POMORSKA METEOROLOGIJA

8/15/2019 POMORSKA METEOROLOGIJA

http://slidepdf.com/reader/full/pomorska-meteorologija 1/29

TEMELJNE POSTAVKE SINOPTIČKE METODE

-„Sinopsis“ istodobno gledati, istodobno uvažavanje svih glavnih čimbenika koji određujuvrijeme.

-Sinoptička meteorologija (analiza i prognoza prikuplja podatke !irom velikih područija i

prikazuje ih na zemljopisnoj karti kao sliku vremena na spomenutom području

-"otrenje u određenim vremenskim terminima slanje u sabirna sredi!ta unos podataka nazemljopisne karte# brojke, simboli, analiza- pregled vremena nad nekim područjem, modeli-vremenska prognoza za kra$e ili dulje razdoblje.

SINOPTIČKE KARTE (PRIZEMNE)

-"eteorolo!ke, vremenske-%rizemne# temperatura, tlak, vlažnost, vjetrovi, obla&i, oborine, vidljivost, sada!nje i pro!lovrijeme, druge pojave.-'isinske# temperatura, vlažnost, vjetrovi na visinama koje odgovaraju određenim tlakovima.

-arte različitih razmjera ovisno o pro&esima koji nas zanimaju-makro#pro&esi krupnih razmjera,&jela zemlja, kontinenti o&eani ili njihova velika područja.-mezo#pro&esi srednjih razmjera, manjidjelovi kontinenata ili o&eana, regije, države.-mikro# pro&esi sitnih razmjera, manji djelovi nekog područja neko mjesto ili djelovi mjesta.OPČE ATMOSFERSKO KRUŽENJE (NA ZEMLJI)

-)emeljni uzrok kruženju zraka su razlike temperatura između ekvatora i polova-*odatni uvjeti# zemljina vrtnja, razdioba kopna i mora, utje&aj orogra+ije i trenja.-ezultat tri velika meridijanska kruženja zraka-bog vrtnje zemlje i dodatnih čimbenika ipak prevladava zonalno strujanje.-kupnost temeljnih oblika vodoravnih i uspravnih gibanja velikih masa zraka u planetarnim

razmjerima npr. /ko zemlje, između kontinenata i o&eana te slično.-0kvatorski pojas niskog atmos+erskog tlaka-unutartropski pojas konvergen&ije, visokatemperatura i vlažnost,jako dizanje zraka, jak razvoj konvek&ijske naoblake, jaki pljuskovi, ti!inaili slabi promjenjivi vjetrovi-Suptropska područja (123 4 i S , ti!ina ili slabi promjenjivi vjetrovi, pojas visokog tlaka kao posljedi&a dinamičkog spu!tanja zraka i adijabatskog zagrijavanja, nebo je vedro, temperaturevrlo visoke, a oborina gotovo i nema (pustinje-5zmedu ta dva pojasa stalni vjetrovi, pasati,vedro ili slaba naoblaka uz manje koli&ine oborina.-mjerene zemljopisne sirine, prevladavaju&i zapadni vjetrovi, vrtlozna gibanja zraka, nizovi&iklona i anti&iklona koje putuju od zapada prema istoku, oborine u svim godisnjim dobima-%olarna podru&ja , visoki atmos+erski tlak, polarni isto&ni vjetrovi, niske temperature, male

koli&ine vlage, slabe oborine (snjegZRAČNE MASE

-'elike koli&ine zraka &ija su +izikalna svojstva vise ili manje ujedna&ena u vodoravnom smjeru-'odoravna prostranstva od 622km do 6222km, povrsina i nekoliko miliona km78(na kvadrat ,uspravna protezanja izmedu 9 i 82km-5sta koli&ina zraka se dulje vremena (od nekoliko dana ili tjedana zadrzava iznad jednolike podloge, izvorisna podru&ja.



-/snovne značajke zračne mase-sadržaj i razdioba topline i vlaznosti-%okretanjem zra&ne mase s izvorista, ona mjenja svoja svojstva prema svojstvima podloge iznadkoje putuje i trajanju njezinog zadrzavanja iznad tog podru&ija, koja se razlikuju po +izikalnimsvojstvima od izvorista ponovo se uspostavlja ravnoteza izmedu zra&ne mase i podlogetemperaturna ravnoteza se dosize u prosjeku nakon tjedan dana

PODJELA ZRAČNIH MASA-%rema zemljopisnom podru&ju#

-0kvatorske zra&ne mase zrak izrazito topao i vlazan i iznad kopna i mora

-)ropske zra&ne mase nastaju u suptropskom podru&ju, iznad kopna suhe i sadrze velike koli&inesitne pra!ine, iznad o&eana bogate vodenom parom.-%olarne zra&ne mase(zra&ne mase umjerenih sirina, nastaju u umjerenim zemljopisnim sirinama,kopno sibir kanada u zimskim mjese&ima zrak veoma hladan i suh , atlanski i tihi o&ean vlazanzrak, kretanjem prema nizim sirinama donose zahladenje.-:rktičke(antarktičkezračne mase, vrlo hladne i siroma!ne vlagom.

-%rema kakvo$i podloge#-kopnene(kontinentalne zračne mase, opčenito suhe-"orske(maritimne zračne mase, opčenito vlažne-%rema temperaturi podloge#-tople zračne mase, nastaju iznad podloge s vi!im temperaturama,donose porast temperatura jer su toplije od podloge na koju nadolaze.-;ladne zračne mase, nastaju iznad podloge s nizim temperaturama, odnose pad temperatura jersu hladnije od podloge na koju nadolaze-%rema stabilnosti zraka#-stabilne zračne mase, najče!če tople i suhe-4estabilne zračne mase, najče!če hladne i vlažnePREMJEŠTANJE I RAZVOJ VREMENA U ZRAČNIM MASAMA

-)oplo kopno i hladnije more, najče!če u ljetnim mjese&ima#-prijelaz toplog i ne previ!e vlažnogzraka s kopna nad hladnije more, hlađenja, obogačivanje vlagom, nastaju niski slojeviti obla&i ilimagla-;ladan i vlažniji zrak s mora dolazi nad toplo kopno, grijanje donjih slojeva zraka, razvojgrudastih oblaka, oborine.ATMOSFERSKE FRONTE

-<rontalni pojas(zona-prijelazno područje između dviju različitih zračnih masa.-<izikalna svojstva zraka se razmjerno brzo mjenjaju u vodoravnom smjeru#-*uljina vi!e tisuča kilometara-=irina u smjeru napredovanja i preko 922km-'isina, i kroz &jelu tropos+eru-<rontogeneza-sužavanje +rontalnog pojasa, povečanje razlike izmedu zra&nih masa, +rontalni

pojas prelazi u +rontalnu plohu.-<rontoliza-sirenje +rontalnog pojasa,smanjivanje razlika izmedu zra&nih masa.-<rontalna ploha je koso podru&ije tj. >rani&a protezanja +rontalnog pojasa, nagim 9#922 , kut 2.6do 9.6 3-<ronta, +rontalna &rta, +rontalna grupa-podru&ije presjeka +rontalnog pojasa (plohe i zemljine povrsine, odnosno projek&ija donjeg djela pojasa na zemljinu povrsinu.



SVOJSTVA FRONTE

-"ogu nastati samo tamo gdije je &iklonska vrtloznost vjetra-4astaju najče!če u dolinama niskog atmos+erskog tlaka-5zobare povu&ene kroz +rontu na kojoj vjetar ima skok (diskontinuitet, moraju &initi kut manjiod 9?23 na strani prema niskom tlaku-:ko vjetrovi s obje strane +rontalne plohe pusu njoj paralelno, +rontalna ploha ne&e mjenjati polozaj u prostoru (sta&ionarna tj. 4epokretna +rontaPODJELA FRONTI

-%rema zemljopisnom podru&ju#-arktička +ronta, djeli hladni arktički zrak od zra&nih masaumjerenih !irina (antarktička na juznoj polutki-%olarna +ronta dijeli zra&ne mase umjerenih sirina od suptropskog pojasa, jedna od najvaznijih,dijeli hladniji zrak visih zemljopisnih sirina od toplijeg zraka nizih sirina, grani&a sta&ionarna planetarna +ronta, proteze se uglavnom zapad-istok, odreduje nastajanje &iklona-nutartropska (ekvatorska +ronta, izmedu dviju tropskih zra&nih masa pojedinih polutki.KAKO SE OZNAČAVAJU FRONTE NA SINOPTIČKIM KARTAMA

->lavne planetne +ronte# arktička (:, polarna (% +ronta,njihov polozaj u sječnju (5, u srpnju('55, točkasto unutartropski pojas konvergen&ije.-%rema temperaturnim svojstvima zračnih masa#-topla +ronta, napreduje topla zračna masa

-;ladna +ronta, napreduje hladna zračna masa-;ladne +ronte su obi&no brze i mogu dosti&i neku toplu +rontu, nastaje topla okluzija, hladnaokluzija ili neutralna okluzija.-%rema visini#-prizemna +ronta, najče!či oblik +ronti-'isinska +ronta, +rontalni pojas ne dosize zemljinu povrsinu.-)opla +ronta @&rvena boja, hladna +ronta plava boja, okludirana +ronta ljubičasta bojaTOPLA FRONTA

-)opla zračna masa sustize hladniju zra&nu masu, dolazi s njom u dodir te je potiskuje-)opla zra&na masa nadilazi iznad klina hladne zra&ne mase i na taj na&in je postupno potiskuje,vlažan zrak se na graničnoj plohi u toplom zraku dize i adijabatski hladi, a vodena para sekondenzira stvaraju&i slojevitu naoblaku na zemljinoj povrsini, u pred+rontalnom podru&ju padaju

slabe oborine koje postaju sve stalnije i ja&e prema +rontalnom pojasu.-)ople +ronte su ve&inom stabilne.-%ribližavanje tople +ronte uo&ava se na horizontu pojavom &irusa na visinama A-Bkm, naudaljenosti 9222-?22km ispred &rte +ronte.-Ciruse slijedi sloj &irostratusa, koji op&enito debljaju te daljnjim priblizavanjem +ronte postupno prelaze u nizi gus&i sloj altrostratusa(visine podni&e 6-1km i uspravne razvijenosti 9-1km koji sei nadalje zgu!$uje.-%odni&a altostratusa se spusta te oblak prelazi u nimbostratus ve&e uspravne razvijenosti (1-Bkm



iz kojeg padaju oborine.-=irina područja oborina je 822-D22km ovisno o koli&ini vodene pare u zra&nim masama i ogodisnjem dobu, u zimi je ve&inom sire nego ljeti.-5spod sloja nimbostratusa &ija je podni&a ve&inom rastrgana,nalaze se &esto stratusi na visinamaod nekoliko desetaka ili stotina metara, ukoliko sloj stratusa nalegne na zemljinu povrsinu isti

prelazi u maglu (pred+rontalna ili +rontalna magla-:tmos+erski tlak u pred+rontalnom podru&iju izrazito pada (barometarska tenden&ija iznosinekoliko h%aE1h, nakon prelaska +ronte uspori pad, prestane padati ili &ak malo poraste.-%rolaskom +ronte temperatura zraka poraste za nekoliko 3C , ponekad i za 923C-'jetar u pred+rontalnom podru&ju puse ve&inom iz juznog kvadranta, moze dosizati brzine do12mEs, po prelasku +ronte izrazito mjenja smjer i skre&e na zapadni kvadrant.-/borine op&enito ja&aju i postaju najja&e uo&i nailaska +ronte.-%rolazom linije +ronte, koji traje do nekoliko sati, oborine slabe i prestaju te se djelomi&erazvedrava.-Frzina premjestanja dosize, a rijeđe prelazi brzinu od 92mEsHLADNA FRONTA

-;ladna zra&na masa sustize topliju zra&nu masu te ju potiskuje-;ladna zra&na masa se podvla&i u obliku klina ispod tople zra&ne mase i na taj na&in je postupnoistiskuje-4agib +rontalne plohe je strmiji nego u toploj +ronti i pro&esi dizanja zraka izdrazeniji-/visno o brzini gibanja#-sporo pokretne ili hladne +ronte 5. 'rste-Frzo pokretne ili hladne +ronte 55. 'rste-;ladne +ronte 9. 'rste nastaju kad hladna zra&na masa nadire i podvla&i se pod topliju zra&numasu, koju istiskuje, brzina premjestanja dosize, a rijeđe prelazi brzinu od 92mEs vlazan zrak se ui iznad grani&nog pojasa u toplom zraku dize i hladi, vodena para se kondenzira stvaraju&islojevitu odnosno grudastu naoblaku, uglavnom iza &rte +ronte na zemljinoj povrsini iza +rontalne pruge padaju stalne oborine iz slojastih oblaka, a pljuskovite iz oblaka uspravnog razvitka, javlja

se i grmljavina.- zimi je obi&no topao zrak stabilan, pa su obla&i sli&ni obla&ima tople +ronte, ali u obrnutomredosljedu . sirina obla&nog sloja je 122-622km, a visoki obla&i &esto izostaju.-=irina podru&ija oborina je oko 922km ovisno o koli&ini vodene pare u zra&nim masama igodisnjem dobu, u hladno doba je ve&inom sire nego u toplo doba. ljeti je topli zrak nestabilan,a razvitak kumulonimbusa je izrazeniji te dopiru do tropopauze.-;ladne +ronte 8. 'rste nastaju kad hladna zračna masa brzo nadire i podvla&i se pod toplijuzra&nu masu, koju naglo istiskuje. Frzina premjestanja prelazi brzinu od 92mEs , i ponekad dosizei 12mEs-rak i vodena para se naglo dizu i hladne, a vodena para se kondenzira stvaraju&i grudasteoblake na ili ispod &rte +ronte obla&ni sustav ima sirinu 62-962km, &esto s podru&jima

kratkotrajnih razvedravanja ili slabo razvijenom naoblakom iz oblaka ispred +ronte, koji su jakorazvijeni, glavni predstavnih kumulonimbus, padaju pljuskovite oborine pra&ene grmljavinom i jakim vjetrom.-=irina podru&ja oborina je do nekoliko desetaka kilometara, kada su zra&ne mase s obiju strana+ronte dovoljno vlazne i nestabilne prelazi 922km- pozadini hladne +ronte, uz izrazeni prodor hladnog nestabilnog zraka, &esto se razvija znatnakonvek&ijska naoblaka pra&ena oborinama iz kumulusa i kumulonimbusa, sekundarna hladna+ronta.



-:tmos+erski tlak se u pred+rontalnom podru&ju lagano mjenja, izrazito raste iza +rontalne pruge, pri &emu barometarska tenden&ija iznosi nekoliko h%aE1h-)emperatura zraka padne za nekoliko 3C, &esto za 923C, a ponekad i znatno vise-'jetar u pred+rontalnom podru&ju puse obi&no iz zapadnog kvadranta, po prestanku +ronteizrazito mjenja smjer i skre&e na sjeverni kvadrant, moze dosizati i prelaziti brzine od 12mEs

-/borine ovisno o vrsti +ronte su jake i postizu svoju najve&u jakost uz nailazak +ronte-%rolazom +rontalne pruge, koji traje do nekoliko sati, te nakon prestanka oborine uz djelomi&erazvedravanje, nastupa bitno poboljsanje vidljivosti.OKLUDIRANA FRONTA

-/kludirana +ronta je +ronta koja dijeli dvije hladne zračne mase u zavr!nom stadiju života&iklone, a topla zračna masa je potisnuta uvis-;ladna +ronta kao brža može susti$ toplu +rontu-4ajtoplija zračna masa je potisnuta uvis- nizim atmos+erskim slojevima stvara se +ronta izmedu dvije hladne zra&ne mase, od kojih je jedna hladnija-)opla okluzija-hladan zrak iza hladne +ronte koja je sustigla predhodnu toplu +rontu manje je

hladan(topliji od hladnog zraka ispred tople +ronte, oblačni sustav dosta sliči obla&ima tople+ronte, područje oborina objedinjuje oborine tople i hladne +ronte, !irinu do 122-622km-;ladna okluzija-hladni zrak +ronte koja je sustigla predhodnu toplu +rontu je hladniji od hladnogzraka predhodne +ronte, oblačni sustav ima dosta svojstava naoblake hladne +ronte, područjeoborina objedinjeno, !irina 962-D22km-:tmos+erski tlak se u !irem +rontalnom području lagano ili znatno mjenja, najprije pada pa raste.-%rolaskom okludirane +ronte temperatura zraka ne dozivljava zna&ajnije promjene, obi&nonekoliko 3C-'jetar u pred+rontalnom području pu!e obično iz jugozapadnog kvadranta, po prelasku +ronteizrazito mjenja smjer i skreče na sjeverozapadni kvadrant, može ponekad dosizati brzine do12mEs

-/borine su dugotrajne i postižu svoju največu jakost uz nailazak +ronte-4akon prolaza okludirane +ronte, koji traje vi!e sati,a ponekad i znatno dulje, opčenito nastupaslabljenje oborina i razvedravanje.STACIONARNA FRONTA

-Gesto se javlja u prirodi bilo kao planetarna +ronta kada nema izrazitog prodora hladnog zraka prema manjim zemljopisnim !irinama ili prodora toplog zraka prema vi!im !irinama-'jetar s obje strane +rontalne pruge pu!e paralelno s +rontom.OLUJNA PRUGA, LINIJA NESTABILNOSTI

-%odručje vrlo jakih nestabilnosti i oluja(grmljavina koje se razvijaju u toplom sektoru &iklone

-/lujna pruga, koja nastaje zbog termičkih i dinamičkih učinaka u zračnoj masi, ima !irinunekoliko desetaka km, a duljinu 922-622km,a nalazi se obično 62-922km, ponekad do 822kmispred hladne +ronte i pruza se s njom priblizno paralelno.-/blačni sustav dosize i prelazi visinu 96km-/borine u obliku jakih pljuskova, &esto pra&ene jakom tučom.-'jetar izrazito mjenja smjer, javljaju se snazni udari vjetra koji lako dosizu 12mEs, pa čak do62mEs-)rajanje B-98h

http://jadran.gfz.hr/pojmovnik_z.html


http://jadran.gfz.hr/pojmovnik_c.html






-Havljaju se u toplo doba godine i u krajevima s povičenim temperaturama i vlažno!$uUTJECAJ OROGRAFIJE NA FRONTE

-<rontalni sustavi (topla,hladna +ronta razvijeni do velikih visina lagano prelaze preko nizihorogra+skih prepreka, a da pritom ne dozivljavaju zna&ajne promjene osim u svojim najnizimslojevima-z veče orogra+ske prepreke i nize razvijene +rontalne sustave znatne promjene +izikalnihsvojstava +ronti.-<rontalni sustavi opčenito zastaju, zadrzavaju se izvjesno vrjeme, vremenski pro&esi postaju sveizrazeniji (+rontogeneza i nakon toga prelaze ili obilaze orogra+sku preprekuCIKLONE (OSNOVNA OBILJEŽJA)

->olemi zračni vrtlog u kojem se zrak na sjevernoj polutki giba u smjeru suprotnom od kazaljkina satu, a na juznoj polutki u smjeru kazaljki na satu s najmanjom vrjedno!ču tlaka zraka usredi!tu.- sredi!tu &iklone, u umjerenim zemljopisnim !irinama uz zemljopisnu povr!inu, atmos+erskitlak u rasponu od A62-9286h%a, u prosjeku oko 9222h%a

-5zobare(izohipseslične elipsi, promjer 922 do preko D222km-4iski atmos+erski tlak u &iklonama je posljedi&a dizanja zraka, a pritje&anje zraka je posljedi&asmanjenja tlaka-Strujanje zraka je opisano gradijentnim vjetrom.ŽIVOTNI CIKLUS CIKLONE

-Stvaranje &iklona najče!če vezano uz +rontalne poremečaje-'al na +ronti, prvo doba &iklone#-amplituda vala se povečava-%olje atmos+erskog tlaka produbljuje-%rednji dio vala dobiva svojstva tople +ronte ispred koje tlak zraka izrazito pada-adnji dio vala poprima svojstva hladne +ronte iza koje tlak zraka raste zbog priliva hladnog

zraka-5zobare uz zemljinu povr!inu u sredisnjim djelovima &iklone poprimaju zatvorene oblike-<rontalni obli&i su sve izrazeniji uz razvitak pripadaju&e naoblake, oborina i drugih pojava.-*rugo doba-mlada &iklona-4astupa nakon približno 8Dh-*obro razvijeni topli isječak ili sektor, područje izmedu tople i hladne +ronte-atvoreno &iklonsko kruzenje zahvača postupno sve veče podru&je i do 9222km u promjeru-Sredi!ta pada odnosno rasta tlaka zraka su vrlo izrazena, naro&ito pad tlaka-4aoblaka, oborine i druge pojave u potpunosti odgovaraju onima uz odgovarajuče +ronte.-)reče doba &iklone-okludiranje-;ladna +ronta počinje sustizati toplu +rontu tvoreči okludiranu +rontu

-4astupa 98-8Dh nakon doba mlade &iklone-*iklonsko vrtložno gibanje se sa zemljine povr!ine prenjelo na visinu-)opli isječak se počinje suzavati, a podru&ja največih gradijenata tlaka, temperature i vlaznostizraka se premjestaju iz sredisnjeg djela &iklone prema njezinim rubovima.-4aoblaka, oborine i druge pojave odgovaraju onima uz hladne i tople +ronte te okludirane +ronte.-Getvrto doba &iklone-okludirana &iklona-avr!no doba razvitka &iklone-4estaje topli isječak i prizemna termička asimetrija, sve veče područje pokriva hladna zračna



masa, dok je topla zračna masa istisnuta uvis.-Sredi!te &iklone se poklapa sa sredi!tem hladnoče-:tmos+erski tlak u sredi!tu &iklone počinje rasti, dolazi do popunjavnja &iklone-ada se &iklona počne postupno popunjavati (tlak zraka raste na čitavom području postupno prestaje oborina, oblačni sustav slabi i dolazi do njegovog raspada

-z zemljinu povr!inu ostaje vrtlog hladnog zraka, koji postpuno slabi.OBNAVLJANJE (REGENERACIJA) CIKLONE

-Gesto se događa u &ikloni koja je postigla svoje &etvrto doba razvitka i po&ela se popunjavati- svezi s povečanjem termičke asimetrije &iklone i najče!če je povezana s nailaskom novihkoličina zraka, večinom hladnog, odnosno nailaskom nove +ronte.-mjesto odumiranja &iklone počinje njezin ponovni razvitak -%riblizavanjem &iklone kontinentu iznad kojeg se nalazi znatno toplija ili hladnija zračna masa uodnosu na zra&nu masu &iklone javlja se termička asimetrija koja pogoduje obnavljanju &iklone-/bnavljanje može biti na djelu hladne +ronte &iklone koja se popunjava kada se razvije val koji prerasta u mladu &iklonu i giba se prema sredistu popunjavajuče &iklone-*olaskom nove +ronte u područje odumirajuče &iklone može nastupiti njezino obnavljanje, koje

je izrazenije !to je hladna zra&na masa iza nove +ronte hladnija od zra&ne mase &iklone koja se popunjava.PUTANJE CIKLONA UMJERENIH ŠRIINA(GIBANJA I PUTANJE CIKLONA)

-ijetko se pojavljuje pojedinačno, obično ih ima vi!e-%ro&es stvaranja novih poremečaja se nastavlja dalje na sve manjim zemljopisnim sirinama (dosuptropskog pojasa-%ojavljuje se &iklonska obitelj koju čine 1do 6 &iklona-Svaka naredna &iklona se pojavljuje za oko 63 zemljopisne !irine na manjoj !irini od predhodne izaostaje u razvitku-'rijeme prolaza jedne obitelji &iklona iznad nekog mjesta 6-Idana

->ibanje od zapada prema istoku brzinom 6-92mEs-%ostoje određene putanje ili staze kojima se če!če gibaju,+izički razlozi#&iklona če se gibationuda gdje su najpovoljniji uvjeti za odrzavanje niskog tlaka-Jjeti su &iklone u visim zemljopisnim sirinama, rijeđe se spustaju do D23, dok su zimi u nizimsirinama i dopiru do 123ZEMLJOPISNA RAZDIOBA CIKLOGENETIČKIH PODRUČJA

- području sjevernog atlantika i zapadne europe nastajanje i gibanje &iklonskih obitelji je dosta pravilno-=ire područje oko na!e zemlje ima značajna &iklogenetička svojstva, najvi!e pojava &iklogeneze je u području ligurskog mora i iznad sjeverne italije s največim razvojem u genovskom zaljevu

ANTICIKLONE( I OSNOVNA OBILJEŽJA)->olemi zračni vrtlog u kojem se zrak giba na sjevernoj polutki u smjeru kazaljki na satu, a na juznoj polutki u smjeru suprotnom od kazaljki na satu s največom vrjednosti tlaka zrak ausredi!tu- umjerenim zemljopisnim sirinama uz zemljinu povr!inu, atmos+erski tlak u rasponu od 9222do 9262 h%a (najvi!e do 92?2h%a, u prosjeku oko 9286h%a-'rijeme u anti&ikloni # ljeti je pretežno vedro i toplo, zimi je ovisno o koli&ini vlaznosti uatmos+eri (kopneni suhi zrak može biti vedro i vrlo hladno, odnosno maglovito i manje hladno.



-4a visini postoji snažnija konvergen&ija i spu!tanje zraka nego !to je divergen&ija u prizemlju-%ovečani atmos+erski tlak u anti&ikloni posljedi&a i talozenje hladnog zrakaPODJELA ANTICIKLONA

-4astanak kao posljedi&a dinamičkih pro&esa#-suptropska anti&iklona, među&iklonska anti&iklonai zavr!na anti&iklona.-4astanak kao posljedi&a statičkih pro&esa#-sta&ionarna (nepokretnaanti&iklona-)ople anti&iklone# suptropska-;ladne#me!u&iklonska,zavr!na anti&iklona i nadasve sta&ionarna anti&iklona, koja se naziva ihladna anti&iklona-%o trajanju#-suptropska anti&iklona-stalna, sta&ionarna-u zimsko doba godine, ostale-kračegtrajanjaSUPTROPSKE ANTICIKLONE

-Suptropski krajevi (863 do 163 4 i S,ogran&i čak do 623-4ajveče na zemljinoj povr!ini, prostiru se do velikih visina, gotovo su nepomične-Svaka polutka ima po jedan pojas visokog atmos+erskog tlaka koji se proteže oko &ijele polutke

- ljetnim mjese&ima su pomaknute za nekoliko stupnjeva zemljopisne !irine prema polovima iizrazenije iznad o&eana.-imi su na manjim sirinama i izrazenije iznad kopna- visinu se protezu kroz &ijelu tropos+eru te idu do visina 96-82km-4a mnogim mjestima zemljine povr!ine dobiva mjesna obilježja i imena npr. :zorska.STACIONARNE ILI HLADNE ANTICIKLONE

-4astaju pri tlu u tanjem sloju veoma hladnog zraka-*ugotrajne i slabo pokretne največe vrijednosti tlaka dosižu do 92?2h%a-4alaze se često nad greenlandom i antarktikom, zimi nad sibirom i sjeverozapadnom kanadom-%litke, dosežu visine 8 do 1km

-Sibirska anti&iklona, zahvača na!e krajeve sa sjeveroistoka i izaziva vrlo jaku i dugotrajnu buru uobalnom području.

MEĐUCIKLONSKA ANTICIKLONA

-Havlja se između dvije &iklone iste &iklonske obitelji i nalazi se u hladnoj masi zraka iza hladne+ronte, hladna anti&iklona.-%onekad na meteorolo!kim kartama nemaju ni jednu zatvorenu izobaru i ne pokrivaju velika područja-4ajče!če dopiru do visina 8-1km



->ibaju se kao &iklone u obitelji &iklona.ZAVRŠNE ANTICIKLONE

-:nti&iklone između &iklonske obitelji, mogu se povezivati sa suptropskom anti&iklonom.-auzimaju dosta velika područja, ovis se protežu kroz veči dio tropos+ere.-5ma značajke hladne anti&iklone-azvitak i premje!tanje traje do spajanja sa suptropskom anti&iklonom.-%ostojanje-vi!e dana, ponekad i tjedana, priječi razne prodore zraka.PODRUČJA NASTANKA I RASPODJELA ANTICIKLONA

-:nti&iklogenetička područja#-velike vodene povr!ine (o&eani i ljetnim mjese&ima-imi kontinenti-%ovečanje iznad planinskih masiva, posebno zimi.-imi spajanje suptropske anti&iklone sa sta&ionarnom anti&iklonom-*obe razvitka# nisu jasno izraženi, mlada anti&iklona, največeg razvitka, raspadanje anti&iklone.VRIJEME U ANTICIKLONAMA

-načajke vremena u anti&iklonama (osobito u među&iklonskim i zavr!nim zavise i od dobagodine i količini vlage u zraku- području spu!tanja u osnovi nema naoblake-Jjeti vedro, visoke temperature, pri večoj količini vlažnosti mogu nastati razba&anistratokumulusi ili kumulusi.-imi uz niske temperature, ako je zrak vlažan, nastaju stratusi i stratokumulusi odnosno maglenebo potpuno oblačno, !to može potrajati danima, pa i tjednima.-4a rubovima anti&iklone često vremenske prilike svojstvene za područja susjednih &iklona-Hako razvijena anti&iklona u umjerenim i vi!im zemljopisnim !irinama, koja je obično i malo pokretna, psriječava uobičajeno zonalno gibanje &iklona- zaprečna anti&iklona-/vakve situa&ije u prosjeku traju 9B dana, ponekad i mjese& dana, najče!če su u području

zapadnih obala europe i sjeverne amerike-4ajče!če u travnju, najmanje u kolovozu i rujnu.-4a području sta&ioniranja je dugotrajno uglavnom bezoborinsko vrjeme i ovisno o godi!njemdobu pripadajuče ekstremne temperature- 4a zapadnim rubovima ove anti&iklone, oko koje obilaze &iklonske obitelji vrjeme oblačno sdugotrajnim oborinama.GIBANJA ZRAKA U ATMOSFERI(I TIPOVI)

-4ejednoliko zagrijavanje zemljine povr!ine- razne promjene atmos+erskog tlaka- gibanja zraka(kruženja-ruženje zraka nastoji prirodnim putem izjednačiti te razlike- potpuna toplinska ravnoteža jenemoguča- kruženje zraka u atmos+eri neprekidni pro&es.-%rimarno kruzenje (opče ili panetno- os kruzenja je vodoravna- posljedi&a stalni i planetnivjetrovi (pasati-Sekundarno kruzenje-čine razni sustavi tlaka zraka(&iklone, anti&iklone i sl.-os kruzenja jeuspravna @posljedi&a sezonski vjetrovi (monsuni-)er&ijarno-regionalno,mjesno- os kruzenja je vodoravna, zahvača razmjerno mala područja-mjesni-lokalni vjetroviDNEVNI HOD ZRAČNIH STRUJANJA (I OBALNA CIRKULACIJA)



-%ro&es stvaranja lokalne obalne &irkula&ije započinje zagrijavanjem kopna u jutarnjim satima.ako se tlo zagrijava jače nego more, nad kopnom dolazi do dizanja toplog zraka blizu obale i dogibanja hladnog zraka koji ga zamjenjujeK smora&- 4ad kopnom se zrak dizanjem hladi sve do nivoa na kojem su izoterme paralelne ravnojhorizontalnoj podlozi. 4a visini se javlja sporija struja u suprotnom smjeru koja pu!e s kopna

prema moru. )ijekom no$i situa&ija je suprotna. opno se hladi jače nego more i stvara sesuprotno strujanje.-4o$ni vjetrovi su slabiji od dnevnih, a i dubina no$ne &irkula&ije manja je u odnosu na dubinunjenog dnevnog dijela.-'jetar (smjer i brzina ima vi!e ili manje pravilan dnevni i godi!nji hod-*nevni hod smjera vjetra- promjene opčenito vrlo izrazene uz postojane vremenske situa&ije navisem ili manje jednolikom i ravnom terenu , vjetar „prati“ sun&e, ujutro prevladava slabi istočnivjetar, oko podneva juzni, a predvečer slabi zapadni vjetar -*nevni hod brzine vjetra-kopneni i morski tip-opneni tip-največe brzine oko podneva, a najmanje noču-podudarno s temperaturom-"orski tip-vjetar je jači noču a slabiji danju

-4ad prostranim o&eanima nema dnevnog hoda brzine vjetra- godisnjem hodu vi!e čimbenika- hladni dio godine vjetrovitiji od toplog.MJESNI VJETROVI- OBALNI VJETROVI

-/balni vjetrovi-kada je ljepo i stabilno vrjeme-)jekom dana vjetar pu!e od mora prema kopnu, a tjekom noči od kopna prema moru-zrok-dnevne razlike atmos+erskog tlaka nastale zbog nejednakog zagrijavanja zemljine povr!ine (kopno-more-edovito se javlja u tropskim i suptropskim krajevima, izraženo i u umjerenom pojasu u toplodoba godine, u tropskim krajevima stalnost vjetra dosiže I2L-'jetar s mora javlja se kao slab povjetara& koji počne puhati između ? i 92h, pu!e jednolično, uranim posljepodnevnim satima (9D do 9Bh postiže svoju največu brzinu 1 do ?mEs, prestaje

puhati prije zalaza sun&a.-'jetar s kopna počinje puhati nakon zalaza sun&a, između 82 i 89h a najjači je pred izlaz sun&a,manje brzine nego vjetar s mora.-'jetrovi između brda i doline, odnosno vjetrovi obronka, slično kao i vjetrovi između kopna imora

http://jadran.gfz.hr/pojmovnik_k.html


http://jadran.gfz.hr/pojmovnik_i.html

http://jadran.gfz.hr/pojmovnik_v.html




http://jadran.gfz.hr/pojmovnik_i.html





FEN

-)opli i suhi vjetar koji se javlja na zavjetrini brda-%ri zračnim strujanjima preko brda prijelaskom hrpta brda zrak se spu!ta i adijabatski zagrijava,naoblake se rasplinjavaju u podnožju brda se javlja +en, zrak je su!i i topliji od zraka na privjetrini, zbog oslobođene latentne topline i adijabatskog zagrijavanja-Havlja se najče!če u alpama, kavkazu, grenlandu, u sjevernoj ameri&i (&hinook, si&iliji i drugim područjima koja imaju slične značajke.-vjetuje vrjeme koje dosta negativno utječe na ljude, razdržljivost i nevoljkost u radu, bolesni&ima uvjetuje razne smetnje.BURA( SVE BURE)

-)ipični vjetar jadranskog primorja-%u!e na obalama mora uz koje planinski lan&i djele opčenito topliji zrak nad morem od hladnogzraka nad kopnom-Hak , hladan i pretežno suh vjetar, pu!e sa sjeveroistoka i na udare, brzine 96, prelaze i 12mEs,udari vjetra i 62mEs, maksimum na masleničkom mostu BAmEs(862kmEh

-%u!e po nekoliko sati do nekoliko dana, javlja se kroz &ijelu godinu, prevladava zimi kad s prekidima može potrajati do dva tjedna-4a istočnoj obali jadrana učestalost opada od sjeverozapadnog prema jugoistočnom djelu-Sličan vjetar u južnoj +ran&uskoj, novorosisku(&rno more.novoj zemlji, $e!koj, meksiku, usa, idrugdje-Ciklonska bura nastaje kada &iklona iz genevskog zaljeva krene prema istoku i spu!ta se uzdužapeninskog poluotoka ili jadrana dolazeči u srednji ili južni jadran-Fura na stražnjoj strani &iklone-=to se &iklona nalazi južnije područje bure se proteže vi!e prema južnom djelu jadrana-4ajče!ča je zimi kad može potrajati i do tjedan dana-%račena je tmurnim, oblačnim i ki!ovitim vremenom, a zimi ponekad i mečavom s velikom

hladnočom.-:nti&iklonska bura nastaje kad je anti&iklona iznad srednje europe ili zapadnije, čak nadatlantikom, te greben visokog tlaka zraka zahvača na!e krajeve-%revaldava suho i vedro vrijeme.- zimi pod utje&ajem sibirske anti&iklone ponekad vrle jaki prodori hladnog zraka sasjeveroistoka, tako nastale bure su vrlo jake i dugotrajne uz vrlo hladno vrjeme.JUGO

-)ipični vjetar jadranskog mora, uvjetovan opčim južnim strujanjem nastalim zbog sredozemne&iklone (genova ili na jadranu-4ad otvorenim morem obično pu!e iz južnog kvadranta, dok sve bliže obali zbog utje&aja

orogra+ije i trenja skreče na jugoistočni kvadrant-)opli i vlažni vjetar, javlja se uz oblačno i ki!ovito vrjeme-%u!e po nekoliko dana ujednačenom brzinom oko 92mEs-5zraženiji na otvorenom moru, prema kopnu slabi-Havlja se u svim godisnjim dobima, znakovitiji u hladno doba godine, zimski vjetar jači odljetnog-Ge!či na juznom jadranu, i jači-vjetuje sparno vrjeme, sto dosta negativno utje&e nal jude.



-Ciklonski jugo nastaje priblizavanjem &iklona jadranu ili se u genovskom zaljevu odnosno usjevernom jadranu stvori &iklona-4ajče!če je umjereni do olujno jaki jugoistočni vjetar, ponekad pu!e na udare-%rati ga gusta i niska naoblaka s povremeno vrlo jakim ki!ama i uzbrkano more-:nti&iklonski jugo nastaje pod utje&ajem visokog atmos+erskog tlaka nad istočnim djelom

sredozemlja i djelovanjem duboke i dugo sta&ionirane &iklone na sjeverenom dijelu europe-Havlja se naročito u prolječe i jesen-4ebo je uglavnom vedro.MAESTRAL

-4a istočnoj obali jadrana javlja se od polovi&e travnja do sredine listopada-%u!e prema kopnu sa zapada do sjeverozapada pomalo se okrečuči za sun&em, &esto sezamjenjuje s vjetrom s more-Frzina 6-?mEs , a prema juznom jadranu ja&i i moze dose&i i pre&i 96mEs-5znad o&eana izrazena anti&iklona (azorska anti&iklona,nad prednjom azijom snizeno polje tlaka,iznad sireg podru&ja jadrana javlja se visinsko sjeverozapadno strujanje zraka, tzv. 0tezija, poja&ava smora& koji puse prema kopnu.

BURIN

-Jagani povjetara& s kopna na more koji puse od polovi&e svibnja do kraja kolovoza nakon zalazasun&a-/bično traje &jelu noč do izlaska sun&a, najja&i je pred izlazak sun&a-Smjer 440 do 040, prema jugu jadrana 0-Slabiji od maestrala, rijetko prelazi 98mEs-%onekad se zbog svoje ja&ine moze zamjeniti s burom-ombina&ija vjetra s kopna na more i vjetra s brda prema doliniMLAZNA STRUJA

-Hako i razmjerno usko zračno strujanje kon&entrirano uzduž takoreči vodoravne osi u gornjojtropos+eri ili donjoj stratos+eri, pračeno s jakim uspravnim i bočnim smi&anjem vjetra, stvarajuči jedan ili vi!e maksimuma brzine.-*uljina nekoliko tisuča kilometara !irina nekoliko stotina kilometara debljina nekolikokilometara-*onja grani&a brzine vjetra 12mEs-4ajlak!e se uočavaju na visinskim kartama (:) 622do :)12-/p$enito su mlazne struje paralelne s +rontama-*aleko največi dio svih oblaka nalazi se ispod sloja najjačih vjetrova-Sa zemljine povr!ine mogu se prepoznati neki obla&i vezani uz mlaznu struju, imaju večinomveliku brzinu gibanja i podliježu stalnim i brzim promjenama, u obliku su dugih pruga i koji

prekrivaju nebo-'alni obla&i (undulatus pružaju se poprečno na pruge koje su paralelne s mlaznom strujom iukazuju na jaku turbulen&iju na visini-%odručja u kojima se zrak spu!ta, prednja desna i straznja lijeva strana mlazne struje, pogodna suza nastanak anti&iklona kao i za prodor stratos+erskog zraka u tropos+eru, dok su područja ukojima se zrak diže(prednja lijeva i stražnja desna strana , pogodna za nastanak &iklona, kao i za prodore tropos+erskog zraka u stratos+eru.VRSTE MLAZNIH STRUJA



-)ropska (ekvatorska-nastajanje termičkog podrjetla, kao posljedi&a djelovanja ljetnog visokogtlaka od pola, prema niskom iznad ekvatora, največi nagib izobarnih ploha i največe brzine vjetrau blizini ekvatora-Suptropska-najjača neprekinuta zapadna struja gornje tropos+ere i donje stratos+ere.-%olarna (umjerenih !irina- povezana s polarnom +rontom, najvi!e utječe na vrijeme

-arktička- na sjevernoj polutki u području zemljopisnih !irina večih od B634, zapadno strujanjena visinama između B i ? km-%olarna stratos+erska- u zimi jako stratos+ersko zapadno strujanje koje se nalazi u visokim!irinama-4iska mlazna struja- postoji na vrlo malim visinama, po prostranstvu osjetno manjaUSPRAVNA GIBANJA ZRAKA

-zlazna i silazna gibanja zraka-Spontano-termičko dizanje ostale vrste vi!e ili manje prisilna gibanja-)ermičko dizanje zraka (konvek&ija-nastaje usljed nejednolikog zagrijavanja podloge !to je zrak nestabilniji tj. )opliji i vlažniji-to je jače dizanje-Svako dizanje zraka na jednom području uvjetuje spu!tanje na drugom zbog sačuvanja mase, !to

uvjetuje kruzenje zraka, gdije prizemna vodoravna komponenta strujanja predstavlja vjetarkovek&ije.-*izanje zraka može biti# - lagano(laminarno, brzine od nekoliko mmEs do priblizno 9mEs @nastaju konvek&ijske struje-Hače(turbulentno, konvek&ijska struja raspada u niz manjih djelova- balona, nastajutermi&i(termički ili turbulentni baloni, brzina dizanja obi&no ve&a od 9mEs, čak do desetak mEs-%risilno, dizanje (spu!tanje zraka nastaje na orogra+skoj prepre&i (brdo, dolina, pri strujanjuzraka u pro&esima konvergen&ije (zbližavanja i divergen&ije (razilaženja, te u +rontalnim pro&esima-račna strujanja na orogra+skim preprekama nisu jednostavnih oblika, dolazi do vrlo zna&ajnihizobli&enja strujanja, stvaraju se vrtlozi raznih dimenzija, i raznih osi vrtnja

-Ciklone, kao podru&ja konvergen&ije, uzlazna gibanja zraka sirokih razmjera od anti&iklone, kao podru&ja divergen&ije, silazna gibanja-%risilno dizanje zraka nastaje zbog sudara dviju zra&nih masa na +rontalnoj plohi, uz velikerazlike temperatura zra&nih masa i ako zrak sadrzi dovoljno vlage stvaraju se konvek&ijski obla&is velikim uspravnim brzinama-a odredivanje atmos+erske stabilnosti nuzno je poznavanje razdiobe temperature i vlage svisinomOLUJNI OBLAK

-%rizemno strujanje prema oblaku (dosize udaljenost 92-82kmnastaje kao posljedi&a dizanjazraka unutar oblaka (uzlazna struja zapravo usisava zrak iz okoli&e

-Silazna struja po&inje u srednjim slojevima tropos+ere, ulazi u oblak i tu skre&e prema dolje, udodiru s podlogom grana se prema naprjed i nazad-lazna struja je nagnuta, a silazna je ispod nje-5z uzlazne struje pada oborina povla&e&i zrak sa sobom, a u to podru&ije ulazi hladni i suhi zrakiz srednje tropos+ere i sudjeluje u silaznom gibanju, na zemljinu povrsinu dolazi hladniji zanekoliko &elzija od prizemnog zraka.-4a grani&i s okolnim zrakom stvara udarnu +rontu hladnog zraka koja se giba prema zraku kojiulazi u uzlaznu struju, podvlači se ispod njega i tako pojačava dizanje zraka



-Silazna struja pomaže uzlaznoj struji te za posljedi&u nastaju snazni i dugotrajni olujni obla&i.USTROJSTVO OLUJNOG OBLAKA

-/lujni oblak(Cumulonimbus se opčenito sastoji od &elija#-podru&ije uzlazne struje i snjom povezane silazne struje-"ože se ustanoviti promatranjem &umulonimbusa iz daljine, kad se prepoznaju izboji-tornjevi izoblaka-)ri osnovna doba (stadija razvoja#&umulus doba, zrelo doba, doba raspadanjaOLUJNI OBLAK-RAZVOJNA DOBA

-%rvo doba razvoja kumulus doba-Stvaraju se vodene kaplji&eEkapi koje ne padaju ve& se dizu nosene jakim uzlaznim strujama-ondenza&ijom vodene pare oslobada se latentna toplina- srednjem djelu oblaka kaplji&e se smrzavaju, odnosno sudaraju se s prehladnim kaplji&amavode i postaju sve deblje-Stvoreni proizvod pretvorbe vodene pare se dizu sve vise,ulaze u podru&ije gdje je atmos+erastabilna i temperatura im je manja od temperature okolnog zraka gdje su zbog toga uzlazne struje

u oblaku ve& slabije-%romjer takvog oblaka prosje&no iznosi 6-?km-*rugo doba razvoja oblaka, zrelo doba-%adanje proizvoda vodene pare, &esto dospjevaju u najnize obla&ne slojeve-z jako razvijen oblak takve se oborine mogu ponovno vratiti u visinu zbog jakih uzlaznihstrujanja, taj pro&es se moze ponoviti vise puta-/blak dostize svoj najve&i razvoj kad gornji dio oblaka prodire u stabilne slojeve atmos+ere i postane hladniji od okolnog zraka sto dovodi do jakih silaznih struja-Havljaju se kisa ili tu&a, uz mogu&nost munja-%romjer takvog oblaka prosje&no ?-9Bkm-)reče doba razvoja oblaka, doba raspadanja

-/borine su pljuskovite, jaka su električna pražnjenja, munje-bog jakih oborina, oblak se raspada, a obrisi mu vi!e nisu o!tri-%romjer takvog oblaka prosječno iznosi ?-99km



PODJELA OLUJNIH OBLAKA (JEDNOELIJSKI ITD!)

-Hedno$elijski olujni oblak -Sadrži jednu &eliju kao posljedi&a jedne izrazene uzlazne struje, a razvija se ve&inom unestabilnoj zra&noj masi kad se grijanjem podloge zagrijavaju prizemni atmos+erski slojevi te po&inje dizanje tog zraka.-ratkotrajni, traju manje od jednog sata-%rvo doba razvoja traje oko 96-82min, postupno se razvija i uzdize-4ajveči razvoj dosize nakon 82min kad se na zemljinoj povrsini pojavljuju oborine, moze padatitu&a

-)reče doba, silazne struje su sve jače, $elija se spusta i po&inje raspadati-/blak je ve&inom simetri&an-'i!e$elijski olujni oblak -Sadrži vi!e čelija, može ih biti do nekoliko desetaka, svaka &elija prolazi sva doba razvoja-%ojedine &elije &esto imaju vrh u stratos+eri-4aj&es&e se protezu 12-62km u sirini, promjer &elija 1-6km-Svakih 6-92min razvija se nova &elija koja traje 12-D6min-%rizemni vjetar je manji od 92m,prolazom udarne +ronte naglo poja&ava (ponekad preko 12mEste mjenja smjer &ak za 9?23- razvoju se giba ve&inom desno od smjera vjetra donjeg Esrednjeg djela tropos+ere ( M823,uvjetovan rastom novih &elija na desnoj strani oblaka, stoga se &ijela masa oblaka postupno

premjesta udesno-/bi&no se javlja u +rontalnim sustavima-Nivotni vjek traje i po nekoliko sati, u kumulusu dobu razvoja sadrzi jedan ili vise tornjeva, zrelodoba ima uzlazne i silazne struje te oborine a pri vrhu oblaka stvara se nakovanj, u doburaspadanja izrazena su silazna strujanja i slabljenje konvek&ijskih oborina, a ispod nakovnja se javlja vigra.-Super$elijski olujni oblak -Stvara največe oluje, predstavlja snazno razvijeni vise&elijski olujni oblak u kojem su se sve&elije stopile u jednu golemu i snaznu &eliju-Sve pojave vezane uz ovaj oblak su prostranije i ja&e nego kod bilo koje druge vrstekumulonimbusa

- prizemlju su jaki pljuskovi, obi&no s tu&om, zatim jaki olujni vjetrovi, slaba vidljivost,elektri&na praznjenja-4isu &esti, uzrokuju goleme stete, razvija se u jako labilnoj atmos+eri->ibaju se uglavnom u desno od smjera vjetra srednje tropos+ere-adarski odraz promjer 82-12km, proteze se u visinu 98-96kmOLUJA

->rmljavinska nepogoda pra&ena jakim udarima vjetra, izrazitim uzlaznim i silaznim zra&nim





njegovog jakog zagrijavanja

RASPODJELA I PODJELA OLUJA

-4ajvi!e se javljaju u toplo doba godine i u posljepodnevnim satima iznad kopna, odnosno nestokasnije iznad mora-imi su slabije i rijede, osim iznad o&eana-4e+rontalne oluje ili oluje unutar zra&nih masa, nastaju termi&kom konvek&ijom na mjestimadizanja velikih koli&ina zraka, posebno uz djelovanje brda-onvek&ijske oluje, nastaju unutar labilne zra&ne mase zbog nejednolikog grijanja podloge-:dvek&ijske oluje javljaju se u podru&ju advek&ija hladnog zraka iza hladne +ronte

-/rogenetske oluje nastaju usljed dizanja nestabilne zra&ne mase uzduz planine, a povezane su skonvek&ijom na orogra+skim preprekama-vazi+rontalne oluje su u hladnoj nestabilnoj zra&noj masi kad se javlja konvek&ija nakon prolaza oluja hladne +ronte.-<rontalne oluje, javljaju se neposredno s +rontalnim sustavima te im je zajedni&ki nastanak,razvitak i gibanje-/luje hladne +ronte, nastaju na &elu hladne +ronte uz nadolaze&i labilni hladni zrak, razvijaju sesnazni kumulonimbusi, &esto su vrlo jake-/luje hladne okluzije, sli&ne su olujama hladne +ronte-/luje tople +ronte, nastaju ispred +rontalne &rte u labilnoj atmos+eri u toplom i vlaznom zraku,rijeđe se javljaju, obi&no su ljeti u no&nim satima

PIJAVICA- VRTLOŽNA GIBANJA ZRAKA

-račni vrtlog uspravne osi razmjerno malih dimenzija, promjer od nekoliko metara do nekolikostotina metara-"ale pijavi&e (pra!inski ili pje!čani vrtlog pri tlu i nisu vezane s obla&ima, promjer 8-62m,visina 6-922m, u pustinjskim krajevima mogu dosizati do 9222m, u umjerenim sirinama sukratkotrajne, vanjski rubovi &ijevi imaju spiralno dizanje zraka, dok u unutrasnjosti postojispu!tanje-'elike pijavi&e, u jakim olujama povezane su sa jako razvijenim kumulonimbusom, koji mozeimati jednu ili vise &ijevi, promjer 82-922m, visina 922-9222m, trajanje desetak minuta do sat-dva, obodna brzina vjetra 62-I2pa i preko 922mEs, brzina premje!tanja do 12mEs, staze nekoliko

km pa i stotine km, u unutrasnjosti tlak zraka pada vise od 62h%a, jak u&inak usisavanjaVRTLOŽNA GIBANJA ZRAKA-TORNADO

-račni vrtlog sličan velikoj pijavi&i obično iznad kopna-%romjer stotinu metara, možda i preko kilometar, a u visinu se proteze kao pijavi&a 922-9222m-/bodna brzina vjetra je 62-962mEs (622kmEh-Frzina premje!tanja 96-86mEs-Staze obi&no nekoliko km, ponekad i nekoliko stotina km





DALJINSKA MJERENJA

-"eteorolo!ki radari-Služe za utvrđivanje osnovnih svojstava sustava oblaka, oborina i nekih drugih pojava, temjerenja visinskog vjetra-0lementi oblaka i oborina raspr!uju radarske valove i time pobuđuju radarske odjeke-a određivanje visinskog vjetra radar automatski prati re+lektor-metu, koju nosi uvis poveči balon napunjen vodikom-/bla&i i oborine guđe radarske valove, način mjerenja- gu!enje radarskih valova izražava se ude&ibelima (dF-Sodari i lidari-sodar primjenjuje zvuk i zakonitosti !irenja zvuka a lidar svijetlosti-"jere promjene temperature i vlažnosti zraka u nekom smjeru, obično s visinom, temelje$i se nanačelu loma i odbijanja njihovih valova-"jere strujanja zraka malih razmjera (turbulen&ija, a mogu posluzit i pri mjerenju oneči!čenjazraka-"jerimo podru&ije ograni&eno na visine od nekoliko stotina metara do nekoliko kilometara

-S+eri&i(atmos+eri&i- elektromagnetni valovi nastali pri elektri&nim praznjenjima (munja izgrmljavinskih oblaka-"ogu se otkriti na udaljenostima vi!e tisuča kilometara, a odgovarajučim uređajima(radiogoniometar i smjer iz kojeg dolaze signali, mreža takvih uređaja (međusobno su udaljenivi!e stotina kilometara služi kako bi se dobio točan položaj olujeMETEOROLOŠKI SATELITI

-*va osnovna satelitska meteorolo!ka sustava polarnokružni i geosta&ionarni sateliti-%olarnokružni sateliti kruže oko zemlje na visinama 622-9622km po putanjama koje presije&ajuravninu ekvatora pod kutom (B2-9823, te dolaze u blizinu polova-emlju obiđu za 9.6 do 8h

-"anja visina satelita omogučuje bolje razlučivanje zemljine povrsine i oblaka, no manje je područje pretrazivanja, zadnjih godina najče!ča visina je ?62km a područje snimanja !irine do1222km-5maju putanje sinhrono prema sun&u tj. Svako područje zemlje preliječu u isto mjesno vrijemedvaput dnevno, na taj način dva satelita omogučuju sakupljanje podataka sa &ijele zemlje svakihBh->eosta&ionarni meteorolo!ki sateliti se nalaze iznad određenih točaka zemlje na visini 16?22kmu ravnini ekvatora



-bog velike visine omogučeno je mjerenje &jelog zemljinog diska, ali poda&i visokihzemljopisnih !irina (OB23 4 i S, zbog niskog kuta mjerenja nisu najbolja-"jere i !alju podatke svakih 96-12min , a imaju sustav za sakupljanje i oda!iljanje podataka-emlju pokriva 6 geosta&ionarnih meteorolo!kih satelita u okviru sustava PPP-23 - "0)0/S:) (0uropean /rganisation +or the 0Qploatation o+ "eteorologi&al Satellites-

0"0)S:), 54S:) (indija, 9D23 0-gms (japan, I63 P->/0S-0 i 9163 P- >/0S-P-*anas ih ima mnogo vi!e i jedni druge po potrebi nadomje!taju-Sateliti nose televizijske kamere, skanerske radiometre, spektrometre i druge tipove uređaja-čestalo mjerenje je unutar životnog vjeka pro&esa srednjih i velikih razmjera, pogodno za vrlokratkoročne prognoze-)ri područja spektra# vidljivi(2.D-9,9 nm, in+ra&rveni (toplinski (92,6-98,6nm i spektar vodene pare (apsorp&ijski (6.I-I,9nm-'idljivi dio spektra- dobivanje snimaka isključivo tijekom osunčavanja kad postoji odbijanjezraka svijetlosti od oblaka i zemljine povr!ine-'eče odbijanje očituje kao područje veče svijetline (bijelo, to su debeli obla&i, zatim led i snjeg-Gesto se primjenjuje umjetno bojenje pojedinih sivih razina spektra

-5n+ra&rveni (toplinski dio spektra daje temperature tla, o&eana i oblaka, a ne ovisi mnogo outje&aju atmos+erskih plinova-"jerenja moguča tjekom dana i noči-)opla područja se prikazuju tamno , a hladna su svjetle boje (toplo tlo tamno, a hladni obla&isvijetli-Spektar vodene pare (apsorp&ijski omogučuje odredivanje vodene pare, koja se nalazi na visini6-92km (B22 do 122h%atj. gornjoj tropos+eri-)amnija podru&ija su visoke suhoče-Slike imaju i prostrana, svijetlo obojena izdužena obličja, tako da pokazuju tok visinskog vijetra-/mogučuju#-stalno snimanje zemljine povr!ine i naoblake s njezinim razvojem i premjestanjemna velikim prostranstvima tijekom danja i noči-/dređivanje vijetrova na razinama vrhova oblaka-"ijerenja visine i debljine oblaka (albedo-)emperatura vrhova oblaka-)emperature zemljine povr!ine (posebno o&eana i mora-asprostranjenosti magle, snjega i leda-:naliza oborina-:naliza vlage visokih atmos+erskih slojeva-/dredivanje vjetrova na visini na temelju gibanja oblaka ili iz sondaža temperatura



VREMENSKA ANALIZA I PROGNOZA

-Sinoptička meteorologija ( za potrebe vremenske analize i prognoze prikuplja podatke !iromvelikih područja i prikazuje ih u obliku brojeva i simbola na zemljopisnoj karti kao sliku vremenana spomenutom području-%o obavljenom motrenju postaje !alju svoja izvje!ča o motrenju u !i+riranom obliku sabirnimsredi!tima-)emelj pri prijenosu motrenih meteorolo!kih podataka su meteorolo!ki ključevi (brojčano-slovnekombina&ije, imaju vi!e odsječaka unutar kojih su skupine brojve (po 6 znamenaka-a !i+riranje vremenskih elemenata i pojava je potreban odgovarajuči priručnik gdije svakoslovo ili skup slova unutar skupine (6 znamenki ima svoje pre&izno značenje-4akon unosa meteorolo!kih podataka po posebnoj !emi karta se analizira-izvlače se

odgovarajuče izolinije, odnosno pojedina područja se sjenčaju na odgovarajuči načinVISINSKE KARTE

->lavne izobarne plohe# :) ?62,:)I22,:)622,:)D22,:)122,:)862,:)822,:)922,:)I2,:)62h%a,atim )622E9222, ) 622EI22h%a-5zohipse(linije istog geopoten&ijala,obično svakih D2 gpm-/dređuju se sredi!ta &iklona i anti&iklona uključujuči doline i grebene-5zoterme (linije iste temperature-obično svakih 63C,određuju se sredi!ta toplog i hladnog zraka-/dređuje se područje najjačeg vijetra-mlazna struja-/dređuje se visina i temperatura tropopauze, područja turbulen&ije ili zaleđivanja-Sve &rte trebaju biti !to glađe i ne smiju se dodirivati ili presje&atiPRIZEMNE KARTE

-5zobare(linije istog tlaka-obično svakih 6h%a-/dređuju se sredi!ta &iklona i anti&iklona uključujuči doline i grebene-5zobare (linije iste barometarske tenden&ije-iste promjene tlaka, obično svakih 9-8h%a-5zoterme(linije iste temperature-obično svakih 8-63C-<ronte(grani&e između zračnih masa-%odručje naoblake, oborina, magle se sjenčaju



-%odručja grmljavine, pijavi&a i drugih pojava označavaju se posebnim simbolima-/stale izolinije prema potrebiOSNOVE VREMENSKE PROGNOZE

-Subjektivne prognoze (do B2-I2-tih godina pro!log st.-temelj subjektivne pro&jenemeteorologa-prognostičara kakav če biti razvoj vremena-%rimjena načela advek&ije tj. %remje!tanja vremenskih pro&esa u određenom smjeru uz dopunuodređenog razvoja vremena prema mjesnim uvjetima-)očnost je kolebala od područja do područja, od jednih do drugih vremenskih stanja-'.Fjerknes 9A2D. >odine izdvojio B temeljnih jednađbi sa B zavisno promjenljivih veli&ina uatmos+eri-tzv. %rimitivne jednadžbe (par&ijalne di+eren&ijalne jednađbe-azvojem računalne tehnike i metoda numeričkog rije!avanja di+eren&ijalnih jednađbi,omogučeno je dobivanje svih boljih rezultata-vremenskih prognoza.ANALIZA METEOROLOŠKIH KARATA

-Subjektivna analiza- ručno izvlačenje izolinija-obično linearna interpola&ija-/bjektivna analiza-automatsko izvla$enje (računalno ili objektivno, vi!i stupnjevi interpola&ija

-sklađuje se odnos između brzine vjetra i baričkog gradijenta-5zobare se pri prelasku preko +ronte lome-sklađivanje s prethodnim analizama-spoređivanja prizemne i visinskih karata-azlučivanje pogresaka u poda&ima od stvarnih znatnih odstupanje nekog podatka-*obivene vremenske analize prizemnih i visinskih karata su temelj tumačenja vremenskih prilika i polazi!te za izradu prognostičkih karata-/vim kartama pridodaju se i drugi meteorolo!ki poda&i, osobito poda&i s meteorolo!kih radara isatelitaSUSTAV JEDNAĐBI I PRINCIPI RIJEŠAVANJA

-:tmos+era se opisuje sustavom prognostičkih i dijagnostičkih jednađbi-%rimjenjuju se numeričke metode tj. )raže se rije!enja u mreži točaka koja trebaju dobro prikazati atmos+erske pro&ese-"odel atmos+ere je prikaz atmos+ere u mreži točaka uz zanemarivanje izvjesnih pro&esa iučinaka iEili pojednostavljivanje parametariza&ijom-)emelj modela niz načela sačuvanja#-Sačuvanje mase(jednađba neprekinutosti-Sačuvanje topline(termodinamička jednađba-Sačuvanje količine gibanja(jednađba gibanja-Sačuvanje vode (sva agregatna stanja-Sačuvanje plina i aerosola

VRIJEME U TROPSKIM PODRUČJIMA-'rlo je značajno za &ijelu zemlju zbog golemih količina energije, dobivene sunčevim zračenjem,koja je nagomilana u atmos+eri, o&eanima i kopnu-%ojave i poremečaji#suptropske anti&iklone, pasati, protupasati, o&eanski i kontinentalni pojasevikonvergen&ija, &ikloni, monsunske i toplinske &iklone, tropski istočni valovi, tropske mlaznestruje, monsunski zapadni vjetrovi, tropske olujne pruge, pje!čane oluje, buji&e, su!e itd.-'rijeme u tropima pod utje&ajem raznih dnevnih učinaka (obalni i planinski vjetrovi, godi!njihučinaka kad nastaje periodički sezonski vjetrovi-monsuni, zatim postoje izraziti stalni vjetrovi-



pasati, te unutartropski pojas konvergen&ije,tropski valovi i &ikloni, dodatno učin&i orogra+ije

DNEVNI I OROGRAFSKI UČINCI U TROPIMA

-)ropska atmos+era obilježena dnevnim zbivanjima jer sadrži goleme količine vodene pare,dovoljna je i slaba konvergen&ija zraka na malim visinama da se stvori ki!a ili oluja-labilnaatmos+era-4a mnogim mjestima najznačajniji obla&i vremena su pod utje&ajem razvitka kumulusa ilikumulonimbusa, koji se najče!če razvijaju tijekom posljepodneva i uvečer -4a kopnu konvek&ija nastaje najče!če iznad brdovitog terena, tijekom posljepodneva brda

pokrivena velikim kumulonimbusima dok sunčano vrijeme prevladava iznad susjednih ravni&a,ove oblačne mase često traju do večeri, pa i u prvi dio noči , dajuči pljuskove i grmljavine, koji se protežu do susjednih ravni&a-5znad mora su dnevne promjene temperature zraka male te opčenito konvek&ija nastaje bilo kadtijekom dana ili noči-Hake i postojane ki!e, često pračene jakim kumulonimbusnim obla&ima i grmljavinama, kad semorski zrak diže iznad obalnih brda i planinaPASATI-STALNI VIJETROVI

- podrčju ekvatora područje niskog tlaka (ekvatorska dolina prevladavju ti!ine ili slabi promjenljivi vjetrovi,pračeni su jakim dizanjem zraka i jakom konvek&ijskom naoblakom iz koje

padaju jaki pljuskovi- suptropskom području također pojas ti!ina ili slabih promjenjivih vjetrova zbog suptropskeanti&iklone, zbog prostranog spu!tanja zraka vrijeme je vedro, a oborina gotovo i nema (pustinje-5zmeđu ta dva pojasa, tj. /d vi!eg atmos+erskog tlaka prema nižem, pu!u u nižoj atmos+eri stalniili planetni istočni vjetrovi pasati, dok u gornjoj tropos+eri i donjoj stratos+eri postoji strujanjesuprotnog smjera, protupasati-%ostojani su po smjeru (sjeveroistočni na sjevernoj polutki zemlje , a jugoistočni na južnoj polutki i brzini, mogu puhati danima pa it jednima ne mijenjaju&i smjer i brzinu



-Srednja brzina pasata na atlantiku je od 6-?mEs, največa srednja brzina AmEs na indijskom o&eanu-5znad o&eana postoje vi!e ili manje tipična pasatna strujanja-4a mjestima gdije postoji izražena razdioba kopna i mora (npr. Hužna azija vijetar pu!esukladno razdiobi atmos+erskog tlaka-4a juznoj polutki pasati su dobro uočljivi u svim sezonama tijekom godine, ali postoje

odstupanja-4a sjevernoj polutki sjevernoistočni pasati pokrivaju !iroka područja atlanskog i tihog o&eana- području nastanka pasata opčenito prevladava vedro vrijeme ili slaba naoblaka s obla&ima tipakumulus i stratokumulus, oborine su neznatne ili slabe-4aoblaka raste, priblizavanjem unutartropskom pojasu konvergen&ije-apadni dijelovi o&eana su obla&niji od isto&nih-%asatne kise nastaju kao mjesavina orogenetske ki!e i uspravne nestabilnosti zbog prizemnogzagrijavanja iznad tla mjesni pljuskovi, &esto uz grmljavine, padaju obi&no po danjuUNUTARTROPSKI POJAS KONVERGENCIJE (TROPSKA FRONTA)

-nutartropski pojas konvergen&ije- područje između sjeveroistočnih i jugoistočnih pasata ( u prizemlju i na visini, priblizno odgovara podru&ju niskog tlaka (ekvatorska dolina

-%oložaj unutartropskog pojasa konvergen&ije kao i ekvatorske doline je izraženije vezan uzkopnena područja te je za oko polovi&u zemljine kugle tijekom &ijele godine na sijevernoj polutki-'ečina vremenskih poreme&aja (M?ILnastaje na zemljopisnim siranama manjim od 823-=irina pojasa vremenskih poreme&aja koleba s razmjerima konvergen&ije te je od D2-622km-%rilikom jakih razvoja, postoje prostrane kise uz debele mase nimbostratusa i altostratusa suklopljenim kumulonimbusima, obi&no je naoblaka rastrgana te postoje slabije ki!eMONSUNI

- umjerenim sirinama iznad kontinenata zimi postoji područje visokog atmos+erskog tlaka, aljeti niskog, sto se o&ituje u stalnim sezonskim vjetrovima-monsunima, koji su najvise razvijeniiznad juzne i isto&ne azije

-imi suhi vjetar, pu!e od kopna na more a ljeti vlazan vjetar od mora na kopno-imski azijski monsun, hladni ili studeni vjetar s prevladavaju&im suhim vremenom, u vrhusezone vjetrovi su 1-?mEs, pu!e do ozujka-5ndijski jugozapadni monsun javlja se u lipnju, nailazak je naglo (provala monsuna, jakonaobla&enje uz jake ki!e i grmljavine, temperatura opada, a vlaznost zraka raste, traje do rujna-5zraženiji monsuni i na sjevernom tihom o&eanu-/sim azije javljaju i na drugim podru&jima, &esto se govori o monsunskom vremenu, gvineskizaljev, sjeverna australijaMEĐUMONSUNSKO VRIJEME

-5zmjena monsuna je u dva razdoblja od travnja do svibnja te u listopadu, i povezana je s

pomakom ekvatorske doline prema sjeveru odnosno jugu-5zmeđu rujna i listopada u , tisinama temperatura i isparavanje rasta te je velika vlaznost zraka(najneugodnije razdoblje -/d listopada nastaju zimski uvjeti, temperatura i vlaznost zraka padaju, javlja se vedrina to jenajugodnije razdobljeCIKLONI (TROPSKI CIKLON)

-Snažni &iklonski sustavi, koji se javljaju prilično rijetko i nepravilno u tropskom područjuvečinom iznad o&eana,vrlo jaki vrtlozni sustavi vjetrova, promjera vise stotina pa i oko tisu&u



kilometara-'ečina razvijenih &iklona nastaje na sjevernoj polutki, najvise zapadni sjeverni tihi o&ean,isto&no azijska mora, isto&ni sjeverni tihi o&ean, sjeverni atlantik -Havaljaju se na zemljopisnim sirinama ve&im od priblizno 63 do oko 123 s obje strane ekvatora, arijetko prelaze sirine D23 4

-4azivi razli&itih u razli&itim dijelovima svjeta#hurri&ane-sjeverni atlantik,itd. tRphoon- zapadnitihi o&ean itd. , taino-haiti, &R&lone-indijski o&ean, orkane @madagaskar itd.-Svaki &iklon ima svoje ime , mu!ka ili zenska imena, odreduju se unaprjed i razli&ita su urazli&itim o&eanima

USTROJSTVO CIKLONA

-/pčenito je eliptičkog oblika male spljo!tenosti, giba se u smjeru dulje osi elipse-a označavanje područja, dijeli se na dvije polobi&e- desnu i ljevu, odnosno na četvrtine-kvadrante- sredi!tu &iklona, tipično &iklonsko oko s toplim i suhim zrakom te slabim vjetrovima ili ihuopče nema, promjera 92 do 922km, obično nepravilno-eliptičnog oblika-/ko je okruženo zidom snažne konvek&ijske naoblake sirine 92-82km i visine do vrha tropos+ere-5zvan tog podru&ja, konvek&ija i oborine su smje!tene u spiralnim pojasevima &iklonskizakrenute prema sredi!tu.

-%romatran odozgo ima oblik oblačnog zakrenutog zareza-„>lavu“ tog zareza, koja je !uplja, tvori konvek&ija (golemi kumulonimbusi kroz &ijelutropos+eru, unutarnje ki!ne pruge nadkrivene debelim slojem &irusa, prostiranja otprilike do D3z.!. od sredi!ta-'anjske ki!ne pruge su „rep(ovi“ zareza->lavni izvor oborina vlažni zrak, koji je uvučen u &iklon iz okoli&e, a visokom postotkuvlaznosti doprinosi, ispravanje mora unutar samog &iklona.-/borine su gotovo ravnomjerno raspoređene u svim područjima-kvadrantima, nesto izrazenije ustraznjem desnom kvadrantu(sjeverna polutka->lavna značajka razvijenog &iklona je njegova topla jezgra-Faričko polje &iklona je kružno simetrično s jakim gradijentima tlaka zraka 82-D2h%aE922km,

najvi!e do B2 h%aE922km, prema, sredi!njoj najnižoj vrjednosti, koja dosiže A?2-A82 h%a, čak do?IIh%a-%olumjerni gradijent tlaka najsnažniji je na morskoj razini u području najjačih vjetrova-4a večim udaljenostima od sredi!ta polje tlaka ima eliptični oblik, dulja os elipse odgovara priblizno smjeru gibanja &iklona, prolaz &iklona iznad nekog podru&ja najslikovitije je zabiljezen prepoznatljivim ostrim „klinom“ na barogra+skom zapisu-4ajjače izmjerene brzine prizemnih vjetrova prelaze 8B2 kmEh (I2mEs. %ro&jene doD22kmEh(992mEs



-Ciklon ima snažno &iklonsko kruženje ( na sjevernoj polutki suprotno gibanju kazaljke na satukoje se proteže uvis kroz gotovo čitavu tropos+eru i anti&iklonsko kruženje u gornjoj tropos+eri, tj,strujanja zraka u &iklonu su dvoslojna-a rast &iklonskih sustava nužni su uvjeti određeni stanjem mora i atmos+ere, povrsinskatemperatura o&eana(O8B-8I3C, vrlo rasprostranjene tople o&eanske povrsine i termičke energije

o&eana do dubine B2m , vrlo su vazni i po&etni pred&iklonski poreme&aji i pogodni okolni tok -Slabljenje i raspad &iklona uzrokovan je njegovim nailaskom nad hladnu morsku struju kad sesmanjuje tok topline i vlage iz o&eana, ili nad kopno kad se prekida tok vlage, a ve&e povrsinskotrenje dodatno smanjuje brzinu strujanja te &entri+ugalnu silu i dovodi do popunjavanja jezgre-%ro&es slabljenja i raspadanja &iklona dovodi do sirenja područja djelovanja (9222-9622km, atraje obično nekoliko dana-%remje!tanjem &iklonaprema visim zemljopisnim sirinama raste vjerojatnost da se nađe nadhladnijim morem ili nad kopnom sto uzrokuje njegovo odumiranje-%onekad ulaskom u vise zemljopisne sirine izgubi tropska obiljezja (topla jezgra i pretvara se u&iklonu umjerenih sirina, koja nastavlja gibanje u zapadnoj zonalnoj struji.(VRSTE VREMENSKIH PROGNOZA ),TUMAENJE VREMENSKIH ANALIZA I

PROGNOZA-%ostoji niz razmjera koji su usklađeni s razmjerima meteorolo!kih pro&esa i pojava-rupni razmjer-oko i preko 92222km-"akrorazmjer-opče atmos+ersko kruženje područja &iklona i anti&iklona-"ezorazmjer-atmos+erske +ronte, &ikloni, planinski učin&i, obalni vjetrovi, obla&ne skupine,olujne &elije-"ikrorazmjer-konvek&ija, pijavi&a, toranado,pra!inski vrtlog-%ro&esi velikih razmjera mogu se obuhvatiti rijetkom (grubom mrežom meteorolo!kih postaja,dok je za pro&ese manjih razmjera nužna manja udaljenost meteorolo!kih postaja, tj. >usta (+inamreža i učestalije motrenje-Svaki prirodni pro&es uz svoje prostorne dimenzije ima i odgovarajuče vrijeme dijelovanja

-:nalitička karta prikazuje kakvo je vrjeme (bilo u nekom trenutku-%rognostičke karte daju najvjerovatniji razvoj vremena na nekom područjuEmjestu za8D,D?,I8,AB,982h itd. 5li za neke druge vremenske korake-'rste vremenskih prognoza#-/visno o razdoblju#neposredni izgledi vremena(par sati unaprjed, vrlo kratkoročna prognoza( pola do jedan dan, kratkoročna prognoza(9-8dana, srednjoročna prognoza (1-Idana,dugoročna prognoza (I-12dana, klimatska prognoza (godine do stolječa-/visno o području# lokalna prognoza, područna prognoza, regionalna prognoza-/visno o vrsti i načinu na koji se daje# opča, posebna, sinoptička, subjektivna, objektivna,numerička, statistička, vjerojatnostnaVREMENSKE KARTE I DIJAGRAMI U METEOROLOŠKOJ SLUŽBI

- svom svakodnevnom radu meteorolo!ke službe koriste razli&ite tipove meteoroloskih karata(analize, prognoze zatim razli&ite dijagrame (aerolo!ki dijagram, presjeke atmos+ere i drugematerjale->lavninu tih materjala priprema nekoliko najrazvijenijih sluzbi u svjetu i stavlja ih naraspolaganje drugim drzavnim sluzbama-"eteoroloske sluzbe medusobno razmjenjuju karte, dijagrame i sli&ne materjale-4a temelju tih materjala meteoroloska sluzba izdaje odgovaraju&a upozorenja, izvje!ča i



prognoze prema potrebama raznih korisnika

METEOROLOŠKO OSIGURANJE POMORSTVA

-"eteorolo!ke pojave koje izravno ograničavaju i ugrožavaju odvijanje pomorskog prometa#-/lujnipro&esi te s njima povezane +ronte, niski obla&i i jake oborine-)ropski &ikloni i razni valovi-'rlo lo!a vidljivost-Jed u moru-a prikaz prikupljanja podataka o njima i dostavljanje odgovarajučih obavjesti upozorenja

nadleznim sluzbama (meteoroloskim i pomorskim, odnosno izravnim korisni&ima potrebno jeodgovaraju&e ustrojstvo pomorske meteoroloske sluzbeUSTROJSTVO POMORSKE METEOROLOŠKE SLUŽBE

-Svijetska meteorolo!ka organiza&ija, P"/ i međunarodna pomorska organiza&ija , 5"/ podokriljem ujedinjenih naroda a prema medunarodnoj konven&iji o spasavanju zivota na moru ,S/J:S postavili su i razradili (9A8A, 9AB1,9AID standarde i preporuke za rad pomorskemeteorologije-/d člani&a P"/ se traži da zadovolje zahtjeve postavljene u P"/ dokumentu tehnička pravilasto zan&i uspostavljanje i odrzavanje odgovarajučeg tipa i ustrojstva motriteljskih postaja nakopnu i moru, pomorske meteoroloske sluzbe , raznih sustava veza, skolovanja osoblja, primjene

istrazivanja i razboja tehnike i tehnologije-P"/ i 5"/ djeluju u okviru sustava svjetskog meteoroloskog bdjenja @ PPP te su sasvjetskim klimatskim programom @ PC% prihvatili sustav meteoroloskih upozorenja,obavjes&ivanja i prognoza dan kroz svjetska, podru&na i drzavna sredistaPOMORSKA METEOROLOŠKA SLUŽBA MMS

-adatak-pribavljanje potrebnih klimatolo!kihpodataka, analiza, prognoza, i upozorenja zaatmos+eru i o&eane, o&eani i mora podjeljeni su na područja u nadleznosti odgovaraju&ih ""S



-Svoje poslove i zadatke prikazuje u obliku biltena i upozorenja (meteoroloske obavjesti iiskazuje na vi!e načina#-a otvoreno more, sluzba namjenjena za velike i posebno za male brodove, za ribolov naotvorenom moru, tome se pridjaljuje sluzba opazanja leda-a obalna i prioblana dijelovanja, pridodani bilteni za obalu, za mjesne prilike, posebne službe#

plat+orme (helikopteri, brodovi za opskrbu, dinamički pokretana plovila (hidrokrilna lebdjeli&a i posebni prijevoz-a glavne luke i lučka područja-*obrovoljno meteorolosko izvjestavanje s brodova, odabrani su brodovi s odgovaraju&iminstrumentiranjem, salju meteoroloske podatke kao dopunu op&ih motrenja-a sluzbu trazenja i spasavanjaPOMORSKA METEOROLOŠKA SLUŽBA

-"eteorolosku sluzbu za pomorstvo organizira državna meteorolo!ka sredi!nji&a-*ržavni hidrometeorolo!ki zavod koji djeluje preko pomorskog meteorolo!kog &entra u splitu imeteorolo!kog ureda u rije&i-*ržavna meteoroloska sredisnji&a prima meteoroloske podatke te prati i prognozira

meteoroloske uvjete zna&ajne za pomorstvo, po potrebi daje posebna upozorenja o opasnimmeteoroloskim pojavama nad !irim podru&jem za koje je zaduzena, priprema analize i prognoze prizemnih i visinskih meteoroloskih karata za svoje podru&je te ih prosljeduje drugimmeteoroloskim sluzbama ili uredima, kao i druge meteoroloske podatke raznim obli&ima veza-%omorska meteoroloska sluzba (ured , odnosno lučki meteoroloski sluzbenik, suraduje s drugimmeteoroloskim jedini&ama i sluzbama, te daju potrebne obavjesti, usmena tuma&enja i savjete&asni&ima brodova, kontrolira meteoroloske instrumente na brodovima.METEOROLOŠKI BILTENI

-/blik i sadržaj#-pozorenja o olujama

-/snovni opis prizemne vremenske karte, te značajna svojstva odgovarajučih uvjeta na morskoj povr!ini-%rognoze-:naliza i prognoza po posebnom ključu za !i+riranje-/dabrani izvje!taji s morskih postaja-/dabrani izvje!taji s kopnenih postaja-pozorenje se daje izvan redovitih termina obuhvačenih biltenom, a sadrži obavjesti o pojavizna&ajnih i opasnih meteoroloskih i o&eanoloskih elemenata i pojavaFAKSIMIL I NAVTE"

-<aksimil-+oto- i Eili elektronični @i Eili mehanički postupak dobivanja i Eili prijenosa slika- karata

žičnim ili bezi&nim putem-adi na odredenoj +rekven&iji, za prijam određene karte neophodno je znati koja meteoroloskasluzba radi na odredenoj +rekven&iji, u koje doba sljedi određena karta-4:')0 predstavlja naviga&ijski sustav za prijenos plovidbenih poruka brodovima,medunarodni automatizirani sustav s izravnim ispisom za prijenos naviga&ijskih i meteoroloskihupozorenja i prognoza kao i hitnih sigurnosnih in+orma&ija brodovima, radi na srednjoj+rekven&iji (69?k;z unutar 822nm od obale, nema naknade, potreban poseban uređajin+orma&ije na engleskom jeziku, mogu&e i na na&ionalnom (DA2 ili D82A,6k;z



METEOROLOŠKA PLOVIDBA (DOKUMENTACIJA I PLOVIDBA)

-"eteorolo!ka dokumenta&ija- pomorska meteorolo!ka izvje!ča-bilteni, upozorenja , izvje!taji i prognoze (karte vremena (mora za područje ili rutu na kojoj se planira plovidba ili određenadijelatnost-*odatno meteorolo!ki priručni&i, peljari-%lovidba se nastoji planirati tako da se izbjegnju područja magle, jakih čelnih vjetrova, valova istruja, opčenito jakih oluja, zatim ledenih polja, i ledanjaka te se posebno povoljnim odabirom puta u odredenim vremenskim uvjetima uz ve&u sigurnost i udobnost plovidbe postižu i znatnoniži tro!kovi plovidbe-"eteorolo!ka plovidba#-%lovidba primjenom klimatolo!kih plovidbenih ruta-'remenska plovidbena ruta-%lovidba uz pripadne postupke kad se brod nalazi u nepovoljnim vremenskim uvjetima

Documents

POMORSKA METEOROLOGIJA