Poreska Praksa

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Poreska Praks

Citation preview

Poreska praksa za novembar 2010

Poreska praksa za novembar 2010.godinePorez na dodatu vrijednost

1. Da li se pozajmice izmeu dvije firme u kojima su isti osnivai, oporezuju sa aspekta PDV?U vezi sa vaim pitanjem moe se odgovoriti da Poreska uprava primjenjuje miljenje Ministarstva finansija koje je dato ovom organu 15.oktobra 2009.godine, a po kojem se ukazuje sljedee: Davanje novca ili drugih zamjenljivih stvari na zajam predstavlja obligacioni odnos koji se zasniva Ugovorom o zajmu, saglasno odredbama lana 566-575 Zakona o obligacionim odnosima (Sl.list RCG, br. 47/08). Ugovorom o zajmu zajmodavac se obavezuje da preda u svojinu zajmoprimcu odreenu koliinu novca ili koju drugu zamjenljivu stvar, a zajmoprimac da mu vrati poslije izvjesnog vremena istu koliinu novca sa ili bez kamate, odnosno istu koliinu stvari iste vrste i kvaliteta.

Znai, davanje novca na zajam nije promet proizvoda ili usluga, shodno lanu 3 stav 1 Zakona o porezu na dodatu vrijednost (Sl.list RCG, br.65/01...76/05 i Sl. List CG, br. 16/07), niti predstavlja izvor dobiti shodno lanu 5 Zakona o porezu na dobit pravnih lica (Sl.list RCG, br. 65/01, 12/02 i 80/04 i Sl.list CG, br. 40/08), pa samim tim ugovorene strane nijesu obveznici plaanja PDV, niti poreza na dobit pravnih lica.

Samim tim stav Poreske uprave je da je davanje zajma dozvoljeno u skladu sa navedenim propisima, te da je davalac zajma duan da plati porez na kamatu, bez obzira da li je istu naplatio, s obzirom da se radi o ugovorima o davanju zajma u privredi.

2. Kakav je poreski tretman prilikom prodaje teretnog motornog vozila koje je nabavljeno sa PDV koji je priznat kao predporez?Kako navodite u dopisu u momentu kupovine terenskog teretnog vozila kao osnovnog sredstva iskoristili ste pravo na odbitak ulaznog PDV-a, plaenog pri nabavci.

Ako se prodaja (otuenje) predmetnog vozila izvri prije isteka amortizacionog perioda ukazujemo na sljedee. U tom sluaju se radi o novom pravnom poslu i na taj nain stiu uslovi za primjenu odredbi lana 39 stav 2 Zakona o porezu na dodatu vrijednost ("Sl. list RCG", br. 65/01 76/05, i "Sl. list Crne Gore", br. 16/07), kojim je propisano da u sluaju ako se u toku perioda od pet godina od kalendarske godine u kojoj je poela da se koristi oprema izmijene uslovi koji su u toj godini bili opredjeljujui za odbitak ulaznog PDV, ispravka ulaznog PDV se vri za period od izmjene okolnosti. Samom prodajom vozila dolazi do izmjene uslova mjerodavnih za oporezivanje, te prodavac vozila mora da izvri korekciju prava na odbitak ulaznog PDV-a u poreskom periodu u kojem je prodaja izvrena.

U lanu 45 Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dodatu vrijednost ("Sl. list RCG", br. 65/0279/05, "Sl. list Crne Gore", br. 64/08), propisano je da kod promjene uslova mjerodavnih za odbitak pretporeza iz lana 39 stav 2 Zakona, poreska obaveza nastaje istekom poreskog perioda u kojem su se promijenili uslovi mjerodavni za odbitak pretporeza.

Prilikom prodaje navedenog teretnog vozila duni ste da obraunate PDV po stopi od 17% na osnovicu koju ini prodajna vrijednost vozila.

U sluaju da se otuenje teretnog vozila vri posle perioda od pet godina od kalendarske godine u kojoj je poela da se koristi, takav promet podlijee obavezi obrauna poreza na promet upotrebljavanih motornih vozila, u skladu sa lanom 4. i lanom 5. Zakona o porezu na promet upotrebljavanih motornih vozila, plovnih objekata, vazduhoplova i letilica ("Sl. list RCG", br. 55/03), po stopi od 5%, na osnovicu koju ini trina vrijednost u trenutku nastanka poreske obaveze a obveznik poreza je kupac, odnosno sticatelj.

3. Koje neophodne priloge treba obezbijediti uz raun za prodate plovne objekte kada se vri prodaja u skladu sa lanom 16 stav 2 Zakona o PDV?

U zahtjevu navodite da vrite nabavku i prodaju plovnih objekata (jahti) iz inostranstva za poznatog kupca koji je takoe strani dravljanin, i plovni objekat je registrovan na njegovo ime i na stranu zastavu prije dolaska u Crnu Goru. Takoe navodite da plovni objekat dolazi transportnim sredstvima do luke u Crnoj Gori i svi carinski papiri rade se na strano lice.

Ukoliko se radi o opisanoj transakciji, mjestom prometa kod ovakvih proizvoda smatra se mjesto u kome za te proizvode nastaje druga carinski dozvoljena upotreba i korienje (carinski tranzitni postupak) u skladu sa lanom 16 stav 2 Zakona o PDV.

lanom 28 stav 1 taka 2 istog Zakona je propisasno da su plaanja PDV osloboeni proizvodi koji se u Crnoj Gori unose u okviru tranzitnog carinskog postupka.U raunima za tako prodate proizvode unosi se naznaka da PDV nije obraunat sa pozivom na lan Zakona koji propisuje oslobaanje.

U knjigovodstvu poreskog obveznika koji se bavi prodajom proizvoda , kada je u pitanju carinski tranzitni postupak pored rauna za prodate proizvode neophodno je obezbijediti i druge dokaze koji nedvosmisleno dokazuju da se radi o carinskom tranzitnom postupku.U tom smislu potrebno je obezbijediti kopiju pasoa za strana fizika lica, dokaz da je plovni objekat registrovan na strano fiziko lice i pod stranom zastavom i dokaz da je zapoet carinski tranzitni postupak odnosno postupak uvoza po sistemu odlaganja.

3. Po kojoj stopi se obraunava PDV na prihode (proviziju) turistikih agencija-posrednika u prodaji avio karata?S obzirom da se radi o turistikoj agenciji koja je posrednik a ne o putnikoj agenciji organizatoru putovanja u ovakvim sluajevima se primjenjuje opti postupak oprezivanja PDV-om jer specijalana pravila oporezivanja PDV vae samo za agencije-organizatore putovanja.

Turistike agencije posrednici podnose obraun u skladu sa lanom 20 Zakona o PDV.

Dakle poreska osnovica PDV je sve to predstavlja plaanje koje poreski obveznik primio ili e primiti od kupca naruioca ili treeg lica za izvreni promet proizvoda odnosno usluga.

U poresku osnovicu se uraunavaju posredni trokovi, kao to su provizije, trokovi prevoza i osiguranja koje isporuilac zaraunava kupcu odnosno naruiocu usluge.

lanom 25. stav 4. taka 7 citiranog zakona je propisano da se na proizvode i usluge koje se koriste u vezi sa meunarodnim vazdunim saobraajem PDV plaa po nultoj stopi.Meutim, lanom 54 taka 1 stav 13 Pravilnika o primjeni zakonao porezu na dodatu vrijednost(Sl list RCG br.65/02 i Sl list CG br.64/08) uslugama u vezi sa meunarodnim vazdunim saobraajem smatraju se: slijetanje, polijetanje, prihvat i otprema putnika, vazduhoplova i stvari, naplata putnikog servisa, parking vazduhoplova, odleivanje i zatita vazduhoplova od zaleivanja, izguravanje i privlaenje vazduhoplova, hlaenje i grijanje vazduhoplova, ienje vazduhoplova i ostale usluge koje su u direktnoj vezi sa opsluivanjem putnika, vazduhoplova i stvari .Dakle, s obzirom da se radi o prodaji avio karata od strane turistike agencije -posrednika takva usluga ne moe se smatrati uslugama opsluivanja putnika u meunarodnom avio saobraaju, te agencija posrednik je u obavezi da na zaraunatu proviziju koju e fakturisati naruiocu usluge, obrauna i uplati PDV po stopi od 17%.

5. Da li su usluge obezbjeenja i zatitu lica, kada je korisnik usluga strano lice a usluge se pruaju na teritoriji nae i strane drave, oporezive po Zakonu o PDV?U skladu sa lanom 14 Zakona o PDV, PDV se obraunava i plaa prema mjestu gdje je obavljen promet proizvoda, odnosno usluga, odnosno prema mjestu u kome se, prema ovom zakonu , smatra da je taj promet obavljen.

Na vae pitanje koje se odnosi na obavezu obraunavanja i plaanja poreza na dodatu vrijednost po osnovu izvrenih usluga obezbjeenja i zatite lica, kada je korisnik usluga strano lice a usluge se pruaju na teritoriji nae i strane drave ukazujemo na lan 17. stav 1 Zakona o porezu na dodatu vrijednost, po kojem se mjestom izvrenog prometa usluga smatra mjesto u kojem poreski obveznik, koji prua usluge, ima svoje sjedite ili poslovnu jedinicu iz koje obavlja usluge.

Kako se usluge pruaju u Crnoj Gori i inostranstvu a prua ih firma ije je sjedite u Crnoj Gori, miljenja smo da predmetne usluge podlijeu oporezivanju u skladu sa gore navedenim odredbama Zakona o porezu na dodatu vrijednost, bez obzira to je korisnik usluga firma sa sjeditem u inostranstvu..

6. Na koji nain se vri oporezivanje PDV-om kada je u pitanju zajednika izgradnja nepokretnosti izmeu fizikih lica i pravnog lica?

U Vaem aktu navodite da su fizika lica zakljuila ugovor o zajednikoj gradnji stambeno poslovnog objekta sa pravnim licem. Fizika lica ulau pravo sukorienja koje imaju na nepokretnost i plaene komunalije a pravno lice se obavezuje da finansira izgradnju objekta ukljuujui trokove izrade projekta, naknade za ureenje graevinskog zemljita i trokove dobijanja dozvola, odobrenja i saglasnosti. Fizika lica su duna da izdaju ovlaenje pravnom licu da u njihovo ime obezbijedi graevinsku dozvolu. Nakon izgradnje objekta fizika lica e dobiti odreeni dio novoizgraenog objekta a pravno lice ostatak.

Dalje Vas interesuje ko vri prvi promet novoizgraenih objekata sa obraunatim PDV i da li pravno lice vri promet usluga sa PDV za izvedene radove fizikim licima jer fizika lica nijesu registrovani PDV obveznici.U vezi sa Vaim pitanjem dajemo sljedei odgovor:

S obzirom da se radi o fizikim licima koji se bave izgradnjom i prodajom stambenih objekata za trite , prvo to elimo da ukaemo u naem odgovoru jeste obaveza ovih lica da se registruju kao PDV obveznici.

Naime, shodno lanu 13 Zakona o porezu na dodatu vrijednost (Sl.list RCG, br.65/01...76/05 i Sl.list Crne Gore, br. 16/07), poreski obveznik je svako (pravno ili fiziko) lice, koje obavlja bilo koju poslovnu djelatnost bez obzira na namjenu ili ishod te djelatnosti, kao i lice koje povremeno obavlja djelatnost koja se odnosi na isporuku novoizgraenih graevinskih objekata ili djelova graevinskih objekata. Navedena lica (pravna ili fizika) su obveznici PDV-a nezavisno od toga da li su upisana u odgovarajui registar ili drugu propisanu evidenciju. Takoe, i sa aspekta Zakona o privrednim drutvima (S.L.RCG broj 06/202 i Sl list CG br.80/08), bez obzira to vae pitanje odnosi na fiziko lice a ne preduzetnika, proizilazi da fiziko lice koje faktiki obavlja privrednu djelatnost, a tu djelatnost ne obavlja za raun drugoga , ima status preduzetnika bez obzira na to da li je upisano ili ne u CRPS.

Nadalje, prije samog oporezivanja nekog graevinskog objekata PDV-om, treba razrijeiti pojedine dileme, koje se prije svega javljaju kod poreskih obveznika, a odnose se na to ta se smatra novoizgraenim objektom i ta se uzima kao prvi promet novoizgraene nepokretnosti, a koji je oporeziv PDV-om. Svakako da treba sagledati i znaenje i vrstu upisa nekog prava na nepokretnosti u katastru, jer poreski obveznici esto smatraju da je bilo koji zakljueni ugovor ili bilo koji pravni posao, koji je osnov za neku vrstu upisa u katastarskoj evidenciji, razlog da prikau u svojim poslovnim evidencijama kao da je izvren prvi promet novoizgraenog objekata koji je oporeziv PDV-om. Meutim, pravna priroda ugovora o izgradnji se ne odreuje prema naslovu, ve prema pravima i obavezama koje iz tog ugovora proizilaze.

Stanovita smo da je novoizgraeni objekat samo onaj koji je zaven, za koji je izvren tehniki prijem i investitor ga tek tada moe staviti na raspolaganje kupcu t.j. vriti njegovu prodaju, a kupac nakon toga moe vriti uknjibu na svoje ime u katastarskoj evidenciji. Dakle, u ovom momentu je dolo do prvog prometa novoizgraenog objekata koji se oporezuje PDV-om, jer se samo uknjiba smatra upisom kojim se konano stiu, prenose ili prestaju prava na nepokretnostima.U sutini, prvi prenos prava raspolaganja na novoizgraenom graevinskom objektu ili ekonomski djeljivoj cjelini moe da izvri iskljuivo investitor. Ovakav prenos se oporezuje porezom na dodatu vrijednost po stopi od 17%, a svaki sljedei promet se oporezuje porezom na promet nepokretnosti po stopi od 3%. Na ovaj nain se stiu poslovni prihodi koji se oporezuju i kroz direktne poreze, odnosno porez na dobit pravnih lica, ili porez na dohodak fizikih lica, zavisno od oblika organizovanja poreskog obveznika. Dakle, ukratko su opisane obaveze koje plaa prodavac nepokretnosti, a kupac nepokretnosti posebnu panju mora posvetiti eventualnom pravu na odbitak plaenog PDV-a, zavisno od toga da li je u pitanju PDV obveznik i da li je namjena objekta za obavljanje oporezive djelatnosti.

Neophodno je ukazati na to da su transakcije u graevinarstvu veoma sloene, te je za precizan i konkretan odgovor potrebno raspolagati sa vie podataka o izvrenim transakcijama i ugovornim odnosima. Nae miljenje temeljimo na osnovu informacija koje ste nam u vaem dopisu ponudili. U Zakonu o porezu na dodatu vrijednost (Sl.list RCG, br. 65/01...04/06 i Sl. list Crne Gore, broj 16/07) u lanu 3 stav 1 propisano je da je predmet oporezivanja PDV promet proizvoda i usluga koje poreski obveznik u okviru obavljanja djelatnosti vri uz naknadu. lanom 4 stav 1 Zakona odreeno je da promet proizvoda predstavlja prenos prava raspolaganja pokretnim, odnosno nepokretnim stvarima. Prometom proizvoda, u smislu stava 1 ovog lana, smatra se i prodaja novoizgraenih objekata i prenos stvarnih prava i udjela na nepokretnostima koji imaocu (vlasniku) daju svojinsko pravo, odnosno pravo posjeda na nepokretnosti ili dijelu nepokretnosti.

U smislu lana 13 stav 1 i 3 navedenog Zakona, poreski obveznik je svako lice koje na bilo kojem mjestu samostalno obavlja bilo koju poslovnu djelatnost, odnosno koje povremeno obavlja djelatnost koja se odnosi na isporuku novoizgraenih graevinskih objekata ili djelova graevinskih objekata.Shodno navedenom, isporuka novoizgraenih graevinskih objekata ili djelova graevinskih objekata, predstavlja promet koji je oporeziv po Zakonu o porezu na dodatu vrijednost primjenom stope od 17% i plaa ga poreski obveznik koji izvi promet.

Iz zahtjeva se moe zakljuiti da je investitor (fizika lica), kupcu izvoau radova, za isporueni poslovno stambeni prostor ispostavio fakturu sa iskazanim PDV-om, to se moe smatrati prvim prenosom novoizgraenog objekta ili dijela objekta, te kasniji ugovori sa kupcima tih nepokretnosti predstavljaju drugi promet na koji se plaa porez na promet nepokretnosti.

Naravno, pravno lice koje izvodi graevinske radove duno je fakturisati svoje usluge investitoru(fizikim licima) sa obraunatim i iskazanim PDV-om.

Prenosom prava raspolaganja na nepokretnostima sa Investitora na kupca nepokretnosti-izvoaa radova, predstavlja promet nepokretnosti koji je izaao iz sistema PDV oporezivanja, te saglasno l. 37. Zakona o PDV, poreski obveznik- kupac, prilikom obraunavanja svoje poreske obaveze ne moe odbiti ulazni PDV koji je duan da plati, ili je platio prilikom nabavke predmetne nepokretnosti.

Prilikom prodaje nepokretnosti svakom sljedeem kupcu, prodavac ispostavlja fakturu po trinoj cijeni nepokretnosti bez iskazanog PDV-a i nema pravo na povraaj ulaznog PDV.

7. Kakav je poreski tretman prilikom prodaje udjela, u situaciji kada u firmi postoje tri vlasnika, jedan od vlasnika je inostrano pravno lice, a druga dva su domaa fizika lica i svoje djelove prodaju inostranom pravnom licu?lanom 7. stav 1. Zakona o porezu na dodatu vrijednost, propisano je da se prometom proizvoda ne smatra prenos cjelokupne imovine ili dijela imovine sa ili bez naknade ili kao ulog, ukoliko sticatelj imovine koji je poreski obveznik ili je izvrenjem prenosa postao poreski obveznik nastavi da obavlja istu djelatnost. U tom sluaju se smatra da sticatelj imovine stupa na mjesto njenog prenosioca.Saglasno stavu 2. istog lana, sticatelj iz stava 1. ovog lana duan je da za steene nepokretnosti izvri ispravku ulaznog PDV, na nain utvren lanom 39. ovog Zakona.Takoe i Zakonom o porezu na promet nepokretnosti (Sl. list RCG, br.69/03 i Sl. list Crne Gore, broj 17/07) je propisano da se, porez na promet nepokretnosti ne plaa u sluaju kada se nepokretnost unosi u privredno drutvo kao osnivaki ulog ili se poveava osnovni kapital, u skladu sa Zakonom o privrednim drutvima.

Iz postavljenog pitanja se moe zakljuiti da se radi o prenosu imovine uz naknadu, odnosno da se ne radi o poveanju imovine putem unosa osnivakog uloga, te je sticalac nepokretnosti u obavezi da plati porez na promet nepokretnosti u skladu sa Zakonom o porezu na promet nepokretnosti.

lanom 29 Zakona o porezu na dobit pravnih lica je propisano da je obveznik poreza na dobit duan da obrauna, obustavi i uplati porez po odbitku na prihode isplaene po osnovu:- dividendi i udjela u dobiti koji se isplauju rezidentnim i nerezidentnim pravnim i fizikim licima;- kamata, naknada za autorska prava i druga prava intelektualne svojine, kapitalnog dobitka, naknada za zakup pokretne i nepokretne imovine, naknada po osnovu konsalting usluga, usluga istraivanja trita i revizorskih usluga, koje se isplauju nerezidentnom pravnom licu.Porez po odbitku plaa se po stopi od 9 % na osnovicu koju ini iznos bruto prihoda.Porez po odbitku obraunava se i plaa po propisima koji vae u momentu isplate prihoda.Zakonom o porezu na dohodak fizikih lica (Sl. list RCG, br. 65/01 ..i Sl list CG br.86/09) lanom 37a je propisano da se kapitalnim dobitkom smatra prihod ostvaren prodajom imovine i to nepokretnosti, udjela u pravnom licu i hartija od vrijednosti.Oporezivi prihod po osnovu kapitalnog dobitka predstavlja razliku izmeu prodajne i nabavne cijene imovine iz stava 1 ovog lana. Negativna razlika iz stava 2 ovog lana predstavlja kapitalni gubitak.Porez na kapitalne dobitke u skladu sa l.58 a Zakona o porezu na dohodak fizikih lica, plaa se od 1. januara 2011. godine .8. Pojanjenje postupka u vezi sa ostvarivanjem prava na oslobaanje od plaanja poreza na dodatu vrijednost na sredstva donatorskih pomoi.

Kako navodite u dopisu Ugovorom zakljuenim izmeu Ministarstva XX Crne Gore, UNDP u Crnoj Gori i preduzea XY iz Beograda predviena je rekonstrukcija skladita u Danilovgradu. Na osnovu Ugovora Ministarstvo XX Crne Gore izdaje potvrdu kojom se izvoa radova AD ,,XY ,, Beograd oslobaa plaanja PDV , carina i administrativnih taksi. Dalje vas interesuje da li isporuioci opreme na svojim raunima prema ,,XY,, Beograd treba da obraunavaju PDV ili da se pozivaju na ugovor.

U vezi sa vaim pitanjem dajemo sljedei odgovor:

Shodno lanu 3 Zakona o porezu na dodatu vrijednost (Sl.list RCG, br.65/01...76/05 i Sl.list Crne Gore, br. 16/07), predmet oporezivanja PDV je promet proizvoda i promet usluga koje poreski obveznik u okviru obavljanja svoje djelatnosti vri uz naknadu kao i uvoz proizvoda u Crnu Goru.

Uputstvom o nainu sprovoenja postupka u vezi sa ostvarivanjem prava na oslobaanje od plaanja poreza na dodatu vrijednost u sluajevima kada je to predvieno meunarodnim sporazumom, odnosno ugovorom ("Sl. list RCG", br. 34/03), ureen je nain sprovoenja postupka u vezi sa ostvarivanjem prava na oslobaanje od plaanja poreza na dodatu vrijednost prilikom uvoza proizvoda i isporuke proizvoda, odnosno usluga u zemlji u sluajevima kada je meunarodnim sporazumom, odnosno ugovorom predvieno da se sredstva inostranih donatorskih pomoi ne mogu koristiti za plaanje poreza u Crnoj Gori.Pravo na osloboenje u skladu sa citiranim Uputstvom ostvaruje uvoznik, odnosno kupac proizvoda, odnosno usluga (meunarodna organizacija ili domae lice), s tim to se kupcem proizvoda odnosno usluga kod realizacije projekta iz oblasti graevinarstva smatra potpisnik ugovora o izvoenju radova sa inostranim donatorom, odnosno nadlenim dravnim organom.

Oslobaenje od plaanja poreza na dodatu vrijednost se ostvaruje na osnovu poreske potvrde koju izdaje ministarstvo nadleno za oblast iz koje se realizuje projekat.Poreska potvrda isporuiocu proizvoda, odnosno usluga (obvezniku PDV-a), slui kao dokaz da je imao pravo da ne zarauna porez na dodatu vrijednost prilikom isporuke proizvoda, odnosno usluga korisniku poreske olakice.

Isporuilac proizvoda, odnosno usluga u fakturi (PDV faktura) mora navesti osnov za oslobaanje od plaanja poreza na dodatu vrijednost i broj poreske potvrde izdate od strane nadlenog ministarstva.Obveznik PDV-a iz lana 3 stav 1 ima pravo na povraaj PDV-a koji se odnosi na proizvode i usluge na koje se odnosi poresko osloboenje, u skladu sa Zakonom o porezu na dodatu vrijednost Lice iz stava 1 ovog lana je duno da obezbijedi posebnu evidenciju (po koliini i vrijednosti) o isporuci proizvoda, odnosno usluga na koje se odnosi poresko osloboenje iz lana 2 stav 2 ovog uputstva.

Poreska potvrda mora sadrati podatke iz lana 4. navedenog Uputstva i to :

1) naziv meunarodnog sporazuma, odnosno ugovora,

2) broj ugovora evidentiran kod Ministarstva inostranih poslova i potvrdu da je ugovor na snazi,

3) odredbu sporazuma, odnosno ugovora kojom je predvieno poresko osloboenje,

4) vrijednost projekta po ugovoru,

5) specifikaciju proizvoda koji se uvoze, odnosno nabavljaju u zrmlji i usluga koje se koriste u zemlji,

6) datum izdavanja potvrde,

7) peat i potpis ovlaenog lica izdavaoca potvrde.

Dakle, iz navedenog proizilazi da pravo na poresko osloboenje ima samo neposredni isporuilac proizvoda, odnosno usluga korisniku poreske olakice, a ne i ostala pravna ili fizika lica koja se javljaju kao vai dobavljai. Samo neposredni isporuilac koji ima pravo na poresko osloboenje e se prilikom isporuke proizvoda ili usluga pozvati na potvrdu kojom mu je isto dozvoljeno i na osnovu ega ostvaruje pravo na povraaj PDV-a.

9. Da li crnogorska firma prilikom vrenja usluge prevoza-tranzita robe koja je namijenjena za Srbiju ima obavezu obrauna PDV za dio puta kroz Crnu Goru?

Na Vae pitanje da li na usluge prevoza za robu koja tranzitira kroz Crnu Goru Zakonom o porezu na dodatu vrijednost (Sl. list RCG, br. 65/01 i Sl. list CG br.16/07), u lanu 29, propisano je da su osloboeni od plaanja PDV proizvodi koji se privremeno uvoze, pod uslovom da su osloboeni od plaanja carine prema carinskim propisima.

Kao posebno osloboenje, lanom 30 istog Zakona, propisano je da je plaanja PDV osloboen uvoz proizvoda koji je namijenjen da se: a) podnese na uvid carinskom organu i kada je dozvoljeno njihovo privremeno uvanje, u skladu sa carinskim propisima;

b) unese u slobodnu carinsku zonu, odnosno u slobodno carinsko skladite;

c) za njih zapone postupak carinskog skladitenja ili postupak uvoza radi izvoza po sistemu odlaganja.Osloboenje iz stava 1 ovog lana se odnosi i na promet usluga povezanih sa prometom tih proizvoda.Osloboenje od plaanja PDV iz ovog lana ostvaruje se pod uslovom da proizvodi nijesu stavljeni u slobodan promet i da je iznos PDV pri stavljanju u slobodan promet jednak iznosu koji bi morao biti obraunat, ukoliko bi takav promet proizvoda bio oporezovan prilikom unoenja u Crnu Goru.

Dakle, na osnovu izloenog slijedi da je PDV-a osloboen uvoz proizvoda za koje zapone postupak carinskog skladitenja, odnosno postupak uvoza zbog izvoza. Poreska obaveza ne nastaje dok su proizvodi u postupku carinskog skladitenja, osim u sluaju ako PDV treba obraunati zbog moguih nepravilnosti u skladitenju.

Prema tome, uslovi za poresko osloboenje su propisani lanovima 29 i 30 Zakona, te ako se radi o proizvodima za koje se carinski postupak sprovodi na nain definisan u ovim odredbama, onda se olsloboenje moe primijeniti i na promet usluga povezanih sa prometom tih proizvoda.

S aspekta poreskih propisa nema bilo kakvih optereenja prilikom kamionskog (eljeznikog) tranzita kroz Crnu Goru. Prema lanu 28 stav 1 taka 2 Zakona o porezu na dodatu vrijednost plaanja PDV-a su osloboeni proizvodi koji se u Crnu Goru unose u okviru tranzitnog carinskog postupka.

10. Da li je crnogorska firma duna da obrauna PDV na robu koju kupi u Srbiji i tranzitira je kroz Crnu Goru, roba bi bila privremeno smjetena u carinskoj zoni Bar a zatim izvezena u Egipat?

Ukoliko se radi o opisanoj transakciji, mjestom prometa kod ovakvih proizvoda smatra se mjesto u kome za te proizvode nastaje druga carinski dozvoljena upotreba i korienje (carinski tranzitni postupak) u skladu sa lanom 16 stav 2 Zakona o PDV.

lanom 28 stav 1 taka 2 istog Zakona je propisasno da su plaanja PDV osloboeni proizvodi koji se u Crnoj Gori unose u okviru tranzitnog carinskog postupka.U raunima za tako prodate proizvode unosi se naznaka da PDV nije obraunat sa pozivom na lan Zakona koji propisuje oslobaanje.

U knjigovodstvu poreskog obveznika koji se bavi prodajom proizvoda , kada je u pitanju carinski tranzitni postupak pored rauna za prodate proizvode neophodno je obezbijediti i druge dokaze koji nedvosmisleno dokazuju da se radi o carinskom tranzitnom postupku.

Poreski obveznik dokazuje da je izvren izvoz proizvoda dokazom iz kojeg se vidi da su iznijeti proizvodi iz carinskog podruja Crne Gore. Kao dokaz se moe koristiti carinska dekleracija za unoenje u carinsko skladite ili slobodnu carinsku zonu, ako se radi o proizvodima koji su u skladu sa lanom 25 stav 3 Zakona, namijenjeni izvozu. U tom sluaju poreski obveznik mora taj dokument uvati zajedno sa izlaznom carinskom dekleracijom sa kojom je proizvod stavrno napustio carinsko podruje Crne Gore. Sama izvozna dekleracija se za namjene PDV u tom sluaju ne moe koristiti.

10. Da li domaa firma iji je osniva stranac ima olakice pri uvozu opreme (kamiona), kao i ako ta firma vri usluge transporta i logistike iz carinskog skladita na Kosovu do carinskog skladita u Baru (za ino firmu) i roba je u tranzitu kroz Crnu Goru, da li za te usluge treba da obraunava PDV?

Zakonom o porezu na dodatu vrijednost (Sl. list RCG,broj 65/01 ...04/06, i Sl. list Crne Gore, broj 16/07), u lanu 3. propisano je da je predmet oporezivanja promet proizvoda i usluga koje poreski obveznik u okviru obavljanja svoje djelatnosti vri uz naknadu i uvoz proizvoda u Crnu Goru.

PDV pri uvozu proizvoda obraunava se i plaa kao da je to uvozna dabina, na nain predvien carinskim propisima, te Carinska ispostava u skladu sa svojim ovlaenjima vri obraun i naplatu PDV pri uvozu.

Poreski zakoni Crne Gore, u pogledu obraunavanja i plaanja poreza pri uvozu proizvoda i usluga ne prave razliku izmeu domaeg i stranog osnivaa firme u Crnoj Gori. To podrazumijeva da firma registrovana u Crnoj Gori, bez razlike ko je osniva, prilikom uvoza opreme za svrhe obavljanja djelatnosti za koju se plaa PDV, shodno lanu 37 Zakona o porezu na dodatu vrijednost, ima pogodnost da PDV obraunat prilikom nabavke te opreme iskae kao ulazni u prijavi za obraun i plaanje PDV-a sa pravom odbitka. Da bi ovo pravo ostvarili morate biti registrovani za PDV i posjedovati poreski raun ili Carinsku deklaraciju sa iskazanim PDV-om.

Na vae drugo pitanje da li na usluge prevoza za robu koja tranzitira kroz Crnu Goru pod carinskim nadzorom iz carinskog skladita na Kosovu do carinskog skladita u Baru i obratno, ukazujemo na lan 29 Zakona o porezu na dodatu vrijednost, kojim je propisano da su osloboeni od plaanja PDV proizvodi koji se privremeno uvoze, pod uslovom da su osloboeni od plaanja carine prema carinskim propisima.

Kao posebno osloboenje, lanom 30 istog Zakona, propisano je da je plaanja PDV osloboen uvoz proizvoda koji je namijenjen da se: a) podnese na uvid carinskom organu i kada je dozvoljeno njihovo privremeno uvanje, u skladu sa carinskim propisima;

b) unese u slobodnu carinsku zonu, odnosno u slobodno carinsko skladite;

c) za njih zapone postupak carinskog skladitenja ili postupak uvoza radi izvoza po sistemu odlaganja.Osloboenje iz stava 1 ovog lana se odnosi i na promet usluga povezanih sa prometom tih proizvoda.

Osloboenje od plaanja PDV iz ovog lana ostvaruje se pod uslovom da proizvodi nijesu stavljeni u slobodan promet i da je iznos PDV pri stavljanju u slobodan promet jednak iznosu koji bi morao biti obraunat, ukoliko bi takav promet proizvoda bio oporezovan prilikom unoenja u Crnu Goru.

Dakle, na osnovu izloenog slijedi da je PDV-a osloboen uvoz proizvoda za koje zapone postupak carinskog skladitenja, odnosno postupak uvoza zbog izvoza. Poreska obaveza ne nastaje dok su proizvodi u postupku carinskog skladitenja, osim u sluaju ako PDV treba obraunati zbog moguih nepravilnosti u skladitenju.

Prema tome, uslovi za poresko osloboenje su propisani lanovima 29 i 30 Zakona, te ako se radi o proizvodima za koje se carinski postupak sprovodi na nain definisan u ovim odredbama, onda se olsloboenje moe primijeniti i na promet usluga povezanih sa prometom tih proizvoda.

11. Da li pravno lice ima obavezu obraunavanja i plaanja poreza na dodatu vrijednost u sluaju da fizikom licu proda svoje osnovno sredstvo teretno motorno vozilo koje je nabavljeno 2001. godine?Kada se radi o prometu upotrebljavanih motornih vozila, nakon brisanja lana 41. Zakona o porezu na dodatu vrijednost, ukazujemo na mogue u praksi prepoznate situacije, od kojih zavisi poreski tretman tog prometa, odnosno da li isti podlijee oporezivanju porezom na dodatu vrijednost ili porezom na promet upotrebljavanih motornih vozila.

Jedna situacija je kada prodavac upotrebljavanih putnikih vozila, pravno lice ili preduzetnik, u cilju dalje prodaje, nabavlja takva vozila iz inostranstva. S obzirom da se pri uvozu plaa PDV, prodavac, pod pretpostavkom da je registrovani PDV obveznik, ima pravo na odbitak ulaznog PDV-a i prilikom prodaje istih duan je da obrauna i na fakturi iskae PDV.

Druga situacija je kada se vri unutranji promet upotrebljavanih putnikih vozila, kada prodavac, u svrhu dalje prodaje, od fizikih lica, ili pak pravnih lica koja nijesu imala pravo na odbitak ulaznog PDV-a pri nabavci tih vozila, a nabavlja vozila koja su ve registrovana u Crnoj Gori, nema pravo na odbitak ulaznog PDV-a, pa se shodno lanu 4. stav 4. Zakona o porezu na dodatu vrijednost (Sl. list RCG, broj 65/01 ... 04/06 i Sl. list Crne Gore, broj 16/07), ne smatra prometom koji podlijee oporezivanju po ovom Zakonu. Takav promet podlijee obavezi obrauna poreza na promet upotrebljavanih motornih vozila, u skladu sa lanom 4. i lanom 5. Zakona o porezu na promet upotrebljavanih motornih vozila, plovnih objekata, vazduhoplova i letilica ("Sl. list RCG", br. 55/03 od 01.10.2003.), po stopi od 5%, na osnovicu koju ini trina vrijednost u trenutku nastanka poreske obaveze. Poreski obveznik poreza je kupac, odnosno sticalac upotrebljavanih putnikih i ostalih motornih vozila.

Poreska obaveza nastaje u trenutku kupovine ili sticanja upotrebljavanih motornih vozila, plovnih objekata, vazduhoplova i letilica. Nastanak poreske obaveze poreski obveznik mora prijaviti nadlenom poreskom organu prema svom sjeditu ili prebivalitu u roku od 15 dana od dana kupovine ili sticanja.

Navedeni porez se plaa u roku od 15 dana od dana nastanka poreske obaveze, a obraunava ga i naplauje nadleni poreski organ prema sjeditu ili prebivalitu poreskog obveznika. Dokaz o plaenom porezu je uslov da se moe izvriti registracija upotrebljavanih motornih vozila, plovnih objekata i letilica.

Kada se radi o prometu upotrebljavanih teretnih vozila, ako je pri nabavci takvog vozila u skladu sa odredbama Zakona o PDV postojalo pravo na odbitak ulaznog poreza, tada postoji obaveza prodavca da obrauna i na fakturi iskae PDV. Ukoliko nije postojalo pravo na odbitak PDV-a, kao to je u vaem sluaju, jer je teretno motorno vozilo nabavljeno prije stupanja na snagu Zakona o porezu na dodatu vrijednost, onda takav promet podlijee oporezivanju porezom na promet upotrebljavanih motornih vozila, a poreski obveznik poreza je kupac, odnosno sticalac upotrebljavanog teretnog motornog vozila.

Poreska osnovica poreza na promet upotrebljavanih teretnih i ostalih motornih vozila, plovnih objekata, vazduhoplova i letilica je trina vrijednost u trenutku nastanka poreske obaveze.

Trina vrijednost se utvruje na osnovu isprava o sticanju. Nadleni poreski organ provjerava trinu vrijednost iskazanu u ispravama o sticanju, pa ako utvrdi da ona nije realno iskazana, poresku osnovicu utvruje po propisanoj proceduri na osnovu procjene.

12. Kakav je poreski status nabavke softwera za firmu koja obavlja djelatnost ivotnog osiguranja a koja nije PDV obveznik obzirom da je osiguranje osloboeno obaveze plaanja poreza na dodatu vrijednost, ukazujemo na sljedee:

Saglasno lanu 27 stav 1 taka 1 Zakona o porezu na dodatu vrijednost ( Sl. list RC, br.65/01 ... 4/06 i Sl. list Crne Gore, br 16/07), plaanja PDV su osloboene usluge osiguranja i reosiguranja, ukljuujui usluge koje obavljaju posrednici i agenti u osaiguranju.

lanom 37 Zakona o PDV propisani su uslovi za odbijanje ulaznog PDV, tako da poreski obveznik moe, prilikom obraunavanja svoje poreske obaveze, odbiti PDV koji je duan da plati ili je platio prilikom nabavke proizvoda, odnosno usluga od drugog poreskog obveznika, prilikom uvoza proizvoda i kao primalac (korisnik) usluge (u daljem tekstu: ulazni PDV), ako je te proizvode, odnosno usluge upotrijebio (iskoristio) ili e ih iskoristiti u svrhe obavljanja djelatnosti za koje se plaa PDV.Iz vaeg dopisa zakljuujemo da privredno drutvo Merkur Osiguranje obavlja iskljuivo djelatnost koja je vaeom zakonskom regulativom osloboena plaanja PDV, te da ima u planu da iz inostranstva nabavi opremu koju e koristiti za obavljanje te djelatnosti.

Na osnovu navedenog miljenja smo da lice, bez razlike je li registrovano za PDV ili nije, a koje obavlja djelatnost koja je osloboena od plaanja poreza na dodatu vrijednost, duno je da prilikom uvoza proizvoda plati PDV kao uvoznu dabinu na nain predvien carinskim propisima i nema pravo na korienja odbitka ulaznog PDV. 13. Da li domaa firma koja radi reklamni spot za potrebe strane marketinke agencije, a koji spot e biti emitovan na Crnogorskim televizijama, treba na raunu da iskae porez na dodatu vrijednost?

Mjestom izvrenog prometa usluga, shodno l. 17 stav 1 Zakona o porezu na dodatu vrijednost (Sl. list RCG br.65/01,... Sl. list CG br. 16/07), smatra se mjesto u kome poreski obveznik, koji prua oporezive usluge, ima svoje sjedite ili poslovnu jedinicu iz koje obavlja usluge ili stalno, odnosno uobiajeno prebivalite, ako nema sjedite ili poslovnu jedinicu.

Izuzetno od stava 1 l 17 Zakona, mjestom izvrenog prometa odredjenih usluga, medju kojima su i usluge ekonomske propagande, shodno stavu 3 navedenog lana, kao i usluge posredovanja u vezi sa uslugama iz take 1 do 9 stava 3, smatra se mjesto sjedita primaoca usluge. Ako se usluge obavljaju u poslovnoj jedinici, mjestom izvrenog prometa smatra se mjesto poslovne jedinice.

Kod usluga posredovanja, osim usluga iz stava 2 taka 1 i stava 3 taka 10 ovog lana, mjestom izvrenog prometa usluga smatra se mjesto isporuke proizvoda, odnosno usluga za koje je izvreno posredovanje.

Dakle, na osnovu navedenog slijedi da ukoliko firma iz Crne Gore usluge ekonomske propagande prua korisnicima, odnosno licima koja imaju sjedite van Crne Gore, ista nema obavezu obraunavanja i plaanja PDV-a.

Medjutim, ukoliko se te usluge vre licima kojima je sjedite van Crne Gore, a u Crnoj Gori imaju registrovanu poslovnu jedinicu i u istoj se obavljaju predmetne usluge, onda je poslovna jedinica obveznik plaanja PDV-a, to znai da je bitno utvrditi stvarnog primaoca usluge i njegovo sjedite odnosno prebivalite.

Napominjemo da se pod pojmom ekonomske propagande podrazumijeva veliki spektar usluga koje su u vezi sa prometom proizvoda. Medjutim, nae je miljenje, a na to ukazuje i sudska praksa da se, u svrhu oporezivanja, pod uslugama ekonomske propagande podrazumijevaju poslovi saoptavanja prodajnih poruka o svojstvima, kvalitetu i nainu korienja proizvoda.

S toga, usluge koje ste opisali kao izrada reklamnog spota koji e kasnije biti emitovan na CG televizijama, po naem miljenju ne spadaju u usluge koje bi se, u smislu l. 17 stav 3 Zakona o porezu na dodatu vrijednost, oporezovale prema mjestu primaoca usluge, te smatramo da ste prilikom pruanja i fakturisanja istih duni da obraunate PDV, bez obzira to ih obavljate za lica koja imaju sjedite u inostranstvu.

Iz dopisa se moe zakljuiti da nije rije o posredovaju u prometu usluga, ve o prometu usluga izmedju dvije firme sa sjeditem u Crnoj Gori s jedne i firme sa sjeditem u Crnoj Gori i firme iz BiH s druge strane, pri emu se za svaki promet mora obraunati i fakturisati PDV.

Povraaj PDV poreskim obveznicima koji nemaju sjedite u Crnoj Gori propisan je l. 51 Zakona o PDV-u. Stavom 1 ovog lana je precizirano da poreski obveznik koji nema sjedite u Crnoj Gori ima pravo na povraaj ulaznog PDV-a koji mu je zaraunat na osnovu obavljenog prometa proizvoda, odnosno usluga od strane poreskih obveznika u Crnoj Gori ili mu je zaraunat prilikom uvoza proizvoda u Crnu Goru, pod uslovom i na nain utvrdjen ovim zakonom.

Procedura povraaja je propisana lanom 110, 111, 112, 113 i 114 Pravilnika o primjeni Zakona porezu na dodatu vrijednost (Sl. list RCG, broj 65/02 ... 16/06 i Sl. list Crne Gore, broj 64/08), a obavezni obrasci su sastavni dio navedenog Pravilnika.14. Da li obveznik PDV-a, PDV iskazan u carinskoj deklaraciji, moe prikazati kao ulazni u PDV prijavi za period kada je nastao carinski dug, ili to pravo moe ostvariti tek u onom mjesecu kada plati carinski dug, ukazujemo na sljedee: lanom 37 stav 1 Zakona o porezu na dodatu vrijednost ( Sl. list RCG br.65/01 ... 4/06 i Sl. list CG br. 16/07), propisano je da poreski obveznik moe, prilikom obraunavanja svoje poreske obaveze, odbiti PDV koji je duan da plati ili je platio prilikom nabavke proizvoda, odnosno usluga od drugog poreskog obveznika, prilikom uvoza proizvoda i kao primalac (korisnik) usluge (u daljem tekstu: ulazni PDV), ako je te proizvode, odnosno usluge upotrijebio (iskoristio) ili e ih iskoristiti u svrhe obavljanja djelatnosti za koje se plaa PDV.

Uslovi za odbijanje ulaznog PDV-a su propisani istim lanom a ulazni PDV se moe odbiti samo ako je iskazan u raunu kao osnovnom dokumentu u kojem se obraunava porez, na nain propisan lanom 32 Zakona, odnosno ako je iskazan u carinskim deklaracijama, a odbijanje se vri u poreskom periodu u kojem je poreski obveznik primio raun za njemu izvreni promet proizvoda i usluga, odnosno carinsku deklaraciju.Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dodatu vrijednost (Sl. list RCG br. 65/02 79/05, 16/06 i Sl. list Crne Gore, broj 64/08) u lanu 93, pretporez je definisan kao iznos poreza na dodatu vrijednost koji je, u skladu sa lanom 32 Zakona, posebno iskazan na raunima za isporuene (nabavljene) proizvode i usluge koje su poreskom obvezniku izvrili drugi poreski obveznici.

lanom 94 stav 1 Pravilnika propisani su uslovi za ostvarivanje prava na odbitak PDV-a, koji moraju biti kumulativno ispunjeni, i to za poreske obveznike koji obavljaju oporezive isporuke proizvoda i usluga i isporuke za koje je Zakonom priznato pravo na odbitak pretporeza.

Shodno tome, stavom 4 istog lana propisano je da se, pravo na odbitak pretporeza za uvezene proizvode priznaje ako poreski obveznik iz stava 1 lana 94 raspoplae sa carinskom deklaracijom za putanje robe u slobodan promet ili postupak privremenog uvoza robe sa djeliminim osloboenjem plaanja carine, odnosno sa rjeenjem carinskog organa u kome je obraunat PDV. Navedeno podrazumijeva pravo na odbitak bez prava na povraaj PDV.

Uredbom o odloenom plaanju carinskog duga (Sl. list Crne Gore, broj 13/10) propisano je da se carinski dug nastao pri uvozu proizvoda odlae i plaa u roku od 30 dana od dana prihvatanja carinske deklaracije, a uvoznik je duan da na ime osiguranja plaanja odloenog carinskog duga obezbijedi bankarsku garanciju, koja odgovara iznosu odloenog carinskog duga.

Na osnovu izloenog slijedi, da je u sistemu PDV-a raun, odnosno carinska deklaracija osnovni dokument u kojem se kupcu obraunava porez za sve obavljene isporuke proizvoda i usluga i dokazuje pravo na odbitak predporeza za nabavljene proizvode i usluge. Meutim, pravo na odbitak pretporeza moe se ostvariti samo ako je oporeziva isporuka i izdavanje rauna izvreno u istom poreskom periodu (istom mjesecu).

15. Da li pravno lice (dio stranog drutva) treba da plati PDV ako za potrebe obavljanja posla angauje firmu iz inostranstva, radi se o uslugama snimanja terena iz vazduha za potrebe premjera katastra koje e obaviti nerezidentni poreski obveznik? Shodno lanu 3 Zakona o porezu na dodatu vrijednost (Sl.list RCG, br. 65/01...04/06 i Sl.list Crne Gore, br. 16/07), predmet oporezivanja PDV je promet proizvoda i promet usluga koje poreski obveznik u okviru obavljanja svoje djelatnosti vri uz naknadu kao i uvoz proizvoda u Crnu Goru.

U lanu 13 navedenog Zakona propisano je da poreski obveznik PDV je svako lice koje na bilo kojem mjestu samostalno obavlja bilo koju poslovnu djelatnost iz stava 2 ovog lana, bez obzira na namjenu ili ishod te djelatnosti. Stavom 2 ovog lana je propisano da se pod djelatnu koju obavlja poreski obveznik podrazumijeva pored ostalog i svaka proizvodna, trgovinska i usluna djelatnost.

U sluaju koji navodite, radi se o uslugama snimanja terena iz vazduha za potrebe premjera katastra koje e obaviti nerezidentni poreski obveznik, te je nesporno da se radi o transakcijama gdje postoji obaveza obraunavanja i plaanja PDV. S obzirom da inostrana firma vri oporezivi promet a da ista nije registrovana kao PDV obveznik u Crnoj Gori, saglasno lanu 12 Zakona o PDV, poreski dunik je primalac usluge i duan je da obrauna i plati PDV po stopi od 17% i da ga u Mjesenoj prijavi za obraun poreza na dodatu vrijednost Obrazac PR PDV 2, iskae na poziciji 18 kao izlazni PDV sa pravom na odbitak pretporeza.

Uslovi za odbijanje ulaznog PDV-a su propisani lanom 37 Zakona, a ulazni PDV se moe odbiti samo ako je iskazan u raunu kao osnovnom dokumentu u kojem se obraunava porez na nain propisan lanom 32 Zakona.

16. Kupili li smo stan u Kotoru koji je bio u izgradnji. Receno nam je da ne moramo platiti porez na nekretninu, medutim kako je doslo vrjeme knjizenja vlasnik zgrade je promjenio misljenje. Mi smo cetvoroclana porodica i to nam je prva nekretnina. ta da radimo?

Shodno lanu 4 Zakona o porezu na dodatu vrijednost(Sl.list RCG, br. 65/0104/06 i Sl.list CG, br. 16/07) prometom proizvoda smatra se i prva prodaja novoizgraenih objekata kojom se kupcu daje svojinsko pravo. Novoizgraenim graevinskim objektima smatraju se graevine sagraene, isporuene ili plaene nakon 31. marta 2003. godine. Odredbom stava 4 pomenutog lana zakona propisano je da se prometom proizvoda, u smislu PDV ne smatra promet zemljita te je iz tog razloga isporuilac novoizgraenih nepokretnosti duan da u ugovoru posebno iskae graevinsku vrijednost objekta ( bez komunalija i pripadajueg zemljita ) koja slui kao osnovica za obraun poreza na dodatu vrijednost po stopi od 17%. Ukoliko je u pitanju druga prodaja, odnosno promet predmetnog stana sticalac ( kupac ) je obveznik plaanja poreza na promet po stopi od 3%, a sve u skladu sa lanom 6 i lanom 9 Zakona o porezu na promet nepokretnosti ( Sl.list RCG, br. 69/03 i Sl. list CG, br. 17/07 ). Prema lanu 10 citiranog zakona porez na promet ne plaaju lica koja stiu stan, radi rjeavanja stambenih potreba, pod uslovom da nemaju stambenu zgradu ili stan u svojini, a najvie do 20 m2 po lanu domainstva.

17. Da li postoje neke olakice u dijelu plaanja poreza kod drutava koja se bave proizvodnjom mlijeka i mlijenih proizvoda?

Prema vaeim poreskim propisima mlijeko i mlijeni proizvodi se oporezuju po snienoj stopi PDV-a od 7%. Na to nas upuuju odredbe lana 24a stav 1 taka 1 Zakona o porezu na dodatu vrijednost (Slubeni list RCG, br. 65/01 ...76/05 i Slubeni list CG, br.16/07) i odredbe lana 2 stav 2 Pravilnika o utvrivanju proizvoda i usluga koje se oporezuju po snienoj stopi PDV (Slubeni list RCG, br.81/05 i 10/06 i Slubeni list CG, br.06/08 i 11/09).

Prema odredbama lana 31 stav 1 i 2 Zakona o porezu na dobit pravnih lica (Slubeni list RCG, 65/01 i 80/04 Slubeni list CG, br.40/08 i 86/09) novoosnovano pravno lice u u privredno nedovoljno razvijenim optinama, koje obavlja proizvodnu djelatnost, osloboa se plaanja poreza na dobit za prve tri godine od poetka obavljanja djelatnosti, na dobit ostvarenu obavljanjem djelatnosti u nedovoljno razvijenoj optini. Takoe, poreski obveznik koji ostvari dobit u novoosnovanoj poslovnoj jedinici, koja obavlja proizvodnu djelatnost u nedovoljno razvijenim optinama, umanjuje se poreza na dobit u trajanju od tri godine srazmjerno ueu tako ostvarene dobiti u ukupnoj dobiti poreskog obveznika.

Prema Pravilniku o korienju poreske olakice po osnovu poreza na dobit pravnih lica u nedovoljno razvijenim optinama ("Sl. list RCG", br. 03/03), nedovoljno razvijenim optinama smatraju se: Andrijevica, Berane, Bijelo Polje, Danilovgrad, Kolain, Mojkovac, Plav, Pljevlja, Pluine, Roaje, avnik i abljak.18. Da li se posrednike usluge koje obavlja domae preduzee, za ino avio kompaniju oporezuju kao prihod po stopi od 0% u skladu sa lanom 25 taka 5 i taka 7 Zakona o porezu na dodatnu vrijednost?

Shodno lanu 25 stav 1 taka 7 Zakona o porezu na dodatu vrijednost (Slubeni list RCG, br. 65/01 ...76/05 i Slubeni list CG, br.16/07) PDV se plaa po stopi od 0% na proizvode i usluge koji se koriste u vezi sa meunarodnim vazdunim i pomorskim saobraajem.

Blii postupak o primjeni ovog lana zakona je propisan lanom 54 stav 13 Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dodatu vrijednost (Slubeni list RCG, br.65/02 ...16/06 i Slubeni list CG, br.64/08) u kojem je propisano da se pod uslugama u vezi sa meunarodnim vazdunim saobraajem smatraju: slijetanje, polijetanje, prihvat i otprema putnika, vazduhoplova i stvari, naplata putnikog servisa, parking vazduhoplova, odleivanje i zatita vazduhoplova od zaleivanja, izguravanje i privlaenje vazduhoplova, hlaenje i grijanje vazduhoplova, ienje vazduhoplova i ostale usluge koje su u direktnoj vezi sa opsluivanjem putnika, vazduhoplova i stvari.

U lanu 25 stav 5 je propisano da se PDV plaa po stopi od 0% na promet usluga koje obavljaju zastupnici ili drugi posrednici izvrene u ime i za raun drugog lica, ako su te usluge dio usluga navedenih u ovom lanu ili usluga izvrenih izvan Crne Gore.

Dakle, prihodi koje vaa firma ostvaruje po osnovu obavljanja djelatnosti navedenih u vaem dopisu, oporezuju se nultom stopom (0%), pod uslovom da posjedujete dokumentaciju iz koje se moe utvrditi da obavljate poslove zastupanja, odnosno posredovanja prilikom pruanja usluga iz lana 25 stav 1 taka 7 Zakona o porezu na dodatu vrijednost.

Naglaavamo i da je bitno pitanje prava i obaveza zastupnika i naruioca posla, te da zastupnik u sutini treba naruiocu posla da fakturie svoju zastupniku proviziju, a da u ovom sluaju aerodromske usluge JP Aerodromi Crne Gore treba da fakturiu prevozniku. Prema tome bitno pitanje je pravni poloaj zastupnika u odnosu na naruioca posla, u ovom sluaju prevoznika, i u odnosu na lice koje stvarno vri usluge, tj. JP Aerodromi Crne Gore. Zavisno od toga moete da se oprijedijelite da li se radi o prometu usluga koje se oporezuju po nultoj stopi.Porez na dohodak fizikih lica

1. Kakav je poreski tretman plaanja akontacija poreza na prihode od imovine i imovinskih prava i prihoda prilikom zakljuenja Ugovora o djelu u sluaju kada je isplatilac predstavnitvo strane NVO koja je registovana u Crnoj Gori"? Zakonom o nevladinim organizacijama (Sl. list RCG, broj 27/99 30/02) i (Sl. list Crne Gore, broj 11/07), ureen je postupak osnivanja, registrovanja, djelovanja, povezivanja i prestanak rada nevladinih organizacija. Nevladine organizacije, u smislu ovog zakona, su nevladina udruenja i nevladine fondacije.

lanom 24. ovog Zakona propisano je da nevladine organizacije stiu imovinu od lanarine, dobrovoljnih priloga, poklona, finansijskih subvencija, ostavine, kamata na uloge, dividendi, zakupnine i na drugi zakonom dozvoljeni nain.

U pogledu ekonomskog statusa propisano je (lan 25), da nevladina organizacija moe obavljati privrednu djelatnost kojom se stie dobit pod uslovom da se cjelokupna ostvarena dobit upotrijebi za ostvarivanje ciljeva zbog kojih je osnovana i na teritoriji Crne Gore.Kako navodite u dopisu radi se predstavnitvu strane NVO koja je registovana u Crnoj Gori u skladu sa Zakonom o NVO, to znai da samom registracijom stie svojstvo pravnog lica.NVO u svojstvu pravnog lica duna je da registruje sve poslovne transakcije i vodi njihovu evidenciju u poslovnim knjigama, a raunovodstvena evidencija mora biti zasnovana na vjerodostojnoj raunovodstvenoj dokumentaciji, u skladu sa pravilima urednog knjigovodstva i mora da prikazuje istinito finansijsko stanje i rezultate poslovanja.

S obzirom da se radi o isplatama odnosno plaanju i obustavi akontacija poreza na prihode od imovine i imovinskih prava po osnovu zakljuenja Ugovora o zakupu poslovnih prostorija sa domaim fizikim licima a koje su oporezive u skladu sa lanom 34 i 49a Zakona o porezu na dohodak fizikih lica (Sl. list RCG, br. 65/01 ..i Sl list CG br.86/09), te da NVO nijesu svrstane u lica koja su izuzeta od oporezivanja (lan 6), NVO je u obavezi da na ovako isplaene prihode obrauna i obustavi porez na dohodak fizikih lica.Takoe kada je u pitanju isplata prihoda ostvarena od samostalne djelatnosti a po osnovu zakljuenog Ugovora o djelu sa domaim fizikim licima postoji obaveza isplatioca da obrauna i uplati porez na dohodak fizikih lica u skladu sa lanom 43 Zakona o porezu na dohodak fizikih lica.

2. Kako se vri obraun i plaanje i na kojim se obrascima podnosi naknada lanovima Upravnog odbora zaposlenima u toj ustanovi, i da li se razlikuje od plaanja lanovima Upravnog odbora koji nijesu zaposleni u toj ustanovi i za koje se podnosi IPPO-1?

Shodno lanu 14 stav 3 taka 6 Zakona o porezu na dohodak fizikih lica (Sl.list RCG, br. 65/0178/06 i Sl.list CG, br. 86/09) linim primanjima se, izmeu ostalog, smatraju i primanja lanova upravnih odbora, skuptina, nadzornih odbora i drugih njima slinih tijela u pravnom licu. Imajui u vidu navedenu zakonsku odredbu zakljuujemo da ste u obavezi da obraunate i platite porez na iznos naknade isplaene lanovima pomenutih radnih tijela. Porez na lina primanja obraunava i uplauje poslodavac, odnosno isplatilac tih primanja po stopi od 9% na osnovicu koju ini iznos bruto linih primanja ostvarenih u odreenom obraunskom periodu, kako je i propisano lanom 46 pomenutog zakona. Poslodavac, odnosno isplatilac linih primanja obraunava i uplauje prirez na porez po stopi utvrenoj odlukom jedinice lokalne samouprave. Takoe ste u obavezi da obraunate i platite doprinose za obavezno socijalno osiguranje i na teret zaposlenog i na teret poslodavca, jer se isplata naknade lanovima upravnog odbora zaposlenima u tom istom pravnom licu uraunava u zaradu. Naime, lanom 4 stav 1 taka 25 Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje ( Sl.list CG, br. 13/07, 79/08 i 86/09 ) propisano je da zarada obuhvata, izmeu ostalog, i druga lina primanja koja podlijeu plaanju poreza na dohodak fizikih lica. Dakle, ukoliko je lan borda direktora zaposlen u tom istom pravnom licu onda se njegova ukupna primanja kumuliraju i na tu zaradu se vri obraun poreza i doprinosa kao i za sve ostale zaposlene . Tako ostvarena zarada iskazuje se u izvjetaju OPD- 1.Porez na dobit

1. Firma iz Podgorice je dobila fakturu od svoje maticne firme iz Beograda, za konsultantske usluge na implementaciji racunovodstvenog programa. Da li je potrebno obracunati porez po odbitku?

lanom 29 stav 1 taka 2 Zakona o porezu na dobit pravnih lica ( Sl.list RCG, br. 65/01, 12/02 i 80/04 i Sl.list CG, br. 40/08 i 86/09 ) propisano je da je obveznik poreza na dobit duan da obrauna, obustavi i uplati porez po odbitku na prihode isplaene nerezidentnom pravnom licu po osnovu pruenih konsalting usluga. Prema stavu 2 citirane odredbe porez po odbitku plaa se po stopi od 9% na osnovicu koju ini iznos bruto prihoda. Pravilnik o obliku i sadrini izvjetaja o obraunatom i plaenom porezu po odbitku na prihode koje ostvari nerezidentno pravno lice ( Sl.list CG, br. 09/09 ) u lanu 2 odreuje da se citirani Izvjetaj podnosi podrunom poreskom organu na Obrascu IOPPO. Ovaj izvjetaj se podnosi do kraja tekue godine za prethodnu godinu.

Razno

1. Miljenje u vezi mogunosti prodaje eko-dizel goriva kao dizela D-2. U aktu navodite da vaa kompanija pripremajui se za stupanje na snagu Uredbe o graninim vrijednostima sadraja zagaujuih materija u tenim gorivima naftnog porijekla koja e se primjenjivati od 01.01.2011.godine, planira prodavati eko-dizel gorivo kao dizel-D-2, pri tom nudei bolji kvalitetet po istoj cijeni, za period do stupanja Uredbe.lanom 51 stav 2 Zakona o akcizama (Sl list RCG br.65/01 i Sl list CG br.50/09) propisana je vrsta mineralnih ulja koja se odreuje u zavisnosti od klasifikacije tih prooizvoda iz carinske tarife, odnosno u odnosu na karakteristike pojedinih proizvoda.Takoe lanom 55 Zakona je propisano da se mineralna ulja posebno oznaavaju zavisno od vrste odnosno bitumenozne supstance . Dakle, na osnovu citiranih odredbi Zakona s obzirom da vaa kompanija nabavlja eko-dizel na koga je obraunata akciza u skladu sa klasifikacijom iz carinske tarife te da je na carinskim dekleracijama, kao i na fakturama vaih dobavljaa jasno naznaeno da se radi o eko-dizelu, miljenja smo da nije mogue takvo gorivo na benzinskim stanicama prodavati kao dizel D-2 iako se radi o boljem kvalitetu goriva a po istoj cijeni koja trenutno vai za dizel gorivo.

2. Na koji nain se vrilo obiljeavanje robe (cigareta) kontrolnim akciznim markicama namijenjenim prodaji u slobodnim carinskim prodavnicama za period 2006 2007 godina?

Za period 01.01.2006.godine do 31.12.2007.godine u primjeni je bio Zakon o akcizama (Sl list RCG br.76/05) koji je lanom 32 propisivao da se akciza ne plaa za akcizne proizvode koji se iz akciznog skladita otpremaju u slobodne carinske prodavnice otvorene na meunarodnim graninim prelazima na kojima je obezbijeena carinska i pasoka kontrola, radi prodaje putnicima u skladu sa carinskim propisima, a to je i sada vaea odredba.

Izgled i sadraj kontrolne akcizne markice, nain obiljeavanja duvanskih proizvoda tim markicama, nain voenja evidencija o unitenim, izdatim, oteenim neiskorienim, akciznim markicama je bio ureen Uredbom o obiljeavanju duvanskih proizvoda i alkoholnih pia kontrolnim akciznim markicama (Sl list RCG br..82/05). Predmetnom Uredbom je bilo propisano da akcizna markica za obiljeavanje duvanskih proizvoda sadri pored slovne oznake i rijei ,,for export only,, za duvanske proizvode koji se otpremaju radi prodaje u slobodnim carinskim prodavnicama. Akcizna markica je bila pravougaonog oblika veliine 45 x19mm i tampala se u zelenoj boji. Takoe tada vaeom Uredbom je bilo propisano da se oteene akcizne markice vraaju kvartalno Poreskoj upravi koje unitava Ministarstvo finansija na predlog Poreske uprave a preko komisije koju obrazuje Ministar finansija Rjeenjem Ministarstva finansija br.04-5984/1 od 13.08.2006.godine imenovana je Komisija koja je sa radom poela 09.09.2006.godine.

Zakonom o izmjenama i dopunama carinskog zakona (Sl list CG br.21/08) dolo je do izmjena vezano za otvaranje slobodnih carinskih prodavnica (SCP) tako da je lanom 22 propisano da se SCP mogu otvarati na aerodromima i lukama otvorenim za meunaodnii saobraaj, na kojima je organizovana pasoka i carinska kontrola, za prodaju robe putnicima koji odlaze u inostranstvo i putnicima u tranzitu preko carinskog podruja Crne Gore.

Uredbom o obiljeavanju duvanskih proizvoda i alkoholnih pia kontrolnim akciznim markicama (Sl list RCG br..82/05 i Sl list CG br.22/09) lanom 4 je propisano da veliina posebne akcizne markice za obiljeavanje cigareta, koje se otpremaju radi prodaje u slobodnim carinskim prodavnicama , iznosi 50 x 25mm. Posebna akcizna markica za obiljeavanje cigareta , koje se otpremaju radi prodaje u SCP, lijepi se u desnom gornjem uglu na box-u (,,teka,,) cigareta.

S obzirom da se radi o kontrolnim akciznim markicama kojima su obiljeavani duvanski proizvodi koji su bili otpremani radi prodaje u SCP, te da su takvi proizvodi osloboeni plaanja akcize i da je dolo do izmjene izgleda odnosno veliine akcizne markice koja je sada u upotrebi za robu koja se prodaje u SCP, miljenja smo da poreski obveznik usled eventualnog nevrenja povraaja neiskorienih markica nije mogao otetiti Budet Crne Gore , iz razloga to pomenute akcizne markice nijesu fiskalnog karaktera, odnosno ne stvaraju obavezu za obraun i plaanje akcize..

Carinskim zakonom i Uredbom o slobodnim carinskim prodavnicama (Sl list CG br.50/09,08/10) je propisan postupak i uslovi za otvaranje SCP, nain sprovoenja mjera carinskog nadzora nad robom smjetenom u SCP, nain voenja evidencije o toj robi, te da carinska prodavnica ima status carinskog skladita, inspekcijski nadzor poslovanja SCP vri Uprava carina Crne Gore.

Poreska uprava je u skladu sa lanom 20 Uredbe o obiljeavanju duvanskih proizvoda i alkoholnih pia kontrolnim akciznim markicama (Sl list RCG br..82/05 i Sl list CG br.22/09) vodila evidenciju o izdatim odnosno oteenim i unitenim akciznim markicama za predmetni period.

3. Kakav je tretman crkvenih organizacijeCrne Gore sa aspekta poreskih zakona?

Saglasno Zakonu o pravnom poloaju vjerskih zajednica (Sl. list SRCG, broj 9/77 39/89 i Sl. list RCG, broj 27/94 i 36/03), vjerske zajednice imaju svojstvo graansko-pravnog lica i njihova djelatnost mora biti u skladu sa Ustavom i zakonom.

Zakonom o porezu na dobit pravnih lica ("Sl. list RCG", br. 65/01, 12/02, 80/04, "Sl. list Crne Gore", br. 40/08, 86/09) definisano je da je poreski obveznik poreza na dobit rezidentno, odnosno nerezidentno pravno lice koje obavlja djelatnost radi sticanja dobiti. U lanu 6 istog Zakona propisana su poreska izuzea tako da porez na dobit ne plaaju: dravni organi, organi dravne uprave, organi lokalne uprave, javni fondovi, javne ustanove, turistike organizacije, sportski klubovi, sportska drutva i savezi, vjerske zajednice, umjetnika udruenja, politike stranke, komore, sindikati i nevladine organizacije, ako su u skladu sa posebnim zakonom osnovane za obavljanje nedobitne djelatnosti.

Izuzetno, ako lica iz stava 1 ovog lana obavljaju dobitnu djelatnost, ta lica su obveznici poreza na dobit za tu djelatnost.

Zakonom o porezu na dodatu vrijednost ("Sl. list RCG", br. 65/0104/06 i Sl. list Crne Gore, broj 16/07), u lanu 13 propisano je da je poreski obveznik svako lice koje na bilo kojem mjestu samostalno obavlja bilo koju poslovnu djelatnost, izmeu osatalih i trgovinsku i uslunu, u svrhe trajnog ostvarivanja prihoda. Takoe u lanu 55 istog Zakona, poreski obveznik je duan da obavijesti poreski organ o poetku, izmjeni i prestanku obavljanja djelatnosti za koju je obavezan da obraunava i plaa PDV.

Izuzetno od lana 13 stav 1 Zakona o porezu na dodatu vrijednost, lice koja za posljednjih 12 mjeseci ostvari promet proizvoda, odnosno usluga u vrijednosti koja ne prelazi, odnosno nije vjerovatno da e prei iznos od 18.000,00, u smislu ovog zakona nije poreski obveznik.

Napominjemo da poreski obveznik ima obavezu da prijavi prihod iznad 18.000, s obzirom da se stiu uslovi za obaveznu PDV registraciju. Praktino, od registracije za PDV, obveznik je duan da vodi poslovne knjige na nain propisan poreskim propisima.

lanom 53 istog Zakona, kao i lanovima 120-126 Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dodatu vrijednost (Sl. list RCG, broj 65/02 16/06 i Sl. list Crne Gore, broj 64/08), propisano je koje je podatke poreski obveznik duan da obezbijedi radi pravilnog i pravovremenog obraunavanje i plaanje PDV, odnosno propisana je poslovna evidencija i nain voenja iste.

U lanu 31 Zakona o porezu na dodatu vrijednost propisana je obaveza poreskog obveznika da za svaki izvreni promet proizvoda, ili usluga kupcu izda raun, a ukoliko taj promet proizvoda odnosno usluga naplauje u gotovini obavezan je taj promet iskazati preko poreske registar kase.

Uredbom o upotrebi poreske registar kase i nainu evidentiranja prometa i usluga preko te kase ( Sl. list CGbr. 27/08, 40/08), blie je uredjen pojam i upotreba poreske registar kase i nain evidentiranja prometa, odnosno usluga koji se naplauju u gotovom preko te kase. Dakle, za evidentiranje prometa moe se koristiti uredjaj sa fiskalnom memorijom, koji ispunjava tehnike uslove u skladu sa navedenom Uredbom ( fiskalna kasa, fiskalni tampa itd).lanom 32 Zakona propisani su podaci koje mora sadrati raun. Stav 4 ovog lana precizira da je poreski obveznik duan kupcu proizvoda, odnosno naruiocu usluga izdati raun, bez obzira da li je to kupac, odnosno naruilac zahtijevao. Dakle, naplatu gotovinskih rauna za pruene usluge i njihovo evidentiranje preko poreske registar kase mora se vriti u skladu sa gore navedenim propisima , te je i crkvena organizacija koja naplauje svoje proizvode i usluge u gotovini, u obavezi da organizuje naplatu u svojim poslovnicama na zakonom propisan nain.

Na osnovu vaeg dopisa, pruanje usluga hrane i pia na nain kako ste opisali, ne moe imati tretman usluga neposredno povezanim sa vjerskim uslugama koje vre vjerske zajednice za zadovoljenje potreba vjernika u skladu sa propisima koji se odnose na te zajednice. Stoga, vjerske zajednice kao graansko-pravna lica, za svrhe oporezivanja su dune da za obavljanje dobitne djelatnosti primjenjuju poreske i druge propise na nain kako je naprijed navedeno.Svi poreski obveznici, u ovom sluaju i vjerke zajednice, u pogledu izvravanja svojih poreskih obaveza podlijeu kontroli. Nadzor nad radom poreskih obveznika vri Poreska uprava u skladu sa poreskim zakonima, internim procedurama, a na osnovu Godinjeg plana i programa rada.

5. Da li se dravnim obveznicama, koje posjeduje neko fiziko lice, moe platiti poreska obaveza za neku firmu i kako se to adekvatno sa poreskog stanovita sprovodi?

Shodno lanu 25 stav 5 Zakona o povraaju oduzetih imovinskih prava i obeteenju (Sl. list RCG, br.21/04 60/07 i Sl. list Crne Gore, br.12/07), propisano je da obveznice, emitovane u skladu sa lanom 22 stav 1 alineja 2 ovog zakona, mogu se koristiti za kupovinu akcija, udjela i druge imovine Republike Crne Gore i dravnih fondova za koje Vlada odredi da se mogu kupovati obveznicama Fonda za obeteenje, kao i za isplatu poreskih obaveza (prihod Republike) bivih vlasnika, odnosno njihovih nasljednika (iskljueni su svi drugi sticaoci obveznica od ovog prava). Odredbe lana 18 stav 1 taka 3 Zakona o regulisanju obaveza i potraivanja po osnovu ino duga i devizne tednje graana (Sl. List RCG br.55/03, 11/04), propisuju da se obveznice emitovane od strane Republike i nastale konverzijom devizne tednje mogu koristiti prije roka dospjea za isplatu poreskih obaveza obveznicama koje, u skladu sa lanom 15 ovog zakona, dospijevaju za naplatu u godini na koju se odnose poreske obaveze.Navedenim zakonom u lanu 16. stav 1 propisano je da e Vlada radi regulisanja obaveza po osnovu devizne tednje emitovati obveznice. Stavom 4. navedenog lana propisano je da obveznice glase na ime, prenosive su i ne podlijeu porezu na imovinu i kapitalnu dobit.

Odredbama lana 14 Uredbe o konverziji devizne tednje graana u obveznice (Sl. list. RCG 42/04, 70/04, 56/06), propisano je da se obveznice mogu koristiti i za plaanje svih dospjelih poreskih obaveza koji pripadaju Budetu Republike, utvrenih u skladu sa zakonom. lanom 7 propisano je da se obveznicama vri slobodan promet na tritu, na nain utvren zakonom kojim se ureuju hartije od vrijednosti.

Prema tome, imalac obveznice moe platiti obveznicama samo svoje dospjele poreske obaveze. Kompanija moe plaati svoje poreske obaveze samo ako je dola u posjed obveznica putem njihove kupovine na tritu hartija od vrijednosti.Poreska uprava vodi evidenciju o obveznicama iskorienim za plaanje i iste se ponitavaju kada se iskoriste za plaanje poreskih obaveza.

to se tie samog postupka u vezi korienja obveznica za plaanje dospjelih poreskih obaveza potrebno je da se od strane poreskog obveznika podnese zahtjev nadlenoj podrunoj jedinici Poreske uprave o regulisanju poreske obaveze preko obveznica nastalih konverzijom stare devizne tednje. Poreskom obvezniku e se nakon podnijetog zahtjeva izdati u pisanoj formi dokaz o vrsti i visini dugovnog poreza, a koji predstavlja prihod Republike.

Nakon toga poreski dunik koji posjeduje obveznice sa navedenim dokazom- potvrdom treba da se obrati Centralnoj depozitarnoj agenciji.

Centralna depozitarna agencija e na zahtjev imaoca obveznica izvriti transfer istih ( sa imaoca obveznica na prihod porez Budeta Republike).

Centralna depozitarna agencija o izvrenom transferu obveznica sainjava izvjetaj koji dostavlja Poreskoj upravi i isti slui kao dokument za knjienje u raunovodstvo prihoda.

PAGE 26