POMORSKO I OPEPROMETNO PRAVO

POMORSKO I OPEPROMETNO PRAVO

SKRIPTA

PRAVNI POJAM BRODA, VRSTE BRODOVA I INDIVIDUALIZACIJA BRODAPOMORSKO PRAVO je sustav normi koje reguliraju odnose u svezi s pomorskim djelatnostima. Samostalno je i ureuje sve odnose sustavno.

BROD je plutajui objekt na moru, a obuhvaa sve naprave koje su graene tako da se odravaju na morskoj povrini.

VRSTE BRODOVA:

Ratni brodovi i brodovi teke mornarice

Putniki brod (svaki brod koji je ovlaten prevoziti vie od 12 putnika

Nuklearni brod (brod opremljen nuklearnim postrojenjem)

INDIVIDUALIZACIJA BRODA je dravna pripadnost broda, kao pravna veza izmeu broda i drave iju zastavu brod ovlateno vije.

Materijalni uvjet za stjecanje pripadnosti je da vlasnici broda imaju sjedite u dravi u kojoj je brod.

Formalni uvjet je upis u upisnik brodova.

Ime i oznaka broda. Ime broda na prijedlog vlasnika odreuje nadleno ministarstvo. Oznaka broda je redni broj popisa brodova, vrsta objekta i kratica naziva objekta.

Luka upisa je luka na ijem je podruju sjedite luke kapetanije koja vodi upisnik.

POMORSKO IMOVINSKO PRAVO

STVARNA PRAVA

Stvarnim pravom se reguliraju odnosi meu pravnim subjektima glede stvari. Stvarna prava su apsolutna, djeluju prema svima.

Osnovne imovinskopravne osobine broda su:

Brod je pokretna, nepotrona i sastavljena stvar Stvarna prava na brodu upisuju se u upisnik brodova, to zahtijeva pisani oblik, jer ako ga nema, onda nema ni pravnog uinka.

Odredbe o konstitutivnosti upisa zbog prirode stjecanja stvarnih prava ne odnose se na sljedee sluajeve: Prijelaz prava vlasnitva broda na osiguratelja prihvaanjem izjave osiguranika o naputanju broda

Stjecanje stvarnih prava nasljeivanjem, dosjelou i javnom sudskom prodajom Stjecanje i prestanak prava na potonulim brodovima

Proglaenje broda pomorskim plijenom odnosno ratnim plijenom na moru

PRAVO VLASNITVA

Vlasnik broda moe:

Prenijeti brod na drugu osobu, uz naknadu ili bez nje

Osnovati hipoteku na brodu

Prenijeti ili otuiti naputanjem broda korist na osiguratelja

Sklapati ugovore o plovidbenim poslovima i o zakupu

Brod u gradnji moe biti u suvlasnitvu koje se dijeli na jednake idealne dijelove. Pravo vlasnitva nad brodom u gradnji obuhvaa stvari koje su u brod u gradnji ugraene.

Naslovi stjecanja i gubitka prava vlasnitva na brodu:

1) Ugovor o gradnji broda2) Proglaenje broda pomorskim plijenom3) Prijenos vlasnitva na osiguratelja naputanjem broda4) Izjava o naputanju broda5) Isplata naknade iz osiguranja

UGOVOR O GRADNJI BRODA

To je ugovor kojim se brodograditelj obvezuje, prema projektnoj i tehnikoj dokumentaciji, sagraditi novi brod u odreenom roku, a naruitelj se obvezuje isplatiti za to odreenu naknadu.

Ugovor mora biti u pisanom obliku.

Tijekom gradnje brod pripada brodograditelju, a naruitelj ima pravo nadzora nad gradnjom broda.

Ako nastupi teta, a naruitelj to nije uoio, treba ga se obavijestiti.

Ako brodograditelj nije projektant, onda moe odgovarati za proces gradnje.

Brodograditelj moe zadrati brod u luci dok mu ne bude isplaena ugovorena trabina.

Brodograditelj odgovara za skrivene nedostatke ako se oni pojave u tijeku 1 godine.

ZALONA PRAVA

Zalono pravo je stvarno pravo na tuoj stvari, prema kojem vjerovnik ima pravo namiriti se iz zaloene stvari.HIPOTEKA NA BRODU

To je zalono pravo na osnovi kojeg vjerovnik moe brod izloiti javnoj prodaji radi namirenja svoje trabine, a moe namiriti svoje potraivanje i iskoritavanjem broda.

Hipoteka na brodu moe biti ugovorna ili sudska, a moe se odnositi na cijeli brod ili na suvlasniki dio broda. Stavljanje hipoteke na dio broda moe se odobriti ugovorom samo uz pripatke broda ili uzgredne trabine. Uzgrednosti su taksativno navedene:

Odtete koje se duguju brodovlasniku (za jo nepopravljena materijalna oteenja broda i za zajednike havarije ako se ove sastoje od jo nepopravljenih materijalnih oteenja broda).

Hipoteka se prostire i na svote koje iz osiguranja pripadaju brodovlasniku ako nije drukije ugovoreno, ali se ne prostire na vozarinu, ni na svote koje pripadaju brodovlasniku od nagrada za pruenu pomo, ili izvreno spaavanje na moru, ako nije drukije ugovoreno.

Brod optereen hipotekom moe se trajno povui iz plovidbe samo uz prethodni pristanak hipotekarnih vjerovnika. Hipotekarni vjerovnici imaju prednost namirenja iz broda pred obinim vjerovnicima, ali prvi se namiruju brodograditelji i pomorske privilegije.

Ako hipoteka ne prua vie dovoljno sigurnosti za trabinu, jer je brod jako oteen pa mu je vrijednost znatno umanjena, hipotekarni vjerovnik moe traiti isplatu trabine i prije dospjelosti ako hipotekarni dunik ne prui punu dopunu sigurnosti na drugi nain.

Kad hipoteka tereti vie od polovice suvlasnikih dijelova broda, hipotekarni vjerovnik moe zahtijevati prodaju cijelog broda, ali hipotekarnu trabinu moe naplatiti samo iz dijela prodajne cijene koji otpada na dijelove optereene hipotekom.Na hipoteci se moe osnovati podhipoteka.

Zajednika hipoteka je hipoteka jedne trabine na 2 broda.

Prestanak hipoteke:

Brisanjem hipoteke, Prodajom broda u ovrnom postupku Proglaenjem broda pomorskim plijenom.

MORTGAGE je institut angloamerikog prava kojim vjerovnik ima pravo traiti posjed prije dospjelosti svoje trabine. On mora poloiti raun o upravi brodom. Ako ne moe vratiti brod nema pravo naknade iz imovine dunika.

POMORSKE PRIVILEGIJE

Obuhvaaju dva raznorodna instituta:

Privilegij na ukrcanim stvarima i Privilegij na brodu

PRIVILEGIJ NA UKRCANIM STVARIMA je pravo prvenstvenog namirenja za odreene trabine iz prodajne cijene ukrcanih stvari. Ovo se pravo moe ostvariti pod uvjetom da se postupak kod suda pokrene najkasnije u roku od 15 dana poslije iskrcavanja stvari i da iskrcane stvari nisu jo prije isteka toga roka prele u ruke treih osoba (na zakonom predvieni nain).

PRIVILEGIJ NA BRODU je zakonsko zalono pravo koje nastaje bez upisa u upisnik na osnovu zakonom predvienih pravnih injenica, a ima prvenstvo pred svim drugim pravima, pa i pred hipotekom. Unifikacija privilegija na brodu izvrena je Meunarodnom konvencijom o izjednaavanju nekih pravila i pomorskim privilegijama i hipotekama od 1926.

Za njihov pravni uinak prema treima nije potreban upis. Radi se o zakonskim zalonim trabinama koje prate brod u ije god ruke on doao.

Privilegij tereti brod, vozarinu i prevozninu onog putovanja za vrijeme kojeg je trabina nastala, a obuhvaa i uzgrednosti broda. Znai, trabine osigurane privilegijem na brodu posljednjeg putovanja imaju prednost pred trabinama prethodnog putovanja.

Uzgrednosti obuhvaaju naknade za nepopravljene tete broda (i iz zajednike havarije), nagradu (istu) za spaavanje i kupovnu cijenu dobivenu prinudnom ili dobrovoljnom prodajom broda.

Prema Konvenciji iz Bruxellesa od 27.5.1967. privilegije prate trabine prema vlasniku broda:

1) zapovjednika, asnika i posade za plae i svote koje potrauju na osnovi zaposlenja na brodu za luke, kanalske i druge plovidbene takse i naknade za peljarenje2) za naknade tete zbog tjelesnih povreda ili smrti nastalih na kopnu ili na vodi, a koje su u neposrednoj vezi s iskoritavanjem broda.3) za deliktne i kvazideliktne zahtjeve protiv vlasnika broda koji se ne mogu zasnovati na ugovoru, a s naslova gubitka ili oteenja stvari na kopnu ili na vodi u neposrednoj vezi s iskoritavanjem broda4) za spaavanje ili pruanje pomoi, uklanjanje podrtina i doprinosa u zajednikoj havariji.

Privilegiji na brodu prestaju:

nakon isteka odreenog roka (protekom jedne godine) prodajom broda u steajnom postupku proglaenjem broda pomorskim plijenom

LIEN je, prema engleskom pravu, podjela povlatenih trabina na brodu. Mogu biti:

1) Maritime lien trabine kojima se Admiralskom sudu daje jurisdikcija zahvatom stvari, a poslije njih na redu su plae, zajmovi, trokovi popravka i td.2) Possessory lien pravo zadranja broda (brodopopravljai, spaavatelj)

3) Statutory lien povlastice koje priznaje zakon, ali ne djeluju same po sebi nego kad trabina postane utuena

Meunarodna konvencija i pomorskim privilegijama KONVENCIJA U ENEVI izglasana 1993. donosi sljedee pomorske privilegije:

1) Trabine za plae i druge iznose koje se duguju zapovjedniku, posadi i dr.2) Trabine za smrt ili ozljede uslijed iskoritavanja broda3) Trabine s naslova nagrade za spaavanje broda4) Trabine za luke naknade5) Deliktne i kvazideliktne trabine

OSOBEBRODAR je fizika ili pravna osoba koja je dratelj vlastitog ili tueg broda i nositelj plovidbenog pothvata.

On posjeduje brod, upravlja njime, organizator je i poduzetnik plovidbe.

Brodar imenuje i razrjeava zapovjednika broda.

Brodar je plovidbeni poduzetnik bez obzira na ijem brodu poduzima pothvat.

Za svojstvo brodara potrebna su 2 elementa:

1) Posjed broda mogunost stvarnog raspolaganja brodom

2) Nositeljstvo plovidbenog pothvata vlastito preuzimanje obveza i odgovornosti

Ogranienje odgovornosti brodara postoji kad dunik:

1) Odgovara za unaprijed odreene svote cijelom svojom imovinom (osobna ograniena odgovornost)2) Odgovara vlastitom imovinom, dijelom imovine ili vrijednou koja odgovara odreenoj imovini (stvarna ograniena odgovornost).

Razlog ogranienja odgovornosti je gospodarskog karaktera jer bi neograniena odgovornost mogla destimulativno djelovati na razvitak pomorskog poduzetnitva.

Sustavi ogranienja odgovornosti brodara:

1) Sustav abandona vlasnik broda odnosno brodar ima mogunost da za obveze koje su za njega nastale iz zapovjednikovih djela izjavi abandon, tj. prepusti brod i vozarinu vjerovnicima. Ovaj sustav se primjenjuje u zemljama gdje je vaio ili jo vai francuski Code de commerce (Latinska Amerika).2) Sustav egzekucije (nordijski ili njemaki sustav) u njemu je zakonom odreeno da se za izvrenje trabine u vezi s brodarskom djelatnou moe provoditi samo na pomorskoj imovini.3) Sustav odgovornosti ograniene na odreenu svotu (engleski sustav) on u zakonom predvienim sluajevima prua mogunost ogranienja do odreene svote novca prema registarskoj tonai broda povodom ije je eksploatacije teta nastala.

Brodar odgovara svom svojom imovinom ali samo za unaprijed odreene svote. Brodar se ne moe posluiti ogranienjem ako ga tereti osobna krivnja gubi pravo na ogranienje ako se dokae da je teta nastala zbog radnji koje je brodar uinio u namjeri da prouzroi tetu ili iz krajnje nepanje znajui da e teta vjerojatno nastupiti.Konvencija o ogranienju odgovornosti vlasnika pomorskih brodova iz 1957. Konvencija u Bruxellesu ureuje trabine za koje brodar moe ogranieno odgovarati:

Trabine zbog smrti ili tjelesnih ozljeda osobe koja se nalazi na brodu radi prijevoza

Trabine zbog smrti nepanjom osoba na brodu za koje odgovara brodar

Trabine iz odgovornosti za podizanje broda

Trabine iz odgovornosti koja proizlazi iz oteenja lukih naprava

Pravo na ogranienje trabine imaju brodovlasnik i spaavatelj.

Za obraunavanje trabina prihvaen je model iz Montrealskog protokola iz 1975. gdje je kao obraunska jedinica uvedena tzv. SDR (special drawing right) posebno pravo vuenja.Opa ogranienja odgovornosti brodara u RH:

Trabine zbog smrti ili tjelesnih ozljeda ili zbog gubitka ili oteenja imovine

Trabine zbog tete koja proizlazi iz zakanjenja u morskom prijevozu

Trabine zbog teta koje proizlaze iz izvanugovornih prava

Trabine drugih osoba zbog mjera poduzetih radu smanjenja tete

PRIMATELJ je osoba ovlatena na primanje stvari od brodara. To moe biti naruitelj ili trea osoba koja svoje pravo izvodi iz ugovora ili teretnice.Ako je izdana teretnica, brodar je duan predati robu, a ako nije izdana brodar e predati robu osobi naznaenoj u ugovoru.

ZAPOVJEDNIK BRODA KAO ZASTUPNIK BRODARA ima funkciju koja se danas uvelike smanjila i svela na pomorsko-tehniko rukovoenje plovidbenim pothvatom. On je danas obini izvritelj naloga brodara.

Po naem pravu zapovjednik ima pravo zastupanja broda u 2 sluaja:

Ovlaten je da u ime i za raun brodara u mjestu izvan sjedita brodara sklopi ugovore o spaavanju i pravne poslove za izvrenje putovanja.

Ovlaten je da u ime i za raun brodara zakljui ugovore o pomorsko plovidbenim poslovima, osim brodarskog ugovora na vrijeme za cijeli brod.

PODUZETNIK NUKLEARNOG BRODA je osoba koja je glavni nositelj odgovornosti. To su:

Brodar odgovara za sve obveze vezane za plovidbeno iskoritavanje broda osim za posljedice nuklearnih teta za koje odgovara samo poduzetnik

Poduzetnik odgovara vrlo strogo na osnovu objektivne odgovornosti s ogranienim mogunostima za osloboenje od odgovornosti.

O ovome je izglasana Konvencija o nuklearnom brodu 1962. u Bruxellesu. Ona prihvaa ogranienje odgovornosti do 1,5 milijardi franaka za nuklearni brod.

Objektivna odgovornost poduzetnika znai da on ne odgovara samo za onu tetu koju su neposredno prouzroili rat, neprijateljstva i sl.

Nuklearna teta je ona teta koja prouzroi smrt ili svaku tjelesnu ozljedu ovjeka, odnosno gubitak ili oteenje stvari, to nastaje kao posljedica radioaktivnih svojstava s otrovnim, eksplozivnim ili drugim opasnim svojstvima nuklearnog goriva ili radioaktivnih otpadaka i proizvoda.

NARUITELJ je ugovorna stranka koja od brodara naruuje prijevoz stvari, tegljenje broda ili obavljanje nekog drugog plovidbenog posla.

KRCATELJ je naruitelj ili osoba koju on odredi i koja na osnovu ugovora o prijevozu stvari, predaje stvari brodaru radi prijevoza. On poduzima pravne radnje za razliku od slagaa koji obavlja fizike operacije. Krcatelj nakon utovaranja robe ima pravo od brodara traiti izdavanje teretnice. Teret se ne moe smjestiti na palubu. Krcatelj mora potpisati prijepis teretnice.

POMORSKI AGENT je osoba koja se obvezuje da na temelju punomoi u ime i za raun nalogodavatelja obavlja pomorske agencijske poslove, te poslove pomaganja, posredovanja i zastupanja; a nalogodavatelj se obvezuje na plaanje trokova i na davanje nagrade.

Agencijski poslovi su oni koji se odnose na plovidbu, iskoritavanje i gradnju.

Poslovi pomaganja su razliiti poslovi su svezi boravka broda u luci, a odnose se na mjesto za pristanak broda, obavljanje formalnosti s carinskim organima, i sl.

LUKI AGENT je osoba koja moe biti ovlatena za posredovanje prilikom sklapanja ugovora o iskoritavanju broda, a moe ga se ovlastiti i za zakljuivanje ugovora.

AGENT TERETA zastupa vlasnika tereta u odnosima s brodarom i treim osobama.

AGENT OSIGURATELJA je osoba koja u ime i za raun osiguratelja sklapa ugovore.

Prema opsegu punomoi agenti mogu biti:

Generalni agent temeljem punomoi obvezuje se da e u ime i za raun nalogodavatelja obavljati sve poslove. Punomo mora biti u pisanom obliku.

Specijalni agent radi na temelju posebne punomoi koja mu daje pravo da sklopi samo jedan konkretan ugovor.

OTPREMNIK (PEDITER) se ugovorom o otpremanju obvezuje da radi prijevoza odreene stvari u svoje ime i za raun nalogodavatelja obavi poslove potrebne za izvrenje prijevoza, a nalogodavatelj se obvezuje isplatiti naknadu.MEUOTPREMNIK je osoba na koju je glavni otpremnik prenio dio svojih obveza, te povjerio djelomino obavljane poslova otpremanja.

PODOTPREMNIK je osoba na kojoj je otpremnik povjerio u cjelini otpremanje robe. On zamjenjuje glavnog otpremnika obavljajui cijeli posao.

Odgovornost otpremnika:

a) Po njemakom sustavu otpremnik odgovara samo za izbor osobe, znai odgovara samo ako te osobe nije odabrao panjom dobrog gospodarstvenika.

b) Po francuskom sustavu otpremnik odgovara i za vozarev red, za rizik i za uspjeh prijevoza.

Kod nas se primjenjuje njemaki sustav.

OTPREME:Otprema s fiksnom naknadom ugovaranje jedne ukupne svote za izvrenje naloga o otpremi stvari koja obuhvaa naknadu otpreme i naknadu trokova. Naknada je ugovorena u fiksnom iznosu bez obzira na visinu stvarne vrijednosti pojedinih usluga.

Skupna otprema otpremnik odgovara za gubitak i oteenje stvari nastalih za vrijeme prijevoza, a do kojih ne bi dolo da nije bilo skupne otpreme.

Obveze otpremnika:

Duan je upozoriti nalogodavatelja na nedostatke u njegovu nalogu, osobito one koje ga izlau veim trokovima ili teti

Upozoriti nalogodavatelja na nedostatke u pakiranju robe

Duan postupati s panjom dobrog gospodarstvenika i u interesu nalogodavatelja

Mora postupati po uputama o pravcu puta, sredstvima i nainu prijevoza

Mora poloiti raun nalogodavatelju

Prava otpremnika i obveze nalogodavatelja:

Nalogodavatelj mora isplatiti naknadu prema ugovoru

Nalogodavatelj mora naknaditi trokove uinjene radi otpremanja stvari

Otpremnik radi osiguranja naplate svojih potraivanja iz ugovora ima pravo zaloga na stvarima koje su mu predane radi otpremanjaOtpremnika potvrda je posebna isprava kojom otpremnik potvruje primanje robe.

Osnovni poslovi otpreme su:

1) Instradacija odreivanje prijevoznog puta

2) Doziv robe otpremnik daje uputu poiljatelju kada i u koju luku otprema

3) Zakljuivanje ugovora o prijevozu robe

4) Prihvat robe radi otpremanja

5) Otprema i doprema robe

6) Ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj robe

7) Uskladitenje robe

8) Kontrola carine

SLAGAI su osobe iji se posao razvio u drugoj polovini 19.st. Tada su mornari sami ukrcavali teret, a vrijeme zadravanja u luci nije bilo vano. Ugovor o slagalakom poslu je ugovor o djelu. Njime se slaga obvezuje da e naruitelju posla obaviti jednu ili vie operacija, a naruitelj se obvezuje na isplatu naknade.

Slaga je odgovoran samo onome s kim je sklopio ugovor. Sa slagakim poslom moe biti spojen i prijevozni posao.

UGOVORI O ISKORITAVANJU BRODOVA

Podjela:

1) UGOVORI O PLOVIDBENOM POSLU:

Ugovori o prijevozu stvari morem (brodarski, vozarski ugovor)

Ugovori o prijevozu putnika i prtljage morem

Ugovori o tegljenju odnosno potiskivanju morem

Ugovori koji se odnose na druge plovidbene poslove

2) UGOVORI O ZAKUPU BRODA

UGOVOR O PRIJEVOZU STVARI MOREM

Njime se brodar obvezuje da e prevesti stvari brodom, a naruitelj prijevoza da e platiti vozarinu. Ugovor se zakljuuje kad se stranke sporazume o bitnim elementima ugovora, a to su ovdje stvar i prijevozni put.

Stvar se individualizira vrstom i koliinom, a prijevozni put sporazumom stranaka.

Ako luka nije odmah odreena, onda je naruitelj to duan uiniti u odreenom vremenu. Takvo odreivanje luke zove se for orders. Prijevoz mora biti naplatan, i za ovaj se ugovor trai pisani oblik.

Postoje 2 vrste ovog ugovora: brodarski ugovor i pomorsko vozarski ugovor.

BRODARSKI UGOVOR (CHARTER) je ugovor kojim se brodar obvezuje naruitelju da e prevesti stvar cijelim brodom, razmjernim dijelom broda ili brodskim prostorom.

Brodar se obvezuje da e krcatelju na raspolaganje staviti cijeli brod, valjano opremljen i sposoban za plovidbu i prijevoz robe.

Brod mora biti individualiziran i s osobinama koje jami brodar.

Supstitucijska klauzula daje pravo brodaru da individualno oznaeni brod zamijeni drugim brodom.

Ako se pojedini uglavci ugovora ele izmijeniti onda se tiskanim obrascem dodaju novi uvjeti ili se briu stari. Formularni ugovor je onaj koji se sklapa po unaprijed utvrenom obrascu.

Brodarski ugovor moe biti:

1) Brodarski ugovor na putovanje njime se brodar obvezuje da e prevesti stvari tijekom jednog ili vie odreenih putovanja.

2) Brodarski ugovor na vrijeme naruitelj se koristi ugovorenim brodom odreeno vrijeme plaajui brodaru vozarinu po jedinici vremena.

Tijekom trajanja ovog ugovora naruitelj je ovlaten samostalno raspolagati ugovorenim brodom u komercijalnom pogledu. Zapovjednik izvrava naloge. Brodar odgovara naruitelju ako se radi o opim nalozima zapovjedniku broda. Trokove pogona podmiruje naruitelj. On plaa vozarinu, opskrbljuje gorivo, maziva i sl. A brodar plaa i uzdrava posadu.POTPRIJEVOZNI UGOVOR (SUBCHARTER) je ugovor naruitelja, iz prvobitnog brodarskog ugovora, s treom osobom o prijevozu stvari istim brodom. Naruitelj nekad nema dovoljno tereta za ispunjavanje cijelog brodskog prostora.

Naruitelj odgovara svom ugovornom partneru jer mu je obeao uslugu. Brodar odgovara podnaruitelju i time titi njegov interes. Ako naruitelj prema podnaruitelju prihvati vee obveze nego to to proizlazi iz glavnog ugovora, brodar odgovara za viak obveza samo ako se one uklapaju u uobiajene uvjete za takvu vrstu prijevoza.

POMORSKO VOZARSKI UGOVOR je ugovor kojim se brodar obvezuje da e prevesti pojedine stvari iz jedne luke u drugu, a naruitelj da e mu platiti vozarinu. Mnotvo tih pojedinih poiljki ini generalni teret.

Brodar moe prevoziti robu bilo kojim brodom, jer brodski prostor nije element ugovora.

Prilikom sastavljanja ugovora sastavlja se zakljunica. Ona sadri:

Imena ugovornih stranaka

Luku ukrcaja

Odredinu luku

Vrstu i koliinu tereta

Za ostale uvjete upuuje se na teretnicu.Krcatelj predaje stvari brodaru uz bok broda ili pod vitlo ako ih nije predao prije nego to je brod stigao u luku. Karakter plovidbe nije bitan za pojam ovog ugovora.

IZVRENJE UGOVORA O PRIJEVOZU STVARI MOREM, PRIPREME ZA UKRCAJ, PRISTAJANJE, ISKRCAJ I UKRCAJ TERETA

Prethodno osposobljavanje broda za plovidbu je jedna od temeljnih obveza brodara. Panjom urednog brodara treba osposobiti brod za plovidbu. To je panja srednje sposobnog brodara, a to je onaj koji u svojim postupcima ulae barem onoliko panje koliko se od njega zahtijeva u uvjetima drutvenog razvitka.

Brodar odgovara na osnovi pretpostavljene krivnje. Svoju panju je duan ulagati od poetka putovanja, a nakon toga je osloboen te dunosti.

Dunost brodara u pripremama za ukrcaj i prijevoz tereta razboritom brzinom treba brod proslijediti do oznaene luke ukrcaja. U obrascima ugovora o prijevozu nalazi se brisovna klauzula. Ona se ugovara u korist naruitelja i temeljem nje naruitelj nije duan zapoeti krcanje broda prije odreenog datuma, te moe odustati od ugovora ako brod nije spreman. Naruitelj je duan obavijestiti brodara o odustanku od ugovora u roku 48 sati.Sigurna luka je fiziki sigurna luka koja je ugovorena, koja se mora u tono vrijeme oznaiti i brod bez posljedica mora u nju uploviti.

Sigurnost luke ukljuuje mogunost ulaska i nesmetanog izlaska iz luke. Luka mora biti politiki sigurna, a korisnik je ne smije imenovati jer tada nije sigurna.

Mogu se pojaviti privremene zapreke, koje se mogu ukloniti u razumnom roku bez obzira na njihov intenzitet. Ako je luka nesigurna tako da se u nju ne moe pristati, onda brodar odreuje pristanak u najbliu sigurnu luku.

Odreivanje mjesta ukrcaja tereta u slobodnoj plovidbi to mjesto osigurava naruitelj. A u linijskoj plovidbi odreuje ga brodar.

Osigurati mjesto znai prethodno se o tome dogovoriti s lukim organom koji koristi luku.

Moe se pojaviti problem sigurnog veza brodar je u tom sluaju duan postaviti brod na mjesto ukrcavanja koje odredi naruitelj, ako to moe uiniti bez opasnosti za brod i ako se ukrcavanje tereta moe na tom mjestu obaviti bez pogibelji za brod.

Brodar odgovara za vez, a naruitelj moe zahtijevati drugi pogodan i to je mogue blii vez.

Dolazak broda u luku trenutak dolaska broda ima dvostruko znaenje.

Prvo dolazak u smislu izvravanja ugovorne klauzule o dolasku broda, jer po klauzuli krcanje tee od odreenog datuma, a mogu je odustanak.

Drugo dolazak radi poetka ukrcavanja i iskrcavanja tereta.

Prispjeli brod je brod koji je na vrijeme stigao u luku.

Za dolazak broda u luku nuno je da je brod nakon dobivanja dozvole za vezu s kopnom, doveden na odreeno mjesto pristajanja.

Ako je brod spreman za ukrcavanje, zapovjednik broda moe izdati pismo spremnosti. Ono se dostavlja krcatelju, a ako njegova dostava nije mogua, zapovjednik broda mora oglasiti pismo na ploi lukog organa. Pismo spremnosti se moe izdati i kad brod nije stigao na mjesto sidrenja.

Pripreme za ukrcaj i iskrcaj brodova u linijskoj plovidbi. U linijskoj plovidbi nije uobiajeno predavati pismo spremnosti, jer brod plovi prema objavljenom redu plovidbe. Pri prijevozu broda redovite linije teret se ukrcava i iskrcava im je brod za to spreman. A kad zapovjednik broda da zapovijed, obavlja se i bez obavijesti o spremnosti broda.

Ako je brodar sprijeen iskrcati teret u luci krivnjom korisnika prijevoza, moe ga iskrcati u drugoj oblinjoj luci.

Trokovi i rizik ukrcavanja i iskrcavanja. Teret je dopremljen kada je nadohvat broda tako da se moe dii dizalom. Smatra se da je brodar prihvatio teret kada je on podignut dizalicom, a smatra se da je predao teret kad se on od dizalice otpusti.

Brodar je duan o svom troku i na svoj rizik izravnati teret na broduU brodarskim ugovorima postoji klauzula FIO koja obvezuje krcatelja da ukrca teret o svom troku. Ona se javlja u nekoliko kombinacija:

FI obveza krcatelja da ukrca teret o svom troku

FO obveza primatelja da iskrca teret o svom troku

FIOS namee korisnicima prijevoza i trokove slaganja

FIOST trokovi poravnanja tereta.

Zapovjednik je duan krcatelju dati uputu i nainu slaganja tereta.

Smjetaj tereta na palubu broda. Postoji ope pravilo po kojem se teret ne moe sloiti na palubu, za to je potreban pristanak. Ako je rije o teretu koji se inae slae na palubu, takav pristanak nije potreban.

U engleskom pravu krenje obveze smjetaja tereta pod palubom smatra se bitnom povredom ugovora.

Zamjena tereta naruitelj brodaru mora predati ugovoreni teret kako bi brodar ispunio ugovor o prijevozu. Ako se ne mijenjaju uvjeti prijevoza, mogu se umjesto ugovorenih stvari predati i druge stvari, ako se brod zbog toga ne bi zadravao, ako ne bi bila ugroena sigurnost broda, te ako naruitelj da brodaru na njegov zahtjev osiguranje za trabine koje bi nastale zbog zamjene stvari.Opasni teret je teret ija su prirodna svojstva takva da ugroava sigurnost broda. U sluaju opasnog tereta naruitelj mora obavijestiti brodara. Redoslijed krcanja tereta odreuje zapovjednik broda odnosno brodski agent.

Koliina tereta to se predaje na prijevoz moe se odrediti brojem komada, masom ili obujmom.

VRIJEME UKRCAVANJA I ISKRCAVANJA TERETA

STOJNICA (STALIJA) je vrijeme kojim raspolae korisnik prijevoza za ukrcavanje ili iskrcavanje, bez obveze plaanja naknade brodaru.

Pravo na stojnicu ima krcatelj.

Poetak stojnica stranke mogu regulirati ugovorom, a ako o tome nema odredbe mjerodavni su luki obiaji.

Nae luke uzance predviaju:

a) ako je pismo predano do 12 sati, stojnice teku istog dana kad je brod spreman

b) ako je pismo predano poslije 12 sati, stojnica tee sutradan nakon spremnosti broda

Prije spremnosti broda postoji vrijeme predaha to je vrijeme u kojem se krcatelj sprema za ukrcavanje. Iskrcaj moe poeti i u vrijeme predaha, ako je to izriito ugovoreno.

Trajanje stojnica predvia se dan, sat za ukrcavanje ili iskrcavanje. Odreuje se koliina robe koju treba ukrcati ili iskrcati.

Postoji vie sustava izrauna stojnica:

1) sustav mnoine dnevna norma ukrcaja mnoi se s brojem raspoloivih grotala i dijeli se ukupnom koliinom tereta

2) sustav najveeg grotla osnova za raunanje je grotlo koje prima najveu koliinu tereta, odnosno skladite koje trai najvie vremena za ukrcaj

3) odreivanje rokom odreuje se vrijeme dokad se krcanje mora obaviti

4) odreivanje ugovorom brod e krcati teret onom brzinom kojom se moe primati teret s obzirom na sredstva kojima raspolae (klauzula tako brzo kako brod moe primati)

Raunanje stojnica ako nije drukije ugovoreno, stojnice se raunaju prema radnim danima i dijelovima dana 24 sata. Radno vrijeme luke odreuje tijelo koje upravlja lukom.Klauzule o reguliranju stojnica su:

a) tekui dani svi dani neprekidno po kalendaru

b) tekui dani bez nedjelja

c) tekui dani bez nedjelja i praznika radni dani

d) tekui dani ako vrijeme doputa svi dani osim kad je loe vrijeme

e) pogodni radni dani osim praznika, nedjelja i loeg vremena

Prekid stojnica. Stojnice se najee prekidaju zbog utjecaja vie sile, te zbog trajka lukih radnika. Prekid nastaje uvijek kad su uzroci na strani brodara. Kanjenje, nedostajanje tereta i dr. ne utjee na zastoj stojnica.

Reverzibilne stojnice. Stojnice se najee ugovaraju posebno za ukrcaj i posebno za iskrcaj, i neovisno se obraunavaju. Meutim, kod reverzibilnih stojnica vrijeme ukrcaja i iskrcaja je jedna cjelina, pa se zajedno obraunavaju. Vrijeme se kompenzira samo ako je tako ugovoreno.

Prekostojnice. Ako protekne vrijeme stojnica, a brod se ne ukrca, zapovjednik je duan priekati jo neko vrijeme. To produljeno vrijeme je prekostojnica. One se najee ugovaraju i raunaju prema tekuim danima.

Brodar ima pravo na posebnu naknadu za prekostojnice, koja se plaa unaprijed, a njena visina ovisi o stvarno pretrpljenoj teti.

Protek prekostojnice nakon proteka brod moe odmah otputovati. Ako brodar ne dobije naknadu, moe odustati od ugovora i iskrcati teret.

Izvanredne prekostojnice ako je teret postavljen uz bok broda do isteka stojnica, brodar ne moe odbiti ukrcavanje takvog tereta. Svrha takvog dogovora je zatita robe koju je krcatelj dopremio do broda, jer bi ona bila izloena opasnostima oteenja na obali. One traju do ukrcaja robe. Brodar ima pravo naknade 50% vie nego od redovite prekostojnice.Naknada za uteeno vrijeme (Dispe) brodar krcatelju isplauje odreenu svotu prije isteka stojnica za svaki uteeni dan ili sat. Dispe se plaa samo ako je ugovoren.

Vrijeme ukrcavanja ili iskrcavanja brodova linijske plovidbe u prijevozu ovim brodovima nema stojnica ni prekostojnica. Krcatelj je duan predavati teret onom brzinom kojom ga brod moe preuzimati, a primatelj primati brzinom primanja broda.

Brod nije duan ekati dulje od vremena odreenog plovidbenim redom.

Brodar ima pravo na naknadu za zadravanje broda ako smetnja nije na strani broda, a krcatelj pristane na zadravanje.

Otpremanje broda na putovanje brod moe isploviti tek poto se ispune odreene formalnosti koje zahtijevaju luke, carinske, sanitetske i dr. vlasti.

Krcatelj je duan na vrijeme predati zapovjedniku broda carinske i druge isprave potrebne za ukrcavanje, prijevoz i iskrcavanje. Ako isprave nisu predane do isteka stojnica, zapovjednik moe iskrcati teret i zadrati pravo na naknadu.

Vremenska tablica sastavlja se radi evidentiranja i obrauna stojnica i prekostojnica. Slui kao dokazno sredstvo u sluaju spora stranka glede vremena ukrcaja i iskrcaja.

TERETNICA (BILL OF LADING)

Teretnica je isprava kojom brodar potvruje da je radi prijevoza na brod primio teret, te se obvezuje da e nakon zavretka putovanja teret predati ovlatenom imatelju teretnice.

Teretnica slui kao dokaz o postojanju i sadraju ugovora o prijevozu.

Ona je vrijednosni papir i predstavlja robu koja je u njoj naznaena.

Ona je tradicijski papir jer predaja papira nadomjeta tradiciju predmeta.

Izdavanje teretnice

Nakon zavrenog ukrcaja brodar je duan krcatelju na njegov zahtjev izdati teretnicu. Moe je izdati i zapovjednik ili agent. Brodar mora vlastoruno potpisati teretnicu jer je ona pravni akt.

U prijevozu redovitim prugama prije izdavanja teretnice sastavlja se formular u 3 dijela:

1) Dispozicija ukrcaja popunjava je krcatelj, oznaava se roba i osobine robe.

2) Nalog za ukrcaj brodarov agent izdaje krcatelju pismeni nalog brodara kojim se potvruje da je ugovor o prijevozu zakljuen.

3) Potvrda o ukrcaju nakon zavrenog ukrcaja izdaje je zapovjednik krcatelju.

Brodar je duan izdati nekoliko primjeraka teretnice na zahtjev krcatelja.

Sadraj teretnice: podaci o nazivu i sjeditu, imenu i prebivalitu brodara koji izdaje teretnicu

podaci o identitetu broda

naziv i sjedite krcatelja

mjesto luke

koliina tereta

mjesto i dan ukrcaja i iskrcaja i izdavanja teretnice

Moe sadravati i notify klauzulu u njoj se nalazi ime osobe koju brodar mora obavijestiti o dolasku broda u sluaju kad brodaru nije poznato tko e biti u luci odredita.

Vrste teretnice:

1) Teretnica za ukrcaj potpisuje je osobno brodar ili njegov agent u luci. Temeljem nje brodar moe naplatiti vozarinu i prije ukrcavanja tereta. Kad se ukrca teret, brodar izdaje teretnicu, a povlai teretnicu za ukrcaj.

2) Luka teretnica brodar potvruje da je robu primio u luci ukrcaja, da e je ukrcati u brod koji je ve u luci, te se u njoj navodi i ime broda.

3) Skupna teretnica izdaje se krcatelju radi utede na trokovima. Brodar izdaje jednu teretnicu za svu robu, raznih vlasnika i primatelja.4) Nalog za iskrcaj ako teret mora biti ukrcan u razne brodove ili ako su posrijedi razliite vrste robe, brodar i krcatelj imaju pravo zahtijevati da se za svaki brod, svaku vrstu robe, izda posebna teretnica. Ako je izdana jedna teretnica moe se podijeliti na posebne dijelove nalogom za iskrcaj:

a) brodar izdaje nalog za iskrcaj nalog se prihvaa stavljanjem klauzule o pristanku

b) imatelj izdaje nalog za iskrcaj bez sudjelovanja brodara. Pristanak brodara je bitan uvjet valjanosti tog naloga.

Teretnica moe glasiti na ime, po naredbi i na donositelja

1) Teretnica na ime za preuzimanje tereta ovlaten je u teretnici imenovani primatelj, a prava iz teretnice mogu se prenositi samo ugovorom o ustupanju. Prema cesionaru brodar zadrava prigovore koje je imao prema imatelju.2) Teretnica po naredbi pravo iz ove teretnice se prenosi indosamentom (naredbom):

Puni indosament sadri izjavu o prijenosu i naziv osobe na koju se pravo prenosi i potpis prenositelja ako nije oznaen imatelj, krcatelj odluuje o prijenosu.

Bianco indosament sadri samo potpis indosanta.

Indosament donositelja sadri potpis donositelja i odnosi se na njega.

3) Teretnica na donositelja prenosi se obinom predajom

Teretnice po naredbi i na donositelja su tzv. negocijabilne ili prenosive teretnice. Brodar je duan predati teret imatelju teretnice, a imatelj zahtijevati ukrcanje tereta.

Primjedbe u teretnici:

Brodar mora unijeti u teretnicu podatke koje je dobio pismenom naredbom od krcatelja. Postoji li opravdana sumnja da podaci koje je krcatelj naveo o vrsti tereta nisu toni ili potpuni, a ako nema razumne mogunosti provjere tih podataka pri ukrcavanju, brodar moe unijeti u teretnicu primjedbe s objanjenjem.

Klauzule koje se u tom sluaju unose su:

identitne i

marginalne.

Kad je rije o vanjskom izgledu i stanju tereta, brodar ne unosi primjedbe kojima se ograuje u pogledu podataka koje je dao krcatelj. Kad je teretnica ista, brodar treoj osobi koja je u dobroj vjeri ne moe dokazivati da teret nije primio onako kako izlazi iz podataka.

Kad brodar unese primjedbe pretpostavlja se da je teret preuzeo onako kako ga je predao primatelju. Neista teretnica stvara potekoe u poslovnom, robnom i kreditnom poslovanju.

Brodar moe koristiti i garantno pismo kojim se krcatelj obvezuje naknaditi tetu brodaru. Prema treim osobama ovo pismo nema nikakav uinak.

Ako je rije o prevarnom sporazumu stranaka i pismo nije valjano jer se ne slae s injeninim stanjem, tada brodar ima pravo regresa prema krcatelju za pretrpljenu tetu iz netonih podataka o teretu.Teretnica kao isprava(Konvencija UN-a o prijevozu robe morem iz 1978., tzv. Hamburka pravila):Potvruje naelo da brodar mora izdati teretnicu samo na zahtjev krcatelja.

Ona doputa da potpis moe biti vlastoruan, mehaniki ili faksimil.

Ureena je dokazna snaga teretnice, kao i problematika garantnih pisama sporazum kojim se krcatelj obvezuje da e brodaru naknaditi tetu jer je brodar izdao teretnicu, a nije unio napomenu o vanjskom stanju robe.

Pismo je valjano osim kad brodar izostavi napomenu o robi namjeravajui prevariti treu osobu.Tovarni list

To je prijevozna isprava kojom vozar potvruje primitak robe.

Najveu vanost ima u eljeznikom prometu. On nije vrijednosni papir, glasi samo na ime. Dakle, nije prenosiv indosamentom.Konvencije predviaju osim tovarnog lista i prenosivi tovarni list koji ima funkciju istu kao i teretnica.

Koristan je bio pokuaj afirmacije tovarnog lista putem jednoobraznih pravila Meunarodnog pomorskog odbora. Nae pravo nije prihvatilo temeljno pravilo, tj. zakonska naela o prijevozu stvari morem ne vae formalnopravno uz postojanje teretnice.

Predaja tereta primatelju

Brodar je duan predati teret primatelju u odreenoj luci. Primatelj je osoba ovlatena primiti stvari od brodara. Brodar teret predaje imatelju teretnice, a ako ona nije izdana onda osobi ovlatenoj ugovorom o prijevozu.

Ako nije izdana teretnica, ni odreen primatelj onda brodar predaje teret naruitelju. Primatelj treba iskazati svoju volju da bude primatelj, a ona se izraava traenjem ili zahtjevom za predaju robe.

Ako nije izdana teretnica primatelj moe zahtijevati predaju tereta kad brod stigne u odredinu luku.

Kad je izdana teretnica, primatelj moe zahtijevati preuzimanje tereta im stigne. Ako je izdano vie izvornih primjeraka teretnice i ako je netko od imatelja iskoristio svoje pravo kako bi se izbjegle nezgodne posljedice za brodara, ostali primjerci gube vanost za brodara, ne obvezuju ga to je tzv. kasatorna klauzula.

Ako je ovlaten od naruitelja, primatelj moe traiti teret prije dolaska u luku.

Preuzimanje tereta i pravno znaenje ulaganja prigovora

Brodar je duan predati teret koji je primio na brod, koji je naznaen u teretnici.

Ako se pojavi nedostatak na robi, primatelj ima pravo na prigovor. Propisan je pisani oblik prigovora. One mora uputiti odmah po preuzimanju tereta. Za nedostatke koji su vidljivi golim okom, prigovor se upuuje odmah, a za one koje nisu toliko uoljivi prigovor se upuuje u roku 3 dana.

Ako je prigovor pravovaljano uloen, pretpostavlja se da su navodi istiniti, a brodar moe dokazivati suprotno. Ako prigovovor nije istinit, ipak ostaje obveza brodara na predaju tereta. Da bi proizveo uinak, prigovor:

se mora predati ovlatenoj osobi,

mora biti odreen,

mora ounaavati po kojoj teretnici postoji manjak.

Odredbe o prigovoru su relativno prisilne. Zabranjeno ih je ugovorom mijenjati na tetu korisnika prijevoza. Po Hamburkoj konvenciji iz 1978. prigovor se moe uputiti i sutradan sve i ako su mane vidljive. Za tete nastale zbog kanjenja potrebna je pismena obavijest u roku od 60 dana. Ako se ovaj prigovor ne uputi u tom roku onda nastupa prekluzija.

Predaja tereta na uvanje i prodaja tereta

Smetnje koje mogu postojati prilikom predaje tereta su:

1. primatelj se nije javio

2. primatelj se nije mogao nai

3. primatelj nee preuzeti teret

4. javilo se vie imatelja teretnice

U ovim sluajevima brodar trai upute od krcatelja ili naruitelja. Ako ne primi takvu uputu, moe teret iskrcati i uvati ga. Ako se stanje ne rijei u roku 30 dana, brodar moe prodati dio tereta. Prodaja se obavlja javnim nadmetanjem. Iz svote dobivene prodajom tereta brodar namiruje trokove, a ostatak polae na sud.

ODGOVORNOST BRODARA ZA TETE NA STVARIMA I ZA ZAKANJENJE

Brodar odgovara za izvrenje 2 obveze:

predaja tereta na odreditu u stanju, vrsti i koliini kako ga je primio (odgovornost ex recepto injenica prijema robe na prijevoz i odgovornost ex scriptura iz sadraja teretnice)

predaja tereta bez zakanjenjaBrodar odgovara za:

manjak tereta djelomini gubitak poiljke i oteenje tereta umanjenje vrijednosti tereta zbog negativne promjene.

Osnovna odgovornost brodara on odgovara za svako oteenje ili manjak stvari, ako ne dokae da se to nije moglo ukloniti panjom urednog gospodar tzv. pretpostavljena krivnja.

Odgovornost brodara za osobe koje rade za njega:

za radnje zapovjednika broda i lanova posade odgovara kao i za svoje propuste

za nautike pogreke (Plovidba je tehniko upravljanje brodom, nautiko voenje broda kojim samostalno rukovodi zapovjednik uz pomo strunih osoba)

za komercijalnu djelatnost (Komercijalna djelatnost je uvanje tereta, kontrola i odravanje u ispravnom stanju rashladnih ureaja, ventilatora i td.

Propust komercijalne skrbi ugroava teret (brodar odgovara za postupke posade), a nautika pogreka prijeti kao prvo sigurnosti broda.Trajanje odgovornosti poinje preuzimanjem tereta, a traje do predaje tereta. Trenutak predaje i preuzimanja ovisi ponajprije o ugovoru stranaka. Brodar moe preuzeti teret na brodu, ali prije toga na kopnu, uz bok broda ili u vlastitim skladitima.

Posebni sluajevi iskljuenja odgovornosti brodara su izuzeti sluajevi (iznimne opasnosti) poznati rizici za koje se moe pretpostaviti da ih brodar nije skrivio. Takvi su:

1. via sila pomorska nezgoda, ratni dogaaji, nemiri, pobune

2. sanitarna ogranienja, i druge mjere i radnje dravnih organa

3. radnje ili propusti krcatelja on moe dokazivati suprotno

4. obustava rada trajk, masovno iskljuenje radnika koji sprjeavaju rad, lock out

5. spaavanje ljudi i imovine na moru

6. skretanje broda u sluaju spaavanja (devijacija) opravdano skretanje postoji u 2 sluaja: - spaavanjem ili pokuajem spaavanja ljudi na brodu ili moru i - razumno skretanje iz drugih razloga7. prirodni gubitak u masi tereta ili oteenje koje nastaje zbog vlastite mane, skrivene mane ili posebne prirode tereta8. nedostatno pakiranje ili nejasne trajne oznake na teretu

9. skrivene mane koje se ne mogu dunom panjom otkriti

Brodar ne mora, kada dokae uzronu vezu izmeu tete i izuzetog sluaja, dokazivati da nije kriv (da je postupao a panjom urednog brodara), ve korisnik prijevoza ako bi elio dobiti naknadu od brodara, mora dokazati osobnu krivnju brodara ili komercijalnu krivnju njegovih djelatnika za tetne posljedice izuzetog sliaja. To znai da se mijenja ope pravilo o teretu dokaza, odnosno teret dokaza o krivnji brodara prebacuje se na korisnika prijevoza (naelo dokazne krivnje).Sluajevi ograniene odgovornosti brodara:

1. Brodar odgovara za teret do visine stvarne vrijednosti, ali ne vie od propisane granice. Konvencijom iz 1968. poviena je granica odgovornosti na 30 franaka po kg bruto mase, 10.000 franaka po jedinici tereta. Po naem pravu brodar naknauje prometnu trinu vrijednost robe.

2. Brodar ne odgovara za tetu za oteenje, manjak tereta ni za zakanjenje za iznos vei od 666,67 obraunskih jedinica, odnosno 2 jedinice po kg bruto mase. Jedinica tereta je komad, metarska tona. Za rasuti teret kao jedinica uzima se mjera na osnovi koje su stranke dogovorile plaanje vozarine.

Sluajevi u kojima brodar odgovara i veim iznosom od propisanog ogranienja:

1. Sporazumno povienje granice odgovornosti tu je posrijedi sporazum naruitelja i brodara, a njime se titi korisnik prijevoza. Ako je izdana teretnica, a povienje u njoj nije naznaeno, onda ono nema pravni uinak prema brodaru.

2. Sluaj kvalificirane krivnje brodara brodar odgovara neogranieno ako mu korisnik prijevoza dokae da je tetu poinio osobno u namjeri da je prouzroi ili iz krajnje nepanje znajui da e teta nastupiti.

Na zakon je prihvatio Visbyjska pravila brodar odgovara za punu tetu.Mijenjanje odredbe o odgovornosti u korist brodara iako su ove odredbe relativno prisilne, na zakon u nekim sluajevima doputa dispozitivnost:

1. Oteenje, manjak ili gubitak tereta nastali prije poetka ukrcavanja

2. teta zbog zakanjenja

3. Prijevoz ivih ivotinja

4. Prijevoz tereta koji je na temelju suglasnosti krcatlja smjeten na palubu.

Odgovornost brodara u prijevozu opasnog tereta:

Zapovjednik broda moe, ako to nije protivno vaeim propisima, opasan teret u svako doba i bilo gdje iskrcati, uiniti ga bezopasnim, ali o tome mora obavijestiti brodara. Brodar ima pravo na naknadu tete. Ako se opasan teret prevozi s pristankom i znanjem brodara, brodar i naruitelj zajedniki snose rizik. U tom sluaju brodar ima pravo na vozarinu. U naem pravu, ako je teret ukrcan bez znanja brodara, ili je neispravno ili nepotpuno oznaen, brodaru ostaje pravo iskrcaja tereta, a zapovjenik moe iskrcati teret.

VOZARINA ILI PREVOZNINA

Vozarina je cijena ili svota koju je naruitelj kao protustranka obvezan platiti brodaru za prijevoz stvari odnosno za iskoritavanje brodskog prostora.

Visina vozarine ovisi o ponudi i potranji na svjetskom tritu.

Linijske konferencije su sporazumi koji se zakljuuju izmeu brodara jedne ili vie drava to odravaju putnike pruge radi izbjegavanja meusobne konkurencije.

Ako visina vozarine nije odreena ugovorom, odreuje se prema vozarinskom stavu, i ona obuhvaa sve trokove tijekom putovanja.

Naini raunanja vozarine:

1. vozarina po jedinici tereta obraunava se po jedinici mase, obujma ili po broju komada. Ako roba nije oznaena, onda brodar odluuje o nainu. Ako se ukrca vie tereta nego to je ugovoreno, vozarina razmjerno poveava. Ako se ukrca manje tereta nego to je ugovoreno, vozarina se plaa za cijelu ugovorenu cijenu. Vozarina se moe sniziti ako se ukrca dio tereta odreen brodskim ugovorom, a brodar je raspolagao neiskoritenim prostorom.

2. vozarina po vrijednosti ugovara se prilikom prijevoza manjih poiljki velike vrijednosti. Obraunava se u postotku od vrijednosti prevezenog tereta.

3. vozarina po jedinici vremena obraunava se i plaa po jedinici vremena, neovisno o kvantiteti, kvaliteti, masi ili obujmu. Ugovara se po vremenu iskoritavanja broda. Primjenjuje se u brodarskim ugovorima na vrijeme.

4. paualna vozarina ugovara se po jedinici brodskog prostora, kao cijena za iskoritavanje cijelog broda ili jednog njegovog dijela. Vozarina se plaa bez obzira na vrstu i koliinu tereta.Dolazak tereta na odredite kao uvjet plaanja vozarine:

Vozarina se plaa samo za teret koji je prevezen i u odredinoj luci stavljen primatelju na raspolaganje. Vozarina se plaa tek nakon izvrenja djela.

Ako je vozarina plaena unaprijed, a teret nije stigao, brodar treba vratiti vozarinu.

Ako propadne teret, za spaeni dio tereta vozarina vrijedi.

Brodar ima pravo na vozarinu:

kad brod otputuje s neukrcanom potpunom koliinom robe

ako se teret vrati u mjesto ukrcaja, jer je prijevoz takvog tereta zabranjen

Vozarina prema korisno prevaljenom putu:

U sluaju brodoloma, zapljene, nemira, pobune i sl. za spaeni teret brodaru pripada vozarina razmjerno korisno prevaljenom putu. Na zakon se opredijelio za tzv. distannu vozarinu, gdje brodar ima pravo na razmjernu vozarinu ovisno o tome koliko je prevalio puta.

Obveznik na plaanje vozarine:

Naruitelj je uvijek primarni dunik vozarine, koja se plaa u odredinoj luci i svih ostalih potraivanja vezanih za prijevoz. Ta njegova obveza proizlazi iz ugovora. Njegova obveza ostaje, osim iznimno ako se primjenjuje cesser klauzula koja ga oslobaa isplate nakon odlaska broda. Ako se teret preuzima temeljem teretnice, primatelj je duan platiti samo potraivanja navedena u teretnici. Ako primatelj ne plati vozarinu, brodar ima pravo zadranja tereta.PRIVILEGIJ NA STVARIMA UKRCANIM NA BRODU

Privilegij ili zakonska zalona prava terete stvari koje su ukrcane na brodu. U trenutku nastanka privilegirane trabine, stvari moraju biti ukrcane na brodu. Tu spadaju:

1. sudski trokovi uinjeni u zajednikom interesu radi ouvanja stvari

2. trabina na osnovi nagrade za spaavanje i doprinosa iz zajednikih havarija

3. trabina iz ugovora o prijevozu ukljuuje trokove uskladitenja ukrcanih stvari

Kod privilegija ne trai se retencija ili zadranje stvari.

Privilegiji na ukrcanim stvarima prestaju u sljedeim sluajevima:

kad prestane trabina osigurana privilegijem,

prodajom stvari u ovrnom ili steajnom postupku,

ako vjerovnik ne zatrai izdavanje privremene mjere kod nadlenog suda u roku od 15 dana od dana kad su stvari ukrcane,

proglaenjem stvari pomorskim plijenom ili ratnim plijenom na moru.

PRESTANAK UGOVORA O PRIJEVOZU STVARI MOREM

Ugovor o prijevozu stvari morem redovito prestaje njegovim izvrenjem. Ali on moe prestati i prije nego bude ispunjen, nastupom odreenih okolnosti. To su:1. Prestanak ugovora po sili zakona ugovor o prijevozu automatski prestaje vrijediti kada je njegovo izvrenje trajno onemogueno djelovanjem vie sile. Zbog djelovanja vie sile izvrenje ugovora postaje onemogueno na krae ili due vrijeme. Ako prestane po sili zakona, brodar ima pravo na naknadu trokova u svezi s iskrcavanjem.

2. Prestanak ugovora odustajanjem jedne od ugovornih strana:

Brodar moe odustati:

ako prekostojnice nisu plaene, a teret ne daje osiguranje na izvravanje potraivanja,

ako vozarina kod brodskog ugovora na vrijeme nije plaena u roku dospjelosti.

Naruitelj moe odustati od ugovora:

kad je ugovoren prijevoz cijelim brodom, moe odustati do zavretka ukrcavanja,

kad je ugovoren prijevoz razmjernim dijelom broda, moe odustati prije poetka ukrcavanja ako plati vozarinu.

Ako je izdana teretnica, naruitelj odustankom mora vratiti sve primljene teretnice.

UGOVOR O PRIJEVOZU PUTNIKA I PRTLJAGE

Putnik je osoba koja se prevozi brodom temeljem ugovora o prijevozu, ili koja prati vozilo ili ive ivotinje koje se prevoze temeljem ugovora o prijevozu stvari. Putnika koji nema putnu kartu, brodar moe iskrcati i platit e dvostruku prevozninu.

Ugovorom o prijevozu putnika brodar se obvezuje da e prevesti jednog ili vie putnika, a naruitelj da e platiti prevozninu.

Stvarni brodar osoba razliita od brodara koja stalno obavlja prijevoz u cijelosti, a moe biti i vlasnik broda.

Naruitelj osoba kojoj se brodar obvezuje prevesti putnike.

Obveze brodara iz ugovora o prijevozu mogu biti glavne i sporedne.

Glavne obveze su ouvanje putnikovog tjelesnog integriteta i njegov prijevoz to su osiguranje minimalnog prikladnog prostora, odranje reda plovidbe i pravodoban poetak.

Sporedne obveze su one koje nisu nune za izvrenje prijevoza, a poduzimaju se tijekom putovanja.

Brodar je duan putniku izdati putnu kartu na njegov zahtjev. Putnik moe odustati od ugovora zakanjenjem poetka putovanja ili ako doe do prekida putovanja, a on traje vie od 12 sati. Putnik ima pravo zahtijevati:1. da ga brodar preveze do mjesta odredita zajedno s prtljagom,

2. da ga brodar vrati u polaznu luku,

3. odustati od ugovora i traiti povrat prevoznine.

Brodar odgovara za povredu putnikova tjelesnog integriteta na osnovi dokazane krivnje, osim ako je to nastalo uslijed sudara brodova. Na jednom putovanju odgovara do zakonske granice (46.666 obraunskih jedinica SPV-a). Norme o odgovornosti brodara su prisilnog karaktera.

Slijepi putnik je osoba koja nije s brodarom zakljuila ugovor o prijevozu, ne eli platiti prevozninu i skriva se na brodu, neovlateno i potajno je na brodu. Prema Konvenciji iz 1957. takvu osobu zapovjednik bi mogao predati vlastima u prvoj luci.

Prijevoz putnika

Atenska konvencija o prijevozu putnika iz 1961. u kojoj je propisana krajnja granica odgovornosti za smrt putnika 700.000 franaka po prijevozu.

Diplomatska konvencija u Londonu iz 1976. kojoj je cilj bio da zlatnu klauzulu zamijeni SPV-om.

Prijevoz prtljage

Prtljaga je svaka stvar, ukljuujui i vozila, osim stvari i vozila koja se prevoze na temelju teretnice i osim ivih ivotinja.Runa prtljaga je ona koju putnik ima u kabini.

Za prtljagu primljenu na prijevoz brodar je duan izdati prtljanicu to je potvrda da je brodar primio prtljagu na uvanje i prijevoz. Brodar odgovara za oteenje, manjak i za zakanjenje njezine predaje putniku.

Prijevoz rune prtljage obuhvaa razdoblje za koje se putnik nalazi na brodu. Za runu prtljagu brodar odgovara po istim naelima kao i za tjelesni integritet. Ako je rije o predanoj prtljazi, krivnja se uvijek predmnijeva dok se ne dokae suprotno. Odgovornost je ograniena za runu prtljagu 833 obraunate jedinice, 3333 za ostalih 18000.

teta zbog zakanjenja prtljage je materijalna teta prouzroena time to prtljaga nije uruena putniku u razumnom roku.

Putnik je duan uputiti pisani prigovor brodaru u sluaju kad je posrijedi vidljiva teta na prtljazi. Brodar ima pravo zadranja ili prodaje prtljage u radi namirenja svojih potraivanja.

UGOVOR O TEGLJENJU

Ugovorom o tegljenju brodar tegljaa se obvezuje da svojim brodom tegli drugi brod do odreenog mjesta, a brodar se obvezuje na plaanje tegljarine. Visina je ugovorena.

Tegljenje moe biti:

luko i izvanluko

dobrovoljno i obvezno

Brodar je duan brinuti se o ouvanju tereta na tegljenom brodu. Akcija spaavanja tegljaem moe se ostvariti ako je brod u pogibelji. Brodar ima pravo na nagradu. Ako takva nagrada njemu inae pripada, onda se ona moe ugovorom iskljuiti. Ako je brod tegljaa kriv za neuspjeh tegljenja, onda nema pravo na tegljarinu.

PRIJEVOZ U KOJEM SUDJELUJE VIE PRIJEVOZNIKAU suvremenoj praksi jedan prijevoznik esto ne moe obaviti cijelu prijevoznu uslugu. Tada je za izvrenje prijevoza potrebno vie prijevoznika. Prijevoznici mogu sudjelovati u prijevozu stvari i kada nisu u pravnom odnosu. Korisnik prijevoza sa svakim od njih zakljuuje ugovor samostalno. Prijevoznici se mogu obvezati da e stvari prevesti samo do odreene toke. On moe preuzeti obvezu prijevoza do odredita, a u pojedinim fazama prijevoza samovoljno se sluiti drugim prijevozima. To je jedinstven prijevoz uz sudjelovanje prijevoznika.

Ovakav oblik prijevoza moe biti:

1. izravni ili uzastopni u njemu sudjeluje vie prijevoznika iste grane prometa;

2. mjeoviti u kojem sudjeluju prijevoznici razliitih grana prijevoza.

Izravni prijevoz stvari prati izravna teretnica. Ona ima osobine redovite teretnice. Jedan primjerak izravne teretnice mora pratiti robu, a brodar je zajedno s teretom predaje daljnjem brodaru. Brodar koji je sklopio ugovor mora odgovarati jer se ugovorom na to obvezao. Svaki brodar odgovoran je za svoju dionicu puta. Brodar koji je sklopio ugovor o izravnom prijevozu, brodar koji je izdao teretnicu i onaj koji je predao teret primatelju odgovaraju solidarno za cijeli put. Za tetu prouzroenu kanjenjem odgovaraju i brodar koji je sklopio ugovor i onaj koji je predao teret primatelju. Onaj brodar koji je podmirio trabine ima pravo regresa od drugih.Izravni prijevoz putnika i prtljage brodar koji ugovori ovakav prijevoz mora izdati izravnu putnu kartu za cijeli ugovoreni put, a ako je preuzeo prtljagu izdaje izravnu prtljanicu. Putniku odgovara brodar koji je ugovorio izravan prijevoz i brodar na ijem dijelu puta je teta nastala. Za tetu prouzroenu smru ili tjelesnom ozljedom putnika, solidarna je odgovornost.

Mjeoviti prijevoz prijevoz brodovima i drugim sredstvima prijevoza. Brodar je duan pribaviti usluge ostalih brodara i zakljuiti ugovor o iduem prijevozu. Treba upotrijebiti panju dobrog gospodarstvenika. On odgovara putniku za svoj izbor.

Meunarodni mjeoviti prijevoz stvari mora se odvijati u najmanje dvije grane prometa uz jedinstven ugovor za cijelu prijevoznu relaciju i jednu ispravu. Ovaj oblik prijevoza moe se urediti izvorima autonomnog prometnog prava ili unifikacijskim normama kodificirana jedinstvena pravila ili autonomno formularno pravo.za multinacionalni ili mjeoviti prijevoz stvari dovoljna su 2 razliita naina prijevoza. Odgovornost je usmjerena na jednu osobu, predvia se jedna prometna isprava, odgovara se po naelu pretpostavljene krivnje. Odgovornost je ograniena na 8,33 SPV po kg bruto mase. Povlasticom ogranieno se ne moe koristiti brodar ako je namjerno prouzroio tetu.ZAKUP BRODA

Ugovorom o zakupu broda zakupodavac, kao osoba koja raspolae brodom, daje zakupoprimcu odreeni brod na uporabu, uz plaanje zakupnine.

Na taj nain zakupoprimac stjee svojstvo brodara, i to se odnosi na cijeli brod..

Zakupodavac je duan predati brod u stanju tako da se iskoritava prema namjeni. Jedno od glavnih prava je davanje naloga posadi.

Ugovor mora biti u pisanom obliku, inae nema pravni uinak.

Ugovor na odreeno vrijeme moe se produiti samo sporazumom, a na neodreeno vrijeme moe se otkazati pismeno najkasnije 3 mjeseca unaprijed.

Zakupoprimac snosi trokove pogona broda. Za tetu zbog nedostataka koji smanjuju sposobnost broda, odgovara zakupodavac.

Zakupnina se plaa mjeseno unaprijed. Ako zakupoprimac ne vrati brod na vrijeme, za prekoraeno vrijeme treba platiti naknadu u visini dvostruke zakupnine.

Ugovor o zakupu prestaje u sluaju: propasti broda i trajne nesposobnosti za iskoritavanje.

Zakup broda moe biti sklopljen u obliku ugovora bez posade (ugovor o bare boat charteru) ili u obliku ugovora o zakupu s posadom (charter by ), ali s tim da se posada podvrgava nalozima zakupoprimca kako u navigacijskoj tako i u komercijalnoj djelatnosti.

POMORSKE HAVARIJE

Havarija je teta, kvar, te u pomorskom smislu oznaava sva oteenja i gubitke i izvanredne trokove koje pretrpi brod ili teret tijekom pomorskog pothvata.

Mogu biti:

havarije tete,

havarije trokova,

zajednike havarije i

posebne havarije (prema okolnostima koje su prouzroile tetu).

ZAJEDNIKA HAVARIJAImovina sudionika u pomorskom pothvatu zajedniki je izloena opasnostima. U interesu je svih sudionika da se pothvat uspjeno zavri. Ponekad se imovina moe spasiti samo ako se namjerno poini teta. U havariji se utvruje doprinos ili kontribucija.

Institut zajednike havarije bio je poznat ve u starom grkom pravu. Odredbe o zajednikoj havariji su dispozitivne naravi.

Bitni elementi zajednike havarije su:

1. Izvanredna rtva ili troak (osnovni uvjet koji se zahtijeva) podnesene rtve, tete, trokovi moraju proizlaziti iz neredovitog tijeka plovidbe.2. Namjernost ili razumnost ina troak i teta moraju biti namjerno uinjeni. Zapovjednik broda odluuje o rtvama i trokovima radi zajednikog spasa broda. Zajedniku havariju ine rtve uinjene po naredbi zapovjednika, s tim da izvanredna rtva mora biti razumno podnesena.

3. Zajendika pogibelj potrebno je da se brod i teret nalaze u zajednikoj pogibelji. Stvarna pogibelj ne mora biti ista za brod i teret.

4. Zajedniki spas in zajednike havarije mora se poduzeti radi zajednikog spasa broda i tereta. rtve i trokovi moraju imati zajedniku korist za brod i teret. Za zajedniku havariju priznaju se samo gubici i trokovi koji su podneseni za zajedniki spas, a ne oni nakon postignutog spasa.Tipine tete na brodu ili teretu su:

1. Bacanje tereta u more zapovjednik broda u pogibelji odluuje koji e teret i kako izbaciti. Najprije se izbacivao teret bez teretnice, pa onaj iz skladita. Teret ukrcan na palubu je zajednika havarija ako ga priznaju trgovaki obiaji. Ako je teret baen u interesu jedne stranke onda nema havarije.

2. Gaenje poara poar je posebna havarija; nastaje viom silom ili neijom krivnjom. tete koje nastanu nakon poara ine zajedniku havariju.

3. Hotimino nasukavanje i odsukavanje nasukanog broda ako je zapovjednik namjerno nasukao brod, spas interesa ini zajedniku havariju. tete nastale pri hotiminom nasukavanju ne ubrajaju se u zajedniku havariju, ostale jesu.4. Normalna uporaba stroja u zajednike havarije ubrajaju se samo one tete na strojevima koje su uinjene u namjeri da se brod u pogibelji oslobodi.

5. Uporaba tereta, brodske opreme i zaliha ako se brodska oprema i zalihe upotrijebe kao pogonski materijal, priznaje se kao zajednika havarija.

Izvanredni trokovi mogu biti:

1. Trokovi u luci sklonita luka sklonita je ona luka u koju je brod, zbog pretrpljene nesree, prisiljen nepredvieno stati kako bi obavio popravke i nastavio putovanje, ili se sklonio zbog sigurnosti i ouvanja broda i tereta. Ako nastanu nezgode radi zajendikog spora svih interesa, zapovjednik je nekad prisiljen skloniti se u luku najpovoljniju za brod. Kao zajednika havarija ne priznaju se kvarovi koji nisu ugrozili sigurnost broda.

2. Trokovi spaavanja zajednika havarija postoji ako su akcije spaavanja poduzete radi zatite od opasnosti imovine obuhvaene zajednikim pomorskim pothvatom.

3. Supstituirani trokovi oni ne spadaju u zajedniku havariju, ali se ipak priznaju kao havarija jer su podneseni umjesto drugih trokova koji predstavljaju havariju, tj. oni su supstitucija tim trokovima.4. Ostali trokovi trokovi zbog gubitka vozarine i svi ostali koji nisu konkretni.

Likvidacija zajednike havarije provodi je likvidator zajednike havarije. Pri tom je potrebno utvrditi:

1. Kronoloki prikaz dogaaja prikupljaju se podaci koji e kasnije posluiti u postupku doprinosa sudionika u pomorskom pothvatu u havariji. Prikazuje se havarijska obveznica i druga jamstva, procjene vjetaka.2. Pravni prikaz analizira se teretnica koja se odnosi na zajedniku havariju.3. Diobna osnova sastoji se od popisa vjerovnike mase i dunike mase, njihove ukupne vrijednosti i postotka doprinosa.

Doprinosi u zajednikoj havariji koeficijent doprinosa dobijemo ako vjerovniku masu podijelimo s dunikom masom.

a) Vjerovnika masa ini je imovina oteena inom zajednike havarije, trokovi i trokovi likvidacije. Vrijednost broda se procijenjuje prema vrijednostima u vrijeme i u luci gdje se zavrava zajedniki pothvat. Trokovi popravke broda koji ulaze u vjerovniku masu nisu podloni oblicima po naelu novo za staro, osim ako je brod stariji od 15 godina. Odbici se odreuju prema starosti broda, raunajui od 31.12. one godine u kojoj je gradnja broda zavrena pa do havarije. Ako je posrijedi potpuni gubitak broda, iznos koji ulazi u vjetrovniku masu odreuje se prema procijenjenoj vrijednosti broda u neoteenom stanju. U havariju se priznaje provizija od 2% na izdatke osim za osobne dohotke i izdravanje posade koji nisu nadoknaeni tijekom putovanja.

b) Dunika masa sve vrijednosti koje su se nale u pogibelji u trenutku havarije. U nju ulazi brod s neto vrijednou na zavretku plovidbenog pothvata, vozarina od koje se odbijaju trokovi, vrijednost svih teta na brodu i teretu. Dunika masa ne obuhvaa predmete za osobnu uporabu i prtljagu putnika za koju nije izdana teretnica.

Jamstva i isprave u zajednikoj havariji kao sigurnost za isplatu potraivanja vjerovnicima pripada pravo retencije (zadranja) tereta.

a) Havarijska obveznica najstariji oblik isprave o jamstvu za doprinos u havariji.

b) Dodatna jamstva polaganje gotovog novca ili bankovonog jamstva oblici koji se koriste uz potpisivanje havarijske obveznice od ovlatenika tereta u obliku brzojava.c) Average undertaking isprava koja se izdaje bez prethodnog potpisa ovlatenika

d) Non separation agreement glavna mu je svrha da se otpremanjem tereta do krajnjeg odredita drugim brodom ne mijenjaju prava i obveze stranaka. Na pomorski zakon prihvaa da brodar ima pravo zadrati teret koji ulazi u duniku masu dok ne dobije jamstvo da e mu dunik isplatiti dio doprinosa to ga tereti u zajednikoj havariji.

Praktiki postupak zapovjednika broda nakon zajednike havarije:

Zakonska obveza zapovjednika broda je da posljedice havarije ubiljei u brodski dnevnik najkasnije u roku 24 sata.

U lukoj kapetaniji treba u roku 24 sata nakon dolaska broda u luku podnijeti prijavu pomorske nezgode.

Uvrivanje moguih oteenja broda.

Pobrinuti se oko nabavke jamstva za doprinos u zajednikoj havariji.

U suglasnoti s brodarom odabire mjesto popravke broda.

POSEBNA HAVARIJA

To su svi izvanredni trokovi koje pretrpi brod ili teret, kao i sve tete koje zadese brod sluajem, viom silom ili nemarnou.

Posebnu havariju ne izaziva namjerno zapovjednik broda radi spasa broda.

Snosi je stranka na ijoj je imovini havarija nastala bez prava na doprinos.

Brodar nadoknauje tetu korisniku prijevoza ako je skrivio oteenje.

SUDAR BRODOVA

Sudar brodova je dogaaj u kojem jedan brod ili vie brodova izravnim dodirom ili neizravno prouzroi tetu drugom brodu, odnosno imovini i osobama na brodu.

a) Sraz ili izravni sudar je stvarni sudar izmeu dvaju ili vie brodova, kada se dodirnu trupom ili pojedinom dijelovima svoje opreme.b) Neizravni sudar postoji kad jedan brod plovi prevelikom brzinom pravei valove i tako nanese tetu drugom brodu privezanom uz obalu.

Naknada tete u sluaju sudara:

Primjenjuje se naelo dokazane krivnje. Ako je teta prouzroena krivnjom dvaju ili vie brodova, svaki odgovara razmjerno svojoj krivnji. Taj razmjer ocjenjuje sud ili arbitraa (70%+30%). Ako se omjer krivnje ne moe utvrditi, dijeli se na jednake dijelove (50%+50%). U sluaju nastale tete sudarom naknauje se stvarna teta i izmakli dobitak. Brodar odgovara po naelima o opem ogranienju odgovornosti. Kod materijalne tete nema solidarne odgovornosti. Ako je nastupila ozljeda ili smrt, solidarno odgovaraju brodovi ijom je krivnjom dolo do sudara. Ako je tetu prouzroila via sila, tetu snosi oteeni.

Praktini postupak zapovjednika u sluaju sudara:

Zapovjednik broda je duan poduzeti spaavanje drugog broda s kojim se sudario. Duan je brodu s kojim se sudario priopiti ime i luku upisa broda kojim zapovijeda, ime posljednje luke iz koje je isplovio i ime luku u koju plovi. Sve podatke bi trebao unijeti u neslubeni pismeni podsjetnik. Mora obavijestiti brodara o sudaru.

Meunarodni izvori prava

1910. Meunarodna konvencija za izjednaavanje pravila o sudaru brodova;

1952. Meunarodna konvencija za izjednaenje pravila o kaznenoj nadlenosti za sudar i plovidbene nezgode;

1972. Konvencija o meunarodnim pravilima za izbjegavanje sudara na moru

1987. Lisabonska pravila koja predstavljaju skup jednoobrazno usuglaenih normi u sluaju tete kod sudara brodova.SPAAVANJE

Spaavanje je svaka potrebna i korisna pomo pruena imovini i osobama koje se nalaze u opasnosti na moru. Opasnost mora ugroavati ivote osoba i prijetiti gubitku imovine. Spaavanje je samo ona djelatnost koja ima koristan rezultat, koji moe biti potpun ili djelomian.

Spaavanje osoba je pravna obveza. Zapovjednik broda koji dozna da su osobe u opasnosti duan je krenuti im u pomo najveom brzinom.

Razlozi koji oslobaaju zapovjednika da krene u spaavanje osoba:

Ako bi poduzimanje tog ina predstavljalo ozbiljnu opasnost za brod,

Ako dozna da je drugi brod krenuo u spaavanje,

Ako od zapovjednika broda u pogibelji dozna da pomo vie nije potrebna.

Spaavanje imovine je spaavanje broda i stvari s brodom. Spaavatelj je duan pri spaavanju upotrijebiti dunu panju dobrog gospodarstvenika. Zapovjednik je duan suraivati sa spaavateljem. Spaavatelj je brodar broda koji je poduzeo spaavanje i lanovi posade.

Nagrada za spaavanje prema Konvenciji iz 1910. iz Bruxellesa za spaavanje osoba ne duguje se nagrada. Visina nagrade ne moe biti vea od vrijednosti broda. Iznos nagrade stranke mogu ugovoriti, a ako nisu onda odluuje sud. Pri tome se u obzir uzimaju sljedee okolnosti:

1. Spaena vrijednost broda i stvari s broda,

2. Vjetine i napori spaavatelja,

3. Opseg postignut uspjeha,

4. Priroda i stupanj opasnosti,

5. Rizik odgovornosti i drugi rizici,

6. Brzina pruenih usluga,

7. Djelotvornost opreme spaavatelja i

8. Utroeno vrijeme, uloeni trokovi i gubici spaavatelja.

Sud moe smanjiti nagradu spaavateljima ako su svojom krivnjom izazvali potrebu spaavanja. Ako spaavatelj spaava protivno naredbi zapovjednika, nema nagradu.

Posebna naknada uvedena je Konvencijom iz 1989. da bi se prsitupilo odmjeravanju posebne naknade, zahtijeva se ispunjenje 2 zahtjeva: a) Spaavatelj mora obaviti operaciju spaavanja ako teret prijeti okoliu i

b) Spaavatelj nije uspio u spaavanju jer nije spasio imovinu.

Spaavatelj ne smije biti nemaran u sprjeavanju ili umanjenju tete za okoli.

Dunosti zapovjednika broda:

Mora izbjegavati prizivanje drugog broda u pomo,

Treba izvijestiti brodara o operaciji spaavanja,

Trebao bi voditi kronoloke biljeke o tijeku spaavanja,

Mora obavijestiti luku kapetaniju o nezgodi,

Nakon spaavanja treba utvrditi trokove i napraviti saeti izvjetaj.

Konvencija o trajanju i spaavanju i prirunik Mersar 1979. u Hamburgu:Izglasana je meunarodna konvencija o spaavanju na moru. Konvencija je usvojila 8 rezolucija, a jedna od njih je preporuka dravama da upotrebljavaju prirunik Mersar i Imosar.

Mersar prirunik za spaavanje na moru koji regulira:

Postupanje broda u nevolji,

Koordinacija spaavanja i traganja,

Postupanje broda koji prua pomo, prima pozive, djeluje u nezgodi.

Imosar organizacija slube za traganje i spaavanje, sadri praktine postupke sudionika spaavanja.VAENJE POTONULIH STVARI

Potonulom se smatra stvar koja je stalno i potpuno pod vodom. Potonulu stvar moe vaditi domaa ili strana osoba koja na osnovu imovinskih prava ima pravo raspolagati tom stvari (ovlatena osoba).

Ako potonula stvar moe prouzroiti smetnje ili opasnost u plovidbi, kapetanija e ovlatenoj osobi narediti da u primjerenom roku izvadi potonulu stvar. Ako kapetaniji nije poznata ta osoba, vaenje moe poduzeti ovlateni krivini organ. Ako su za vaenje stvari potrebna osobita nautika i tehnika sredstva i osobna strunost, ovlatena osoba moe vaditi potonulu stvar, samo pomou domae ili strane fizike ili pravne osobe.

Imovinsko pravni odnosi u vezi s vaenjem potonule stvari potonula stvar na kojoj postoji pravo vlasnitva, a ne izvadi se u roku od 10 godina od dana kad je potonula, postaje vlasnitvo RH.

Izvoa radova koji vadi potonulu stvar na temelju odluke nadlenog organa, odgovara za tetu koju prouzroi svojim radom, ako ne dokae da se teta nije mogla izbjei upotrebnom dune panje. Odgovara se, dakle, po naelu pretpostavljene krivnje.Ako je rije o samovoljnom vaenju, bez odluke nadlenog organa, tada za prouzroenu tetu izvoa radova odgovara uvijek.

Izvoa radova ima pravo naknade za vaenje, te ima i pravo zaloga na izvaenoj potonuloj stvari.

IZVANUGOVORNA ODGOVORNOST VLASNIKA BRODA I BRODARA

1. Odgovornost za smrt i tjelesne ozljede

Za smrt i tjelesne ozljede kupaa i drugih osoba u moru koje prouzroi brod odgovara vlasnik broda, brodar i osoba koja u tom trenutku upravlja brodom. Ako im je broj protupravno oduzet, tada ne odgovaraju. Temelj odgovornosti ovisi o podruju gdje je tetni dogaaj nastupio. Odgovornost postoji uvijek ako je ozljeda ili smrt nastupila na podruju proglaenom kupalitem. Propisana je stroga objektivna odgovornost. Ako je teta prouzroena u luci onda se odgovara po naelu dokazane krivnje. Ako je smrt nastupila na podruju u kojem su zabranjeni pojedini naini plovidbe, odgovornost je apsolutno objektivna.

2. Odgovornost za oteenje stvari i oneienje okolia

Odnosi se na odgovornost broda za tetu koju nanese operativnim obalama, lukobranima, lukim ureajima i postrojenjima, zatim na odgovornost broda za tete od izlijevanja ili izbacivanja opasnih tvari i tetnih za okoli takva odgovornost je uzrona (kauzalna).3. Odgovornost za oneienje od broda izlijevanjem ulja

Godine 1969. donesena meunarodna konvencija o ovom obliku odgovornosti.

Za materijalne tete treima odgovara brodovlasnik na temelju stroge kauzalne odgovornosti.

Brodovlasnik se moe osloboditi odgovornosti ako dokae da:

teta od oneienja je nastala ratom, neprijateljstvima i prirodnom pojavom;

teta je rezultat namjernog djelovanja tree osobe;

teta u cjelosti potjee od drugog tetnog postupka.

Odgovornost brodovlasnika je ograniena visinom do odreene visine SPV-a.

Konvencija iz 1969. predvia obvezno osiguranje odgovornosti brodovlasnika. On je duan pribaviti potvrdu da je osigurao svoju odgovornost. Kopija potvrde prilae se upisniku brodova. Ova konvencija daje pravo da oteeni podnese tubu izravno protiv osiguratelja.Obveza osiguranja se odnosi na tankere koji prevoze koji prevoze vie od 2000 tona nafte.1. Protokol iz 1984. unosi promjene u definiciji broda plovila na moru sagraena za prijevoz nafte u rasutom stanju. Ova konvencija se primjenjuje i za vrijeme putovanja praznog tankera, ako je prazan nakon prijevoza i iskrcaja nafte.

2. Konvencija iz 1969. definira naftu sva postojana ugljikovodikova mineralna ulja, osobito sirovu naftu, teko dizelsko ulje i mazivo ulje.3. intervencija protokola opisuje tetu zbog oneienja i ona predstavlja:

svaki gubitak ili oteenje nastalo izvan broda zbog izbacivanja nafte s broda

trokovi zatitnih mjera i daljnje oteenje nastalo poduzimanjem ovih mjera.

4. Protokol 1984. odreuje dogaaj svaka injenica ili skup injenica istog podrijetla koje izazivaju tetu od oneienja ili stvaraju veliku prijetnju nastanka tete.

5. konvencija 1969. primjenjuje se na tetu nastalu zbog oneienja prouzroenu na podruju drave ugovarateljice, ukljuujui njezino teritorijalno more i u iskljuivom gospodarskom pojasu ako ga je drava proglasila.

6. Brodovlasnik nema pravo naknade tete protiv osoba: slubenika ili punomonika, naruitelja ugovora o prijevozu, osobe koja spaava brod s pristankom vlasnika, osobe koja poduzima zatitne mjere svih slubenika.

7. Protokol 1984. osnovni razlog njegova donoenja je bio povienje granice odgovornosti brodovlasnika. Vlasnik broda ima pravo ograniiti svoju odgovornost po dogaaju 3 milijuna obraunska jedinica za brod preko 5 tona. Osnova za ogranienje odgovornosti je tonaa broda. Vlasnik mora, ako se eli okoristiti ogranienjem osnovati fond u visini ukupne odgovornosti kod suda ili drugog nadlenog organa jedne od drava ugovarateljica. Taj se fond osniva polaganjem svote, bankovnog jamstva koje priznaje zakonodavstvo drave ugovarateljice ili sud smatra dostatnim.

8. Osnivanje Meunarodnog fonda za naknadu tete od oneienja naftom.

ODGOVORNOST PRIJEVOZNIKA

ODGOVORNOST PRIJEVOZNIKA ZA PRAVOVREMENI POETAK PUTOVANJA, PREKID I ZAKANJENJE U PRIJEVOZU PUTNIKA

ZOO sadri ugovorne odredbe o prijevozu osoba. Takvim ugovorom se obvezuje prijevoznik da na odreeno mjesto preveze neku osobu koja se obvezuje na plaanje naknade.

U zranom prometu prijevoznik se obvezuje prevesti putnika od mjesta polaska do mjesta odredita u vrijeme predvieno redom letenja, a putnik plaa prevozninu. Ugovorne strane su prijevoznik i putnik. Bitni element ugovora je odreivanje prijevoznog puta i obveza plaanja obavljenog prijevoza prevoznina.

Obveze prijevoznika mogu biti glavne i sporedne.

Glavne obveze: ouvanje putnikova tjelesnog integriteta i njegov prijevoz, osiguranje minimum prikladnog prostora u vozilu i davanje hrane, te pravodobni poetak putovanja i pravodobni dolazak na odredite.Sporedne obveze: poduzimaju se tijekom putovanja, a nisu nune za izvrenje prijevoza.

Ako putnik ne stigne na vrijeme, nastaje zakanjenje u prijevozu. Ako je odgovoran prijevoznik, duan je naknaditi svaku tetu koju putnik dokae da mu je prouzrokovana zakanjenjem (stvarna teta i izmakla korist).

Prijevoznik ne odgovara za nepredvidive, izvanredne tete. Prema ZOO prijevoznik odgovara za tetu koju putnik pretrpi zbog zakanjenja, osim ako ga je uzrokovao neotklonjiv uzrok. Tu je potrebno postupati s poveanom panjom panjom dobrog strunjaka. Onda nema odgovornosti. Takvu je panju duan dokazati prijevoznik, on odgovara presumiranom krivnjom. Kod zakanjenja se dozvoljava sloboda ugovaranja, a kod povrede tjelesnog integriteta primjenjuju se prisilne odredbe.PRIJEVOZ PUTNIKA U POMORSKOJ I UNUTRANJOJ PLOVIDBI

Zakon o pomorskoj i unutranjoj plovidbi regulira odgovornost za zakanjenje poetka putovanja i odgovornost za prekid putovanja.

1. Putnik moe odustati od ugovora ako brod ne zapone putovanje koje e se obaviti u granicama Jadranskog mora, odnosno unutranjih voda, jedan sat poslije ugovorenog vremena, a izvan tih granica u tijeku 12 sati od ugovorenog vremena. Ako je putnik odustao, ima pravo na povratak cijele prevoznine. Ako je do zakanjenja poetka putovanja dolo namjerno ili krajnjom nepanjom brodara, on je duan naknaditi tetu putniku. Namjeru dokazuje putnik.

2. Ako brodar nije uzrokovao zakanjenje, poziva se na ogranienje odgovornosti. Ove odredbe nisu prisilne i stranke ih mogu slobodno ugovarati.

3. Ako je u tijeku putovanja dolo do njegova prekida, koji traje dulje od 12 sati u granicama Jadranskog mora, ili 3 dana izvan tih granica, putnik ima pravo zahtijevati: a) da ga brodar drugim prijevoznim sredstvom preveze do odredita,

b) da ga brodar u primjerenom roku s prtljagom vrati u polaznu luku,

c) odustati od ugovora i traiti povrat prevoznine.

Ako su ti razlozi na strani putnika, ugovor prestaje bez prava na vraanje prevoznine.

Ako putnik ne podnese pismeni zahtjev , gubi pravo traiti nastavak putovanja.

Zakon je iskljuio odgovornost za zakanjenje dolaska, ali se to ipak moe ostvariti tako da:

a) stranke je mogu ugovoriti ili

b) primjenom naela savjesnosti i potenja.

Plovidbeni zakon pomorskom plovidbom smatra plovidbu koja se obavlja na moru, rijekama Jadranskog sliva do granica plovnosti s morske strane.

VRSTE UGOVORA O PRIJEVOZU STVARI MOREM

Brodarski ugovor brodar se obvezuje prevesti stvari cijelim brodom, razmjernim dijelom broda ili brodskim prostorom. Sklapa se za jedno ili vie putovanja.

Vozarski ugovor prestacija brodara je prijevoz pojedinih stvari. Prestacija je svaki in koji je dunik na temelju obveznog odnosa duan izvriti vjerovniku, a predmet obveze je inidba. Ugovor mora biti u pisanom obliku.Podugovaranje naruitelj mora ugovoriti s treom osobom ugovor o prijevozu stvari brodom. Naruitelj moe podugovarati samo ako je to brodskim ugovorom izriito predvieno. Kod podugovaranja ostaje odgovornost brodara i prema treim osobama.

Plovidbeni zakon regulira prestanak ugovora po sili zakona ili odustankom stranaka. Svaki naruitelj moe odustati od ugovora prije poetka ukrcavanja, ako plati cijelu vozarinu, naknadu za prekostojnice i druge trokove. Brodar je duan obaviti putovanje u ugovorenom roku, a ako nije ugovoreno onda to treba biti u primjerenom roku.

Prijevozne isprave nakon zavrenog ukrcavanja brodar je duan krcatelju, na njegov zahtjev, izdati teretnicu. U unutranjoj plovidbi brodar ima pravo zahtijevati da se izda tovarni list kao dokaz zakljuenja ugovora. U pomorskoj plovidbi brodar je duan krcatelju izdati vie izvornih teretnica, a u unutranjoj plovidbi izdaje se samo jedan primjerak teretnice. Teretnica mora sadravati oznaku da se radi o njoj, radi razlikovanja s teretnim listom. Kad se utvrdi da podaci o teretu, koje je krcatelj dao brodaru, nisu toni ili ako teret nije u dobrom stanju, brodar moe unijeti primjedbe u teretnicu.Kod iste teretnice (bez primjedbi), brodar treoj osobi ne moe dokazivati da teret nije primio onako kako proizlazi iz podataka u teretnici. Time se podrava naelo o teretnici kao vrijednosnom papiru koji ima neoborivu dokaznu snagu. Brodar odgovara za robu imatelju teretnice ako ovaj dokae da je teret predan onako kako je u teretnici naznaeno.

Tovarni list izdaje se u jednom primjerku uz potpis brodara i krcatelja. To je dvostrana izjava i prati robu. Izdavanjem tovarnog lista pretpostavlja se da je sklopljen ugovor o prijevozu. U tovarnom listu je obvezna oznaka tvrtke, ime i adresa primatelja. Tovarni list glasi na ime. Podatke u tovarni list unosi krcatelj. Tovarni list nije vrijednosni papir, ne sadri primjedbe brodara, nema neoborivu dokaznu snagu. Kod njega uvijek vrijedi pravilo o pretpostavljenoj dokaznoj snazi.

ODGOVORNOST BRODARA ZA TETE NA STVARIMA I ZA ZAKANJENJE

Brodar je duan pravovaljano izvriti ugovor o prijevozu, u roku predati robu bez oteenja, manjka ili gubitka primatelju. Potrebno je utvrditi osnovu, opseg i visinu odgovornosti. Odredbe odgovornosti kod nas su kogentne naravi. Ako se sumnja da je oteenje nastalo na podruju pomorske ili unutranje plovidbe, pretpostavlja se, dok brodar ne dokae suprotno, da su nastale tamo gdje se mogu primijeniti propisi najnepovoljniji za brodara.

Ako se radi o mjeovitom prijevozu, brodar odgovara u svakoj plovidbi na osnovi pretpostavljene krivnje.

Temeljna obveza brodara je osposobljavanje broda za plovidbu. Brodar dokazuje da je upotrijebio dunu panju kod osposobljavanja broda. Brodar pomorskog broda duan je ulagati dunu panju do poetka putovanja, a brodar unutranje plovidbe ulae dunu panju za cijelo vrijeme putovanja. Za radnje i propuste zapovjednika, lanova posade odgovara brodar kao za svoje. Pomorski brodar odgovara za tetu koja je na terenu uzrokovana poarom, ako se dokae da je poar skrivio osobnom radnjom ili propustom. ZOO propisuje objektivnu odgovornost prijevoznika na gubitak, oteenje i zakanjenje stvari.

Prijevoznik je osloboen odgovornosti za izuzete sluajeve i posebne opasnosti. Prijevoznik odgovara na temelju injenice prouzrokovane tete osim u 3 sluaja:

1. osloboen je odgovornosti za radnje korisnika prijevoza

2. osloboen je ako dokae da je teta uzrokovana svojstvima iz same stvari,

3. osloboen je ako nastupi via sila vanjski nepredvidiv i neotklonjiv dogaaj.

U izuzete sluajeve spadaju:

1. skrivene mane broda ili nesposobnost za plovidbu;

2. via sila, pomorske nezgode, ratni dogaaji, nemiri, pobune, meunarodni zloini;

3. sanitarna ogranienja i druge mjere dravnih organa;

4. radnje i propusti krcatelja ili osoba ovlatenih na raspolaganje teretom;

5. obustava rada, trajk, masovno iskljuenje radnika s posla;

6. spaavanje ili pokuaj spaavanja ljudi i imovine na moru;

7. skretanje broda prilikom spaavanja iz opravdanih razloga:

8. prirodni gubitak ili oteenje tereta;

9. nedovoljno pakiranje ili nedovoljno trajne oznake na teretu.

Posebne opasnosti su:

1. smjetaj tereta na palubi ako je tako ugovoreno i naznaeno u prijevoznoj ispravi;

2. pomanjkanje ili slabo stanje ambalae, tako da je teret oteen;3. ukrcavanje tereta od strane krcatelja ili iskrcavanje od strane primatelja;

4. prijevoz u plombiranom skladitu, uz uvjet da ga je plombirao krcatelj;

5. narav robe koja je po svojstvima podlona oteenjima;

6. prijevoz svih ivotinja.

Zakanjenje granica odgovornosti za zakanjenje zasniva se na vozarini-Brodar unutranje plovidbe odgovara za tetu zbog zakanjenja u predaji tereta najvie do visine vozarine. Brodar nema pravo na ogranienje odgovornosti prema plovidbenom zakonu, ako se dokae da je teta prouzroena namjerno.

Pomorski brodar gubi pravo na ogranienje odgovornosti samo ako se radi o osobnoj kvalificiranoj krivnji, a brodar unutranje plovidbe odgovara i kada su krive osobe koje rade za brodara.

Razlika u poloaju brodara pomorske i unutranje plovidbe postoji i u sluaju dispozitivnosti propisa o odgovornosti, koja se doputa samo iznimno.

Plovidbeni zakon za pomorsku plovidbu doputa ugovaranje u korist brodara:

1. ako je oteenje, manjak ili gubitak tereta nastao prije ili nakon iskrcaja;

2. za tete zbog zakanjenja;

3. u prijevozu ivih ivotinja;

4. u prijevozu tereta koji je na temelju pismenog pristanka krcatelja smjeten na palubu.

Za unutranju plovidbu spominju se samo 2 sluaja:

1. ako je oteenje nastalo prije ukrcaja ili nakon iskrcaja,

2. tete zbog zakanjenja.

PRIJEVOZ PUTNIKA U CESTOVNOM PROMETU

Putnik moe odustati od ugovora i traiti vraanje prevoznine, ako prijevoznik nije zapoeo u ugovoreno vrijeme. Ovdje nema odreenih rokova, koji moraju protei nakon ugovorenog vremena, da bi putnik stekao pravo na odustajanje od putovanja (ti rokovi postoje u unutranjoj i pomorskoj plovidbi). Na zakon govori samo o dunosti prijevoznika na vraanje prevoznine, ali nema odredbi o naknadi tete.Ako se tijekom putovanja prijevoz prekine, a za taj prekid putnik nije odgovoran, on ima pravo po svom izboru:

1. zahtijevati da ga prijevoznik svojim ili drugim prikladnim sredstvom preveze do odredita;

2. zahtijevati da ga prijevoznik zajedno s prtljagom vrati u polazno mjesto i vrati prevozninu;

3. odustati od ugovora i zahtijevati da mu prijevoznik vrati prevozninu.

Zakon o ugovorima o prijevozu u cestovnom prometu za prekid putovanja predvia i odgovornost za naknadu tete. Predvia se i ogranienje odgovornosti do dvostruke prevoznine. Prijevoznik se moe pozivati na povlasticu ogranienja samo ako dokae da teta nije uzrokovana namjerno ili krajnjom nepanjom. Ovdje vrijedi naelo o odgovornosti na osnovu pretpostavljene kvalificirane krivnje. U cestovnom prijevozu prijevoznik odgovara i za zakanjenje u dolasku. Zahtjev za naknadu tete mora se postaviti najkasnije u roku 15 dana od dana kad se putovanje zavri. Ako prou rokovi, nema odgovornosti.

SPECIFINA ODGOVORNOST

PAGE 2