SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKUODJEL ZA KULTUROOGIJU U OSIJEKU

PREDDIPLOMSKI STUDIJ- kulturalni menadžmentOSIJEK

SEMINARSKI RAD IZ KOLEGIJA POREZNA POLITIKA

POREZ NA DOHODAK

Studentice:

Matea BašićAndrea Kovačević

Mentor:

Prof. dr. sc. Branimir MarkovićDoc. dr. sc. Ivana Bestvina Bukvić

Asistent:Marija Mihaljević

Osijek, 26. svibnja 2015.

SADRŽAJ

1. UVOD........................................................................................................3

2. UGOVOR O RADU.................................................................................4

3. POREZ NA DOHODAK........................................................................5

3.1. Obilježja poreza na dohodak..................................................................................6

3.2. Rezident i nerezident..............................................................................................6

4. IZVORI DOHODKA..........................................................................7

4.1. Dohodak od nesamostalnog rada...........................................................................7

4.2. Dohodak od samostalnog rada...............................................................................7

4.3. Dohodak od imovine i imovinskih prava...............................................................7

4.4. Dohodak od kapitala..............................................................................................8

4.5. Dohodak od osiguranja..........................................................................................8

5. PLAĆE................................................................................................9

5.1. Bruto plaće i doprinosi iz plaća............................................................................10

5.2. Doprinosi na plaću i naknada plaće na teret poslodavca......................................12

5.3. Obračun i knjiženje plaća.....................................................................................13

5.4. Porezna kartica.....................................................................................................16

6. NAKNADE, POTPORE I NAGRADE..................................................17

7. KAZNENE ODREDBE..........................................................................20

8. ZAKLJUČAK..........................................................................................21

9. LITERATURA………………………………………………………….22

2

1. UVOD

Općenito, porezi (engl. tax) su obvezna davanja koja bez izravne i trenutačne protuusluge

država uzima od osoba i poduzeća da bi pomoću prikupljenog novca financirala javne

rashode. Drugim riječima, svaka osoba mora plaćati dio svojih prihoda državi kako bi ona za

uzvrat osigurala javne usluge kao što su obrazovanje, zdravstvena zaštita, javna sigurnost,

briga za starije i siromašne članove društva i sl. U toj definiciji važne su dvije stvari: porezi su

obvezna davanja i za plaćene poreze nema trenutačne izravne protuusluge.

Dakle, seminar na jednostavan način objašnjava tko je sve obveznik poreza, tj. termine

rezidenta i nerezidenta, primjenu važećih propisa o porezu i doprinosa na plaće, te izvore

dohodka i obračun plaće.

3

2. UGOVOR O RADU

Radni odnos zasniva se ugovorom o radu u pravilu na neodređeno vrijeme. Radni

odnos može se iznimno zasnovati ugovorom o radu na određeno vrijeme čiji je prestanak

unaprijed utvrđen objektivnim razlozima koji su opravdani rokom, izvršenjem određenog

posla ili nastupanjem određenog događaja. Ako poslodavac s radnikom sklopi ugovor za

obavljanje posla koji s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca ima obilježja posla

za koji se zasniva radni odnos, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu, osim ako

poslodavac ne dokaže suprotno. Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku, a ako nije

sklopljen u pisanom obliku prije početka rada poslodavac mora uručiti radniku pisanu potvrdu

o sklopljenom ugovoru. U protivnom smatra se da je poslodavac s radnikom sklopio ugovor o

radu na neodređeno vrijeme, osim ako u roku od godine dana poslodavac ne dokaže suprotno.

Prilikom zaključivanja ugovora o radu, podrazumijeva se i poznavanje i primjena

važećih propisa o porezu i doprinosima na plaće. Bez obzira na način i uvjete ugovaranja

plaće(u bruto ili neto iznosu), ovi propisi uređuju tko se sve smatra obveznikom

obračunavanja i plaćanja propisanog poreza i doprinosa, u kojem iznosu, po kojim stopama i

na koju osnovicu. Obračun i isplate plaća i naknada plaća za poslodavce uvijek

podrazumijeva i obvezu obračunavanja i plaćanja poreza na plaću, kao i doprinosa za

socijalno osiguranje radnika(doprinosi za mirovinsko, zdravstveno i osiguranje od

nezaposlenosti).1

1 Prema ”Zakonu o radu” , čl. 14.

4

3. POREZ NA DOHODAK

Dohodak se definira kao razlika primitaka i izdataka nastalih tijekom poreznog

razdoblja, koji se utvrđuju načelom blagajne, tj. tek nakon primljenih uplata odnosno

obavljenih isplata.

Pa je tako porez na dohodak  jedan od suvremenih poreza. Prvi oblik poreza na dohodak

uveden je u 18. St. Kada je William Pitt mlađi uveo cedularni oblik poreza na dohodak jer su

mu trebala sredstva zbog ratovanja Velike Britanije s Francuskom.2

3.1. Obilježja poreza na dohodak

izvor, osnovica i objekt poreza je sam dohodak

u svijetu ne postoji jedinstvena definicija dohotka

oporezuje se neto dohodak

oporezuje se stvarno ostvareni dohodak, a ne pretpostavljeni dohodak

oporezuje se neovisno od svrhe i trošenja dohotka i neovisno od izvora od kojeg je

ostvaren

glavni predstavnik subjektivnog poreza

postojanje raznih poreznih olakšica i oslobođenja

skup porez za državu i poreznu administraciju3

2 http://hr.wikipedia.org/wiki/Porez_na_dohodak (posjeta 24. svibnja 2015.)3 Isto kao 2.

5

3.2. Rezident i nerezident

Porezni obveznik je fizička osoba koja ostvaruje dohodak. Ako više fizičkih osoba

zajednički ostvaruje dohodak, porezni obveznik je svaka fizička osoba zasebno i to za svoj

udio u zajednički ostvarenom dohotku. Porezni obveznik je i nasljednik za sve porezne

obveze koje proizlaze iz dohotka što ga je ostavitelj ostvario do svoje smrti. Nasljednik je

istodobno i porezni obveznik za dohodak koji mu pritječe iz naslijeđenih izvora dohotka.4

Rezident je fizička osoba koja u Republici Hrvatskoj ima prebivalište ili uobičajeno

boravište. Rezident je i fizička osoba koja u Republici Hrvatskoj nema prebivalište ni

uobičajeno boravište, a zaposlen je u državnoj službi Republike Hrvatske i po toj osnovi

prima plaću.5

Nerezident je fizička osoba koja u Republici Hrvatskoj nema ni prebivalište ni uobičajeno

boravište, a u Republici Hrvatskoj ostvaruje dohodak koji se oporezuje prema odredbama

ovoga Zakona.6

4 ‘Narodne novine’ br. 177/04, 73/08, 80/10 , 114/11, 22/12, 144/12, 43/13, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14, 143/14, čl. 2., st. 1, 2, 35 Isto kao 4, čl. 3., st. 1, 26 Isto kao 4, čl. 4.

6

4. IZVORI DOHODKA

4.1. Dohodak od nesamostalnog rada

rad kod poslodavca, određuje se na temelju primitaka u novcu ili naravi i izdataka.

u primitke ulaze: plaća koju poslodavac isplaćuje radnicima u svezi sa sadašnjim,

prijašnjim radom po osnovi prijašnjeg radnog odnosa ili budućim radom po osnovi

sadašnjeg radnog odnosa, potpore i nagrade iznad propisanih iznosa, premija

osiguranja koju plaćaju poslodavci, stipendije i mirovine; primici u naravi smatraju se

korištenje zgrada, povoljnije kamate pri odobravanju kredita, dodjela ili opcijska

kupnja vlastitih dionica po povoljnijim uvjetima i druge pogodnosti

u izdatke ulaze: uplaćeni doprinosi za obvezno osiguranje iz plaće, osobni odbitak,

premije po osnovi životnog osiguranja, dopunskog zdravstvenog i dobrovoljnog

mirovinskog osiguranja.7

4.2. Dohodak od samostalnog rada

dohodak od obrta, poljoprivrede i šumarstva, ostalih slobodnih zanimanja

(pjevač, umjetnik, liječnik)

dohodak se utvrđuje na temelju razlika između poslovnih primitaka i izdataka što su

nastali u istom poreznom razdoblju → dužni su voditi poslovne knjige

Primici i izdaci se utvrđuju prema njihovoj tržišnoj vrijednosti i to prema načelu

blagajne – primici se utvrđuju nakon primljenih uplata, a izdaci nakon obavljenih

isplata.

Obrtnik je dužan najkasnije u roku od 8 dana od početka i prestanka obavljanja

djelatnosti podnijeti prijavu u registar poreznih obveznika u nadležnoj ispostavi

porezne uprave prema svome prebivalištu ili uobičajenom boravištu.

Mjesečni predujam poreza na dohodak određuje Porezna uprava rješenjem. Obrtnik

koji započinje samostalno obavljati djelatnost ne plaća predujmove poreza na dohodak

do podnošenja prve godišnje porezne prijave.

7Prema Zakonu o porezu na dohodak, čl. 13.,14., 15.8Isto kao 7, čl. 17., 18., 19., 20.9Isto kao 7, čl. 27.,28., 29.

7

Poreznu osnovicu poreza na dohodak čini dohodak od obrta umanjen za preneseni

gubitak i osobni odbitak. Porez na dohodak plaća se na poreznu osnovicu po stopama

od 12%, 25% i 40%.

Obrtnik može koristiti razne poticaje i olakšice - poticaje zapošljavanja, državnu

potporu za obrazovanje i izobrazbu, poticaje za istraživanja i razvoj te porezne

olakšice za obavljanje djelatnosti na potpomognutim područjima i području Grada

Vukovara.

Prema odredbama Zakona o porezu na dohodak, mogućnost paušalnog plaćanja poreza

na dohodak propisana je za:

- samostalne djelatnosti obrta

- samostalne djelatnosti poljoprivrede i šumarstva

“Odredbe čl. 44. st. 1. Zakona o porezu na dohodak, propisuju graničnu svotu za

paušalno oporezivanje, prema kojoj porezni obveznik po osnovi obavljanja samostalne

djelatnosti u poreznom razdoblju ne smije ostvariti ukupan godišnji primitak veći od

65% od svote propisane za obvezni ulazak u sustav PDV-a. Kako je prag za ulazak u

sustav PDV-a propisan u visini od 230.000,00 kuna, proizlazi da za paušalno plaćanje

poreza na dohodak ostvareni ukupni godišnji primici od samostalne djelatnosti ne

mogu biti veći od 149.500,00 kuna”8

Primjenom porezne stope od 12% na godišnji paušalni dohodak koji je ujedno i

godišnja porezna osnovica za utvrđivanje godišnjeg paušalnog poreza utvrđuje se

godišnji paušalni porez na dohodak. Mjesečni paušalni porez na dohodak utvrđuje se

na način da se godišnji paušalni porez na dohodak podijeli na dvanaest mjeseci

odnosno na razmjeran broj mjeseci poreznog razdoblja u kojima porezni obveznik

obavlja samostalnu djelatnost.

4.3. Dohodak od imovine i imovinskih prava

Ovim dohotkom se smatra razlika između primitaka po osnovi najamnine, zakupnine,

iznajmljivanja stanova, autorski prava, patenta, licencija.

Pri iznajmljivanju nekretnina i pokretnina porez na dohodak plaća se na iznos

najamnine umanjen za 30% na ime troškova nastalih radi iznamljivanja9

prodaja nekretnine se ne oporezuje ako je prodana tri godine nakon nabave.

8 http://rif.hr/uploads/clanak%20internet%20mahovic.pdf (posjeta 23. svibnja 2015.)9 http://www.ijf.hr/porezni_vodic/3-04/3dohodak.pdf (posjeta 23. svibnja 2015.)

8

imovinska prava (autorska prava na pisana, glazbena, znanstvena i sl. djela, prava na

korištenje prirodnih bogatstava, tehnološke postupke itd.) se oporezuju po stopi

od 25 % + prirez, ali nemaju pravo na osobni odbitak.10

4.4. Dohodak od kapitala

ovim dohotkom smatraju se:

- primici po osnovi dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu na koje se

plaća predujam poreza na dohodak po stopi od 15 % + prirez.

- primici po osnovi udjela u dobiti članova uprave ili zaposlenika koji ostvaruju

dodjelom ili opcijskom kupnjom vlastitih dionica na koje se plaća predujam poreza

na dohodak po odbitku od 15 % + prirez.

- kamate na koje se plaća predujam poreza na dohodak po odbitku po stopi od 35 %

+ prirez; oporezivanju podliježu kamate koje fizičke osobe ostvaruju od drugih

fizičkih i pravnih osoba za dane kredite i zajmove, dok su kamate na štednju

izuzete od oporezivanja

- izuzimanje imovine i korištenje usluga vlasnika/suvlasnika poduzeća za njihove

osobne potrebe na što se plaća predujam poreza na dohodak po odbitku po stopi od

35 % + prirez.11

4.5. Dohodak od osiguranja

premije životnog osiguranja do 1050 kn mjesečno priznaju se kao izdatak pri

utvrđivanju dohotka.

dohotkom od osiguranja se podrazumijeva samo onaj dio koji je prilikom uplata

premija bilo oslobođeno na dohodak → 15 % + prirez.12

10

11 Prema Zakonu o porezu na dohodak, čl. 30.12 Isto kao 11, čl. 31.

9

5. PLAĆE

Visina plaće ovisi o složenosti poslova, ali ne može biti niža od minimalne, odnosno one

koja prema propisima o mirovinskom i zdravstvenom osiguranju služi kao osnovica za

plaćanje doprinosa iz plaće i na plaću. Bez obzira što porez i doprinose uvijek obračunava i

uplaćuje poslodavac, treba imati na umu da iz ugovorene plaće radnik plaća doprinos za

mirovinsko osiguranje:

I. stup – osiguranje temeljem generacijske solidarnosti

II. stup – doprinos na temelju kapitalizirane individualne štednje,

te porez i prirez. Poslodavac može na različite načine ugovoriti visinu plaće zaposlenih s

uključenim porezom i doprinosima ili bez njih, ali će kao njegov trošak uvijek biti iskazane

sve isplate koje izvrši prema toj osnovi(isplate radnicima + uplate svi pratećih obveza).

Tek nakon podmirenja navedenih davanja, radnik može raspolagati sa ostatkom plaće za svoje

privatne potrebe.

Poslodavac ne smije sukladno, Zakonu o radu, isplaćivati plaću za razdoblje duže od mjesec

dana što znači da je on obvezan obračunati i isplatiti plaću najmanje jedanput mjesečno.

Ukoliko ugovorom nije drukčije određeno poslodavac je dužan isplatiti plaću za prethodni

mjesec najkasnije do 15. Dana u idućem mjesecu.13

Zakonom o minimalnoj plaći (čl. 7.) propisan je najniži mjesečni iznos bruto plaće koji

pripada radniku za rad u punom radnom vremenu. Visina te plaće vezana je uz realni rast

BDP-a iz prethodne godine, pa najniža bruto plaća za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca

2015. Godine objavljeno u Narodnim novinama br. 151/14, prema propisanoj metodologiji

izračuna iznosi, 3.029,55 kuna. Minimalna plaća utvrđuje se za puno radno vrijeme koje

prema Zakonu o radu iznosi 40 sati tjedno, dok se najniža plaća za nepuno radno vrijeme

utvrđuje razmjerno minimalnoj plaći za puno radno vrijeme i satima rada na koje je radnik

prijavljen. Neto minimalna plaća u 2015. Godini jednaka je za sve zbog uvećanja osnovnog

osobnog odbitka s 2.200,00 kn na 2.600,00 kn. Iznos neto minimalne plaće je 2.423,64 kn.14

13 http://www.racunovodja.hr (posjeta 23. svibnja 2015.)

14 http://isplate.info/minimalna-placa-bruto-neto.aspx (posjeta 23. svibnja 2015.)

10

5.1. Bruto plaće i doprinosi iz plaća

Bruto plaća se sastoji od:

Neto plaće,

Nadoknada i

Poreza, prireza i doprinosa iz plaća.

Na bruto plaće plaćaju se doprinosi na plaće. Prema osnovnom modelu obračuna plaće od

bruto plaće odbiju se doprinosi iz plaće. Prema trenutno važećim stopama doprinosi iz plaće

obračunavaju se po slijedećim stopama:

Doprinosi iz plaće

Doprinos za mirovinsko osiguranje:- za I stup 15%- za II stup 5%

Ukupno stope doprinosa iz plaće 20%

Izvor: Belak, Vinko, Profesionalno računovodstvo-prema MSFI i hrvatskim poreznim propisima (str. 560.)

Kada se od bruto plaće odbiju doprinosi iz plaće dobije se osnovica za oporezivanje. Prije

oporezivanja od osnovice treba oduzeti osobni odbitak koji za svakog posloprimca iznosi

2.600,00 kn, a uvećava se za svakog uzdržavanog člana obitelji prema posebnoj tablici(npr.:za

jedno dijete uvećava se za 1.300,00, za drugo dijete za daljih 1.820,00 kn, za treće dijete za

daljih 2.600,00 kn itd.) Kada se od osnovice za oporezivanje odbije osobni odbitak koji se ne

oporezuje dobije se porezna osnovica.

11

Tablica 1.

Pregled faktora i svota osobnih odbitaka za 2014. i 2015. godinu

Izvor: http://isplate.info/obracun-place-novi-izracun.aspx (posjeta 23. svibnja 2015.)

12

5.2. Doprinosi na plaću i naknada plaće na teret poslodavca

Obveza poslodavca je na ugovoreni iznos plaće obračunati i isplatiti doprinose na

plaću (doprinos za zdravstveno osiguranje i zapošljavanje) koji nisu predmet ugovaranja.

Doprinosi se obračunavaju u trenutku isplate plaće, a ako se isplata radnicima ne realizira u

tijeku mjeseca, unatoč tome obveza je obračunati i platiti doprinose do posljednjeg dana u

mjesecu, za protekli mjesec i to na punu osnovicu.

Doprinosi na plaću obračunavaju se na bruto svotu plaće prema stopama iz slijedeće

tablice(od 01.01.2005.god.)15:

Doprinosi na plaću

Doprinos za slučaj ozljede i prof. bolesti 0.50%

Doprinos za zadravstveno osiguranje 15,00%

Doprinos za zapošljavanje 1,70%

Doprinosi na plaću 17,20%

Naknada plaće na teret poslodavca

- prvih 42 dana bolovanja

- prvih 7 dana bolovanja u slučaju bolovanja radnika koji je invalid rada

- visina naknade je utvrđena prema kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu ili ugovorom o radu, a ne može biti niža od 70% utvrđene osnovice za naknadu16

- naknada plaće podliježe obvezi obračuna doprinosa iz i na plaću, te poreza i prireza

15 Belak, Vinko, Profesionalno računovodstvo-prema MSFI i hrvatskim poreznim propisima, str. 560., 561.16 Prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju, Nar. Nov., br. 150/08., 94/09., 153/09., 71/10. I 139/10, čl.42

13

5.3. Obračun i knjiženje plaća

Obračun plaće sadrži:

1)podatke o poslodavcu:

za pravnu osobu : tvrtku, sjedište, osobni identifikacijski broj i žiro-račun,

za fizičku osobu : ime i prezime, adresu, OIB i žiro-račun,

2) podatke o radniku:

ime i prezime,

adresu,

OIB,

broj računa i naziv banke, ako se plaća odnosno naknada plaće isplaćuje putem banke,

3) razdoblje odnosno mjesec za koji se plaća ili naknada plaće isplaćuje,

4) podatke o ostvarenim satima rada i druge podatke od kojih ovisi iznos plaće te iznos plaće

po tim osnovama ili podatke o satima za koje radnik ostvaruje pravo na

naknadu plaće i iznos te naknade, a to su:

sati redovitog rada prema rasporedu radnog vremena s posebno iskazanim satima rada

nedjeljom, blagdanom ili neradnim danom utvrđenim posebnim zakonom i rada noću

sati pripravnosti,

sati za koje radnik ostvaruje pravo na naknadu plaće, s posebno iskazanim satima:

– godišnjeg odmora,

– privremene spriječenosti za rad zbog bolesti,

– blagdana i neradnih dana utvrđenih posebnim zakonom,

– plaćenog dopusta,

– u kojima je radnik odbio raditi zbog neprovedenih mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu,

– prekida rada do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili uslijed drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran,

– u kojima radnik ne radi zbog drugih opravdanih razloga određenih zakonom, drugim propisom ili kolektivnim ugovorom, itd.17

17 Prema Pravilniku o sadržaju obraĉuna plaće, naknade plaće ili otpremnine NN br. 37/2011. 30. ožujka 2011., čl. 2. i 3.

14

Plaće se knjiže u:

- u glavnoj knjizi

- analitičkom knjigovodstvu

- poreznoj kartici

Kada se završi obračun plaća, sastavlja se dokument koji se naziva rekapitulacija isplatne liste

plaća i naknade plaća. To je temeljni dokument za knjiženje obračuna i isplate plaća.

Tablica 2.

Pod pretpostavkom da se zaposleniku isplaćuje određena bruto plaća, obračun izgledao bi

ovako18:

18 http://www.obracunplaca.dashofer.hr/33/pla-a-u-naravi-leasing-za-automobil-uniqueidRCViWTptZHIk4VbI9Jw1ioapQQYYEseG/ (posjeta 23. svibnja 2015.)

15

Knjiženje u glavnoj knjizi:

1.Neko poduzeće je na teret tekućih troškova obračunalo bruto plaću zaposleniku u iznosu od

2.814,00 kuna.

2.U okviru obračunate bruto plaće zaposleniku, doprinosi iz plaće iznose 20% od bruto

iznosa(15% za mirovinsko osiguranje I.stup i 5% za mirovinsko osiguranje II.stup)

3. 3.Knjiži se obveza za zdravstveno osiguranje

4.Knjiži se obveza za doprinos u slučaju ozljede na radu

5.Knjiži se obveza za doprinos za zapošljavanje

6.Plaća je isplaćena sa žiro računa (neto + doprinosi)

16

5.4. Porezna kartica

Osobni odbitak pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada priznaje

se i utvrđuje na temelju porezne kartice koju za radnika, umirovljenika i fizičke osobe koje

ostvaruju primitke imaju poslodavci i isplatitelji primitka, odnosno plaće i mirovina. Poreznu

karticu besplatno izdaje Porezna uprava, a poslodavci i isplatitelji primitka, odnosno plaće i

mirovina dužni su je čuvati dok radnik, umirovljenik i fizička osoba koja ostvaruje primitak

kod njih radi, odnosno dok se isplaćuje mirovina ili primitak po osnovi nesamostalnog rada.19

Osobni odbitak, fizička osoba koja ostvaruje primitak može tijekom poreznog razdoblja

koristiti ako je poslodavcu ili isplatitelju primitka odnosno plaće ili mirovine predao poreznu

karticu.

19 Prema čl. 46., st. 1. i 2. Zakona o porezu na dohodak

17

6. NAKNADE, POTPORE I NAGRADE

OTPREMNINE I DAROVI

Otpremnina (pri odlasku u mirovinu) – 8.000,00 kn

Dar djetetu do 15 godina života – 600,00 kn godišnje

 Dar posloprimcu u naravi – 400,00 kn godišnje

 Prigodne nagrade (božićnica, uskrsnica, regres) – sveukupno 2.500,00 godišnje

POTPORE

Zbog invalidnosti zaposlenika -2.500,00 kn godišnje

U slučaju smrti zaposlenika – 7.500,00 kn

U slučaju smrti člana uže obitelji zaposlenika – 3.000,00 kn

Zbog bolovanja zaposlenika duljeg od 90 dana – 2.500,00 kn godišnje

Zbog otklanjanja elementarnih nepogoda – bez ograničenja nezaposlenicima, a

zaposlenicima dohodak od nesamostalnog rada Djeci poginulih branitelja Domovinskog

rata – samo na temelju posebnih propisa.

18

Darovanje za zdravstvene potrebe -svim nezaposlenicima u visini priložene dokumentacije.

Zaposlenicima se po toj osnovi utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada

Potpora za novorođeno dijete – do visine proračunske jedinice – Sukladno čl. 18. St. 2.

Odluke o proglašenju zakona o izvršenju državnog proračuna RH za 2007. Godinu (NN

137/06) utvrđeno u svoti od  3.326,00 kn.

NAGRADE ZAPOSLENICIMA

Za navršenih 10 godina radnog staža – 1.500,00 kn

Za navršenih 15 godina radnog staža – 2.000,00 kn

Za navršenih 20 godina radnog staža – 2.500,00 kn

Za navršenih 25 godina radnog staža – 3.000,00 kn

Za navršenih 30 godina radnog staža – 3.500,00 kn

Za navršenih 35 godina radnog staža – 4.000,00 kn

Za navršenih 40 godina radnog staža – 5.000,00 kn

STIPENDIJE I NAGRADE ZA PRAKTIČNI RAD

Stipendije (kao potpora) – 1.600,00 kn mjesečno (Sukladno čl. 10. St. 1. Toč. 12. Zakona o

porezu na dohodak).

Športske stipendije i naknade za šport, usavršavanje – 1.600,00 kn mjesečno

Stipendije studentima za izvrsna postignuća u znanju – 4.000,00 kn – javni natječaj

Nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada – 1.600,00 kn mjesečno

Naknade za rad posredstvom učeničkih i studentskih udruga – do 50.000,00 kn godišnje

19

Iznose naknada, potpora i nagrada koji su prethodno navedeni, poslodavac može isplatiti bez

obveze obračuna poreza i doprinosa samo radnicima.

Kada poslodavac radnicima isplaćuje naknade koje prelaze neoporezive iznose, razlika se

smatra primitkom od nesamostalnog rada, odnosno plaćom na koju treba obračunati porez na

dohodak i doprinose.

Iako se radi o neoporezivim iznosima, stipendije, športske stipendije, nagrade za športska

ostvarenja obvezno se isplaćuju na žiro-račun primatelja. Izuzete su nagrade

učenicima za vrijeme praktičnog rada koje se mogu isplatiti u gotovini.20

Primjer:

1.Isplaćena je stipendija studentu na tekući račun u svoti od 1.600,00

2.Poduzeće je isplatilo preko blagajne božićnicu zaposleniku u svoti od 2.500,00

20 Prema Zakonu o porezu na dohodak, (NN 177/04), čl. 9. i 10. 

20

7. KAZNENE ODREDBE

Novčanom kaznom od 2.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj:

1. pravne i fizičke osobe koje za svoje radnike i fizičke osobe ne izvrše godišnji obračun

poreza na dohodak od nesamostalnog rada,

2. pravne i fizičke osobe koje Poreznoj upravi ne dostave ili ne dostave u roku podatke o

isplaćenim plaćama, primicima i mirovinama i obustavljenom i uplaćenom porezu radnika,

umirovljenika i fizičkih osoba,

3. pravne i fizičke osobe koje Poreznoj upravi ne dostave ili ne dostave u roku propisane

evidencije o isplaćenom dohotku od nesamostalnog rada i uplaćenom porezu na dohodak

4. pravne i fizičke osobe koje isplate građanima ne obavljaju preko žiro-računa kod ovlaštene

organizacije za platni promet21

21 Prema Zakonu o porezu na dohodak, čl.67., st. 1.

21

8.ZAKLJUČAK

Iz svega prethodno obrazloženoga, zaključuje se kako je porez na dohodak jedan od

važnijih poreznih oblika nametnutih suvremenoj državi.

Porez na dohodak može biti progresivan, degresivan i proporcionalan, u zavisnosti od propisa

u državnom zakonodavstvu i predstavlja važan porezni oblik. U Hrvatskoj se primjenjuje

sistem progresivnog oporezivanja sa utvrđenim stopama za svaki razred dohotka.

Porez na dohodak javlja se u vrijeme rastuće industrijalizacije, kada sve više ljudi ostvaruje

dohodak čime se otvara mogućnost uvođenja dohotka kao novog predmeta oporezivanja. S

obzirom na svoju slojevitost i tehniku ubiranja, porezni je oblik koji ulazi u krug najsloženijih

poreznih oblika. Razlog složenosti poreza na dohodak leži u činjenici da mu je, pored

ostvarenja fiskalnog cilja, povjereno i ostvarivanje brojnih drugih ciljeva, prije svega, ciljeva

socijalne naravi. Međutim, porezna pravednost koja se ostvaruje progresivnim sustavom

oporezivanja dohotka, kao i postojanje brojnih poreznih oslobođenja i poreznih privilegija

druge vrste dovodi do složenog postupka izračuna poreza, što je podložno kritici sa stanovišta

22

troškovne isplativosti njegova ubiranja. Radi umanjenja složenosti takve vrste u budućnosti se

može očekivati porezno pojednostavljenje unutar tradicionalnog sustava poreza na dohodak.

Za očekivati je da će se pojednostavljenje izraziti kroz djelomično smanjenje subjektivizacije

poreza na dohodak (tzv. depersonaliziranje poreza na dohodak), te zaokret prema

paušaliziranju i tipiziranju obračuna i naplate poreza na dohodak, što će se izravno odraziti i

na umanjenje socijalne uloge poreza na dohodak.

10. LITERATURA

23