JUTARNJILIST PONEDJELJAK 26. STUDENOGA 2012.

PROFESOR MLADEN RADUJKOVICUbizoisu moratepobjeCiodemocija, uprotivnom propadateRaded zaAmerikance naucio sam fantastknu recenicu:'Optirnurnje rninirnum koji zadovoljava potrebe; Umjestotoga, mi razrnisljarno - ako je svadba, mora biti najvecaRAZGOVARALA ,GORDANA GALOVIC

Profesor MladenRadujkovic sa za-grebaökog Grade-vinskog fakulteta

izabrau je na mjesto predsje-dnika svjetskog udruzenjaprojektnih menadzera IP-MA, prestizne organizacijekoja okuplja 150.000 vrhun-skih struönjaka iz te branse.

- Za mene je toveliko pri-znanje jer sam ölan asocija-cije 20 godina.Za Hrvatsku jeto sansa da poöne razumije-vati profesiju projekt me-nadzmenta i da se boljimpristupom povecauspjeSnost projekata.Projek-tnimenadiment je prisutanu svim sektorima i vaian jesegment poslovanja.

Igrali najednu kartu• Gradevinski sektor jemedu najveCim gubitnici-ma ukrizi.Buducidasetajsektor kod DaS bazirao nagradnji stanova i autoce-sta,kakvu im buduenostpredvidate?- slazem se da je nase grade-vinarstvo bilo orijentiranona javne projekte jer je bila

snazna dinamika gradnje utom segmentu. Gradevinarisu igraJi na jednu kartu i ka-da je dosla kriza, nasli su se uvelikim teskocama, Gradevi-narstvo je uvijek bilo snazancimbenik hrvatskog gospo-darstva i ono ce dijelom toostati.

Oporavak i vracanje nanekih 100 do 150.000 zapo-slenih te sudjelovanje uBDP-u na europskom prosje-ku do 10 posto dio je procesaza koji ocekujem da ce se do-goditi,aJi u potpuno drugaci-jim okolnostima.Mora se na-praviti novi organizacijskimodel, restrukturirati i upra-vljacki drugaöije pristupiti.• Vjerojatno Ce opstatikvalitetne tvrtke koje radebezpolitiCkihdealovaisu-mnjivih poslova?- Politika i gradevinarstvopovijesno su povezani.odre-

denu politiku simboliziraju,medu ostalim, igradevinekoje se izgrade u njeno doba.Ne broje se govori nego sto jesagradeno.

Artikulacija interesa• Jedno je raditi drustve-no korisne projekte,a dru-go nepotrebne izlaze s au-tocestepremarodnommjestu premijera.- Osnovna smisao javnihprojekata je da ne donesu ko-rist nekim poduzecima iligruparna nego zajednici.Pro-jekte koji su gradeni iz dru-gih razloga ne zelim uopcekomentirati. Treba pustitistruku da radi i odgovara, apolitiöari Ce jos uvijek imatidovoljno prostora da artiku-liraju interese.• Mo:i:etelipojasnitizani-manjeprojektnih mena-dZera?

"

Pogledajte sto strancidonose u nas: dinamiku,

drukciji naöln organizacije irazmisljanja. I onda se dogodida odjednom sve funkcionira

- To su ljudi koji su se orijen-tiraJina kteativno razmislja-nje i rad u eilju ostvarenjanekih novib pothvata i iza-zova tako da se isporuka, ko-ja je sinonim projekta,ostva-ri na naöin kako je potrebnoisporucitelju ili zajednici.Projektni menadzeri suusmjereni na eilj iokolnostida se to ostvari na najboljimoguci naöin,

Najlosija je staticnost• Vidite li kvalitetne pro-jektile menadZere u Hrvat-skoj?- vidim i iskreno me veselisto ih je svakim dauom vi-dim sve vise.premda jos uvi-jek premalo. U Hrvatskojimamo tisuce projekata, tuse ne radi samo 0 gospodar-stvu nego i sporiu, kulturi,vojsci. Svi su zapravo vezaniuz projekte. Mi smo drustvoprepuno projekata, a prema-10 je kompetentnih projek-tnih menadiera. To je nas re-alni problem. Cesto imamokvaJitetne projekte, ali ne iprojektne menadiere i zatosu oni koji ih imaju korak is-pred drugih. Problem je i stoje tek dio drzavnih tvrtkikrenuo u tom smjeru. _

STUDENOGA 2012. JUTARNJI LIST

zmisljamo ako jera biti najveca; AUsepolako.

•

REDSJEDNIK UDRUZENJA PROJEKTNIH MZaSto i Korejci i Rusizaraduju gdje mi• Kada je rijee 0veJikimiufrastrukturuim proje-ktima, uvijek na krajudo-lazimo do propusta igrupeljudi koii su se okoristili.Uzsveto,vrijednostipro-jekata se mijenjaju izdanau dan.PeIjeSkimost u je-dnom trenutku vrijedi Ce.tiri, u drugom dvije mili-jardekuna?

Drukcije razmisljanje tjerana rast ionosto sad propada• KoristelidrZavnetvr-tke projektne menadZere?- Dobarje primjerHrvatskihvoda koje su ukljucene u eu-ropske projekte isigurno sudobilesignal izvana za druga-cije promisljanje I ali vjeroja-tno su isame shvatile da tre-ba iCidrugim smjerom. Poce-tni dobri signali dolaze i izHEP-a.• Je limogueer- HEPje biodostazatvoren,ali bitno je damenadfment

najkonkurentnije privatnetvrtke, to ministarstvo pono-vno postaje trom drzavniaparat. Glavni likovi obijupriöa su projektni menadzeri,jedno od najbrze rastucih za-nimanja u proteklom dese-tljecu u svijetu.---

pocne drugacije razmisljati idonese dinamiku. Ne mofe-moupravljaejetemeliitlna :tomedabrantmopcduzecaonakva kakvasu bila makarto biloemotivno. Tovodi upropast.Pogledajte stostranci donose kod nas: dina-mlku, drugaliji nadn organ l-zacije irazmisljanja. Iondasedogodi das istim resursimana istom mjestu odjednommoze egzistirati sto je prijetoga trebalo propasti.e

- To je moguce zato sto smo mivise ernotivan •.nego raciona-lan narod. Cestonaspovukuemocije koje su divne, ali u po-slovanju morate biti racional-ni. Tuskolu misadaprolazimotakodamislim dacerno svevise bit racionalnL [asam ceti-rigodine radio zaAmerikance insudofantastknu reöenicu."Optimum je minimum koji za- menadZere.

REDSJEDNIK UDRUZENJA PROJEKTNIH MENADZERAZaSto i Korejci i Rusi:m.radujugdje migubimo• Kadajerijeeovelikiminfrastrukturnim proje-ktima, uvijek na kraju do-1azimo do propusta i grupeIjudikoji su se okoristili.Uz sve to,vrijednosti pro-jekata se nlijenjaju izdanau dan.PeljeSki most u je-dnom trenutku vrijedi Ce-tiri, u drugom dvije mili-jardekuna?

• Koriste lidrZavne tvr-tke projektne menadZere?- Dobar je primjer Hrvatskihvoda koje su ukljucene u eu-ropske projekte i sigurno sudobtlesigrtalizvanazadmga,(ije promisljanje, ali vjeroja-tno su i same shvatile da tre-

pocne drugacije razmisljati idonesedinamiku. Ne moze-mo upravljanje temeljiti natarne da branimo pcduzecaonakva kakvasu bila makartobiloemotivno. Tovodi upropast.Pogtedajtestostrancidonoss kod nas: dina-

- To jemoguce zato sto srno mivise emotivan, nego raciona-lan narod.Cesto naspovukuemocije koje su divne, ali u po-slovanju morate biti racional-ni. Tuskolu mi sada prolazimotako darnislirn dacemo svevise bit racionalnL]asam ceti-rigodine radiozaAmerikance jnauciofantasticnu recenicu:'Optimum je minimum koji za-

dovoljava potrebe; Tako ra-zmisljajuAmerikanci)ami ra-zmisljamo ako je svadba, mo-ra biti najveca, AU mijenjamosepolako.• ZaSto se stranim Inve-stitorima mjesecima nejavljamo?Vladi sedammjeseci nije bilo dovoljnoda kontaktira japanskemenadZere.

- Mi smo statkni, zatvoreni i~izgr.adili smo sustav koji jekompliciranijiodokoline. Tosu tri elementa koja kad netkodode ividi dovoljno mu je daode negdje drugdje investira-ti. Prvo Stotrebamo je poje-dnostaviti sustav. Ako samopogtedate istrazivanje Svjet-ske bankeo lakoci poslovania,mi stalno nazadujemo. Za je-dan objekt prebaeili smo 500dana zadobivanje gradevin-skedozvola, doksvi ostali toskracuju.Investitoritovide.Nama treba dotok kapitalaprivatnih investitora iz ino-

• zemstva .•

HRVATSKOJ NEDOSTAJE 19.000 PROJEKTNIH MENADZERA

DOJ{ STE SUPERBOG4TI, NIJEVAZNO KOLIKO TROSITEZa stolom sjede gradevinskiinZenjeri iprojektanti isva-ki od njih vrhunski je stru-enjak za svoje podruCje. D&govara se gradnja najveöesportske arene u Hrvatskoj-Arene zagreb.s njirna sjedeprojektni menadZeri zagreba-öke tvrtke.Prirnakon i do naj-sitnijeg detalja razraduju seplanovi i definiraju odgovor-ne osobe, SVatkou lancu vrlodobro zna 8tO radi, ali nuänoje da bas nitko ne kasni.Uspjeli su. Nakon 503 danagradnje,Arena Zagreb otvore-na je 27.prosinca 2008. godi-neoBez dana kasnjenja,

Povratak u pros lostTri godine ranije,konzultan-ti iste tvrtke usli sn u jednoministarstvo. Napokon senesto pokrece i u drlavnojupravi. Rade dvije godine i donajsitnijeg detalja cijeli radministarstva postaje velikiprojekt. Nabava i zadnjeg pa-

pira u rninistarstvu svedenaje na tjedne rokove, s kon-kretnom odgovomom 080-bom i troskovima. Doslovnodeset minuta na tjedan trebaim da azuriraju podatke. Krajje godine i zovu ih u Mini-starstvo financija - radi se re-balans proraöuna i za vaserninistarstvo imamo tri da-na. Tri dana?! Cijeli posao bioje gotov u sat ipol vremena.Medutim, ministar i porno-cnici odlaze. Dolaze novi,prekidaju projekt. Umjestoposlovanja kakvo koriste

ZaSto oekorejst..brodogradnjadesetputaucinkovitijaod.hrvatske

najkonkurentnije privatnetvrtke, to ministarstvo pono-vno postaje tram drzavniaparat. Glavni likovi obijupriöa su projektni menadzeri,jedno od najbrze rastucih za-- nimanja u proteklom dese-tliecu u svijetu.

Problemi stizu 5krizomU Hrvatskoj je samo 450 pro-jektnih menadZera s certifi-katom. S obzirom na.veliöinutrliSta, procjenjuje se da namih treba i do 20.000. Rijec je 0ljudima koji nose isporuku.aS obzirom na to da se realiza-cija projekata odmah osjetina poslovanju cijelog susta-va, u konaönici nose i zaradu.Buduci da ih nemauspjesnost realizacije proje-kata EU je na razini od samo30-ak posto.

- Potreba za projektnimmenadzmentom proporcio-nalno raste sa smanjenjemprofita. Dok ste superbogati,nije vazno koliko trosite, kadstisnu problemi, odjednompostaju vazni i rokovi i novac.U Hrvatskoj je privatni sektorpropulzivniji nego [avni, me-dutim, generalno kasnimo -istaknuo je Hrvoje Mestrovic,koji je 2002. godine bio jedanod prvih pet certificiranihprojektnih menadzera u Hr-vatskoj.. Gordana Galovic

MeStrovic jetvrtku Prima-kon osnovaoje2002.go-dineidokje radiozavelikeklijente uSloveniji, prviozbiljnijiposloviuHrvat-skojkrenulisu tek 2004.Danas je u tvrtki osmerozaposlenih koji osim u l-ir-vatskoj rade iultaliji, Spa-njolskoj, Sloveniji, Albani-ji,SrbijiiBiH.-Hrvatskiboomtrajaojed02008. kadsu projektnirnanadzmentpocelekori-stitivelike privatne kom-paniie. Krizaje zaustavilainvestirapje ismanjila po-trebe za projektnim me-nadfrnentom -objaSnjavaMestrovic koji predaje napVisokomui'iUstuAlgebraTvrtkeskvalitetnimpro-jektnim msnadzerimapostifui botji rezultat.-Uslii'nimbrodogradi-listima Rusi proizvedu ce-tiri brodagodisnje, Korejcikoji planiraju uminutu20,a Hrvati 2. Iznimno je va-zna korporativna kultura-zakljucuje Mestrovic .•