Ponavljanje – Mišljenje i inteligencija

• Simbolički proces obrade ideja, predodžbi, simbola i pojmova.

• MIŠLJENJE

• Mišljenje je spoznajni proces s bitnom značajkom obrade informacija.

• Mišljenje koje nije usmjereno nekom cilju, nego se sastoji u nekontroliranom sanjarenju.

• “AUTISTIČKO” MIŠLJENJE

• “Autističke” misli nastaju neovisno od realnih okvira vanjskoga svijeta i izraz su naših potreba i želja.

• Proces preoblikovanja zapamćenih doživljaja i slika u nove cjeline.

• IMAGINACIJA (MAŠTANJE)

• Imaginacija je važna sastavnica stvaralačkog mišljenja.

• Sustavno zaključivanje na temelju opaženih činjenica i odgovarajućih pretpostavki.

• RASUĐIVANJE

• Rasuđivanje je u spoznajnom smislu najviši oblik mišljenja.

• Sve ono što stoji umjesto nečeg drugog.

• SIMBOL

• Korištenje simbola omogućuje nam da se odvojimo od neposredne perceptivne vezanosti za stvarni svijet i događanja u njemu.

• Kognitivne kategorije koje odražavaju opća i bitna obilježja neke grupe sadržaja sličnih svojstava.

• POJMOVI

• Pojam je simbol koji predstavlja neku grupu objekata ili događaja koji imaju neka zajednička obilježja. Pojmove stječemo procesom indukcije.

• Sustav znakova za namjerno sporazumijevanje i sustav simbola i pravila koji olakšavaju mišljenje.

• GOVOR

• Govor je oblik postojanja misli i kao takav on je odraz našeg mišljenja. Proširenje rječnika i usavršavanje jezičnog izražavanja pridonosi poboljšanju našeg mišljenja.

• Vještina kritičkog poštovanja suprotnog gledišta.

• DIJALEKTIČKO RASUĐIVANJE

• Smanjenje vlastite pristranosti u zaključivanju postiže se uživljavanjem u suprotno stajalište.

• Njemački psiholog koji drži da životinje mogu rješavati probleme uvidom.

• KÖHLER

• Köhler je suočavao nedresirane čimpanze s problemom kako se dočepati banane koja je izvan dohvata.

• Svojstvo uspješnog snalaženja jedinke u novim situacijama.

• INTELIGENCIJA

• Inteligencija znatno određuje razinu čovjekova uspjeha u nizu različitih aktivnosti. Postoji povezanost između inteligencije i znanja.

• Postupci za mjerenje inteligencije.

• TESTOVI INTELIGENCIJE

• U dobrom testu inteligencije utjecaj ispitanikova znanja i iskustva trebao bi biti sveden na najmanju moguću mjeru.

• Francuski psiholog koji je razvio prvi upotrebljivi postupak za mjerenje inteligencije.

• BINET

• Binetov postupak sadrži skupine zadataka različite težine za koje je ustanovljeno da odgovaraju djeci različite kronološke dobi.

• Pojam za određenje mentalnog razvoja djece koji se određuje na temelju težine zadataka koje je dijete sposobno riješiti.

• MENTALNA DOB

• Pojam mentalne dobi uveo je Binet za određenje mentalnog razvoja djece.

• Omjer između mentalne i kronološke dobi pomnožen sa 100.

• KVOCIJENT INTELIGENCIJE

• Prosječan kvocijent inteligencije iznosi 100. Kvocijenti u rasponu od 90 do 110 smatraju se pokazateljima prosječne inteligencije (45% populacije). Kvocijent inteligencije nije prikladna mjera inteligencije odraslih.

• Sposobnost viđenja stvari u novom svjetlu i rješavanja problema na nov i neobičan način.

• KREATIVNOST

• Osim što je originalan, proizvod kreativnog mišljenja mora biti prilagođen kontekstu i usuglašen sa zahtjevima situacije.

• Mišljenje koje se ispituje problemnim zadacima u kojima postoji samo jedno, dobro definirano ispravno rješenje.

• KONVERGENTNO MIŠLJENJE

• Većina tipičnih testova inteligencije sadrži takve probleme.

• Sposobnost razmišljanja u različitim pravcima i iznalaženja različitih rješenja.

• DIVERGENTNO MIŠLJENJE

• Ni s pomoću testova divergentnog mišljenja ne može se dovoljno dobro predivdjeti kreativnost u stvarnom životu.

• Pristup prema kojem je inteligencija svrsishodno prilagodljivo ponašanje u datim okolnostima.

• KONTEKSTUALISTIČKI PRISTUP

• Prema tom pristupu, nema jedinstvenog pojma inteligencije koji bi bio prikladan za sve kulture.

• 5 procesa uključenih u mišljenje.

• DOSJEĆANJE

• “AUTISTIČKO” MIŠLJENJE

• IMAGINACIJA (MAŠTANJE)

• UVJERENJE (STAV)

• RASUĐIVANJE

• 2 vrste rasuđivanja.

• DEDUKTIVNO RASUĐIVANJE

• INDUKTIVNO RASUĐIVANJE

• Za razliku od deduktivnog, induktivni zaključak nikad nije izvjestan.

• 3 načina rješavanja problema.

• METODA POKUŠAJA I POGREŠAKA• METODA TESTIRANJA HIPOTEZA• UVID

• Metoda pokušaja i pogrešaka je skupa i nepraktična. Uvid iznenadno dovodi trenutačne spoznaje rješenja.

• 6 savjeta za uspješnije mišljenje.

• PREDVIDJETI DOVOLJNO VREMENA• RAZMOTRITI PROBLEM TEMELJITO• KORISTITI SE SVIM RASPOLOŽIVIM

TEHNIKAMA• OSTAVITI PROBLEM PO STRANI• PROBATI VIDJETI PROBLEM U DRUGOM

SVJETLU• “RASKRINKATI” SVOJA UVJERENJA