 3.954,05 m2 s pomonom zgradom tlocrtne povrine108 m2 i okolnim, pripadajuim zemljitem ukupne povrine od 5.403 m2. Atlantska plovidba d.d. podnijela je prijavuna objavljeni oglas, a Gradsko poglavarstvo Grada Dubrovnika donijelo je na svojoj 85. sjednici odranoj 31. kolovozatekue godine odluku kojom prihvaa prijavu-ponudu Atlantske plovidbe d.d. i istoj prodaje navedene nekretnine. Uskladu s donesenom odlukom sklopljen je 1. rujna 2004. godine odgovarajui Ugovor o kupoprodaji.

Ovaj objekt zatieno je djelo arhitekture, a djelo je arhitekta Nikole Dobrovia, koji ga je projektirao 1934. godinepo narudbi obitelji Glavovi. Hotel je izgraen 1936. godine, a rekonstruiran 1972. godine. Trenutno je u dostazaputenom stanju. Obnovom ovog objekta i prekrasnog vrtnog kompleksa dobit e se veoma vrijedno i atraktivnohotelsko zdanje na Lopudu koje e zasigurno obogatiti turistiko-hotelsku ponudu dubrovakog podruja, a Atlantskojplovidbi d.d. biti dodatni izvor prihoda.

3. KUPNJA 147.360 DIONICA ILI 80,31% TEMELJNOG KAPITALADIONIKOG DRUTVA HOTEL LAPAD, DUBROVNIK

Slijedom prihvaene poslovne politike Atlantske plovidbe d.d., o kojoj je neto vie reeno u prilogu 2. ovih Vijesti,Drutvo je, na temelju ponudbene dokumentacije za prodaju dionica Hotela Lapad d.d. u Dubrovniku, koju je objavioHrvatski fond za privatizaciju, podnijelo odgovarajuu ponudu.

Naime, Hrvatski fond za privatizaciju objavio je ponudbenu dokumentaciju za prodaju 147.360 dionica HotelaLapad, to predstavlja 80,31% temeljnog kapitala ovog dionikog drutva i pozvao potencijalne ponuditelje da podne-su svoje ponude, s tim da se osim pojedinanih ponuda mogu podnijeti i zajednike ponude od strane dva ili vie ponu-ditelja. Atlantska plovidba d.d. odluila se za mogunost podnoenja zajednike ponude, pa je to i uinila zajedno sazagrebakom tvrtkom INGRA d.d. U toj zajednikoj ponudi Atlantska plovidba d.d. sudjeluje sa 70%, a Ingra d.d. s 30%.Na taj nain, ukoliko ova ponuda bude prihvaena, Atlantska plovidba d.d. postala bi veinski vlasnik dionikog drutvaije dionice kupuje.

Rok za podnoenje prijava bio je do 31. svibnja 2004. godine, do 14,00 sati. U 14,00 sati obavljeno je otvaranje po-nuda. Premda je ova naa zajednika ponuda, po naoj prosudbi, od est prispjelih ponuda bila najbolja, Upravni odborFonda nije donio odluku o prodaji ponuenih dionica, nego je naknadno pozvao svih est ponuditelja da dopune (pre-

7ciznije reeno poboljaju) svoje ponude. Atlantska plovidba d.d. je zajedno s Ingrom d.d. dopunila-poboljala zajed-niku ponudu. To su uinila jo tri ponuditelja, a dva su odustala od daljnjeg nadmetanja. Nakon prethodno provedenogpostupka i temeljitog procjenjivanja podnesenih poboljanih ponuda, Upravni odbor Fonda donio je na svojoj sjedni-ci odranoj 5. studenog ove godine odluku kojom prihvaa zajedniku ponudu Atlantske plovidbe d.d. i Ingre d.d. kaonajpovoljniju. Na taj nain okonan je dugotrajan postupak privatizacije Hotela Lapad, a Atlantska plovidba d.d. posta-je veinski vlasnik (sa oko 56% vlasnosti) ovog poznatog dubrovakog hotela. Opisanom poslovnom transakcijomAtlantska plovidba d.d. zavrila je (barem za stanovito razdoblje) svoj ulazak u turistiko-hotelske vode i nastojala toprije staviti u pravu funkciju kupljene hotelske kapacitete.

4. RASKINUT UGOVOR S RUMUNJSKIM BRODOGRADILITEM SEVERNAVS.A. SHIPYARD ZA GRADNJU DVA BRODA ZA PRIJEVOZ TEKIH TERETA

U prethodnom broju ovog glasila obavijestili smo nae itatelje da je sklopljen ugovor s rumunjskim brodogra-dilitem SEVERNAV S.A. SHIPYARD za gradnju dva broda za prijevoz tekih i specijalnih tereta. Sklopljeni ugovor tre-bao je stupiti na snagu, nakon to rumunjski kver pribavi jamstvo-garanciju svoje poslovne banke da e, u sluaju dabrodogradilite ne izvri obveze iz sklopljenog Ugovora, vratiti Atlantskoj plovidbi d.d. do tada uloena sredstva inadoknaditi svu pretrpljenu tetu. Ova garancija morala se pribaviti do 15. srpnja ove godine. S obzirom da Rumunjinisu u tom roku uspjeli pribaviti traeno jamstvo, zamolili su produenje roka do 10. kolovoza tekue godine to jeAtlantska plovidba d.d. i prihvatila. Naalost, kver nije u ugovorenom, niti u produenom roku, uspio pribaviti potre-bito jamstvo. Osim toga, zatraio je i poveanje ugovorene cijene u iznosu od 1,500.000 USD po svakom brodu. Da-kako, da su ova dva navedena imbenika bila dostatna da se ugovor o gradnji raskine, odnosno konstatira da se nisustekli ugovoreni uvjeti za stupanje na snagu sklopljenog ugovora.

Odmah, nakon prethodnog utvrenja, zapoele su intezivne aktivnosti za pronalaenje drugog brodogradilita koje-mu bi se povjerila izgradnja tekaa. Nadamo se da e uskoro i ovaj problem biti razrijeen.

5. SKLOPLJENI UGOVORI S BRODOGRADILITEM KRALJEVICA d.d. ZA GRADNJUBRODOVA ZA POTREBE OBALNE PLOVIDBE

Prema najavi u Atlant bulletinu broj 13, poslije upornog traenja najpovoljnijeg rjeenja za gradnju brodova zapotrebe Obalne plovidbe, 15. listopada tekue godine Atlantska plovidba d.d. sklopila je s kraljevikim brodogradili-tem ugovore za gradnju etiri broda (dva plus dva opcionalna) za navedenu namjenu.

Duina svakog broda je 67,10 m preko svega, najvea irina 12,60 m, a nosivost 1.650 DWT. Osim toga svaki odovih brodova bit e osposobljen za prijevoz 102 kontejnera, od kojih 58 na poklopnicama skladita, a 44 u skladitu.Brodove e pokretati motor snage 1.400 kW, s kojim e postizati brzinu od cca 11 nautikih milja na sat. Osnovna cije-na svakog pojedinog broda iznosi 4,600.000 EUR-a.

Isporuka prvog broda ugovorena je za 1. svibnja 2006. godine, drugog za 2. listopada iste godine, treeg (prvog op-cionalnog) za 3. prosinca 2007. godine, a etvrtog (drugog opcionalnog) za 1. svibnja 2008. godine.

Izgradnja ovih brodova uklapa se u program Vlade Republike Hrvatske odnosno Ministarstva mora, turizma, pro-meta i razvitka, po kojemu domai brodari koji grade brodove pod hrvatskom zastavom u domaim brodogradilitima,imaju pravo na dravnu subvenciju u iznosu od 10% ugovorene cijene gradnje za svaki novoizgraeni brod.

I ovi sklopljeni ugovori stupaju na snagu u roku od 75 dana od dana zakljuivanja, pod uvjetom da se u tom rokuispune predobveze utvrene u tim ugovorima. Drimo da e se te obveze ispotovati i da se nee ponoviti sluaj srumunjskim kverom.

Izgradnjom ovih brodova, flota Obalne plovidbe Atlantske plovidbe d.d., u odnosu na sadanje stanje, znaajno e ojaati.

6. ZAPOELA PROVEDBA DRUGOG KRUGA ZAPOSLENIKOG DIONIARSTVA

Stjecanjem 212.446 dionica odnosno 15,22% temeljnog kapitala Atlantske plovidbe d.d. (o tome je dana obavijestu naem glasilu broj 13) kojim je do sada raspolagao Hrvatski fond za privatizaciju, stvorili su se uvjeti za nastavak pri-vatizacije Drutva, odnosno za provedbu drugog kruga zaposlenikog dioniarstva.

S tim u vezi poslana je obavijest-poziv svim zaposlenima u Drutvu (u Kopnenim slubama i pomorcima na bro-dovima) da se u odreenom roku do 30. rujna tekue godine oituju-prijave za sudjelovanje u kupnji steenih dionica.Odaziv zaposlenih bio je veoma dobar, tako da je kumulacija pojedinanih elja vea od ponuenog paketa dionica naprodaju. Osnovna cijena jedne dionice iznosi 73,00 kune, to odgovara cijeni stjecanja tih istih dionica od Hrvatskogfonda za privatizaciju. Plaanje kupljenih dionica mogue je odjednom ili uz otplatu kroz desetgodinje razdoblje.

Istodobno s prikupljanjem izjanjavanja zaposlenih o sudjelovanju u ovom postupku, obavljeno je osnivanje dru-gog drutva s ogranienom odgovornou pod nazivom A.P.-ESOP, koje e posredovati u kupoprodaji dionica izmeuAtlantske plovidbe d.d. i zaposlenih. Osnivai i ovog drutva su zaposlenici Drutva.

Trenutno su u izradi obrasci ugovora o prodaji i kupnji dionica, tako da e se prije tiskanja ovog biltena zapoetisa sklapanjem ugovora. Po realnoj prosudbi do kraja mjeseca studenog trebao bi biti sklopljen preteiti broj ugovora.U svakom sluaju do kraja 2004. godine bit e okonan i ovaj drugi provedbeni krug zaposlenikog dioniarstva.Prodajom ovog dijela temeljnog kapitala Drutva zaposlenima u iznosu od 15,22%, u ukupnoj vlasnikoj strukturiAtlantske plovidbe zaposleni e, zajedno s malim dioniarima koji nisu zaposleni u Drutvu, imati u svom vlasnitvuoko 70% temeljnog kapitala ovog dubrovakog brodara. Nadamo se, da e uskoro, u nastavku provedbe ovog vanogprojekta, ovaj postotak biti jo vei.

7. ZNAAJNA PRIZNANJA m/b JADRAN i m/b IMPERIAL

Nije samo obina deklaracija da su nai (hrvatski) pomorci uistinu struni, vrijedni i savjesni, jer oni to neprekid-no potvruju svojim svakidanjim konkretnim djelovanjem i ponaanjem..

U prilog ovoj tvrdnji govore i nedavna pisana priznanja Obalne strae Sjedinjenih Amerikih Drava naim brodovimaJadranu i Imperialu za svakodnevna dragovoljna obavjetavanja Obalne strae u 2003. godini o poziciji broda i vre-menskim prilikama, radi efikasnije provedbe mogue potrebnog spaavanja na moru. Ovaj sustav u Americi funkci-onira preko jednog stoljea. Vano je rei da ovi nai brodovi spadaju meu 2% od prosjeno 12.000 brodova koji bise mogli (moda i trebali, ali to ne ine)) javljati amerikoj Obalnoj strai radi sudjelovanja u ovom svrhovitom djelo-vanju. Dakako, da nas ova priznanja raduju, jer i ona, kako je reeno potvruju zasluenost dobrog glasa o naimpomorcima.

Koristimo priliku podsjetiti nae itatelje da je i na m/b Peljeac prethodnih godina, u dva navrata, dobio ova vri-jedna priznanja od iste Obalne strae.

Za navedena priznanja upuujemo iskrene estitke posadama ovih brodova.

8. KUPNJA DVA BRODA ZA PRIJEVOZ RASUTIH TERETA

Pred samo tiskanje ovog broja naeg biltena, a poslije podueg pregovaranja, perfektuirana je kupnja dva broda zaprijevoz rasutih tereta pa ova vijest u ovo predboino vrijeme, makar bila po redoslijedu posljednja, po vrijednosti ivanosti ima prioritetno mjesto.

Brodovi m/b Luzern i m/b Unterwalden kupljeni su od vicarske tvrtke Massocean S.A., Fribourg. M/b Unterwaldenizgraen je 1996. godine, a nosivost mu je 45.300 DWT. M/b Luzern izgraen je 1997. godine, a nosivost mu je bez-naajno manja, a tono iznosi 45.269 DWT. Duina preko svega ovih brodova je 190 m, a najvea irina 31 m. Izgra-eni su u kineskom brodogradilitu Jiangnan. Pokree ih motor marke Sulzer 6 RTA 52, snage 11.589 BHP. Ostvarujubrzinu od 14 nautikih milja na sat. Pri tome dnevno troe 28,5 tona tekog goriva u balastu, a 29,5 tona pod teretom.Oba broda imaju po etiri dizalice, svaka moe podii teret od 30 tona. Uz to svaki brod ima i etiri grabilice. Opremljenisu i za prijevoz drveta.

Kupoprodajna cijena za svaki brod iznosi oko 25,500.000 USD. Primopredaja m/b Unterwaldena obavit e se uKini oko 20. prosinca tekue godine, a m/b Luzerna u razdoblju od 1. veljae do 15. travnja 2005. godine. Jo nisuodreena nova imena kupljenim brodovima.

Ove dvije znaajne prinove u floti Atlantske plovidbe d.d. zasigurno e u svakom pogledu ojaati ukupni potencijaldubrovakog brodara, i time priskrbiti viestruku korist Drutvu, Gradu, upaniji i Republici Hrvatskoj u cjelini.

8

PONOVLJENI POZIV ITATELJIMA ZA SURADNJU

Potovani itatelji,moda smo malo dosadni, ali smo zasigurno uporni, pa Vas jo jednom pozivamo da se ukljuite u konkretnu su-radnju s pisanim prilozima ili odgovarajuim prijedlozima, kako bi na zajedniki bulletin postao zanimljiviji i raz-nolikiji. Nema dvojbe da meu naim brojnim itateljima ima podosta onih koji svojim perom (sada itaj PC-om)ili idejom mogu doprinijeti unapreenju kvalitete i zanimljivosti ovog naeg glasila. Veoma biste nas obradovali,ako se odazovete ovom naem pozivu. Stoga, okuraite se, javite se!

9kap. Vlaho Lonza, lan Uprave za komercijalne poslove

Na ukupni porast vozarina za prijevoz suhih sipkih tereta utjecao je niz vanih imbenika koji su konvergirali uljeto 2003. Izmeu ostalih, treba istaknuti ekonomski razvoj Kine, koji je vodio do porasta zapremine roba u uvozu iizvozu iz zemlje. Uvoz eljezne rudae i izvoz gotovih proizvoda imao je ovdje osobito znaajnu ulogu. Prijevoz uglje-na u i iz Kine bio je takoer vaan imbenik u porastu potranje za brodskim prostorom sa skokom izvoza kineskogugljena za loenje u 2003. za 13%.

Meutim, moda je na vozarine najvie utjecala velika koliina tereta ugljena u obrnutom tijeku, koja je dostiglavrhunac u ljeto prole godine. Naime, porast zapremine transporta ugljena sa Pacifika na Atlantik bio je kljuan u po-rastu vozarina.

Kako su rasle vozarine, jednako su tako rasli i trokovi u industriji ugljena. U zadnje 3 godine, do lipnja 2003.,prosjena cijena prijevoza za energetski ugljen u USD/tona bila je 7,90 iz Richards Bay za Rotterdam i 5,87 na ruti izGladstone za Japan. U proteklih 12 mjeseci ove cijene porasle su na 19,85 i 15,23 USD/tona, to je porast za vie od250%. Svoj maksimum od 29,00 i 24,00 USD/tona ove cijene su dostigle sredinom sijenja. Od tada su manje-viestalno padale, a najniu toku dostigle su u lipnju 2004. Meutim, i tada su bile znatno iznad dugogodinjeg srednja-ka. To je, naravno, povealo CIF cijene ugljena, t.j. one cijene koje plaaju uvoznici, i to za oko 50% u odnosu naprolu godinu.

ULOGA POTRANJE UGLJENA NA SVJET-SKOM TRITU U KRETANJU VOZARINA

ZA PRIJEVOZ SUHIH SIPKIH TERETA

Uvoz ugljena od 1995. do 2025. godine u milijunima tona u podruja koja inae uvoze najvee koliine ugljena.

Navedeni podatci odnose se samo na ugljen transportiran pomorskim prijevozom.

U ovoj godini izala je na vidjelo znaajna nestabilnost cijena prijevoza. Stoga je sada tee nego ikad predvidjetidaljnji razvoj i tijek kretanja vozarina jer kratkotrajne fluktuacije mogu zamagliti trend na due staze. Meutim, gleda-jui na neke temeljne postavke, moemo dobiti openitu ideju kakav e biti budui model trita.

Usprkos visokim cijenama goriva, svjetska ekonomija, gledajui sa strane potranje, izgleda u prilino dobrom sta-nju, s oekivanim porastom srednjeg BDP od 4,4%. Ovako pozitivan trend vodi Kina, iji apetiti za sirovinama stalnorastu, a time utjeu na sposobnost zemalja izvoznica ovih sirovina da Kinu njima snabdijevaju. Ovo se poglavitoodnosi na sirovine koje imaju vodeu ulogu u prijevozu suhih sipkih tereta, a to su eljezna rudaa i ugljen. Od njihse oekuje i daljnji porast u godinama koje slijede. U pozadini kineskog rasta, i rasta u manjim razmjerima u nekimdrugim zemljama, prema nekim analitiarima predvia se porast ukupne pomorske trgovine u 2005. za cca 3% u odno-su na 2004.

Porast trgovine ugljenom znaajno doprinosi ovom ukupnom porastu od 3%, kako prijevozom ugljena za loenje,tako i ugljena za koksiranje. Oekuje se da e ovaj dio pomorske trgovine rasti bre nego to rastu cijene prijevozarasutih tereta u cjelini. Neprestani porast potranje u termoelektranama, koje za pogonsko gorivo koriste ugljen, tre-bao bi poveati promet ugljena za loenje u 2005. za 5%. Glavnina ovog porasta dolazi iz Azije, gdje Kina, Indija iJuna Koreja oekuju porast uvoza od po 3 milijuna tona u usporedbi s 2004. Takoer se oekuje porast prijevozaugljena za koksiranje, i to za 5% u odnosu na prolu godinu. Na ovom dijelu trita trenutno dolazi do nekih struktu-ralnih promjena koje utjeu na cijene sirovina. Kina je uvijek bila izvoznik ugljena za koksiranje - u 2004. postala jeuvoznik. Ovaj obrat stvorio je zaokret u globalnoj pomorskoj trgovini za vie od 12 milijuna tona robe. U 2005. oekujese daljnji porast jer Kina poveava svoj uvoz. Ove visoke cijene ugljena, osim ako se uskoro ne otvori novi izvoropskrbe, nastavit e svoj dosadanji trend rasta.

Gledajui sa strane ponude, porast flote za prijevoz suhih sipkih tereta manje-vie zadovoljava oekivani porasttrgovine. Knjige narudbi pokazuju da e flota rasti za oko 3,9% do kraja 2005. U tom sluaju odnos izmeu ponudei potranje bit e znatno blii nego to je to bio sluaj u prole dvije godine, ali za vozarine se moe oekivati da eostati relativno visoke jer e manjak ponude i dalje biti prisutan. Blii odnos ponude i potranje u 2004. u usporedbi sprolim godinama jedan je od razloga za vii nivo nestabilnosti na tritu. Odnos snaga izmeu brodara i naruiteljaprijevoza varira ee i vodi ka brzim promjenama vozarinskih trendova. Oekuje se da e nestabilnost trajati jo naj-manje tijekom prvog tromjeseja 2005.

Unato tome to smo se usredotoili na rastuu kinesku potranju kao objanjenje tekueg porasta vozarina, zbi-vanja u trgovini ugljenom za loenje igrala su glavnu ulogu u porastu vozarina na prvom mjestu.

U prvoj polovici 2003. ponuda ugljena bila je suena jer je porast potranje za ugljenom kao pogonskim gorivomtermoelektrana rastao iznad uobiajenih sezonskih promjena, kako u Sjevernoj Americi, tako i u Europi. Kao najveisnabdjevai Atlantskog oceana vlasnici rudnika ugljena u Junoj Africi eljeli su kapitalizirati svoj poloaj i podigli suFOB cijene ugljena. Istovremeno je na Pacifiku ugljena bilo dovoljno na skladitima s dodatnim koliinama koje sustizale iz Indonezije, Kine i Australije, to je rezultiralo smanjenjem cijena ugljena iz tog dijela svijeta.

Razliite FOB cijene ugljena na Atlantiku i Pacifiku destabilizirale su uobiajene pozicije na tritu i od kraja lip-nja 2003. na CIF bazi za europske uvoznike postaje povoljnije kupovati ugljen iz Australije nego iz June Afrike.Ovakvo stanje potrajalo je do mjeseca studenog. Rezultat je bio porast uvoza australskog ugljena u Europu 35% za estmjeseci, od listopada 2003. do oujka 2004. Ovo je utjecalo na poveanje broja tona/milja to je za rezultat imalosmanjivanje slobodne tonae na tritu, a time i na porast vozarina. Uvoznici su koristili prednost razlike cijena. Sadase te razlike polako izjednauju i gubi se povoljan uinak ovakvog obrata na tritu.

Meutim, porast cijena prijevoza suhih sipkih tereta ne moe se u cijelosti pripisati navedenim razlikama cijenaugljena na Atlantiku i na Pacifiku. Tu su jo i drugi imbenici, ali jedno je sigurno: trgovina ugljenom znaajno dopri-nosi ukupnom porastu vozarina.

(Koriteni materijali iz asopisa Shipping Economist i Seatrade.)

10

11

Hrvoje Miloglav, dipl.oecc. predsjednik Uprave Grand Hotela Imperial d.d.

Nakon viemjesenog prekida radova uzrokovanog pro-tuzakonitim i potpuno bezrazlonim ponitenjem graev-ne dozvole, a poslije sklapanja Dodatka ugovora o grad-nji dana 9. lipnja 2004.g., dolo je do tzv. remobilizacijegradilita. eljno oekivani radovi na obnovi i rekonstruk-ciji Grand hotela Imperial konano su nastavljeni tijekommjeseca lipnja, a svoj puni zamah dobili su danom 6. ko-lovoza 2004.g.

U ljetno vrijeme izvedeni su, uz suglasnost gradskihvlasti, vrlo vani radovi na iskopu za tzv. technical roomispred glavne zgrade, kao i njena armirano-betonska kon-strukcija.

Nastavljena je daljnja ugradnja klima postrojenja, ven-tilacije i bazenske tehnike, koja je potpuno zavrena po-etkom mjeseca studenog.

Isto tako, svi prikljuci na vodovodnu, kanalizacijskui odvodnu javnu gradsku mreu izvedeni su 5. studenog,a tehniki pregled i putanje u pogon trafostanice HiltonImperial izvreni su ve 26. listopada 2004.g.

Radovi na unutarnjem ureenju privode se kraju. Po-stavljanje gipsanih ploa (pregradnih i stropnih) praktinosu zavreni. Kompletiraju se sobe s kupaonicama, svavrata s elektronskim bravama ve su postavljena.

Obnova i sanacija proelja glavne zgrade i biveg MalogImperiala takoer je dovrena.

Zapoeli su i radovi na vanjskom ureenju hotela. Us-koro slijedi i sadnja prvih stabala i drugih biljaka.

to se tie financijske problematike, sve nove privre-mene situacije nakon nastavka radova redovno se pod-miruju s obzirom da je banka odmrzla sredstva poslijepotpisivanja gore spomenutog dodatka ugovora o grad-nji.

U meuvremenu, na dunost je stupio novi generalnimanager hotela, gospodin Jan Wijnen, koji je zamijeniogospodina Willyja Blattnera. Novi GM ima 34 godine rad-nog iskustva u Hiltonovim hotelima, a dolazi s mjesta GMHilton Airport Copenhagen. Njegovim imenovanjem za-poelo je preopening razdoblje za na hotel. S tim u svezi,

OBNOVA I REKONSTRUKCIJAGRAND HOTELA IMPERIAL

(nastavak)

12

a kako e novi, sljedei, Atlant bulletin izai nakon otva-ranja hotela, smatram potrebnim da Vas izvijestim i o da-ljnjim planiranim radovima do njegovog otvaranja:

do 1. veljae 2005.g svi radovi na hotelu moraju bitizavreni (tzv. completion of works),

do 1. oujka obavit e se sva testiranja i treninzi naureajima,

do 1. travnja planirana je primopredaja podizvoaaStrabagu,

do 30. travnja izvrit e se primopredaja StrabagaEmployer-u (tzv. completion date),

danom 1. svibnja zapoinje razdoblje tzv. soft openin-ga, tj. probnog poslovanja hotela s gostima, dok e se Grandopening sa ceremonijom sveanog otvaranja dogoditi uvremenu koje slijedi.

Na kraju, estitajui Vam boine i novogodinje blag-dane, izraavam veliko zadovoljstvo to emo uskoro otvo-riti hotel iz najprestinijeg svjetskog hotelskog lanca HILTONu kojem e svoj posao i budunost nai veliki broj naihsugraana.

13

36 MJESECIBEZ ISKRCAJARR AA ZZ GG OO

VV OORR

RR AAZZ GG

OO VVOO RR

RR AAZZ GG

OO VVOO RR

RR AAZZ GG

OO VVOO RR

36 MJESECIBEZ ISKRCAJA

IVICA KOTA

Kao kadet ukrcan 20.09.1957. nap/b PlitviceIII. asnik palube 16.07.1959. nap/b DubravaII. asnik palube 01.02.1961. nam/b Gunduli

Od 23.06.1967. do 31.12.1997.radi u kopnenim slubama.31.12.1997. odlazi u mirovinu

PERO KRALJEVIZapovjednik

Prvo ukrcanje 15.07.1957. kao kadet na p/b Korenica III asnik palube 01.11.1959. na p/b Naprijed II asnik palube 29.01.1963. na p/b KoloepI asnik palube 24.11.1968. na m/b Miho PracatZapovjednik 07.10.1073. Plitvice Otiao u mirovinu 1.9.1994.

URO KULAVoa palube brodski konobar

Prvo ukrcanje 05.05.1957. na p/b PlitviceImao ukupno 45 ukrcanjaPosljednji ukrcaj 04.01.1996. na m/b PetkaOdlazak u mirovinu 03.08.1996.

ZDENKO PERANDAI. asnik stroja

Zaposlen kao maza 22.11.1957.Kao voa stroja od 22.09.1964.Kao III. asnik stroja od31.05.1966. Kao II. asnik stroja 01.01.1970.;Kao I. asnik stroja od 01.01.1975.U mirovini od 01.04.1990.

KOTA: E, a jo Marija Imaku-lata imala je vie od 50. To je bilo ne-ko romantino navegavanje bez nekihnavegacijskih pomagala. Uglavnom seoprema sastojala od magnetskog ko-mpasa, sekstanta i radiogoniometra

KRALJEVI: I kormila.KOTA: E, i to na runi pogon, s

onim praama. A pogon je bio parni, kotlovi loeni uglje-nom, osim na Beogradu i, kasnije, Baniji. Beograd je doaoodmah s pogonom na naftu, a mislim da je Atlantska i Ba-niju prebacila na naftu. Oni drugi brodovi su imali pogonna ugljen. Kotlovi su se loili naftom, a ovi ostali na ugljen,do rashodovanja. Ja sam poeo navegat 1957. na Plitvica-ma. Uglavnom se ilo do Rusije. Ugljen za pogon krcao seu Rai, a tamo u Rusiji, veinom u danovu, ugljen se krcaouglavnom za Italiju.

Najprije kao kadet pa onda kao asnik palube. KOTA: Ja sam zavrio svoju navegaciju kao drugi

asnik i onda sam doao raditi tu, u Upravi. To je bilo ve1964.

KRALJEVI: Kad se imala osno-vat Atlantska, ja sam bio u drugom ilitreem razredu. Onda se nama govori-lo kako ne emo mo dobit zaposlen-je, da nas je puno u koli, da bolje odnas kotiraju pomorci iz Rijeke, sobzirom da je cijelo pomorstvo bilokoncentrirano u Rijeci i da se lake

dobivalo zaposlenje ako si od tamo po sistemu, tko je blieoltaru, bolje misu uje. I onda smo pozdravili tu vijest dase osniva poduzee u nas. Dobit emo zaposlenje po za-vretku kole u Dubrovniku. Tako se i dogodilo. 1957. smozavrili Nautiku i odmah dobili posao. Nijesmo svi naAtlantskoj, ali skoro, dobar dio nas. Neki su, dodue, polina Jugoliniju, neki na Splitsku. Tako je to teklo, recimo, dozavretka kadeture. Bilo nas je 3, 4 kadeta na brodu. Poslijezavretka kadeture trebalo se borit za mjesto treeg oficira,da te poduzee ponovo primi, jer se poslije kadeture raski-dao radni odnos. Kadetura je trajala dvije godine. I onda sunas na brodu straili da moramo biti posluni, dobri, uesni,da ne smijemo nita ofabrikat jer da nas Atlantska poslijenee uzet. 7 brodova, a 25 kadeta. Ako ih 25 svri, ne e bitzaposlenja za sve, nego samo za 7. Meutim, nakon dvijegodine, malo su se vremena i promijenila, dobili smo uglav-nom svi zaposlenje. 1957. sam se ukrcao, jedno 15-20 danaiza zavretka mature, na Korenicu, u Gruu. Tu sam bionekih 5 mjeseci. Putovanje za Sjevernu Europu, pa Norvekai Engleska, 2 3 putovanja sa eljeznom rudom. Vratili seu Mediteran. I opet u Dubrovnik. Tu smo se iskrcali. Pos-lije smo se prebacili na brod Petku, koji je izlazio iz brodo-gradilita Split. Neto malo prije je i Dubrava bila kup-ljena.

Prva novogradnja Atlantske plovidbe bio je m/bPetka, pa onda slijede Ruer Bokovi, Gunduli, Dr-i, i opet Kragujevac i Plitvice.

KRALJEVI: Razlika je bila velika. Kota je reko daje brod, od tih aparata, imo samo goniometar, magnetskubusulu, sekstant i kormilo.

Idue, 2005. godine, obiljeit emo 50. obljetnicu Atlantske plovidbe. U tim sveanim prigodama uobiajeni su naslo-vi: 50 godina poslije ili tako nekako. A nas zanima kako je bilo 50 godina prije, kada je donesena odluka da se Atlan-tskoj plovidbi ustupi 7 brodova (Banija, Livno, Korenica, Korula, Kragujevac, Plitvice i Beograd), svi na parni pogon,prosjene starosti 35 godina.

14

Poslije, na Petki, bilo je toga vie. Radar. Najvie smoza tim radarom ludovali.

KOTA: Automatsko kormilo!KRALJEVI: Tako je. I onda, bili su oni ehosonderi.

Oprema s telefonimaKOTA: Brzinomjer. Na starim brodovima se brzina

mjerila kao na jedrenjacima. Bacio se onaj plovak, da sevrti.

KRALJEVI: Na primjer, Korenica je bio brod garbuna. Plovio, a prevozio garbun. Koks ili boksit.eljezne rude. Tu je vazda bilo porko. Kao kadeti vazdasmo bili porki i napraeni. Meutim, poslije na Petki dolisu i malo bolji, finiji tereti, razne vrste ita. Ili smo dvaputa za Junu Ameriku. Jedno putovanje bilo je i za Rusiju.Crno more i nazad.

uro Kula bio je i voa palube i brodski konobar.Kako to?

KULA: Jes! E sad u vam ispri-at. Poeo sam ko garbunijer nastarim Plitvicama. Jedno putovanje zadanov pa su me prekrcali na Dubra-vu, novu, koju su kupili. Osmi brod. Iprebacili su me za mladia palube. NaDubravi sam bio 8 mjeseci. Poslije,kad je izala Petka, bio sam s kapeta-

nom Kraljeviem. Kao mornar. Polagao za timunjera. Kaonotromu dogodila mi se nesrea kad mi je ruina upala uoko. Malo sam otetio desno oko i onda sam godinu danabio doma. Minus 2 i po. I onda sam poeo iz poetka. Pre-bacili su me za konobara. Drugoga. Polagao sam i doekaomirovinu. Od 1957. sam poeo navegat na starim Plitvi-cama, pa Dubrava, pa Petka, pa Bokovi. Onda se ostaja-lo po 2 3 godine na brodu. Smjene nisu ile vani. Poslijetoga, na Petki sam bio dvije godine, poao sluiti onuvojsku dvije godine, vratio se i ukrcao na Gru. 9 mjese-ci za Ameriku, pa su me u Rijeci prekrcali na Bokovia.Gru i Bokovi. 36 mjeseci bez iskrcaja.

Zdenko peranda je ovdje jedini strojar?PERANDA: Da. I najstariji. 72

godine su mi. Ja sam doao u Atlan-tsku iz Jadrolinije. Bio sam tamo nadva broda, Proleterka i Osijek (iliMostar), znate oni brodovi to su ima-li imena gradova. Mostar, Novi SadI tamo je upravitelj bio pokojni gosparPero Bronzan. On je rekao: Sluajte,

vi koji ste iz Dubrovnika, sad e se osnovat Atlantska. Imate motornih brodova, pa mlai ljudi... bi li doli. Govorim bi,vrlo rado, ali sad tek se osnovalo. Ono tamo u irokoj ulici.I tako, kad se osnovala Atlantska, bila su samo 3 ili 4 broda.

S kim ste tada razgovarali u Atlantskoj? PERANDA: Pokojni uro Stojanovi, Sekula i ini

mi se (on je ostao poslije u Kanadi) Boovi. Prvi brod uAtlantskoj mi je bio Korenica. Komandant je bio pokojniMargareti, pokojni Ivua Napica prvi, pa onda drugi po-kojni Slavko Burin i trei pokojni Frano kero. Koliko se

sjeam. Znate kad je to bilo. Prva polovica 1957. Tu sambio jedno 7 mjeseci. Iza toga kad je Petka izala, onda jeupravitelj bio pokojni Joki. Pokojni Glumi, komanda-nat, Brailo je bio trei. Drugi je bio jedan Slovenac, Lozer,koliko se sjeam. Ili smo za Argentinu. Kadet je bio PeroKraljevi, ori, Vukovi i Mumo erimagi. I tako sambio na Petki godinu dana. Skoro. Onda je izlazio RuerBokovi. U Splitu sam bio desetak dana. U brodogradi-litu. I onda smo doli na festu u Dubrovnik. Zapovjednikje bio kap. Jakov Maruni iz Kostrene. Je li iv?

KOTA: Maloprije su nam rekli da je umro.PERANDA: A tko je ono bio upravitelj? Blaene ti

Gospe. Ne mogu se sjetitiPokojni Brean je bio prvi odstroja. Upravitelj je bio onaj iz Vranjica

KRALJEVI: Kreji ili Kreji. PERANDA: I onda sam ostao na brodu 15 mjeseci.

Dva vijaa na Gunduliu i opet se vratio na Ruera. Dvavijaa.

Koliko se onda, u prosjeku, navegavalo?PERANDA: Otprilike godinu dana. Nije se tako lako

iskrcavalo. Znate kako je bilo trait iz Australije da te iskr-caju.

1955. bilo je 55, a 1964. godine 1170 zaposlenih. Uknjiici Atlantska plovidba Dubrovnik 1955. 1965.,iji je urednik kapetan Viktor Nonveiller, objavljeno jeda je stanje na dan 30. travnja 1965. ovakvo: 20 bro-dova, prosjek starosti 17 godina, 4 broda male obalneplovidbe, ukupne tonae 123.000 tona BRT i 182.822tona DWT, da je osnovni cilj svakog brodara, pa tako iAtlantske plovidbe novi brod, a zlatno pravilo pomorst-va da su stari brodovi oni koji trebaju zaraditi nove.to je tada za vas znaio novi brod?

PERANDA: Dosta. Ja sam bio i na parnim. Na Beo-gradu. Nije bilo lako. Na Korenici, jo starijem brodu. NaGruu kao drugi makinista. Pa sam bio na Koloepu. Veje to bilo na naftu. Na garbunu sam bio na Korenici. Vozilismo salitru. Iz Venecije za Ameriku. Ko nije radio na sta-rim, prvim brodovima moda toliku razliku ne bi vidio.Kad smo doli s tom salitrom u Ameriku onda je cijela po-sada navalila, kad smo stali pri rivu, napit se vode. Nijebilo ni vode. Amerikanac sve ovako klima glavom i govo-ri: Vi ili ste siromana zemlja ili ste siromana kompani-ja? Odgovaramo: I jedno i drugo. A sad kad ste doli naPetku i onda, jo bolje, na Ruera Bokovia, to je bilavelika razlika. Bili su friideri

KOTA: E, oni su imali desalinizatore. Imo si vodekoliko hoe. A one je bio tank od 5 kubika vode. Podkljuem.

KRALJEVI: Na parnim brodovima voda se zatvara-la odmah im bi se partilo. Voda se troila za kaldaje.

PERANDA: A da ne govorim kad se dogodi neto,kao meni, kao drugome. To je bio moj posao. Proputao jejedan kotao u Calcuti. U osmom mjesecu, samo pogasitkotao, stavit mokre vree, obu se opet u vree i unutra.Fari je bio asistenat, on me gledao da ne padnem u nesvi-jest od vruine.

KOTA: Poe mokar, izae suh. PERANDA: Kotao je jo vie proputao. Samo je

pogaen, oien, na abe idete unutra i kada doete tamogdje su cijevi, onda senjate koje putaju. Ja sam bio odujutro, izlazio sam svakako jer ne moete izdrat, do 5 urapopodne, kad sam zavrio.

A na palubi? Uvjeti rada?KOTA: Razlika je isto golema. Oni stari brodovi su

imali poklopce, grotla s bimovima i onim drvenim bokapor-tama, poklopcima. Na to su ile incerate. I tako dalje. Kadbi se ilo na debelo more povie toga morala se plest mre-a. Petka je isto imala, ma su bile manje. Gunduli i Ruersu imali velike eline sekcije preko kojih se opet stavljalaincerata, ali bilo je lake radit. Dizalicom bi se stavilacijela sekcija, sve do serije Dria sa elinim poklopci-ma. Nema vie incerata, je li. McGregor zatvara potpuno.Bude ak vodonepropusan. Dogaa se, ako se dobro stisne,da bude i zrano nepropusna. Bilo je sluajeva, kad samovdje u Upravi radio, vidio sam u Lloyd listu, kad bi zab-oravili otvoriti odunike a ispumpavali balast, onda bi usli-jed tlaka, nije mogao ulazit zrak, profundalo cijelu palubu.

Prva upravna zgrada Atlantske plovidbe bila je uGradu, u irokoj ulici, a prvi Radniki savjet odran jeu prostorijama Kluba pomoraca Miho Pracat. Jediniste od naih sugovornika poslije radili u UpraviAtlantske plovidbe.

KOTA: Ista je stvar. Napredak je vidan i oit. Sve seruno radilo, preko mehanografije, to je bio meustupanj,bila je neka mehanika sprava koja je knjiila. Sada svakima personalni kompjuter. Rad se mnogo unaprijedio, odonog runog, e je trebalo zbrajat, mnoit itd., kad su bileone rune maine, drobilice.

Je li se i onda govorilo o odnosu uprava pomorci?KOTA: Vie fiktivno. Neki bi to potencirali.

Vjerojatno je tome i sam Zakon o platnom prometu dopri-nosio jer odreena sredstva nijesu ulazila u penzioni fond.Pa onda, na kraju, izila bi moda i znaajna razlika izme-u penzionih primanja, izmeu onoga koji je zaposlen nakopnu i pomoraca.

to posebno pamtite? Tko vam je od pomoracaostao u pamenju?

KRALJEVI: Dosta njih. Dosta zapovjednika. Kadsam bio prvi oficir dosta zapovjednika s kojima samplovio.

KULA: Kad sam poeo navegati, budui da ivimdoli, na Kantafigu, brodovi su mi bili zakon. I gotovo.Naputo sam kolu. Obruavo. I ukrco se. Meni je ostaojedino u sjeanju kapetan Miho Sjekavica. U Americi smobili ak brod godine. Najureeniji brod koji je doao uAmeriku. To mi je ostalo u sjeanju. Tu je bio i party, ban-keti i sve te stvari. To mi je ostalo najvie u sjeanju.Takoer i pokojni gospar Miljenko Sekula. Pravi kadrovik.Nije bilo problema po na brod. Ne bi se tu dogovorili,nego na Stradunu. Ako mu treba izae na Stradun. Naenas: Amo po kap. Daj jo jednu. Fali mi sutra zaBokovia. Hoe li? Mare, daj jo jednu. I kaem:

Gospar Miljenko, idem ja. To mi je ostalo onako usjeanju. I kapetan Miho Sjekavica, prezenca od koman-danta. ast svima drugima. Svi su oni bili dobri, ali MihoSjekavica mi je kao komandant ostao najvie u sjeanju.

PERANDA: Puno sam brodova promijenio tako da sesjeam skoro svih koji su bili u Atlantskoj do 1990. Manje-vie sa svima sam bio dobar. Nijesam imao nikakvih prob-lema niti su me vele ljudi uzrujavali. Radio sam svojposao. Ono to sam moro dat ljudima da radu radili su, tosu meni naredili, radio sam i eto tako vam je to bilo.

KOTA: Bilo je puno dragih ljudi, i na brodu i ovdje uUpravi. Isto, ja bi izdvojio dva kapetana. piro Savin star-iji, jer je on najprije bio direktor kole pa direktor Atlantskeplovidbe. I tako mi je ostao u jednom dubokom sjeanju. Ikapetan Miho Sjekavica. On je bio prvi oficir kad sam biokadet na Beogradu. Isto jedan krasan ovjek. Dobar strun-jak. Dobar pedagog i krasan ovjek. I zbog toga bi njihdvojicu izdvojio. Bilo je dosta dragih i valjanih ljudi s koji-ma sam suraivao. Stvarno, ima ih dosta. A onda, to gov-orite, od dogaaja, velika je razlika od prijanje navegaci-je. Bili su stari brodovi, ali je zadravanje po portima bilodugo i onda je bilo ugodnije navegat. Ono grubo, to bi seprovalo po moru, u portu bi se zaboravilo. Tako je bio ijedan sluaj s Dubravom u Veneciji. Brod je bio vezan ukanalu Grande, u samom gradu. 25 dana je trebalo da iskr-caju niti puni teret kukuruza. Nisu htjeli radit. U 5 urapopodne bi svrio posao i oni, kad bi vidjeli da netkodolazi, eventualno da ih prekovremeno zaposli, radnici bipobjegli. Mi bi veerali i onda u grad. Drugo, od grubihstvari, su fortunali. Bilo ih je poprilino.

KRALJEVI: Maloprije ste spomenuli izvjetajkapetana Pipa Nonveillera, 1.170 ljudi, 1964. godine. Brodod 7.000 tona, onda ga je opsluivala posada od 36 do 40ljudi, a danas brod od 70.000 tona posluuje posada od 20ljudi. Jedna straa na Korenici imala je 3 loaa, jednogagarbunjera, jednoga mazaa i 6 strojara.

PERANDA: I to u jednoj smjeni. KRALJEVI: A na palubi su bila dva kormilara u

strai. asnik i eventualno kadet, u jednoj gvardiji dnevno.KULA: Notromo se moro dignut u 6 sati da pripre-

mi sve. Imo je na raspolaganju 4 timunjera, 4 mornara, po3 4 kadeta, metra, 16 ljudi. Treba im dat posao.

KRALJEVI: A danas u toj jednoj strai u strojarnici,po noi, nema nikoga. Sve je automatizirano. A na mostu,dva, recimo, po noi. Po danu jedan.

Zanimalo nas je najvie kako je bilo 50 godina prije.Ipak, na kraju, je li mogue izdvajati Atlantsku plovid-bu iz onih prvih godina nastajanja od dananje situaci-je kada je, uz zadarsku Tankersku plovidbu, ostalagotovo jedina u naem pomorstvu?

KULA: Atlantsku vode ljudi koji su bili na brodu.Kapetani. Makinisti. I to e uvijek biti tako. Bilo bipoeljno da bude tako. Inae, uzmite Jugoliniju ili iben-sku, njih su vodili ljudi koji nikada nisu navegali. UAtlantskoj je to u tradiciji. Od kako je osnovana. Prematome, ljudi koji su bili na brodu i znaju sve o brodu.

15

KRALJEVI: Drago nam je bilo vazda ut, i prije kadsmo plovili i poslije, da Atlantska dobro posluje. eljeli bii ubudue da budu visoke vozarine i da se dobro posluje.

PERANDA: Atlantska je dobro poslovala, toliko jebila ugledna. Recimo, vie puta se dogodilo u Gibraltaru ubunkeru, za razliku od Crnogoraca ili Jugolinije, daAtlantsku nijesu nita pitali. Je li poloen novac u Londonuili nije. Koliko smo naruili toliko smo i dobili. Vodekoliko nam treba. Isto tako i hrane. Nikad nije bilo proble-ma. Atlantska je, znate, uvijek bila kontana.

KOTA: Ako se nije provalo, ne moe se. Tko je samodobro potkovan teorijom, teko e neto dobro vodit kaoonaj koji ima praktinoga iskustva i teoretskog znanja.Brod mora upoznat, zanjorit u sentine i tankove.

KRALJEVI: Tko je mogao u!KOTA: Gurnio bi te unutra, da ue. Kako prolaze umirovljeniki dani?KOTA: Dobro. PERANDA: Odlino.KRALJEVI: Brzo jure. Evo, jo malo, 10 godina. KOTA: Bravo.

16

17

I sada ste vezani neto vie s Atlantskom plovidbom,preko Udruge malih dioniara.

KOTA: A, jedino to. Navratim na akuletu, ali nepuno, da ih ne gnjavim. Dani prolaze brzo, pogotovo ako seima unuadi.

A more?KOTA: Samo kupanje ljeti. Plivanje. KRALJEVI: Ja imam barku. Zavisi sve o vremenu.

Ovoga ljeta bio sam s barkom 4 5 puta. Malo je to. Radikrsta valja se kupat. Plivat. Doktori govoru tako. Inae i jasam isto s unucima.

PERANDA: Manje-vie sve je isto. Malo bolesti,malo godine, sve skupa. to se tie mirovine, meni jepodnoljivo, mislim nije tako mala gledajui druge. Da menije jo ovo splelo oko bolesti jo bi se nekako moglo. Ljetipoem dva mjeseca na Korulu. Sa suprugom i dvojeunuadi. Inae, teko bi se ovdje okupao. Ne mogu ii vele.Imam problema s kimom. Sve posljedice s broda. Tekoidem. I eto tako.

KULA: Pa, ja sam isto zadovoljan s mirovinom.Prema mome zvanju, odlina mirovina, da ne govorim koli-ka je. Zadovoljan sam. Poem malo na pjacu, malo ribanje.Djeca isto navegavaju. Tradicija se nastavlja.

M/B LAPAD

Potovanom itateljstvu,Budui da nam je pripala velika ast da na brod LAPAD budepredstavljen u sljedeem broju Atlant bulletina, u privitku Vamdostavljamo nekoliko slika broda i posade, sliice iz svakod-nevnog ivota, kao i krai zapis o putovanjima broda u zadnjevrijeme.Brod Lapad malo je starija dama, ali uuvana ljepotica. Tre-nutano boravi u luci Rotterdam gdje ukrcava tereta za zapad-nu obalu Afrike, odredite Conakry-Gvineja.Tijekom proteklog mjeseca rujna uspjeno je obavljeno pu-tovanje Antwerpen-Reykjavik na dalekom i hladnom Islan-du, s jednom pokretnom Gottwald dizalicom, koja je ukrcanai iskrcana preko brodske krmene rampe. Odmah po iskrcaju po-menute dizalice ukrcana je kao povratni teret za Antwerpendruga Gottwald dizalica, dodue neto manja i laka.Za putovanje do Reykjavika na Islandu, kamo ovaj brod dosada nije zalazio, kao i pri povratku u Antwerpen vrijemenam ba i nije bilo jako povoljno ili bolje reeno naklonjeno,jednom rijeju bilo je grbavo, a sigurnog sklonita nigdjeu blizini. Unato nepovoljnim vremenskim prilikama poto-vana stara dama se i ovaj put, kao i mnogo puta do sada,stvarno iskazala i sretno nas dovela do odredita i natrag. Po-tom je slijedilo putovanje do kotske, Leitha te ukrcaj 2 tran-sformatora za luke Teesport i Southampton.Tako je brod nakon deset i pol godina ponovo doao tamogdje je i sagraen (Smith Dock Neptune Yard Middlesbrough)to je zanimljiv kuriozitet kojega je vano ovdje spomenuti.Kad su u pitanju kurioziteti, jo je jedan zanimljiv. Naime,nakon Teesporta sljedea iskrcajna luka je bila Sauthampton.U tu luku brod je uplovio nakon jedanaest godina. O ivotu na brodu nema se puno novoga rei/napisati, ve daprotjee nekim svojim ustaljenim i uobiajenim slijedom kaona svakom drugom brodu.Evo je ve puni mjesec dana da je izvrena smjena veegdijela posade. Do sada smo ve i zaboravili vijesti iz grada ipristigla pisma proitali vie desetaka puta.eljno oekujemo dolazak sljedee smjene s vijestima posebiceonim guloznim iz naeg lijepog Grada i naravno ponekimpismom ili kakvom novinom od naih najdraih doma.

Odano Va, zapovjednik MB LAPAD,

Kap. Ivo Madin

Popis fotografija: 1. Ukrcaj i uvrivanje tekog koleta od 140 MT u luci Rotterdam-Schiedam; 2. Razgovor ugodni po objedu, dvaju Metara onog od kuhaa/kuhar Hrvoje Kaznai/ i onogod raznih kljua, vijaka i matica; 3. Posada palube uz dodatak kuhara, ispod/uz najmoniji ureaj na brodu tj. kuku brodske teke samarice po zavretku ukrcaja tereta u luciRotterdam-Schiedam. Luka Vukojevi-kormilar, Baldo Jerkovi-1.asnik palube, Maro Kordi-2.asnik palube, Vinko Cvjetkovi-kormilar zvani sve lijevo, Pero ura-voa palube, Marko Vukas-mornar; 4. Udarni i jedini team stroja: uro Kojan-2 asnik stroja, Mladen Hrtica-elektriar koji nema britvica zvani , Zvonko Radelji-upravitelj stroja, Pero Borovina-1.asnik stroja, Slavko Didak-mehaniar; 5. Brodski kuhar Hrvoje Kaznai; 6. Konobar Vicko Puhjera uljepano reeno portapjati; 7. Plovidba po bunaci (II); 8. Plovidba po bunaci (I);

1

2

3 4

5 6

7

8

21

Anica Kisi

Dubrovako pomorsko drutvo osnovano 1869., o kojemu smo ve pisali, utjecalo je na obnavljanje brodogra-diteljske djelatnosti na grukim brodogradilitima, ali je na ovim prostorima tri godine prije, 1865. godine, osnovanoPeljeko pomorsko drutvo s veim kapitalom i vie brodova.

Znamo da je Austrija gospodarski zapostavljala Dalmaciju, a podupirala transki Lloyd kroz itavu prvu polovicu19. stoljea. Sve je bilo jasnije da se mora poraditi na gospodarskom oporavku Dalmacije pa 1859. Kosta Vojnoviupozorava: Ako je Dalmacija prije svega pomorska, onaj, koji joj bude htio pripraviti budunost manje nesretnu,morat e je uputit onom cilju, ka kojem je pozivaju geografski poloaj i narav njezinih stanovnika. Gospodarski uvjetiza napredak dalmatinskog pomorstva ukazali su se u drugoj polovici 19. stoljea otvaranjem Sueskog kanala 1869. imogunou dovoza ita iz Rusije, poglavito u vrijeme Krimskog rata (1853.-1856.) to je potaklo osnivanje modernihdioniarskih pomorskih drutava.

Peljeko pomorstvo ve se u prvoj polovici 19. stoljea poelo samostalno i uspjeno razvijati bavei se preteitoprijevozom ita iz crnomorskih luka to je dovelo u drugoj etvrtini 19. stoljea do stvaranja jakih brodarskih drutavaobitelji Flori, Mimbelli iz Orebia i Bjelovui iz Janjine.

Stjepan Flori osnovao je banku u Carigradu i nabavljao brodove, a njegov brat Nikola utemeljio je 1842. vrlouspjenu tvrtku i banku u Livornu. Godine 1839. braa Luka i Ivan Mimbelli osnovali su svaki svoju pomorsko-trgo-vaku tvrtku u Taganrogu i Mariupulu (od 1949. do 1989. ova luka zvala se danov, ali joj je padom komunizmavraeno staro ime) za trgovinu ruskim itom te filijalu u Livornu. Tvrtka Luke Mimbellija imala je 11 jedrenjaka, aIvanova tvrtka Braa Mimbelli imala je u Mariupolu skladita ita i obalne jedrenjake. Lukinom smru 1876. ta jetvrtka propala.

U Janjini su braa Nikola i Stjepan Bjelovui osnovali s roakom Nikolom Stjepovim brodarsko drutvo RoaciBjelovui i s brodovima uspjeno poslovali sve do konca 19. stoljea.

Godine 1865. osnovano je Peljeko pomorsko drutvo. Pokreta osnivanja bio je lijenik u Orebiu dr. Ivan Ivani-evi, autonomakog odreenja, koji je uvjerio peljeke pomorske obitelji da svoje veliko bogatstvo oplode u akcija-ma modernog drutva. Peljeani, govorio je, s novcem to vam pritjee, umjesto to kupujete tkanine ili peruinekoje ne nose nikakvu korist, kupujte akcije naeg pomorskog drutva. 13. travnja 1865. austrijske su vlasti odobrilestatut drutva iji je glavni cilj bio izgradnja jedrenjaka duge plovidbe od najmanje 500 tona nosivosti. Dr IvanIvanievi izabran je za predsjednika, kap.Boo Murina (takoer autonoma) za blagajnika, a kap. imun tuk za tajni-ka. Peljeko pomorsko drutvo prvo je pomorsko drutvo dioniarskog tipa i uzor modernog poslovanja, prijekopotrebno za uspjean razvoj trgovine i industrije. U Dalmaciji su do tada postojala samo drutva udruenih karatista.

Ve na prvoj sjednici upisano je dionica u vrijednosti vie od milijun forinti i s tim su novcem sagraeni u Trstubark Adamo od 442 t, a prvi zapovjednik mu je bio kap. Luka Krstelj i bark Eva od 425 t, a prvi zapovjednik bioje kap. Boo Murina. Odlueno je da novi brodovi dobiju starozavjetna imena, pa ih je zanimljivo svih imenovati.Ostvarena dobit u prve dvije godine bila je dividenda od 68,7 forinti po dionici.

Drutvo se brzo i uspjeno razvija. Godine 1867. u brodogradilitu Stabilimento Tecnico Triestino izgraeno je petnovih brodova:

Bark Seth od 770 t, prvi zapovjednik bio je Boo Murina; bark Cainan od 507 t, prvi zapovjednik bio je kap.Vice Marinkovi. Na barku Malaleel od 502 t, prvi je zapovjednik bio kap. Ivan Tunjica, na barku Enos od 502 t,kap. Nikola Tunjica. Bark Sem od 505 t, vodio je kap. Augustin Buntjeli. K tome je Drutvo iste 1867. kupilo barkTonku od 707 t, sagraen na Rijeci i promijenilo mu ime u Sara.

U treoj bilansi 1868. dobit dioniarima od ovih brodova bila je 42,99 forinti po dionici. Inae, Peljeac te godineima ukupno 65 jedrenjaka za dugu plovidbu ukljuujui i drutvene brodove.

Krajem 1868. i u 1869. Drutvo nabavlja u Trstu devet novih brodova. Uz njihovo ime zabiljeit emo imena prvihzapovjednika.

- Bark Mathusalem od 533 t, kap. Antun Kalafatovi; bark Lamek od 536 t, kap. Luka Fiskovi; bark Henochod 504 t, kap. Marko Vekari; bark Noe od 536 t, kap. Frano tuk; bark Jared od 572 t, kap. Baldo Novak; barkArfascad od 635 t, kap. Aleksandar Marassi; brik-kuna Cam (ex Gratitudine i jedini stariji kupljeni brodsagraen 1864.) od 228 t, kap. Stjepan Tunjica; brik-kuna Sela od 269 t, kap. Trifun Radovani; brik-kuna Jafet

Peljeko pomorsko drutvo

22

od 251 t, kap. Petar Franasovi.Godine 1870. Drutvo u Trstu takoer kupuje etiri velika barka i brik-kunu prikupljenim emisijama dionica

najvie na Peljecu, zatim u Dubrovniku i srednjoj Dalmaciji. To su: Bark Peleg od 747 t, prvi zapovjednik kap. Vice Marinkovi; bark Serug od 749 t, prvi zapovjednik bio je

kap. Nikola Murina; bark Abraham od 671 t, kap. Ferdinand Nasso; bark Eber od 620 t, kap. Ivan Tunjica; brik-kunu Reu od 256 t, kap. Franjo Urli. Iste godine kupljen je najvei bark Isaac od 1048 t, sagraen u Bremenu,a prvi zapovjednik bio je kap. Ivan Pui.

Drutvo je jo uvijek u usponu iako je dobit na dividende sve slabija. Na godinjoj skuptini 1870. izmeu ostalogdonose i ovu odluku: Cilj Drutva je duga plovidba brodovima na jedra i paru. Drutveni brodovi moi e se graditina drutvenom brodogradilitu u Orebiu ili drugdje. Na alost, iz poznatih nepovoljnih uvjeta razvoja eljezne indus-trije u Dalmaciji, ni Peljeko pomorsko drutvo, kao i ono dubrovako, nije uspjelo sagraditi niti jedan parobrod, alisu aktivirali drutveno brodogradilite u Orebiu.

Godine 1871. Drutvo nastavlja s nabavkom jedrenjaka sagraenih kod Strudhoffa u Trstu (i jednog Rebecca uKopru). To su:

- Bark Rachele od 862 t, kap. Marko Orhanovi; bark Rebecca (sagraena u Kopru) od 754 t, kap. Vladimiretkovi; bark Nahor od 741 t, kap. Baldo Novak; bark Jakob od 616 t, kap. Trifun Radovani; bark Esau od609 t, kap. Luka Marassi; bark Lea od 906 t, kap. Ivan Tunjica.

S 33 velika jedrenjaka ukupne tonae oko 21.300 t i sa ukrcanih oko 550 ljudi, Peljeko pomorsko drutvo dostie1871. godine vrhunac svoga napretka, a njegovi jedrenjaci plove po svim morima i oceanima, od Rusije do Engleske,Amerike i Meksikog zaljeva. Na junom Jadranu, osim Dubrovnika, jedino Boka kotorska s Dobrotom i Prnjomimaju oko 112 jedrenjaka, ali se tendencija opadanja pokazuje tu znatno ranije. Sedamdesetih godina najveu aktivnostpokazuju Loinj, Kvarnerska regija i Peljeac s Orebiem.

Teki se dani, meutim, pribliavaju veoma brzo. Prve su trzavice nastale nakon to su na opinskim izborima uOrebiu 1871. pobijedili autonomai (uz minimalnu prednost), pa predsjednik Drutva i naelnik Orebia dr.Ivanievi nastoji Drutvu dati autonomaki karakter i osniva itaonicu Casino. Sukobi u Drutvu pojaavaju se izbog sve loijih gospodarskih uvjeta jer sve jaa konkurencija parobroda obara cijene vozarina i dividende sve viepadaju pa je prema osmoj bilanci 1873. donijela svega 9,40 forinti dobiti po dionici. Iste godine Jared je imao manjuhavariju, Abraham se sudario s engleskim parobrodom, a Rea se nasukala kod Yarmoutha.

Unato rastuem nepovjerenju, uprava uvjerava dioniare da je kapital odlino uloen i da brodovi uivaju prven-stvo kod najvanijih firmi u Europi. Za posjete cara Franje Josipa Orebiu, na njegovom putu po Dalmaciji 1875.,otvoreno je novo drutveno brodgradilite u Orebiu s oko 85 zaposlenih radnika i sveano poloena kobilica za novibark Ruben S. od 686 t, koji je zaplovio pod zapovjednitvom kap. Ivana Bogia. Na orebikom brodogradilitusagraena su jo dva zadnja broda: 1878. bark Zabulon od 777 t, prvi zapovjednik bio je kap. Boo Banaz i 1879.

23

bark Jafet II od 790 t, s kap. Baldom Novakom.Zbog alosnih prilika u kojima se nalazi pomorski promet Drutvo pravda 1877. drastini pad dividende, a na

skuptini 1880. mogli su alosno zakljuiti da brodovi ne donose vie nikakve dividende akcionarima zbog ope iner-cije u pomorskom poslovanju u toku itave prole godine. Iznenaeni akcionari sazvali su u kolovozu 1880. izvanred-nu sjednicu na kojoj su se otro sukobili dr. Ivanievi i narodnjak kap. Jozo unj, a raspravljalo se i o likvidacijidrutva. Prekinuta je izgradnja novih brodova, brodogradilite je raspremljeno i sve se ubrzano odvijalo. Kad su dr.Ivanievi i Murina umrli 1881., izabrana je nova uprava. Predsjednik je postao kap. Jozo unj, a blagajnik Franjotuk. Komitet od petorice lanova izabran je da ustanovi pravo stanje Drutva, a godine 1882. izglasana je odluka dase zapone s likvidacijom drutva.

Od 1877. do 1884. nastradalo je u brodolomima 9 brodova (redom: Jafet, Ruben, Seth, Eva, Serug,Malaleel, Cainan, Arfascad i Sem). Sa Semom i Serugom nastradala je itava posada.

Slijedila je rasprodaja velianstvenih jedara koji su proslavili peljeko pomorstvo. Od 1884. do 1886. rasprodanasu 23 broda, 12 su ih kupili pojedinci ili grupe brodovlasnika s Peljeca. Isaaca i Zabulona kupili su Bjelovuii,plovili su do kraja stoljea. Abraham i Rebeca prodani su u Dubrovniku, Sela u Dobroti, tri jedrenjaka Tali-janima, a ostalih nekoliko Turcima.

Do kraja 1889. rasprodana je itava drutvena imovina i u rujnu 1891. drutvo je prestalo postojati. Mada je Pe-ljeko pomorsko drutvo bilo cijenjeno i u austrijskim krugovima, a privuklo je dioniare i iz ostalih naih primorskihkrajeva pa i iz inozemstva, opa gospodarska nerazvijenost i spora prilagodba na novi sistem poslovanja prijeili su naalost da pomorski uspjesi u pojedinim krajevima homogeniziraju i ostale krajeve Dalmacije. U meunarodnoj trgovi-ni i svjetskoj trgovakoj mornarici, u emu smo ipak zaostajali, prijelaz na parobrodarstvo dogaao se postepeno. Kon-kurencija parobroda je bila nesavladiva, a kod nas se preokret dogodio prebrzo, pa je sraz bio preteak da bi se naibrodovlasnici mogli snai bez subvencije drave. Peljeko pomorsko drutvo ipak je odigralo vanu ulogu u hrvatskompomorstvu, uspjelo je zainteresirati poduzetnike i koncentrirati velik dio kapitala u modernom dioniarskom drutvu,te pronijeti sposobnost naih pomoraca itavim svijetom.

Veinu jedrenjaka Peljekog pomorskog drutva ovjekovjeio je svojim uljima na platnu slikao kap. BazilijeIvankovi. O Drutvu su pisali Miljenko Foreti i drugi, a najvie Stjepan Vekari.

Tereza Govi

Tamo daleko u Sargakom moru, koje se algama iskrilo Kolumbu, mrijeste se jegulje. Od ljubavnog zova zaiskri unjima elektricitet tako jako da ih u klupcima odvede niz rijeku u daleko tegotno putovanje. Jegulja je zmijolika, snana,crnog glatkog repa, ona se sladostrasno podaje struji i njeno klizi nizvodno. U dubinama Atlantika daleka joj je kolijev-ka. Tu se zaela bijela ikra i upisala gusarsku kartu potomcima.

Svadbeni jeguljin ples ujedno je i navjetaj skore smrti. Nijedna se iz mora nije vratila, ali je nemutim testamentomposlala na isto mjesto duguljaste prozirne liinke koje snagom i upornou slijede zapovijed svojih roditelja.

Rijeka je dubrovaka, ba kao i sve druge vode, stanite jegulja. One plivaju meu vogom i zmijasto se zavlae u fanak,rijeni mulj, itko blato koje je okerasto i pod prstima slino glini. Od davnine na dno padaju kosti uginulih cipola,slae se trava, smuduti ostavljaju meso, a voda iznad njih tee i prolazi.

Dou li kini, pramaljetni dani, eto obeanja Rijeke. Proe tek pola dana, kia lijeva, plime prelaze obale, a izvorzauti tonama rastopljene zemlje. U jeguljinim se klupcima javi nemir, odnese ih kurenat u grozniavu pohlepu.

Uz Tenturiju, po Blatu, uz rubove Kuparice sjede ribari i sjena im se produuje kalamuom od kolobrana do pout-jele vode. Tad je zemlja raskiana i u njoj se, ve na prvom otkopu, nalaze debele glistine. Naredaju se na tanku icu,stavi se tvrdi konac i od toga ispadne mesna kolajna. Obmota se nekoliko puta oko ruke i eto ti klupka koje je najboljimamac jeguljama. Na vrhu tapa pritee olovo, ribar sjedi pogrbljen u barci, a odozdo zapoinje slijepi, prodrljivinalet. Ponekad navale u jatu, uhvate kolajnu eljustima, drmaju i tresu bambus, a ribar vjetim pokretom izbaci glatkotijelo i riba dalje.

Iako se po rivi sjedi dok kia uporno i dosadno pada, barke krstare vodom. Meu aom uka tromi vjetar, a rizni-ca daje i daje dok se ne razbristri voda, a jegulje zavuku u fanak.

Dubrovani su vazda raunali na jegulju kao na poslasticu gosparske trpeze. Meso joj bijelo, pod koom obloeno

JEGULJE

24

pitkom masti kao u rasne punokrvne ene. U koiu od venge lei vitka, plemenita i savitljiva, a njezin je brodet sangurmana. Sprema se znalaki, s nekoliko renjeva luka, zrnom papra, prstovjetom soli i aicom bijelog vina. U kon-servi to crveni vrh, proarana komadiima petrusina, ona se gusto i s tekom nudi najprobranijem nepcu dok pod fun-jestrama i pred otvorenim vratima Rijeka vjeito tee, i prima, i odnosi.

Nekada davno, kad su Rijekom plovili Iliri, a Rimljani ovjenavali glavu mirtom, gazilo se po rukavcu i u pliinesputale vre, zvane baske. Vre su plet mrinih savitljivih granica koje se oko veernjih ura stave na odreenu postus mamcem svjeih sarela, kokojih crijeva i kruha. Zanoi vra, u nju neujno uklize jegulje, umire se pred lakomlovinom i kako im je dno poznato, a mulj mekano spava, spavaju i one.U prvo svanue vjeta ribarska ruka nagloizvue vru i na dno barke istrese jeguljino klupko.

Kau da su baske stare i preko tristo godina i da su ih pripremali od rukoveti lozovog prua. Sloili bi ga po dui-ni, na dva nasuprotna mjesta vezali konopcem i spustili pod vogu bez mamaca, bez varke. Samo tako. Moda lozov-ina u sebi krije mirise koji opijaju, tek u baske bi jegulje ulazile i tu ostajale, iako im se slobodno nudio izlaz.

Nou klize svjetlee ribarice, a voda se obnauje. Pri vrhu, uz smudute i cipole, vjeto zavijori protegljasto tijelo.Brzi udar, ubojiti sjek i na ostima se trese, u grevitom savijanju lomi zmijasta sjena. Ponekad naie klupko i ribarobjeruke zabode, izvue onoliko koliko dohvate eljezni zupci.

Nikada od rijekih ribara nee doznati sve tajne lova na jegulje. Upusti li se pitanjima u detalje i sitnice, primi-jeti kako im preko lica preleti sjena zlovolje. Neto tajnovito, to samo oni znaju, ostaje preueno.

Oni kreu na ribanje kao da ugovaraju sastanak pod kinim kapima, u sumaglicama i vjetrovitim noima i oekuju dase voda samo njima otvori. Moda ih iz nje upravo sudbinski zove zlatna riba, moda je upravo njima namijenjena pase kroz trsku, Malo Blato i Blato Veliko uljaju sami, nezadovoljni ak i tihim odzivom trske koja ih gladi po licu.

Ne moe se, nenavikao, ni uputiti za njima. Oni znaju svoje tihe molitve, izreene duom, i oni prolamaju stranebjestimje kad ujutro ne nau svoju vru. Iz toga se zapodijevaju teke sumnje i uhodarsko oko baca kosi pogled nasvaku barku, osti i vru to e sljedeih noi sjesti na rjeno dno.

Ali ovjek je s jeguljom podijelio tajnu putovanja, u potocima, u puima, izvoru Bote i skoro presuenim rukavci-ma, jegulje ive godinama. Provuku se po povratku iz mora i zasjednu na staro mjesto, odakle im vie nema izlaza. Ukrvi im hladnoj, u nadi, u oekivanju silnih kia stoji zapisano da su te zarobljene vode nekada pripadale rijeci. Ona jeslobodno tekla i nju su jednog zemljotresnog sjeka razdvojile gromade stijenja.

U zemlji, u jeguljinim tijelima, u letu lastavica sve je zapisano. One znaju. Mi smo davno zaboravili. Moda nas nije nibilo kad se Zemljom razlijevala velika voda i u njezinu blatu zapoeo iz atoma, iz molekula i sunca slatki vjeiti ivot.

Mi znamo ono to nas okruuje. U pjatima, u teama, na gradelama oko podneva, budimo sigurni, nai e se opo-jno jeguljino meso i planut e na ribarnicama im ih iznesu, dok se po kaetama u podne jo vrte pregrti siromakihsarela koje su zasuzile morem, stiale se i promijenile branku.

Oko ranjia u zavjetrini, na popretu, ovijena kao Eskulapova zmija upravo se ispekla jegulja i otvorenih usta zovevrtloge Sargakog mora i strasne ljubavne zagrljaje iza kojih tee gusti mlaz neunitivog ivota.

Tamara Govi

Na jednom od bonih oltara dubrovake katedrale stoji prekrasan srebrni reljef koji prikazuje Djevicu Mariju iIsusa. Naziva se Oltar Gospe od Porta, a zavjetna slika, prekrivena reljefom, predstavlja zatitnicu dubrovakog pukai mornara. Slika se nekad nalazila na sasvim drugom kraju Grada, na glavnom oltaru crkvice Preobraenja Kristova(Transfiguratio Domini), u narodu nazvane Sigurata. Okolnosti, zbog kojih je ova vrijedna umjetnina promijenilamjesto, vezane su uz veliki potres u drugoj polovici 17. stoljea, poar koji je unitio romaniku crkvu Sv. Vlaha tevjerovanje Dubrovana u spasonosnu mo i zatitu Djevice od Porta.

U Listu Dubrovake biskupije (g.1909., br. 9, srpanj) podatak je koji je Ante Liepopili naao u djelu dominikancaSerafina Crijevia Monumenta Congregationis Sancti Dominici de Ragusio. On pie o prvotnoj slici Gospe od Portakoja se od sredine 12. stoljea tovala u crkvi Sv. Marije od Katela, a kasnije bila prenesena u Katedralu. Ovdjenavodim prijevod latinskog teksta iz navedenog djela Serafina Crijevia:

Stara, dakle, slika Blaene Marije, za koju se pobono vjerovalo da ju je naslikao sveti Luka evanelist i da je

Gospa od Porta Gospa koja milostivo daje kiu

25

udom dospjela u Dubrovnik, zvana Gospa od Porta, tovala se u staroj crkvi Sv. Marije, a potom u Sv. Vlahu. Kaese, pak, da su neki mornari iz Venecije, bez ozljede izbavljeni iz oluje pomou Djevice, na povratku s otoka Kretegodine 1157. donijeli u Dubrovnik ovu svetu sliku i stavili je u crkvu posveenu sv. Mariji od Katela. Potom je godine1260. bila prenesena u crkvu Sv. Marije Velike. Iako je crkva bila sruena u stranom gradskom potresu, sveta je slikasauvana neoteena. Prenesena je u crkvu Sv. Vlaha koja je izgorjela godine 1706. Izgorjela je i ova sveta slika. Onapak slika, koja se sad nosi na njenom mjestu u vrijeme molitvi zahvale, uzeta je iz crkvice Preobraenja, koju zovuSvetom Marijom od Sigurate (Diva Maria Securitatis) i stavljena je u Katedralu. (Prijevod teksta s latinskog: TamaraGovi.)

Iz ovog se razaznaje da prve slike Djevice od Porta, donesene u Dubrovnik u 12. stoljeu, vie nema jer je izgor-jela u poaru koji je zahvatio crkvu sv. Vlaha godine 1706. Zamijenila ju je na njenom nekadanjem mjestu u katedraliDjevica iz Sigurate, zavjetne crkvice dubrovakih pomoraca.

Ova Gospa od Porta ima dvojaku zatitniku ulogu ona je Virgo Portus, titi luku, brodove i pomorce, a zato tomilostivo udjeljuje pomo i kiu u doba sue, nazivaju se i Virgo indulgendi pluviam Djevica koja udjeljuje kiu.

Danas pred njom zastaju znatieljni turisti i dive se zanimljivoj izradi srebrnog pokrova na kojemu su majstoriostavili dva otvora za glave Marije i Djeteta. Djevica zaogrnuta platom i velom stoji na nogama, a na lijevoj ruci driIsusa. U desnoj ruci ima kuglu zemaljsku, a na desnom ramenu stiliziranu zvijezdu. Dva joj anela polau na glavukrunu uokolo koje su suneve zrake. Oko okvira barokni su mramorni anelci, ures oltara podignutog o troku nad-biskupa Grgura Lazzarija krajem 18. stoljea. S obje strane oltara zavjetne su ploice, koraljne i zlatne ogrlice, darovii zavjeti bolesnika, mornara i njihovih ena svojoj zatitnici.

O onom nekadanjem i ovom dananjem reljefu spjevao je elegiju prerano umrli pjesnik latinist Bernardin Ricciardi(1680.-1716.). On je moda bio i svjedokom poara u crkvi Sv. Vlaha i taj ga se dogaaj dojmio te je htio u stihovimaovjekovjeiti premjetanje udotvorne slike.

I danas je ova uvarica Katedrale i Grada najljepa i izaziva divljenje i onih koji je vide prvi put, ali i njenih estihposjetitelja. Kad se ugase danja svjetla, zatvore se vrata prvostolnice i riznice, a u mraku se nau Ticijanova Gospa,Rafaelova Madona i Puligova Djevica, zatitnica mornara i udjeliteljica kie svjetluca lijepo iskovanim naborima namjeseini to prodire kroz mlijenobijele prozore katedrale.

Prvi susret s Atlantskom plovidbom bio mi je odmak od svakodnevnog ritma i uobiajene zagrebake strke.Nevjerojatno dragi i armantni ljudi, puno zdraviji ritam, osmijeh na svakom koraku... utisci su s kojima sam prviput napustila Dubrovnik i Atlantsku plovidbu. Kako netko sa strane doivi Atlantsku? Svakako kao tvrtku koja idanas ljubomorno uva svoju tradiciju, vodi rauna o poslovanju i zaposlenima, ali i dobrobiti Dubrovnika, gradaza kojeg svi Dubrovani ive i na kojeg su beskrajno ponosni. Ljubav prema Gradu osjea se i kod furestih, trajnonastanjenih u njemu, a takvih je i u redovima Atlantske. Iako sam upoznala dosta ljudi u Atlantskoj, teko mi jeizdvajati ih poimence jer me se svaki ovjek dojmio na svoj nain. No, vjerujem da e se mnogi sloiti sa mnomda je gospoa Ranka (ili, kako je u tvrtki zovu, efica kabineta) svakako osoba bez koje mnoge stvari ne bifunkcionirale. S obzirom da sam najvie vremena provela upravo u njezinom kabinetu, moram priznati da mese dojmila njena energinost i pozitiva koju iri oko sebe. Upravo takvi Ijudi su dragocjeni i u mom poslu, komu-nikaciji sa zaposlenima, medijima, poslovnim partnerima... Po energiji i entuzijazmu ini mi se da je Rankinaozbiljna konkurencija i Goran agar. U svom viegodinjem radu s razliitim klijentima nisam jo susrelatvrtku u kojoj rade takvi pojedinci, koji ulau toliko volje i truda mimo svog uobiajenog posla, da bi napravilineto za svoju tvrtku i kolege. Goran koji snima vijesti, izrezuje lanke i distribuira sve to kolegama pomorcimadoista je iznimka u dananjem vremenu. Zapravo, taj familijarni duh koji je Atlantska uspjela ouvati i u nemi-losrdnom duhu kapitalizma vjerojatno je najvea vrijednost tvrtke. Osobno elim svima u tvrtki da to sauvajukoliko god mogu jer je rad u takvoj okolini puno laki i ugodniji od rada u nekoj tvrtki u koju ovjek dolazi samoodraditi svoje za plau i nestati po isteku radnog vremena.

I, na kraju, molim sve one koji nisu spomenuti da se ne uvrijede ili osjete zapostavljenima. Atlantska plovid-ba ima doista veliki broj iznimno dragih i kvalitetnih ljudi koje sam imala ast upoznati, ali bi mi za poimeninospominjanje i nabrajanje kvaliteta svake ili svakoga od njih trebao cijeli broj ovoga lista. Susrete s takvim ljudimaovjek nosi i zadrava u sebi jer ga oni uvijek iznova obogauju.

Draena Lejo, Maksima komunikacije, PR agencija Atlantske plovidbe

Moj susret s Atlantskom plovidbom

26

HOTELI: LAPAD - Dubrovnik

GRAND - Lopud

27

NOVOKUPLJENI BLIZANCI

M/B LUZERN M/B UNTERWALDEN

28

lanovi posada brodova Atlantske plovidbe d.d. na dan 14. srpnja 2004. god.

29

30

BRODOVI SLOBODNE PLOVIDBE:

CITY OF DUBROVNIK Salvador, 15. 06., / Mississipi, 30. 06.,iskrcaj / Mississipi, 08. 07. ukrcaj tereta ita / Kaohsiung, 17. 08.,iskrcaj / Taichung, 23. 08., iskrcaj / Hay Point, 08. 09., ukrcaj teretaugljena / Piombino, 18. 10., iskrcaj / Ponto da Madeira, 12. 11. ukr-caj /

JADRAN Jacksonville, 11. 06., iskrcaj / Porto Jose, 22. 06., ukrcajtereta petrokoksa / Jacksonville, 30. 06., iskrcaj / Puerto Bolivar, 08.07., ukrcaj tereta ugljena / Mobile, 19. 07., iskrcaj / Maracaibo, 30.07., ukrcaj tereta ugljena / Aruba, 14. 08., / Belledune, 14. 08., iskr-caj / Aruba, 25. 08., ukrcaj tereta ugljena / Belledune, 10. 09., iskrcaj/ Porto Bolivar, 25. 09., ukrcaj tereta ugljena / Myrtle Grove, 02.. 10.,iskrcaj / Porto Bolivar, 14. 10., ukrcaj tereta ugljena / Mobile, 23. 10.,iskrcaj / Porto Bolivar, 02. 11., ukrcaj tereta ugljena / Aruba, 04. 11.,/

MIHO PRACAT Maracaibo, 09. 06., ukrcaj tereta ugljena /Jacksonville, 16. 06. iskrcaj / Puerto Bolivar, 28. 06., ukrcaj teretaugljena / Belledune, 11. 07., iskrcaj / Seven Islands, 15. 07., ukrcajtereta eljezne rudae / Sparrows Point, 21. 07., iskrcaj / PuertoBolivar, 05. 08., ukrcaj tereta ugljena / Aruba, 07. 08., / Belledune,15. 08., iskrcaj / Puerto Bolivar, 28. 08., ukrcaj tereta ugljena / St.Eustasius, 31. 08., / Belledune, 09. 09., iskrcaj / Norfolk, 18. 09., ukr-caj tereta ugljena / Isdemir, 18. 10., iskrcaj / Tuzla, 23. 10., dokovan-je /

IMPERIAL - Vancouver, 14. 08., ukrcaj tereta sumpora / Santos, 25.09., iskrcaj / San Lorenzo, 07. 11., ukrcaj tereta soje/

KOLOEP Kaohsiung, 18. 06., / Port Campha, 27. 06., ukrcajtereta ugljena / Kokura, 18. 07., iskrcaj / Wakayama, 22. 07., /Portland, 16. 08., ukrcaj tereta ita / Kobe, 05. 09., iskrcaj / Nagoya,09. 09., / Chiba, 14. 09., iskrcaj / Portland, 04. 10., ukrcaj tereta ita/ Qinhuangdao, 26. 10., iskrcaj / Dalian, 02. 11., iskrcaj / Xingang, 08.11., ukrcaj tereta ugljena / Lianyungang, 11. 11., ukrcaj /

KONAVLE Port Alfred, 06. 06., iskrcaj / Halifax, 13. 06., / PointLisas, 23. 06., ukrcaj tereta eljezne rudae / Falmouth, 27. 07., /Swinoujscie, 01. 08., iskrcaj / Gdansk, 04. 08., dokovanje / PortoBolivar, 16. 10., ukrcaj tereta ugljena / Mobile, 24. 10., iskrcaj /Maracaibo, 14. 11., ukrcaj tereta ugljena /

MLJET Varna, 12. 06., ukrcaj tereta led koncentrata / Nemrut Bay,21. 06., ukrcaj tereta eljeznih proizvoda / Gibraltar, 08. 07., /Jacksonville, 21. 07., iskrcaj / Port Everelades, 26. 07., iskrcaj /Tampico, 03. 08., iskrcaj / Houston, 08. 08., / Baltimore, 18. 08., ukr-caj tereta ugljena / Ploe, 17. 09., iskrcaj / Taranto, 21. 09., ukrcajtereta eljeznih proizvoda / Chicago, 21. 10., iskrcaj / Detroit, 23. 10.,iskrcaj / Winsdor, 02. 11., ukrcaj tereta soje / Toledo, 03. 11., ukrcajtereta kukuruza / Montreal, 09. 11., /

ORSULA Flushing, 10. 06., / Paranam, 22. 06., ukrcaj tereta alu-mine / Tembladora, 26. 06., iskrcaj / Mosjoen, 11. 07., iskrcaj / St.Petersburg, 24. 07., ukrcaj tereta urea / Contracoeur, 17. 08., iskrcaj /Detroit, 23. 08., iskrcaj / Winsdor, 24. 08., / Burns Harbour, 26. 08.,iskrcaj / Duluth, 30. 08., ukrcaj tereta penice / Montreal, 10. 09., /Port Cartier, 11. 09., ukrcaj tereta penice / Barcelona, 23. 09., iskr-caj / Nemrut Bay, 13. 10., ukrcaj tereta eljeznih proizvoda / Sorel,09. 11., iskrcaj /

OLUJA Hay Point, 21. 06., ukrcaj tereta ugljena / Nanjing, 06. 07.,/ Rizhao, 15. 07., ukrcaj tereta ugljena / Hibikinada, 18. 07., iskrcaj /

Dalrymple, 02. 08., ukrcaj tereta ugljena / Nanjing, 27. 08., iskrcaj/ Hay Point, 16. 09., ukrcaj tereta ugljena / Nanjing. 07. 10., iskrcaj /Huanhua, 14. 10., ukrcaj tereta ugljena / Mitzushima, 19. 10., iskrcaj/ Xingang, 05. 11., ukrcaj tereta ugljena /

PELJEAC Puerto Bolivar, 11. 06., ukrcaj tereta ugljena / St.Eustasius, 15. 06., / Belledune, 22. 06., iskrcaj / Seven Islands, 27.06., ukrcaj tereta eljezne rudae / Sparrows Point, 04. 07., iskrcaj /Aruba, 15. 07., ukrcaj tereta ugljena / Belledune, 10. 08., iskrcaj /Seven Islands, 15. 08., ukrcaj tereta eljezne rudae / Sparrows Point,22. 08., iskrcaj / Puerto Bolivar, 31. 08., ukrcaj tereta ugljena /Mobile, 07. 09., iskrcaj / Maracaibo, 16. 09., ukrcaj tereta ugljena /Aruba, 22. 09., / Belledune, 01. 10., iskrcaj / Puerto Bolivar, 12. 10.,ukrcaj tereta ugljena / Aruba, 13. 10., / Belledune, 24. 10., iskrcaj / St.Nicolas, 04. 11., ukrcaj tereta pertokoksa /

PETKA San Ciprian, 09. 06., / Porto Ordaz, 23. 06., ukrcaj teretaeljezne rude / Boca Grande, 01. 07., ukrcaj / Gijon, 13. 07., iskrcaj /Porto Ordaz, 30. 07., ukrcaj tereta eljezne rude / Boca Grande, 25.08., ukrcaj / Ijmuiden, 11. 09., iskrcaj / Paranagua, 01. 10., ukrcajtereta kukuruza / Capetown, 14. 10., / Inchon, 04. 11., iskrcaj /

SVETI NIKOLA I Sitra, 15. 06., ukrcaj tereta urea / Muscat, 27.06., / Townsville, 24. 07., iskrcaj / Port Kembla, 29. 07., iskrcaj /Geelong, 03. 08., iskrcaj / Portland, 06. 08., iskrcaj / Newcastle, 10.08., iskrcaj / Townsville, 14. 08., ukrcaj tereta cink koncentrata /Zhanjing, 30. 08., iskrcaj / Huangpu, 04. 09., iskrcaj / Hong Kong, 08.09., / Xiamen, 09. 09., iskrcaj / Shimonoseki, 15. 09., iskrcaj /Hachinone, 20. 09., iskrcaj / Hakodate, 25. 09., / Susaki, 28. 09., ukr-caj tereta limestone / Gladstone, 16. 10., / Whyalla, 22. 10., ukrcajtereta eljeznih proizvoda / Port Kembla, 03. 11., ukrcaj /

SVETI VLAHO Shanghai, 07. 06., iskrcaj / Bundaberg, 29. 06.,ukrcaj tereta eera / Ulsan, 13. 07., iskrcaj / Mouriliyan, 04. 08., ukr-caj tereta eera / Inchon, 21. 08., iskrcaj / Astoria Roads, 13.09., /Portland, 15. 09., ukrcaj tereta ita / Huangpu, 11. 10., iskrcaj /Fangcheng, 10. 10., / Gladstone, 02. 11., ukrcaj tereta alumine /

BRODOVI ZA TEKE TERETE:

LAPAD Tripoli, 11. 06., / Ravenna, 12. 06., / Antwerp, 09. 07., /Kotka, 17. 07., / Leight, 23. 07., / Shoreham, 27. 07., / Esbjerg, 30.07., / Rotterdam, 01. 08., / Stavanger, 04. 08., / Ravenna, 23. 08., /Salerno, 28. 08., / Skikda, 01. 09., / Antwerp, 11. 09., / Reykjavik, 22.09., / Antwerp, 30. 09., / Leith, 06. 10., / Teesport, 08. 10., /Southampton, 11. 10., / Rotterdam, 13. 10., / Conakry, 29. 10., /Marsaylokk, 13. 11., /

LOVE LETTER - Batuampar, 12. 06., / Shantou, 19. 06., / Changshu,23. 06., / Masan, 28. 06., / Ulsan, 01. 07., / Ciwandan, 24. 07., / RasLaffan, 12. 08., / Port Kelang, 30. 08., / Singapore, 02. 09., / Taichung,09. 09., / Kasaokde, 14. 09., / Kobe, 18. 09., / Masan, 23. 09., /Ciwandan, 07. 10., / Ras Laffan, 27. 10., / Mina Salman, 30. 10., /Jebel Ali, 01. 11., / Mormugao, 07. 11., /

LOVE SONG P.S. Qaboos, 09. 06., / Ras Laffan, 13. 06., / Kandla,20. 06., / Hong Kong, 14. 07., / Xiamen, 19. 07., / Kobe, 24. 07., /Ulsan, 26. 07., / Singapore, 10. 08., / Ras Laffan, 28. 08., / Jebel Ali,31. 08., / Port Kelang, 14. 09., / Singapore, 17. 09., / Taichung, 25.09., / Kanzawa, 02. 10., / Oita, 08. 10., / Laem Chabang, 21. 10., /Kuching, 29. 10., / Bintulu, 31. 10., / Masan, 09. 11., / Ulsan, 11. 11., /

KRETANJE BRODOVA ATLANTSKE PLOVIDBE D.D. DUBROVNIK U PERIODU OD 15. LIPNJA 2004. DO 15. STUDENOG 2004.